SVEUILITE U SPLITU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SEMINARSKI RAD

ELEKTRINI AUTOMOBILI I ODRIVI RAZVOJ

Ivana Alajbeg
Split, Veljaa 2014.god.

SADRAJ:
1.UVOD ............................................................................................................................................................ 1 2.POVIJEST ELEKTRINIH AUTOMOBILA ........................................................................................................... 2 3. TO JE ELEKTRINI AUTOMOBIL?.................................................................................................................. 3 3.1. PRINCIP RADA ELEKTRINIH AUTOMOBILA .............................................................................................................. 3 3.1.1. Elektromotor......................................................................................................................................... 3 3.1.2. Kontroler ............................................................................................................................................... 4 3.1.3. Baterija ................................................................................................................................................. 4 3.1.4. Punja baterija...................................................................................................................................... 5 4. VRSTE ELEKTRINIH AUTOMOBILA ............................................................................................................... 6 5. NOVE PERFORMANSE VONJE ...................................................................................................................... 8 5.1. ZATO KORISTITI ELEKTRINA VOZILA? ................................................................................................................... 8 5.2. SMANJENJE OVISNOSTI O GORIVIMA NA BAZI UGLJIKA ZA VONJU ................................................................................ 8 5.3. POTRONJA ENERGIJE ........................................................................................................................................ 8 5.4. EMISIJA CO2 .................................................................................................................................................... 9 6.PROCJENA ODRIVOSTI ELEKTRINIH AUTOMOBILA ................................................................................... 10 6.1.PREDNOSTI ELEKTROPOGONA ............................................................................................................................. 11 6.2.MANE ELEKTROPOGONA ................................................................................................................................... 11 6.3.ZATO OCIJENJIVATI UTJECAJE NA OKOLI? ............................................................................................................ 12 6.4. EKOLOKA PROCJENA ODRIVOSTI ELEKTRINOG AUTOMOBILA ................................................................................. 13 6.5. EKONOMSKI ASPEKT ELEKTRINIH AUTOMOBILA .................................................................................................... 15 7 .INFRASTRUKTURA I PUNJENJE .................................................................................................................... 16 8. ELEKTRINI AUTOMOBILI U RH ................................................................................................................... 18 9. PAMETNIJI ELEKTRINI AUTOMOBILI ZA ODRIVU BUDUDNOST ................................................................ 19 10. ZAKLJUAK ............................................................................................................................................... 20 11. LITERATURA ............................................................................................................................................. 21

1.UVOD
Klju za kontrolu klimatskih promjena lei u novim, poboljanim tehnologijama. Moramo pronai nove naine proizvodnje i uporabe energije, zadovoljiti potrebe za hranom, prijevozom, grijanjem i hlaenjem naih domova koji e nam omoguiti da smanjimo uporabu nafte, plina te ostalih energenata koji uzrokuju efekte staklenika.Postoji mnogo dobrih opcija pomou kojih se moe ostvariti zacrtani cilj; kontrola klimatskih promjena uz razumne trokove,omoguavajui svjetskoj ekonomiji rast i podizanje ivotnog standarda stanovnika. Jedan od najuzbudljivijih naina novog doba su elektrini automobili! U ovom seminarskom radu u razraditi te povezati proizvodnju elektrinih automobila i odrivi razvoj. Pritom u se osvrnuti na mnoge prednosti koritenja ovakvog tipa automobila, ali isto tako i na mogua pitanja same isplativosti proizvodnje i tetnosti tvornica koje proizvode struju za opskrbu elektrinih automobila. Usporediti u klasina sa elektro-automobilima kako bih uspijela ukazati na prednosti elektrinih automobila koje se odnose na ouvanje okolia i odrivi razvoj. No, unato brojnim prednostima, u budunosti treba savladati mnotvo prepreka kako bi ovakva vozila bila ee viena na cestama. Samo neke od prepreka su cijena, odlaganje akumulatora, nedostatatak infrastrukture.

2.POVIJEST ELEKTRINIH AUTOMOBILA

Malo tko zna da je prvi elektrini automobil napravljen davne 1830-te godine. To je zapravo bila koija koju je dizajnirao kotski biznismen Robert Anderson. Prvi komercijalni elektrini automobili su proizvedeni 1897.god., a prva serija tih automobila koritena je za potrebe taksi slube u New Yorku.Zanimljivo je napomenuti da je barijera od 100 km/h prijeena upravo s elektrinim automobilom. Automobil je izgledao kao raketa, a postigao je brzinu od 105,88 km/h. Poetkom 20. stoljea dolo je do poboljanja koncepta baterija, to je omoguilo iru uporabu elektrinih automobila, te su 1920-tih god. zbog smanjenja buke, vibracija i neugodnih mirisa u odnosu na konvencionalna vozila zauzimali vei udio u ukupnom broju automobila u SAD-u. U to vrijeme su imali jo jednu znaajnu prednost, a to je cijena. Cijena naftne i naftnih derivata je bila prilino visoka, pa su elektrini automobili bili prava senzacija u auto industriji. Kasnije sve veim razvitkom motora s unutranjim izgaranjem dolazi do pada razvoja i prodaje elektro-automobila, koji 1913. Godine gube utrku s benzinskim, kada je Cadillac u benzinske motore ugradio elektrino paljenje umjesto kurble. Masovna proizvodnja benzinskih automobila smanjila im je cijenu, i do 1930. Elektrini su automobili potpuno izgurani s trita.

