FIZIOLOGIJA SPORTA I VJEBANJA

-tjelesna i zdravstvena kultura

Antonela Mikulic ,1g, Odjel za matematiku

TO JE FIZIOLOGIJA SPORTA I VJEBANJA? Fiziologija sporta i vjebanja je dio medicine sporta (grane medicine koja se bavi prevencijom ozljeda, dijagnozom, lijeenjem i rehabilitacijom te poboljanjem sposobnosti sportaa kroz odreene vjebe, pravilnu prehranu i psiholoke aspekte), i bavi se prouavanjem organizma i tjelesnih funkcija vezanih uz odgovor i prilagodbu na tjelesnu aktivnost ZNAAJ POZNAVANJA FIZIOLOGIJE SPORTA I VJEBANJA !obro poznavanje fiziolokih procesa vezanih uz sportski trening i natjecanja, omogu"uje sportaima i trenerima bolje rezultate, kvalitetnije treninge te ojaan metabolizam i zdravlje #azumjevanje fiziologije sporta i vjebanja, te shva"anje zato se primjenjuje odreeni nain voenja momadi i treniranja pravi razliku izmeu profesionalnih trenera i onih koje bez razumjevanja rjeavaju zadatke trenerskog posla

ENERGIJA I SPORT $judski pokret i tjelesnu aktivnost omogu"uje oslobaanje energije u mii"ima% specifinim trenanim postupcima pove"avaju se energetski kapaciteti i sposobnost njihove upotrebe i regeneracije &valitetan trenani program zahtijeva poznavanje energetskih procesa i kapaciteta, naina na koji se oni troe i obnavljaju u odreenom sportu i tjelesnoj aktivnosti &oliina energije u jednom zatvorenom sustavu je konstantna i moe prelaziti iz jednog oblika u drugi ,no nema gubitka energije 'zvor ivota potjee od nuklearne energije koja nastaje nuklearnim procesima na (uncu i kao svjetlosna energija dolazi do )emlje * procesu fotosinteze svjetlosna energija se pretvara u kemijsku energiju &emijska se energija iz hranjivih tvari u naem tijelu djelovanjem mii"a pretvara u mehaniku i toplinsku energiju, te u elektrinu energiju pri prijenosu ivanih impulsa * fiziologiji sporta i vjebanja najbitnija je mehanika energija, koja se oslobaa i manifestira pri tjelesnoj aktivnosti Fizioloka jedinica za rad i energiju je litra kisika +ranjive tvari, kada se oksidiraju s litrom kisika, u organizmu oslobaaju tono odreenu koliinu energije (tzv kalorijski ekvivalent), - $ ./ 0 1 21 &cal 0 /- &3 (ugljikohidrati) - $ ./ 0 4 5 &cal 0 -6 7 &3 (masti) .ksidacijom masti oslobaa se znaajno vie energije, - gram masti 0 6 &cal - gram ugljikohidrata 0 4 - &cal 8ovjek u stanju mirovanja (za tzv bazalni metabolizam- rad srca, mozga, disanja) u jednom danu potroi oko 972 $ ./, odnosno oko -722 &cal :ehanika efikasnost kod ljudskih aktivnosti (hodanje, tranje i vonja bicikla) oko /2 do /1; (ostatak, od oko51; kemijske energije se gubi u obliku topline) .dgovaraju"i treninzi mogu dovesti do pove"anja mehanike efikasnosti za odreenu aktivnost te dovodi do fizioloke prilagodbe organizma na specifina optere"enja, ali i do poboljanja koordinacije

IZVORI ENERGIJE ZA MIINI RAD .snovni i jedini izvor energije u tjelesnim stanicama je <=> (adenozin? trifosfat) <=> je molekula bogata energijom (tvaranje i razgradnja <=>?a u organizmu odvijaja se izuzetno brzo, tako da ovjek potroi u jednom danu preko 42 kg <=>?a :ii"ne zalihe <=>?a su vrlo ograniene !a bi se koncentracija <=>?a u mii"noj stanici bila stalna koristi se energija iz kemijskih izvora uz ili bez prisustva kisika 1.ANAEROBNI IZVORI ENERGIJE ZA MIINI RAD a)Fosfa !"# $a%a&'a'"#) a"a!(o)"# s*s'a+ ,u sportu se oituje pri kratkim sprintevima, skokovima, promjenama pravca kretanja i slinim eksplozivnim aktivnostima ?ima mali kapacitet, ali veliki energetski tempo )) G%#&o%#'#-&# $%a&'a'"#) a"a!(o)"# s*s'a+ ?ogranieno zalihama mii"nog glikogena i puferskih sposobnosti tjelesnih teku"ina ?manja snaga od fosfagenog sustava, kapacitet dvostruko ve"i ?u sportu se oituje u aktivnostima trajanja -?/ minute (npr tranje na 422 m) .. AEROBNI IZVORI ENERGIJE ZA MIINI RAD - daje energiju za dugotrajnu tjelesnu aktivnost niskog ili srednjeg intenziteta (zalihe dovoljne za 72?62 minuta maksimalne aerobne aktivnosti) - oslobaanje energije je sporije, ali ekonominije, ne remeti znaajno p+ vrijednost i homeostazu organizma

