H E M I J A

C i lj : Sticanje znanja iz hemije neophodnih za poimanje materijalnog svijeta, razumijevanje zakonitosti na kojima su ta znanja utemeljena i formiranje pozitivnih osobina uenikove linosti. Da uenicima, na prikladan i savremen nain, priblii kontrolirane i nekontrolirane hemijske promjene na ivoj i neivoj materiji, koje se svakodnevno odvijaju u njegovoj blioj i iroj okolini, da ih shvati i objasni u skladu sa savremenim naunim dostignuima. avedeni cilj realizirae se kroz takav sadraj nastavnog programa koji e kod uenika! "egzaktno proiriti i produbiti steena znanja iz osnovne kole, posebno po pitanju uoavanja uzroka hemijskih promjena na materiji, " razjasniti pojmove da se promjene materija temelje na promjenama stanja i strukture elementarne estice #atoma$ od kojih je gra%ena materija, " da shvati da je blagostanje ivota rezultiralo iz dosadanjeg viegodinjeg napretka u razvoju hemijskih istraivanja, " inicira elju za novim saznanjima kao i postavljanju logikih pitanja, " da hemijske zakonitosti na kojima se temelje pretvorbe materije ovlada kroz hemijska izraunavanja, " da znanja iz teoretskog dijela nastavnog programa uoava i raspoznaje na primjerima njihove primjene u praksi, " da shvati poruku laboratorijskog eksperimanta i osnovne hemijsko"tehnoloke procese u proizvodnji i preradi materijala, " da se obui u koritenju strune hemijske literature i da za istu stie naviku koritenja, " da hemija, pored pruanja blagostanja ovjeku, moe i suprotno djelovati #nekontrolirani i ekscesni hemijski procesi$ u pravcu nastajanja nekorisnih i za ivot tetnih produkata ugroavajui na taj nain ivotnu i radnu sredinu, " da obim steenog znanja, kod savladavanja nastavnog programa, bude dovoljan za kontinuirani nastavak njegovog uspjenog obrazovanja i eksperimentalno teoretskih znanja. " te, konan, cilj nastave hemije, kao interdisciplinarne prirodne nauke je, tako%er, da omogui poveanje opeg obrazovanja i stvori osnovu za usvajanje znanja i umjea iz programskih sadraja na gimnazijskom nivou. &pi cilj sadri etiri kljuna elementa obrazovanja! " " 'iti da bi vidjeli 'iti da bi znali upotrijebiti znanje 'iti za cjelovito lino obrazovanje 'iti za zajedniki ivot

&vakavakav pristup rezultira razvojem cjelovite linosti uenika, koju karakterie kritinost, kreativnost, potenje, znatielja, sloboda misli i rijei, i sposobnost pomoi drugom.

(.)

&brada programskih sadraja iz oblasti ope, anorganske, organske hemije, biohemije, fizikalne hemije, organske i anorganske tehnologije

Zadaci nastave hemije

*azvijanje kod uenika interesovanja za istraivanja po principu + uradi, posmatraj, zakljui +" nauni metod. ,ormiranje radnih navika kod uenika i sistematinog pristupa radu *azvijanje kod uenika naina miljenja svojstvenog egzaktnim naukama 'kazivanje na znaaj hemije u savremenom svijetu 'poznavanje uenika sa sutinom hemijskih reakcija i potpuno ovladavanje pisanjem hemijskih jednaina &sposobljavanje uenika za primjenu teorijskih znanja , tj. pruanje upotrebljivog znanja Da uenik obnovi, proiri i produbi znanje iz osnovne kole o gra%i tvari, te usvoji i shvati uzroke velike brojnosti jedinjenja, a posebno ugljikovih jedinjenja #u drugom i treem razredu$ i ovisnost njihovih osobina od strukture Da shvati i usvoji, da reaktivnost tvari zavisi od energetskih promjena u molekulama. 'svajanje i razvijanje sposobnosti opisivanja hemjiske promjene rijeima i jednainama. Da pravilno shvate i usvoje znaaj zasienih i nezasienih ugljikovih veza i koji su tipovi veza zastupljeni u njima. Da usvoje rjeavanje jednaina hemijskih reakcija zastupljenih kod jedinjenja sa navedenim vezama . Da uenici upoznaju i usvoje mehanizme reakcija, me%uprodukte koji nastaju kao i zato nastaju. Da savladaju i usvoje pojmove! elektrofil, nukleofil, slobodni radikal. Da usvoje i primjene naueni pojam hibridizacije, kroz spajanje atoma nastajanjem hibridnih orbitala i shvate da je poslijedica stvaranja tih orbitala nastanak spojeva. Da usvoje ovisnost dovo%enja u vezu gra%e i hemijskog ponaanja odre%enih tvari. Da razviju odgovornosti pri radu sa supstancama i aparaturama. Da upoznaju prirodne izvore tvari i njihovih funkcija u organizmu. Da savladaju strukturu aromatskog prstena i da shvate da je ta struktura animator svih reakcija. Da savladaju pojam funkcionalne grupe, i da shvate da je to reaktivni dio molekula organskog spoja. Da usvoje razliku fenola i alkohola na osnovu razliitog poloaja hidroksilne grupe. Da razviju i usvoje sposobnosti za praktian rad u laboratoriji. ,ormiranje i usvajanje pravilnog pristupa eksperimentalnom radu! od crtanja eksperimenata, skupljanja, predstavljanja i analize podataka, do izvo%enja zakljuaka, te shvatanja i usvajanja smisla zakljuaka i njihovog povezivanja sa teorijom. Da uenjem hemije usvoje i razviju kritian odnos svog ponaanja prema okruenju #okolini$, racionalan odnos prema koritenju energije, te pravilan odnos prema odlaganju i recikliranju otpadnih tvari.

(.-

 *azvijanje sposobnosti upotrebe znanja i umjea pri rjeavanju odre%enih problema vezanih za okolinu, ekonomski razvoj i etika pitanja. *azumjevanje djelovanja tvari na okolinu, te spoznavanje potrebe i naina spreavanja zaga%enja # oneienja $ i r.a zraenja. *azvijanje sposobnosti upotrebe hemijskih podataka i informacija usvajanjem hemijskih simbola i izraza # insistirati na primjeni /'012 nomenklature $ . 'kazivanje na znaaj upotrebe strunih izraza i njihovog matematikog smisla, kako bi uenici mogli pravilno tumaiti i koristiti grafikone, dijagrame i tabele za predstavljanje informacija, i njihovo povezivanje s novim znanjem. 'svajanje steenih teorijskih znanja kroz eksperimentalni rad, kao i planiranje i izvo%enje eksperimenata u funkciji istraivanja i otkrivanja osobina, pojava i zakonitosti. 'svajanje eksperimenata u funkciji istraivanja i otkrivanje osobina, pojava i zakonitosti *azvijanje sposobnosti kvantitativnog razmatranja u hemiji i hemijskom izraunavanju. &sposobljavanje za dalje obrazovanje i pravilno usvajanje hemijski znanja na viem stupnju obrazovanja *azvijanje interesa i sposobnosti za samostalno i kolektivno rijeavanje problema u hemiji 'poznavanje sa sre%ivanjem podataka, definisanjem relacija i uobliavanjem u pravila i zakonitosti. 'puivanje i osposobjlavanje uenika da koriste razne izvore znanja i odabiraju potrebne hemijske podatke *azvijanje svijesti o unapre%ivanju i zatiti prirode, ivotne i radne sredine PROGRAMSKI SADRAJ REDOVNE NASTAVE ZA I RAZRED GIMNAZIJE - 31S1 S4D5/3 & , (6 31S&71 8&D/9 :4 PREGLED PROGRAMSKIH SADRAJA
"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""

). -. ;. <. >. =. (. ?. @. )6. )). )-.

Uvod Osnovni s !"io#! $ijs%i &'%oni G$'(' ' o#' Mol'$n! v!li)in! P!$iodni sis !# !l!#!n' ' G$'(' #ol!%*l' I "!#ijs%! v!&! Dis+!$&ni sis !#i H!#ijs%! $!'%,ij! 1norganska hemija # uvod$ M! 'li N!#! 'li Sis !#' i&',ij' Ukupno :

; < < = < > ( < ) )< )< < (6 (.;

Uvod Anaaj hemije u savremenom svijetu

0onavljanje gradiva sedmog razreda! glavne grupe hemijskih jedinjenja, simboli, formule, hemijske jednaine

). Osnovni stehiometrijski zakoni

Aakon o odranju mase Aakon stalnih teinskih omjera Aakon umnoenih teinskih omjera Aakon stalnih zapreminskih omjera 1vogadrov zakon Dokazivanje zakona o odranju mase ! Balona reakcija # a-S C 0b# &;$*azvijanje 2&- #2a2&; C D2l$

7jeba ).

-. Graa atoma

1tom! pojam, struktura, modeli 4lektronski omota ! ljuske, podljuske, orbitale, spin 0aulijev princip 4lektronska konfiguracija elemenata *elativna atomska / molekulska masa 5ol, molarna masa molarna zapremina / 1vogadrov broj 0rocentni sastav :edinjenja / odre%ivanje formule spoja Stehiometrijska izraunavanja

;. Molarne veliine

7jeba -. <. Periodni sistem elemenata

5endeljejev periodni sistem 0S4 / elektronska konfiguracija 0eriodinost svojstava elemenata :onska veza. &ksidacioni broj. 7alencija Eovalentna veza. 5etalna veza

=. Graa molekula I hemijske veze

(.<

(.Disperzni sistemi

0ojam disperznih sistema 0odjela prema stupnju disperzije 0ravi rastvori i rastvorljivost Eoncentracija rastvora 4lektrolitika disocijacija Eiseline, baze i elektroliti *azlika koloidnih i molekulsko disperznih sistema 4lektrovodljivost vodenih rastvora elektrolita

7jeba ;.