Slika 1. Prva elektrina koija proizvedena u SAD-u

3. TO JE ELEKTRINI AUTOMOBIL?
Elektrini automobil je bilo koje vozilo koje koristi struju kao izvor energije za pogon. U usporedbi s konvencionalnim automobilima glavne razlike su im: umijesto motora s unutranjim izgaranjem koristi elektro-motor energiju pohranjuje u baterijama, a ne u spremnicima goriva energiju dobija preko utikaa i kabla, a ne od goriva Navedene razlike navode na manje energetske gubitke elektroauta, odnosno vei stupanj iskoritenja, uz bolja vozna svojstva, a motori ovih automobila tijekom uporabe ne stvaraju ispune plinove, ni veu buku i vibracije.

3.1. Princip rada elektrinih automobila

3.1.1. Elektromotor

Sigurno najvea razlika izmeu klasinih i elektrinih automobila jest motor. Konvencionalni automobili koriste benzinske ili dizel motore, za razliku od elektrinog automobila kojeg pokree elektromotor. Elektromotori su znatno jednostavnije konstrukcije od motora s unutranjim sagorijevanjem. Moderni motori sa unutranjim sagorijevanjem se sastoje od oko tisuu sitnih dijelova, dok se elektromotor u pravilu sastoji od tri do pet pokretnih dijelova, to ih ini znatno pouzdanijim i trajnijim. Ovakvi motori zahtjevaju jako malo ili praktiki nita odravanja zbog toga to nemaju potronih dijelova. Elektromotor u pravilu omoguuje linearno i besprekidno ubrzavanje vozila sa znatno veom karakteristikom vue u odnosu na konvencionalna vozila. S druge strane, elektrini automobili ne posjeduju mjenjake kutije. Eliminacija mjenjake kutije znatno smanjuje masu automobila, to ujedno dovodi do znatno manje potronje goriva. Postoji vie vrsta elektromotora koji se znatno razlikuju po svojoj konstrukciji i principu rada. S obzirom na vrstu struje koju koriste razlikujemo istosmjerne, izmjenine i univerzalne motore. Motori koji za svoj rad koriste istosmjernu struju nazivamo istosmjerni motori(DC), dok motori kojima je za rad potrebna izmjenina struja nazivamo izmjeninim motorima(AC). Univerzalni mtori su takvi motori koji za rad mogu koristiti i istosmjernu i izmjeninu struju. Svaka od ovih grupa se dalje dijeli na svoje podvrste s obzirom na konstrukciju. Tako imamo istosmjerne motore s trajnim magnetima, motore sa paralenom, serijskom ili kombiniranom vezom, te sinkrone i asikrone izmjenine motore. Svi se oni razlikuju i po naponu potrebnom za rad, a kod izmjeninih motora je takoer bitna i frekvencija struje. Za pogon elektrini automobili koriste sve vrste ovih automobila.

Slika 2. Elektromotor za pogon elektro-automobila

3.1.2. Kontroler

Jedan od najbitnijih dijelova kod elektrinog automobila jest kontroler koji upravlja radom elektrinog motora. U usporedbi sa dijelovima klasinih motrora njega moemo usporediti sa Bosh-pumpom kod diezel motora, ili sa rasplinjaem kod starijih benzinskih motora. Postoje razliite izvedbe kontrolera, i njegov je princip rada prilino sloen, te ga se moe promatrati kao funkcionalna cijelina s elektromotrom. Cijena kontrolera u pravilu ini od 100-200% cijene motora.

Slika 3. Kontroler

3.1.3. Baterija

Baterije, odnosno skladitenje energije predstavlja glavni razlog sporog razvoja elektrinih automobila. Zaetkom razvoja elektrinih automobila kpristile su se olovne baterije ali su se zbog relativno loih karakteristika takvih baterija, na tritu pojavile nove baterije zasnovane na litiju. To su zapravo litij-ionske baterije o ijem kapacitetu ovisi autonomnost kretanja elektrinog automobila. Litijske baterije su u pravilu tri puta lake i manje od olovnih baterija za isti kapacitet. Neki tipovi ovakvih baterija podnose brza punjenja i uz uporabu dovoljno snanog pujaa mogu se napuniti i za dvadeset minuta. Svjetski proizvoai elektrinih
4

baterija najavljuju intenzivno poveanje kapaciteta baterija u skoroj budunosti te se oekuje autonomnost kretanja do 350 km s jednim punjenjem baterija. ivotni vijek baterija je izmeu 4 i 7 god., ovisno o vrsti baterije. Nakon toga potrebna je zamjena, to moe rezultirati odbaenim baterijama u prirodi. Iako postoje zakoni o odlaganju baterija, za taj problem rjeenje su nali sami proizvoai vozila ponudivi kupcima mogunost iznajmljivanja baterija, to znai da kupac nije odgovoran za recikliranje baterija, ve proizvoa. Studije su pokazale da baterija nije takav problem za okoli koliko gorivo, u ovom sluaju struja, odnosno izvor nastanka struje.

3.1.4. Punja baterija

Koristi se za pretvorbu izmjeninog napona mree u istosmjerni napon baterije. Preko tog punjaa vozilo spojeno na kunu instalaciju puni se u prosjeku od 6 do 8 sati.

