SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

IME STUDENTA

OSPOSOBLJAVANJE PROJEKTNIH MENADERA ZA POTREBE UGOSTITELJSTVA

SEMINARSKI RAD

ZABOK, 2013.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

OSPOSOBLJAVANJE PROJEKTNIH MENADERA ZA POTREBE UGOSTITELJSTVA

SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Mentor:

Studenti:

Zabok,prosinac 2013. godine

SADRAJ

1. 1.

UVOD ZNAAJKE PROJEKTNOG MENADMENTA 1.1. Funkcionalne znaajke projektnog menadmenta 1.2. Proces upravljanja poslovnim projektima 1.3. Klasian pristup organizacije u projektnom menadmentu

2 4 4 6 7 11 12

2.

VANOST I ULOGA PROJEKTNIH MENADERA 2.1. Izbor projektnog menadera

3. ULOGA PROJEKTNIH MENADERA U TURIZMU I MOGUNOSTI ZA NJIHOVO OBRAZOVANJE I USAVRAVANJE 13 3.1. 3.2. 4. 5. Organizacije projektnog menadmenta Obrazovanje projektnih menadera u turizmu 13 16 19 20

ZAKLJUAK POPIS LITERATURE

1. UVOD

Projektni menadment predstavlja sustavni pristup efikasnosti u menadmentu putem optimalizacije veza, infomacija, odluka, dokumentacije i aktivnosti kroz sve faze ivotnog ciklusa projekta pri emu se sam projekt definira kao privremeno nastojanje za stvaranje jedinstvenog proizvoda ili usluge. Unutar organizacijeke teorije i prakse upravo projektni menadment predstavlja podruje koje se stalno razvija, iri i nadograuje. Danas jedan od najveih izazova koje je donijela globalizacija predstavlja povezivanje razliitih kultura kroz umreavanje pojedinaca, prenoenje znanja i poslovne pothvate, a upravo projekti postaju spiritus movens suvremenog svijeta. Kako je Hrvatska nakon devedesetih godina prolog stoljea postala dijelom globalnog trita, poslovne organizacije morale su se i moraju se puno bre prilagoavati izazovima iz okoline. Pri tome, neovisno o tome nastoje li zadrati osvojene pozicije na tritu ili im je imperativ rast, organizacije nailaze na konstantne probleme u upravljanju poslovanjem. Uvid u stanje poslova ponekad je nemogu, poslovanje kaotino, krajnji rezultati esto su neizvjesni, a otegotne okolnosti predstavljaju i dominacija klasinih organizacijskih oblika, centralizacija u donoenju odluka te netransparentnost i nepreglednost kolanja informacija. U doba kada dinamika stabilnost diktira kontinuirane promjene, organizacije postaju simbioza stabilnosti i kaosa. U tom kontekstu, projektni menadment omoguuje kontinuirano prilagoavanje trita u skladu s vizijom i misijom organizacije.

U ovom se seminarskom radu obrauje problematika projektnog menadmenta te mogunosti obrazovanja kadra strunog i specijaliziranog za to podruje. Svrha je seminarskog rada prezentirati karakteristike projektnog menadmenta i raspoloive mogunosti za edukaciju i obrazovanje turistikih kadrova za to podruje. Seminarski rad sastoji se od etiri temeljne cjeline koje zajedno sa svojim podcjelinama razrauju i sudjeluju u svrsi i ispunjavanju cilja ovoga rada; u prvom dijelu predstavlja se 2

Zelina kao grad, u drugom se obrauje njena prolost, u treem se dijelu analiziraju postojei turistiki resursi dok se etvrti dio bavi mogunostima turistikog razvoja. U izradi seminarskog rada koritene su znanstvene metode poput analize i sinteze, induktivno-deduktivne metode, povijesne metode i ostalih.

