Top of Form

Kulturno - umjetnika batina

Ulaz u grad: Sjeverna gradska vrata XVII/XVIII. stoljee na ijem je vrhu kip zatitnika grada bl. Ivana rogirskog! djelo "onina iz #ilana $XV. stoljee%.

Palaa Garagnin Fanfogna/ Muzej grada rogira neko stambeno & gospodarski kompleks! stilskih obilje'ja od romanike do baroka. "iblioteka obitelji (aragnin ) *an+ogna! XVIII/XIX. st. ,apidarij! zbirka kamenih ulomaka i skulpture od antike do baroka (alerija slika -ate .ujin & /ibar

(lavni trg: Glavni gradski trg mjesto je koje bilje'i kontinuitet s reprezentativnim gradskim javnim i komunalnim objektima: Gradska vije!ni"a# kne$ev dvor spominje se u XIII. st. a njena obnova tijekom XIX. st.! vratila joj je renesansni izgled. %rkva sv& 'vana Krstitelja# XIII. st! neko sastavni dio mukog benediktinskog samostana. 0sta1i esterolisne "rkve sv& Marije# IX. st. kriju se u zatvorenom dvoritu preko puta Vijeni1e. .o nje nova je 2inakoteka 3birke sakralnih umjetnina! a u njoj je smjetena drago1jena slikarska i pisana batina iz trogirskih i iovskih 1rkava! djela "la'a 4urjeva rogiranina! 5uirizia da #urana! (entile "ellinija itd. U neposrednoj blizini polovi1om XV. stoljea podignuta je zavjetna "rkva sv& Sebastijana za spas od kugekoja umjesto zvonika ima toranj gradskog sata& ,o'a! stara gradska sudni1a. 6ikola *irentina1! relje+ pravde! XV. st. 7tarohrvatska trobrodna 1rkvi1a Sv& (arbare )Sv& Martin*# sagra8ena u ranoromanikom stilu XI. stoljea! naslonjena je sjevenim zidom na gradsku lo'u.

Palaa +i,iko! velika i mala! nastale povezivanjem romanikih zgrada. 6a proelju velike palae gotika je tri+ora! djelo 9ndrije 9leija te vrata koja je isklesao Ivan .uknovi. 4u'ni portal radio je 6ikola *irentina1.

Katedrala sv& -ovre )sv. Ivana Trogirskog*! XIII.) XVII. st.! gra8evina u okviru koje se mijeaju slogovi romanike! gotike! renesanse i baroka i u kojoj su vrijedna umjetnika djela. 2redvorje! krstioni1a! XV. st. na kojoj je radio 9ndrija 9lei. 3nameniti /adovanov portal! :;<=. g 3vonik! mjeavina umjetnikih stilova od gotike do manirizma. 6ajljepi prostor 1rkve predstavlja kapela bl. Ivana! XV. st. $ 6ikola *irentina1! 9ndrije 9lei i Ivan .uknovi%! remek djelo europske renesanse. Izrezbarena drvena korska sjedala! XV. st.! majstor Ivan "udislavi. 7akristija katedrale ) rizni1a! XV. st. izlo'eni su zlatni i srebrni predmeti! 1rkveno ruho itd.

/iva: %rkva sv& .ikole )umjetnika zbirka Kairos* nastala je na temeljima starijih 1rkvi1a te ju'nih vrata antikog Traguriuma! sa stilskim obilje'jima od romanike do baroka. 7astavni je dio jedinog sauvanog 'enskog benediktinskog samostana 4u'ne gradske zidine s gradskim vratima# XVI. stoljee i mala gradska lo$a $XV. st.%! koja je po tradi1iji slu'ila kao sklonite zakanjelim putni1ima. Samostan i "rkva sv& /ominika# XIV/XV. st. i umjetnika zbirka (robni1a obitelji 7obota! 6ikola *irentina1! XV. st..

vr0ava Kamerlengo! majstor #arin /adoj $XIV.)XV. st.%! a preko puta okrugla tvr0ava sv& Marka! XV. stoljee $danas Kua dalmatinske glazbe%. Izme8u ovih dviju tvr8ava poetkom XIX. stoljea za *ran1uza sagra8en je spomenik u znak zahvalnosti *ran1uskoj.

Gradske znamenitosti
Katedrala sv. Lovre Katedrala sv. Lovre sagraena je u 13. st. Ima tlocrt svedene romanske bazilike na tri lae, s predvorjemi tri polukrune apside. Predstavlja veli anstvenu graevinu romanskog stila. !vod centralne lae poprimio je u krunim lukovima o"trinu goti kog stila. #lavni ulaz u Katedralu vodi kroz $adovanov portal. %o remek&djelo umjetnosti sagraeno je13'(. g. %u se nalaze dva snana lava na konzolama, kipovi )dama i *ve u prirodnoj veli ini, apostoli i sveci, alegorije mjeseci sa simbolima zodijaka, stupci s raznim zvjerima, borbe ovjeka sa ivotinjama... + gornjem dijelu na timpanonu je prikazanoKristovo roenje, zatim ,lagovijest, poklon -udraca, aneli i deset prizora iz .ovog /avjeta. + 1'. st. nadodan je goti ki zabat sv. Lovre. %ada je podignuto i predvorje. + predvorju je Krstionica od graditelja )ndrije )le"ija 0ra anina 11'234. .ad vratima je relje5 Kristova kr"tenja. + unutra"njosti krstionice je sinteza ki6ene gotike i renesanse. .aokolo se renesansni dje aci igraju povezani vijencima cvije6a. .a oltaru je kip sv. Ivana Krstitelja, a povi"e oltararelje5 sv. 7eronima u pustinji, okruenog zmajevima i zmijama. Kamenica za kr"tenje ima kao podnoje skupinu krasni8 dje aka. /vonik je sagraen nad predvorjem.Po etak gradnje je u 1'. st. .a njemu su radili9 -. #ojkovi6 11'::4, majstor !tjepan, %. ,okani6 ,ra anin 11;<=4 i drugi. .a etiiri ugla piramide nalaze se kipovi evanelista, djela )leksandra >ittorija 11;:; ? 12(=4. /vonik je visok '3 m. 7edan je od najljep"i8 u 0almaciji, kao i na cijeloj obali -editerana. #radnja Katedrale trajala je etiri stolje6a 11:(( ? 1;<=4. + unutra"njosti se isti e veliki rtvenik u obliku krasnog baldakina 1ciborij4, djelo majstora -avra iz 1'. st. .a ciboriju su kipovi -adone i )nela 1,lagovijest4. !a strana rtvenika, pri zidu nalaze se kipovi sv Ivana %rogirskog1za"titnika grada4 i sv. Lovre 1za"titnika Katedrale4 u stilu baroka iz 1=. st. .a zidu s lijeve strane oltara je bunar s kruni"tem 1g. 12214. @smerokutna propovjedaonica s romani kim kapitelima djelo je doma6e umjetni ke "kole iz 13. st. Korska drvena sjedala djelo su Ivana ,udislavi6a 11;. st.4. Kapela sv. Ivana %rogirskoga 1+rsinija4 biser je ove Katekdrale. %o je jedan je od najljep"i8 renesansni8 spomenika u *uropi. $enovirana je godine :((:. pod vodstvom ameri ke zaklade >*.*%I). A*$%I)#* I.B@$P@$)%I@. i njenim elnim ovjekom LoCrencom Lovettom. #lavni kipar Kapele +rsinije .ikola Direntinac. ! njim je suraivao )ndrija )le"i. + ni"ama je dvanaestkipova, od razni8 majstora. Kip sv. Ivana *vanelista je od Ivana 0ukovi6a %rogiranina 1oko 1''(4. + luneti je velika relj5na kompozicija #ospina krunjenja. .a kasetiranom svodu nalazi se medaljon okruen glavama kerubina i sera5ina. +z podnoje Kapele proviruju krilati dje aci sa zapaljenim bakljama. .a oltaru je sarko5ag sa sve evim kipom u biskupskom ornatu, izraen od lijepog crvenog mramora u goti kom stilu 11'. st4. 0va barokna anela od bijelog mramora postavljena su u 1=. st. .a sredini Kapele je grobnica trogirski8 biskupa. /adnji biskup koji je tupokopan bio je Luii !kokac %rogiranin, biskup /ante u #r koj 11<':4. .a stropu visi njegov zeleni biskupski "e"ir. Kapela sv. 7ere 1sada Kapela sakramenta4 iz 1;. st. !agradio ju je -ikica !obota. Kao ar8itekti spominju se #ruato i $a i6. .a oltaru jedvostruki mramorni tabernakul u stilu baroka 1venecijanski majstor, 13334. Pred ulazom je uzidanrenesansni relje5 ,ogorodice sa sv. 7erom i sv. Ladislavom.

.a oltarusv. Krua je krasno propelo iz 12. st., a na oltaru 7ubileja nalazi se slika kr"tenjaIsusova 112. st.4. 7o" su oltari !v. )ugustina 1slika -atteinija4, #ospe od milosra i oltar Imena -arijina 1zadubina #aranjin ? Don5ogna4. .a stupu pred propovjedaonicom je slika bl. )ugustina Kaoti6a %rogiranina1djelo Palme -laega, 1;<<4. %u su jo" slike majstora 0ominika !agomana 1133=4, )ugustina $idol5ija 11=. st.4 te iznad kora djela mleta kog slikara %icijanove "kole )leksandra >arotari ? Padovanina 11;(< ? 12;(4. +sredi"tu crkve visi velika drvena svjetiljka u obliku dvostrukog goti kog kriia iz g. 1;21. !rebrne lampade u crkvi zavjetni su darovi grada /adra 113:34, >rlike 113':4, pomoraca iz Levanta 112==4 i drugi8. @rgulje je izradio -ilan -ajdak iz >rap a kod /agreba 1<'(, jedne su od najbolji8 u dravi. #robnice u Katedrali ? Ima vi"e grobnica glasoviti8 trogisrski8 obitelji 1Lu i6a, )ndreisa, Kazoti6a, ,ugo5orte i drugi84 uz onu -ladenaIII Eubii6a FEtiitaArvataG i 8umanisteDrane Drankvila )ndronika. .e zna se kamo je nestala grobnica ,elina ne6aka princa >ilma. /vona na crkvenom zvoniku su vrlo milozvu na. ,iskup Kavanjin u izvje"taju papi kae da su naj8armoni nija u 0almaciji. Ima i8, od koji8 je veliko zvono ,umbal s natpism na 5rancuskom jeziku9 FPo milosti vi"njega ,oga ovo je zvono saliveno u travnju 12:<. g. od Ivana #aillarda iz Lorene.G !akristija uva ve6i dio riznice s raznim 8istorijsko&umjetni im predmetima. .a ulazu s desne strane nalazi se ormarod ora8ovine, apotje e iz 1;. st. Korni i vijenci, obavijeni lozicom i li"6em, ukra"eni su 5lorom i 5aunom, igrom djece i anela. @vo djelo pripisuje se majstoru #rguru >idovu 11';=4. + ormaru su smje"teni srebrni oltartni ukrasi i posue. .a polukrunom dijelu zida nalaze se grbovi trogirski8 biskupa. Kronolo"ka serija po inje s jedanaestim stolje6em, a zavr"ava g. 1=:=.%ada je bila ukinuta trogirska biskupija. Hetiri grba s crvenim ukrasnim rubovima pripadaju kardinalima. + izlobenom staklenom ormaru osobito su zanimljivi predmeti9 %ripti8on od bjelokosti 11;. st.4, srebrni vr dar je ugarsko& 8rvatskekraljice 7elisavete, ene Ludovika >elikog )nuvinca 113': ? 13=:4. @na je t. darovala dvije pozla6ene ruke prekrite 5iligranskom arabeskom i dragim kamenjem za mo6i sv. Ivana %rogirskoga. %u se jo" nalazi kukuljica pla"ta ,ele I>. sa slikom sv. -aritina, izvezena dragim kamenjem, kao i mitra romani kog oblika 11'. st.4. + velikom ormarusmje"teni su razni srebrni kipovi9 poprsje za"titnika grada sv. Ivana s njegovom relikvijom i kip sv. Ivana s gradom na ruci i sv. Lovre ? za"titnika KatedraleI pokaznicas okruglom a"om od planinskog kristala, relikvije u srebrnim tekama, srebrno liturgijsko posue, umjetni ki srebrni biskupski "tap i dvije dragocijene biskupske kape 1mitre4. Iznad ormara nalaze se slike gradski8 za"titnika i slika sv. Katarine. %u su i etiri portreta trogirski8 biskupa9 Ivana )ndreisa, PaJ 7ordanusa 1velika4, Darol5ija i Pinellija 1manja4. @stale slike su9 sv. -artin, kamenovanje sv. !tjepana, izraeski sudac i vojskovoa 7e5tej, sakristija Katedrale i druge zavjetne slike. +z sakristiju je i Kaptolska biblioteka koja posjeduje razne vrijedne isprave, dokumente, pergamente, klnjige itd. Povr8 srednjeg sjevernog pilastra urezan je zlatnim slovima natpis9 .+-K+)- P$I+! 1;<=., "to zna i da je ova veli anstvena graevina zavr"ena tada, tako da jegradnjatrajala gotovo etiri stolje6a.

