SOCIJALNA POLITIKA I DIO Socijalna politika je organizirana djelatnost drave i drugih drutvenih imbenika koja za cilj ima: prevladavanje

socijalnih rizika, pomo siromanim i iskljuenim pojedincima i socijalnim skupinama, izjednaavanje ivotnih ansi, te openito unapreivanje socijalne dobrobiti graana Socijalna politika u svom djelovanju polazi od dru tveni! vrijednosti kao to su" 1. solidarnost 2. socijalna pravda 3. jednakost 4. socijalna sigurnost 5. socijalna kohezija Instrumenti socijalne politike su #AKONI i drugi propisi, kao i razni programi i mjere za njenu praktinu primjenu. Nikad nita ne moete uraditi bez zakona.
ostoji razlika u naelnom poimanju socjalne politike u !.". i kontinentalnim europskim zemljama. $ an%losaksonskim i skandinavskim zemljama u istom ili srodnom znaenju koristi se pojam #politika dobrobiti$%Welfare Policy&. $ &elikoj 'ritaniji uz pojam soc. politika se koristi i pojam #socijalna ad inistracija$ %social ad inistration&. 'radicionalno britansko poimanje socijalne politike je vie individualistiko. $ Njema(koj je u upotrebi termin !ozialpolitik. romie se interes drutva u cijelini i pokuava se odrati drutveni sklad i kohezija. $ )rancuskoj se pojam socijalna politika % la politi"ue sociale& koristi tek u posljednje vrijeme, pod utjecajem europske unije. (na je neka vrsta pojma kiobrana % notion u brella&, za nekoliko podruja javne politike. )ato se tamo koristi i pluralni oblik * #socijalne politike$. $ SAD * je sam termin +socijalna politika+ gotovo neupotrebljiv i socijalna politika ima ue znaenje u odnosu na europske zemlje. Ne poznaje pojam socijalne drave. ,matra da je svaki pojedinac zasluan za svoje stanje. !ie se govori o programima, manje o procesima i kontekstu njihova stvaranja. -oristi se pojam social #elfare siste * sustav socijalne dobrobiti. $ 'i* je socijalna zatita a ne socijalna sigurnost. ,ocijalna sigurnost je u nekim europskim zemljama, gdje zajamenu mirovinu ima svatko, bez obzira da li je radio ili ne.

.rava mora nekako prikupiti ta davanja koja daje graanima. Izvori financiranja su " /. doprinosi ili kontri+ucije %izdvajanja iz plaa %bruto plaa&&, 0. porezi %socijalna politika se sve vie oslanja na poreze %to je razlika od doprinosa&&, 1. ostali trans,eri Naini intervencije -instrumenti." /. nov(ana ili naturalna davanja 2 naknade 0/ uslu%e ili socijalni servisi % sve ih je vie * veliki soc. servisi su zdravstveno i obrazovanje, a manji su staraki domovi, djeji vrtii, jaslice3 1. re%ulacija 2 zakonima se reguliraju odnosi u drutvu i rjeavaju socijalni problemi

SOCIJALNA DRAVA %#elfare state$

Socijalna dr0ava je ona drava, koja je na sebe preuzela odgovornost za osiguranje osnovnih egzistencijalnih potreba svojih graana. $ 'i*1 socijalna dr0ava osi%urava samo e%zistencijalne potre+e/ #na(i1 samo ono najnu0nije1 minimum e%zistencijalni! potre+a/
'ermin Welfare state nastao je 452ih godina dvadesetog stoljea u &elikoj 'ritaniji. )animljivo je da su u SAD2u termin prvi put upotrijebili republikanci u predizbornoj kampanji /640, optuujui demokrate da im izborni program nalikuje programu britanske laburistike vlade. An%losaksonske zemlje u socijalnoj dravi provode naelo univerzalnosti, temeljem kojeg odreuju socijalna prava, uz uvjet provjere prihoda, dostupna svim graanima. $ Njema(koj se u vrijeme "ismarckovih re7ormi /885 * ih pojavio termin Sozialstaat/ (znaava normativnu obvezu ostvarenja socijalne pravde i smanjenja nejednakosti u drutvu, kao i jamstvo pravno kodi7iciranih zahtjeva pojedinca prema dravi. "ismarck je prvi donio zakone * socijalnu pravdu. $ ,rancuskom jeziku za socijalnu dravu se koristi neobian termin 3 L'etat provi ance$, koji je uao u upotrebu polovinom /6 stoljea. .oslovan prijevod je 3dr0ava 4 providnost ili 3 skr+na dr0ava5/ .anas u ustavima nekih zemalja stoji da su one #socijalne drave$. 9 ustavu :; zapisano je da socijalna drava. rirodno je stoga da se priklanjamo terminu soc dr0ava, a ne recimo drava blagostanja, drava dobrobiti 3

SOCIJALNA P6A&A Socijalna prava su prava de,inirana zakonima i propisima1 omo%u7avaju zadovoljavanje socijalni! potre+a pojedinca i skupina1 te promi(u socijalnu ko!eziju i solidarnost/ Socijalna prava se odnose na socijalnu za titu1 stanovanje i zaposlenost1 zdravstvenu za titu i o+razovanje. #akoni su instrumenti soc/ politike a nikad nita ne moete uraditi bez zakona. Postoje 8 %eneracije socijalni! prava " /. !ra"ans#a % 1& st$ 2 jame jednakost svih ljudi pred zakonom, te zatitu linosti i vlasnitva 0. politi#a %1' st$ 2 omoguuju sudjelovanje svih graana u javnim poslovima u ivotu zajednice i drutva kojem pripadaju 1. socijalna % 2( st$ ) jame graanima zadovoljavanje temeljnih egzistencijalnih potreba, odnosno koritenje civilizacijskih tekovina drutva u kojem ive.
9ra:anskim i politi(kim pravima drava titi graanina od vanjskog ugroavanja njegovog osobnog integriteta i vlasnitva. Socijalna su prava instrument kojim drava intervenira u privatnu s7eru radi podrke pojedincu ili socijalnoj skupini radi pomoi u rjeavanju egzistencijalnih problema pojedinaca i obitelji i njihove integracije u drutvo.

9ra:anska i politi(ka prava su apsolutna i trenutna, a socijalna prava se ostvaruju postupno, putem mjera socijalne politike i socijalnih programa. SOCIJALNA $RAVDA ) na(in na koji se distri+uiraju do+ra i uslu%e unutar dru tva1 koji je pri!va7en kao pravedan/ 9 raspodijeli resursa i ansi obino se koriste 8 kriterija socijalne pravde: /. $RAVA * neto to su ljudi stekli svojom aktivnou %prava na plau, nasljedstvo3& 0. %ASL&'( * rjee se koriste, ali su vane, zasluge za neku opu stvar, npr. branitelji 1. $O)R(*( * za socijalnu politiku najvaniji kriterij, ono to ljudima treba, ali nemaju ni pravo ni zasluge, npr. hendikepiran %ne mogu raditi, oslanjaju se na pomo drutva&.

Jo!n 6a;ls 2 Amerika 4 najpoznatiji teoreti(ar socijalne pravde1 nje%ova na(ela" /. na(elo jednaki! ansi * smatra da se ekonomske i socijalne nejednakosti u drutvu mogu opravdati jedino pod uvjetom da svi ljudi imaju jednake anse 0. na(elo di,erencijacije * nejednakosti se mogu opravdati samo onda kada doprinose poboljanju poloaja najugroenijih lanova drutva SOCIJALNA +O,(%IJA Socijalna ko!ezija podrazumijeva povezivanje i integraciju pojedinaca i skupina unutar drutva kao cjeline. Ona nazna(ava sposo+nost dru tva da" /. osigura odre*enu razinu dobrobiti svi svoji +lanovi a 2. s anji socijalne rizike i 3. izbjegne polarizacije Socijalnu ko!eziju je mo%u7e ostvariti polaze7i od jednakosti ljudi kao temeljno% na(ela/ SOCIJALNA SI'&RNOS)- SOCIJALNA %A.)I)A I SOCIJALNO OSI'&RANJ( ,ocijalna sigurnost ima dva znaenja: $ irem smislu podrazumijeva stanje u drutvu u kojem se graani osjeaju sigurnim pred rizicima s kojima se mogu suoiti. $ u0em smislu podrazumijeva sustav odravanja dohotka i zadovoljavanja osnovnih egzistencijalnih potreba graana. #a socijalnu si%urnost va0ni su" zaposlenost obitelj socijalna re,a dr,avna akcija 8 elementa socijalne si%urnosti" socijalno osi!/ranje * obavezno ili dobrovoljno, koje dobivaju zaposlenici kod nastupanja socijalnog rizika socijalna po0o1 * davanje koje od drave ostvaruju graani suoeni s ekonomskim tekoama, a koji nemaju druga davanja ili su im ona nedostatna za podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba, dodjeljuje se nakon provjere prihoda, a 7inancira porezima /niverzalna avanja * koja pripadaju svim graanima temeljem statusa dravljanstva ili boravka u odreenoj zemlji ili se pak radi o pripadnicima posebnih , socijalno rizinih skupina Socijalna za2tita pokriva iri sadraj od socijalne sigurnosti. 'o su mjere koje obuhvaa drava s ciljem zatite od glavnih ivotnih rizika s kojima se suoavaju pojedinci i njihove obitelji. 'o su bolest, materinstvo, nesrea, smrt, starost, nezaposlenost, nesigurnost3 Socijalno osi!/ranje je ui pojam od socijalne sigurnosti i zatite. (buhvaa prava na naknade i usluge koje se stjeu temeljem zaposlenosti, odnosno plaanjem doprinosa od strane osiguranika ili poslodavaca u 7ondove osiguranja odreenih socijalnih rizika. Pro%rami soc/ si%urnosti mo%u se ,inancirati ne samo doprinosima1 ve7 i porezima/

$ODR&3JA SOCIJALN( $OLI)I+( ojednostavljeno reeno, djelovanje socijalne politike je koncentrirano oko tzv/ sekundarne distri+ucije do!otka1 +ilo posredne +ilo neposredne/ :ije je o trans7erima koje drava skuplja putem doprinosa i poreza, a potom ih raspodjeljuje. No, socijalna politika se ne moe svesti iskljuivo na trans7ere jer se moe pojaviti u vidu usluga i drugih oblika pomoi. (na pretpostavlja regulaciju odnosa u socijalnoj domeni. 9lavni instrumenti socijalne politike su" 45 transferi 65 /sl/!e 75 pravna re!/lativa NAKNADA je davanje koje stje(u zaposlenici u slu(aju nastupa osi%urano% rizika temeljem uplate doprinosa u ,ondove socijalno% osi%uranja - mirovine1 naknade za nezaposlenost1 +olovanje1 invalidnost./ .avanje temeljem $R(V(NCIJ( 8 +O9$(N%ACIJ( nastoji se sprijeiti nastupanje nepovoljne socijalne situacije zbog nekog dogaaja u ivotu graana % djeji i drugi doplatci, univerzalne temeljne mirovine, davanja hendikepiranima i slino&. SOCIJALNA PO<O= I O'LICI SOCIJALN> PO<O=I JAVNA SOCIJALNA $O9O: dodjeljuje se onim %ra:anima koji po dru%im osnovama ne mo%u ostvariti potre+na sredstva i uvijete za 0ivot/ ,ocijalna pomo je neka vrsta nasljednice milosra. .odjeljuje se obino uz provjeru prihoda i donosi stigmu onima koji je dobivaju. (sim neposrednim trans7erima, socijalna politika se realizira putem $SL$9A koje su neka vrsta kamu7liranih novanih trans7era% zdravstvena zatita, obrazovanje, institucionalna skrb, zbrinjavanje djece&. Preciznije odre:enje podru(ja socijalne politike su" socijalno osi%uranje1 javna ili nacionalna pomo71 zdravstvo i uslu0ni servisi1 stam+ena politika/ Neka od podruja socijalne politike se podudaraju s ekonomijom i drugim podrujima:
%DRAVS)V(NA %A.)I)A se sastoji od zdravstvenih usluga i naknada u sluaju bolesti %naknade se bolovanje i neka druga s tim vezana prava&. )dravstveno se s tim uslugama i naknadama uobiajeno izdvaja u posebni sustav javne politike. S)A9*(NA $OLI)+A se veim dijelom oslanja na trite na kojem ljudi kupuju i prodaju stanove kao i druge robe i usluge. <ladim, siromanim, hendikepiranim i drugim marginalnim skupinama drava pomae u ostvarivanju prava na stan kojeg oni na tritu ne mogu realizirati. :azvilo se i takozvano SOCIJALNO S)ANOVANJ(, koje podrazumijeva neposrednu dodjelu stana ili subvencioniranje stambenih trokova.

$OLI)I+A %A$O.LJAVANJA i trite rada takoer imaju pomijeane elemente ekonomske i socijalne politike. (siguranje od rizika nezaposlenosti jedan je od podsustava socijalnog osiguranja, ali i zapoljavanje nezaposlenih podrazumijeva odreene mjere socijalne politike. O*RA%OVANJ( se uobiajeno ne ukljuuje u socijalnu politiku iako ima znaajnu ulogu u izjednaavanju ivotnih anci, i drava esto intervenira s mjerama pomoi siromanim acima. OSO*NA SOCIJALNA S+R* zadovoljava odabrani broj veoma individualiziranih potreba, kako se i kada one nenadano pojave, radi se o potrebama koje se ne mogu zadovoljiti pomou usluga ope namjene.

IS,ODI.)( I D()(R9INAN)( RA%VOJA SOCIJALN( $OLI)I+( roireno je miljenje da se socijalna politika kroz povijest razvijala bez cjelovite i razraene misli koja bi se pritom primjenjivala u drutvenoj praksi. Socijalna politika je vi e reaktivna1 ne%o prospektivna1 vi e akcidentalna ne%o promi ljena/ Povijest je o+ilje0ena postupnim rastom socijalne politike, irenjem socijalnih programa koji su obuhvaali sve brojniju populaciju i doveli do sadanjeg visokog stupnja razvijenosti socijalne politike. =shodita i determinante socijalne politike treba traiti u irim povijesnim procesima koji su bili njezin okvir pa su uzrokovali i usmjeravali dravno intervenciju o soc politici.(na je izvedena djelatnost drave. DRAVA ; %A.)I)NICA I SOCIJALNA DRAVA <oderna je drava intelektualno i praktino na )apadu nastala izmeu /42/8 st. =zrasla je iz 7eudalne drave u kojoj je kmet bio podloan 7eudalcu,a on kralju, !eze su izmeu njih bile krhke i nestabilne. DRAVA %A.)I)NICA znai da drava na sebe preuzima zadatak sigurnosne zatite pojedinca koji je ranije pripadao 7eudalcu. )adaci drave su: proizvo iti si!/rnost i s0anjiti nesi!/rnost5 .rava titi pravo na ivot individue i pravo vlasnitva to poveava sigurnost pojedinca. <oe se rei da je nastanak drave * zatitnice povezan s roenjem graanske individue, te s njezinim slobodama i pravima. :aste javno siromatvo koje nadilazi mogunost >rkve te drava postupno preuzima skrb i kontrolu nad skitnicama i prosjacima. SOCIJALNA DRAVA 4 se javlja kao pro irenje klasi(ne dr0ave za titnice. roirenje dravnih 7unkcija pojavljuje se u /6 st. -ada se pojavilo industrijsko drutvo i kada su se poveali socijalni problemi. No, intelektualni korijeni soc drave seu u ranije razdoblje u vrijeme 7rancuske revolucije. 9 naelnoj se razini razvijaju socijalna prava kao 1. generacija prava uz civilna i politika. (na znae pravno upotpunjavanje graanskog statusa. $ novoj koncepciji dr0ave1 srednjovjekovno milosr:e se zamjenjuje pravom na dr0avnu pomo7/

SI6O<A?T&O I <ILOS6@> $ S6>DNJ>< &IJ>K$

,iromatvo je staro koliko i ljudsko drutvo. Nalazimo ga u najstarijim zajednicama, u antiko doba, u srednjem vijeku, na kraju dvadesetog stoljea. (no to se mijenja jeste sadraj i de7inicija siromatva.