1. ZNAAJKE PROJEKTNOG MENADMENTA

Projekt je sloeni neponovljivi poslovni poduhvat koji se poduzima u budunosti kako bi se postigli odreeni ciljevi u predvienom vremenu i sa predvienim trokovima. Nije svaki zadatak ili poduhvat jednak projektu te ovisi o odreenim karakteristikama: projekt obuhvaa velik obujam aktivnosti i zadataka, ini ga skup aktivnosti koje se ne ponavljaju, ukljuuje velik broj organiacijskih veza i elemenata poput resursa, ljudi i slino, a posebna se pana posveuje upravo realizaciji prijekta. Openite karakteristike vezane za projekt su da je to sloen poduhvat koji ima sve elemente poslovnog procesa i dovija se u budunosti, sari rizik i neizvjesnost te je jedinstven, vremenski ogranien i jednokratan. Projekt sadri konane ciljeve u ijem postizanju sudjeluju ogranieni ljudski i materijalni resursi, a kako bi dolo do njegove realizacije zahtjeva koordinaciju i pomno planiranje. Svaki projekt ima ivotni ciklus odnosno vremenski period u kojem se kroz odreeni broj faza i unaprijed planirane aktivnosti projekt dovodi do zavretka, a taj kontinuirani proces realizacije projekta ine identifikacija, priprema, procjena i nadzor realizacije projekta. Svaka od tih faza feoma je bitna za uspjeh projekta te svaka od njih mora biti pomno planirana i procesuirana. Bez kvalitetne identifikacije i primjeivanja postojanja potrebe za projektom ne moe se krenuti u pripremu koja je temelj provoenja samog projekta, glavna ideja i misao vodilja. Procjenom se odobrava projekt, a tijekom nadzora realizacije potrebno je pobrinuti se da se pripremni dio provodi u skladu s idejom i potrebama. Tijekom provoenja projekta odvijaju se faze odreenih poslova poput koncipiranja koje je vezano sa fazom identifikacije, a tada se projekt, potrebe, mogunosti i alternative definiraju nakon ega slijedi planiranje blisko pripremnoj fazi u kojem se izrauju planovi i skice. Utemeljenim planovima zapoinje izvrenje i koordinacija odreenih aktivnosti te zavrnih zadatka kojima se ostvaruju projektni ciljevi. Funkcionalne znaajke projektnog menadmenta

1.1.

Sljedea podjela osnovnih funkcionalnih podruja opisuje teorijsku bazu projektnog menadmenta koja omoguava provoenje projekta u praksi. Tu bazu ine: 4

1. Upravljanje obujmom projekta - usmjeravanje projekta prema njegovim ciljevima, poevi od koncipiranja, definisanja i razrade projekta, sve do njegove realizacije i zavrsetka 2. Upravljanje vremenom osiguravanje odravanje raspodjele vremena za cjelokupno upravljanje projektom kroz etape ivotnog ciklusa projekta pomou procesa: planiranja vremena, procjene vremena, operativnog planiranja vremena i kontrole operativnog planiranja vremena, 3. 3. Upravljanje troskovima osiguravanje kontrole odvijanja realizacije projekta kroz: proces procjene, budzetiranja, pracenja,analiziranja i izvjetavanja o trokovima projekta, 4. 4. Upravljanje kvalitetom obuhvaa proces utvrivanja osnovnih zahtjeva projekta i ispitivanje usklaenosti realizacije projekta sa traenim standardima, 5. Upravljanje ugovaranjem usmjeravaju se procesi ugovaranja iIi praenja realizacije ugovorenih obaveza tokom realizacije projekta, 6. Upravljanje nabavom - nabava, odnosno osiguravanje potrebnih materijalnih resursa u skladu sa realizacijom projekta, 7. Upravljanje ljudskim resursima - usmjeravanje i koordinacija ljudskih resursa od strane rukovoditelja projekta, kao i motivacija, 8. Upravljanje komunikacijama - upravljanje informacijama za potrebe projekta kroz: procese slanja, prijenosa, prijema, obrade, interpretacija i razmjene informacija, 9. Upravljanje konfliktima - istrazivanje izvora mogucih konflikata i definiranje najboljih naina za njihovo rjeavanje. (bitna za ljudskeresurse) 10.Upravljanje promjenama predvianje moguih promjena na projektu, uvoenje i usmjeravanje prema efikasnoj realizaciji ciljeva projekta.j 11.Upravljanje rizikom - identifikacija moguih rizinih dogaaja, analiza i procena njihovih utjecaja, planiranje mogucih odgovora na te situacije i kontrola provoenja odgovora. 5