Benediktinski samostan Sv. Nikole

+z june zidine grada %rogira smje"teni su benediktinski samostan i crkva !v. .ikole 1neko6 sv. 0ujma4. 0a bi se potpunije upoznao benediktinski samostan i crkva !v.

.ikole, potrebno je ukratko prikazati povijest i ulogu benediktinski8 koludrica u Brkvi. !veti ,enedikt, otac zapadnog mona"tva, rodio se oko '=(. godine u mjestu .orcia u +mbriji, a umro oko ;'3. na -ontecassinu. @ndje je napisao svoje -ona"ko pravilo, koje je mudro protkao !vetim pismom te obogatio predajom kr"6anskog Istoka i /apada. ,enediktova sestra !kolastika slijedila je primjer svoga brata i po ela okupljati koludrice, koje 6e, dre6i se na ela moli i radi opsluivati isto Pravilo. @dgovaraju6i na ,oji poziv koludrica zavjetuje obra6anje svoga vladanja i stalnost u zajedniciprema Pravilu sv. ,enedikta ive6i u isto6i, siroma"tvu i poslu"nosti. + Brkvi je sve ano posve6ena i pozvana da ni"ta ne pretpostavlja Kristovoj ljubavi 1Pravilo, ',:14. .ajuzvi"eniji joj je uzor Presveta 0jevica, koja je rije ,oju slu"ala, prebirala u svom srcu i vjerno vr"ila. Koludrice nastoje usmjeravati sav svoj ivot na traenje ,oga. 0a to bolje ostvare, ive zajedno u skrovitosti i sabranosti. + 0u8u !vetom sa !inom sjedinjene prinose @cu molitve i rtve za potrebe Brkve i cijeloga svijeta. /bog zajedni ke mona"ke ba"tine iz razdoblja nepodijeljene Brkve one se na osobitna in sjedinjuju s Kristom u .jegovoj velikosve6eni koj molitvi da svi budu jedno. !lavljenje ,oga liturgijskim inima uzvi"ena je obveza i velika povlastica u ivotu koludrice. Lrtva i gozba eu8aristijskog slavlja u srcu je njezina ivota, a po molitvi Hasoslova, "to ga sv. ,enedikt naziva 0jelo ,oje, u srcu su Brkve moliteljice. Koludrici je, dakle, najvanija liturgijska molitva. 0ruga bitna sastavnica njezina ivota je boansko itanje, latinski lectio divina, to jest slu"anje ,oga koji nam rije svoju ita. Koludrica zato "uti jer slu"a ,oga koji joj govori, a slu"a ga pozorno da mu dobro odgovori. .jezin odgovor nije samo rije ju, nego i djelom. !toga je rad tre6a sastavnica njezina ivota. !vojim radom sudjeluje u ,ojem stvarateljskom djelu, doprinosi uzdravanju svoje zajednice i pomaganju potrebni8. Livot svake koludri ke zajednice i svake koludrice u znaku je benediktinskog gesla, uzetog iz !vetog pisma9 0) !* + !>*-+ !L)>I ,@#M ,enediktinski samostan sv. .ikole osnovan je, prema sa uvanoj povelji o njegovu osnutku, davne 1(2'. godine zalaganjem sv. Ivana %rogirskog. @d osnutka samostana ivot se u njemu nije nikada ugasio. Po ,ojoj volji i milosti, gotovo tisu6u godina u njemu ive koludrice, koje su u povijesti odigrale veliku ulogu u svom gradu i "irem podru ju & kako na polju du8ovnosti, tako i na polju kr"6anske kulture i radinosti. ,rojne sa uvane umjetnine i knjige, osobito poznata zbirka 8rvatski8 knjievni8 tekstova N>artalN & Petra Luci6a iz 12. st., ukazuju na injenicu da su koludrice imale ljubavi i smisla za lijepo. .adasve i8 do dana"nji8 dana privla i i zanosi ljepota ,oja. Posve6ene ,ogu, u ti"ini i sabranosti, u samozatajnomradu koludrice tee rastu i ljubavi prema ,ogu, slave ga i prinose mu ivot molitve i rtve za cijeli svijet. @zra je ,oje nazo nosti koje ispunja du"e oni8 koje mu se potpuno predaju tvore od samostana du8ovnu oazu u kojoj mnogi trae odmor, osvjeenje i podr"ku kroz ivot, a jo" vi"e molitve svoji8 graana, koji su dobrim dijelom odgajani u samostanskoj "koli koja je ukinuta uo i talijanske okupacije. Koludrice svojim radom i nastojanjem trude se u svemu otkrivati i vr"iti volju ,oju. + apsidi samostanske crkve !v. .ikole isti u se rije i Pjesme nad pjesmama9 >*.I 0* LI,).@, !P@.!) -*), >*.I 0* LI,).@, >*.I B@$@.) ,*$I!, "to zna i9 0@OI ! LI,).@.), /)$+H.IB* -@7), 0@OI ! LI,).@.), 0@OI 0) %* @K$+.I-. %o je poziv Isusa & /aru nika, kojemu su se koludrice odazvale. + radosnom iskustvu blizine ,oje koludrice vjeruju da i danas ima zanosni8 djevojaka koje 6e u sebi prepoznati Isusov poziv i velikodu"no mu se odazvati pridruiv"i im se ivotom u ovom samostanu, kao tolike djevice u povijesti Brkve.

Crkva i samostan Sv. Dominika u Trogiru

-eu vane spomenike +.*!B@&va grada %rogira spadaju t. samonstan !v. 0ominika i njegova crkva. @ni duguju svoje po etke dominikanskom samonstanu !v. Katarine )leksandrijske u !plitu. Povijesni izvori govore da je ugledni trogirski graanin .ikola )lbertinov prioru splitskog samostana oko 1:2(. g. darovao crkvicu posve6enu sv. Dranji )si"komu, a nad njom jeimao patronatsko pravo. ,udu6inisu imali samostana, nego su se nastanili u jednoj manjoj ku6i u neposrednoj blizini spomenute crkvice, isti im je trogirski graanin ujedno darovao zemlji"te kako bi na njemu mogli sagraditi samostan. 0ominikanci su najprije po eli graditi novu crkvu. %ako su godine 13('. kupili gradili"te na zapadnom dijelu grada gdje su postavili temelj velike crkve koja i danas postoji. #raena je u dva dijela. .ajprije je krajem PIII. st. 11:=(. & 1:<(.4 bila izgraena crkva koja je bila ne"to kra6a od dana"nje. Iz tog razdoblja potje u juni goti ki prozori, izmeu koji8 su godine 13:;. bila podignuta tri groba, a nji8ovese visoke konzolice jo" uvijek vide u zidu. .a stranjem zidu apside je crte ranogoti ke bi5ore i srpastog romanti kog luka koji svojim oblikom svjedo e da je apsida sagraena najkasnije u prvoj polovici PI>. st. +z nju je, vjerojatno malo kasnije, podignut visok zvonik. + drugoj polovici PI>. st. crkva je produena prema zapadu kada je dobila svoj kona ni oblik. $adi se o jednobrodnoj prostranoj crkvi s drvenim stropom i pravokutnim korom, a u njoj sve odi"e jednostavno"6u, dostojanstvom i ozbiljno"6u. /apadno pro elje sagradeno je oko 133:. g. + slubi tog prikladnog vjerskog ugoaja bili su uski i visoki prozori, kao i prostrana rozeta na njezinu zapadnom pro elju. !redi"njim dijelom lunete dominira visoki relje5 -arije s 0jetetom. @grnuta je velikim pla"tem koji ju pokriva od glave do nogu. Ispod pla"ta je okomito naborana 8aljina dugi8 i uski8 rukava. 0jevica desnom rukom dri !ina odjevena u dugu 8aljinicu. ! lijeve -arijine strane je lik -arije -agdalene, a s desne stranebl. )ugustina Kaoti6aI do njegovi8 nogu u minijaturnom obliku prikazan je lik njegove sestre ,itkule, dobro initeljice Brkve. Iako je majstor .ikola 0ente potpisao samo relje5, ini se da je on ujedno i graditelj itavog pro elja. 7uni ulaz je jednostavan, kao da je ar8itekt elio re6i da pred ,oga treba do6i u jednostavnosti i ozbiljnosti, bez vanjskog uresa. .ajstariji sa uvani opis o unutra"njosti crkve za8valjujemo apostolskoj vizitaciji 0almacije koju je godine 1;3<. u ime pape #rgura PIII. obavio veronski biskup i budu6i kardinal )gostino >alier. Iz njegova izvje"taja saznajemo da je crkva u to vrijeme imala "est oltara. #lavni je bio posve6en sv. 0ominiku i sv. -ariji -agdaleni. @stali su bili9 #ospe od alosti, !v. Proroka, sv. >inka Derrerskoga, sv. Katarine )leksandrijske i #ospe od ruarija. !vi su oni imali po jednu staru i umjetni ki izraenu sliku, a oltar #ospe od alosti i kameni relje5 s prizorom skidanja s kria. Imala je i neke umjetni ki izraene mo6nike za uvanje sveta ki8 relikvija. +mjetnost i ljepota su bile estetska& i teolo"ka kategorija. %o je razlog "to su umjetni ke slike bile naru ivane od poznati8 majstora. %ako je 12(3. g. za oltar Imena Isusova naru enaslika @brezanje Kristovo, poznatog mleta kog slikara 7acopa .egrettija, zvanog Palma -lai. !lika #ospe od ruarija potje e iz radionice poznate slikarske obitelji 7acopa i Leandra ,assano s kraja P>I. i po etka P>II. st. s prikazom Lepetanske bitke. 7edan medaljon #ospa s 0jetetom i sv. Ivanom Krstiteljem pripisuje se "ibenskom slikaru 7urju Hulinovi6u, u Italiji poznatom pod imenom !c8iavone. #odine 1<1:. postavljen je novi oltar #ospe od alosti. +