?. Hemijske reakcije

0ojam hemijske reakcije 0isanje hemijskih reakcija Bipovi hemijskih reakcija! sinteza, analiza, neutralizacija, redoks reakcije *aunske vjebe

7jeba <. @. nor!anska hemija " uvod

0redmet izuavanja 0odjela elemenata 0regled osobina elemenata po grupama Aajednika svojstva. 5etode dobijanja a ijedinjenja 2a, 5g i jedinjenja 1l i jedinjenja 2u, 0b, An ,e, dobijanje i legure Eorozija i zatita Dobijanje metala # redukcija 0b& $

)6. Metali

7jeba >. 7jeba =. a, 2a, 5g )). #emetali (.>

&penito 7odik Eisik. 7oda 1zot 'gljik i silicijum Sumpor Dlor 7odik . Eisik. 7oda. OP-E UPUTE ZA IZVO.ENJE PROGRAMA 0rogramski sadraji, grupisani su u tematske cjeline, za iju realizaciju je potreban odre%eni fond sati, naznaen uz naziv tematske cjeline. a asove obrade predvi%eno je oko >6F , dok preostalih >6F je predvi%eno na ponavljanje, pismenu i usmenu provjeru znanja , laboratorijske vjebe, sistematizaciju gradiva po zavretku velikih tematskih cjelina #opa hemija, anorganska hemija, organska hemija i biohemija po - asa $. &vakvim omjerom omoguava se uenje u koli, a profesoru ostavlja dovoljno kreativnog prostora. 3asove utvr%ivanja i provjere znanja, profesor e rasporediti prema vlastitoj procjeni, potujui naravno njihov zbir. Gaboratorijske vjebe vezae se za nastavne teme, kojima sadrajno pripadaju. 0ri realizaciji navadenih programskih sadraja, profesor e sam odabrati njihov obim, koji nee suvie opteretiti uenika, i koji e mu dati sigurno elementarno znanje primjenjivo na konkretne problemske zadatke. &vakvim pristupom realizaciji nastave hemije, uenik e uglavnom uiti u koli, i ostajat e mu vie vremena za slobodne aktivnosti, druenje u porodici i formiranje cijelovite linosti. ' cilju rastereenja programa redovne nastave eliminisani su analitika hemija , hemijska kinetika, elektrohemija, heterociklini spojevi, nukleinske kiseline, biotehnologija i sl. koji e se obra%ivati u izbornom podruju # /// i /7 razred$. 0ismena provjera znanja nije obavezna , ali se preporuuje jer daje pouzdane pokazatelje znanja , a kod uenika razvija sposobnost za samostalni rad , logiko miljenje i egzaktnost, uvruje njihovo samopouzdanje.

7jeba (.

(.=

Stehiometrijska izraunavanja trebalo bi da budu sastavni dio hemijskog istraivanja , naroito u oblasti ope hemije. /zrada raunskih zadataka i laboratorijskih vjebi ine usvojena teoretska znanja oiglednijim, objedinjuju tematske cjeline i ine usvojena znanja upotrebljivim. UPTUTE ZA IZVO.ENJE PROGRAMA /I RAZRED REDOVNA NASTAVA0 Aadatak uvodnog dijela je da se uenici podsjete na neke pojmove savladane u osnovnoj $koli% da do&iju $iru predstavu ime se &avi hemija kao eksperimentalna nauka ali da je sve i teoretski fundirano. Bako%er treba ukazati na nauni metod. 'z 1vogadrvou hipotezu, treba odrediti i relativne molekulske mase. 0ojam mol, nadovezati na prethodnu temu 1 5ol, kao osnovna jedinica S/ sistema i molarne veliine su od ogromnog znaaja za razumijevanje simbola i formula. Stehiometrijska razmatranja predstvaljaju osnov za kvantitativna razmatranja u hemiji. Beme se nadovezuju na gradivo koje su uenici savladali u osnovnoj koli. &braditi i elementarne estice i njihove osobine. 'vjebavanjem pisanja elektronske konfiguracije elemenata primejnom 0aulijevog principa daje se uvod za sliejdeu temu 0S4. Eroz ovu temu, treba obraditi i pitanje atomske mase, modernu definiciju elemenata i izotopa. 2ilj ove teme je da uenici dobiju predstavu o periodinosti osobina elemenata, odnosno da iz poloaja elemenata u 0S4 mogu donositi zakljuke o njihovim osobinama. 0ored historijskog znaaja, uenici treba da shvate da je valnomehaniki model atoma bitan za tumaenje periodinosti osobina elemenata . Bemi treba pristupiti tako da se shvati da se atomi me%usobno spajaju, zato to spojevi ine energetski stabilniji sistem. Da bi se to postiglo, atomi prelaze u takve elektronske konfiguracije koje omoguuju da se snizi energija sistema. Bo se moe ostvariti na dva naina! a$ da atomi pre%u u pozitivno i negativno nabijene jone, koji se me%usobno privlae uz osloba%anje energije i ine jonsku vezu, u jonskoj kristalnoj reetki, b$ da se atomi spoje kovalentnom vezom stvaranjem zajednikog elektronskog para izmjenom elektrona uz osloba%anje energije izmjene. na osnovne postupke naunog metoda. 'poznati osnovne hemijske zakone, to se nadovezuje

(.(

Da uenici shvate da ne postoji otra granica izme%u jonske i kovalentne veze. &snovno je da se pitanje veze tretira na takav nain, da se izbjegne dugo njegovana zabluda u veini udbenika da veza nastaje zbog toga to atomi +teeH da postigu stabilnu konfiguraciju plemenitog plina #oktet$. posljedica, a ne uzrok hemijske veze. Aadtak ove teme je da uenici shvate kako sastav sistema utie na njegove osobine. Beite je dato molekulsko"disperznim sistemima i njihovim osobinama. Breba ukazati da rastvori imaju iroku primjenu, zbog njihovih osobina. Eoloidno disperzne sisteme shvatiti kao sisteme izme%u molekulskih i grubo disperznih sistema. Aadatak ove teme je da se usvoje osnovna znanja o hemijskim reakcijama koje su sutina hemijske nauke #odnosno hemijskih promjena$. / ovdje je teite na energetskim promjenama. 1ko se mijenja oksidacioni broj, radi se o oksido" redukcionim reakcijama. 0ri promjeni koordinacionog broja, radi se o kompleksnim reakcijama. Brei sluaj je da dolazi do disocijacije i asocijacije molekula. &braditi disocijaciju i asocijaciju molekula kao posebaan sluaj. &snovno je je navesti da je hemijska reakcija obino ukupna reakcija cijelog niza pojedinanih reakcija. Dakle, uenici treba to da usvoje kako bi u narednim razredima mogli kontinuirano pratiti sloenije programske sadraje. &braditi vanije osobine metala predvi%ene programom. &sobine metala i duktilnost, elektrinu i termiku vodljivost, vrstou i slino, obraditi uslovljenou tipom hemijske veze. avesti znaaj i upotrebu metala # a, 2a, 5g, 1l, 2u, 0b, An $. &braditi vanije navedene metala i to! nalazite, principe proizvodnje bez detaljisanja tehnolokih postupaka, osobina i upotrebe. &d jedinje nja eljeza obraditi okside, istai znaaj proizvodnje elika kao i vrste i upotrebu elika. &bjasniti koroziju kao i principe zatite od korozije. &d jedinjenja alminijuma, obraditi hidroksid i stipse. &d jedinjenja bakra, obraditi kuprum #//$ sulfat pentahidrat #2uS&< . >D-& $ i ista upotrebu &braditi vanije, programom predvi%ene nemetale. &d njihovih jedinjenja, obraditi, amonijak, azotnu kiselinu, okside i kiselne sumpora # bez procesa proizvodnje$, vodonik sulfid i sulfide. &d spojeva hlora, obraditi hlorovodoinu kiselinu i hlorni kre. aglasiti znaaj spojeva u proizvodnji vjetakih %ubriva i ,uopte, u industriji i svakodnevnom ivotu. aglasiti problem zaga%ivanja ivotne okoline, proizvodima hemijske industrije, i stalno ukazivati na njenu zatitu. (.? aglasiti da je oktet

PROGRAMSKI SADRAJ REDOVNE NASTAVE ZA II RAZRED GIMNAZIJE - 31S1 S4D5/3 &, (6 31S&71 8&D/9 :4 0*48G4D 0*&8*15SE/D S1D*I1:1
"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""

). -. ;. <. >. =. (. ?. @. )6. )). )-. );.