1.2. Proces upravljanja poslovnim projektima

U projektnom se menadmentu razlikuju dva pristupa upravljanj; prvi je temeljen na krotenju faza ivotnog ciklusa ime se za svaku fazu odreuju tehnike, aktivnosti i materijalni, financijski i ljudski resursi potrebni za realizaciju projekta. Na taj se nain dolazi do stratekog plana ijim se daljnim razraivanjem vri podjela odgovornosi za izvravanje pojedinih aktivnosti, odreuje se njihovo vrijeme realizacije i planiran zavretak. Drugi nain pristupanja projektu koristi odgovarajue procedure kojima se upravlja u projektnom menadmentu, a dijelovi tih procedura najee su:

1. Cilj i opis projekta 2. Odreivanje rukovoditelja i projektnog tima 3. Planiranje vremena realizacije projekta 4. Utvrivanje potrebnih resursa i financijskih sredstava 5. Praenje realizacije i potrebne intervencije 6. Zatvaranje projekta Ovaj pristup moe se koristiti za vei broj poslovnih projekata poput otvaranja novog trita, projekta reorganizacije, organiziranja skupova i slino.

Slika 1. Organizacija projekta

Izvor: www. extensionengine.com 6

Kod provoenja drutvenih projekata oni se najee vre kroz sljedee faze:

1. Definiranje (opis) projekta i cilj projekta, 2. Odreivanje rukovodtelja i projektnog tima, 3. Odreivanje faza i aktivnosti, 4. Raspodjela aktivnosti - matrica odgovornosti, 5. Planiranje vremena realizacije projekta, kao i vremena aktivnosti u projektu, 6. Utvrivanje potrebnih resursa i financijskih sredstava, 7. Realizacija aktivnosti, 8. Pracenje realizacije i korektivne akcije, 9. Zatvaranje projekta - sumiranje rezultata. Klasian pristup organizacije u projektnom menadmentu

1.3.

Funkcionalna organizacija Funkcionalna organizacija zasniva se na podjeli poslova i specijalizaciji ljudi za pojedine grupe istovrsnih poslova. Kod nje se formiraju organizacijske jedinice za pojedine grupe istovrsnih poslova funkcije (u njima rade specijalisti za odreenu vrstu poslova, npr financije, proizvodnja). Pogodna je za realizaciju manjih projekata. Funkcionalna organizscijska struktura je hijerarhijski orijentirana sa linijskom podjelom odgovornosti i ovlasti. Poslove na upravljanju projektom obavljaju pojedinci iz odgovarajuce organizacijske jedinice (marketing,proizvodnja.), shodno stupnju svoje specijalizacije, a uz koordinaciju rukovodioca projekta. Radnici koji rade u okviru jedne organizacijske jedinice odgovorni su rukovodiocu iste. Voditelj projekta je poseban osoba specijalizirana za upravljanje projektom, ali se moze postaviti i jedan od rukovoditelja funkionalnih jedinica na to mjesto.

Slabosti u upravljanju projektom: funkcionalna organizacija nije direktno usmjerena na realizaciju projekta pa se zbog moguih sukoba oko prioriteta izvrenja zadataka moe pojaviti nedovoljna koordinacija u realizaciji projekta; 7

 zbog sukoba se takoer mogu tee uoavati problemi u realizaciji projekta i provoenje korektivnih akcija; slika o stanju realizacije cijelog projekta moe biti nejasna. Prednosti: koritenje najboljih specijalista za odreene probleme; jacanje ekspertnosti i iskustva za odreene probleme; ovakav tip organizacije je neosjetljiv na neprisustvo pojedinaca. Projektna organizacija Projektna organizacija bazira se na formiranju projektnih timova koji su kao posebne organizacije zaduene djelovati iskljuivo na realizaciji projekata. Ovakva organizacija se koristi za upravljanje realizacijom dugotrajnih, sloenih i skupih projekata jer pokazuje veliku efikasnost. Na elu je rukovoditelj projekta koji ima punu ovlast i odgovornost za funkcioniranje tima i projekta. Projektni tim moze djelovati nezavisno od ostalih organicijskih jedinica i samostalno realizirati projekt.