crkvi se nalazi nadgrobni spomenik obitelji !obota, djelo poznatog majstora .ikole Direntinca, izraen 1'(<. g. + njegovoj luneti je izraeno oplakivanje Krista 1PietQ4, a na konzolama stoje dva snana lava, od koji8 jedan simbolizira tunu rezignaciju, a drugi osvetu. + crkvi se takoer nalazi krini put posebneumjetni ke vrijednosti za koji se predpostavljalo da potje e iz PIII. st. + sakristiji se uva "estodijelni polipti8 na drvu, koji se nekada nalazio u crkvi, djelo ,laa7urjeva%rogiranina iz P>. st. Brkva je vi"e puta bila popravljana i nabavljan je novi namje"taj. Posljednji ve6i za8vat na crkvi bio je po etkom PIP. st., kada je promijenjenkrov, a godine 1<(3. nabavljene su nove orgulje. Brkva je trenutno veliko radili"te, injiktiraju se i poja avajutemelji. !amostan je odma8 od po etka nosio ime sv. 0ominika. + po etku se radilo o jednoj omanjoj ku6i koja je mogla ugostiti svegadvije do tri osobe. Imaju6i u vidu sve ve6u potrebu dominikanaca, gradska op6ina im je godine 1'(3. dopustila nabavu jednog gradili"ta i ku6e da je pregrade za vlastitu upotrebu. .o, svega pet godina kasnije ta je ku6a morala biti poru"ena zbog gradnje gradski8 zidina s june strane. !amostanska zgrada na kat sagraena je tijekom P>. st. .jegova ukupna povr"ina iznosi 11;( m:. .a sjevernoj strani smje"ten je klaustar s trijemom, povr"ine oko 33( m:, s prostranom taracom bez ograde i zdencem u sredini na kojem se isti e lijepo isklesano kruni"te. !a zapadne strane je omanji vrt za uzgoj povr6a. !a svoje june strane samostan je grani io s gradskim zidinama koje su poru"ene "ezdeseti8 godina PIP. st. + njegovoj neposrednoj blizini s isto ne strane nalazila se crkvica 0u8a !vetoga koja je godine 1=<=. nastradala u poaru pa je na tom mjestu godine 1<1(. bila sagraena velika novogoti ka "kolska zgrada u kojoj je danas @.E. Petar ,erislavi6. !amostan je godine 1<''. te"ko postradao u bombardiranju, ali je naknadno potpuno obnovljen u izvornom obliku. .edavno je zamjenjen krov isto nog dijela samostana i preureene su prostorije. Iz ovog samostana potje u mnogi u eni i ugledni ljudi9 lektori, bakalaureusi i doktori teologije, generalni propovjednici, pro5esori, diplomati, biskupi itd. -eu njima se posebno isti e .ikola -ilinovi6, osniva samostana !v. Kria u )rbaniji 11'3:.4 i obnovitelj dominikanskog stroeg reda 0almatinske provincije, a umro je na glasu svetosti 11';1.4. + istom razdoblju ivio je i 5ra ,artul, kaligra5 i iluminator srednjovjekovni8 rukopisa. .aro ita traga ostavio je iza sebe)ugustin Kaoti6, prvi 8rvatski blaenik, biskup zagreba ki i lucerski. 0rugi poznati biskup iz ovog samostana bio je >inko )ndreis, biskup @to ca u Lici koji se svesrdno zauzimao za obranu Arvatske od %uraka poslije tragi ne Krbavske bitke 11'<3.4. .a blagdan bl. ). Kaoti6a, (3. kolovoza :((:. godine, ispred zapadnog crkvenog ulaza i vrta samostana postavljen je i blagoslovljen kip ,laenika. + crkvi i samostanu sv. 0ominika trenutno su na slubi9 prior 5ra >eseljko ,egi6, 5ra Ivan @drljin i asna sestra )ndrijana, a ivot i sluba ,oja supo dominikanskim uancama.
Bottom of Form

TROGIR, grad i luka na obali Katelanskog zaljeva, 27 km zapadno od Splita; Stara gradska jezgra smjetena je na otoiu izmeu iova i kopna; sa susjednim kopnom spojena je kamenim mostom, a s iovom pokretnim mostom !radsko podruje iri se i na sjevernu obalu iova, nasuprot otoiu "rogir je u pravom smislu grad#muzej $jubitelji kulturno#povijesni% spomenika, umjetniki% djela, izvorni% zdanja i lijepi% uli&a u "rogiru e upoznati raskonu i slojevitu batinu # od romanikoga dvorita do suvremeno opremljeni% interijera 'eponovljiva povijesna jezgra, (adovanov portal, umjetnike zbirke, koje su tijekom stoljea

oduevljavale namjernike i putopis&e, nude trogirskome turistu divotu koju kao prikladan suvenir personi)i&ira relje) Kairosa * +++ st prije Krista grko naselje "ragurion, koje se u doba rimskog vladanja razvija u jaku luku 'aglim usponom obli,nje Salone "rogir gubi prijanje znaenje * doba doseljenja -rvata u grad se sklanjaju izbjegli&e iz razorene Salone .d +/ st plaa danak %rvatskim vladarima * /+ st dobiva biskupiju 0ukinuta 1222 3, a 1147 ugarsko# %rvatski kralj Koloman priznaje mu autonomna gradska prava !od 1125 osvajaju ga i gotovo do temelja razaraju Sara&eni "rogir se brzo oporavlja i u tijeku /++ i /+++ st do,ivljava sna,an gospodarski uspon !od 1262 ondje je naao utoite kralj 7ela +8 bje,ei pred "atarima * /+++ i /+8 st "rogirani najee biraju za svoje bribirske knezove 9ubie; meu njima se istie :laden +++ 01562 3, koga natpis na nadgrobnoj ploi u trogirskoj katedrali zove ;tit -rvata< !od 1624 zapoinje dugo razdoblje vene&ijanske vladavine 'akon pada 8ene&ije 17=7 "rogir je do 1=12 0osim razdoblja )ran&uske vladavine 124> #16 3 pod ?ustrijom !od 1=12 vraen je mati&i zemlji Stara jezgra grada na otoiu # od 1==7 upisana u *'@SA.#ov registar spomenine batine # )ormirala se u razdoblju /+++ #/8 st unutar zidina koje je 8ene&ija u /8 st obnovila, izgradivi dvije jo i danas sauvane utvrdeB katel Kamerlengo i kulu sv :arka Stariji, istoni dio grada razvio se oko glavnoga trga s katedralom Capadni dio, Dasika, naseljen je kasnije 'a susjednom otoku iovu razvilo se novo naselje u doba ratova s "ur&ima Cidine oko grada poruene su poetkom /+/ st * prolosti, "rogir je bio jedan od najistaknutiji% kulturni% sredita Ealma&ije "u djeluju u /+++ st majstor (adovan, u /8 st kipari i graditelji +van 7udislavlji, :atej !ojkovi, 'ikola Firentina&, ?ndrija ?lei, +van Euknovi 0rodom "rogiranin3 i 7la, Gurjev "rogiranin, u /8 i /8+ st %umanisti Detar i Koriolan Aipiko i Fran "rankvil ?ndreis, prijatelj @razma (otterdamskog, u /8++ st povjesniar +van $ui Sa sjeverne strane u grad se ulazi kroz kasnorenesansna gradska vrata 0/8++ st 3 *skim i slikovitim uli&ama s nekoliko lijepi% palaa 0barokna palaa !aragnin#Fan)ogna, sada !radski muzej; lapidarij3 dolazi se na 'arodni trg Sjevernu stranu trga zatvara trobrodna katedrala sv $ovre 0/+++ #/8 st 3 Kroz predvorje se dolazi do glavnog ulaza, (adovanova portala, najznaajnijeg dijela romanike plastike u Ealma&iji, to ga je izveo 1264 majstor (adovan uz pomo suradnika Dortal )lankiraju )igure lavova, iznad koji% stoje likovi ?dama i @ve 'a vanjskim pilastrima su likovi sveta&a, na srednjim ,anr#prizori koji simboliziraju pojedine mjese&e, a na unutranjim stupiima ni,u se prizori iz lova i likovi )antastini% ,ivotinja uokvireni bujnom biljnom dekora&ijom * luneti relje) (oenje Kristovo * dnu predvorja je krstioni&a iz 16>7 , najznaajniji sauvani rad ?ndrije ?leija +znad vrata relje) Krtenje Kristovo, a u unutranjosti oltar s kipom sv +vana Krstitelja i iznad njega relje) Sveti Gerolim u spilji * katedrali su osmerokutna kamena propovjedaoni&a iz /+++ st , gotike korske klupe 0+van 7udislavlji, 165= 3, iznad baroknoga glavnog oltara &iborij iz /+8 st s )igurama 'avjetenja 0majstor :avro3, a na stupovima i oltarima slike ?ugustin Ka,oti 0Ga&opo Dalma ml , 1H== 3, Dolaganje u grob i Sveta :agdalena 0Dadovanino3 i dr * sjevernom brodu je kapela bl +vana *rsinija, najljepi spomenik renesanse u Ealma&iji !radio ju je 16>2 #=7 'ikola Firentina&, a dva kipa +vana Euknovia 0Sv "oma iz 1H42 i Sv +van @vanelist3 * sakristiji su slike Sveti Gerolim i Sveti +van Krstitelj 0!entile 7ellini3 i kasnogotiki ormar 0rad majstora !rgura 8idova, 16H2 3 :eu predmetima katedralne rizni&e istiu se bjelokosni gotiki tripti% i vie srednjovjekovni% iluminirani% kodeksa

(anogotiki prvi kat zvonika dovrio je 01622 3 :atej !ojkovi, koji je s majstorom Stjepanom podignuo i drugi kat u obli&ima kiene vene&ijanske gotike; zavrni kat izveo je "ri)un 7okani 01H=2 #1>14 3 u stilu kasne renesanse 'a vr%u zvonika su kipovi etvori&e evanelista 0?llesandro 8ittoria, /8+ st 3 'a ju,noj strani trga je gradska lo,a iz /8 st ; u njoj relje) Dravda 0'ikola Firentina&, 1671 3 i relje) s )igurom bana 7erislavia 0+ :etrovi3 *z lo,u je gradski toranj sa satom, neko renesansna &rkvi&a sv Sebastijana 0kipovi Krista i sv Sebastijana na )asadi vjerojatno djela 'ikole Firentin&a3 +za lo,e je trobrodna ranosrednjovjekovna &rkvi&a sv 7arbare 0/+ st 3, najstarija trogirska &rkva sauvana u izvornom obliku Capadnu stranu trga zatvara palaa Aipiko, koja se sastoji od velike # portal 0+ Euknovi3 i male palae meusobno odvojene uli&om 'a suprotnoj strani trga je gradska vijeni&a iz /8 st s romanikom )asadom prema trgu; u gotikom dvoritu grbovi i kamena glava 0po predaji lik klesara :ateja !ojkovia3 *z gradsku vijeni&u vodi uli&a do obale, gdje je romanika &rkva sv +vana Krstitelja 0/+++ st 3 s osta&ima srednjovjekovni% zidina; u &rkvi je grobni&a obitelji Aipiko, relje) .plakivanje Krista 0'ikola Firentina&, oko 1674 3; u novije vrijeme u &rkvi je DinakotekaB slike 0/+8 #/8++ st 3, kipovi, kodeksi Ealje obalom dolazi se do renesansni% gradski% vrata; desno je ,enski benediktinski samostan 0utemeljen 14>6 , proiren u /8+ st 3 s &rkvom sv 'ikole (enesansni zvonik graen je 1H=2 * samostanskoj zbir&i uva se relje) Kairosa, romanika :ajka 7o,ja s djetetom, slikano gotiko raspelo i dr +dui dalje obalom uz kameni stup za zastavu # 9tandara& 01>4H 3 dolazi se do renesansne palae $ui 01>46 3 s lijepim portalom i dvoritem Eesno uli&a vodi do renesansne &rkve sv Detra 0barokni glavni oltar3 Capadno od palae $ui je samostan i &rkva sv Eominika, jednobrodna gotika graevina iz /+8 st s baroknim oltarima Dortal &rkve je djelo majstora 'ikole iz 1572 * &rkvi je grobni&a obitelji Sobota 0'ikola Firentina&, 16>= 3 i slika .brezanje +susovo 0Ga&opo Dalma ml , 1>47 3; u samostanskoj zbir&i gotiki polipti% 07la, "rogiranin3 Sjeverozapadno od samostana di,e se osamljeni zvonik 01H=H 3 &rkve sv :i%ovila, sruene u bombardiranju 1=66 'a jugozapadnom kraju otoia je katel Kamerlengo, koji je neko bio spojen s gradskim zidinama 8isoka kula katela nadograena je na stariju genovsku kulu iz 1524 Eananji izgled katel je dobio u /8 st Sjeverno od katela je okrugla kula sv :arka iz /8 st , a izmeu nje i katela klasi&istika glorijeta iz doba )ran&uske okupa&ije 'a gradskome groblju 2 km sjeveroistono od "rogira nalazi se relje) 7oga .&a 0'ikola Firentina&3 "rogir su osnovali grki kolonisti s otoka 8isa u +++ stoljeu prije nove ere 'a toj antikoj jezgri le,i povijesna jezgra "rogira, koji je najbolje sauvan romaniko#gotiki grad ne samo na Gadranu, ve i u &entralnoj @uropi "rogirska srednjovjekovna jezgra, okru,ena zidinama, objedinjuje dobro sauvan dvora& i kulu, te brojne graevine i palae iz romanikog, gotikog, renesansnog i baroknog perioda 'ajznaajnija graevina je trogirska katedrala s portalom zapadni% vratiju, remek#djelom majstora (adovana najznaajnijim primjerom romaniko#gotike umjetnosti u -rvatskoj Trogirski opus 'ajznaajniji dio svog opusa ?ndrija ?lei ostvariti e u "rogiru .ndje je ve izmeu 16H1 I 16H7 godine radio na palaama biskupa "orlona i plemia Koriolana Aipika .d prve je danas ostala sauvana samo jedna tri)ora 'o zato je ouvana palaa Aipiko, na kojoj je prema nekim pretpostavkama 0Avito Fiskovi3 kao suradnik radio i 'ikola Firentina& 'o svoja najznaajnija ostvarenja ?lei je realizirao u trogirskoj katedrali sv $ovre .ndje prvo podi,e krstioni&u a potom i kapelu sv +vana "rogirskog 0*rsinija3 (ije je o