,iromatvo u srednjem vijeku. 2 razdoblje koje see od poetka drugog milenija do /?. stoljea.
,iromatvo se javno mani7estiralo, 'o je vrijeme milostinje, skrbnitva crkve i openito blagonaklonog stava prema siromanima.

Po(ev i od AB/ stolje7a odnos prema siroma tvu se +itno mijenja i ono se tretira kao nepo0eljna dru tvena pojava/ SIRO9A.)VO +AO VRLINA 9 srednjem vijeku drutvom je dominirala crkva i bila je prisutna u svim porama ivota. >rkva je de7inirala odnos drutva prema siromatvu. oimanje siromatva kao vrline nalazimo u samim poetcima djelovanja kranske >rkve * kranstvo je i poelo kao religija siromanih. (no se poima kao duhovna vrijednost, znak je vjere u "oju milost i konano ispunjenje ljudske egzistencije. rva kranska zajednica u jeruzalemu je bila siromana i za svoje je lanove predstavljala neku vrstu slobodnog izbora. <=&'A 9&NDI> I AS+()S+O SIRO9A.)VO 9 biblijskoj terminologiji i patristikim spisima, pauperitas%siromatvo& vezano je uz humilitas %poniznost& oniznost i slabost koji proizlaze iz siromatva predstavljaju vrline koje se uzdiu. ,iromatvo se slavi kao svjestan izbor, to znai odbacivanje materijalnog bogatstva i moi. 9 igri nije antinomija bogatstvo * siromatvo, ve monik * siromah. &a0no je razlikovati prisilnu materijalnu +ijedu i 3smisao za siroma tvo5 kao svjestan iz+or/ ,iromatvo samo po sebi nije vrlina ve7 je vrlina opredjeljenje za nje%a kako +i se slu0ilo 'o%u i pokazivao primjer drugima. ,am =sus -rist ivio je siromano, dajui tako primjer svojim uenicima i sljedbenicima. Pa0nja je usmjerena na ASK>TSKO -elitno. siroma tvo1 njemu pri+je%avaju samo iza+rani. .obrovoljno je siromatvo praeno naputanjem svijeta, tj odlaskom na njegove margine, uma, pustinja. %sv. @ugustin i sv. Aranjo&. )$9A <$NDI je zna(ila od+acivanje socijalni! struktura svijeta. (na ima antiurbana obiljeja koja proizlaze iz srednjovjekovne doktrine. "ijeg od svijeta u vidu asketskog siromatva je neka vrsta duhovne pobune protiv novog bogatstva. .obrovoljno je siromatvo naputanje urbane civilizacije i odlazak na ruralnu peri7eriju drutva.

9ILOSR?( I <(+ONO9IJA S$ASA> 9z siromatvo je vezana i srednjevjekovna institucija milosra. Naime1 etika siroma tva u kr 7anstvu podr0ava dva antinomi(ka pona anja" /. s jedne strane to je herojski ivot u odricanju, 0. s druge strane to je obaveza pomaganja siromanih. <ilosr:e je op7a o+aveza1 a istovremeno i sredstvo otkupa %rije!a/ Prisutnost siroma ni! u dru tvu smatra se normalnim i potre+nim za spas/ >konomija spasa 4 je model 0ivota koji se najvi e preporu(uje1 spas du e na dru%om svijetu tra0i se kroz milosr:e i do+ra dijela namijenjena Crkvi/ 9loga >rkve je u zbrinjavanju siromanih. Na bogatstvo se vie ne gleda kao na neto loe ako se dijeli sa siromanima. <ilosr:e i do+ro(instvo cvjetaju u AA1 AC i A8 stolje7u/ Nije sluajno da je veina bolnikih institucija, kao posljedica dobroinstva bogatih ljudi, u zapadnoeuropskoj regiji osnovano u /0 i /1 st. "olnice su bile rezervirane za siromane, bogati su se lijeili kod kue. <ilosr:e i do+ro(instvo nisu usmjereni samo na siroma ne po iz+oru1 ne%o i na siroma ne po nu0di/ Berhoch von :eischersberg razlikuje: /. siroma ne s Petrom %pauperes cum etro& * to su dobrovoljni siromani, koji predstavljaju izaslanike >rkve i u svom su savrenstvu medijatori izmeu ljudi i >rkve. 0. Siroma ne s Lazarom %pauperes cum Cazaro& * obini ljudi koji trpe od neimatine, oni ne mogu raditi i >rkva ih je duna pomagati. DIS)RI*&CIJA 9ILOS)INJ( ostavlja se pitanje: kako se dijelila milostinjaD 'io je ra iren o+i(aj kolektivne razdio+e milostinje/ Ona se o+avljala prvenstveno u samostanima/ .ogadaji uz koje se vee masovna podjela milostinje jesu sahrane vladara, velikaa i bogatih gradana. ored toga, vladari imaju obiaj da milostinju dijele u vrijeme blagdana. Arancuski kralj :obert Il, davao je milostinju u svakoj od svojih rezidencija. ,iromanima iji se broj kretao od 155 do /.555, dijelio se kruh i vino. Eedan pariki buruj iz /F. stoljea u svom testamentu izraava elju da se iz njegove imovine podijeli pomo na etiri tisue siromanih koji ive u razliitim kvartovima ariza i to prema sainjenoj listi. -oliina milostinje bila je tolika da se normalno doba siromatvo moglo odravati kao nain ivota, no u vrijeme katastro7a ta pomo nije bila dovoljna. @ktivnost >rkve se sastojala u distribuciji dijela crkvenog bogatstva, u upravljanju imovinom koja je prikupljena kroz dijela dobroinstva, odnosno donacije. = danas >rkva ima znaajnu ulogu u izgradnji i 7unkcioniranju institucija civilnog drutva, naroito u domeni socijalne skrbi. oetak milenija vrijeme je procvata kolektivne distribucije milostinje. , pojavom brojnije graanske klase milostinja se dijeli individualno. Eedan broj siromanih dobiva stalnu pomo od strane samostana, odreuje se stalna grupa siromaha kojoj se daje prenoite, objed ili im se peru noge. 'rajno opskrbljeni siromani * pauvres pensionners.

DOS)OJNI I N(DOS)OJNI SIRO9ASI Razli#ovanje poje ini@ #ate!orija siro0a@a stalno je pris/tno5 /. dostojni su oni koji su nesposobni za rad %bolesni, djeca, starci&, a uz to iskazuju vrlinu poniznosti 0. nedostojni su oni koji mogu raditi, ali su se odali skitnji i prosjaenju jer su lijeni i pokvareni <ilostinja koje se daje lo em siroma!u kodi i njemu i onome tko je daje/ ,iromah treba pomo zasluiti, a onaj koji je daje treba davati bez interesa, od srca, s namjerom da pomogne. rosjak je duan moliti za svog dobroinitelja. Sveti Toma Akvinski osuduje svako% tko tra0i pomo71 a da nije u iznimno te koj situaciji/ Siromasi i prosjaci razra:uju metode svo% djelovanja 4 +itan je iz%led1 odje7a1 o+i(no dronjci i +ez o+u7e1 o+vezna je tor+a i tap koji su sim+ol !odo(asnika/ Tijelo mora +iti +olesno1 izmu(eno staro 7u i +ijedom/ Djeca su e,ikasan instrument pro nje jer izazivaju najvi e suosje7anja/ jesma i glazba spadaju u umjetniku reprodukciju prosjaka, sviraju razne instrumente, pjevaju, priaju prie, imaju svoj speci7ian jezik * argot.
+Ciber !agatorum+, poznata srednjovjekovna knjiga, navodi 08 vrsta prosjaka u Njemakoj i ,vicarskoj, a +== vagabundo+ 01 vrste u =taliji i Gpanjolskoj. !ictor ;ugo, veliki pisac siromaha, navodi /4 vrsta prosjaka u Arancuskoj.

9 //. i /0. stoljeu utemeljuju se institucije kojima je cilj zbrinjavanje siromaha. =nstitucije osiguravaju stalnu brigu i pomo bolesnima, starima i siromanima. :adi se o bolnicama, ubonicama, azilima, sirotitima koje se grade kraj samostana, crkvi i katedrala. Jedne su namijenjene siroma nim i !odo(asnicima1 dru%e su mjesto za pre!ranu1 tre7e vi e slu0e za prijem staraca1 (etvrte imaju ,unkciju siroti ta za napu tenu djecu/

-.P-.!/01 213 P-4!015/61 / !7/82/5161 / 9-13!7. -.:4-6.

9 AB/ stolje7u1 do%odile su se klju(ne promjene u odnosu dru tva prema siroma nima. ,krb i nadzor nad njima poinju preuzimati svjetovne vlasti koje su se do tada drale po strani smatrajui da je pomo siromanima u crkvenoj nadlenosti. Kada je rije( o uzrocima1 onda na prvom mjestu tre+a spomenuti silan demo%ra,ski poreme7aj koji se desio ve7 u AD/ stolje7u/ S demo%ra,skim je poreme7ajem u svezi nesta ica radne sna%e i veliki porast radni(ki! najamnina u svim zapadnoeuropskim zemljama. oinje se razvijati manu7aktura i obrtnitvo, tj djelatnosti kojima treba stalna radna snaga, a koja se prije svega regrutira od skitnica i prosjaka, otputenih slugu, protjeranih seljaka kojih su do tada bile prepune sve europske zemlje.

D(9O'RA=S+A +A)AS)RO=A & 4A S) ; 14. stolje<u .uropa je do,ivjela nekoliko te=kih tragedija koje su pore etile njen dotada=nji red $ >uropi je vladalo sedam zala" 1. #/!a * nekoliko je epidemija bolesti no kuga je bila najjaa * zvali su je kuga ili crna smrt. "ila je to ljezdana bolest koja je napadala krvni sustav i plua, a vrlo je brzo odvodila u smrt. .onijeli su je mornari u ,iciliju /14H godine iz -e7e s -rima. /1F5 se zaustavlja, da bi se preselila u :usiju, i tamo ostavila pusto. Najvie su umirali siromani, no i neki bogati i slavni. +'reina je svijeta pomrlo+, to bi znailo da je kuga pokosila 05 milijuna ljudi 2. rat * /11H2/4F1 * stogodinji rat koji se vidio izmeu Arancuske i Ingleske je poharao zapadne dijelove. Na drugoj strani kontinenta * 'urska osvajanja na "alkanu. 3. porezi 4. lo2a /prava 5. razBojni2tvo >. B/na ?. ras#ol / Cr#vi C va pape ; Ri0 i Avi!nonD N(S)A.ICA RADNI+A I R($R(SIJA NAD S+I)NICA9A Posljedice ku%e su +ile +rojne/ Najvi e su stradale male ruralne i ur+ane zajednice/ =pak, kada je kriza prola ljudi se vraaju i zasijavaju polja. Jivi se od etve do etve, dolazi do poremeaja u zalihama hrane, porasle su cijene ita. #a!tjevi za ve7im nadnicama +ili su najve7i potres nakon ku%e1 nastupilo je zlatno do+a radni(ki! nadnica/ ,uoivi se s porastom cijena, nadnica i nestaicom radne snage uzrokovanom smanjenjem broja stanovnika, europski vladari rea%iraju raznim mjerama +lokiranja pla7a i represijom nad prosjacima i skitnicama/ (snovni cilj je bio da se doe do je7tine radne snage, a odbijanje rada od strane zakonodavca tretira se kao delikt. :adno se sposobne skitnice prisiljavaju na rad. ,kitnice postaju javni neprijatelji, a skitnja postaje delikt koji se progoni i kanjava. $ )rancuskoj Ivan II Do+ri 4 A8EA., izdaje naredbu kojom se osuuju skitnice koje odbijaju raditi i prihvatiti raniju plau. $ >n%leskoj 4 >d;ard II A8DF., objavljuje naredbu, kojom svima sposobnima do ?5 godina namee obavezu rada. <oraju prihvatiti plau iz /10F 2 razdoblje prije kuge. $ ?panjolskoj 4 kralj Petar II Ara%onski A8DF., osniva posebno povjerenstvo koje ima zadatak da prouava plae zaposlenika, a potom odredi njihov maksimalan iznos. Sli(no radi i Portu%alski kralj Al,ons I&/ Taj o+rat u odnosu prema prosjacima i skitnicama !istori(ari locira ju u A8EG/ %odinu1 dakle u vrijeme prestanka epidemije ku%e/ 6epresija je prvo po(ela u >n%leskoj1 a onda se pro irila na ostale zapadnoeuropske zemlje/ 6epresija nad skitnicama trajala je vi e od tri stolje7a/ :igorozne mjere protiv prosjaka i skitnica primjenjivali su engleski kraljevi ;enrik !==, ;enrik !===, Ilizabeta =, Idvard !=.. 9 Arancuskoj su slali na galije. ?panjolska je jedina zemlja koja nije za+ranila prosja(enje/ Cjudi odbijali raditi i radije su se odavali pronji i skitnji, zato to rad tada nije predstavljao naj+itniji element 0ivota (ovjeka kao to je to slu(aj u dana nje vrijeme/