Slika 4. Koncept elektro-automobila

4. VRSTE ELEKTRINIH AUTOMOBILA

Postoje etiri glavne vrste elektrinih automobila: 1. 2. 3. 4. Hibridna elektrina vozila Plug-in hibridna elektrina vozila Elektrini automobil s produljenim dometom Elektrini automobil s baterijom

1.Hibridni elektrini automobili Koriste malu elektrinu bateriju kako bi nadomjestiti klasian motor sa unutarnjim sagorijevanjem i kako bi poboljali uinkovitost goriva za otprilike 25 posto u odnosu na klasina vozila. Elektromotor minimizira prazan hod i pojaava sposobnost automobila da krene i ubrza, to je iznimno vano u gradskoj vonji. Hibridna vozila kombiniraju i elektromotor i motor sa unutarnjim sagorijevanjem za vonje. Elektromotor ubrzava automobil na otprilike 40 km/h, a zatim motor sa unutarnjim sagorijevanjem preuzima. Baterija se puni preko benzinskog motora i regenerativnog koenja. Regenerativnim koenjem se kinetika energija koja bi inae bila izgubljena kao toplina pretvara u elektrinu energiju koja potom puni bateriju.

Slika 5. Pogonski sklop tipinog hibridnog automobila

2. Plug-in elektrina vozila Plug-In hibridno vozilo (PHV) je potpuno hibridno vozilo opremljeno baterijom koja se moe ponovno puniti spajanjem utinice u izvor elektrine energije. PHV radi na principu elektrinog vozila bez emisije tetnih plinova na krae udaljenosti, te kao klasino hibridno vozilo na due udaljenosti. Njegova je prednost ta to kada se baterija isprazni, ne morate se brinuti o traenju utinice za ponovno punjenje. Vozilo e se automatski prebaciti u hibridni nain rada i odvesti vas svuda, ba poput klasinog hibridnog vozila.

Slika 6. Plug-in princip

3. Elektrini automobil s produljenim dometom Ovaj tip elektrinog automobila koristi motor sa unutranjim sagorijevanjem kako bi se pokrenuo elektrini generator koji puni baterije. Za razliku od hibridnih i plug-in hibridnih automobila, ovaj tip automobila se pokree iskljuivo elektromotorom; u ovom sluaju motor s unutranjim sagorijevanjem samo puni baterije.

4. Elektrini automobil s baterijom Ovaj tip automobila su u potpunosti elektrina. Nemaju motora sa unutranjim sagorijevajem, te da bi se napunila moraju biti prikljuena na elektroenergetsku mreu. Za prelazak oko 100 km s jednim punjenjem potrebne su baterije sa znatno veim kapacitetom od ostalih vrsta elektrinih automobila, od 18 pa ak do 35 kw-sati.

5. NOVE PERFORMANSE VONJE

5.1. Zato koristiti elektrina vozila? Nominalno, elektrini automobili pruaju niz pogodnosti u usporedbi sa konvencionalnim automobilima kao to su: Uteda operativnih trokova, s obzirom na nie trokove elektrine energije u usporedbi s cijenom naftnih derivata, i vea uinkovitost i nii trokovi odravanja elektrinih derivata Smanjenje emisije staklenikih plinova, osobito kada se koriste obnovljivi izvori energije Poboljanje kvalitete zraka, osobito u naseljenim podrujima, zbog toga to je emisija iz ispunih cijevi elektrinih automobila ravna nuli Smanjenje buke koja potie iz prometa, kroz gotovo neujan rad elektrinih automobila

5.2. Smanjenje ovisnosti o gorivima na bazi ugljika za vonju Jedan od najvanijih ciljeva koji se spominju kod osiguranja odrivosti transporta jest smanjiti ovisnost ljudi o konvencionalnim gorivima,kako lokalno tako i globalno. Samo manji dio elektrine energije je proizveden iz naftnih derivata. S druge strane, urbani promet (s dnevnom kilometraom manjom od 50 km) na svjetskoj razini predstavlja od 75 do 80 posto kilometrae automobila te doprinosi s oko 20 posto ukupnoj svjetskoj potronji naftnih derivata.Zbog toga bi se svjetska potronja naftnih derivata smanjila za 20 posto ukoliko bi sav urbani promet bio supstituiran s elektrinim vozilima. Time bi se znaajno smanjila ovisnost o naftnim derivatima. Iako postoji mnogo izazova s kojima se suoavamo, krajnji rezultat e smanjiti nau ovisnost o vanjskim izvorima energije, te e ojaati nau sigurnost.

5.3. Potronja energije Elektrina vozila troe znatno manje energije nego vozila na fosilna goriva. Ukupna potronja energije elektrinog vozila od spremnika do kotaa (engl. Tank ToWheel), tzv. finalna energija, iznosi tri puta manje nego kod vozila na fosilna goriva (benzinska, dizelska) iste teine i performansi. Dodatna energija potrebna je za proizvodnju fosilnih goriva i elektrine energije te za njihovu distribuciju. Ukoliko se utroku energije u samom vozilu doda i energije potrebna za proizvodnju i distribuciju finalnih oblika energije (benzina, dizela, elektrine energije, itd), to odgovara tzv. primarnoj potronji energije (eng. Well-to-Wheel analiza), dolazi do poveane primarne potronje energije za 20 80 posto kod konvencionalnih vozila pogonjenih fosilnih gorivima u odnosu na elektrina vozila, usporeujui pri tomu vozila jednakih teina i performansi (20% = dizel olovo usporedba, 80% = benzin litij usporedba).