djelima znaajnim i u meunarodnom kontekstu razvoja umjetnosti u kojima ?lei nadilazei du% kasne gotike i srednjega vijeka vrlo rano ovladava vokabularom rane renesanse Trogirska krstionica JurediK 16>4 godine ?ndrija ?lei odlazi iz Splita u "rogir .ndje je dobio zadatak da uz nadsvoeno predvorje katedrale sv $ovre dogradi krstioni&u +stovremeno kada je zapoela izgradnja krstioni&e ?lei radi i na preoblikovanju katedralne sakristije !radnja krstioni&e trajala je trajala do 16>7 godine "kada ?lei upisuje svoje ime s unutarnje strane krstioniki% vrataB ?'E(@?S ?$@/+*S E*((?A-+'*S .D+F@/ :AAAA/++ 8olumen krstioni&e je jednostavan kvadrat *laz u krstioni&u je iz predvorja katedrale iznad koga je postavljen relje) Kristova krtenja "lo&rt unutranjosti je paetvorina presvoena iljastim kazetiranim bavastim svodom Drostorna kon&ep&ija unutranjosti raena je doslov&e prema prostornoj kon&ep&iji Gupiterova %rama u Eiokle&ijanovoj palai Dodno,ni vijena& nosi zidne plo%e ukraene motivima kanelirani% plitki% pilastara s korintskim kapitelima izmeu koji% su umetnute konkavne kanelirane nie ukraene u gornjem djelu s koljkastom lepezom Drema (adovanu +vaneviu kanelirani pilastri i konkavne nie Lmonolitni su kameni blokovi u debljini zida, tako da graevina ima vie monta,ni nego zidani karakterM Kako istie ?ndrija :utnjakovi, ?lei time nastavlja Listovjetnu graditeljsku strukturu ibenske katedrale Gurja Ealmatin&a kao izvorni identitet dalmatinske ar%itektureM Korintski kapiteli zidni% pilastara nose dvostruki vijena& !ornji dio vijen&a nainjen je od dvostrukog niza lia, a donji ini )riz djeaka 0Dutta3 Krstioni&a sadr,i i tri skulptorska djela ?ndrije ?leijaB relje)e Kristovo Krtenje u luneti nad ulazom i sveti Geronima u zabatu iznad oltara te oltarnu skulpturu +vana Krstitelja Kompozi&iju Kristova krtenja (adovan +vanevi dovodi u vezu s slikom Kristova krtenja Diera della Fran&es&a Drema +vaneviu ovaj je relje) jedan od najva,niji% dokumenata ranorenesansne skulpture u Ealma&iji Drema ?ndriji :utnjakoviu ?ndrija ?lei Lstvorio je svojom krstioni&om prvo renesansno djelo u -rvatskoj, u isto vrijeme kada se renesansa zapoela )ormirati u +taliji i nekoliko desetljea prije nego to se renesansa poela javljati u drugim zemljama @uropeM K?D@$? S8@".! +8?'? "(.!+(SK.!

"rogir# Arkva sv Eominika, Sobotina grobni&a

Cadar# Sv Gerolim u pustinji, rizni&a &rkve sv :i%ovila

6 sijenja 16>2 godine ?ndrija ?lei i 'ikola Firentina& potpisuju s trogirskim kaptolom ugovor o izgradnji kapele sv +vana "rogirskog Dredvien je prostor uz sjeverni zid katedrale na mjestu gdje se do tada nalazila jedna kua Cidovi kapele podijeljeni su u

etiri zineB podno,je u obliku klupe, )riz s puttima bakljonoama, sredinju zonu s niama za skulpture i atiku s kru,nim prozorskim otvorima Dretpostavlja se da je ?lei izradio barem osam od ukupno devetnaest putta, dok je ostale izradio 'ikola Firentina& Kiparski radovi u kapeli odaju nekoliko razliiti% autorski% rukopisa, i iako je utvrivanje autorstva pojedini% djela izazvalo mnogobrojne strune polemike pri%vaeno miljenje je da su skulpture Geronima, +vana Krstitelja i jednog neutvrenog sve&a u niama djelo ?ndrije ?leija Kipovi za nie se kleu izmeu 1622 do 1HH= godine dok su kipovi navjetenja na ulaznom luku kapele nastaju u najranijoj )azi izgradnje Kip :arije pripisuje se ?leiju a kip ?nela atribuiran je kao rad 'ikole Firentin&a Drema (adovanu +vaneviu kapela sv +vana "rogirskog je Lnajskladnija ar%itektonsko# skulptoralna &jelina interijera to ju je umjetnost rane renesanse ostvarila u @uropiM IBENIK grad i luka u sjevernoj Ealma&iji, nedaleko od ua Krke u 9ibenski zaljev koji je uskim prolazom spojen sa 9ibenskim kanalom; 9ibenik se prvi put spominje 14>> u ispravi kralja Detra Kreimira +8 koji boravi u utvrenom katelu sv :i%ovila, danas Sv ?na 8ene&ijan&i dr,e 9ibenik 111> #26 i 112H #55 *garsko#%rvatski kralj Stjepan +8 daje mu autonomiju 11>7 'akon krae bizantske vladavine 0do 1124 3 gradom vladaju naizmjen&e ugarsko#%rvatski kraljevi, 8ene&ija, bosanski kralj Stjepan "vrtko i %er&eg -rvoje 8uki -rvatini Donovno je pod vlau 8ene&ije 1612 #17=7 .tada pa do 1=12 0osim razdoblja )ran&uske okupa&ije3 nalazi se, zajedno s ostalom Ealma&ijom, pod ?ustrijom 'a kraju + svjetskog rata okupirala ga je +talija, ali je po odredbama (apalskog ugovora 01=24 3 vraen mati&i zemlji # 9ibenik je rodno mjesto %umanista G 9i,goria 0oko 1624 #1H4= 3, ? 8rania 01H46 #1H75 3 i F 8rania 01HH1 #1>17 3 i dr +zmeu pristana i Doljane lijevo je &rkva sv Frane s )ranjevakim samostanom * jednobrodnoj gotikoj &rkvi 0iz /+8 st 3 bogato rezbareni kasetirani strop 0/8++ st 3, oltari koje je, po na&rtima Gerolima :ondelle, izveo u 8ene&iji 1>5H +seppo (idol)i * samostanskoj zbir&i ima vei broj rukopisni% kodeksa 0najstariji iz /+ st 3, inkunabula i stari% knjiga 'a zapadnoj strani Doljane je zgrada kazalita $ijevo od nje u Cagrebakoj uli&i je paro%ijska &rkva, prvobitno &rkva benediktinskoga ,enskog samostana 015=4 3; zvonik na presli&u 0iz kasnog /8+ st 3, jedan od najljepi% zvonika tog tipa na %rvatskoj obali 'eto podalje u istoj uli&i nalazi se &rkva sv +vana Krstitelja 0nekad &rkva Sv "rojstva, pregraena poslije 162H 3; uz nju je prigraeno vanjsko stubite 0izveo +van Dribislavlji 16>4 3 * blizini se nalazi 'ova &rkva, graena u doba prijelaza iz gotike u renesansu; zvonik je 1762 #H= gradio +van Skoko Kasetirani oslikani strop u &rkvi 01>25 #52 3 izveli su Gerolim :ondella i suradni&i, a )reske :i%ovil Darki 01>1= 3 i ?ntun :oneg%in 01>22 3 * produ,etku Cagrebake uli&e 0u kojoj ima nekoliko stari% patri&ijski% kua3 je najstarija jezgra grada, koja se nepravilnim rasporedom uli&a prilagouje nagibu bre,uljka s tvravom sv ?ne, najstarijom ibenskom obrambenom graevinom 0pojaanja u /8+ i /8++ st 3; s tvrave, ispod koje je gradsko groblje, pru,a se izvanredno lijep pogled na grad i okoli&u * tom dijelu grada je gotika palaa Fos&lo, palaa .rsini 0od 16HH u posjedu Gurja Ealmatin&a3 s bogatim portalom, &rkva sv $ovre 0barokna graevina iz 1>77 #=7 ; u samostanskoj zbir&i slika Gurja Nulinovia i, na obali, &rkva sv Eominika Drema sreditu grada put vodi na trg pred katedralom sv Gakova 'a trgu je spomenik Gurju Ealmatin&u 0rad +vana :etrovia3 !radnja katedrale, najmonumentalnije graevine prijelaznog stila iz gotike u renesansu na istonoj obali Gadrana, zapoela je 1652 ; posveena je tek 1HHH 'akon nekoliko graditelja iz vene&ijanski% krajeva, za protomagistra je postavljen graditelj i kipar Guraj Ealmatina& 0signatura na pilastru kora izmeu dva anelia3, koji je na njoj radio uz prekide do smrti 0167H 3 .n je dovrio donji dio graevine, izveo apside s )rizom portretni% glava

0713 i baptisterij 016H2 3 ispod ju,ne apside, prvobitnoj kon&ep&iji dodao kratki popreni brod i projektirao kupolu 'ajbli,i mu je suradnik bio +van Dribislavlji 'akon Gurjeve smrti gradnjom upravlja 'ikola Firentina& * to su vrijeme izgraeni svod &rkve i kupola, primjenom jedinstvenog sustava svedeni%, meusobno utoreni% kameni% ploa +znad poboni% kapela 0sa svake strane est3 izgraena je galerija * prvoj je kapeli s desne strane epita) Gurja 9i,goria 016H> , rad Gurja Ealmatin&a3, u prvoj kapeli s lijeve strane sarko)ag +vana Sta)ilia iz /8+ st 'a oltaru sv Kri,a je raspelo 0rad Gurja Detrovia iz 16HH 3, na oltaru sv Fabijana i Sebastijana slika Filippa Caninbertija s poetka /8++ st Dropovjedaoni&a, rezbarena u drvu, rad je Gerolima :ondelle 01>26 3 Stupii na ogradama pjevalita rad su 'ikole Firentin&a, a statusa jednog od dvoji&e proroka 0@lizeja3 djelo je Davla !ospodnetia iz 1H=H !lavni je oltar iz 1>52 +z ju,ne apside jedne stube vode u sakristiju 0u njoj rezbareni ormari, rad Gerolima :ondelle3, a druge u krstioni&u, rad Gurja Ealmatin&a 'a trgu, preko puta sjeverne strane katedrale, nalazi se !radska lo,a, nekad sjedite gradskog vijea, podignuta 1H55 #62 'asuprot apsidama katedrale je &rkvi&a sv 7arbare 016H7 #>1 , graditelj +van Dribislavlji3; u njoj je Cbirka &rkvene umjetnosti 0dva polipti%aB 7la,a "rogiranina i 'ikole 8ladanova3 'a obali se na katedralu naslanja stara biskupska palaa 0165= #61 3 s kasnogotikim dvoritem 0u prizemlju portik3 *z nju su sauvana stara :orska vrata, ulaz u grad s obale 'a obali je i nekadanja Kne,eva palaa 0sada :uzej grada 9ibenika sa zbirkama ar%eoloki% nalaza, ar%ivalija, numizmatike3 'a obali je i kasnorenesansna &rkvi&a sv 'ikole s kasetiranim stropom 017>2 3 .d Doljane put vodi uzbrdo do tvrave 9ubieva&; dalje uzbrdo prema sjeverozapadu najvia ibenska tvrava, Sv +van 012H m3 Katedrala Svetog Gakova u 9ibeniku, trobrodna je bazilka s tri apside i kupolom 0 visina unutranjosti je 52 m 3 Konstruk&ija je katedrale zapoeta u vene&ijanskom gotikom stilu, ali je dovrena u stilu toskanske renesanse !otovo je 1H desetljea prolo od trenutka kada je donesena odluka o gradnji katedrale 1642 do njenog posveivanja 1HHH !radnja je poeta 1651 na mjestu gdje je ranije postojala manja katedrala tako da se u gradnji nove katedrale koristio materijal ranije postojee &rkve Kamen za gradnju donosio se s Korule, Suska, 7raa, (aba i Krka * prvoj )azi gradnje sudjelovali su talijanski majstori Fran&es&o di !ia&omo, $orenzo Din&ino i Dier Daolo 7ussato, zajedno s domaim majstorima klesarima ?ndrijom 7udiem i !rubiom 9la)iem 0uzdu,ni zidovi i oba portala 3 1666 godine gradnju preuzima Guraj 0:atejev3 Ealmatina& Dod njegovim vodstvom nastaju pobone lae, svetite, apside ukraene )rizom od 76 glava 0 smatra se da su to portreti eminentni% graana 9ibenika3 i sakristija 'ikola Firentina& je nastavio gradnju 0zavretak poboni% laa, kupola i projekt krovita # kameni% svodova3 'akon smrti 'ikole Firentin&a 1H4H godine, gradnju su katedrale konano zavrili 7artolomeo i !ia&omo de :estre .vaj jedinstveni sakralni spomenik iznimno je interesantan primjer kao jedina graevina koja nema zidarski% elemenata, i gdje su zidovi, svodovi i kupole konstruirane jedinstvenom metodom 0koju je prvi upotrijebio Guraj Ealmatina& 3 gdje se naknadno, u &jelinu sla,u pre&izno isklesani kameni djelovi, metoda koja je koritena u tesarskom zanatu (ezultat je sklad kamene &jeline, metode slaganja, i apsolutne %armonije unutranjosti i vanjskog volumena katedrale "e%nika gradnje najbolje se oituje u zabatu glavne )asade 0)orma trolista3 kao jednom od najstariji% u @uropi i kao jedinom koji se prirodno nastavlja kao dio trobrodnog tlo&rta &rkve u %armoniji s oblikom i veliinom svodova *nutar katedrale, u laama se nalazi nekoliko oltara, a iznad poboni% laa su dva reda galerija Kri, na oltaru Svetog Kri,a iz 16HH godine, remek#djelo je Guraja Detrovia 'a oltaru Sveta "ri kralja nalaze se dva mramorna relje)a koji prikazuju anele, rad 'ikole Firentin&a i slikara 7ernardina (i&&ija Kip proroka remek#djelo je Davla !ospodnetia iz 1H=6 godine (ezbarena propovjedaoni&a remekdijelo je Gerolima :ondela 0 1>26 3 'a oltaru Svetog Fabijana i