Uvod * o$2'ns%* "!#ij* G$'(' I svojs v' o$2'ns%i" j!dinj!nj' O$2'ns%! "!#ijs%! $!'%,ij! U2lji%ovodi,i O$2'ns%' j!dinj!nj' s' %isi%o# O$2'ns%' j!dinj!nj' s' '&o o# U2lji%o"id$' i Li+idi A#ino%is!lin!1 P$o !ini1 P$o !idi O$2'ns%! $!'%,ij! * 3ivi# o$2'ni&#i#' Lij!%ovi E%olo2ij' Sis !#' i&',ij' Ukupno :

= < ))) ; ( < = > < < (6

). Uvod u or!ansku hemiju

Eratak historijski mpregled razvoja organske hemije &sobine organskih jedinjenja i njihov znaaj *azlike izme%u organskih /ianorganskih spojeva Sastav organskih jedinjenja. 8ra%a atoma ugljika Dibridizacija Eovalentne veze, polarnost kovalentne veze, vodikova veza Dokazivanje ugljika i vodika u parafinu i azota u urei

-. 'truktura i oso&ine or!anskih jedinjenja

7jeba ). ;. Or!anske hemijske reakcije

7rste organskih hemijskih reakcija # supstitucija , eliminacija , adicija$. *eakcijski mehanizmi ! homolitiko i heterolitiko cijepanje, kovalentne veze J elektrofili, nukleofili, radikali

<. U!ljikovodici

Definicija i podjela #ema$. 1lkani, alkeni, alkini (.@

struktura /inomenklatura, homologi nizovi

0redstavnici J dobijanje, fizike i hemijske osobine, upotreba 2iklini ugljikovodici 1romatini ugljikovodici J benzen #struktura , dobijanje, osobine, upotreba$ Eondezovani aromatski ugljikovodici /spitivanje osobina polietena

7jeba -. >. Or!anska jedinjenja sa kisikom

,unkcionalne grupe 1lkoholi ! nomenklatura i podjela Aasieni monohidroksilni alkoholi! homologi niz, dobijanje, fizike i hemijske osobine. 5etanol i etanol 4teri. 1ldehidi i ketoni. Earbonske kiseline. 4steri Dokazivanje funkcionalnih grupa

7jeba ;. 1lkoholne grupe# oksidacija etanolakalijum dihromatom u kiseloj sredini$ *eakcija srebrenog ogledala i ,elingova reakcija =. Or!anska jedinjenja sa azotom

1mini! struktura, fizike / hemijske osobine. 1nilin 5onosaharidi / disaharidi! nomenklatura, struktura, osobine 7aniji mono i disaharidi 0olisaharidi. Skrob i celuloza Didroliza saharoze. Dokazivanje aldehidne grupe 8lukoze u vou. :edna reakcija na skrob

(. U!ljikohidrati

7jeba <.

?( )ipidi 8lavne karakteristike i gra%a lipida 5asti i ulja. Sapuni 1minokiseline! struktura, optika izomerija, podjela, reakcije 1mfoternost! kiselo"bazne osobine aminokiselina

@. minokiseline% proteini% proteidi

(.)6

0eptidi"peptidna veza. 0roteidi Dokazivanje bjelanevina J biuretska i ksantoproteinska reak.

7jeba >.

)6. Or!anske reakcije u *ivim or!anizmima

,otosinteza #transformacija svjetlosne energije u hemijsku$ &snovni pojmovi metabolizma Aaga%enje i zatita zraka , vode i tla 0okazatelji zaga%enja, kisele kie, zaga%enje 0rodukti spaljivanja plastinog otpada Dokazivanje oksida ugljika u izduvnim gasovima automobila

)). +kolo!ija

7jeba =.

)-. 'istematizacija &rganska hemija #-$, biohemija #-$ UPTUTE ZA IZVO.ENJE PROGRAMA /II RAZRED REDOVNA NASTAVA0 Adatak uvodnog dijela je da se uenici upoznaju sa predmetom prouavanja organske hemije, biohemije i ekologije. Bo znai, da treba uoiti bitnu razliku izme%u supstanci anorganske i organske prirode, mali broj elemenata koji uestvuju u gradnji organskih spojeva, dominantnost kovalentne veze. &braditi gra%u atoma ugljika i veliki broj razliitih mogunosti reagovanja i vezivanja atoma ugljika, obraditi oblike hibridizacije i istai energetsko opravdanje za ovakve mehanizme, obraditi naine formiranja kovalentne veze #s"s, s"p, p"p$, objasniti ta to znai za polarnost veza odnosno ukupnu reaktivnost nastalih spojeva. Dati pregled razliitih naina udruivanja veeg broja 2 atoma. Definirati izomeriju, objasniti nain pisanja"crtanja jedinjenja u organskoj hemiji i dati primjere izomerije ugljinog lanca, ciklusa, izomeriju poloaja veze, izomeriju usljed prisustva hetero" atoma, geometrijsku izomeriju, prostornu izomeriju. Definirati pojmove konfiguracija i konformacija. Dati kratak pregled spojeva u organskoj hemiji na osnovu funkcionalne grupe. &bjasniti, da slobodni elektroni uslovljavaju hemijsku reakciju, objasniti naine nastajanja slobodnih elektrona u procesima homolitikog heteroiklikog cijepanja molekula. Definirati pojam hemijski radikal i njegov znaaj za odvijanje reakcije u organskoj hemiji. 4nergiju, hemijskih reakcija, pratiti na energetskom grafikonu. Definirati reaktante, aktivni kompleks energiju aktivacije, produkte, toplotne efekte. a izabaranim primjerima vjebati par grafikona i odrediti prisutnost homolitikog #heterolitinog$ cijepanja. Definirati grupu ugljikovodika, tabelarno naznaiti podjelu na velike skupine #aciklini, ciklini$, na osnovu opih formula izvriti dalju podjelu na manje grupe. /stai ta znai razlika u gra%i za fizika i hemijska svojstva. /nsistirati na izomeriji i injenici da su izomeri jedinjenja razliiti osobina. 0osebno istai gra%u benzena i (.))

objasniti pojam aromatski spoj. 'oavati reakciona mjesta u molekuli, gustou elektrona i njihovu translokaciju. &bjasniti znaaj polarizacije veze, usljed prisustva elektronegativnog partnera u vezi #halogeni elementi$, obraditi reakcije dobijanja. a primjerima predstavnika, objasniti znaaj polimerizacije i polikondenzacije. *ei neto o zaga%enju okoline hloriranim ugljikovodicima #freoni, ozonske rupe, pesticidi i dr.$. & organskim zaga%ivaima i kontaminiranju vazduha vode i zemljita, kao i metodama za zatitu zemljita vazduha od zaga%ivanja, bie vie rijei u realizaciji programskih sadraja treeg #///$ razreda . &braditi osobine jedinjenja sa kisikom, uz isticanje osobina funconalnih grupa, razlike izme%u alkohola i fenola #"&D grupa$, obraditi nomenklaturu, homologne serije alkohola i fenola kao i osobine dobijanja fenola i etanola. /stai znaaj i upotrebu, osobine aldehida i ketona obraditi sa stanovita prisustva karbonilne grupe, razlike prestavnike formaldehid i aceton. /stai upotrebu i znaaj . 4stere obraditi kako je naznaeno u programskim sadrajima. &braditi osobine i podjelu karboksilnih kiselina, zatim monokarboksilne kiseline, osobine funkcionalne grupe, nomenklaturur, pojavu u prirodi, znaaj. &d derivata organskih kiselina, obraditi soli estere amide i anhidride #ukratko$. &d organskih spojeva sa azotom, obraditi nitrospojeve i amine, i to pojavu u prirodi dobijanje i osobine. &bajasniti ta su primarni, sekundarni i terciarni amini, nazaniti od ega zavisi bazinost ovih spojeva #amino"grupa$ . &braditi i posebno istai zanaj amina. Definirati biohemiju, kao dio hemije, koji prouava jedinjenja i hemijske reakcije u ivim sistemima. &bjasniti redoslijed biohemijskih reakcija, povezanost u sekvencije. &bjasniti da elija, kao osnovna jedinica biolokih sistema, definie uslove odvijanja biohemijskih reakcija, obraditi specifina svojstva molekula vode, istai relaciju monomer"polimer, odnosno injenicu da su < osnovne grupe jedinjenja polisaharidi, proteini, lipidi i nukleinske kiseline. &bjasniti organizaciju biohemijskih reakcija u sekvencije i da su te sekvencije regulisane injenicom da su to uvijek reverzibilne hemijske reakcije katalizirane enzimima, kontrolisane koenzimima i viim sistemima kontrole, hormonima i nervnim sistemom. aglasiti naine pohranjivanja i korienja energije u biohemijskim reakcijama. &bjasniti fizika i hemijska svojstva aminokiselina, uz posebno isticanje njihovih kiselih i baznih svojstava #cKitter jon$ hidralitet. &sobine peptida prikazati u funkciji strukture peptidne veze. &bjasniti sve nivoe trodimenzionalne strukture proteina. *aznolikost i bogatstvo struktura proteina, objasniti kroz raznolikost i bogatsvo funcija ovih molekula. &braditi klasifikaciju, fizika i hemijska svojstva, stvaranje intermolekularnih poluacetala, stabilne cikline strukture i glikozidnu vezu. 0osebno obraditi strukturu makromolekula #skrob i celuloza$. a primjeru masnih kiselina, fosfolipida, sfingolipida, holesterola objasniti veliku raznolikost ove skupine jedinjenja. 0osebno naglasiti polarnost ovih molekula i specifinu ulogu u gra%i elijske membrane. /stai sposobnost pohranjivanja energije u ovim molekulama. &braditi strukturu i sastav nukleotida, fosfodiesterske veze, polinukleotida, zatim specifinu trodimenzionalnu strukturu polinukleotida, dvostruki heliks D 1, konformaciju * 1. &braditi denaturaciju nukleinskih kiselina, funkciju i znaaj E. ' ovoj temi, objasniti mehanizam enzimatske katalize, ulogu i znaaj koenzima # 1D koenzima ili 1D0$. Liohemijska energija se, u veini ivih sistema, dobija razgradnjom #katabolizam$ organskih tvari. 0ri tome, nastaju korisni me%uprodukti koji se (.)-