5.4. Emisija CO2 Cestovna vozila su u Europi zasluna za otprilike 20 posto emisije ugljinog dioksida, s tim da osobni automobili imaju udio od oko 12 posto. Porast emisije ugljinog dioksida iz vozila mogao bi biti zaustavljen do poetka iduega desetljea, pod uvjetom da se iskoristi integrativni pristup koji obuhvaa poboljanu energetsku efikasnost motora s unutranjim izgaranjem, bio-goriva druge generacije, elektrina vozila i poboljan protok prometa. Polovina emisije mogla bi se reducirati kad bi automobilska industrija vie uloila u motore bolje energetske iskoristivosti. etvrtina toga potencijala lei u istim tehnologijama poput hibrida (vozila koja pokreu dva ili vie razliitih izvora energije, najee motor s unutranjim izgaranjem i jedan ili vie elektrinih motora), plug-in hibrida (hibrida s baterijama koje se pune ukljuivanjem u izvor elektrine energije) i elektrinih vozila Elektrina vozila generiraju znatno nie emisije CO2 i drugih staklenikih plinova i tetnih polutanata nego to je to u sluaju konvencionalnih vozila.Na osnovi Tank-ToWheel potronje, elektrina vozila ne proizvode tetne i staklenike plinove te samim time znaajno smanjuju zagaenja u odnosu na konvencionalna vozila.Ukoliko se razmotri ukupna proizvodnja emisija CO2 na osnovi Well-To Wheel potronje goriva, dakle od proizvodnje primarne energije pa do konane prenesene na kotae vozila, elektrina vozila u prosjeku proizvode tek polovicu emisija CO2 u usporedbi s konvencionalnim vozilima . Pri tomu je u usporedbi za proizvodnju elektrine energije uzet u obzir tipini miks primarnih oblika energije, raspoloivih na europskom tritu. Europska unija provodi jasnu politiku odrivog prometnog sustava upravo kroz uvoenje vrlo egzaktnih ciljeva vezanih uz ogranienje emisija staklenikih plinova, a poglavito ugljinog dioksida, s vremenskim horizontom do 2020. godine.

Slika 7. Primjena tehnologije za smanjenje emisije CO2

6.PROCJENA ODRIVOSTI ELEKTRINIH AUTOMOBILA

Dva potencijalno problematina aspekta elektrinih automobile sa stanovita odrivog razvoja su ovisnost o struji (koja zamjenjuje ovisnost o nafti), te utjecaj elektromagnetske radijacije. Kod prvog aspekta postavlja se pitanje sve veih problema zbog nestaice vode u svijetu, koji bi se veom potranjom za strujom iz hidrocentrala pogorao, te mogunost da se poveana potranja pokrije izgradnjom novih nuklearnih elektrana. Rijeenje bi bilo koritenje alternativnih izvora energije, kao to je solarna energija, energija vjetra itd. U Hrvatskoj postoji veliki neiskoriteni potencijal solarne energije, i u tom pravcu se ulau napori od strane nevladinih (Centar za odrivi razvoj Mediterana) i meunarodnih (UNDP) organizacija, te gradova (npr. grad Varadin daje 50 % subvencija za postavljanje fotonaponskih sistema na krovove kua) to se tie elektromagnetske radijacije, to bi bila jo jedna od radijacija elektrinih polja koja nas okruuju, a koju stvaraju mobilni ureaji, televizijski prijemnici i drugi kuanski aparati, tramvaji, vlakovi, kompjuteri itd. Elektromagnetska radijacija elektrinih vozila je puno manja u usporedbi sa zraenjem tih polja zbog manjih elektromotora u elektrinim vozilima. Dosad nije utvren niti jedan negativan aspekt takvog zraenja kod elektrinih vozila, no ne postoji dovoljno studija u kojoj mjeri bi to utjecalo na vozae.

10

6.1.Prednosti elektropogona Prednosti elektropogona su sljedee: tedljivost - za jedno punjenje elektro automobila (radijus kretanja od 80 350 km) utroi se 5 kuna ne isputaju CO2 niti druge tetne plinove (jer nemaju auspuha) jednostavno odravanje (elektro vozila imaju tri osnovna dijela - elektro motor, baterije i kontroler dodavanja elektrine energije elektromotoru) elektromotori, koji se sastoje od dva osnovna dijela - rotora i statora - rijetko se, ili uope ne kvare. Najei mogui kvarovi su prekid u elektrinim spojevima kablova i pregaranje osiguraa (u principu, elektromotori ne trebaju servisiranje ako su izraeni od kvalitetnih materijala, i trajnost im je koliko ti materijali doputaju, to moe biti i preko 30 godina. Ono to se treba uiniti je zamjena baterije nakon isteka roka trajanja od 4 7 godina, ovisno radi li se o olovnoj ili litijskoj bateriji) elektromotori ne trebaju promjene ulja elektrini automobili najnovije generacije mogu se u potpunosti reciklirati energiju za elektro vozila moemo proizvoditi kod kue (solarne ploe, vjetrogenerator), to stvara neovisnost od fosilinih goriva i svih negativnih posljedica naftne industrije, ukljuujui globalno zagrijavanje i ratove za naftu s manje snage postiu vei uinak (iskoristivost elektromotora je preko 80%, a benzinskog niti 30%; benzinski motori oko 70% energije troe na toplinu i ispune plinove) tiha vonja (prilikom dodavanja gasa uje se tihi, itavi zvuk elektromotora, a kada se oduzme gas nema nikakvog zvuka)