Svetog Sebastijana slika je Filipa Caninbertia !lavni oltar :ajke od Suza datira iz 1>54 godine Eok se eete pored nadgrobni% spomenika mo,ete uoiti epita) Gurja 9igoria, rad ?ndrije ?lesija 016H63 prema &rte,u Gurja Ealmatin&a, spomenik biskupu Spignaroli 0? 'ogulovi3 i sarko)ag +vana Sta)ilia 9ibenska je katedrala dobila status Catiene svjetske batine pod patronatom *'@SA.#a 2444 godine SPLIT, grad i luka u srednjoj Ealma&iji; * Splitu djeluje velik broj kulturno # prosvjetni% ustanova i kolaB Sveuilite 0osnovano 1=76 3, kazalite, muzeji i galerije, instituti, a u novije vrijeme i spe&ijalizirana institu&ija *'#a za zatitu ovjekove okoline 0Aentar za koordina&iju plana prioritetni% ak&ija na Sredozemlju3 Svake godine odr,avaju se kulturne mani)esta&ije Splitsko ljeto 0opere, drame i kon&erti na otvorenim pozorni&ama3, te glazbene mani)esta&ije 0:elodije %rvatskoga Gadrana, Festival zabavne glazbe Split3 Split je ne samo glavno urbano, kulturno i prometno sredite Ealma&ije iz kojega vode putovi kopnom i morem u brojna ljetovalita Ealma&ije nego je i sam esti &ilj turista i izletnika !rad s 1744 godina postojanja uz mnotvo ar%eoloki%, povijesni% i kulturni% spomenika, meu kojima posebno mjesto svakako zauzima uvena Eiokle&ijanova palaa, dio svjetske batine *'@SA.#a, posjeduje atraktivnosti, toplinu bogatstva suvremenoga mediteranskoga grada . dugoj turistikoj tradi&iji Splita govori 12=6 objavljen prvi is&rpni vodi grada i njegove okoli&e Cbog povijesnosti grada danas najprije valja uputiti na splitske muzejeB :uzej %rvatski% ar%eoloki% spomenika # kapitalni projekt %rvatske kulture utemeljen 12=5 u Kninu; ?r%eoloki muzej iz 1224 , jedan od najstariji% muzeja u -rvatskoj; (izni&u splitske katedrale, u kojoj je vrijedna zbirka &rkveni% umjetnina; @tnogra)ski muzej, utemeljen 1=14 ; Dovijesno#pomorski muzej; Drirodoslovni muzej 8rijedno je pogledati !aleriju umjetnina, utemeljenu 1=51 , Cbirku )ranjevakog samostana u Doljudu, !aleriju :etrovi i dr Split je sportski velegrad 01=7= odr,ane :editeranske igre3 u kojemu djeluju mnogi poznati i popularni sportski klubovi i natje&atelji, a mnogobrojni su i tereni kojima se mogu koristiti rekreativ&i 7ogat je i kulturni i zabavni ,ivot, osobito ljeti, kada se Split sa svojim trgovima, dvoritima i drugim prostorima pretvara u veliku pozorni&u pod vedrim nebom *sred sezone odr,ava se tradi&ionalni )estival Splitsko ljeto, kada se izvode drame, opere i kon&erti 0od polovi&e srpnja do polovi&e kolovoza3 Splitske subotnje veeri posveene su ozbiljnoj glazbi .dr,avaju se i )estivali zabavne glazbe, ?rt # ljeto, )olklorne priredbe, puka )eta Eani (aduni&e i drugo "ijekom godine upriliuju se :arulievi dani 0u travnju3, Knjiga :editerana 0u listopadu3, a meu tradi&ionalnim mani)esta&ijama su 7lagdan sv Kri,a, Sajam &vijea, 7al Spliana, sajam vina i dr Ean grada slavi se 7 svibnja, na 7lagdan Sv Euje, zatitnika grada * Splitu djeluje nekoliko kazalita, meu kojima svakako valja spomenuti -rvatsko narodno kazalite, podignuto 12=5 , koje organizira kazaline )estivale Splitsko ljeto i :arulieve dane Ejeluje i Kazalite mladi%, te Splitsko kazalite lutaka 8jerojatno grko naselje ?spalat%os .ndje je &ar Eiokle&ijan oko 544 podignuo svoju raskonu palau u kojoj je proveo posljednje godine ,ivota i bio pokopan Doslije njegove smrti 0515 3 palaa je slu,ila kao boravite prognani% rimski% &areva i lanova nji%ovi% obitelji 0Gulije 'epot3 Kad su oko >16 Salonu osvojili ?vari i Slaveni, njezini su stanovni&i potra,ili utoite unutar zidova Eiokle&ijanove palae 'ovo naselje brzo se razvija; ve u 8++ st obnovljena je nekadanja solinska biskupija 8last bizantskog &ara Split je priznavao 212 #14>= , kada ga je kralj Detar Kreimir +8 pripojio -rvatskoj .d 114H priznaje suverenitet ugarsko#%rvatski% kraljeva, sauvavi autonomiju na temelju svoji% stari% muni&ipalni% prava .d 1247 graani biraju za svoje priore i komese %rvatske, %umske i bosanske )eudal&e 0knez Eomald, Detar -umski, !rgur 7ribirski,

Davao i :laden 9ubi, -rvoje 8uki -rvatini3 !od 1624 Split se stavlja pod zatitu 8ene&ije, koja nastoji uvrstiti svoju vlast u Ealma&iji i gradovima ograniiti prava * /8+ st Split ugro,avaju "ur&i, osobito poslije zauzea Klisa 01H57 3 Do zavretku Kandijskoga i :orejskog rata 0druga polovi&a /8++ st 3, grad se postupno oporavlja 'akon pada 8ene&ije 17=7 zajedno s ostalom Ealma&ijom dolazi pod vlast ?ustrije, koja ga je Do,unskim mirom 124H ustupila Fran&uskoj * razdoblju 1215 #1=12 ponovno je pod ?ustrijom "o je uglavnom razdoblje gospodarske stagna&ije, ali i buenja na&ionalne svijesti 'a izborima 1222 Split dobiva %rvatsku upravu * drugoj polovi&i /+/ st poinje se gospodarski oporavljati i poetkom // st postaje najznaajnijom lukom Split je od davnine znaajno kulturno sredite 8e u 8+++ st ondje je postojala pisarska kola * /+++ st "oma ?r%iakon pie djelo -istoria Salonitana, va,an izvor za srednjovjekovnu povijest -rvata Dotkraj /8 st Split postaje jakim %umanistikim ,aritem, u njemu djeluju knji,evnik i poli%istor :arko :aruli, autor prvog epa na %rvatskom jeziku 0Gudita3 i vie %umanistiki% pisa&a, knji,evnika i povjesniara Split do danas daje svojevrstan peat %rvatskom stvaralatvu i kulturi * ranomu srednjem vijeku Split se izgrauje unutar Eiokle&ijanove palae !ospodarski napredak u /+++ i /+8 st uvjetuje intenzivniju izgradnju; grad se iri izvan zidova Eiokle&ijanove palae, a uz njezin zapadni zid razvija se novo sredite oko kojeg se u /+8 st podi,u zidovi, a u /8++ st nov obrambeni sustav s istaknutim bastionima graditelja ? :aglija 'a zapadnoj i istonoj strani grada razvijaju se te,aka naselja 8eli 8aro i $ua&, koja se kasnije povezuju sa starim dijelom grada u jednu &jelinu +zmeu dva svjetska rata grad se iri po ju,nim padinama :arjana i prema istoku u predjelu 7avi&e, gdje se izgrauje moderni dio grada * tijeku ++ svjetskoga rata grad je teko bombardiran, osobito u obalnom dijelu jugoistono od Eiokle&ijanove palae 0danas je na tom mjestu park3 .d H4#i% godina Split karakterizira nagli prostorni rast 0novo gradsko podruje, tzv Split +++ i dr 3 1 Stari dio grada 0!rad3 'ajstarija jezgra Splita nalazi se unutar zidina Eiokle&ijanove palae Do svojim dimenzijama i sauvanosti palaa je najznaajniji spomenik rimske ar%itekture na istonoj obali Gadrana Sagraena je oko 544 , a ima tlo&rt nepravilna etverokuta Do obliku i unutranjem rasporedu graevina je kombina&ija &arske vile, %elenistikoga grada i utvrenoga vojnog logora S obale pru,a se pogled na ju,no proelje palae 0du,ina 121 m3 s kasnijim nadogradnjama * sredini ju,nog proelja su :jedena vrata 0Dorta ?enea3, jednostavno nadsvoeni prolaz kojim se od mora ulazilo u unutranjost palae $ijevo od nji% je ulaz u podrume Eiokle&ijanove palae, s nizom %odnika i dvorana ispod ju,nog dijela palae koji su ureeni za posjet *z istoni zid palae dolazi se do Srebrni% vrata 0Dorta ?rgentea3, nasuprot koji% je &rkva sv Eominika, koja se spominje od /+++ st Eananji oblik dobila je 1>22 , a proirena je 1=52 #56 ; barokni oltari, slike udo u Surianu 0Ga&opo Dalma ml 3 i Drikazanje u %ramu 0Dalmina kola3, drveno gotiko raspelo Kroz Srebrna vrata dolazi se na Doljanu kralja "omislava *z renesansnu &rkvi&u sv (oka 01H1> 3 dolazi se na Deristil, sredinji slobodni prostor palae 'jegove uzdu,ne strane omeuje niz stupova, povezani% lukovima; lukovi zapadne strane zatvoreni su gotikim i renesansnim kuama Gu,nu stranu Deristila zatvara monumentalni protiron s etiri stupa koja nose zabat +zmeu stupova protirona ugraene su dvije kapeleB !ospa od Dojasa 01H66 3 i !ospa od Caea 01>H4 3 'a istonoj strani Deristila je mauzolej &ara Eiokle&ijana, danas katedrala sv Eujma 0posveena sv :ariji3 :auzolej je gotovo sasvim sauvao prvobitni izgled +zvana je osmerokutan, okru,en nizom od 26 stupa 0peripter3 koji su nosili krov; u unutranjosti ima kru,ni oblik s dva niza korintski% stupova i )rizom 0medaljoni s likovima &ara Eiokle&ijana i njegove ,ene Driske3 :auzolej je natkriven kupolom koja je nekad bila prekrivena mozaikom * red najstariji% spomenika u katedrali idu monumentalne drvene vratni&e 0relje)i s prizorima iz Kristova ,ivota3, rad ?ndrije 7uvine 01216 3 i kamena propovjedaoni&a iz /+++ st Eesni oltar s kasnogotikim balda%inom djelo je