'RADS+( R(=OR9( I +ON)ROLA SIRO)INJ( Botovo istovremeno u nekoliko europskih gradova javlja se nova politika prema sirotinji koju de7iniraju svjetovne vlasti. Pariz" Nakon velikih nevolja s epidemijama, koje su pogodile grad, gradske vlasti shvatile kakvu opasnost predstavlja koncentracija skitnica i prosjaka. 9 debati koja je trajala /F0F godine bilo je raznih prijedloga. Nje%ove su %lavne to(ke +ile sljede7e: 2 siromasi se zapoljavaju najavnim radovima, 2 organizira se podrka siromanim invalidima, 2 uvodi se +porez za siromane+, to predstavlja veliki korak prema socijalnom programu. =stovremeno se utemeljuje +@u mone generale+, tj. institucija za pomo siromanima. 'a je pomo od /F44. godine u cjelini u nadlenosti suda, a represivne mjere odreuje parlament. 9odine AEED/ na osnovi spiskova po(inje distri+ucija pomo7i iz koje su isklju(eni sposo+ni za rad/ 'ako poinje rad +!elikog ureda za siromane+, institucije koja je izdanak socijalne politike iji su temelji nastali /F0F. godine &enecija" oetkom /?. stoljea !enecija doivljava procvat. No /F0H206. godine ovdje je zavladala velika glad. AECH/ %odine otvaraju se azili u koje moraju svi prosjaci/ Javna se pro nja za+ranjuje. )a odravanje azila upnik skuplja posebni porez. ,iromahe koji dou u grad dri se do etve, a onda ih se vraa. ,iromasi, meutim, izbjegavaju azile, jer je u njima bijedan ivot i velika smrtnost. Bodine /F06. na snazi je drugi zakon o siromanima. (n sadri zabranu ulaska u grad, podjelu siromaha na sposobne i invalide. ,posobni idu na brodove, a nesposobni imaju pravo na stalnu pomo, ali ne smiju prositi. ,krb za sirotinju ipak nije sekularirizana. Nema centralizacije pomoi, nego su parohije odgovorne za svoje siromahe, a glasa se o uvoenju dobrovoljnog poreza. =pak, na kraju /?. stoljea gradi se centralno sirotite za sve prosjake Ipres" :ije je o nizozemskom gradu u kojem se proizvodilo platno. )a vrijeme gladi ire se nemiri koji otkrivaju razmjere opasnosti od prosjaka i skitnica. Bodine AECE. de ava se velika socijalna re,orma koja donosi za+ranu prosja(enja1 or%aniziranu pomo7 Jstvarno siroma nimaJ1 protjerivanje skitnica1 osnivan je kase za ,inanciranje administracije koja +rine o sirotinji . Bradska uprava stvarno preuzima svu odgovornost. =menuju se 4 7unkcionara u svakoj parohiji. )animljivo je da su se /F15. godine crkveni redovi u gradu pobunili protiv ove re7orme optuujui gradske vlasti da tako potiu herezu. , tim u svezi razvila se velika debata oko dunosti krana i nadlenosti >rkve i svjetovne vlasti. Blavni argument u prilog re7orme bila su promijenjena vremena koja trae nove pristupe. Bradske su vlasti, u strahu od optube za luteranizam koji se u to vrijeme irio u susjednoj Njemakoj, zatraile arbitrau parikih teologa koji su u >rkvi imali najvei autoritet. !erdikt je dao za pravo municipalitetu. <jere prema siromasima ocijenjene su kao stroge, ali u skladu s Ivaneljem. Osnovno imje o+ilje0je centralizacija pomo7i siroma nima i +ezuvjetna za+rana pro nje/

*RI)ANS+I %A+ONI %A SIRO9A.N( #a razliku od dru%i! zemalja1 u >n%leskoj re,orme provodi centralna vlast a na inicijativu %radski! uprava/ ravila odreuje kraljevski 'ajni savjet i upuuje ih lokalnim vlastima. )ato je re7orma provedena e7ikasno i koherentno. *enrik &III 4 AE8A., naruuje popis siromanih, stvarno nesposobnih za rad. (ni dobivaju dozvolu za pronju na odreenom teritoriju. Svi radno sposo+ni se ka0njavaju kao i oni koji im daju milostinju/ Statut iz AE8E/1 odre:uje da lokalne vlasti z+rinjavaju nesposo+ne siroma!e1 a daju posla sposo+nima. .jeca prosjaka se alju kao egrti u zanatske radnje. (d graana se trai da dobrovoljnim prilozima prikupe sredstva za pomo siromanima. Izvan or%anizirane pomo7i milostinju mo%u dati samo plemi7i i samostani/ >liza+eta I1 nala0e o+vezu pla7anja poreza za siroma!e i ABGA/1 donosi poznati: Poor La; 4 #akon za siroma ne1 koji regulira poloaj 1 klase siromanih * sposo+ni1 nesposo+ni i djeca/ omo je organizirana u lokalnoj zajednici, a zasniva se na posebnom porezu. .jeca i invalidi dobivaju novanu pomo, a radno sposobni siromani trebaju raditi pod kontrolom lokalnih vlasti. aralelno se a7irmira i pravo na pomo i obaveza rada. (snivaju se Jdomovi za radJ %Korkhouses&, u kojima se okupljaju radno sposobni siromasi. %A+ON O *ORAVI.)& iz 4EE6., %@ct o7 ,ettlement&, odreuje teritorijalnu organizaciju sustava i zabranjuje lokalnim vlastima da se oslobaaju svojih siromaha, a njima zabranjuje promjenu boravita. 'ek e Ne; Poor La; %2ovi )akon za siromane& iz AH8D. godine ukinuti princip teritorijalizacije i domicila za siromahe. No, inzistira se na mnogo strooj selektivnosti. 'aj je zakon omoguio 7ormiranje konkurentskog trita rada i nastanak mobilnog proletarijata prisiljenog da prodaje svoju radnu snagu kako bi preivio. 6adi to%a zakon iz AH8D/ %odine predstavlja klju(nu kariku u razvoju +ritansko% kapitalizma/

<$T$ALI#A< ILI O69ANI#ACIJ> $#AJA<N> PO<O=I

9&)&ALI%A9 @ pokret meu radnicima koji je u /8 i /6. st. doveo do stvaranja organizacija uzajamne pomoi %mutualne udruge, bratovtine&. "io je posebno prisutan meu radnicima opasnih pro7esija kao to su bili rudari i eljezniari. <utualistike udruge su 7ormirale 7ondove uzajamne pomoi novcem prikupljenim od lanarina radnika, donacija i drugih oblika prihoda. 9 sluaju da se lanu udruge dogodila nesrea dobivao je pomo iz zajednikog 7onda udruge. <utualistike udruge su bile pretee drave organiziranog socijalnog osiguranja. I%VORI.)A 9&)&ALI%9A -orijene mutualistikih udruga nalazimo u srednjem vijeku, tj u vrijeme kada su pojedina udruenja djelovala na humanitarnom i socijalnom planu dopunjujui aktivnosti >rkve koja je bila glavni nosilac socijalne skrbi. rvi oblici mutualistikih udruga bili su vezani uz bolesti i sahrane. Njihovo je polazite bilo religiozno * karitativno %kao u sluaju bratovtina&, ekonomsko%gilde i cehovi&, i socijalno %razna udruenja&. 3LANOVI" radilo se o radnicima iste pro7esije koji su ivjeli na odreenom podruju pa su se uzajamno poznavali. Lesto je bio presudan etiki ili religiozni kriterij, za lanstvo su bili vani spol i dob. 9druge su imale od nekoliko desetaka do nekoliko stotina lanova. 9lavni izvori pri!oda su pristupni ulozi, lanarine, pokloni, subvencije. Neutroeni dio prikupljenog novca dijelio se svim lanovima za vrijeme blagdana. 9plaivao se tijekom godine, pa obveza nije bila previe optereujua, brzo se mogla prekinuti, ako je nekome bila na teret. Na razlikovanju mut i sindikalni! or%anizacija inzistirala je drava nastojei da se solidarnost radnika ne iskoristi u borbi protiv vlasnika i poslodavaca. )a sindikalni preobraaj bila je bitna 7inancijska situacija. $RVA IND&S)RIJS+A R(VOL&CIJA koju prati nagli razvoj gradova, dovela je do pokreta mutualizma. <utualistika se udruenja javljaju kao 7orme pro7esionalnog i graanskog solidarizma. 9 poetku prema njima postoji ambivalentan stav drave, koja ne zna dali da ih tolerira ili da ih zabranjuje. $ po(etku su imale C ,unkcije" asistencijalnu i revandikativnu/ DR&'A IND&S)RIJS+A R(VOL&CIJA pred kraj /6 st., mijenja strukturu radnike klase. 9vodi mase koje se politiki organiziraju. .olazi do snanog poleta politikih partija i sindikalizma koji u prvi plan stavlja revandikativnu 7unkciju radnikih slojeva. $R(DNOS)I I N(DOS)A)CI &DR&'A $R(DNOS)I @ demokratska struktura i meusobno poznavanje, to je omoguivalo socijalnu kontrolu lanova N(DOS)A)CI @ lanovi su bili iste struke pa su bili izloeni istim rizicima dob lanova % sve je bilo dobro dok su lanovi bili mladi&, generacijsko separiranje dovodi do propasti udruga prostorije, dranje novca, ponaanje blagajnika udruge su bile osjetljive na gospodarsku konjukturu % nezaposlenost& prostorne restrikcije % ako bi se lan odselio, gubio bi prava koja je imao u udruzi i nije ih mogao prenijeti na drugo mjesto&

+ON+&R(N)S+( OR'ANI%ACIJ( Prvi konkurenti mutualisti(ki! udru%a +ile su sindikalne or%anizacije . (snovni cilj sindikata bila je revandinacija boljih radnih uvjeta. No u nastojanju da ojaaju svoj poloaj i utjecaj na radnike sindikati ire svoje aktivnosti razvijajui materijalno potpomaganje svojih lanova. Dr/!a #on#/rents#a instit/cija Bile s/ #ase / po /ze1/5 2jihova je osnovna na jena u to e da pove<aju privr,enost radnika poduze<u. 9lavninu sredstava u kasu davalo je poduze<eA a obi+no su i radnici participirali sa svoji uplata a. !labost ovih kasa bila je u to e =to su u potpunosti bile pod kontrolo poslodavacaA pa su slu,ile kao sredstvo pritiska na radnike.

DRAVA I 9&)&ALI%A9 Ba,no je koju je poziciju u odnosu na utualisti+ke udruge zauzi ala dr,ava. -anije je re+eno da je dr,ava u po+etku zauzi ala a ibalentan stav u odnosu na utualisti+ki pokret. 7asnije se taj stav ogao okarakterizirati ili kao pasivan ili aktivan. Pasivan stav zna+ i sa o posredan nadzor nad aktivnosti a udrugeA a aktivan zna+i direktno nu*enje socijalnog osiguranja i preuzi anje funkcija koje su obavljale utualisti+ke udruge. 6o,e postojati i ko binacija ovih dvaju pristupaA kada se u neki podru+ji a dr,ava vi=e ije=aA dok druga podru+ja prepu=ta sa oorganizaciji gra*ana. 7ada je rije+ o aktivnoj ulozi dr,aveA ona u odnosu na utualisti+ke udruge o,e biti ne!iraj/1a ili inte!riraj/1a. 2 N('IRAJ&:I @ kao sluaj negiranja moe se navesti jakobinska diktatura nakon Arancuske revolucije koja je raspustila mut udrugeM u Njemakoj se u vrijeme kancelara "iscmarcka vodila indirektna borba spontano stvorenih radnikih blagajni ;=CA-@,,IN i obveznih blagajni )K@N-@,,IN 2 IN)('RIRAJ&:I @ "ritanski zakon o socijalnom osiguranju /6//. godine koji uvodi obavezno osiguranje primjer je integracije dravne socijalne akcije i postojeih mutualistikih udruga *isniarc#ovo za#ono avstvo iz osa0 eseti@ !o ina pro2lo! stolje1a /stanovljava oBavez/ rFave a /ve e socijalno osi!/ranje- 2to znai potis#ivanje 0/t/aliz0a. 2aro+ito su pre a utualni udruga a bili represivni fa2iza0 i #o0/niza05

NJ><AKKA" 'IS<A6CKO&> 6>)O6<>

Osa0 eseti@ !o ina pro2lo! stolje1a / Nje0a#oj s/ /svojeni prvi za#oni iz socijalno! osi!/ranja #oji s/ oznaili poeta# 0o e0e socijalne politi#e5 Refor0e s/ nazvane *is0arc#ovi0- jer i@ je pota#ao ta a2nji nje0a#i #ancelar- /je initelj Nje0a#e5 *ISC9ARC+OVI %A+ONI
Nakon ujedinjenja1 Njema(ka je dr0ava1 pod 0eljeznom rukom kancelara Otta von 'ismarcka1 u+rzala industrijalizaciju i ukupan %ospodarski razvoj/ :azvio se i njemaki radniki pokret. Bodine /8HF. na -ongresu u Boti, dolo je do ujedinjenja radnikih partija. 'ri godine nakon toga !lada je zabranila socijaldemokratske novine i uhitila socijaldemokratske prvake /8H8. godine. 4GG45 ; Cars#i pro!las Vil@ei0a I5 nje0a#o0 parla0ent/, kojim se najavljuje socijalno zakonodavstvo ) prije lo! za#ona o nesre1i na posl/ * najavljen je zakon kojim se htjelo obavezati poslodavce da osiguraju svoje zaposlene za sluaj nesree na poslu. oslodavci bi po tom prijedlogu zakona trebali plaati doprinos osiguranju kojim upravlja drava i koje ona subvencionira. )ri *is0arc#ova za#onaH 1. 4GG7 ; &ve en je %a#on o oBvezno0 osi!/ranj/ za sl/aj Bolesti. 2 9vedeno je obvezno zdravstveno osiguranje, ali samo za industrijske radnike iji godinji prihod nije prelazio 0555 maraka. :adnici su morali plaati 0N1, a poslodavci /N1 doprinosa. Aondovima su upravljale nezavisne institucije, ali koje su bile pod kontrolom drave. 9 savjetima 7ondova je bilo 0N1 radnika, a smo /N1 poslodavaca. 4vaj je zakon 1&&5. i 1&&>. godine pro=iren je na ve<inu zaposlenihA uklju+uju<i i poljoprivredne radnike Aondovi su imali 1 oblika: 1. poduzetni+ke blagajne: 124O doprinosa koje su plaali radnici 2. profesionalne blagajne: 124O doprinosa koje su plaali radnici 3. ko unalne blagajne: /,F * 0O doprinosa koje su plaali radnici 2. 4GGA ; iz!lasan je %a#on o nesre1i na ra /. Poslodavci su bili obavezni pla<ati u zajedni+ke korporativne blagajne iz kojih su ispla<ivane naknade za invaliditet nastao zbog nesre<e na radu . :adnik koji je postao potpuni invalid dobivao je rentu u visini dvoje treine plae. 9 sluaju smrti na poslu, udovica je dobivala 05O njegove plae, i /FO za svako dijete. Najvei iznos je bio ?5O od plae. 1. 4GGI5 %a#on o 0irovins#o0 i invali s#o0 osi!/ranj/. Cio je to prvi zakon o obvezno irovinsko osiguranju u svijetu. ; irovinske fondove polovinu novca pla<ali su radniciA a polovinu poslodavci. ,va tri zakona su /6//. ujedinjena u Kodeks Socijalno% osi%uranja. )RI$AR)I%A9 * oznaka "iscmarckovog sustava. 9 poetnom razdoblju nije bilo dravnih 7inancijskih subvencija, no ipak je ulo%a dr0ave +ila zna(ajna/ (na je obvezivala na osiguranje radnika, a istodobno nadzire cijeli sustav. :adnici su bili za socijalno osiguranje, ali ne i za "iscmarckove zakone, iz 0 razloga: 1. morali su pla7ati doprinose na koje nisu +ili naviknuti 2. socijalna davanja su +ila niska da +i im +ila privla(na .Cis arckovi su zakoni uhvatili korijen. /z njih je izrastao koherentan sustav socijalnog osiguranja zasnovan na obvezni doprinosi a radnika i poslodavaca i pod kontrolo i subvencija a dr,ave. 'aj je sustav imao velikog utjecaja, naroito u srednjoj Iuropi. "ismarckove su re7orme postale kanon socijalne politike. reko austrougarskog zakonodavstva taj je model stigao i u ;rvatsku, gdje je obiljeio razvoj socijalnog osiguranja SOCIJALNA $OLI)I+A $OSLIJ( *ISC9ARC+A 2 AFA8/ osi%uranjem je o+u!va7eno AH milijuna oso+a * proiren je na sve zaposlene, a ne samo na siromane.

