Poljoprivredni glasnik 4/2009.

Autor: Predrag Vujevi, dipl.ing.agr.

Lijeska, vona vrsta koja se sve vie sadi u naim nasadima

Plodovi lijeske

kontinentalnom dijelu Hrvatske su u posljednjih nekoliko godina znaajno poveane povrine intenzivnih nasada lijeske. Najzastupljenija je naa autohtona sorta Istarski duguljasti , a slijede je sorte Rimski i Haleki. Sorte lijeske meusobno se razlikuju po itavom nizu gospodarskih i biolokih svojstava. To je razumljivo kada se zna da kulturne sorte lijeske, odnosno skupine sorti, vode porijeklo od razliitih vrsta lijeske. Sorte koje se uzgajaju u naemu podruju porijeklom su od vrsta Corylus avellana L. i Corylus maxima.M. Plod ljenjak bioloki je visoko vrijedna hrana te je zbog svog nutritivnog sastava i pozitivnog uinka na zdravlje preporueni sastojak svakodnevne prehrane. Dosadanja istraivanja pokazuju da jezgra ljenjaka sadri vie spojeva koji imaju pozitivan uinak na zdravlje. U odnosu na druge vone vrste, specifina je zbog cvatnje i opraivanja. Ima odvojene muke i enske cvatove. Muki cvatovi su u obliku resa, a enski u obliku pupova na jednogodinjim mladicama. Cvate vrlo rano od prosinca pa sve do oujka. U to vrijeme se obavi opraivanje, a oplodnja nastupa tek u svibnju ili poetkom lipnja. U odnosu na neke druge vone vrste uzgoj i proizvodnja su dosta jednostavni. Lijeska je dosta skromna vona vrsta, nema puno bolesti i tetnika, lagan je transport i manipulacija plodovima. Pravilno uskladiten uva se due vrijeme. Najvei trokovi su u berbi, ali i ona je u intenzivnim nasadima dobro rijeena i obavlja se suvremenom mehanizacijom. Kod nas ima veliki broj odgovarajuih poloaja za intenzivni uzgoj lijeske.

OCJENA PRIKLADNOSTI EKOLOKIH UVJETA ZA UZGOJ LIJESKE Pri izboru lokacije za sadnju lijeske treba voditi rauna o tri osnovna ekoloka imbenika: klimi, tlu i poloaju te o njihovim meusobnim odnosima. Nepotivanje klimatskih imbenika moe ugroziti buduu proizvodnju. Lijeska je vona vrsta koja poinje cvatnju vrlo rano jo u zimskim mjesecima. Povoljne klimatske prilike u vrijeme cvatnje i oplodnje i dobar odabir poloaja jame dobru kvalitetu i pravilan razvoj ploda.

48

Poljoprivredni glasnik 4/2009.

Tlo je takoer vaan imbenik kod podizanja nasada. Dobro poznavanje opskrbljenosti tla hranjivima i humusom omoguuje nam pravilnu pripremu tla za sadnju Zbog osiguranja svih predispozicija za uspjenu proizvodnju ploda lijeske potrebno je detaljno ocijeniti ekoloke imbenike:

ODNOS LIJESKE PREMA KLIMATSKIM IMBENICIMA

Temperatura

Prilikom izbora poloaja i podneblja za sadnju lijeske potrebno je sagledati sve temperaturne znaajke klime toga podruja. Posebice je to vano jer lijeska vrlo rano cvate. Pri ocjeni kritinih maksimalnih i minimalnih temperatura treba utvrditi okolnosti uz koje nastupa jae zahlaenje: brzina sniavanja temperature do kritine, vrijeme trajanja niskih temperatura i termin odnosno fenofaza lijeske u kojoj se pojavljuju niske temperature. Smatra se da je za lijesku kritina apsolutna minimalna temperatura od -26C u periodu dubokog zimskog mirovanja, ako nastupi postupno zahlaenje, velik broj sorti podnosi krae vrijeme temperature od -25C pa ak i do -30C. Prema niskim temperaturama posebno su osjetljivi cvatovi jer cvatnja poinje , ponekad ve u prosincu. Razliita je osjetljivost mukih i enskih inflorescenci. Prema literaturi se navodi da enski cvatovi pozebu kod -9C, a neki autori navode i temperature do -15C Muke inflorescence u doba cvatnje izmrznu na -7C do -8C i to ve za nekoliko sati. Nerascvjetale inflorescence podnose puno nie temperature, ak -16C do -18C. enski su cvatovi u vrijeme cvatnje otporniji od mukih.

enske inflorescence (lijevo); Muke inflorescence (sredina); Puna cvatnja enskih i mukih cvatova (desno)

Cvatnja mukih i enskih inflorescenci ovisna je o temperaturama. Uz temperature od 4 do 9C prevladava protoginija (pojava da prije procvatu enski cvatovi od mukih), a ako je iznad 9C , tada se javlja protandrija (prije cvatu muki cvatovi nego enski). Lijeska je karakteristina po tome to od cvatnje do oplodnje proe i do 4 mjeseca. Cvatnja i opraivanje dogaaju se od prosinca do veljae, a oplodnja se zbiva od polovice svibnja do poetka lipnja. Najpovoljnije temperature u doba oplodnje lijeske kreu se iznad 22C, ako su u to vrijeme nie temperature, dolazi do poveanog otpadanja plodova uslijed slabije oplodnje. Iz podataka je vidljivo da je lijeska zahtjevna prema klimatskim imbenicima. Za uzgoj lijeske treba birati prikladne poviene i dobro zatiene poloaje na blagim nagibima gdje hladni zrak ne stagnira. Na osnovi vlastitih istraivanja na plantai lijeske u Orahovici praenjem cvatnje i temperatura utvreno je da lijeska u doba cvatnje podnosi i nie temperature od navedenih.