6.2.Mane elektropogona Mana ima znatno manje nego prednosti, a one su sljedee: cijena baterija (litijske baterije, koje omoguuju domet do 350 km po punjenju, kotaju desetke tisua eura, dok olovna kota oko dvije tisue eura, ali joj je domet tek do 80 km) zbog tihe vonje pjeaci ne uju elektrovozila (prijedlog je da se elektrine automobile poglasni ugradnjom zvunika) duljina punjenja baterije do 3,5 sati zahtjeva planiranje stanki na duim putovanjima nedostatak mree stanica za punjenje

11

6.3.Zato ocijenjivati utjecaje na okoli? Miljenja su podijeljena kad se diskutira o tome koliko zapravo elektrina vozila utjeu na smanjenje oneienja okolia. Neka istraivanja su pokazala da klasini automobili s motorima na unutarnje izgaranje manje zagauju okoli neko elektrane koje prozvode struju kojom se pogone elektrina vozila. Ta su istraivanja provedena u Kini koja su idealna za ovakve studije jer su elektrina vozila, bilo da se radi o automobilima ili biciklima, tamo jako popularna i ima ih 50 posto vie nego konvencionalnih prometala. Pokazalo se da elektrane koje proizvode struju za pogon elektrinih automobila proizvode vie finih estica od konvencionalnih vozila.One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva, a sastoje se od kiselina, organskih kemikalija, metala te praine. Znanstvenici kau kako istraivanje pokazuje da su elektrina vozila prihvatljiva i nekodljiva samo u onim dijelovima svijeta gdje se energija dobiva iz obnovljivih izvora. Meutim, nesaglediv je pozitivan utjecaj na sveukupnu floru i faunu. Nagli rast broja automobila u svijetu te velike koliine ispunih plinova doveli su do problema zagaenja okolia. Diljem cijelog svijeta promet motornih vozila je u porastu. Godine 1950. bilo je oko 53 milijuna automobila u svijetu, a 44 godine kasnije globalna automobilska flota je narasla na 460 milijuna. U prosjeku, flota je rasla za 9,5 milijuna jedinica na godinu. U Europi su sve vidljivije naznake poetka elektrine revolucije. Europska unija predvia vrlo jasne granice emisije CO2 iz automobila koje e se do 2020. godine morati spustiti ispod 95g/km. Kao primjer moemo uzeti emisije iz hibrida Toyote Prius dosad najnie na svijetu, a one iznose 105g/km. No, ta vrijednost ovisi o cjelokupnoj proizvodnji energije jedne drave, to se vie bude koristila energija iz obnovljivih izvora, smanjit e se vrijednost CO2 koju emitiraju elektrina vozila. Uporaba elektrinih vozila u gradovima smanjit e emisiju na lokalnoj razini. U Hrvatskoj se za sve punionoce koristi elektrina energija dobivena iz obnovljivih izvora energije to potvruje TV SD certifikatom kojim su certificirane sve HEP-ove hidroelektrane.

12

6.4. Ekoloka procjena odrivosti elektrinog automobila Kako je ve prije navedeno, klasini motori s unutarnjim izgaranjem imaju odreene tetne posljedice na ovjeka i ovjekov okoli, a i na cjelokupnu floru i faunu. Glavni nedostaci klasinih dizelskih i benzinskih motora emisije su tetnih tvari, buka, vibracije, te potronja neobnovljivih izvora energije. Upravo glavne prednosti elektromotora javljaju se na tim podrujima. Elektromotor ima nultu emisiju tetnih tvari. Iako elektromotor ima nultu emisiju tetnih tvari, zbog njegove primjene dolazi do poveanja zagaenja na mjestima proizvodnje elektrine energije kao to su hidroelektrane, nuklearne elektrane, termoelektrane i sl. Takva postrojenja ipak koriste manje fosilnih goriva i proizvodnja se odvija u optimalnim uvjetima, ili koriste obnovljive izvore energije. Postrojenja za proizvodnju elektrine energije su smjetena izvan gradova, pa bi se primjenom elektromotornog pogona puno postiglo na poboljanju kvalitete zraka u gradovima. Vrlo velika prednost primjene elektromotora je mehanika jednostavnost elektromotora i vrlo dobar stupanj djelovanja elektromotora koji omoguavaju i 90-postotno iskoritenje energije, pa ak i vie. Elektromotori mogu stvoriti veliki moment, pa zbog toga ne trebaju mjenja. Za razliku od klasinih dizelskih, a naroito benzinskih motora koji pri malim okretajima ostvaruju mali moment, elektromotor i pri nula okretaja ostvaruje veliki moment. Takoer, elektromotorna vozila mogu ostvarivati jednaku snagu i ubrzanja, ak i vea od dananjih vozila, tako da se primjenom elektromotora performanse vozila poboljavaju, a ne smanjuju. Rekuperacija energije koenja, takoer je vrlo vana prednost elektromobila. Na taj se nain energija koenja preko generatora ponovno vraa i pohranjuje u akumulator. Rekuperacija energije vrlo je povoljna za gradove gdje se esto javlja vonja stani-kreni. Elektrina vozila imaju dugu povijest i ravnopravno su se nadmetala s vozilima s unutarnjim izgaranjem goriva do dvadesetih godina prolog stoljea. Od tada elektrina vozila zaostaju i ne mogu drati korak s vozilima s unutarnjim izgaranjem goriva. Meutim, u novije doba konstruirana vozila pokazuju vrlo dobre performanse (prototipovi su postigli brzine od 150 km/h i ubrzanje od 0 do 100 km/h za 8 s), ali jo uvijek imaju ogranien radijus kretanja izmeu punjenja baterija. Dosta je svojstava elektrinih vozila koja su bolja: tii su, ne emitiraju ispune plinove pri upotrebi, ne troe energiju kod stajanja i nemaju veih gubitaka od zagrijavanja. Unato svim prednostima, uinkovitost elektrinih vozila ograniena je baterijom ija masa iznosi oko etvrtine ukupne mase vozila. Mnoge organizacije stoga rade na novim tipovima baterija, koje bi omoguile bolja vozna svojstva elektrinih vozila.