&>LIKA '6ITANIJA 4 OD #AKONA #A SI6O<A?N> DO LA'$6ISTIKKI* SOCIJALNI* 6>)O6<I

&elika 'ritanija je prva zemlja na svijetu u kojoj je dr0avna vlast or%anizirala sustavnu politiku prema siroma nima. (ni su se u srednjem vijeku, uglavnom pojavljivali kao prosjaci i skitnice. 'ritanske su vlasti u razdo+lju od po(etka AL/ do sredine AF/ stolje7a donijele nekoliko zakona o siroma nima Cpoor laJsD- kojima su re%ulirale nji!ov status1 razvrstavale i! u kate%orije1 odre:ivale im domicil i kretanje1 propisivale vrste i na(in pomo7i nesposo+nim siroma nima te o+vezu rada onima koji su +ili sposo+ni/ Du%o razdo+lje vladavine zakona za siroma ne mo%u7e je podijeliti u dvije etape" Prva je etapa tzv/ Staro% zakona za siroma ne COl $oor LaJ$ i akata kojima je on dopunjavan, a koja traje od /?5/. do /814. godine. Dru%a je etapa tzv/ Novo% zakona za siroma ne %2e# Poor Da#$A a traje od /814. do /658. godine kada je donesen zakon o mirovinama starim ljudima, a potom i neki drugi zakoni koji su oznaili 7aktini kraj zakona za siromane. OLD POO6 LAM ABGA/ 9ODIN> 9 esnaestom i sedamnaestom stoljeu !elika "ritanija se konstituirala kao drava2nacija. Eedna od opasnosti koja ugroava centralizaciju i 7unkcioniranje drave jesu prosjaci i skitnice iji se broj znatno umnoio nakon epidemije kuge u /4. stoljeu. Smatra se da je kraljica >liza+eta I/ prvi zakon za siroma ne uvela upravo iz stra!a od prosjaka i skitnica , jer se bojala socijalnih nemira koje su oni, tada ve mnogobrojni, mogli izazvati. okazalo se da stari nain zbrinjavanja sirotinje putem milostinje, kojeg je u srednjem vijeku prakticirala crkva, nije zadovoljavao potrebe sve veeg broja siromanih ljudi kojih je bilo posvuda u zemlji. Nadalje1 po(ev i od AB/ stolje7a u &elikoj 'ritaniji se javljaju novi socijalni slojevi koji su vezani uz narastajuu trgovinu i manu7akturu. $re0a p/ritans#o0 s@va1anj/ ra je oBar za poje inca i za nacij/- a nera i lijenost s/ 2tetni i ne op/stivi. uritanci milostinju smatraju loim djelom. "ijeda, dakle, nije prirodna, nego je rezultat grijeha lijenosti, pa je treba suzbiti radom ili socijalnom pravdom. <ilostinja prosjaka zadr0ava u +ijedi1 a njemu tre+a pomo7i da iz nje iza:e/ Ako on to ne7e u(initi1 tre+a %a kazniti/ JOld Poor La;J -Stari zakon za siroma ne.1 usvojen je ABGA/%/1 kada je vladala >liza+eta I/ 9 tom dokumentu sadrane su precizne de7inicije pojedinih kategorija siromanih kao i nain kako s njima postupati. /. 'ako se de7iniraju nemo7ni siroma ni1 u koje spadaju stari1 kroni(no +olesni1 slijepi i umo+olni . )a njih je predviena pomo u ubonicama. ,lian status imaju siromana djeca dok ne odrastu i postanu sposobna za rad. 0. .rugu kategoriju ine radno sposo+ni prosjaci i skitnice1 koji su o+vezni raditi. (bvezni rad se organizira:

1. izvan institucija, a ako ta metoda nije uspijevala ili su u 4. radne domove % Porkhouses&, a ako bi pobjegli dospijevali su u F. popravne domove % almhouses& -asnije je tijekom /H. i /8. stoljea doneseno jo nekoliko zakona kojima se dopunjavao i korigirao stari elizabetinski zakon iz /?5/. godine.
#akon o domicilu iz ABBC/ %odine %1ct of !ettle ent$A koji je propisivao teritorijalnu primjenu sustava kontrole i zatite siromanih. 'im aktom parohijama je zabranjeno da se oslobaaju siromanih koji su ivjeli na njihovu teritoriju. 'ilBert's Act iz ALHC/ %odine1 koji je donekle ublaio stroga pravila kontrole siromaha, osim onog koje se odnosilo na obvezni domicil. (vaj je zakon omoguio je da se u +radne domove+ mogu primiti djeca i invalidi, pa ti domovi postaju neka vrsta azila za siromane i nesposobne stanovnike.

N>M POO6 LAM AH8D/

Novi zakon za siroma ne %Poor Da# 1 end ent 1ct$ donesen je AH8D/ %odine. On je ukinuo na(elo o+vezno% teritorijalno% domicila1 koje je prije(ilo pokretljivost radne sna%e . Nadalje, tim je zakonom uspostavljen centralizirani sustav kojim je pomo siromanima uni7icirana, a postala je i selektivnija. ,iromanima se upravlja u veim regijama, gdje su smjeteni +radni domovi+. ,ituacija siromanih morala je po slovu zakona biti nepovoljnija nego to je bila situacija radnika. =sto tako, prilike u +radnim domovima+ postale su tee nego to su do tada bile. Cilj je +io da se siroma ni ljudi prisile da sami tra0e posao i zara:uju za 0ivot/

I#&J>?TAJ LO6DA '>&>6ID9>A I LA'$6ISTIKK> 6>)O6<>

Najznaajnija britanska socijalna re7orma nastala je tijekom .rugog svjetskog rata i vezana je uz ime lorda K. "everidgea. 9oi .rugog svjetskog rata izabran je kao liberalni poslanik u .onji dom britanskog parlamenta. Bodine /64/., kada je !elika "ritanija bila u totalnom ratu s nacistikom Njemakom, postavljen je na elo parlamentarnog povjerenstva koje je trebalo pripremiti prijedlog re7orme britanskog sustava socijalne sigurnosti. Kao rezultat jedno%odi nje% rada %odine AFDC/ o+javljen je u LEG tisu7a primjeraka izvje taj povjerenstva koje% je napisao lord 'everid%e pod naslovom Social Ins/rance an Allie Services- a koji je postao temelj kasnije% +ritansko% sustava socijalne si%urnosti/ =zvjetaj lorda "everidgea poinje razotkrivanjem pet velikih zala britanskog drutva " prljav tine1 +olesti1 neznanja1 +esposlice i siroma tva. 9 njemu se predlau rjeenja putem kojih se !elika "ritanija tih zala moe osloboditi. "everidge predoava novo poimanje socijalnog rizika i uloge drave u njegovu prevladavanju. >ilj je sustava socijalne sigurnosti da J(ovjeka oslo+odi nu0deJ tako da mu jami sigurnost prihoda. -ao socijalni rizici tretiraju se svi oni dogaaji koji predstavljaju opasnost za redovan prihod pojedinca, a to su: +olest1 nesre7a na poslu1 starost1 materinstvo i nezaposlenost/

'everid%e predla0e koncept koje% o+ilje0avaju (etiri na(ela/

/. na(elo univerzalizma, to, znai da je sustavom socijalne sigurnosti obuhvaena cijela populacija. 0. na(elo jednostavnosti i jedinstvenosti, to znai da se jednim doprinosom pokrivaju svi socijalni rizici. 1. na(elo uni,ormnosti, koje znai da su socijalna davanja svima jednaka bez obzira na socijalni status i zarade korisnika. 4. Letvrto se naelo odnosi na centralizaciju cijelo% sustava, to znai da se nagovjetava stvaranje jedinstvene javne slube. &a0no je istaknuti da je za 'everid%eov koncept socijalne si%urnosti klju(na politika pune zaposlenosti/ Naime1 zdravstvena za tita i manji dio socijalni! davanja ,inancirani su putem poreza/ !ano je rei da su predviene socijalne naknade bile relativno niske i da su se zadrale na granici egzistencijalnog minimuma. Braanima je tako ostavljeno dovoljno prostora da u skladu sa svojim mogunostima na tritu +kupuju+ dodatnu socijalnu sigurnost, nakon to im je drava zajamila osnovne uvjete egzistencije.

SAD ; V(LI+A %(9LJA 9I'RACIJA ,ustav socijalne sigurnosti u ,@.2u se bitno razlikuje od onog u europskim zemljama. 'aj je sustav jae obiljeen idejom liberalizma, isticanjem individualne odgovornosti i regionalizmom, poduzetnitvom, malom intervencijom drave u socijalnu s7eru. .oseljavanje Iuropljana na podruje dananjih ,@. i -anade ozbiljnije je krenulo u /H. stoljeu. $ vrijeme stjecanja nezavisnosti1 krajem AH stolje7a1 SAD su imale ne to manje od D milijuna stanovnika/ 9odine AHDG/ +ilo i! je AL milijuna1 AHBG/ %od/ 8A milijun1 a AFCG/ %odine AGB milijuna/ ROOS(V(L)OV( SOCIJALN( R(=OR9(H SOCIAL S(C&RI)K AC) 4I7L5 9 ,@. * u su i prije velike krize postojali zahtjevi za od drave organiziranim socijalnim osiguranjem. 9 prvom planu tih potreba bile su nesree na poslu. /. Pokret za socijalno osi%uranje po(etkom stolje7a vodila je jedna privatna skupina za pritisak pod nazivom A<>6ICAN ASSOCIATION )O6 LA'O6 L>9OSLATION/ (bveznom socijalnom osiguranju suprotstavljaju se poslodavci i radniki sindikati koji se boje obveznih nameta i slabljenja radnike solidarnosti koju su sami razvili. oetni oblici socijalnog osiguranja uvode se za dravne slubenike, prvo 7ederalne, pa po pojedinim dravama, tzv, Porkers compensation. :adilo se o relativno malom broju osiguranih osoba. 0. Nastojanja za o+veznim socijalnim osi%uranjem sla+e u prosperitetnim CG2im %odinama kada Amerika ulazi u &eliku krizu/ roizvodnja je pala za /N1, a broj nezaposlenih narastao je na /F milijuna. -riza je zahvatila sve sektore djelatnosti, pa i poljoprivredu. 1. Od%ovor na veliku krizu dao je predsjednik )/D/6oosevelt1 u%lavnom poznat pod nazivom N>M D>AL1 dok se donekle zapo ljavaju socijalne re,orme koje je on uveo/ Pokrenuo je seriju mjera kojima je +io cilj zapo ljavanje/ $mjesto da uvede +ritanski sustav osi%uranja od nezaposlenosti1 nastojao je zaposliti nezaposlene/ Aormira se CI&ILIAN CONS>6&ATION CO6PS koji angaira desetine tisua mladih ljudi na poumljavanju i izgradnji cesta. /611. stupa na snagu NATIONAL IND$S6IAL 6>CONST6$CTION ACT koji predsjedniku daje pravo da za svaku industriju donese kodeks lojalne konkurencije. )abrana rada djeci ispod /? godina, odreuje se minimalna plaa, ogranieno trajanje rada, priznanje kolektivnih ugovora. Ailantropske donacije gotovo su iezle jer su i pripadnici srednje i vie klase materijalno nazadovali. 4. AF8E/ usvojen je SOCIAL S>C$6ITI ACT koji sadr0i odred+e o starosnim mirovinama te osi%uranju za slu(aj nezaposleni! oni! koji su radili u industriji i tr%ovini/ =znosi mirovina su mali, vezani su za iznos plaa, 7inancirana je porezima na plae s jednakim udjelom zaposlenih i poslodavaca. =z mirovinskog su sustava iskljueni samozaposleni, poljoprivrednici i usluni radnici te privremeni radnici. 1 and ano na !45/1D !.5;-/8E 158 iz 1'3'. osiguranje se pro=iruje na uzdr,avanje supruge i djece. Blavna slabost ovih re7ormi je to nisu nita bitno novo donijele u pogledu zdravstvenog osiguranja i obiteljskih dodataka.

!7123/21B/01F /GB4-/ !4D/31-/G61 / !45/01D3.647-15/0!7. -.:4-6.

Skandinavska socijalna politika intervenira u prilo% svi! %ra:ana1 ima razvijene uslu%e1 socijalna su davanja relativno izda na i u polazi tu jednaka/ Blavni su izvor 7inanciranja socijalnih izdataka porezi a ne doprinosi. ovijesne pretpostavke skandinavske socijalne drave: 1. na sjeveru >urope1 du%o izvan europski! ratova1 neprivla(an teritorij1 du%o je zima 2 /8/4 Gvedska * zadnji rat 2 /65F. Gvedska i Norveka su se podijelile bez ratova 2. sla+o ukorijenjen ,eudalizam i e%alitarne socijalne strukture, 7eudalizma i kmetova nije bilo, nazivaju ih drutvom drvosjea i dabrova, djeluju sami, ali surauju, tolerancija i jednakost vladaju, ne postoje titule, nisu vladali jedni drugima 3. malo+rojne !omo%ene populacije * protestantska, luteranska drutva u kojima se potuje drava, raspored dunosti, drava je rano preuzela odgovornost %slino kao u njemakoj ali bez hijerarhija&, rano je uvedeno osnovno kolovanje, populacija je bila obrazovanija 4. re,ormacija i jaka uloga drave, 5. crveno %radnici& * zelena %seljaci& koalicija, vana za usvajanje socijalnih zakona. .jelovalo je vie imbenika sa razliitim ponderom vanosti koji su rezultirali onim to je danas nazivamo skandinavskim tipom socijalne drave, koji u svakoj od tih zemalja ima svoje speci7inosti. )aetke nalazimo na kraju /6 st. i poetkom 05 st. Prve socijalne re,orme provodi Danska1 a zatim ?vedska1 koja je 8G2i! %odina preuzela vodstvo u socijalnom razvoju// DANS+AH 9IROVIN( SIRO9A.NI9 S)ARI9 LJ&DI9A 4GI45 'ODIN( -rajem /6 stoljea, prvi koraci u stvaranju nove socijalne politike. 'reba ih smjestiti u kontekst politike borbe izmeu stranke konzervativaca i stranke liberala koju su podrali 7armeri s druge strane. Krajem AF st danski su ,armeri ve7 +ili izvozno orijentirani , za razliku od poljoprivrednika u drugim europskim zemljama. .obro su se nosili s velikom agrarnom krizom. 8ra,ili su refor e socijalne po o<i siro a=ni a koja je do tada bila na teret lokalni zajednica a @ prete,no seljaci aA tra,ili su subvencije dr,ave i olak=ice ve< postoje<ih fiskalnih na eta. -ao izvoznici nisu mogli trokove prebaciti na strane potroae. 6je enje se na lo u novim porezima za pivo. ,trateg je bio <arcus 6u+in * odbacio je "iscmarckovski model jer su plae u .anskoj bile male, predlo0io je uz socijalnu pomo7 i uvo:enje mirovina ljudima starijim od BG %odina koji su sroma ni1 iz poreza za pivo/ Nije rije o svim starim ljudima, ve onima koji su i prije primali socijalnu pomo. Taj zakon je usvojen AHFA/ %odine1 2 #akon o mirovinama za stare siroma ne ljude/ -onsenzus u .anskoj slian ovom oko mirovinskog osiguranja, nije posti%nut u svezi osi%uranja nesre7a na poslu/ Ciberalno orijentirani 7armeri su smatrali kako je poljoprivreda manje rizina od industrijskih pro7esija. :eguliralo se osiguranje radnika kod malih poduzetnika i radnika u sektoru krupnog biznisa.