Dva su osnovna modela projektne organizacije: 1. projektni tim privremenog karaktera prestaje djelovati zavretkom projekta. lanovi tima se vraaju svojimorganizacijskim jedinicama. ili ulaze u novi tim te se mogu ukljuiti u rad novog sektora koji je realiziran zavretkom projekta

2. projektni tim stalnog karaktera - ima manje organizacijske jedinice, sektore ili sluzbe za obavljanje specijalizirane vrste poslova. Prednosti projektnog tima : omoguava cjelovito praenje projekta odnosno brzo uoavanje problema u realizaciji i rjeavanje istih nema mijeanja kompetencija izmeu rukovodioca ni sukoba prioriteta u izvravanju zadataka; projektni tim je samostalan.

Slabosti: formiranjem projektnog tima javlja se vei broj organizacijskih jedinica i zaposlenih pojedinaca; problem veliina i sastav tima (ako je veliki tim oteana komunikacija, dok je malog tima mogu zastoj u radu zbog odsutnosti pojedinaca); po raspustanju tima pojedincima se moraju nai nova radna mjesta jer u veini sluajeva pojedinci gube svoja stara radna mjesta uorganizacijskim jedinicama.

Slika 2. Stavke projektnog menadmenta

Izvor: www.denzion.com Matrina organizacija Matrina organizacija predstavlja kombinaciju funkcionalne i projektne organizacije. Matrina organizcijska forma je formirana sa zadatkom da se iskoriste prednosti i smanje nedostaci ove dve organizacijske forme. Kod matrine organizcije koriste se funkcionalne jedinice i formiraju se projektni timovi za realizaciju odreenih projekata. Nastaje kada jedno funkcionalno organizirano poduzee namjerava realizirati odreeni projekt i vri transformaciju timova za rad na projektu. Svaka organizacijska jedinica funkcionalne organizacijske strukture obavlja svoj dio posla za koji je specijalizirana dok poslove 9

koordinacije, planiranja, praenja i kontrole obavlja projektni tim. Kod matricne organizacije djeluju i horizontalne i vertikalne veze. Kadrovi iz specijaliziranih organizacijskih jedinica vode dva projektna menadera: rukovoditelj projekta i rukovoditelj funkcionalne jedinice. Prednosti matrine forme : mogue je istovremeno upravljati sa vie projekata, usmjerena je na upravljanje projektom i omoguava brzo reagiranje, efikasno se koriste resursi, manji konflikti u rukovoenju u odnosu na funkcionalnu organizaciju. Nedostaci: moguci konflikti izmeu funkcionalnog i rukovodioca projekta, sloenije komuniciranje i izvjetavanje kada je u pitanju vie projekata postoje mogunosti za poveano koritenje resursa

10

2. VANOST I ULOGA PROJEKTNIH MENADERA Razvoj projektnog menadmenta posljedica je irenja podruja primjene, novih pravaca ili pristupa, povezivanja sa drugim specijaliziranim menaderskim disciplinama (stratekim menadmentom), poveanje potranje za projektnim menaderima. Projektni menader je zaduen za postizanje planiranih ciljeva projekta, on rukovodi, povezuje i koordinira sudionicima. Mora imati odreeno iskustvo i znanje potvreni certifikatom koji garantira znanje, rad i status.