7onina iz :ilana 01627 3 'a svodu iznad oltara su zidne slike, djelo Eujma 8ukovia 0/8 st 3 $ijevo je oltar sv Staa, djelo Gurja Ealmatin&a 01662 3 0na predeli izvanredan sredinji prizor 7ievanje Krista3 * kapeli u sjevernom zidu je barokni oltar sv Eujma, rad vene&ijanskoga kipara ! : :orlaitera 017>7 3; na svodu kapele slike : Aapogrossa !lavni oltar je iz /8++ st ; na svodu su slike : Donuna; iznad oltara gotiko drveno raspelo iz /+8 st * koru, nadograenom u /8++ st , su romanike klupe iz /+++ st 0najstarije u Ealma&iji3, slika :ajka 7o,ja sa sve&ima i donatorima, djelo G Dalme ml , i barokne slike : Donuna +spod katedrale je kripta 'a katedralu se naslanja zgrada sa sakristijom i rizni&om * rizni&i je zbirka zlatarski% predmeta i &rkvenog ru%a iz doba romanike, gotike i baroka; istiu se &iborij iz 1H22 , evanelistar iz 8+++ st 0najstariji manuskript u zemlji3, Supetarski kartular iz /+ st i -istoria Salonitana "ome ?r%iakona iz /+++ st * podno,je zvonika prema glavnom ulazu uzidana su tri romanika relje)a iz /+++ st ; u peripteru vie kameni% sarko)aga iz +/ #/8 st (omaniki zvonik graen je /++ #/8+ st , poruen potkraj /+/ st i obnovljen 1=42 'a podno,ju zvonika dva romanika lava, a desno na zidu egipatska s)inga od &rnoga granita 0O /8 st 3 'asuprot mauzoleju je mali %ram, posveen vjerojatno Gupiteru, u ranomu srednjem vijeku pretvoren u krstioni&u Sauvao se samo zatvoreni dio %rama 0&ella3 s bogato dekoriranim portalom; unutranjost je natkrivena bavastim kasetiranim svodom Kameni&a za krtenje uokvirena je kamenim ploama u /+/ st , ukraenim motivima pleterne dekora&ije 0na sredinjoj ploi lik %rvatskog vladara na prijestolju3 * krstioni&i je sarko)ag +vana (avenjanina 0po tradi&iji prvoga splitskog nadbiskupa3 iz 8++ st i kip sv +vana Krstitelja 0+van :etrovi3 +spred krstioni&e je renesansni sarko)ag 01H55 3 * temelju zgrade pred krstioni&om je kameni luk s motivom astragala 08++ st 3, najstariji poznati spomenik srednjovjekovnoga Splita .d Deristila prema sjeveru Eiokle&ijanova uli&a vodi do Clatni% vrata 0Dorta ?urea3; lijevo je palaa ?gubio s gotikim portalom i dvoritem Eesno, u Dapalievoj uli&i, palaa Dapali 0/8 st 3, najznaajniji spomenik gotike ar%itekture u Splitu 0bogato dekoriran portal, velika kvadri)ora na ju,nom proelju, originalni gotiki strop u glavnoj dvorani3; ar%itektonski detalji nose obilje,ja radioni&e Gurja Ealmatin&a * palai je :uzej grada Splita 'eposredno pred Clatnim vratima, s lijeve strane, stoji romanika kua; njezina sjeverna gotika )asada pripisuje se Gurju Ealmatin&u +z pobone ulii&e dolazi se stubama do &rkvi&e sv :artina, smjetene u dijelu %odnika iznad Clatni% vrata; u &rkvi&i je sauvana kamena oltarna pregrada ukraena motivom pletera i natpisom 0/+ st 3 Kroz Clatna vrata izlazi se na slobodan prostor; na povienom mjestu kip !rgura 'inskog, postavljen 1=H7 0+van :etrovi, 1=2= 3 * malom parku sjeverozapadno od vrata osta&i &rkve sv @u)emije 0spominje se od 14>= ; stradala u po,aru 1277 3, uz koju se nalazio samostan benediktinki Sauvani su temelji trobrodne &rkve 0/+ st 3, kapela sv ?rnira, koju je 166H gradio Guraj Ealmatina&, i zvonik .d Deristila prema zapadu vodi Kreimirova uli&a do Peljezni% vrata 0Dorta Ferrea3; desno je palaa Aindro 0/8++ st 3, najljepa barokna palaa Splita * %odniku zida iznad Peljezni% vrata je &rkvi&a !ospe od Cvonika 0barokni oltar, bizantska ikona raena oko /+ st , zidne slike slikara :eneg%ella iz 1612 3 Cvonik &rkvi&e 0oko 1144 3 najstariji je romaniki zvonik u Ealma&iji Kroz Peljezna vrata izlazi se na 'arodni trg 0Dia&a3, sredite srednjovjekovne komune i naj,ivlji trg dananjeg Splita +znad Peljezni% vrata prema trgu, toranj sa satom 0/8+ st 3 .d gotiki% kua koje su nekada zatvarale sjevernu stranu trga sauvala se samo 8ijeni&a 01665 3 s lo,om u prizemlju; gornji kat, pregraen 1224 , obnovljen je u neogotikom stilu potkraj /+/ st * zgradi je @tnogra)ski muzej 0narodne nonje iz Ealma&ije3 Eesno od 8ijeni&e, povezana mostiem, renesansna palaa Karepi iz /8+ st , a u sjeveroistonom uglu trga gotika palaa Aambi iz /8 st 'a kui u jugoistonom uglu trga uzidan je relje) sv ?ntuna opata 015=6 3 Drema sjeveru vodi Eomaldova uli&a;

u njoj je renesansni portal iz 1H25 , kroz koji se ulazilo u nekadanju &rkvu i samostan sv :arije de "aurello; sauvani su dijelovi renesansnoga klaustra .d Eomaldove uli&e odvaja se lijevo "rogirska uli&a u kojoj je gotika &rkvi&a Sv Eu%a s romanikim relje)om Krist na prijestolju iznad dvorinog portala i grobom kipara ?ndrije ?leija .d zapadne strane 'arodnog trga vodi prema jugu 9ubieva uli&a; desno je kasnogotika mala palaa Dapali 0/8 st 3, na kojoj je radio Guraj Ealmatina&, a neto dalje barokna palaa "artaglia 9ubieva uli&a izbija na "rg brae (adia; usred trga spomenik :arku :aruliu 0+van :etrovi3 Sjevernu stranu trga zatvara ranobarokna palaa :ilesi, a na ju,noj strani trga je tzv -rvojeva kula, ostatak vene&ijanskoga katela iz /8 st Drolaz uz kulu vodi do obale 2 Capadni dio grada 08eli 8aro, :arjan, :eje3 'a zapadnom kraju obale je mali trg na kojemu su samostan i &rkva sv Frane Samostan je osnovan u /+++ st * &rkvi, pregraenoj u /+/ st , slikano gotiko raspelo, gotiki drveni kip sv $u&ije 0/8 st 3, grobovi povjesniara "ome ?r%iakona 0oko 1244 #12>2 3, pisa&a :arka :arulia 016H4 #1H26 3 i Gerolima Kavanjina 01>61 #1716 3 te skladatelja +vana $ukaia 01H26 # 1>62 3 u koru, vie barokni% slika i kipova *z &rkvu je gotiki klaustar Sjeverno od &rkve, na padini :arjana, smjestio se 8eli 8aro s gustim spletom uli&a i slikovitim ambijentima .d Kri,eve uli&e lijevo kroz Stagniju je zanimljiva &rkva sv 'ikole 0:ikule3 iz /++ st , a desno od raskri,ja ,upna &rkva sv Kri,a 0/8++ st , proirena u /+/ st 3 s baroknim zvonikom; u &rkvi gotiko slikano raspelo, gotiki kip :ajka 7o,ja s djetetom i vie barokni% slika *z padine :arjana Senjska uli&a vodi pod :arjanske skale, a otuda lijevo blagim usponom 0izvanredan pogled na splitsku luku3 do &rkvi&e sv 'ikole iz /+++ st Eesno od nje vode stube do Drirodoslovnog muzeja, uz koji je zooloki vrt .datle vodi put na vr% :arjana Sputajui se od vidikov&a na :arjanu &estom prema zapadu 0oko 1 km3, dolazi se do proirenoga raskri,ja &esta 0Sedlo3; neto ni,e desno je &rkvi&a !ospe od 7etle%ema iz /8 st na vr%u slikovite skalinade .tuda, iza sljedeeg zavoja &este, odvojkom prema zapadu, dolazi se do &rkvi&e sv Gerolima 0Gere3 iz /8 st 0relje) ? ?leija3; uz &rkvi&u nekadanja spilja .d &rkve sv Frane obalom dolazi se do %otela :arjan 0projekt $ Derkovi3 te dalje do ?A+ marine Split $ijevo se odvaja put za slikoviti poluotoi Sustipan "u se nekad nalazio benediktinski samostan 0osnovan oko 1444 , naputen u /+8 st 3 i &rkva sv Stjepana 0sauvani osta&i3 Doetkom /+/ st ureeno je groblje i podignuta klasi&istika glorijeta Eananja &rkvi&a sv Stjepana sagraena je 1216 0gotiki polipti% iz /8 st s (oenjem Kristovim na predeli3 * &rkvu i zid oko groblja uzidani su )ragmenti koji potjeu iz ranoromanike i romanike &rkve Drema zapadu &esta vodi kroz predio :eje Eesno uz !unjainu uli&u koja vodi do tunela :arjan smjeten je :uzej %rvatski% ar%eoloki% spomenika # kapitalna ustanova %rvatske kulture :eu brojnim vilama istie se !alerija :etrovi 'eto dalje prema zapadu, s donje strane &este, :etroviev katelet, nekad katel obitelji Aapogrosso#Kavanjin 0/8++ st 3 *nutar kompleksa, okru,enog visokim zidom, kapela s &iklusom :etrovievi% drveni% relje)a Aesta vodi do rta :arjana; tu je +nstitut za o&eanogra)iju i ribarstvo s akvarijem Eo zgrade +nstituta osta&i ranosrednjovjekovne &rkvi&e sv Gure, podignute vjerojatno na ruevinama antikog %rama 5 Sjeverni dio grada 0Eobri, Doljud3 .d zapadnoga kraja .bale %rvatskoga narodnoga preporoda prema sjeveru vodi :armontova uli&a do 7ulatove poljane; desno termalno kupalite Splitske topli&e, lijevo zid bastiona iz /8++ st 'a poljani je spomenik $uki 7otiu 0+van :etrovi3 Capadnu stranu trga zatvara zgrada -rvatskoga narodnoga kazalita 012=5 3, a sjevernu &rkva !ospe od Cdravlja 01=57 , ar%itekt $ -orvat; )reska + Euli3; zvonik iz /8++ st pripadao je starijoj &rkvi +za kazalita vodi prema sjeveru Crinsko # Frankopanska uli&a, a desno se odvaja $ovretska uli&a, u kojoj je !alerija umjetnina, a podalje lijevo ?r%eoloki muzej Kroz blok novi% stambeni% zgrada nedaleko od Darka mlade,i je zanimljiva predromanika &rkvi&a sv "roji&e, s tlo&rtom u obliku esterolista 'asuprot je velebni nogometni stadion -ajduk u obliku koljke, smjeli% konstruk&ija, jedno od