-rupna industrija, u kojoj su radnici bili najvie izloeni rizicima od nesree na poslu, morala je na sebe preuzeti 7inanciranje te vrste osiguranja, dok je za nezavisne poslodavce %7armeri& uveden poseban sustav osiguranja na naelu mirovina iz /86/. #a starosne se mirovine posti%lo univerzalno1 a za nesre7e na poslu socijalno di,erencirano rje enje/ .V(DS+AH NARODN( 9IROVIN( 4I475 'ODIN( Put do univerzalisti(ko% mirovinsko% osi%uranja u ?vedskoj +io je ne to du0i i dru%a(iji ne%o u Danskoj/ 9 Gvedskoj je dravna birokracija bila razvijenija, sposobnija i otpornija nego u .anskoj. ?vedska je administracija ,avorizirala socijalno osi%uranje +iscmarckovsko% tipa1 di,erencirano s o+zirom na pla7e i statuse te o%rani(eno na radnike i dr0avne (inovnike/ %a#on o naro ni0 0irovina0a usvojen je AFA8 %odine. <irovine se nisu u potpunosti 7inancirale iz poreza, nego je mali dio prikupljen iz doprinosa. 9vedena je podjela u 8 mirovinske klase1 za koje su propisani obvezni doprinosi u postotke ostvarenog prihoda. <irovine su +ile o+vezne1 o+u!vatile su sve ljude iznad BG %odina %nije ih bilo puno, ali bilo je znaajno&. ?vedski je sustav prvi u svijetu uveo o+vezne mirovinske ,ondove/ .V(DS+AH $ROD&*LJIVANJ( SOCIJALNO' SOLIDARI%9A 7MNI, 'ODINA 6M5 S)OLJ(:A 'ri ideoloka naela koja de7iniraju polazite vedske dravne dobrobiti: 1. odnosi se na narodnu ku7u )olk!emmet, dobro drutvo, drutvo mora biti kao dobra kua u kojoj vlada jednakost, obzirnost, suradnja i pomo 2. univerzalizam * govore o narodu, ne misle samo na radniku klasu, nego i na druge socijalne slojeve s kojima su u savezu 3. ideja solidarnosti znai smanjenje nejednakosti, a u socijalnoj politici ogleda se kroz univerzalna i jednaka socijalna davanja svim graanima .ve s#a je socijalna rFava #oja inzistira na p/noj /poslenosti- osi!/rava oBre socijalne /sl/!e C2#olstvo- z ravstvo- stanovanjeD te /niverzalni0 avanji0a i za2tit/ o !lavni@ socijalni@ rizi#a #ao 2to s/ starost- Bolest- nezaposlenost- nesre1a na posl/ i siro0a2tvo5 O*I)(LJS+A $OLI)I+AH +ONC($) *RA3NO' $ARA 9KRDAL Gvedska se politika prema obitelji naslanja na liberalistiku tradiciju. =zvanbrana djeca izjednaena su sa branom /6/H., a liberalizacija razvoda braka uvedena je /605., pobaaj je takoer bio slobodan %prvi ga legaliziraju&. =zmeu dva svjetska rata %152ih& Gvedska je dospjela do najnie stope 7ertiliteta u Iuropi. Gvedski pronatalizam je prihvatio parolu da svako dijete mora biti eljeno dijete.

4biteljska politika 3()ih godina 2(.st.A proiza=la iz koncepcije 6yrdalovih- po raz/0ijevaH

+esplatnu porodnu nje%u1 pose+ne stam+ene aran0mane1 najamnine prema veli(ini o+itelji1 dje(je dodatke1 0enid+ene potpore1 potpore samo!ranim majkama1 za titu zaposlenosti za majke/

AFDH/ uvedena su univerzalna dje(ja davanja/ Gvedska danas ima najviu stopu nataliteta u Iuropi %liberalizam&, s druge strane tradicionalna N konzervativna kranska drutva danas imaju nizak natalitet, pr. =talija.

II DIO
I. DEFINICIJA I FUNKCIJA MIROVINSKOG SUSTAVA

Prvi veliki sustav so i!al"e #olitike !este MIROVINSKI SUSTAV. Na prvom mjestu je i vaan je zato to se tie svih ljudi i zbog toga to je vrlo skup, u Hrvatskoj je potroeno na njega oko 36 milijardi kuna u 2 ! " #odini" $ Italiji oko !%&"

Mirovi"ski sustav $e%i"ira&o kao sku# #rav"i' "or&i( a$&i"istrativ"i' i %i"a" i!ski' i"stitu i!a ko!i&a se re)ulira osi)ura"!e ri*ika starosti( +olesti( i"vali$iteta i )u+itka 'ra"itel!a.
Vanost mirovinskog sustava temelji se na injenici da se njime osiguravaju najraireniji i najznaajniji so'ijalni rizi'i kojima su izloeni gra(ana) starost( i"vali$"ost i s&rt 'ra"itel!a. *eliki je interes ljudi i javnosti za stanje i +unk'ioniranje mirovinskog sustava" ,osljednjih desetlje-a, u ve-ini zemalja je znatno poreme-en brojani odnos mla(eg i starijeg kontingenta stanovnitva" ,ored toga, opala je i stopa +ertiliteta, dakle i priljev mla(ih genera'ija" ,ove-an je indeks ovisnosti umirovljenika u odnosu na zaposlene stanovnike" $dio sredstava za umirovljenike porastao je u drutvenom bruto proizvodu u mnogim zemljama .u zemljama /$ oko ! & a u Hrvatskoj oko !%&0" $mirovljeni'i ine znaajan dio birakog tijela" Fu"k i!a Mirovi"sko) sustava,

!" #reras#o$!ela #otro-"!e ti!eko&

i!elo) .ivot"o) vi!eka 1 zasnovanu na svojevrsnom me(ugenera'ijskom sporazumu, drava prisiljava gra(ane da dio svoje zarade ostavljaju za osiguranje starosti, invaliditeta i uzdravanja lanova obitelji, 2" #o!e$i"a/"a i kolektiv"a -te$"!a 2 mirovine su kljuna kategorija tednje koja utjee na individualno i kolektivno blagostanje, 3" so i!al"o0i"te)rativ"a %u"k i!a &irovi"a 1 vri se) a0 vertikalna redistribucija dohotka) prelijevanje od bogatijih prema siromanijim kategorijama umirovljenika unutar jednog sustava i tako smanjuje nejednakost u drutvu, b0 horizontalna redistribucija) u prilog onim umirovljeni'ima koji su u posebnoj ivotnoj situa'iji, imaju dodatne trokove pa su im stoga potrebna ve-a sredstva za ivot .npr" umirovljeni'i s ovisnim lanovima, hendikepiranim, ili s brojnim obiteljima0

MODE1I MIROVINSKOG OSIGURANJA

3e+iniraju se temeljem 4 osnovnih dehotomiziranih kriterija) !" mirovine osiguranja 1 univerzalne mirovine 2" teku-a raspodjela 1 kapitaliza'ija . kapitalizirana mirovinska tednja0 3" de+inirana davanja 1 de+inirani doprinosi %" javno upravljanje 1 privatno upravljanje 4" obvezno sudjelovanje 1 dobrovoljno osiguranje !" &irovi"e osi)ura"!a 2 u"iver*al"e &irovi"e) a0 &o$el osi)ura"!a) mirovine su vezane uz pla-e, odnosno doprinose koje osigurani'i pla-aju tijekom radnog vijeka" *isina mirovine vezana je za duinu upla-ivanja i visinu pla-e" 5irovinsko osiguranje je obvezno za sve zaposlene" $temeljiteljem ovog tipa mirovinskog osiguranja smatra se 3is&ar k b0 &o$el u"iver*al"i' &irovi"a) podrazumijeva mirovinska davanja starim ljudima iznad odre(ene dobi ili pak invalidima, bez obzira jesu li oni ili nisu bili +ormalno zaposleni i jesu li upla-ivali doprinose" 6inan'iraju se porezima" $vjet za dobivanje mirovina je status gra(anina" #lavnim promotorom ovog sustava smatran se lor$ 3everi$)e" 2" teku4a ras#o$!ela 2 ka#itali*a i!a 2 temeljni smisao mirovinskog sustava je odga(anje potronje kako bi se omogu-ila potronja u budu-nosti, u kojoj pojedina' vie ne-e biti sposoban privre(ivati" 3akle, rije je o tednji" 3va su naina prikupljanja 7 raspodjele sredstava za mirovinu) a0 teku4a ras#o$!ela &irovi"a na temelju me(ugenera'ijske solidarnosti" esto naziva ,89#) :plati kako stigne:" ;adi se o dravnoj shemi da genera'ije zaposlenih svojim doprinosima pla-aju genera'ijama umirovljenika" 3anas ovu +ormu ima ve-ina javnih mirovinskih sustava u svijetu" <snovna su naela ,89#8 1 sustava sljede-a) drava ne akumulira sredstva nego se postoje-e radne genera'ije oporezuju kako bi se platile mirovine postoje-ih umirovljenika, a kao protuuslugu dobivaju jamstvo da -e i oni jednoga dana tako dobivati" drava nije obavezna pla-ati mirovine na temelju pla-enih doprinosa pod pretpostavkom rasta ekonomije 1 svaka genera'ija dobiva vie nego to je uplatila" <va pretpostavka se me(utim ne mora ostvariti"
PREDNOSTI) prikladnija su zatita protiv in+la'ije i trinih os'ila'ija= omogu-uju realno pove-anje mirovina ovisno o gospodarskom rastu= takvi se sustavi mogu brzo izgraditi" NEDOSTATCI) ugroava ih smanjenje nataliteta i starenje stanovnitva, odnosno genera'ijska neravnotea, prikladniji su za drutvo pune i stabilne zaposlenosti, gra(ane ne stimuliraju na ra'ionalno ekonomsko ponaanje"

b0 ka#itali*ira"i %o"$ovi) 2 stariji model od teku-e raspodijele i oni podrazumijevaju kapitaliza'iju mirovina" Naelo) osigurani'i izdvajaju doprinosi za svoje mirovine, ulau u +ondove, radi ostvarivanja dobiti" <sigurani'i iz +ondova dobivaju mirovine kad prestaju raditi, a u mirovine se uraunava ostvarena dobit na uloena sredstva" 6ondovi mogu biti javni ili privatni"
PREDNOSTI) s tim se +ondovima ra'ionalnije upravlja, smanjuju odgovornost drave, pojaavaju odgovornost pojedin'a za vlastitu sudbinu u starosti" NEDOSTATC I) izloeni su tritu kapitala i rizi'ima koje snose osigurani'i

3" $e%i"ira"a $ava"!a 2 $e%i"ira"i $o#ri"osi a0 de+inirana davanja" mirovine su unaprijed odre(ene a +ormule prikupljanja doprinosa se prilago(avaju tome" 3va naina na koje se mogu prikupljati doprinosi) propor'ionalno pla-ama ili za sve u jednakom iznosu b0 de+inirani doprinosi" mirovine se izraunavaju na temelju raspoloive sume prikupljenih doprinosa" 3akle, visina mirovina se prilago(ava prikupljenoj sumi doprinosa iz pla-a"

%" !av"o u#ravl!a"!e 2 #rivat"o u#ravl!a"!e a0 javno 1 ovdje drava odre(uje uvjete i daje jamstva b0 privatno 1 dobrovoljno osiguranje koje se obavlja na +inan'ijskom tritu" 4" o+ve*"o su$!elova"!e 2 $o+rovol!"o su$!elova"!e

U5ROCI I KRI5E JAVNI6 MIROVINSKI6 SUSTAVA

>ustavi mirovinskog osiguranja, kao i druga so'ijalna prava, doivjeli su snanu ekspanziju nakon 2" sv" rata" 5irovinski su sustavi rezultat ekonomskog i so'ijalnog interven'ionizma drave, koji je u svim europskim zemljama, u razliitim obli'ima uslijedio nakon rata" O$ 780i' )o$i"a, poreme-ene su osnovne pretpostavke na kojima je poivala poslijeratna so'ijalna drava" 98 stol!e4e( ostat 4e *a#a&4e"o #o "ev!ero!at"o& #orastu o/ekiva"o) tra!a"!a .ivota " ?a oko 3 godina se produljio ivotni vijek u 2 " >tolje-u" U*ro i kri*e Mirovi"sko) sustava, ,ro+esor ,uljiz navodi) da su najvaniji uzro'i krize 5irovinskog sustava) starenje, promjena strukture rada i visoki trokovi mirovinskog sustava, i sada svi trae rjeenje" !" $e&o)ra%ski u*ro i) 2 starenje stanovnitva, pove-anje indeksa ovisnosti starijih o radnom kontingentu" ,orastom udjela popula'ije starije od @ godina, pove-ali su se javni mirovinski trokovi. >tarenje popula'ije posljedi'a je dvaju +aktora) 2 produava se prosjeni ivotni vijek 1 starenje odozgo 2 opadanje stope +ertiliteta, ra(a se sve manje dje'e 1 starenje odozdo 9. #orast &irovi"ski' tro-kova u 3DP0u 3" +enomen tzv" sa*ri!eva"!a &irovi"sko) sustava 1 nakon rata kada su se obuhvatni mirovinski sustavi konstruirali, masovno su se zapoljavali mlade genera'ije, koje su pla-ale doprinose za mirovine, a broj umirovljenika bio je relativno malen, pa im je bilo lako pla-ati relativno visoke mirovine" Aada su mlade genera'ije dospjele u dob za mirovinu trebaju ih pla-ati nove genera'ije kojih je malo" 5lado doba mirovinskog sustava bilo je povoljno za umirovljenika dok je zrelo doba sustava za njih nepovoljno" 4. #ove4a"a "e*a#osle"ost te #ro&!e"e u strukturi ra$a )2 5irovinsku krizu produbila je pove-ana nezaposlenost, te promjene u strukturi rada) +leksibiliza'ija zaposlenosti" ,rodueno kolovanje, mladi ljudi poinji kasnije raditi" 4" #ro es )lo+ali*a i!e i li+erali*a i!e sv!etsko) tr.i-ta ka#itala, smanjena je kompeten'ija na'ionalne drave, oni koji raspolau s kapitalom mogu vriti pritisak na dravu s 'iljem na smanjenje so'ijalnih trokova" #lobaliza'ija donosi veliku pokretljivost kapitala, to znai da -e kapital i-i tamo gdje -e se najbolje mo-i oploditi"

Re%or&e &irovi"ski' sustava

$ osnovi moemo razlikovati dva tipa mirovinskih re+ormi) !" #rila)o$+u !av"i' &irovi"ski' sustava novim okolnostima pomo-u raznih mjera rede+iniranja mirovinskih davanja i kontrole mirovinskih trokova" Neke mjere) podizanje dobi odlaska u mirovinu, starosna grani'a 64 godina, i za ene i mukar'e, u nekim zemljama i do 6B godina" reduk'ija raznih mirovinskih stopa .smanjenje koe+i'ijenata naknade za godine rada, pove-anje minimalnog radnog staa"""0 prilagodbe mirovina indeksa'ijom 2" ra$ikal"e re%or&e &irovi"sko) sustava usmjerene na privatiza'iju i +ondovsku kapitaliza'iju 1 mijenjaju-i temeljna naela na kojima su bili izgra(eni stari mirovinski sustavi" Ce se re+orme sastoje u potpunom ili djelominom pretvaranju javnih u privatne mirovine, kao i naputanju sustava teku-e raspodijele .,aDg0 u korist kapitaliza'ije mirovina" Pri&!eri &irovi"ski' re%or&i, 2 Eileanska i argentinska re+orma, 1 Eile je u doba vladavine generala ,ino'heta !F@!", proveo najradikalniju mirovinsku re+ormu, prelo se sa sustava teku-e raspodijele na sustav potpune kapitaliza'ije i privatiza'ije mirovina"

2 2

;e+orme u ?apadnoj /uropi) Italija, Gvedska, Njemaka ;e+orme u postso'ijalistikim zemljama

Glav"i *a)ovor"ik #rivati*a i!e i ka#itali*a i!e &irovi"a !e Sv!etska +a"ka"

II.