Kriteriji koji identiciraju projektni menadzment kao profesiju:

znanja,

anien standardima koje postavlja odgovarajue udruenje. Projektni menader ne radi na izvoenju projekta, ve upravlja ekipom ljudi, povezuje ih i koordinira njihovim radom. On je centralna figura u upravljanju projektom koja brine da se aktivnosti izvedu na najbolji nain, odnosno da se projekt realizira sa planiranim resursima i trokovima i u planiranom vremnenu. Projektni menader mora pratiti razliite ciljeve i inteese sudionika u projektu kako ne bi dolo do njegovog ugroavanja i neefikasnog zavretka projekta. Projektni menader istovremeno je: 1. Integrator on je glavno komunikacijsko mjesto u koje se slijevaju sve informacije i od koga polaze odluke; uspostavlja vezu izmeu svih sudionika u projektu i integrira napore lanova. 2. Komunikator - mora pronalaziti nain da prenese razliite informacije svojim suradnicima; najprije analizira prikupljene informacije nakon ega vri selekciju i prenosi u pravo vrijeme. 11

3. Voa tima organizira, usmjrava i usklauje rad lanova tima, rjeava probleme i konflikte, daje zadatke i direktive da bi se usjpeno zavrio projekt. 4. Donosioc odluke vezane za pojedine aktivnosti na projektu, osiguranje i troenje resursa, financijskih sredstava, povezivanje investitora, izvoaa i lanova tima. 5. Kreator atmosfere traba voditi i koordinirati rad na projektu tako da stvori interes za podrku projektu. Izbor projektnog menadera

2.1.

Voditelj projekta mora posjedovati odgovarajue osobine, sposobnosti i znanja: Znanja ne treba biti specijalist nego generalist te posejedovati tehnika, financijska, informatika, organizacijska i ostala znanja bitna za uspjeh projekta: Sposobnosti - organizatorske, rukovoditeljske Osobine dobre ljudske osobine, autoritet, sposobnost komunikacije, fleksibilna osobnost, ambiciozan, posjeduje snanu energiju i inicijativu da se suoi sa svim problemima i potekoama.

12

3. ULOGA PROJEKTNIH MENADERA U TURIZMU I MOGUNOSTI ZA NJIHOVO OBRAZOVANJE I USAVRAVANJE

Turizam kao jedan od temelja hrvatskog gospodarstva i kao glavna ekonomska snaga i pokreta mnogih djelatnosti zbog svoje uloge mora biti u koraku sa suvremenim menaderskim metodama te pristupati organizaciji, poslovanju i usavravanju sa iznimnom panjom. Projekti ine sastavni dio turistikog poslovanja zbog posebnosti ove djelatnosti koja je izrazito turbulentna i promijenjiva kroz vrijeme te se mora stalno prilagoavati nestalnim zahtjevima turistike potraanje. Kako bi odgovorila na konstante promjene u potrebama svojih korisnika, turistika bi djelatnost trebala koristiti upravo projekte kao temeljna svojstva za ispunjavanje zadovoljstva i oekivanja gostiju, za prilagodbu tritu i konkuriranje na podruju turistike ponude. Projekti svojim svojstvima i karakterstikama upotpunjuju djelovanje subjekata i objekata na turistikom tritu te je proceduralni proces provoenja projekta izrazito prilagodljiv upravo turistikoj djelatnosti. Osim ispunjavanja zahtjeva turistike potranje zahvaljujui projektima na trite je mogue kvalitetno, uspjeno i uz kontrolirane trokove plasirati nove proizvode i usluge koji bi se zahvaljujui pomnom planiranju mogli odratina izrazito heterogenom tritu. Identifikacijom turistikih potreba i pomnim planiranjem projekata s naglaskom na njihovu odrivost stvaraju se dugorone i kvalitetne ponude, a samim time i nove turistike navike. Projektni menadment nezaobilazan je sektor turistikog djelovanja iju su ulogu, djelovanje i mo prepoznali oni koji su sada predstavnici snanog turistikog rasta, kvalitete usluge i ponude. Implementacijom projektnog menadmenta u hotelske i turistike sustave svaki se subjekt turistikog trita odluuje na odrivost, kvalitetu, konkurentnost i rast. Organizacije projektnog menadmenta

3.1.