PRIMARNI ORGANS/I S0STAVI /OJI S0DJEL0J0 0 STVARANJ0 I OSLOBA1ANJ0 ENERGIJE ZA MIINI RAD 1. S/ELETNI MIII - pod utjecajem su nae volje - odgovaraju"i dugotrajni i specifini trenani proces doista moe dovesti do transformacije tipa vlakana u mii"ima, no taj je proces vrlo ogranien .. DINI S0STAV - pri tjelesnoj aktivnosti pove"ava se frekvencija i dubina disanja 2. /RVOILNI S0STAV - primitak kisika linearno raste porastom intenziteta tjelesne aktivnosti 3 sve do dostizanja maksimalnog aerobnog kapaciteta AEROBNI /APA4ITET $a!(o)"a #56(7%8#+os') @ sposobnost obavljanja rada kroz dui vremenski period u uvjetima aerobnog metabolizma - parametri za procjenu , 9a&s#9a%"# :(#9#'a& &#s#&a @ koliina koju organizam moe potroiti u roku od jedne minute ?dobar pokazatelj aerobne izdrljivosti a"a!(o)"# :(a @ maksimalan primitak kisika, proporcionalan brzini tranja pri anaerobnom pragu (brzina koju se moe kontinuirano drati preko 92 minuta)

ZONE INTENZITETA TRENINGA 1. REGENERA4IJS/A ZONA - zona najmanjeg intenziteta - iskusnim, dobro pirpremljenim sportaima pomae u oporavku nakon zahtjevog treninga .. ZONA E/STENZIVNOG AEROBNOG TRENENIGA - zona izdrljivosti , 52;?62; intenziteta aerobnog praga - brojne pozitivne fizioloke promjene (razvoj mii"ne izdrljivosti, smanjenje frekvencije srca u mirovanju, smanjenje koliine masnog tkiva ) - vrsta optere"enja koja se kod sportaa koristi u ranijoj pripremnoj fazi, a kod rekreativaca za smanjenje udjela tjelesne masti 2. ZONA INTENZIVNOG AEROBNOG TRENINGA - 62;?-21; arerobnog praga - maksimalna aktivacija aeribne produkcije energije - dolazi do pove"anja anaerobnog praga i jakosti ;. ZONA MA/SIMALNOG PRIMIT/A /ISI/A - maksimalna energetska doprema u trajanju od /?9 minute - pretjerivanje u ovoj zoni moe dovesti to pretreniranosti - unaprijeenje funkcije motorikih jedinica, pove"anje mii"ne jakosti <. ZONA MA/SIMALNE IZVEDBE - pove"anje razine jakosti, snage i brzine

PRE=RANA I SPORT

1. 0GLJI/O=IDRATI - daju tijelu energiju potrebnu za rad - najdragocijenije AgorivoB vrhunskih sportaa jer troe manje kisika pri razgradnji masti i proteina - 72;?52; dnevnog energetskog unosa - kruh, peciva, pahuljice, ria, tjestenina, krumpir, vo"e, mlijeko .. PROTEINI - osiguravaju aminokiseline potrebne za rast i odravanje mii"a - -1; tjelesne mase - meso, soja, koncentrati proteina, kapsule aminokiselina 2. MASTI - izvor energije u sluaju mirovanja, aerobnog treneninga ili gladovanja - -1; ukupne kalorijske dnevne potronje - maslinovo ulje, ulje kukuruznih klica, maslac ;. VITAMINI I MINERALI - neophodni za odvijanje biokemijskih procesa u organizmu - zatita od bolesti (pretjerivanje ima negativne uinke)