5DRAVSTVENA PO1ITIKA 2 DEFINICIJA I STRUKTURA 3O1ESTI

5$ravstvo 2 vrlo va."o( #o va."osti o$&a' i*a Mirovi"sko) sustava. Sustavi *$ravstve"e #olitike u sre$i-tu su ko"ti"uira"o) i"teresa !av"osti( #ose+i e sto)a -to !e ri!e/ o #o$ru/!u .ivota i s&rti u "a!$oslov"i!e& s&islu ri!e/i. 3olest !e( kao !e$a" o$ )lav"i' .ivot"i'( ali i so i!al"i' ri*ika( "e sa&o #rioritet"o #o$ru/!e &e$i i"ske ili !av"o *$ravstve"e i"terve" i!e( ve4 i #o$ru/!e #ose+"e so i!al"e +ri)e $r.ave. ?aetke zdravstvenih sustava u suvremenom smislu nalazimo krajem !F"st", u sklopu uvo(enja so'ijalnog osiguranja" 3akle i ovo je +enomen vezan uz industrijaliza'iju" Demografsko-epidemioloki trendovi ,aralelno s pove-anjem izdataka za zdravstvo tijekom 2 "st" ide i poboljanje ukupnog zdravstvenog stanja u razvijenim zemljama) s&a"!e"!e s&rt"osti $o!e"/a$i #ove4a"!e o/ekiva"o) tra!a"!a .ivota 8li 1 pove-anje oekivanog trajanja ivota kombinirano sa smanjenjem nataliteta stvara velike probleme"""

Modeli zdravstvenog osiguranja i naini financiranje zdravstva Naje-e se razlikuju 3 osnovna sustava organiza'ije zdravstvenih sustava, a koji se razlikuju po nainu +inan'iranja, razliitom pristupu medi'inskoj skrbi i razliitom nainu upravljanja sustavom) !" &o$el "a io"al"o) *$ravstva 2 +everi$)eovski &o$el 2" &o$el *$ravstve"o) osi)ura"!a 2 +is&ar kovski &o$el 3" li+eral"o 2 tr.i-"i &o$el 2 a&eri/ki &o$el <(.IC (-:=!IN(,' "everidgeovski 9niverzalna "ismarckovski 9niverzalna @meriki .jelomina A=N@N>=:@NEI orezno ,oc osiguranje rivatno osiguranje -(N':(C@ Eavna -ombinirana Eavna ,'@'9, ,oc usluga ,oc pravo (sigurani rizici

Cri osnovna modela zdravstvenog osiguranja) !" Mo$el "a io"al"o) *$ravstva ili 3everi$)eovski &o$el 0 Nastaje u *elikoj Hritaniji nakon 2"sv" rata, na osnovi naela lorda Heveridgea" Cemelj mu je na'ionalna zdravstvena sluba" ?dravstvene ustanove su u dravnom vlasnitvu a medi'insko osoblje je pla-eno poput dravnih slubenika" 6inan'iranje ide iz poreza" ,rimjer) *"H", skandinavske zemlje, Italija, #rka, ,ortugal, Gpanjolska" 2" Mo$el *$ravstve"o) osi)ura"!a 0 3is&ar kovski &o$el 0 ovaj se temelji na obaveznom, univerzalnom so'ijalnom osiguranju za zaposlene osobe" ,roirenjem zdravstvenog osiguranja na sve radnike, odnosno lanove njihovih obitelji, sustav je dobio univerzalne karakteristike" Aarakteristian je za zemlje kontinentalne /urope, Njemaka, Helgija, 6ran'uska, Nizozemska, 8ustrija, Gvi'arska" 6inan'iran iz bruto pla-a" 3" 1i+eral"o 0 tr.i-"i &o$el *$ravstve"o) osi)ura"!a 0 Naglasak je na tritu, privatnom osiguranju i osiguranim rizi'ima" <vo je karakteristino za >83, Irsku te zemlje Iatinske 8meriku" Ijudi se mogu privatno osigurati ali ih nitko na to ne obvezuje= preputeni su sami sebi= oko 4 milijuna ljudi u 8meri'i nema nikakvo osiguranje" ?bog toga je velika prednost op-eg zdravstvenog sustava" Tre"$ovi u %i"a" ira"!u *$ravstva u Euro#i, 0 sve ve4i u$io )ra:a"a 2 #arti i#a i!a. Tro-kovi su toliko visoki $a $r.ava "e &o.e sa&a #o$"i!eti te tro-kove. Us#rkos ra*li/iti& &o$eli&a( u #osl!e$"!i' ;8 )o$i"a #o svu$a #osto!i tre"$ #re&a #rivati*a i!i( ra io"ali*a i!i i stro.o! ko"troli tro-kova.

5"a/e"!e i #oi&a"!e ra$a

Aon'epti rada i zaposlenosti Pre$i"$ustri!ski ra$ 2 rad integriran u ukupne uvjete ivljenja 2 u seljakim drutvima srednjeg vijeka 2 u gradu dvije vrsta rada) ! " korpora'ijski) zanatski i trgovaki i 2" degradiran rad" I"$ustri!ski ra$ 2 ,reobrazba rada u zaposlenost !" +aza) proleterski rad 2" +aza) salarijat 1 rad kao so'ijalni status 1 kraj !F" I poetak 2 " stolje-a= u statusu zaposlenog ima niz prava, ima so'ijalna prava, ima pravo na godinji odmor, minimalnu pla-u, mirovinsko, zdravstveno osiguranje" 3" +aza) +leksibilni 1 drutveno integrirani rad"
Tri ko&#o"e"te $ru-tve"i' #ro&!e"a o$ 780i' )o$ 980st ko!e su ut!e ale "a tr.i-te ra$a i o$"os #re&a "e*a#osle"i&a, !" #ri!ela* "a #osti"$ustri!sku eko"o&i!u( *a#o-l!ava"!e u uslu)a&a )$!e se "e &o.e #ove4ati #roi*vo$"ost ra$a. ?apoljavanje u uslugama povezano je s porastom nejednakosti dohotka te su uzrok novog siromatva" 2" )lo+ali*a i!a i %or&ira"!e )os#o$arski' *o"a u svi!etu s "iski& #roi*vo$"i& tro-kovi&a. ?bog opasnosti od bijega kapitala, drava je prisiljena smanjivati trokove rada i so'ijalne trokove" 3" $e&o)ra%ska struktura) 2 pove-ava se udio starog stanovnitva 2 utje'aj na mirovinske i zdravstvene trokove 2 promjene u strukturi obitelji, slabljenje obiteljske solidarnosti to znai pove-anja so'" rizika PROMJENE NA TR<I=TU RADA !" sto#e "e*a#osle"osti 1 udio nezaposlenih u aktivnoj popula'iji . koju ine zaposleni i oni koji aktivno trae posao, od !426%0 2" sto#e *a#osle"osti 1 udio zaposlenih u aktivnoj popula'iji 3" *a#o-l!ava"!e .e"a 1 jedino uspjeno u skandinavskim zemljama %" #o!ava ati#i/"i' o+lika zapoljavanja 1 2 $!elo&i/"a 1 part time zaposlenost 1 uglavnom ene, mali broj sati, nepokrivenost so'ijalni osiguranjem, moe biti dugotrajan i stabilan 2 ra$ "a o$re:e"o vri!e&e 1 nekvali+i'irani, +luidni, mladi 2 "eovis"i ra$ 1 nekad je dominirao u poljoprivredi, danas predstavlja marginalnu kategoriju Kri*a "e*a#osle"osti u *a$"!a tri $esetl!e4a u*rokovala !e re$uk i!u ra$"e s"a)e "a 9 kra!a ra$"o) ko"ti")e"ta, !" &la$i se kas"i!e *a#o-l!ava!u 1 ili zbog kolovanja ili zbog nemogu'nosti pronalaska posla" 5nogi nezaposleni mladi ljudi nisu pokriveni osiguranjem od nezaposlenosti, ne doprinose +ondovima so'ijalnog osiguranja, pogoravaju ionako nepovoljan omjer izme(u zaposlenog i ovisnog stanovnitva" 9. tre"$ ra"i!e) "a#u-ta"!a tr.i-ta ra$a o$ stra"e stari!i' ra$"ika

F1EKSI3I1I5ACIJA RADA) 2 organiza'ija trita rada razvijena u !F@ 2im godinama u kojoj su sadraji rada, radno vrijeme, trajanje radnog odnosa te razina pla-e promjenjivi" 8 radno 1 zakonska regulativa manje rigidna"

Jilj je +leksibilnosti rada omogu-iti uspjenije poslovanje tvrtki na dinaminom i kompetitivnom tritu" Fleksi+il"i& o+li i&a ra$a s&atra!u se #o"a!#ri!e #rivre&e"a *a#osle"ost( *a#osle"ost "a "e#u"o ra$"o vri!e&e( ra$ i*va" ra$"o) &!esta te "eki o+li i sa&o*a#osle"osti.

III.

Vla$o Pul!i* 2 so i!al"a #olitika i >"e?*a#osle"ost

POJAM NE5APOS1ENOSTI ,ojam @"e*a#osle"ost@ vezan je uz nastanak masovnog pla-enog rada .salariat0 pred kraj !F" stolje-a, a koji je u razvijenim zemljama konano prevladao u 2 " stolje-u" Salari!at podrazumijeva pla-eni rad, podre(enost poslodav'u, potivanje radnih normi ali i so'ijalnu zatitu radnika putem so'ijalnog osiguranja" Ne*a#osle"ost !e sta"!e u ko!e& se "ala*i ra$"o s#oso+"a oso+a ko!a "e&a "ikakvo) *a#osle"!a a ko!a aktiv"o tra.i #osao. Cri su temeljna kriterija nezaposlenosti) !" "e*a#osle" !e o"a! /ov!ek ko!i !e +e* #la4e"o) ra$a 2" ko!i !e s#re&a" ra$iti 3" ko!i se "asto!i *a#osliti u"utar o$re:e"o) re%ere"t"o) vre&e"sko) ra*$o+l!a Tijekom 20. st, nezaposlenost se poinje shva-ati kao in'ident uzrokovan ekonomskim +aktorima" Istovremeno, nezaposlenost se tretira se kao problem so'ijalnog osiguranja pa se izjednaava s klasinim so'ijalnim rizi'ima kao to su) bolest, starost, invalidnost"

NE5APOS1ENOST KAO SOCIJA1NI RI5IK

<siguranje od nezaposlenosti u zapadnim je zemljama uvedeno kao posljednji od % sustava so'ijalne sigurnosti") 0 osi)ura"!e o$ "esre4e "a #oslu( 0 osi)ura"!e +olesti( 0 osi)ura"!e starosti( 0 osi)ura"!e o$ "e*a#osle"osti Nezaposlenost je za radnika ogroman so'ijalni rizik oko kojeg se kon'entrira mnogo problema" Hiti bolestan i star u neku je ruku prirodno" No biti nezaposlen znai biti odbaen od drutva, marginaliziran" Nezaposlenost je stoga neprirodna" 3rugim rijeima, nezaposlenost je spe'i+ian, drutveno uzrokovan rizik, koji je stoga u sreditu mnogih so'ijalnih i politikih sukobljavanja" $ sluaju masovne nezaposlenosti .velikog smanjenja broja radnika koji pla-aju doprinose0 +inan'ijski je doista teko uvesti shemu osiguranja nezaposlenih" $ poetku je osiguranje nezaposlenih obuhva-alo samo neke pro+esije i sluajeve" $zrok nezaposlenosti moe biti op-a ekonomska kriza, propast poduze-a, ali i individualno ponaanje" Nezaposlenost je ve-i rizik za one koji imaju slabiji poloaj na tritu rada) niskokvali+i'irani, mladi, stari, ene, imigranti"

O3I1JE<JA SUSTAVA OSIGURANJA NE5APOS1ENI6

Aetiri os"ov"a o+il!e.!a #re&a ko!i&a se ra*liku!u sustavi osi)ura"!a "e*a#osle"i', !" i*$a-"ost 1 se iskazuje kroz visinu naknade u odnosu na prethodnu pla-u osiguranika te duinu pla-anja naknade 2" ko"trola "e*a#osle"i' 0 ostvaruje se de+iniranjem uvjeta primanja naknade, duinom razdoblja ekanja na poetak primanja naknade i diskvali+ika'ijskim razdobljem" 3" ut!e a! $r.ave 2 odre(en je samim tipom osiguranja nezaposlenih .obvezno ili dobrovoljno osiguranje0"*aan je i nain +inan'iranja osiguranja) da li su to zaposleni'i, poslodav'i, drava, kombina'ija %" vertikal"a re$istri+u i!a 1 naknada me(u nezaposlenima vana je za o'jenu karaktera sustava" ;adi se o tome na koji se nain prikupljeni doprinosi kroz naknade raspodjeljuju osigurani'ima s obzirom na njihov so'ijalni status, odnosno pla-u koju su kao zaposleni primali" 5oe se govoriti o Cri osnovne mogu-nosti u odre(ivanju doprinosa i naknada) ;. o$re:e"i #ostotak #la4e 9. !e$"aki i*"os "ak"a$e B. o+r"uti #ostotak s o+*iro& "a #la4u