Elektromotorni pogon kod vozila trenutno je bez konkurencije najbolje ekoloko rjeenje. Njegovih prednosti je mnogo, a mana ima vrlo malo. Elektromotorno vozilo predstavlja vozilo koje na mjestu svoga rada ima nultu emisiju tetnih tvari i do danas je ono jedino takvo vozilo. Meutim, poveanje uporabe ovakvih vozila zahtijeva poveanje proizvodnje struje koja prilikom svoje proizvodnje stvara zagaenje na drugim mjestima.

13

Osim ovog nedostatka kod baterijskih elektrinih vozila problem predstavlja visoka cijena vozila koja vjerojatno i nee biti problem kada pone masovna prodaja vozila. Potencijalni problem predstavlja i potreba za zamjenom baterija na elektrinim vozilima koje su do danas dosegle visoku fazu razvoja, pa se ne bi trebale mijenjati ak i deset godina, to onda i ne predstavlja problem. Vrlo velik problem predstavlja doseg vozila bez ponovnog punjenja koji iznosi svega 60 do 100 kilometara iako neki proizvoai tvrde da su razvili baterije koje bez dodatnog punjenja mogu prijei i vie od 300 km. Do danas se razvilo mnogo razliitih vrsta baterija za pogon elektrinog vozila. Najvie se razvija litij ionska baterija koja se i primjenjuje u veini hibridnih i elektrinih vozila. Osim litij ionske baterije, za pohranu energije kod baterijskih elektrinih vozila koriste se i olovni akumulatori, nikal kadmijeve baterije, natrij nikal kloridna, nikal metal hibridna baterija i baterije na bazi litij ionskih polimera. Baterije koje se primjenjuju kod automobila moraju zadovoljavati zahtjeve postavljene na njih vezane uz : veliku specifinu energiju [kWh/kg] (lagana s velikom koliinom pohranjene energije), veliku specifinu snagu [W/kg] (velika specifina snaga na jedinicu mase), veliku energijsku gustou [kWh/m ] (da je malena s velikom koliinom pohranjene energije), dugo razdoblje rada (mogunost viestrukog punjenja i pranjenja bez znaajnijeg smanjenja svojstava baterije), kratko punjenje, dubok ciklus djelovanja (daje moemo isprazniti do kraja bez posljedica za bateriju), sigurnost, mogunost reciklae, mogunost djelovanja u irokom temperaturnom pojasu, cijenu (da je nia).

14

U tablici 1. prikazane su karakteristike pojedinih tipova baterija.

Tablica 1. Karakteristina svojstva pojedinih tipova baterija

6.5. Ekonomski aspekt elektrinih automobila Osnovna ideja kod kupnje elektrinih automobila jest rjeiti se ovisnosti o naftnim derivatima, no ne moe se porei da su elektrini automobili znatno skuplji od konvencionalnih automobila. Kupnja elektrinog automobila se s ekonomske strane isplati jedino na duge staze. Takvi automobili koriste jako malo ili nita ulja i njegovih produkata, a i uz dananju cijenu goriva trebalo bi se intezivnije razmisliti o ovakvoj alternativnoj vrsti prijevoza. Veina ljudi ne razmilja o tome da se na kupnju ovakvih automobila dobivaju razne olakice kao to su olakice za ekoloki prihvatljivu vonju, besplatan parking na nekim podrujima i slino. Meutim, prednosti ovakvih automobila jesu upravo i najvei ekonomski problemi; oni rade na struju. Iako je danas cijena struje dosta jeftina u odnosu na gorivo, nitko ne zna to e se dogoditi u budunosti, pogotovo ne ako svi pomu voziti elektrina vozila. Budua proizvodnja elektrine energije e zasigurno utjecati na razvoj i proizvodnju elektrinih automobila.

15

7 .INFRASTRUKTURA I PUNJENJE
Za razliku od svih ostalih alternativnih goriva, elektrina vozila zahtijevaju znatno manja ulaganja i napore u razvoj infrastrukture za njihovo punjenje. Naime, elektrina energija je dostupna u svakom kuanstvu, na radnom mjestu, oping centru ili u centru grada. U odnosu na postojei raspored i zastupljenost klasinih benzinskih postaja za konvencionalna vozila, gustoa zastupljenosti punionica za elektrina vozila na razini urbanih podruja bit e znatno vea. Razlog tome je karakteristika procesa punjenja elektrinih vozila, koji je znatno dui te moe trajati i do 3 sata na punionicama karakteristinim za instalaciju na urbanim povrinama (poput javnih parkinga, garaa, trgovakih centara, kino dvorana, logistikih centara, i dr.). Zbog toga e se u budunosti za potrebe zadovoljavanje potreba vozila za elektrinom energijom trebati osigurati znatno vei broj elektro punionica.