/OLIINA VODE 0 ORGANIZM0 - vodu treba piti prije, za vrijeme i nakon aktivnosti - e nije pouzdan pokazatelj potrebe za teku"inom - korisno je pratiti boju i koliinu urina tokom dana (taman urin?potreba za ve"im uzimanjem teku"ine)

- hladna voda najbolja za nadoknadu volumena teku"ine jer se brzo apsorbira - dehidracija (prekomjerni gubitak vode) jedan je od glavnih imbenika koji utjeu na smanjenje sposobnosti nogometaa (malaksalost, grevi, halucinacija, prestanak rada srca i cirkulatorni kolaps) - uputno je piti manje koliine teku"ine vie puta tijekom itavog treninga - upotrebom sportskih napitaka nadokanuju se i ugljikohidrati i elektroliti

TO JESTI PRIJE TRENINGA ILI NATJE4ANJA? DOR0A/> - obavezan - corn flakes s obranim -; ?im mlijekom ili vo"nim jogurtom, kuhani bjelanjak, Bkukuruzni kruhC ili pogaa, vo"na salata zaslaena umjetnim sladilom - izbjegavati slaninu, peene kobasice, majonezu, punomasno mlijeko, masne sireve, maslac ili margarin GLAVNI OBRO/> - lagano jelo po mogu"nosti sastavljeno od sljede"ih namirnica, kuhana ria, peeni krumpir (ne u uljuD), umak od rajice, pecivo, tjestenina bez jaja, peena piletina ili puretina (na rotiljuD), tunjevina bez ulja, vo"na salata bez e"era - (primjer, juha od povr"a, peena puretina (bijelo meso) sa peenim krompirom, crni kruh, zelena salata, vo"ni negazirani sok) ME10OBRO/> - energetska ploica, suhe smokve

za vrijeme intenzivnih priprema i obroci su obilniji s vie energenata

10

SPORTS/A MASAA - masaa ima dugu tradiciju uporabe u sportu - sportska masaa je sastavni dio priprema svih vrhunskih sportaa - ukljuuje nemedicinske postupke pa je mogu prakticirati sportai i treneri - bazine tehnike masae i samomasae su relativno jednostavne za usvojiti - naje"e se koristi u rehabilitaciji kao dio fizikalne trapije - efikasan nain rjeavanja problema kao to su napetost mii"a,istegnu"a,uganu"a

P!' %a+"#? (a5%o a 5a :(#98!"* s:o('s&! 9asa7!>

11

, o:o(a+a&?poboljavanje fizikog i psihikog oporavka poslije napornih treninga ili utakmica , %8!&o+#'os'?poboljava slabo stanje organizma , (!?a)#%#'a@#8a?poboljava cijeljenje ozljeda , o6(7a+a"8!? odravanje muskuloskeletalnog sustava u dobrom stanju , "a'8!@a"8!?pomae u pripremi igraa za utakmicu i kasnijem oporavku

? poboljanje cirkulacije, mii"na relaksacija, op"e oputanje, pove"anje panje i budnosti , deaktivacija bolnih toaka ? pove"anje fleksibilnosti i opsega pokreta, bri oporavak,smanjenje boli, odgovaraju"a razina emocionalne stimulacije

:asau treba izbjegavati u svim sluajevima gdje njena primjena pogorava nastalo stanje, npr ako je prisutna infekcija koe , potkonog tkiva ili krvnih ila, ako se sumnja na prijelom , direktno na otvorenu ranu ili opekotinu , kada postoji mogu"nost prijenosa zaraznih bolesti na sportaa ili masera

12

=reba biti oprezan kod osoba koje imaju dijabetes,bolest bubrega,karcinom,srane bolesti,jako visoki krvni tlak .prez je takoer bitan kod osoba sa prehladom,kao i kod onih koji se Bba i ne osje"aju dobroC :asaa moe pogorati simptome ili izazvati krvarenje iz nosa