ukljuuju u biosintezu #anabolizam$ drugih, sloenijih molekula. Aadrati se na opem pregledu hemijskih reakcija, sa naglaskom na njihovoj funkcionalnoj povezanosti #koristiti 1B0"1D0 sistem$, za primjer objasniti povezanost glikoze, Erebsovog ciklusa i oksidativne fosforilacije. e zadravati se na pojedinanim reakcijama, nego objasniti generalnu shemu, ukupan bilans energije i vezu pojedinih me%uprodukata anabolikim putevima proteina, polisaharida i dr. PROGRAMSKI SADRAJ REDOVNE NASTAVE ZA III RAZRED GIMNAZIJE 4 5AS SEDMI5NO 67 5ASOVA GODI8NJE PREGLED PROGRAMSKIH SADRAJA: ). -. ;. <. >. =. (. ?. 'vod u organsku hemiju 'gljikovodici #lanani, ciklini, aromatski$ &rganske hemijske reakcije &rganska jedinjenja s kisikom &rganska jedinjenja s azotom ukleinske kiseline *adioaktivno zraenje Aaga%enost i zatita, zraka, vode i tla UKUPNO: ) ); < > ; > 67 )'sov' 41 Uvod * o$2'ns%* "!#ij* ).). Eratak historijski preegled razvoja organske hemije. ).-. &sobine organskih jedinjenja i njihov znaaj. ).;. *azlika izme%u organskih i anorganskih jedinjenja 91 U2lji%ovodi,i /l'n)'ni: ,i%li)ni: '$o#' s%i0 -.). Definicija i podjela #ema$. 1lkani, alkeni, alkin -.-. Struktura i nomenklatura, homologni nizovi. -.;. 0redstavnici"dobivanje, fizike i hemijske osobine, upotreba. -.<. 2iklini ugljikovodici. -.>. 1romatski ugljikovodici"benzen #struktura, dobivanje, osobine, upotreba$. -.=. Eondenzovani aromatski ugljikovodici. 61 O$2'ns%! "!#ijs%! $!'%,ij! ;.).7rste organskih hemijskih reakcija #supstitucija, eliminacija, adicija$. ;.-. *eakcijski mehanizmi! homolitiko i heterolitiko cijepanje kovalentne veze"elektrofili, nukleofili, (.);

radikali. ;1 O$2'ns%' j!dinj!nj' s %isi%o# <.)1 ,unkcinalne grupe. <.-. 1lkoholi! nomenklatura i podjela. <.;. Aasieni monohdroksilni alkoholi! homologni niz, dobivanje, fizike i hemijske osobine. <.<. 5etanol i etanol. <.>. ,enol. <.=. 4tri. <.(. 1ldehidi i ketoni. <.?. Earbonske kiseline. <.@. 4stri. VJE<A 4: 'l%o !s

71 O$2'ns%' j!dinj!nj' s '&o o# >.). 1mini i amidi! struktura, fizike i hemjiske osobine VJE<A 9: do%'&iv'nj! N9 * *$!i =1 N*%l!ins%! %is!lin! =.). Strukturne jedinice nukleinskih kiselina =.-. 0rimarna struktura D 1 =.;. Sekundarna sruktura D 1 =.<. Branskripcija genetike informacije >1 R'dio'% ivno &$')!nj! (.). 7rste zraenja i doputene doze. (.-. &teenja izazvana (.;. Araenjem. 8enetika otenja ?1 Z'2'(!nos i &'@ i ': &$'%': vod! i l' ?.). 0rodukta spaljivanja plastinih otpadaka. ?.-. Dokazivanje ugljikovih oksida u izduvnim gasovima automobila #vje.$. ?.;./zraunavanje stepena zaga%enosti zraka sagorjevanjem uglja. VJE<A 6: Do%'&iv'nj! *2lji%ovi" o%sid' * i&d*vni# 2'sovi#' '* o#oAil'1 UPUTE ZA IZVO.ENJE PROGRAMA / III RAZRED: REDOVNA NASTAVA 0 0rogramski sadraji grupisani su u tematske cjeline, za iju realizaciju je potreban odre%eni fond sati, naznaen uz naziv tematske cjeline. 3asovi obrade i

(.)<

tipovi asova drugih oblika # ponavljanje, pismena i usmena provjeravanja znanja, laboratorijske vjebe $ stoje u srazmjeri,oko, >6 na prema >6 F. /zabrani programski sadraji, redovne nastave u /// razredu, zbog uvo%enja izborne nastave u /// i /7 razred, reducirani su na ;> asova godinje. 5e%utim, odabrani nastavni sadraji u /// razredu redovne nastave predstavljaju neophodnu osnovu za bilo koji kasniji studij u kome se pojavljuje hemija, a u skladu je sa reformisanim 0rogramom za opu gimnaziju, te potrebama nastave hemije na fakultetima. 'spjena realizacija ovog 0rograma zahtjeva od nastavnika da sve zakljuke, koliko je to mogue, vee za strukturu atoma odnosno molekula. 0reporuuje se da predavanja budu me%usobno povezana, koncizno izloena, popraena sa dosta uvjebavanja i diskusija. 0oenta nastave u organskoj hemiji je u tome, da uenik shvati da tu nisu potrebne neke vie sile, te da s obzirom na hemijske zakonitosti, ne postoje razlike izme%u anorganskih i organskih jedinjenje, da osjeti otkuda tolika brojnost organskih spojeva i da u%e u sistematiku tih spojeva. aroito ukazati na neophodni znaaj organske hemije u svakodnevnom ivotu. Aa uspjenu realizaciju svih navedenih zadataka hemije, potrebo je da do%u do izraaja prikladni i adekvatni oblici rada, kao! eksperimentalni rad, stehiometrijska izraunavanja i drugi oblici rada u nastavi. 0osebnu vanost, za sticanje vjetina i spoznaja, ima eksperimenat u hemijskim istraivanjima. Stoga, on mora dominirati u toku nastave, kako kod nastavnika tako i kod uenika. Bako e, jedanput, sam nastavnik tumaiti gradivo, uz izvo%enje eksperimenata, drugi put e nastavnik izvoditi pokuse, a uenici e objanjavati pojave, trei put e uenik izvesti eksperiment, a nastavnik objasniti pojam, etvrti put e svi uenici izvesti u grupama ili pojedinano sve eksperimente nastavne jedinice. Stehiometrijska izraunavanja, tako%er, treba da budu gotovo sastavni dio hemijskog istraivanja, jer imaju slian znaaj kao i laboratorijski eksperimenti. &ni ine pojmove oiglednijim, povezuju prirodno pojedina poglavlja i omoguavaju neposrednu praktinu primjenu usvojenog gradiva. Stoga su ona ukomponirana u nastavni program. &vakvim pristupom realizaciji nastave hemije, uenik e, uglavnom, uiti u koli, i ostajae mu vie vremena za slobodne aktivnosti, druenje u porodici i formiranje cjelovite linosti. 0ismena provjera znanja nije obavezna, ali se preporuuje, jer daje pouzdane pokazatelje znanja, a kod uenika razvija sposobnost za samostalan rad, logiko miljenje i egzaktnost, uvruje njihovo samopouzdanje. apomena! obradom nastavnih sadraja iz ekologije, potrebno je da uenici ovladaju najnovijim naunim dostignuima ove relativno mlade discipline, i spoznaju ulogu ovjeka u ouvanju stabilnosti eko"sistema. Bime e shvatiti ulogu ovjeka u upravljanju i ouvanju prirodnih resursa, kako bi se osigurale i zadovoljile ovjekove potrebe danas i u budunosti. METODSKA UPUSTVA UZ PROGRAM IZ ORGANSKE HEMIJE / III $'&$!d $!dovn! n's 'v! 0 ZA OP-U GIMNAZIJU S obzirom na to da su uenici u osnovnoj koli i prethodnom razredu gimnazije dijelimino uili sadraj, koji se obra%uje i u treem razredu gimnazije, ne treba ponvo obra%ivati ono to je poznato, ili takvom sadraju treba prii na dugi nain, tj. ponoviti o ugljiku, organskoj hemiji i sadrajima organske hemije iz osnovne kole i (.)>