Slika 8. Potencijalne lokalne punionice

U naelu postoji nekoliko koncepata punjenja elektrinih vozila koji se razlikuju na temelju dva iskljuiva i reciprona parametra: cijena punionice i vrijeme punjenja. Tehnoloka dostignua dananjice omoguavaju punjenje elektrinog vozila jednakom, pa ak i veom brzinom u odnosu na konvencionalna vozila putem punionica na principu zamjene baterija. S obzirom na njihovu specifinost, takve punionice zahtijevaju iri konsenzus svjetske automobilske industrije te je za oekivati da e se njihovo masovno koritenje poeti odvijati tek iza 2020. godine.

16

U posljednje vrijeme su razvijene i punionice za tzv. brzo punjenje putem kojeg se baterije elektrinih vozila mogu napuniti u roku od 30 minuta. Snage takvih punionica iznose od 50 250 kW, a u distribucijskoj mrei se spajaju se na trofaznu razinu napona od 400V/63A. Veina punionica podesnih za instalaciju na javnim gradskim povrinama i u garaama omoguava tzv. srednju brzinu punjenja u trajanju do 3 h. Takve punionice mogue je spojiti na trofazni prikljuak 230V/16A, ija se snaga kree do 11 kW. Za oekivati je da e dio vlasnika vozila koji posjeduju vlastite garae elektrina vozila puniti kod kue putem tzv. kunih punionica, koje omoguavaju punjenje baterije vozila u trajanju od 6 do 8 sati. Kune punionice se spajaju na standardni jednofazni kuni prikljuak 230V/16 A, ija se snaga kree od 2,3 do 3,7 kW.

Slika 9. Koncepti punionica elektrinih vozila u ovisnosti o brzini punjenja i cijeni

17

8. ELEKTRINI AUTOMOBILI U RH
Iako hrvatski cestama suvereno vladaju veliki i mali zagaivai, to ne znai da i mi svog konja za trku nemamo. Na najpoznatiji, ujedno i jedini proizvoa elektrinih automobila je tvrtka Rimac automobili, iji je vlasnik mladi inovator i poduzetnik Mate Rimac. Njegov Concept One elektrini automobil je danas najbri elektrini automobil na svijetu. Ovaj automobil pogone nevjerojatno snane baterije od 1088 konjskih snaga, koja za 2,8 sekundi postie brzinu od 100 km/h.

Slika 10. Rimev Concept One elektrini automobil

Elektrini automobili, dakle, vie nisu egzotika, ve naa vrlo skora budunost. Vozila kakva smo viali u filmovima - brza, tiha i udesnih oblika (i oblina) - uskoro e se pojaviti na cestama, a veina tih vozila biti e ekoloka. No da bi se to ostvarilo potrebno je : Omoguavanje registracije elektrinih vozila samo uz plaanje osnovne naknade tehnikog pregleda. Umanjenje obveznog osiguranja elektrinim vozilima do 50% po uzoru na europske primjere . Smanjenje cijena cestarina na autoputovima po uzoru na europske primjere. Omoguavanje 100% amortizacije na elektrina vozila unutar jedne godine za pravne osobe. Poticaj za ekoloka vozila u statusu rent-a-car-a. Subvencija kod kupnje elektrinih vozila po uzoru na europske primjere Dodjela posebnih poticajnih sredstava tvrtkama koje proizvode ili zapoinju proizvodnju elektrinih vozila Omoguavanje kretanja elektrinih vozila po utoj traci u gradovima po uzoru na europske primjere. Postavljanje stanica za besplatno punjenje elektrinih vozila sa besplatnim parkirnim mjestima u sreditima gradova po uzoru na europske primjere. Poveanje elektrinih vozila u voznom parku dravnih slubi na 50%.

18

Poveanje elektrinih vozila u javnom prijevozu (poboljanje eljeznikog prometa te izgradnja novih trasa, uvoenje elektrinih autobusa u gradski i blii meugradski promet, uvoenje elektrinih plovila). Provoenje edukativnih programa s ciljem pribliavanja elektrinih vozila te vanosti njihove primjene u prometu graanstvu RH.

Kada se veina ovih uvjeta ispuni, Hrvatska e zakoraati ka ekoloki svijetloj budunosti. Trebamo pomoi naem planetu tako da smanjivanjimo svoj udjel u globalnom zagrijavanju, prestanemo financirati naftni lobi i njihovu industriju koja nas sve vodi u pravcu ekoloke katastrofe globalnih razmjera. Na taj nain e se jasno iskazati stav, a brojni ekoloki aktivisti i osvijeteni pojedinci vie nee morati loviti korak s auto industrijom, maui pred njom crvenom zastavom skoranje propasti.