najoriginalniji% ostvarenja te vrste u svijetu Kraj stadiona su bazeni "ik do stadiona je samostan u Doljudu * &rkvi iz /8 st jedno gotiko 0/8 st 3 i jedno barokno raspelo 0Fulgen&ije 7akoti3, i polipti% !irolama da Santa&ro&ea 01H6= 3 * renesansnom klaustru nadgrobne ploe s grobova splitski% patri&ijski% obitelji * samostanu se uva portret splitskoga %umanista "ome 'igera 0$orenzo $otto, 1H27 3 i dva sveska korala s ilumina&ijama 7one (azmilovia 0/8++ st 3 6 +stoni dio grada 0$ua&, 7avi&e3 'a obali Kneza Eomagoja nalaze se ,eljezniki i autobusni kolodvor te brodska i trajektna luka 'a umovitoj uzvisini na kraju luke veliki svjetionik s relje)om 0rad ?ndre Krstulovia3 .d Eiokle&ijanove palae prema istoku, mostom iznad ,eljeznike pruge, dolazi se do neorenesansne ;biskupske< palae .d palae prema istoku vodi *li&a kralja Cvonimira u kojoj je samostan i &rkva sv Klare; u samostanu se uva oslikano romaniko raspelo 0/+++ st 3, nekoliko ikona i vie renesansni% i barokni% slika vene&ijanski% majstora Sjeverno od biskupske palae je nekadanje predgrae $ua& s uskim strmim ulii&ama i slikovitim grupa&ijama kua nepravilni% oblika 'a vr%u uzvisine je tvrava !ripe, podignuta u /8++ st +stono od kolodvora je predio 7avi&e s poznatim, nedavno kvalitetno obnovljenim kupalitem i %otelom Dark (imski imperator Eiokle&ijan proveo je posljednje godine svojeg ,ivota u ogromnoj palai koju je sagradio pored grada u kojem se rodio, ?spalatosa u Ealma&iji Kako su stoljea prolazila, originalna ar%itektura palae se promijenila, no ljudi koji su ,ivjeli u gradu, kasnije nazvanom Spalato, i zatim Split, koristili su zdanje graevine s vrlo malim izmjenama kroz bizantinski, vene&ijanski i austrougarski period "ako se unutar rimski% zidina i razvio %armonian grad + danas se vidi ljepota peristila palae, Eiokle&ijanovog mauzoleja, Gupiterovog %rama, kolonada uzdu, uli&a, ranokranski% &rkvi&a, romaniki% kua, vratiju ?ndrije 7uvine i ar%itektonski% djela Gurja Ealmatin&a Marjan, brdo i rt na zapadu Splitskog poluotoka; visok 172 m Dru,a se od stare splitske luke u du1jini od 5,H km Eo druge polovi&e +/ st bio je ogo+jela krka povrina, ali je s razvojem Splita promijenio izgled; itava sjeverna padina postepeno je obrasla umjetno uzgojenom borovom umom, dok se na podno,ju ju,ne padine podi,u prve stambene etvrti

SOLIN, grad u blizini ua rijeke Gadro, H km sjeveroistono od Splita; Salona je jedna od najva,niji% antiki% i ranokranski% lokaliteta na svijetu Doznata je po tome to su osta&i iz jednoga i drugoga doba zapravo sauvani in situ # mogu se vidjeti kao rijetko gdje u svijetu i do danas omoguuju sve vrste istra,ivanja, a prikupljeni poda&i i objavljeni materijali prisutni su u svjetskoj kulturnoj javnosti Cbog kompleksnosti lokaliteta svakako se preporua struno vodstvo * novije vrijeme u Solinu su uinjeni vrlo kvalitetni %ortikulturni i urbanistiki za%vati pa &ijeli grad izgleda poput perivoja, a etni&a uz rijeku Gadro, unutar prirodnoga i spomeninoga ambijenta izuzetne vrijednosti, privlai mnoge etae i izletnike Dosebno se slavi :ala !ospa 02 rujna3, ujedno i Ean grada Solina, kada se okuplja mnotvo vjernika, jer je Solin jedno od du%ovni% sredita splitsko#dalmatinske ,upanije Solin se razvio na podruju antike Salone koja se prvi put spominje 11= prije Krista, kao sredite ilirskog plemena Eelmata !od 72 prije Krista, Salonu su zauzeli (imljani; za vladanja &ara ?ugusta postaje politikim sreditem Ealma&ije 'ajvei prosperitet do,ivljava za &ara Eiokle&ijana, koji je u neposrednoj blizini grada podignuo svoju palau .ko polovi&e 8 st Salonu napadaju -uni i !oti, a 6>1 salonitanski patri&ij :ar&elin proglauje se vladarem Ealma&ije Doslije pada Capadnorimskog Aarstva Salona postaje sjeditem namjesnika istonogotskoga kralja "eodorika, a u 8+ st ulazi u sastav

+stonorimskog Aarstva .ko >16 zauzeli su je Slaveni i ?vari i razorili do temelja * ranomu srednjem vijeku Solin je u sastavu -rvatske +zmeu Svetoga Kaje i sredinjeg dijela Solina prostiru se ruevine antike Salone * ju,nome dijelu stare jezgre nalazi se )orum kraj kojega je rimski teatar iz + st Sjeveroistono od teatra bila je velika trobrodna starokranska &rkva s osmerokutnim baptisterijem Drodu,ujui dalje sti,e se do ostataka rimskog am)iteatra iz kraja ++ st 0mogao je primiti 12 444 gledatelja3, neposredno uz gradske zidine Sauvani su radijalno polo,eni zidovi supstruk&ije Caobilazei am)iteatar put vodi prema istoku; lijevo je starokransko groblje Kaplju, s osta&ima &emeterijalne bazilike iz +8 st posveene petori&i solinski% muenika Drema sjeveru je kompleks gradski% bazilika, sredite starokranskog Solina 0+8 #8+ st 3 "aj kompleks obu%vaa ostatke trobrodne katedrale 0basili&a urbana3 s osmerokutnim baptisterijem, biskupskim dvorom i gospodarskim zgradama te ostatke bazilike biskupa -onorija s tlo&rtom u obliku grkoga kri,a; obje &rkve povezivao je zajedniki narteks Gu,no od kompleksa gradski% bazilika su osta&i nekadanji% istoni% gradski% vrata 0Dorta Aaesarea3, a istono ruevine gradski% terma 'edaleko odavde su osta&i antikog vodovoda 0vjerojatno iz + st 3 koji je opskrbljivao Salonu i Eiokle&ijanovu palau vodom s izvora Gadra 'a lokalitetu Eujmovaa, ju,no od Solina, vide se lukovi vodovoda 0restauriran 127= 3 koji je i danas u uporabi .d gradski% bazilika prema sjeveru put vodi kroz aleju empresa do "uskuluma 0s memorijalnom sobom ar%eologa Frane 7ulia3 i dalje do starokranskoga groblja :anastirine, nastalog oko groba sv Eujma Dotkraj +8 st izgraena je ondje velika trobrodna bazilika, sauvana u ruevinama; u njezinoj blizini naeni su lijepi sarko)azi -ipolita, Fedre i Eobrog pastira 0danas u ?r%eolokome muzeju u Splitu3 Sjeverozapadno od :anastirina je tree solinsko starokransko groblje :arusina&, nastalo oko groba sv ?nastazija 0Staa3 * 8 st izgraena je ondje trobrodna bazilika *z nju je bazilika otvorenoga tipa 0basili&a dis&operta3, rijedak primjer u tipologiji starokranski% &rkava Drema rije&i Gadro je !radina, srednjovjekovna utvrda koja je slu,ila i u doba ratova s "ur&ima * utvrdi su otkopani temelji starokranske &rkvi&e neobina tlo&rta iz 8+ st ; adaptirana u doba predromanike 0poruena3 Gu,no od !radine u slikovitu porjeju Gadra je !ospin otok, koji tvore rukav&i Gadra +spod dananje ,upne &rkve otkriveni su temelji dviju &rkava # srednjovjekovne trobrodne bazilike koju spominje "oma ?r%iakon i manje jednobrodne kasnobarokne &rkve "u su naeni i osta&i sarko)aga kralji&e Gelene 0=7> 3 s natpisom koji ide u red najznaajniji% dokumenata iz razdoblja starije %rvatske povijesti Sjeveroistono od !ospina otoka, nedaleko od izvora Gadra, vide se osta&i krunidbene &rkve kralja Cvonimira, tzv 9uplje &rkve, podignute na temeljima starokranske &rkve 'eto sjevernije, u podno,ju Klisa, nalazi se ranokranski i srednjovjekovni lokalitet (i,ini&e "u su otkopani osta&i staro%rvatske &rkvi&e sa samostanom i groblja; otuda potjee i ulomak luka na kojem se spominje %rvatski knez "rpimir 0D(. E*A@ "(@D+:Q@(.3 iz +/ st KATELA, sedam naselja 0upravno grad Katela3 u srednjodalmatinskom primorju, sjeverozapadno od Splita; Sedam lijepi% stari% naselja, sedam Katela, sastavni su dio turistikog podruja izmeu Splita i "rogira Svojim ljepotama ovo je podruje od pamtivijeka privlailo ljude, od starogrki% pomora&a, rimski% patri&ija, %rvatski% kraljeva i vladara, vrijedni% voara i povrtlara do suvremeni% turista "ri slikovita naselja, Katel 9ta)ili, Katel 'ovi i Katel Stari, smjetena uz > km dugu obalu Katelanske rivijere, omiljeno su ljetovalite domai% i strani% gostiju * antiko doba predio Salone i "raguriuma, s brojnim ladanjskim vilama Doetkom 8++ st Katelansko polje naseljavaju -rvati, stvarajui naselja podno Kozjaka, a poslije

postaje kraljevski posjed "rpimirovia, sa sjeditem u Klisu i gospodarskim dvorima u 7iaima * vrijeme provale "uraka 0/8 Q/8+ st 3 splitski i trogirski posjedni&i katelanski% imanja osnivaju utvrene graevine na obali, oko koji% se zbog sigurnosti nastanjuju stanovni&i sela podno Kozjaka Katel Suurac, prvi katel uz more, sagradio je na svojemu posjedu splitski nadbiskup ? !ualdo 15=2 , obnovio ga i proirio nadbiskup 7 ?veroldo 1622 , a konani oblik dao nadbiskup 7 Cane 1H14 Katel se sastoji od ostataka najstarije kule, ograena dvorita i utvrene gotike palae#ljetnikov&a 'a mjestu starijega naselja na brdu nalazi se &rkvi&a sv Gurja od Dutalja, na koju se odnosi povelja s darovni&om knezova "rpimira 02H2 3 i :utimira 02=2 3 to se uva u ,upnoj &rkvi Katel Gomilicu sagradile su u prvoj polovi&i /8+ st splitske benediktinke na posjedu 0Dusti&a3 koji im je 1472 darovao kralj Cvonimir "u su 11>4 posvetile romaniku &rkvi&u sv Kuzme i Eamjana Doetkom /8+ st podignut je na otoiu katel za obranu od "uraka * naselju se nalazi barokna &rkva sv Gere, a u novoj ,upnoj &rkvi je oslikano drveno raspelo, rad F 7akotia 0/8+++ st 3 Katel Kambelovac podignula je splitska plemika obitelj Aambi 1H2= 7io je okru,en morem, ali je kasnijim nasipanjem spojen s obalom 'a obali se nalazi utvrena kua brae Aambi iz /8+ st , a usred naselja &ilindrina kula i palaa s bogatim renesansnim balkonom Katel Luki sagradila je trogirska plemika obitelj 8itturi krajem /8 st +ma oblik velike utvrene renesansne palae#ljetnikov&a, nekada okru,ene morem, a danas spojene s kopnom * sredini je dvorite s renesansnim trijemovima Stara ,upna &rkva iz 1H1H je gotiko#renesansnoga stila * novu ,upnu &rkvu prenesen je u prolome stoljeu oltar bl ?rnira iz istoimenoga splitskoga samostana, rad Gurja Ealmatin&a 0166H 3 * polju se nalazi &rkvi&a sv Gurja iz +/ st , a na mjestu nekadanjega sela .stroga &rkvi&a sv Gere iz /++ st Katel Stari sagradio je trogirski %umanist, pisa& i vojskovoa Koriolan Nipiko 1621 ; nakon po,ara obnovljen je 16=2 S morske strane izgleda poput ljetnikov&a, a u sredini je dvorite s trijemom * naselju se nalazi renesansna &rkvi&a sv Gosipa i barokna ,upna &rkva Katel Novi sagradio je 1H12 Davao Nipiko, neak Koriolanov +ma oblik samostalne kule (enesansna &rkvi&a sv (oka iz 1H2> , gradska lo,a 0/8+++ st 3 i kula sa satom, va,nije su graevine toga naselja. Katel tafili nazvan je prema prvom vlasniku "rogiraninu Stjepanu Sta)ileu, koji je sagradio katel na otoiu i pominim ga mostom povezao s kopnom .uvana je kula, renesansna utvrena zgrada, a u mjestu katel obitelji Dera Pupnu &rkvu renesansno# baroknoga stila iz /8+++ st sagradio je +gna&ije :a&anovi Capadno se nalazi nedovrena kula 'e%aj 'a polo,aju dvora %rvatski% vladara "rpimirovia u 7iaima nalaze se osta&i &rkvi&e sv :arte Biai 07ijai, 7i%ai3, predio H km sjeveroistono od "rogira, na mei trogirskoga i donjokatelanskoga 8eloga polja Drvi se put spominju u dvjema najstarijima %rvatskim ispravama iz 2H2 i 2=2 'a polo,aju zvanom Stombrate otkriveni su osta&i staro%rvatske