predhodnog razreda gimnazije. 0osebnu panju posvetiti nalaenju ugljika u prirodi # minerali ugljika, struktura " dijamant i grafit$. 0olazei od strukture dijamanta #sistem kovalentne veze koja se protee kroz itav kristal$ dolazimo do karakteristine strukture elementa ugljika J alifatini ugljikov tetraedar. 8rafit"njegova struktura, kao baza aromata # aromatini prsten" esterokut $. a osnovu strukture dijamanta i grafita, izvriti podjelu na lanane J # alifatine J alicikline$ i cikline ugljikove spojeve. AliB' i)ni *2lji%ovodi,i /stai da su to lanani ugljikovodici. Dijele se, s obzirom na vezu izme%u 2J atoma na! zasiene i nezasiene. 0onoviti, iz osnovne kole i predhodnog razreda gimnazije, ta su zasieni ugljikovodici # alkani $. Eoja je kovalentna veza u alkanaM Eakva je priroda te veze. K'$'% !$is i)n! $!'%,ij! 'l%'n' C $!'%,ij! 'l%'n' s* *slovlj!n! +$is*s vo# %ov'l!n n! v!&! / 4 !l!% $i)ni +'$ C v!&' 01 R!'%,ij! s* s+o$!1 N' +$i#!$: oAnovi i * #! 'n' ili ! 'n' i i&v!s i $!'%,ij!: s*+s i *,ij!: %$!%in2 / &n')'jn' $!'%,ij' * ind*s $iji n'B !0, te reakcije oksidacije kao veoma vane i korisne reakcije. /stai da se produkti oksidacije mijenjaju u zavisnosti od reakcionih uslova. Sagorjevanje, u motorima sa unutranjim sagorjevanjem, je hemijska reakcija od nemjerljive drutvene i ekonomske vanosti. N!&'siD!ni *2lji%ovodi,iE$!'% ivn' s+osoAnos 0onoviti, ta su nezasieni ugljikovodici. 7rste nezasienih ugljiovodika #alkeni, alkini $. Dvostruke i trostruke veze kod alkana i alkina dovode do geometrijske izomerije"objasniti izomeriju kao i izomeriju poloaja veze &sobine nezasienih ugljiko vodika, tumaiti kao psljedicu gra%e. *eakcije nezasienih ugljiko vodika su uslovljene prisustvom veze. OAnovi i $!'%,ij! 'di,ij! / H9: Cl9: HCl 0: ! +oli#!$i&',ij! &Ao2 ind*s $ijs%! v'3nos i1 /stai vanost etena #etilena $ i etina #acetilena $ kao vane tehnike plinove i polazne materijale za raznovrsne sinteze. <!n&!nE'$o#' i)ni *2lji%ovodi% 0onoviti aromatske ugljikovodike, benzen kao predstavnik aromatskih ugljikovodika. Eod pisanja Eekule"ove prstenaste strukturne formule, podsjetiti uenike na strukturu grafita, koji se smatra bazom aromata. ' daljnjoj obradi benzena, korstiti modrnu strukturnu formulu, ne ulazei u raznatranje te formule. 0oi, kod objanjenja, od postavke J da li u benzenu postoje dvosturke i jednostruke veze. Evantno J mehanika teorija daje odgovore i objanjava veliki dio eksperimentanih injenica, kao to su jednka duina veze 2"atoma i uglove izme%u veza. 0osljedica takve stukture je aromatski karakter.

(.)=

&d reakcija benzena, objasniti reakcije supstitucija sa halogenim elementima. itrovanje, sulfoniranje, zatim reakcije redukcije. a primjeru sinteze! 'galj J benzen """"" nitobnzen """"" anilin """"""" anilinske boje """"" ilustrirati i istai znaaj hemije aromata u farmaceutskoj industriji boja. F*n%,ion'ln! 2$*+! i o$2'ns%' "!#ij' 0olazei od etana, tj. od ugljikovodika, doi do kiselina i njihovih derivata O O // O // CH6 C CH6 CH6 C C CH6 E C H C* OH /zdvojiti odgovarajue karakteristine grupe

Bo su funkcionalne grupe. 0ored ovih, nabrojati i druge!

&dgovoriti, ta su funkcionalne grupe M aglasiti, da obje odre%uju osnovne hemijske osobine derivata ugljikovodika, dok alkilna grupa utie na fizike osobina. 0omenuti, da jedan od naina klasifikacije organskih spojeva je klasifikacija prema slinim hemijskim osobinama, tj. funkcionalnim grupama. a primjer! alkoholi, aldehidi, ketoni, kiseline i dr. Aatim, prei na znaaj najvanijih alkohola #etanol, glicerol$, aldehida #formaldehid$, ketona #aceton$. /stai znaaj siretne kiseline u industriji. Sintezom alkohola i kiselina doi do estera i spomenuti ulogu estera #masti, biohemijski procesi, industrija sapuna$. Spomenuti da i aromatski ugljikovodici imaju svoje funkcionalne grupe.

(.)(

P$o !ini / +onovi i 0 0olazei od ve poznatih pojmova iz osnovne kole i predhodng razreda gimnazije, ponoviti ta su proteini, koji je elementa karakteristian za ovu grupu spojeva, gra%evne jdinice proteina, tj. aminokiseline, peptidsku vezu, naglaavajui izvanrednu biohemijsku vanost proteina, kao i posljedicu njihove strukture. ' osnovnim crtama, dati karakteristike +$i#'$n!: s!%*nd'$n! i !$,ij'$n! strukture. Eod obrade proteina, spomenuti i posvetiti znaajnu panju prilikom obrade nukleinskih kiselina, koa najvaniju grupu biohemijskih polimera. aglasiti da su to poliesteri fosforne kiseline, eara riobez ili dva"dioksiriboze C ogranska baza. Da su gra%evne jedinice nukleotidi, ijom plomerizacijom nastaju dvije osnove vrste nukleinskih kiselina * E i D E. Pl's i)n! #' !$ij! vl'%n' 0onoviti @ ' s* +oli#!$i C v$s ! +oli#!$' s obzirom na porijelklo, te $!'%,ij! +oli#!$i&',ij!1 Aa stvaranje plastinih masa, izdvojiti dvije reakcije! +oli#!$i&',ij' 'di,ijo# i +oli#!$i&',ij' %ond!n&',ijo#1 Eao primjer, navesti! +oli! il!n: vinil%lo$id: +olis i$!n: n'jlon1 Dati pregled osobina, odnosno ponaanje najvanijih polimera, koje su odre%ene strukturom i me%usobnim reagiranjem dinovskih lanaca, koji ga izgra%uju. 'enjem hemije, uenik treba razviti kritian odnos svog ponaanja prema okruenju #okolini $, racionalan odnos prema koritenju energije, te pravilan odnos prema odlaganju i recikliranju otpadnih tvari. 0utem edukacije, teiti razvijanju sposobnosti upotrebe znanja i umjea pri rjeavanju odre%enih problema vezanih za ivotnu okolinu, ekonomski razvoj i etika pitanja. ' zrak se svakodnevno izbacuju ogromne koliine razliitih polutanata, vode primaju stalno rastue koliine gradskih i industrrijskih otpadnih voda.Bo je dovelo, do toga, da je u izvjesnim sredinama ovjekova okolina ugroena i oteena, do te mjere, da su potrebne hitne akcije za njeno unapre%enje, kako bi se obezbjedila podnoljiva radna i ivotna sredina. 'poznaati uenika na djelovanja tvari na okolinu, te spoznavanje potrebe i naina spreavanja zaga%enja # oneienja 0 &$'%': H9O i l' %'o i $G' &$')!nj'1 *azumjevanje uenike da, O6 / o&on 0: j1 o&ons%i sloj @ i i od s#$ onosni" UVE &$'%'. Da bi se donosila ocjena o kvalitetu zraka, neophodno je doAij!n! $!&*l ' ! is $'3iv''nji#' *+o$!di i s' s 'nd'$di#': odnosno oni# %on,!n $',ij'#' +ol* 'n' ' %oj! n! i&'&iv'j* #j!$ljiv! !B!% ! n' )ovvj!%' i nj!2ov* o%olin* . Kod n's jo@ n! +os oj! &v'ni)ni Aos'ns%o"!$,!2ov')%i s 'nd'$di &' %v'li ! &$'%'1 &vakva zaga%enja ovjekove okoline, predstavljaju # prema svim strunjacima $ problem na kojima je zasnovan opstanak ivota na zemlji. Sa aspekta hemijske nauke uinjen je pokuaj, a i dalje se ini d' s! +$is *+ &'2'(!nj* n'v!d!ni" #!dij': d' n' A'&i osnovni" "!#ijs%i" +$in,i+' (.)?

+$i#j!nj!ni" n' $i 2l'vn! B'&! +$oAl!#': I&vo$: 'n'li&' i %on $ol' &'2'(!nj'1 5e%utim, moraju se uzeti u obzir i bioloke ili ekoloke osnove problema, iako se ne smije izgubiti iz vida, da su uticaji zaga%enja na ljudsko zdravlje i eko sisteme od pmrimarne vanosti prilikom razmatranja zatite ovjekove okoline. a ovim programskim poglavljima, treba posebno isistirati i dati im prioritet. ' protivnom, hemija kao vana nauna disciplina, u ovom domenu, ne bi ispunila svoju ulogu i oekivanja. PROGRAMSKI SADRAJ REDOVNE NASTAVE REDOVNE NASTAVE ZA IV RAZRED GIMNAZIJE 4 5AS SEDMI5NO 6H 5ASOVA GODI8NJE PREGLED PROGRAMSKIH SADRAJA ). '7&D -. 4G4EB*&D45/:1 ;. 1 1G/B/3E1 D45/:1 " &S &7/ E71G/B1B/7 4 D45/:SE4 1 1G/A4 " &S &7/ E71 B/B1B/7 4 D45/:SE4 1 1G/A4 ) ? ?