Meunarodno trite podruje je djelovanja mnogobrojnih organizacija iji je fokus djelovanja upravo projektni menament no jedna je od svakako najvanijih i najpoznatijih IPMA International Project Management Association, organizacija koja broji vie od 55

13

udruga lanica. IPMA promie stvaranje i kontuniran rad na projektima, programima i menadmentu te implementaciji istih u svakodnevno djelovanje tvrtki i organizacija. IPMA djeluje od 1965. godine te certificira menadere obrazovane, obuene i strune za podruje projektnog menadmenta na etiri razine ovisno o edukaciji koju su pohaali i stupnju njihovog znanja. Hrvatska takoer ima svoje mjesto u IPMA-inoj obitelji i to kao Hrvatska udruga za upravljanje projektima koja se bavi ravojem i promicnjem profesionalizacije u upravljanju projektima, zastupanjem interesa projektnih menadera iz svih privrednih i neprivrednih podruja, povezivanjem ljudi aktivnih u upravljanju projektima, razvoju i uspostavi mree znanja i informacija. HUUP se takoer bavi tjecanjem na stvaranje znanstvenog, strunog i javnog miljenja o bitnim pitanjima upravljanja projektima, njegovanjem suradnje sa drugim nacionalnim udrugama za projektni menadment te aktivnim doprinosom razvoju meunarodnih standarda. Svim tim funkcijama HUUP djeluje u skaldu s normativima IPMAe s ciljem aktivne promocije vrijendosti projektnog menadmenta i razvijanju te profesije kako bi se postavili profesionalni standardi, irili obrazovni programi te podrali oni koji tee poboljanju svojih organizacijskih sposobnosti koritenjem najboljih praksi na podruju upravljanja projektima.

Slika 3. Logo Young Crew Croatia

Izvor: www.camp.hr IPMA potie i mlae narataje za sudjelovanje i usavravanje na podruju projektnog menadmenta Young Crew ogrankom koji djeluje i na razini Republike Hrvatske pod vodstvom HUUP-a, a okuplja mlade sturnjake i studente iz podruja upravljanja projektima. 14

Misija udruge jest razvoj mladih voditelja projekata i promocija inovacija i novih istraivanja u podruju upravljanja projektima, a ciljevi se mogu saeti na edukaciju i razmjenu iskustava iz znanja kako na lokalnoj, tako i na meunarodnoj razini uz istovremeno zastupanje interesa struke. Druga internacionalna udruga za razvoj projektnog menadmenta je PMI odnosno Project Management institute, neprofitna organizacija osnovana 1969. godine koja okuplja vie od 700 000 lanova iz skoro svih zemalja svijeta koji promiu i unaprijeuju svoje organizacije i karijere putem elemenata projektnog menadmenta. Svojim certifikacijskim programima PMI nudi obuavanje na svim razinama znanja i vjetina koji omoguavaju unaprijeivanje te poveavaju mogunost ostvarivanja uspjene karijere u projektnom menadmentu.

Slika 4. PMI

Izvor: www.pmi.org PMI Hrvatska ogranak je globalnog PMI udruenja, a to je dobrovoljna i neprofitna sturkovna organizacija koja promovira razvitak i unaprjeenje upravljanja projektima u Hrvatskoj. Cilj je tog ogranka pokrenuti promjene i utjecati na razvoj kvalitete rada na projektima u produktivnost upravljanja projektima. PMI Hrvatska organizator je relevantnih dogaaja, konferencija i seminara te poveznica relevantnih sudionika u upravljanju projektima.

15

3.2.