Aktiv"a #olitika
,aralelno s pasivnom, razvila se i aktivna politika prema nezaposlenima, koja podrazumijeva razliite ak'ije i mjere usmjerene na ukljuivanje nezaposlenih u svijet rada" Cil! !e aktiv"i' &!era poti'anje zapoljavanja a to se ini kroz posredovanje, dodatnu izobrazbu ili prekvali+ika'iju te stvaranje radnih mjesta" Nako" 9.sv. rata( u &"o)i& se *e&l!a&a ra*vi!a!u ko&#leks"e aktiv"e #olitike "a tr.i-tu ra$a s il!e& *a#o-l!ava"!a "e*a#osle"i'. Ce su politike dobro razvijene u skandinavskim zemljama" $ prvom planu aktivnog pristupa je) preventivna politika spreavanja nezaposlenosti" $ raznim obli'ima se aktivna politika prema nezaposlenima razvila i u drugim europskim zemljama" 8ktivna politika podrazumijeva tri temeljne vrste dravne interven'ije na tritu rada) !" #osre$ova"!e kojem je 'ilj uskla(ivanje ponude i potranje na tritu radnih mjesta 1 ?avodi za zapoljavanje 2" o+ra*ova"!e za trite rada kojem je 'ilj unapre(enje i prilagodba znanja i vjetina traitelja zaposlenja 2 prekvali+ika'ija 3" "e#osre$"o stvara"!e ra$"i' &!esta, bilo u javnom sektoru ili su+inan'iranjem u privatnom sektoru" U #oliti i #re&a "e*a#osle"i&a( +it"o !e us#ostaviti rav"ote.u i*&e:u aktiv"e i #asiv"e #olitike " Co u velikoj mjeri ovisi o izda'ima za nezaposlene i njihovim uin'ima na tritu rada"

Pasiv"a #olitika
Cil! #asiv"e #olitike !e #o+ol!-ava"!e i *a-tita &ateri!al"o) statusa "e*a#osle"i'. ,asivna politika je kada se nezaposlenima daju naknade, nova'" ,asivna politika pomae nezaposlenim osobama raznim vrstama pomo-i, poput) prava na novanu pomo-, pravo na naknadu trokova tijekom obrazovanja, pravo na jednokratnu novanu pomo-, pravo na naknadu putnih i selidbenih trokova, pravo na mirovinsko osiguranje, pravo na djeji doplatak" Naknada je u pravilu puno manja od pla-e, ona se dobiva odre(eno vrijeme, vezana je uz sta, uz pla-u, itd" ;azliite zemlje imaju razliite naknade ali su uglavnom manje od pla-e i traju odre(eno vrijeme" Ra*lika i*&e:u aktiv"e i #asiv"e #olitikeC

Aktiv"a #olitika podrazumijeva razliite ak'ije i mjere usmjerene na ukljuivanje nezaposlenih u svijet rada 2 $r.ava "asto!i #ro"a4i #osao i nastoji pomo-i da se zaposle nezaposleni" Jilj pasivne politike je poboljavanje i zatita materijalnog statusa nezaposlenih" Pasiv"a #olitika *a ra*liku o$ aktiv"e ne potie zapoljavanje, nego se nezaposlenima daju naknade 2 pomae se nezaposlenim osobama raznim vrstama pomo-i, poput) prava na novanu pomo-, pravo na naknadu trokova tijekom obrazovanja, pravo na jednokratnu novanu pomo-, pravo na naknadu putnih i selidbenih trokova, pravo na mirovinsko osiguranje, pravo na djeji doplatak"

Pro)ra&i Aktiv"e #olitike #re&a "e*a#osle"i&a , Dork%are u&!esto Del%are

$ mnogim se zemljama u posljednje tri de'enije promijenila politika prema nezaposlenima" Cemeljno polazite te nove politike je da izdane i dugotrajne naknade $esti&ulira!u zapoljavanje i ugroavaju ekonomski rast i pove-avaju so'ijalne probleme" ?ato se poduzimaju mjere reduk'ije naknada i njihovo trans+ormiranje u poti'aje zapoljavanja, umjesto Del%are .pomo-i0 nastoji se uvesti Dork%are. U takvo! #oliti i #re&a "e*a#osle"i&a #re$"!a/e a")losakso"ske *e&l!e, dok evropske zadravaju ili pak sporije uvode reduk'iju so'ijalnih prava, pa to neki autori smatraju glavnim uzrokom :euroskleroze, tj" nesposobnosti europskih drava da se priklone novoj so'ijalnoj i ekonomskoj politi'i" Aetiri #ri&!era Dork%are #ro)ra&a, SAD 2 POVIJEST) u irim razmjerima aktivna politika je prvi put primijenjena u NeK 3eal2 u >832u, nakon velike ekonomske krize !F3 " 1 ;ooseveltova L,8, organizirala je javne radove za 3 milijuna nezaposlenih .poumljavanje, izgradnja 'esta, hidro'entrala, brana0" E SAD, 2 Kork+are politiku poele primjenjivati @ 2ih godina, u doba predsjednika ;eagana" $ neto izmijenjenom obliku, takvu je politiku promi'ao i Jlinton F 2ih" <p-enita je o'jena da je Kork+are2e politika dovela do relativno niske razine nezaposlenosti u >832u" U ko"tekstu a&eri/ke "ove so i!al"e #olitike( so i!al"a #o&o4 $r.ave tre+a +iti $ru)a -a"sa( "ako" o"e ko!u "u$i tr.i-te ra$a. ,rimanje so'ijalne pomo-i ne smije postati nainom ivota" $vedena je obveza da korisni'i so'ijalne pomo-i, moraju prihva-ati razne, pa i slabije pla-ene poslove, koji ponekad donose zaradu ispod razine so'ijalne pomo-i" Mavna pomo-, prema njihovom uvjerenju, podrazumijeva obvezu rada i tek tako se siromani gra(ani mogu izvu-i iz :zamke siromatva:" E 0 V.3. 2 POVIJEST 2 ;epresija nad prosja'ima i skitni'ama u srednjem vijeku bila je najizraenija u *"H" ,uritan'i siromatvo smatraju grijehom, ono je rezultat lijenosti koju treba suzbiti radom, a ne milostinjom jer milostinja siromane zadrava u bijedi" U E")lesko! se skit"i e i #ros!ake a")a.iralo "a !av"i& ra$ovi&a. V. 3") 2 uvedene su iznimno niske naknade za nezaposlene i uvedena obaveza nezaposlenima da trae posao" Najznaajnija mjera restrik'ije naknada, kao i stimula'ije u traenju posla, bilo je uvo(enje tzv" Mob seekerNs 8lloKan'e, !FF6" 2 uvedena je obveza rada nezaposlenima da trae posao" ,oslodav'i se stimuliraju na zapoljavanje, a nezaposleni se stimuliraju na prihva-anje slabije pla-enih poslova" ?naajan pomak 2 laburistika vlada ConDa Hlaira, !FFB" ,oduzete su re+orme kojima je 'ilj poti'anje na pla-eni rad" $svojeno je vie mjera kojima je 'ilj uskladiti zaposlenost i obiteljske obveze" Najve-a promjena u uslugama za obitelj, koje drava, poinje ozbiljno su+inan'irati" 3ruga skupina mjera, poduzeta je na lokalnoj i regionalnoj razini a 'ilj im je suzbijanje siromatva u najnerazvijenijim podrujima" Cre-a skupina mjera, obuhva-a programe tzv" NeK 3eal za mlade, hendikepirane i stare, a 'ilj im je integra'ija tih skupina u svijet rada" E Da"ska) 2 ovdje je izveden nekakav kompromis izme(u Kork+are i Kel+are, Lork+are pristup je izvuen iz svog neoliberalnog konteksta i smjetena u univerzalistiki model" Ve4e *"a/e"!e !e $a"o &o+ili*a i!i "e*a#osle"i'( "!i'ovu o+ra*ova"!u i #rila)o$+i tr.i-tu ra$a a manje reduk'iji so'ijalnih davanja" 3anski model poti'anja zapoljavanja temelji se na kombina'iji +leksibilnosti rada i so'ijalne sigurnosti 2 %leFi uritG 2 model" <vdje je tako(er smanjeno trajanje i veliina naknada nezaposlenima, kao i obaveza aktivnog traenja posla, ali su uz to uvedeni i razni programi javnog zapoljavanja"

E 2 Fra" uska 2POVIJEST u vrijeme 6ran'uske revolu'ije, 3eklara'ija o pravima ovjeka i gra(anina 1 svi su se sloili da je javna pomo- :sveti dug: drutva prema svakom pojedin'u ali je istaknuto da je pored prava na pomo-, temeljno pravo ovjeka da ivi od svog rada" Na i*)ra$"!i ka"ali*a i!e i ure:e"!a o+ale Sei"e a")a.irali su se +ro!"i siro&a-"i )ra:a"i. Fra" uska) !F@@", uveden je program ukljuivanja" <n podrazumijeva neku vrstu ugovora izme(u pojedin'a i drave" 3rava daje odre(eni, minimalni dohodak nezaposlenom pojedin'u koji nema sredstava za ivot a on je zauzvrat duan traiti posao ili se obrazovati ili obavljati neke druge korisne poslove"

IV.

So i!al"a #o&o4 0

SIROMA !"O I SO#I$A%&A 'OMO(

>iromatvo je +enomen koji se pojavljuje u 'ijelom svijetu, kada ljudi nemaju dovoljno resursa za ivot" Ra*liku!e&o, !" a#solut"o siro&a-tvo= 2 >iromatvo je de+inirano osnovnim egzisten'ijalnim potrebama) nemaju za najosonovnije egzisten'ijalne potr ebe) hrana, odijevanje, stanovanje" .u zemljama tre-eg svijeta !,4O po stanovniku u ?emljama tre-eg svijeta nemaju !,4O po st", onda su siromani" $ /uropi P %O po stanovniku je grani'a za apsolutno siromatvo"0 2" relativ"o siro&a-tvo) 2 de+inirano kriterijima pojedine zemlje ili sredine 7 mjere relativnog siromatva) ako netko ima ispod 6 & prosjenog relativnog dohotka u zemlji 1 on prelazi u siromane" 3" su+!ektiv"o siro&a-tvo) 2 siromatvo na osnovi individualne pro'jene ljudi 1 nema objektivne 'rte" 3vije terije o uzro'ima siromatva) !" Klasi/"a euro#ska teori!a) drutvo je krivo za siromatvo i drutvo je odgovornoQ 2" A&eri/ka teori!a) za siromatvo je kriv pojedina', on je odgovoran za svoju situa'iju, siromatvo smatraju grubo reeno Rbole-uS, siromatvo je Rzaarani krugS 1 ako je pomo- visoka, ljudi ne-e traiti posao, zadovolje se svojom situa'ijom" So i!al"a #o&o4 !e sku# "ak"a$a i uslu)a ko!e tre+a!u !a&/iti e)*iste" i!al"i &i"i&u& l!u$i&a u #otre+i a #ola*e4i o$ #rov!ere $o'otka iHili i&ovi"e. <bino se +inan'iraju iz poreznih prihoda i temelje na provjeri dohotka ili ukupne mirovine" Naela !riteriji ostvarivanja socijalne "omo#i$ !" provjera resursa i pri)oda$ % o$"os"o dohotka i imovine 2" supsidijarnost* % drava #e "omo#i ali "rije toga vam mora "omo#i obitelj ili netko iz "rimarne gru"e, siromatvo je nuan, ali ne i dovoljan uvjet za so'ijalnu pomo-) so'ijalnu pomo- se dobiva tek ako su is'rpljene sve druge mogu-nosti" <vaj prin'ip ima posebno mjesto u Njemakoj" 3" provjera radne sposo+nosti$ % osim u sluajevima kad je osoba mentalno ili +iziki hendikepirana" Co znai da se radno sposobni pojedin'i moraju slubeno registrirati kao nezaposleni te prihvatiti odgovaraju-i ili bilo koji tip zaposlenja" <dbijanje ponu(enog posla moe dovesti do redu'iranja naknade ili njenog ukidanja" >o'ijalna pomo- ima dvije osnovne +unk'ije) 2 i*+!e4i sta"!e &ateri!al"e osku$i e 2 s#ri!e/iti &ar)i"ali*a i!u i so i!al"u iskl!u/e"ost O+li i H Sa$r.a! so i!al"e #o&o4i, a0 "ov/a"i tra"s%eri, 1 naje-i oblik pomo-i u modernim sustavima b0 $ava"!a u I"aturiJ, 0 odje-a, obu-a i sl" '0 sav!eti i stru/"a #o&o4, 0 savjeti kako iza-i na kraj sa siromatvom d0 Uslu)e) 2 u institu'ijama i izvan njih, udomiteljska, pomo- kod ku-e, staraki domovi0 <bli'i so'ijalne pomo-i) .#ough0 3 kategorije) !" o#4a so i!al"a #o&o4 1 namijenjena svima onima iji su prihodi ispod odre(enog minimalnog standarda, u Hrvatskoj 4 kuna" 2" kate)ori!al"a so i!al"a #o&o4 1 pomo- u posebnim okolnostima, namijenjena spe'i+inim skupinama korisnika) starim, hendikepiranima, """

3" ve*a"a so i!al"a #o&o4 1 predstavlja vid novane ili nenovane pomo-i koja prua pristup spe'i+inim dobrima i uslugama) pla-anje struje, vode, ogrijeva 1 sredstva se ne mogu koristiti za neto drugo" Pro+le&i koris"ika, ;. #ri&!e"a "a/ela su#si$i!ar"osti 2" *a&ka siro&a-tva) 8merikan'i) ljudi koji su u siromatvu dobijaju so'ijalnu pomo- pa se ne ure da trae posao, naviknu se na to" Holje je ljude poti'ati da trae posao, ako je pomo- velika ljudi ne-e traiti posao, zadovolje se svojom situa'ijom" 3" "eu*i&a"!e #o&o4i 1 stigma, stide se, obiljeeni"

V.

O+itel!ska #olitika

O+itel! se u uem smislu de+inira kao obiteljski nukleus koji ine osobe u privatnom ili institu'ionalnom ku-anstvu, koje su u me(usobnom odnosu mua i ene ili kao roditelji neoenjene .neudate0 dje'e bilo koje dobi" Ku4a"stvo se de+inira kao ekonomska zajedni'a ljudi koji ive zajedno" Au-anstvo se moe sastojati od obitelji i drugih lanova" Au-anstvo moe initi i samo jedan lan, dok obitelj ne moe biti jednolana . Pros!e/"a veli/i"a o+itel!i >B(9? i ku4a"stva >B(;? u 6rvatsko! >988;.)?.