< D45/:SE4 *41E2/:4 #&snovi kinetike J brzine hemijske > reakcije >. D45/:SE1 *17 &B4I1 ? NNNNNNNNNN 'E'0 & 31S&71! 6H ). '7&D -. 4G4EB*&D45/:1 -.). 81G71 SE/ 3G1 2/ " 0ojam i nastanak galvanskog lanka, provodnici / i // reda, elektrode i procesi na elektrodama, ematski prikaz lanka, definicija elektrodnog potencijala, standardni elektr.potencijal i objanjenje tablice standardnih redukcionih potencijala. 0ojam korozije, vrste i primjeri -.-. 4G4EB*&G/A / 3G1 2/ -.).). 0rocesi elektrolize u rastopinama #taljevinama$ i vodenim rastvorima na primjeru a2l, ,aradejevi zakoni elektrolize #informativno$ -.;. 4G4EB*&D45/:SE/ /A7&*/ 4G4EB*/3 4 SB*':4 -.;.). Laterije J nepovratni galvanski lanci informativno o (.)@

baterijama bez ulaenja u hemizam procesa, nabrojati vrste baterija i ta predstavlja katodu, anodu i elektrolit. Geklaneov suhi lanak 1lkalna baterija sa 5n&Srebrna baterija 1kumulatori J povratn galvanski lanci " &lovni akumulator #*eakcija punjenja i pranjenja$ " 1lkalni akumulator i"2d J akumulatori -.;.-. 7:4IL1 #0& 8*'0151! #= uenika u grupi$ / grupa! /stiskivanje jednog metala, iz rastvora njegove soli, drugim metalom na osnovu razlike elektrodnih potencijala i korozija na primjeru eljezo"voda #izdvajanje Dg na 2u$ // grupa! 0rovodljivost vodenih rastvora elektrolita /// grupa! 0rikazivanje korozije na parovima metala pr. An"2u /7 grupa! 4lektroliza vode u Dofmanovom elektrolizeru 7 grupa! 4lektroliza vodenog rastvora a2l ili 2uS&< S topivom anodom. ;. 1 1G/B/3E1 D45/:1 ;.). E71G/B1B/7 1 D45/:SE1 1 1G/A1 ;.).). 1naliza suhim i mokrim putem, reagensi i reakcije, osjetljivost reakcije, koliina uzorka rastavljanje faza "5akro, suhim i mikro analiza ;.).-. 0odjela elemenata na katione i anione, tabela kationa, aniona sa grupnim reagensima ;.).;.). 8rupa kationa i aniona " *eakcije na! 1gC, 2u-C, 1l;C, ,e;C, 2a-C kationa " *eakcije na! 2lO , 2&;-O, S&<-", 0&<;", anione ;.).;.-. 7jebe iz kvalitativne hemijske analize! #*ad po grupama$ ;.).;.;. / grupa J 0ripremanje uzoraka za mokri postupak analize rastvaranje vrstog uzorka u kiselini #2a2&; u D2l$ // grupa J Evalitativne reakcije #makro$ na jone! 1gC, 2u-C, Dg--C, Dg-C /// kvalitativne reakcije na katione 1l;C, ,e;C /7 &dvajanje, dokazivanje olova i srebra iz rstvora 7 Dokazivanje vanijih aniona! 2l" , 2&;-", S&<-", 0&<;" ;.).;.<. Dokazivanje nepoznatog kationa u rastvoru i u smjesi - kationa #po izboru profesora$ ;.-. E71 B/B1B/7 1 D45/:SE1 1 1G/A1 ;.-.). &snovni principi i podjela klasinih kvantitativnih metoda hemijske analize! " 8lavimetrija #princip$ J izraunavanje rezultata " 7olumetrija #principi$ izraunavanje rezultata " 0odjela volumetrijskih metoda na osnovu hemijskih *eakcija na kojim se zasniva metoda. " 5etode neutralizacije #alkaliherdimetrija, acidialkalimetrija$ (.-6

" *edoks metode #permanganometrija, jodometrija, itd$ " Balone metode J 1rgentometrija " Eompleksometrija /zraunavanje rezultata u volumetriji ;.-.-. / SB*'54 B1G 4 54B&D4 E71 B/B1B/7 4 1 1G/A4 " 4lektrohemijske metode " &ptike metode " Dromatografske metode ;.-.;. 8asna Dromatografija #principi$ *adiohemijske analize #principi$ ;.-.<. 7jebe iz kvantitativne hemijske analize / grupa J 7aganje na savremenoj digitalnoj vagi // grupa J 'poznavanje sa odmjernim posudama i sipanje rastvora u odmjerne posude, pipete"pipetiranje /// grupa J taloenje i filtriranje taloga, savijanje filter papira i prenoenje u loni za arenje eksikator /7 grupa J Sipanje radnog rastvora u biretu i izvo%enje titracija 'z odgovarajui indikator 7 grupa J &dre%ivanje ,e-C sa E5n&< ili odre%ivanje D-S&< sa kompeksometrijsko odre%ivanje metala. <. D45/:SE1 E/ 4B/E1 <.). Eako nastaje hemijska reakcija, teorija sudara energija aktivacije " Aadatak kinetike, pojam bazne hemijske reakcije i faktori koji utiu na nju! promjena koncentracije promjena temperature agregatno stanje, dodirna povrina, gra%a molekula i ugao pod kojim se estice sudaraju uticaj katalizatora na brzinu hemijske reakcije i vanost katalize <.-. /zraunavanje brzine hemijske reakcije i konstanta brzine nepovratne reakcije >. D45/:SE1 *17 &B4I1 >.). 9ta je to ravnoteno stanje i kako se uspostavlja hemijska ravnoteaM 0ovratne #reverzibilne hemijske reakcije i konane reakcije. *avnotea u homogenom i heterogenom sistemu >.-. Eonstanta ravnotee i zakon o dejstvu masa #8uldberg Pagge$ #8uldberg"7og$ Eakvo je znaenje konstante ravnotee. Eako se moe uticati na ravnoteu i konstantu. (.-)

a&D ili

'ticaj vanjskih faktora >.;. *avnotee u rastvorima elektrolita. :aki i slabi elektroliti. Bermika, elektrolitika disocijacija, stepen i konstanta jonizacije kod slabih elektrolita >.<. :onski produkt vode i pD indikatori pD *avnotee u sistemu teko topivih elektrolita. 0roizvod rastvorljivosti #produkt topivosti$ 7:4IL1 Einetika i ravnotea / grupa " &dre%ivanje konstante ravnotee raunskim putem // grupa J /spitivanje pomjeranja ravnotee neke hemijske reakcije npr ,e2l; C ; D<2 S ,e #2 S"$; C ; D<2l

/// grupa J 'ticaj koncentracije reaktanata na brzinu reakcije! NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN /7 grupa J 'ticaj temperature na brzinu reakcije! NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN 7 grupa J 'ticaj dodirne povrine i agregatskog stanja na brzinu hemijske reakcije! NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN O<JA8NJENJE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA / IV RAZRED REDOVNE NASTAVE 0 &bzirom da se u /7 razredu hemija slua ;6 asova, u realizaciju nastavnog gradiva ne ulaziti duboko. Aato je potrebno povezati nastavne sadraje, sa prethodnim znanjem iz ovg predmeta. 'vod! 0o vlastitoj kreaciji profesora. 4G4EB*&D45/:1 Da bi se savladali osnovni pojmovi iz elektrohemije, treba razlikovati elektrolite i neelektrolite, razlikovati jozinaciju od elektrolize, poznavati oksidaciju i redukciju, kako bi se mogli shvatiti procesi na elektrodama. 'oiti razlike, u elektrodnim procesima, u toku elektrolize rastopina #galina$ i vodenih rastvora nekih tvari. &sim toga, treba uoiti i razlike izme%u galvanskih lanaka i elektrolizera. Eod elektrohemijskih izvora elektrine struje, ne ulaziti u detalje. /staknuti razlike izme%u nepovratnih i povratnih galvanskih lanaka. Eod akumulatora, dati reakciju samo za olovni akumulator, kao reverzibilni proces punjenja i pranjenja, ostale akumulatore pomenuti samo principijelno navodei ta je katoda, anoda i elektrolit. 7:4IL1! 0oeljno je uenike podijeliti na grupe #="($ ' jednoj grupi podijeliti ciklus na grupe. &bzirom na kratko vrijeme, vjebe su prilago%ene da se izvedu za - asa.

(.--

;. 1 1G/B/3E1 D45/:1 ' sklopu ove oblasti, uenike prvenstveno upoznati sa pojmom hemijske analize. Dati razlike izme%u kvalitativne i kvantitativne hemijske analize. /staknuti znaaj kvalitativne i kvantitativne hemijske analize. /staknuti znaaj kvalitativne analize za kvantitativnu analizu. ;.). E71G/B1B/7 1 1 1G/A1 avesti da postoje makro, semimikro i makro analiza i u emu se one razlikuju. 0odjelu elemenata, na katione i anione i na grupe kationa i aniona, najbolje je prikazati tabelarno ili podijeliti kopirane tabele uenicima. &bjasniti znaenje tabela Q8rupne reagenseR i boje taloga pomou kojih e vizuelno razlikovati neke katione i anione. &braditi po jednu #sa grupnim reagensom$ i jednu specifinu reakciju na pojedine katione i anione date u programskom sadraju. Spomenuti da se kationi rijetko nalaze sami i da su, uglavnom, u smjesi iz koje se selektivno odvajaju. ;.-. E71 B/B1B/7 1 1 1G/A1 /staknuti da postoje klasine hemijske i savremene instrumentalne metode hemijske analize, ali da je klasina gravimetrijska metoda, sa savremenim elektronskim i digitalnim vagama, najtanija i najpreciznija metoda koja daje najpouzdanije rezultate, pa se koristi za upore%ivanje tanosti ostalih metoda, ukljuujui i najsavremenije instrumentalne metode. ' realizaciji nastavnog sadraja kvantitativne hemijske analize, dati samo osnovne principe pojedinih klasinih metoda #8rafimetrije i volumetrije$ i prikazati izraunavanje rezultata. Aa neke pojedinane volumetrijske reakcije, navesti ko je titraciono sredstvo i indikator. Eod instrumentalnih metoda, nabrojati ih pojedinano i samo kratko navesti na emu se zasnivaju, ne ulazei u detaljnija objanjenja. 7:4IL1! " Evalitativna analiza po grupama 7:4IL1! " Evantitatina analiza po grupama <. D45/:SE4 *41E2/:4 'enike upoznati kako dolazi do hemijske reakcije, ta je brzina reakcije i faktorima koji na nju utiu #bez ulaenja u detalje$. ' hemijskoj ravnotei, objasniti razlike izme%u povratnih i konanih reakcija. a primjerima povratnih reakcija, izvesti izraz za konstantu ravnotee. avesti ta moe uticati na ravnoteu i konstantu ravnotee, kao vanjski faktori i objasniti princip najmanjeg nasilja na primjeru sinteze D; kao egzotermnog i raspadu NNNNNNN kao endotermnog procesa. *avnotee, u rstvorima elektrolita, bazirati na slabim elektrolitima, smatrajui i istu destilovanu vodu kao slab elektrolit. 0rilikom obrade katalizatora, istaknuti i znaaj katalizatora u ispunim automobilskim sistemima u cilju smanjenja aerozaga%enja.