Obrazovanje projektnih menadera u turizmu

Kao dokaz znanja, strunosti i kvalitete na podruju projektnog menadmenta na globalnoj se razini u obzir uzimaju certifikati od strane IPMA-e i PMI-a koji se mogu stei obrazovanjem i eudicranjem u inozemstvu, ali i unutar nacionalnih okvira. Ustanove ovlatene za izdavanje PMI certifikata pomno su izabrane i stalno praene od davatelja certifikata koji kontinirano postavljaju nove zahtjeve kvalitete obrazovanja i edukacija. Osim estih predavanja, seminara i radionica organiziranih na temu projektnog menadmenta, sve je vei broj polaznika duih programa obuke i obrazovanja na tome podruju pohaanjem strunih i specijalistikih te diplomskih studija koji osiguravaju visoku razinu strunosti i ososobljenosti upravljanja projektnim menadmentom.

Neke od najpoznatijih inozemnih ustanova koje nude obrazovne programe u projektnom menadmentu su The Faculty of Social Senses na Barbadosu koji nudi 18-mjeseni program projektnog menadmenta u turizmu kako bi upravo projekti turistike tematike bili organizirani su kladu s pravilima projektne organizacije i kako bi se ralizirali na pristupaniji, sofisticiraniji i konkurentiji nain. Bennet Business school iz Ujedinjenog Kraljevstva obuava projektne menadere specijalno educirane za velike i kompleksne projekte infrasturkturne, proizvodne, financijske, informatike i ekonomske tematike. Uz brojne meunarodne i inozemne ustanove koje nude programe usavravanja u projektnom menadmentu djeluje i cijeli niz obrazovnih i podravajuih ustanova i organizacija na podruju Hrvatske ovlatenih za obuavanje i certificiranje sudionika meunarodnim certifikatima. Visoka kola za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Kreli" iz Zapreia je u suradnji s Institutom "Ruer Bokovi" iz Zagreba 2005. god. projektirala i pokrenula specijalistiki diplomski struni studij Projektni menadment. U sadanjoj sve veoj dinamici 16

poslovanja koju prate nastojanja za postizanje vee konkurentnosti, rastu potrebe za uspjenim izvoenjem projekata. To vrijedi za poduzea koja svoju strategiju i druge poslovne i razvojne planove izvode projektima rasta i razvoja. Projekti rasta odnose se na projekte uvoenja novih proizvoda, tehnologije, znanstveno-istraivake projekte, projekte osvajanja trita i druge investicijske projekte, a projekti razvoja odnose se na projekte razvoja kadrova, informatizacije poslovanja, organizacije, projekte poslovnih integracija itd. Za uspjenu pripremu projekta te izvoenje svakako je potrebna projektna organizacija koja djeluje u svim fazama od strategijske pripreme projekta do kraja projekta i tako ovladava projektnim procesom. Voenje projekta, koje moe biti u odnosu na organizaciju poduzea i vrstu projekta organizirano na razliite naine, zahtijeva organizacijska rjeenja za uspjeni projektni menadment i osposobljene projektne menadere. Posebnu ulogu imaju projekti u projektno usmjerenim poduzeima kao to su graevinska poduzea, inenjerinzi, znanstveno-istraivaka poduzea i institucije, metalna industrija, brodogradnja itd. U tim organizacijama izvodi se multiprojektni proces kao osnovni "proizvodni" proces. Za svladavanje toga multiprojektnog procesa potrebna su takoer organizacijska rjeenja projektnog menadmenta te osposobljeni projektni menaderi. Budui da se u menadmentu strategije pretvaraju u projekte, a mnoge organizacije u svojem ustroju koriste projektne organizacijske strukture, raste potreba za specijalistima koji znaju uspjeno voditi projekte, tj. za projektnim menaderima.