&rkve sv Marte koja se spominje 11=7 "o je trobrodna graevina s uglastom apsidom + zvonikom na proe1ju, sagraena na osta&ima starokranske trobrodne bazilike .ko ruevine su otkriveni i osta&i drugi% zdanja, te kasnoantiko i staro%rvatsko groblje Dronaeno je mnotvo )ragmenata ornamentalne pleterne dekora&ije iz +/ i / St +stiu se dijelovi oltarne pregrade, zabati i grede, a osobito rekonstruirani etverostrani &iborij 0danas u :uzeju %rvatski% ar%eoloki% spomenika3 na kojetmu je djelomino sauvan i natpis * blizini &rkve pronaeno je est kameni% nadvratnika koji su pripadali zgradama kne,evskoga dvora, jer je u 7iaima bila jedna od odlinije opremljeni% povremeni% reziden&ija %rvatski% narodni% vladara # Arkva sv :arte vjerojatno je sruena za provale "uraka STARI GRA , naselje i luka na sjeverozapadnom dijelu otoka -vara; Drvobitno naselje 0Faros3 osnovali su grki kolonisti 526 godine prije Krista Kontinuitet naselja dokazuju osta&i iz rimskoga i starokranskog doba 0mozai&i pokriveni plonikom; starokranska krstioni&a i &rkva sv +vana produ,ena u /8 st 3 .d 124H Stari !rad se javlja pod imenom Aivitas 8etus *sred grada je "vrdalj 0sagraen oko 1H24 3, utvreni ljetnikova& pjesnika Detra -ektorovia s %rvatskim i latinskim natpisima, s ribnjakom okru,enim arkadama i perivojem 'a trgu pred ljetnikov&em spomenik -ektoroviu 0rad +vana :irkovia, 1=H> 3, a s lijeve strane renesansna &rkva sv (oka koju je dao sagraditi -ektorovi 1H>= 7arokna ,upna &rkva sv Stjepana sagraena je u /8++ #/8+++ st * odvojeni zvonik 0iz 17H5 3 uzidani su kameni blokovi s grki% zidina i relje)ni prikaz antikoga broda * kapeli Euimii tripti% Fran&es&a da Santa&ro&ea 0/8+ st 3 Eominikanski samostan osnovan je 1622 , spaljen u vrijeme turski% napada 1H71 , poslije obnovljen i utvren kulom Samostan ima staru biblioteku i ar%iv, zbirku slika, lapidarij, numizmatiku zbirku i zbirku )osila 'edaleko od samostana je &rkvi&a sv 'ikole s drvenim baroknim pozlaenim oltarom 0kipovi su rad ? Dorrija iz /8++ st 3 * istonom dijelu grada je slikoviti trg 9kor, oblikovan u doba baroka +stiu se kue obitelji :a&%iedo, Doliteo, !elineo # 7ervaldi /8+ #/8+++ st * dvjema zbirkama 0Detra (u,evia i 8ladimira 8rankovia3 uvaju se zanimljivi kulturno#povijesni predmeti i ar%ivski dokumenti * kui Gurja 7ijankinija 0/+/ st 3 smjetena je galerija slikara Gurja Dlania 'a putu prema kupalitu renesansna &rkvi&a sv Gerolima s relje)om sve&a 0/8 st 3 na proelju SIN!, grad u Aetinskoj krajini, 56 km sjeveroistono od Splita; +z rimskoga doba potjee ,rtvenik na kojemu se spominje !enio .siniatium 'edaleko od Sinja, u itluku su osta&i i nalazi rimskog ?eRuuma * izvorima iz /+8 st spominju se )ranjevaki samostan i &rkva sv :arije, koje su poslije poruili "ur&i Pupnu &rkvu !ospe Sinjske poeo je graditi 1>=2 + F :a&anovi 8ie puta ruena, &rkva se obnavlja krajem /8+++ st , kada joj se pridodaje )ranjevaki samostan * sakristiji se uva gotiki kale, iz 1642 , a u &rkvi slika udotvorne !ospe Sinjske 0mletaki rad iz /8++ st 3 Dri )ranjevakome samostanu postoji bogata prirodoslovna, etnogra)ska i ar%eoloka zbirka 0monumentalna plastika iz ?eRuuma3 "vravu Kamiak povr% grada zidao je +gna&ije :a&anovi poetkom /8+++ st 'a javnim su gradskim prostorima :etrovieva bista Einka 9imunovia te Spomenik alkaru 01=>H 3 7ronana glavna vrata na &rkvi !ospe Sinjske 01=27 3 rad je Stipe Sikiri&e :uzej Aetinske krajine ima alkarsku, etnogra)sku i ar%eoloku zbirku Sinj i Aetinska krajina zanimljivo su turistiko podruje, a najvea je atrak&ija, po kojoj je grad poznat u zemlji i svijetu, svakako tradi&ionalna Sinjska alka .dr,ava se svake godine u nedjelju najbli,u blagdanu 8elike !ospe 01H kolovoza3 u spomen pobjede nad turskom vojskom 171H ?lkari, odjeveni u tradi&ionalnu nonju, jaui na konju u punom

galopu, kopljem gaaju alku 0kolut3 objeenu na ,i&u ?lkar koji osvoji najvie pogodaka 0punata3 postaje slavodobitnikom Sinjskoj al&i svake godine prisustvuju mnogobrojni turisti iz zemlje i inozemstva ?lkarsku tradi&iju prati i stogodinja tradi&ija konjiki% utrka i uzgoja konja 'a sinjskom %ipodromu omoguuje se rekrea&ijsko ja%anje te organizira se kola ja%anja

!>*%I I>). %$@#I$!KI !veti Ivan %rogirski podrijetlom je iz plemi6ke rimske obitelji@rsini 111. st.4. /a vrijeme kralja Kre"imira I>. Papa ga je poslao u%rogir i u tom je mjestu izabran za biskupa. Provodio je pokorni ki ivot,isti u6i se miroljubivo"6u, blago"6u i pomirljivo"6u. $ije"io je spor izme u /adrana i kralja Kolomana.@ njemu postoji vi"e legendi9 Po jednoj od nji8 biskupu Ivanu je zavrijeme mise s neba sletjela golubica na glavu kao znak 0u8a svetoga injegova mirotvorstva. 0ruga legenda kazuje kako je jednom tu a uni"tilavinograde, a Ivan je naredio da se ono malo preostaloga groa stavi utijesak iz kojega je potekla golema koli ina mo"ta. Prema tre6oj legendi Ivan je za vrijeme oluje putovao u Eibenik doivje"i brodolom kod rta Planke. Ivan je 8odao po valovima i po njegovom je zagovoru spa"eni sumornari i teret.Poslije Ivanove smrti -le ani su 8tjeli njegovu ruku prenijeti u -letke. -eutim, uo i godi"njice njegove smrti ruka je zrakom do"la ispustila se na sve ev grob.

Miljenko i /obrila
+ drugoj polovici 13. stolje6a, u Ka"tel Luk"i6u ivjele su dvije plemi6ke obitelji & obitelj >itturi sa k6erkom 0obrilom i plemi6 )dalberto $u"ini6 sa sinom -iljenkom. Lijepi mladi6 i njena djevojka arko su se zaljubili, a obiteljska svaa nji8ovi8 o eva zbog 5eudalni8 prava nad seoskim teacima prisilila i8 je da se sastaju i vole potajno. + tome im je pomagala slu"kinja )ntica. -eutim, roditelji su nekako saznali za nji8ovu vezu te su, kako bi i8 razdvojili, 0obrilu stavili pod strogi nadzor majke, kontese -arije dok je -iljenko, prema savjetu odvjetnika 0orotea, poslan u >eneciju, u dudevu slubu. -alo je nedostajalo da 0obrilin otac, konte $adoslav, iz inata ugovori vjen anje svoje k6eri sa znatno starijim trogirskim plemi6em 0ruimirom. + prirodnost i ispravnost takve bra ne veze ozbiljno je posumnjala 0obrilina tetka, kontesa 0emetrija. -iljenku, koji je u to vrijeme bio u >eneciji, poruku o mogu6em vjen anju je dostavio jedan luk"i6ki vojnik. +spio je sti6i u Ka"tel Luk"i6 na sam dan vjen anja i sprije iti ga u najsve anijem trenutku bra ne prisege, pred zaprepa"tenim upnikom don -avrom i mno"tvom zaprepa"teni8 svatova koji su se u tom trenutku nalazili u mjesnoj crkvi. @svetoljubivi 0obrilin otac, konte $adoslav, odlu io je za kaznu svoju k6erku zatvoriti u koludri ki samostan !v. .ikole u %rogiru, meutim -iljenko je to poku"ao sprije iti do ekav"i lau na trogirskoj obali gdje je ma em izazvao nered. !udske su ga vlasti zbog toga, uz pristanak njegova oca, kneza )dalberta, prognale u 5ranjeva ki samostan na oto i6u >isovcu, smje"tenom na rijeci Krki blizu Eibenika. -iljenko je tu upoznao seljanku ,oicu koja je nekada bila 0obrilina dojilja. Po njoj je poslao poruku

svojoj dragani da pobjegne iz trogirskog samostana u kojem se tada nalazila. .akon "to je uspje"no prevarila starje"inicu samostana, opaticu #ertrudu, pobjegla je, ali je -iljenko nije do ekao na dogovorenom mjestu, blizu %rogira. 0obrila je potpuno sama lutala u olujnoj no6i sve dok je ujutro nisu u8vatili 8ajduci. + ogromnom stra8u, neza"ti6ena djeva je, nakon obe6anja da 6e je odvesti -iljenku u >isova ki samostan, pri8vatila ponudu opasni8 drumski8 skitnica da poe s njima. + meuvremenu se -iljenko preru"io u 5ratra kako bi sprije io da ga 8ajduci ubiju. .aime, 0obrilin je otac, knez $adoslav, naru io od 8ajduka njegovo ubojstvo i to uz nagradu. $azo arana 0obrila je pomislila kako se on zaista zaredio te je izgubila svaku nadu da se eventualno tajno vjen aju na >isovcu. Kada je saznao za bijeg svoje k6eri, knez $adoslav se, o8ol i tiranski nastrojen, odlu io posluiti lukavstvom kako bi sprije io obiteljsku sramotu. !aznav"i za k6erkin bijeg i povrijeen u svojoj o8olosti oca tiranina, konte $adoslav se posluio lukastvom da sprije i sramotu obitelji. Pruio je ruku pomirenja uvijek dobro6udnom -iljenkovom ocu, knezu )dalbertu nakon ega su zajedno poslali na >isovac tri izaslanika iji je zadatak bio da nepokorene ljubavnike, -iljenka i 0obrilu, nagovore na povratak i sve ano vjen anje u Ka"tel Luk"i6u. Ka"telanski ljubavnici su pri8vatili roditeljsku ponudu. -eutim, 0obrilin otac, knez $adoslav se nikako nije mogao pomiriti sa injenicom da je -iljenko ipak pobijedio i da 6e odvesti njegovu 0obrilu, kao svoju suprugu, u nji8ov novi dom, dvorac plemi6ke obitelji $u"ini6. @buzet nesavladivom mrnjom i osvetom, ve er nakon vjen anja dvoje mladi8 u ljeto 12<(. godine, knez $adoslav je na mostu ispred svog dvorca u Ka"tel Luk"i6u ubio svog zeta iz kubure. .ekoliko mjeseci nakon nemilog dogaaja, 0obrila je od silne tuge izgubila razum, razboljela se i umrla. .jezina posljednja elja je bila da je pokopaju kraj -iljenka u crkvici !v. Ivana na $u"incu koja potje e iz 12. st.. + toj se crkvici danas nalazi nadgrobna plo a na kojoj pi"e. NPokoj ljubovnikomN. + Ka"tel Luk"i6u se osim nji8ova groba nalazi i izvorni 0obrilin dvorac >itturi iz P>. ? P>I. st., -iljenkov ka"tel $u"ini6 iz P>.st te stara crkva iz 1;3(.god. u kojoj su vjen ani. Prema ovoj legendi napisani su roman, drama i opera.