TETNI 0TJE4AJI 0 SPORT0 1. DOPING - kontrola upotrebe dopinga se poela ozbiljnije provoditi tek E2?tih godina prolog stolje"a(atletika,plivanje,biciklizam, )kada je upotreba dopinga postala slubena politika nekih drava - primjena dopinga negira osnovne vrijednosti i naela sporta - doping je krenje etikih naela sporta i medicinske znanosti - pod dopingom se podrazumjeva, , :(#98!"a s*:s'a"@# &o8! :(#:a6a8* 5a)(a"8!"#9 fa(9a&o%oA&o %8!&o+#'#9 s&*:#"a9a s*:s'a"@# $s'#9*%a"s#3 "a(&o'#@#3 a"'#)#o'#@#...) , :(#98!"a (a5%#-#'#? 5a)(a"8!"#? 9!'o6a$&(+"# 6o:#" 3 S'#9*%a"s#> - pove"avaju budnost, smanjuju osje"aj umora, mogu podizati borbenost - tetna djelovanja,anksioznost,pretjerana agresivnost, pove"anje frekfencije srca i vrijednosti krvnog tlaka dovode i do bre dehidracije - lako prepoznatljivi simptomi koji navode da je sporta uzeo neki od stimulansa ,proirene zjenice,pojaano znojenje,nervoza ,nemir,nesanica,visok tlak,gubitak na tjelesnoj teini
13

/(+"# 6o:#" > - davanje krvi,eritrocita i slinih pripravaka sportau - ovom postupku moe prethoditi uzimanje krvi od sportaa koji nakon toga nastavlja s treningom Fa(9a&o%oA&!3&!9#8s&! # f#5#-&! 9a"#:*%a@#8!> - zabranjuje se primjena tvari i metoda koje mijenjaju cjelokupnost i vrijednost uzorka urina koji se koristi u doping kontroli - primjeri zabranjenih metoda su kateterizacija,zamjena urina ili mijeanje urina !oping kontrola se moe provesti na natjecanju ili izvan natjecanja bez bilo kakve prethodne najave sportau kojeg se testira 'zbjegavanje doping kontrole ili odbijanje dobrovoljnog testiranja ima isti rezultat kao da je sporta bio pozitivan na testu to povlai i odgovaraju"u kaznu

.. AL/O=OL - uivanje alkohola je u ve"ini zemalja uobiajeno i sastavni je dio kulture i obiaja - alkohol postupno ote"uje organizam i istovremeno se razvija ovisnost o alkoholu - alkoholizam je kronina, esto progresivna bolest koja moe biti kobna, ukljuuje okupiranost alkoholom i odsutnost kontrole unosa alkohola u organizam usprkos mogu"im opasnim bolestima,poslovnim,obiteljskim i financijskim posljedicama - predispozicije za postati alkoholiar, dob(adolescenti koji piju imaju veliku mogu"nost postati alkoholiari) , spol (mukarci), genetski faktori pove"avaju rizik, obiteljska povijest, emocionalni poreme"aji - prekomjerna konzumacija alkohola uzrokuje ,oboljenja jetre, kardiovaskularne probleme, bolesti probavnog sustava , pojavu e"erne bolesti i upalu guterae, gubitak seksualnih sposobnosti, priroene malformacije novoroenadi, neuroloke komplikacije

14

2. P0ENJE - uivanje duhanskog dima iz cigareta,cigara,lule ili pasivnim puenjem uzrokuje brojne promjene u organizmu koje dovode prvo do nikotinske ovisnosti a potom i do razvoja irokog spektra bolesti - nikotinska ovisnost oznaava fiziku i psihiku potrebu za duhanskim dimom i njegovim sastojcima - znaci nikotinske ovisnosti, jedan ili vie neuspjelih pokuaja odvikavanja od puenja, neugodni simptomi pri nedostatku cigareta, puenje usprkos prisutnim zdravstvenim problemima, prekidanje socijalnih ili sportskih aktivnosti i kontakata zbog nemogu"nosti puenja u odreenim situacijama - navika puenja se obino stvara u pubertetu,gdje je ujedno vidljiva potreba aktivnog preventivnog djelovanja - negativni uinci puenja na zdravlje ovjeka, uzrok E5;
15

sluajeva karcinoma plu"a, pove"ani rizik od kardiovaskularnih oboljenja, umanjuje funkcionalne sposobnosti kako obinih ljudi tako i sportaa, moe uzrokovati neplodnost kod ena kao i impotenciju kod mukaraca, osjetila kao okus i miris su jako oslabljena kod puaa

Fa djelatnicima u sportu lei odgovornost da vlastitim primjerom ukau na tetnosti puenja i alkohola te ne toleriraju mogu"nost da njihovi lanovi kluba postanu ovisnici o alkoholu ili nikotinu

16

17