(.-;

'opte, u svim sadrajima istaknuti znaaj ouvanja ovjekove okoline koja se ozbiljno naruava na razliite naine. Bokom izlaganja nastavnih sadraja, izraditi sa uenicima i po koji raunski primjer iz ,aradejevih zakona elektrolize, brzine reakcije i hemijske ravnotee #jednostavniji primjeri$, jonskog produkta vode i pD, kao i produkta topivosti. 0rovjeriti znanje iz raunskih zadataka #ali da dobijena ocjena iz zadataka nije odluujua$. 0redlaemo da norma profesora hemije ne bude vie od )? asova zbog sloenosti, pripreme i ukupne realizacije programa. Struna sprema nastavnika koji mogu realizovati program nastave hemije! ). 0rirodno"matematiki fakultet #profesor hemije$ ili filozofski fakultet #profesor hemije$ -. 0rirodnomatematiki fakultet diplomirani ininjer hemije s poloenim ispitom iz pedagoke grupe predmeta #ali samo ako nema profesora$ ;. Behnoloki fakultet sa poloenom pedagokom grupom predmeta, ali samo za postojei nastavni kadar. 'dbenici koji su u upotrebi i dalje se mogu koristiti do izlaska novog udbenika pisanog prema ovom astavnom programu. PROGRAMSKI SADRAJI IZ<ORNE NASTAV HEMIJE / III RAZRED GIMNAZIJE0 6 5ASA SEDMI5NO 4H7 5ASOVA GODI8NJE

&snova za konkretizaciju navedenih zadataka su n's 'vni s'd$3'ji +$o+is'ni +$o2$'#o# PROGRAMSKI SADRAJ 0*48G4D B451BSE/D 2:4G/ 1 ). D/SB&*/:1B D45/:4 > -. 4E&D45/:1 );. *404B/B&*/: D45/:4 <? #&0S1, 1 &*81 SE1, &*81 SE1 / L/&D45/:1 $ <. G1L&*1B&*/:SE4 7:4IL4 -6 >. SB4D/&54B*/:SE1 /A*13' 171 :1 -6 'E'0 & 31S&71: 4H7 ). D/SB&*/:1B D45/:4 nastanak hemije predalhemijski period period ujedinjenja hronologija nobelove nagrade za hemiju -. 4E&D45/:1

(.-<

uvod u ekoloku hemiju uticaj ovjeka na ivotnu sredinu uticaj tehnikog razvoja zaga%ivanje atmosfere # izvori zaga%enja , ozonske rupe$ zaga%ivanje vode, izvori pitke vode # efekti zaga%ivanja, sanitarne , industrijske i otpadne vode$ zaga%ivanje zemljita # uticaj urbanizacije , komunalni i industrijski otpad , specijalni otpad $ otpaci kao sekundarne sirovine i sekundarni izvori energije # recikliranje i biorazgradnja $ kontrola zaga%enja i mjere zatite # kontrola atmosfere vode i tla $ prostorni plan # izgradnja industrijskih pogona i ure%enje okoline $

7jebe ! ). ain dobijanja pitke vode # posjeta pumpnoj stanici $ -. &tpad u gradskim aglomeracijama # posjeta gradskoj deponiji $ ;. *404B/B&*/: &pa hemija Stehiometrijski zakoni , gasni zakoni 8ra%a atoma Eatodni zraci i otkrie elektrona &tkrie radioaktivnosti Eanalni zraci i spektrograf masa . /zotopi 4misijskai/ apsorpcijska spektralna analiza Evantni brojevi i 0aulijev princip iskljuenja Demijske veze &sobine spojeva gra%enih po tipu jonske , kovalentne i metalne veze Eompleksni ioni i molekule Disperzni sistemi Eoloidno disperzni sistemiTkoloidi &ptike osobine koloida , dobijanje koloida 8ra%a koloidnih estica *azlike liofilnih i liofobnih estica

1norganska hemija 0eriodni sistem elemenata *endgensko zraenje # U"zraenje$. *adioaktivni elementi 5ozlijev zakon 0eriode i grupe u peridnom sistemu 0rimjena periodnog sistema # simboli, nomenklatura$ 0regled elemenata po grupama i praktina primjena 0S4 7aniji tehniki metali # ,e, 1l, 2u, 0b, An $

(.->

0rimjena i spojevi 0lemeniti metali # 18, 1u, 0t $ ,otografija , nastajanje fotografije, fiksiranje i kopiranje 7aniji nemetali # &, D , , 2l i S $

&rganska hemija 'gljik . Demijske veze u organskim spojevima, hibridizacija , hibridne orbitale, sp;, sp- i sp J hibridizacija 7rste organskih spojeva / funkcionalne grupe &rganske hemijske reakcije &pte reakcije u organskoj hemiji # oksidacija, redukcija, hidratacija, dehidratacija, kondenzacija $ 7rste organskih reakcija # supstitucija, eliminacija,adicija i polimerizacija$ 5ehanizmi u organskim reakcijama 'gljikovodici 9ema podjele, ope formule, homolozi, vani predstavnici i upotreba &ptika izomerija 8eometrijska izomerija 5ezomerija /'012 nomenklatura Dalogeni derivati zasienih, nezasienih i aromatinih ugljikovodika 7ani predstavnici i upotreba &rganski spojevi sa oksigenom Earbonske kiseline"dikarbonske kis, oksi kiseline i derivati karbonskih kiselina halogenidi, esteri, amidi, anhidridi$ Liohemija 'gljikohidrati 9ema podjele, vani predstavnici, stereoizomerija, ciklina struktura, reakcije ugljikohidrata Gipidi ,osfolipidi, voskovi , steoidi 1minokiseline Struktura polipeptida i proteina Liosinteza proteina 4nzimi ukleinske kiseline Branskripcija genetike informacije 7itamini i hormoni 1lkaloidi

<. G1L&*1B&*/:SE4 7:4IL4 ). 'vod u laboratorijski rad (.-=

 5jere predostronosti pri radu Gaboratorijski pribor i posu%e -. Gaboratorijske vjebe &brada stakla # rezanje i poliranje cijevi, savijanje cijevi i izrada kapilara $ 7aganje *astavljanje smjesa na iste tvari # destilacija / filtriranje$ ,izikalna svojstva spojeva # odre%ivanje take topljenja benzoeve kiseline, odre%ivanje take kljuanja etanola, ekstrakcija joda iz vodene otopine pomou hloroforma$ Sublimacija # jod $ 0rekristalizacija # benzoeva kiselina $ Lojenje plamena Dobivanje vodika i kisika Dobijanje kristala modre galice 2uS&< #rast kristala$ &dre%ivanje molarnog volumena kisika 0ripremanje rastvora *azre%ivanje rastvora 'tvr%ivanje toplote jednog egzotermnog procesa *eakcije taloenja i rastvaranja &visnost topljivosti o temperaturi 0ripremanje koloidnih rastvora . BVndal"ov efekat Difuzija #2uS&< i voda $ i osmoza # D; / D2l $ Dobivanje i osobine amonijaka >. SB4D/&54B*/:SE1 /A*13' 171 :1 ). ,izike veliine i jedinice S/ sistema # raunanje s veliinama i jedinicama $ -. 5ase atoma i molekula. 5olarne veliine ;. Svojstva gasova <. Struktura atoma i hemijske veze (.-(

>D &
-

>. Sastav tvari # maseni udio, molarni udio, volumni udio, empirijska formula$ =. Eoncentracije rastvora (.Demijske jednaine ?. /zraunavanja pomou hemijskih jednaina UPUTSTVO ZA IZVO.ENJE PROGRAMA /III RAZRED IZ<ORNA NASTAVA0 0rogam izborne nastave hemije za gimnazije sadrajno je koncipiran tako da predstavlja nadgradnju sadraja programa redovne nastave. 0ri operacionalizaciji cilja i zadataka ponu%enog programa, potrebno je ostvariti slijedee procese! " " " " " " sistematino sakupljanje podataka i informacija sposobnost povezivanja hemijskih informacija spoznavanje prirode naune misli znaaj hemije za trajni ovjekov razvoj briga za zdravlje i sigurnost pri radu usvajanje metodologije naunog rada

Sam program sastoji se iz nekoliko tematskih cijelina koje su, globalno uzevi, podre%ene pripremi uenika za maturu, upis na studiji zdravstvenog usmjerenja i usmjerenja gdje se iz hemije polae prijemni ispit, te sticanje osnova ekoloke kulture neophodne za zdrav ivot 0ri izuuavanju historije hemije, potrebno je da uenici shvate me%u ovisnost razvoja naune misli i socijalnih historijskih okolnosti. &brada nastavnih sadraja iz ekologije, zahtijeva da uenici ovladju najnovijim naunim dostignuima ove relativno mlade discipline, i spoznaju ulogu ovjeka u ouvanju eko sistema. Bime e shvatiti ulogu ovjeka u upravljanju i ouvanju prirodnih resursa, kako bi se osigurale i zadovoljile ovjekove potrebe danas i u budnunosti. Aa realizaciju ovih sadraja, preporuena je literatura u prilogu ovog teksta. R!+! i o$ij "!#ij! sastojao bi se u kratkom ponavljanju osnovnih sadraja iz oblasti ope, anorganske, organske i biohemije, sa akcentom na njihov sistematian pregled, a potom generaliziranje. 0ri pregledu ovih sadraja, koji se baziraju na pre%enom kursu redovne nastave, praktino bi bilo koritenje grafo" folija sa ematskim prikazima podjela, formula i naziva glavnih predstavnika grupa spojeva, oim formulama, crteima aparatura itd. &vakav nain ponavljanja maksimalno angaira vizuelnu percepcjiu uenika i olakava sistematizaciju gradiva. Eao literatura, u realizaciji, koriste se udbenici propisani u redovnoj nastavi.