5"a/e"!e o+itel!i,
<biteljska politika, kao i so'ijalna politika, pod snanim je utje'ajem promjena koje se deavaju u drutvu" *e- je due vrijeme na djelu demogra+ska re'esija koju indi'iraju smanjene stope +ertiliteta, opadanje i starenje stanovnitva" ,ostupno se mijenja i pluralizira obiteljska struktura" Nekad marginalni obiteljski obli'i, kao to su jednoroditeljske obitelji, izvanbrane zajedni'e, samaka doma-instva sve vie dominiraju u obiteljskoj strukturi" Euro#ska i 'rvatska istra.iva"!a #oka*u!u $a !e O+itel! i $al!e #rva vri!e$"ost ko!u svi .ele i "avo$e ali !e +rak kao ko&#o"e"ta o+itel!i sve "esta+il"i!i. O+itel!ska #olitika !e !elovit i sustava" sku# &!era ko!e $!elu!u u korist o+itel!i( #ri!e sve)a u korist o+itel!i s $!e o&. Ce im mjere pomau u problematinim situa'ijama ekonomskog, so'ijalnog, zdravstvenog, stambenog i slinog karaktera, ublaavaju +inan'ijski teret to ga predstavljaju dje'a, omogu-avaju uskla(ivanje obiteljskih i radnih obveza, tite trudni'e i dje'u" $ posljednje vrijeme je u sredite /uropske obiteljske politike dospjelo uskla(ivanje obiteljskih i vanjskih obveza vezanih uz zaposlenost" Co je posljedi'a sve rairenijeg uvjerenja da je zapoljavanje ena i dvoroditeljski model danas najprihvatljiviji za ve-inu obitelji 1 stvaranje Robitelji prijateljske okolineT" Mo$er"a so i!al"a #olitika, uskla:iva"!e o+itel!sko) i va"!sko) ra$a.

Ra*lika i*&e:u #o#ula i!ske i o+itel!ske #olitike

Po#ula i!ska .demogra+ska0 politika je skup mjera usmjerenih na postizanje demogra+skih 'iljeva) pove-anje broja stanovnika, poboljanje demogra+ske strukture, O+itel!ska #olitika je skup mjera, kojima drava djeluje u korist obitelji, posebno obitelji s dje'om a usmjerena je na poboljanje kvalitete ivota obitelji, odnosno njenih lanova" Naime, obiteljska politika djeluje na strukturu i so'ijalni poloaj obitelji, a popula'ijska je politika usmjerena na odre(ene 'iljeve vezane uz kretanje i strukturu stanovnitva" Ipak 1 ove dvije politike su i me(usobno tijesno povezane i u velikoj mjeri se preklapaju"

3va temeljna 'ilja obiteljske politike) ;. #ot#ora o+itel!i s $!e o& 9. !e$"akost &u-kara a i .e"a "a tr.i-tu ra$a i u o+itel!i

M!ere o+itel!ske #olitike

Cri osnovna instrumenta kojima drava i drutvo mogu pomo-i obitelji) !" "ova 1 novana davanja i naknade 2" uslu)e .skrb i podrka dje'i i obitelji0 3" vri!e&e .dopusti0, koje se stavlja na raspolaganje zaposlenim lanovima obitelji, kako bi oni prilagodili svoje pro+esionalne i obiteljske obveze" ;. Nov/a"e #ot#ore i olak-i e, $!e/!i $o#lat i 1 najvaniji oblik dravne pomo-i kod pove-anih trokova djeteta, Ci trokovi mogu biti "e#osre$"i .hrana, odje-a, stanovanje, zabava i sl"0 i #osre$"i 0o#ortu"itet"i .zbog dje'e izgubljena zarada0" Novani trans+eri mogu biti razliiti, a najvaniji su $!e/!i $o#lat i( koji se u ve-ini zemalja dodjeljuju svoj dje'i ali visina i nain njihove dodijele variraju" Najizdaniji su u Helgiji, Norvekoj i Iuksemburgu" #ore*"e olak-i e 1 smatraju se nedovoljno pravednim instrumentom pomo-i obiteljima, stoga to one vie pogoduju imu-nijim slojevima jer su porezi ve-i na ve-e pla-e" ostala $ava"!a .za hendikepiranu dje'u i sl"0 9. Do#usti 1 koje roditelji, prije svega majka, dobiva radi skrbi o dje'i" Noviji instrument obiteljske politike, veoma vani za uskla(ivanje obiteljskih obveza i vanjskog rada" #oro$"i $o#usti 1 pravo koje pripada zaposlenoj maj'i ro$itel!ski $o#usti 1 slijedi nakon porodnog dopusta, a mogu se koristiti i u drugim prilikama, mogu ga koristiti oba roditelja ostali $o#usti 1 u sluaju bolesti djeteta B. Uslu)e) moderni oblik obiteljske politike= na njima je sada ve-i naglasak nego na novanoj potpori= suvremena obitelj ima potrebu za raznim vrstama usluga) servisi, vanjske institu'ije koje pomau obitelji 1 ;azlog) uskla(ivanje radnih i obiteljskih obveza" $ >kandinavskim zemljama .Gvedska0 2 naglasak na uslugama obitelji" I"stitu i!e "a&i!e"!e"e $!e i #re$-kolske $o+i . jasli'e i vrti-i i razne druge institu'ije0 Dru)e i"stitu i!e *a #o&o4 o+itel!i) 'entri za dje'u, pomo- u obitelji, staraki domovi i sl" Veliki !e "a)lasak "a uslu)a&a i* $va ra*lo)a, !" uskla(ivanje radnih i obiteljskih obveza 2" dje'a se u tim ustanovama so'ijaliziraju, ue se novim tehnologijama, drue se, bolje za ivot i svijet"

Ti#ovi ili Mo$eli o+itel!ske #olitike >Lewis), O+itel!ska #olitika J!e$"o) &u-ko) 'ra"itel!aK = ,rimjer je takve politike *elika Hritanija i Irska, a bliska mu je i Njemaka" $ ovom tipu obiteljske politike enama je prvenstveno namijenjena uloga supruge i majke, odnosno uzdravane lani'e obitelji, koja ovisi o pla-i mua2hranitelja" O+itel!ska J$va!u 'ra"itel!aK >ili &eko) &u-ko) 'ra"itel!a? = nalazimo u Gvedskoj, odnosno u nordijskim zemljama" <snovna je znaajka takve politike da ona podrava

kombiniranje pla-enog vanjskog i nepla-enog obiteljskog rada" 3rava podupire enu i kao majku i kao zaposleni'u" *e-e se znaenje pridaje uslugama nego trans+erima"

For&ira"!e o+itel!i ( "u# i!alitet( $ivor i!alitet

So i!al"o0$e&o)ra%ske #ro&!e"e i "ove o+itel!ske strukture ?a obiteljsku su politiku bitni demogra+ski indikatori, a oni pokazuju velike promjene u kretanju i strukturi stanovnitva u posljednjim de'enijima" $ prva dva desetlje-a nakon 2"sv" rata, /uropa je doivjela veliki demogra+ski uzlet" Njega je pratila obnova obitelji i plima +amilizma" Nije se radilo o povratku tradi'ionalnoj, patrijarhalnoj obitelji, ve- o konjugalnoj, gra(anskoj obitelji, koja je u novom industrijsko 1 urbanom drutvu pronala svoje mjesto i ravnoteu" <d sredine !F6 2ih 1 promjena ovog trenda" ,osvuda je totalna sto#a %ertiliteta #ala ispod 2, to znai negativnu stopu prirodnog prirataja" Cotalna je stopa +ertiliteta u zemljama /uropske $nije !F64" 1 iznosila 2,B2" 8 !FF%74", iznosila je !,2%" Paralel"o s o#a$a"!e& %ertiliteta $esilo se stare"!e sta"ov"i-tva " >vugdje se pove-ao udjel starijeg, a smanjio udjel mla(eg i radnog kontingenta stanovnitva" >lijedili su i drugi negativni demogra+ski trendovi" $ svim su /uropskim zemljama s&a"!e"e sto#e "u# i!aliteta .broj sklopljenih brakova na !" stanovnika0" Najnie stope nup'ijaliteta imaju postso'ijalistike zemlje u kojima je dolo do pravog demogra+skog sloma" Os!et"o su #orasle i sto#e $ivor i!aliteta .odnos broja razvedenih u odnosu na broj sklopljenih brakova0" Cako je sredinom 6 2ih godina stopa divor'ijaliteta u zapadnim zemljama iznosila oko ! & a @ 2ih, oko 3 &" $ Hrvatskoj 2!222& razvoda" 3anas se u nekoliko /uropskih zemalja razvodi svako drugi brak" $ 6 1 im godinama, izvan braka se ra(alo 4,!& dje'e a !FF3" 1 2!,@&" $ 3anskoj se 2 " rodilo %%,6& izvanbrane dje'e, u Norvekoj %F,6&, u Gvedskoj 44,3&, a na Islandu 64,4&" Na opadanje +ertiliteta i druge demogra+ske promjene presudno je utje'alo zapoljavanje ena" Ovi #ro esi &ulti#li ira!u so i!al"e ri*ike( ko!e !e ra"i!e r!e-avala sa&a tra$i io"al"a o+itel! a sa$a i' $ru-tvo tre+a r!e-avati. Sa&a/ka ku4a"stva( !e$"oro$itel!ske i $ru)i o+li i o+itel!i tre+a!u -iru #ot#oru $r.ave. Dva os"ov"a /i&+e"ika u o+!a-"!ava"!u ovi' tre"$ova, !" kontrola +ertiliteta, .dostupnost kontra'ep'ijskih sredstava0 2" obrazovanje i zapoljavanje ena= sve zastupljeniji model dvaju hranitelja0 3emogra+ske promjene i zapoljavanje ena utje'ali su na tzv" deinstitucionalizaciju braka te na "ojavu novih obiteljskih oblika" Mo$er"a o+itel!ska #olitika, 2 smanjiti nezaposlenost a pri tome pove-ati zaposlenost ena .model 2 hranitelja0

2 2 2

uskladiti zaposlenost i obiteljske obveze pove-ati usluge obitelji preraspodijeliti uloge unutar obitelji

VI.

2 Sta&+e"a #olitika

>tambena politika je najmla(e podruje u okviru so'ijalnih politika" De%i"i i!a so i!al"o) sta"ova"!a ,ojam stambene politike je irok pojam i odnosi se na interven'iju drave u stambenu potronju" >redinji program svake stambene politike je so'ijalno stanovanje" So i!al"o sta"ova"!e, ue gledano, podrazumijeva gradnju i dodjelu so'ijalnih stanova 'iljanim skupinama stanovnika" Tri as#ekta so i!al"o) sta"ova"!a, !" sta&+e"a o#skr+a 1 gradnja so'ijalnih stanova za odre(ene 'iljane skupine stanovnika" >o'ijalni stanovi se dijele na osnovi provjere prihoda i imovine pojedine obitelji" ,ritom je naje-e rije o dugoronom najmu" ,rilikom gradnje stanova vodi se rauna o 'ijeni" *e-inom su to je+tiniji stanovi i sagra(eni po skromnijim standardima" #radnja so'ijalnih stanova redovito se planira za odre(eno vremensko razdoblje" >o'ijalne stanove naje-e grade i njima upravljaju jedini'e lokalne samouprave, javna poduze-a ili nepro+itne organiza'ije koje se bave stanovanjem" >o'ijalni stanovi se mogu podijeliti u 2 skupine) stanovi u sreditu grada,>o'ijalni stanovi se mogu podijeliti u 2 skupine) stanovi u sreditu grada,>o'ijalni stanovi se mogu podijeliti u 2 skupine) stanovi u sreditu grada, slabe kvalitete, u njima stanuju marginalne skupine i stanovi u novim gradskim naseljima, puno kvalitetniji" >tanovanje u so'ijalnom stanu obiljeava njihove stanare" 2" su+ve" i!e 1 drava odre(enim 'iljanim skupinama na osnovi provjere prihoda i imovine subven'ionira trokove stanovanja" 3" #ro#isi ko!i&a se ure:u!e tr.i-te sta"ova i sta&+e"a #olitika 1 dakle ovdje drava regulira visinu stanarine u privatnim stanovima, ure(uje subven'ioniranje kamata na stambene kredite ili davanje premija za stambenu tednju i sl" Ti#ovi sta&+e"i' #olitika >ustavi stambenih politika se u potpunosti oblikuju tijekom !F4 2ih i !F6 2ih" <vo je velikim dijelom vezano i uz injeni'u da su u to doba, u evropskim zemljama ve-inom na vlasti bile so'ijaldemokratske stranke" <snovni 'ilj u prvom razdoblju P pove-anje i obnova stambenog +onda koji je uniten u ratu" Sta&+e"e #olitike u ra*vi!e"i& *e&l!a&a se $i!ele "a $va ti#a,

!" o#se."a 0 ovdje drava preuzima brigu za podmirivanje stambenih potreba 'ijelog stanovnitva" <psena stambena politika znai usmjeravanje na'ionalnih resursa u podruje stanovanja tako da se maksimalizira blagostanje 'jelokupne popula'ije" <vdje se polazi od odgovornosti drave da svim gra(anima osigura pristojan stan .Gvedska, 6ran'uska, Njemaka0 2" $o$at"a 2 ovdje je djelokrug vlade ogranieniji" ;jeavaju se prije svega posebne potrebe i spe'i+ini stambeni problemi 1 interven'ijom u sustav koji +unk'ionira na trinim prin'ipima .*elika Hritanija, >830"

"II, SO#I$A%&A 'O%I!I-A I &.'RO/I!&I S.-!OR

Osi& i"stitu i!a $r.ave i tr.i-ta( kao *"a/a!a" /i&+e"ik ra*vo!a &o$er"i' so i!al"i' #olitika 2 !avl!a se #rivat"i i "e#ro%it"i sektor ko!e se ra*li/ito ra*vi!ao u #o!e$i"i& *e&l!a&a. > krizom i re+ormom so'ijalne drave u razvijenim zemljama dobiva se posebna uloga u kombiniranom modelu so'ijalne politike" &evladine organizacije 0 "rivatne ne"ro&itne organiza'ije koje su izvan vladinog utje'aja ,ojam nevladine organiza'ije uao je u upotrebu !F4 2ih i povezan je s radom agen'ija $jedinjenih naroda u zemljama tre#eg svijeta u "ostkolonijalnom razdoblju. 'anas se ovaj "ojam koristi za oznaavanje rada organizacija koje se bave ljudskim "ravima, zatitom okolia ( slinim "odrujia kojima se kontroliraju vlasti. )lede "oreznog statusa one se tretiraju i kao ne"ro&itne organizacije. O+il!e.!a "evla$i"i' or)a"i*a i!a, !" organizirane su i institu'ionalizirane . udruge i zaklade0 2" privatne su, odvojene od vlade, koriste sredstva iz vie izvora 3" ne raspodjeljuju dobit %" imaju vlastitu upravu 4" ukljuuju volontere na rad 2 religijske i politike nepro+itne organiza'ije ne ubrajaju se u ovaj krug organiza'ija" 2 Jrkva i 'rkvene organiza'ije .Jaritas0 ulaze u krug tih organiza'ija"

1%O2A &.'RO/I!&I3 OR2A&I4A#I$A 1 SO#I$A%&O$ 'O%I!I#I >o'ijalne slube, organizirane preko vladinih organiza'ija, postale su ogranienje uinkovitim i djelotvornim so'ijalnim programima, izboru usluga i privatnosti za izazove koji nastaju u okolini" ?ahtjevi za privatiza'ijom so'ijalnih usluga idu u prilog razvoja nepro+itnih organiza'ija" 5"a/a!"e #re$"osti u o$"osu "a vla$i"e or)a"i*a i!e i #rivat"e ko&er i!al"e tvrtke, !" nisu birokratizirane 2" altruizam 3" uinkovitije su= a i programi su djelotvorniji %" razliiti izvori +inan'iranja