Razvoj znanosti, tehnologije i komunikacijskih sustava, posebice telekomunikacija i interneta, globalizacija trita te trite znanja uzrokuju i promjene u funkcioniranju sustava znanosti i nainu rada znanstvenih institucija. Danas se zahtijeva da u timu znanstvenog projekta, osim znanstvenika i njihovih suradnika, posebno mjesto zauzima specijalist projektnog menadmenta, ija je zadaa da osigura resurse i njihovo optimalno koritenje te da djeluje kao poveznica pri prijenosu rezultata znanstvenog projekta prema izvedbi u praksi izmeu sustava znanosti i poduzetnika u znanstveno-tehnolokim parkovima (spin off poduzea, poduzetniki inkubatori itd.). Potrebe za projektnim menaderima u sustavu znanosti postaju sve vee jer ne moemo oekivati od istraivaa da bude i menader na tritu znanja. Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet ve sedam godina nudi program strunog usavravanja u projektnom menadmentu pod nazivom "Upravljanje projektnim ciklusom" u trajanju od 18 sati prema sadraju koji odgovara europskim kriterijima 17

s naglaskom na obraivanje aktualnih tema primjenom teoretskih i praktinih znanja. Zavretkom programa polaznik dobiva Uvjerenje o zavrenom programu strunog usavravanja za PCM Upravljanje projektnim ciklusom koje se upisuje u radnu knjiicu i ostvaruje 60 ECTS bodova. Poslovno uilite Experta iz Zagreba nudi jednogodinji program za usavravanje u projektnom menadmentu.Program osigurava razumijevanje upravljanja projektima te doprinosi razvoju upravljakih znanja i vjetina potrebnih za suvereno i samostalno upravljanje projektima. Nastava je usmjerena na stjecanje strunih znanja potrebnih na razliitim razinama projektne odgovornosti. Polaznici e nauiti kako strukturirati projekte postavljanjem realnih ciljeva, kako koristiti uinkovite alate za raspored i planiranje resursa, kako upravljati resursima te kako primijeniti sustave kontrole na projektu. Po zavretku programa polaznici mogu pristupiti polaganju ispita za dobivanje PMI certifikata. Osim na podruju Hrvatske, programi osposobljavanja i studiji projektnog menadmenta mogu se pohaati i u nama susjednim zemljama koje nude kvalitetno obrazovanje i edukaciju na ovome podruju. Visoka kola za projektni menadment u Beogradu nudi studentsko usmjerenje projektnog menadmenta u trajanju od tri godine uz mogunost upisa dodatne dvije godine diplomskog studija

18

4. ZAKLJUAK

S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju okarakteriziranu viegodinjom recesijom i prevladavajuom drutvenom apatijom, skeptici mogu postaviti pitanje isplativosti ulaganja u projektni menadment kao relativno novo podruje. Takva skepsa trebala bi naii na trenutno odbacivanje od strane kako lokalne zajednice, tako i svih dionika u procesu projektnog menadmenta. Naime, ukoliko se u obzir uzmu injenice kako dobri projekti dokazano utjeu na uspjenost i kreiranje vrijednosti u organizacijama, nije teko zakljuiti koja je poveznica izmeu organizacijskog uspjeha i novog zapoljavanja, te pokretanja gospodarskog ciklusa. Jednako tako, kontinuirano ulaganje u obrazovanje mladih i sposobnih ljudi, uz istovremeno otvaranje prostora za njihov rad osobni i karijerni razvoj, stvara drutvo znanja i bitno utjee na razvoj kvalitetne, obrazovane i budunosti usmjerene zajednice za kojom hrvatsko drutvo itekako ezne. Implementiranje projektnog menadmenta u turistiko poslovanje pridnosi kvaliteti, konkurentnosti i odrivosti turistikih proizvoda i usluga na taj nain implementiranih na trite.

19

5. POPIS LITERATURE Ikoni, M.; Vukovi, A. Projektni menadment. Rijeka, Redak, 2011. Zeki, Z. Projektni menadment : upravljanje razvojnim promjenama. Rijeka : Ekonomski fakultet; Opatija, Conefing grupa, 2010.

www.masters.rs: 5.12.2013.

www.camp.hr: 4.12.2013.

www.extensionengine.com: 5.12.2013.

www.ipma.hr: 5.12.2013.

http://www.pmi-croatia.hr: 5.12.2013.

http://www.pmi.org: 4.12.2013.

www.denzion.com, 4.12.2013.

20