(.-?

L'Ao$' o$ijs%! vj!3A! i s !"io#! $ijs%' i&$')*n'v'nj' prate repetitoriji hemije, konkretizujui teoretske sadraje. 4ksperimentima i izradom problemskih zadatakka stjee se upotrebljivo znanje. &dabir vjebi i raunskih zadataka vri nastavnik, u skladu sa uvjetima rada, kvalitetom uenika i stupnjem njihove motivisanosti. akon ponavljanja teoreetskih znanja i njihove primjene na laboratorijske vjebe i problemske zadatke, uenici e biti spremni #stjeeno upotrebljivo znanje$ za izradu testova sa prijemnih ispita iz protekli rokova na fakultetima zdravstvenog usmjerenja i drugim fakultetima gdje se polae hemija. a taj nain, moie izvriti vlastitu procjenu svog znanja i pronai +upljineH koje e morati popuniti. G/B4*1B'*1! :ankovi! Buhtar! ,esti! Distorija hemije, 'niverzitet u Sarajevo )@@@. Aaga%enje zraka i vode, Svjetlost Sarajevo )@@6. 3ovjek i priroda na putu promjena, Svjetlost Sarajevo )@@6.

8rupa autora! Eako spasiti zemlju, Lgd. )@@). PROGRAMSKI SADRAJI IZ<ORNE NASTAVE HEMIJE /IV RAZRED GIMNAZIJE0 TRI 5ASA SEDMI5NO UKUPNO IH 5ASOVA GODI8NJE &snoiva za konkretizaciju navedenih zadataka su n's 'vni s'd$3'ji +$o+is'ni +$o2$'#o# PROGRAMSKI SADRAJ 0*48G4D B451BSE/D 2:4G/ 1 ). D45/:SE1 E/ 4B/E1 1 1G/B/3E1 D45/:1 "kvalitativna analiza "kvantitativna analiza ;. 4G4EB*&D45/:1 0*/5:4 1 D45/:4 "anorganska tehnologija "organska tehnologija 0&S:4B1 B4D &G&9E/5 0&SB*&:4 :/51 /A*1D1 B4SB&71 A1 0*/:45 4 /S0/B4 ? --

))?

<.

>.

)6

=.

-6

(.-@

UKUPNO 5ASOVA! ).Demijska kinetika

IH

"Lrzina hemijske reakcije #pojam$ ",aktori koji utiu na brzinu hemijske reakcuje "Demijska ravnotea #konstanta ravnotee$ ":onski proizvod vode "0h"vrijednost "0rodukt topivosti -.1nalitika hemija Evalitativna analiza Bipovi hemijske reakcije u analitikoj hemiji #taloenje,kompleksi,reduks reakcije "9ematski pregled kationa i aniona #podjela,grupni reagensi,predstavnici$ "0ojedinane reakcije #kationW- asa, anioniW- asa$ "*azdvajanje smjese kationa "*ezime"kvalitativna analiza Evanitativna analiza "7olumenska analiza #standardizacija rastvora,izraunavanje$ "8ravimetrijska analiza#izraunavanje$ ",iziko"hemijske metodeX ;.4lektrohemija &snovi elektrohemije! "Demijski procesi i elektricitet ,aradejevi zakoni elektrolize 7jeba!0rovjera ,aradejevih zakona.Eulometri 4lektrina vodljivost elektrolita 7jebe!Eonduktrometrijske titracije 8alvanski lanci i elektrodni potencijal 7jebe!0ripremanje olovnog akumulatora mjerenje potencijalaX *ezime i ponavljanje <.0rimjenjena hemija#anorganska i organska tehnologija$ 'vod! opi pojmovi,tehnoloke operacije

(.;6

1norganska hemijska tehnologija "Dobivanje metala!1l,,e,2u,0b,An 7jeba!*edukcija 2u& ili 0b&.,lotacija "Dloralkalna tehnologija "Dobivanje! a&D,2l-, a-2&; 7jeba!dobivanje a-2&; Behnologija anorganskih kiselina #D-S&<,D &;,D2l,D;0&<$ 7jeba!Sinteza amonijaka &rganska hemijska tehnologija Behnologija sinteze polimera #podjela,nastanak$ #Dobivanje polietilena,polistirena$ Behnologija celuloze i papira #Dobivanje celuloze,dobivanje papira$ afta i naftni derivati #0rerada nafte,bitumen"sastav$ 0ovrinski aktivne supstance #sapuni,deterdenti$ 7jeba!Dobivanje sapuna Behnologija eera 7jeba!Dobivanje alkohola iz eera J alkoholno vrenje Behnologija lijekova #,armaceutska industrija$ 7jeba!Sinteza aspirina >. 0osjeta tehnolokim postrojenjima :edan as potrebne teorije pripreme o nainu ponaanja u pogonu mjerama zatite i nainu vo%enja pismenih zapaanja. 0osjetiti raspoloive tehnoloke kapacitete. =. 0rerada testova za prijemne ispite &snova za realizaciju ovog dijela programa su testovi sa prijemnih #kvalifikacionih$ ispita sa onih fakulteta na kojima se hemija polae na prijemnom ispitu #7eterinarski,0oljoprivredni, Behnoloki,,armaceutski,5edicinski,Stomatoloki, 0rirodno"matematiki,X.$ 0rogram realizirati tako to etiri #<$ asa utroiti za teorisku pripremu,est #=$ asova za ponavljanje i utvr%ivanje ve saznanog a deset#)6$ asova utroiti a samu provjeru znanja putem testova i na taj nain uenike pripremiti ne samo za prijemni ispit ve i za takav oblik provjere usvojenog znanja. U+* s vo &' i&vo(!nj! +$o2$'#' /IV $'&$!d i&Ao$n' n's 'v'0 (.;)

0rogramski sadraji grupisani su u est tematskih cjelina, sa predvi%enim fondom sati naznaenim uz nazive tematskih cjelina.Bipovi asova stoje u odre%enoj srazmjeri, to nastavniku omoguava maksimalno racionalno koritenje vremena po pojedinim tipovima asa. Sami programski sadraji koncipirani su tako da daju ueniku ira znanja iz pojedinih hemijskih podruja, ali i omogue potrbno predznanje za kvalitetan nastavak kolovanja, na onim fakultetima, na kojima je hemija fundamentalna nauka. Da bi realizacija ovog programa bila uspjena, nastavnik treba to vei akcenat da stavi na individualni rad samih uenika. eminovan, izraeni akcenat kod uenika, staviti na izradu stehiometrijskih iz hemijske kinetike. 0rogramske sadraje iz analitike hemije, obavezno je realizirati kroz grupni rad u hemijskoj laboratoriji, gdje uenici treba da steknu osnovna znanja rada u labaratoriji. &naj dio, koji moe da se realizira u hemijskoj laboratoriji iz elektrohemije, tako%e je potrebno, kroz grupni rad uenika, realizirati sa akcentom na kombinaciju laboratorijskog rada i hemijskog izraunavanja. *ealizacija programskih sadraja iz oblasti primjenjene hemije, potrebno je realizirati kao kombinaciju tematskih izlaganja nastavnika i raznih skica i ema, koje treba da izrade sami uenici, to bi kao rezultat trebalo da da sticanje osnovnih znanja o onim tehnolokim procesima, koji su predvi%eni programom, i koji bi uenike trebali upoznati sa onim procesima koji ine pojedine cjeline. Sadraje pojedinih testova, kao dio programa pripreme uenika za kvalifikacione ispite na pojedinim fakultetim, neminovno je realizirati kroz rad i rjeavanje testova i raunskih zadataka, uz obaveznu teorijsku pripremu nastavnika. 0osjete tehnolokim postrojenjima, kao dio predvi%enog programa, realizirae se uslovljeno u zavisnosti od mogunosti same sredine, hemijskih postrojenja koja su u mogunosti uenici da posjete,ali i od udaljenosti kole od veih industrijskih centara. N'+o#!n': isti program e se koristiti i za trei izborni predmet hemije u etvrtom razredu i realizirat e se u okviru =6 asova, s tim to e se izvriti saimanje, po svim nastavnim cjelinama, u procentnom smanjenju asova #oko ;;,;F$ P$oBil i s $*)n' s+$!#' n's 'vni%' &' $!'li&',ij* +$o2$'#' : P$i$odnoE#' !#' i)%i B'%*l ! E 2$*+' "!#ij', struno zvanje profesor hemije ili +$i$odnoE#' !#' i)%i B'%*l ! E 2$*+' "!#ij': struno zvanje-dipl.ing.hemije sa poloenim pedagokom grupom predmeta. Filo&oBs%i B'%*l ! Eodsj!% "!#ij' /j!dno +$!d#! n' 2$*+'0: struno zvanje profesor hemije. H!#ij* #o2* +$!d'v' i i +$oB!so$i %oji s* &'v$@ili i n!%i d$*2i n's 'vni)%i B'%*l ! 2dj! j! "!#ij' 2l'vni ili $'vno+$'vni +$!d#! * dvo+$!d#! noj 2$*+i1

(.;-