49

Poljoprivredni glasnik 4/2009.

Oborine

Lijeska treba u toku godine dovoljno vlage u tlu i zraku. Oborine moraju biti pravilno rasporeene po mjesecima. Nedostatak vlage negativno se odraava na rodnost i randman plodova. U godinama s izrazito sunim ljetima jezgra ostaje sitna i nerazvijena. Takoer su nepovoljne este oborine u lipnju, jer dolazi do jaeg napada bolesti. Za uspjean uzgoj potrebno je 700 - 800 mm oborina godinje, dobro rasporeenih tijekom vegetacije posebice u fazi formiranja i rasta ploda od travnja do kolovoza. U novije vrijeme u suvremenim intenzivnim nasadima lijeske postavlja se i sustav za navodnjavanje.

Insolacija

Lijeska je tipini heliofit biljka osvijetljenih i sunanih poloaja. Tu njezinu sklonost potvruje areal prirodne rasprostranjenosti te poloaji na kojima samoniklo uspijeva.(rubovi uma ). Vano je uskladiti gustou sklopa i uzgojni oblik tako da grmovi lijeske budu dobro osunani. Dobrim se pokazao uzgojni oblik modificirani grm s 4 osnovne grane oblikovan u obliku uplje vaze. Na taj nain se postie dobra osvijetljenost i unutar grma te se na taj nain poveava rodni volumen.

Vjetrovi

Ne voli hladne vjetrove za vrijeme cvatnje. Poeljniji su blai topliji vjetrovi jer oni pomau boljoj oplodnji. Lijeska najbolje uspijeva na prozranim nagnutim terenima. Na lokacijama gdje ima jakih vjetrova potrebno je postaviti vjetrozatitne pojase koji se mogu posaditi umskom lijeskom Corylus avellana ili medvjee lijeske Corylus colurna. Pojasi od ovih vrsta mogu biti istodobno i dobri opraivai. Opasni su olujni vjetrovi koji mogu napraviti velike tete posebice pred berbu kada dolazi do otkidanja jo nedozrelih gronja.

ODNOS LIJESKE PREMA POLOAJU Odabir prikladnog poloaja i parcele na kojoj emo saditi budui nasad jedan je od glavnih imbenika kada je u pitanju sigurnost i uspjenost budue proizvodnje. Lijeska je voka koja vrlo rano kree i cvate pa vrlo esto i strada od ranih proljetnih mrazova. Zbog toga moramo izborom odgovarajueg poloaja ublaiti utjecaj nepovoljnih imbenika.

Nasad lijeske (lijevo); Jesen (desno)

50

Poljoprivredni glasnik 4/2009.

Nepovoljne su nizine, posebice mrazita na kojima moe doi do velikih teta od kasnih proljetnih mrazova koji se javljaju u vrijeme oplodnje lijeske. Tada dolazi do slabe oplodnje to se manifestira kroz pojaano otpadanje plodova. June ekspozicije za lijesku (vonu vrstu koja ima rano kretanje vegetacije) neprikladne su jer na njima dolazi do jo ranijeg kretanja vegetacije i cvatnje pa je i opasnost od izmrzavanja vea. Prilikom izbora poloaja za sadnju treba birati poviene osunane poloaje s dobrom zranom drenaom i povoljnim vodozranim reimom tla.

ODNOS LIJESKE PREMA TLU Lijeska trai umjereno vlano, srednje duboko i humozno tlo. Ne voli suho, hladno i zbijeno tlo. Na hladnom i tekom tlu daje male i neredovite prirode. Slabo podnosi obronane pseudogleje s plitkim nepropusnim slojem, posebice je to izraeno u mikrodepresijama gdje dolazi do pojave stagniranja povrinskih voda. Na takvim mjestima dolazi do asfiksije korijena, stabla zakrljaju i s vremenom propadaju. Lijeska ne podnosi visoku razinu podzemne vode Prema nekim istraivanjima lijeska plitko rasprostire svoj korijen te se veina korijenja nalazi na dubini od 10 do 4o cm., a obuhvaa povrinu nekoliko puta veu od promjera kronje. Zbog toga je vano da je tlo do te dubine dobro strukturirano, bogato humusom i biogenim elementima. Prije sadnje lijeske treba izvriti rigolanje tla. Zbog plieg rasprostiranja korijena zadovoljit e rigolanje na 40 - 50 cm. Na odgovarajuem tlu, gdje vladaju povoljni vodozrani odnosi, na korijenu lijeske razvija se i ektotrofna mikoriza gljiva. Mikoriza pridonosi boljem porastu rodnosti i zdravstvenom stanju stabala lijeske. Ta odlika lijeske pokuava se iskoristiti uza uzgoj gljiva tartufa. Prije sadnje tlo treba pravilno pripremiti i na osnovi laboratorijskih analiza izvriti gnojidbu stajskim i mineralnim gnojivom. Pravilnim nainom pripreme tla za sadnju stvorit emo optimalne uvjete za rast i razvoj korijena u tlu te na taj nain postiemo dobar rast i razvoj voaka i raniji dolazak u rod. Propadanje grmova lijeske na loim terenima.

Strojno sakupljanje ljenjaka

Pune vree ljenjaka

51