9. PAMETNIJI ELEKTRINI AUTOMOBILI ZA ODRIVU BUDUNOST

Masovna prilagodba elektrinih automobila ne samo da e pruiti znaajnu priliku za smanjenje zagaenja okolia i emisije tetnih plinova, nego e se znaajno poveati koritenje obnovljivih izvora energije. Nedavna istraivanja pokazuju da bi se prebacivanjem milion benzinskih automobila na elektrine automobile mogla smanjiti emisija otrovnih tvari u zraku za 150.000 - 300.000 tona godinje. Ako ti automobili pritom koriste obnovljive izvore energije, emisija staklenikih plinova bi se smanjila za 3,8 milijuna tona ugljinog dioksida (CO2) godinje. Nadalje, ovih milijun automobila bi moglo omoguiti stvaranje gotovo 45.000 gigawatt sati obnovljivih izvora energije. To e dodatno smanjiti CO2 za oko 41 milijun tona. To su znaajni utjecaji - ali oni ovise o elektrinim automobilima koji se napajaju obnovljivim izvorima energije. Meutim ove e se blagodati jedino moi iskoristiti ako opskrbljiva energije pametno upravlja infrastrukturom za punjenje tako da izbalansira koliinu stanica za punjenje i dostupnu koliinu elektrine energije na tom podruju. Gotovo svi veliki proizvoai automobila su najavili planove za proizvodnju i prodaju elektrinih automobila u narednih nekoliko godina. Iako su elektrini automobili po mnogo emu bolji od klasinih automobila, trebat e jo dosta truda uloiti u svladavanje velikog broja prepreka nebi li ih vozai poeli kupovati u veem broju. Moraju biti jednostavi za koritenje, odnosno za punjenje. To se moe ostvariti osiguranjem veeg broja mijesta za punjenje, npr. u kuama ili na parkiralitima

19

10. ZAKLJUAK
Danas je na svijetu otkriveno gotovo sve, ali sa razvojem tehnologije izrazito se poveala zagaenost nae planete. Upravo zbog problema velikog oneienja okolia pitanje odrive proizvodnje je postalo jako bitno! Moramo smatrati klimatske izazove prilikom za globalno razmiljanje i suradnjom na nizu tehnolokih dostignua za postizanje odrivog razvoja. Iskoritavanje vrhunskog inenjeringa i nove vrste javno-privatnog partnerstva moe dovesti do brzog prijelaza na odrivu proizvodnju,uz podjednake koristi kako za bogate tako i za siromane zemlje. Zbog sve veeg broja automobila po stanovniku dolo je do velike emisije tenih tvari u zraku, te je u dananje vrijeme izrazito bitno na bilo koji nain pomoi u redukciji oneienja. Tako se pitanje odrivog razvoja postavilo kao jedno od kljunih u postavljanju ekonomskih i ekolokih ciljeva proizvoaa automobila. Pratei naela odrivog razvoja, a to su tzv. 6R koncepti redom: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Reduce smanjenje (trokova, energije, materijala...) Reuse - ponovna uporaba Recover nadoknada Redesign rekonstrukcija Remanufacture ponovna proizvodnja Recycle reciklaa

proizvoai elektrinih automobila bi u velikoj mjeri mogli pomoi smanjenju globalnog zagaenja, te daljnjim razvojem i usavravanjem koncepta elektro vozila svijet se moe donekle sauvati i za budue generacije!

20

11. LITERATURA
1. Delgado J., De Almeida A., Faria R., Moura P (2012). A sustainability assessment of electric vehicles as a personal mobility system [e-book]. Pristupljeno preko: http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0196890412000945 [pristupljeno dana 4.2.2014.] 2. Salton J., (2009). Are EVs Risking or Saving the Planet?. Bloomberg Businessweek.[online]. 17. Studenog 2009. Dostupno na : http://www.businessweek.com/lifestyle/content/nov2009/bw20091117_137769.htm [pristupljeno 4.2.2014.] 3. Elektrini auto bez tajni - Auto na struju(2010). Elektro auto bez tajni [internet]. Dostupno na : http://www.autonastruju.com/elauto.php [pristupljeno 3.2.2014.] 4. Lesscars.org. Dostupno na: http://www.lesscars.org/ [pristupljeno 3.2.2014.] 5. Croatian center of renewable energy sources. Elektrina vozila i pogonske tehnologije. Dostupno na : http://solarserdar.blogspot.com/2011/12/elektricna-vozila-ipogonske.html [pristupljeno 4.2.2014]. 6. Leksikografski zavod Miroslav Krlea.//Hrvatska enciklopedija-elektrini automobili. Dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/ [pristupljeno 1.2.2014.] 7. Elen: izvor elektrine energije. Dostupno na: http://elen.hep.hr/EL-vozilodefinicija.aspx [pristupljeno 3.2.2014.] 8. The Victorian Electric Vehicle Trial-Environmental Impacts of Electric Vehicles in Victoria. Dostupno na: http://www.transport.vic.gov.au/__data/assets/pdf_file/0010/83665/EVEnvironmental-Impacts-of-Electric-Vehicles-in-Victoria.pdf [pristupljeno 1.2.2014.] 9. krlec D. (2011).Elektroenergetska infrastruktura za prihvat hibridnih i elektrinih vozila.Sveuilite u Zagrebu,Fakultet elektrotehnike i raunarstva 10. Smreki B.,Golubi J.(2011) MOGUNOST PRIMJENE ELEKTRINOG POGONA U CESTOVNIM MOTORNIM VOZILIMA. 11. Mobilnost.hr/emisije CO2. Dostupno na: http://www.e-mobilnost.hr/zasto_emobilnost/emisije.html [pristupljeno 3.2.2014.] 12. Dias L.Universidade de Coimbra. Economic and Environmental Sustainability Electric Vehicle Systems(2009-2013). Dostupno na: http://www.uc.pt/en/efs/research/EESEVS [Pregledano 1.2.2014.]

21