INENJERSKE NUMERIKE METODE

Sadraj

Rjeavanje linearnih sustava Diskretizacija parcijalnih diferencijalnih jednadbi sustav lineranih algebarskih jednadbi

Matrini zapis:

A matrica sustava (matrica s koeficijentima aij) x rjeenje sustava (vektor s nepoznanicama) b vektor konstanti (opis utjecaja na sustav) Svojstva sustava: b=0 Npr. b0 Npr. pre-definiran sustav jednadbi (vie jednadbi nego nepoznanica) nehomogeni sustav jednadbi homogeni sustav jednadbi

 pod-definiran sustav jednadbi (manje jednadbi nego nepoznanica) pravilno definiran sustav jednadbi (broj jednadbi jednak broju nepoznanica) Numerike metode rjeavanja linearnih sustava: A) Direktne Cramerovo pravilo, Gaussova eliminacija, LR faktorizacija, Gauss-Jordanova metoda, Thomasov algoritam, ... B) Iterativne Jacobijeva metoda, Gauss-Seidelova metoda, ... Jedinstvenost rjeenja:

Cramerovo pravilo:

Ai matrica dobivena tako da smo i-ti stupac prvotne matrice A zamijenili vektor-stupcem konstanti b Nedostatak neefikasna metoda za sustave s veim brojem jednadbi Determinanta:

Mij determinanta pod-matrice od A nastala brisanjem itog retka i j-tog stupca (reda n-1)

Primjer:

Gaussova eliminacija: Elementarnim transformacijama poetnu matricu sustava (sustav jednadbi) pretvaramo u trokutastu formu Elementarne transformacije transformacije koje ne mijenjaju rjeenje sustava Mnoenje jednadbe konstantom razliitom od 0 Zbrajanje ili oduzimanje jednadbe drugim jednadbama Zamjena poretka jednadbi Supstitucijom prema unatrag dobivamo rjeenje sustava

Trokutasta forma:

Supstitucija prema unatrag: Thomasov algoritam:

Primjena metode konanih razlika u diskretizaciji 1D obinih diferencijalnih jednadbi tri-dijagonalna struktura proizlazeeg sustava algebarskih jednadbi Thomasov algoritam metoda koja iskoritava povoljnu strukturu tro-dijagonalnog sustava te je efikasnija od metode Gaussove eliminacije za isti sluaj

Algoritam:

Broj matematikih operacija proporcionalan n (Gaussove eliminacije n3)

Iterativne metode: Upotreba direktnih metoda za rjeavanje velikih linearnih sustava neefikasna i neekonomina upotreba iterativnih metoda kao praktina alternativa - Iterativne metode zahtijevaju relativno malo raunalne memorije i manji broj matematikih operacija u odnosu na direktne metode - Iterativne metode poinju od nekog pretpostavljenog rjeenja te sukcesivnim rjeavanjem jednadbi dobiva se sve bolje i bolje rjeenje do odreene tonosti nunost konvergencije iterativnog postupka Gauss-Seidelova metoda: Najjednostavnija iterativna metoda pogodna za dijagonalno dominantne sustave

Algoritam: 1. Poetna pretpostavka rjeenja svih nepoznanica 2. Rjeavanje one nepoznanice u svakoj jednadbi iji koeficijent ima najveu apsolutnu vrijednost 3. Iterativno ponavljanje postupka s novim vrijednostima dok rjeenje ne postane dovoljno tono

Dovoljan uvjet konvergencije (ne i nuan):

Dominantni dijagonalni koeficijenti! (obino sluaj kod diskretizacije metodom konanih razlika) Podrelaksacija/nadrelaksacija Numerika tehnika primjenjiva na bilo koju iterativnu metodu s ciljem: a) Ubrzavanja konvergencije iterativnog postupka nadrelaksacija (eng. over-relaxation) b) Postizanja konvergencije u sluaju kada iterativno rjeenje poinje oscilirati podrelaksacija (eng. under-relaxation)

Nositelj kolegija: Neven Dui zadnje izmjene: 29.1.2004

Web stranicu izradio: Mario Baburi

Datum