UNIVERZITET U TRAVNIKU Farmaceutsko- zdravstveni fakultet Odsjek: Fizioterapija

- POVREDE OKA SEMINARSKI RAD

Kandidat: Dogukan KAPTAN Aganovi Broj indeksa:449/12

Mentor: ass. Amela

Travnik, Decembar 2013

HITNA STANJA UZROKOVANA OZLJEDAMA OKA Kod hitni stanja uzrokovanih ozljedama oka kao to je naglaeno , potrebno je uzeti dobru i tonu anamnezu , jer neke ozljede oka ne moraju odmah pokazati patoloko stanje u prednjem segmentu oka , jer npr. tupe ozljede mogu izazvati oteenja samo u stranjem segmentu, a to se bez oftalmolokog pregleda ne moe ustvrditi u hitnoi.Prema tome hitna stanja izazvana ozljedama moemo prema anatomiji oka podijeliti na: ozljede prednjeg i ozljede stranjeg segmenta oka.U ozljede prednjeg segmenta spadaju hitna stanja koja nastaju na : spojnici, bjeloonici, ronici, arenici i lei, a ozljede stranjeg onog segmenta zahvaaju: staklasto tijelo, bjeloonicu, ilnicu i mrenicu posteriorno od pars plana cilijarnog tijela. Prema uzroku nastajanja ozljede moemo podijeliti na:mehanike, fizike, kemijske i eksplozivne. a ) Mehanike ozljede mogu izazvati oteenja na svim segmentima oka ,ove ozljede mogu biti tupe (kontuzije ,nagnjeenja) ili penetrantne, a penetrantne dijelimo na perforativne i neperforativne.Mehanike ozljede nastaju u radu sa strojevima, alatima, eksplozija, razliite igre, automobilski udesi a daleko najee nastaju usljed traume prstom, kistom, kontaktnom leomi sl. Najee su ozljede ronice: erozija ronice, to je oteenje roninog epitela, u klinikoj slici javlja se : blefarospazam, osjetljivost na svjetlost i pojaano suzenje , dijagnozu dokazuje fluorescienski test ( fluorescin se inae kao boja jo nalazi i u gumenim bomboniima), kada se defekt oboji u zelenkasto, hitna pomo se sastoji od ispiranja oka antibiotskim kapima, stavljanjem antibiotske masti u donji forniks spojnice, te zatvaranjem oka zavojem.Strano tijelo ronice , prva pomo previti oko sterilnom gazom, hitna pomopotreban je detaljan pregled oka, u koliko postoje uvjeti ( osvjetljenje, lokalna anestezija, sterilan pribor), a strano tijelo nije duboko ili centralno treba ga odstraniti ( uklanja se vrhom lancete ili vrhom injekcijske igle, od centra ronice prema periferiji) zatim staviti antibiotsku mast u oko i previti oko , ukoliko strano tijelo nije odstranjeno potrebno je oko previti sterilnom gazom i uputiti pacijenta oftalmologu.Strano tijelo spojnice ,hitna pomo-sa spojnice se strano tijelo moe otkloniti pomou vlanog smotuljka vate, a nalazi li se na spojnici gornje vjee, vjeni rub se mora prije toga izvrnuti prema van, tj. ekst roponirati. Strano tijelo bulbusa , prva pomo mirovanje , sterilni povoj, hitna pomo- mirovanje , povez oka , analgetik , hitan transport na odjel oftalmologije. Kontuzijske ozljede se mogu dogoditi u svim segmentima i strukturama oka ,opseg ozljeda moe biti raznolik, pa je stoga potreban detaljan pregled,hitna pomo- oko sterilno previti i hitno pacijenta transportirati na oftalmoloki odjel.Perforativne ozljede su teke ozljede ronice i / ili bjeloonice, a posebno su sloene one izazvane intraokularnim stranim tijelom., hitna pomo- ispiranje oka , antibiotska mast u oko , sterilno previjanje, dati analgetik, antitetanusna zatita, hitan transport na oftalmoloki odjel.

b) Fizike ozljede moemo podijeliti na termike i radijacijske. Termike ozljede mogu biti izazvane djelovanjem plinovitih, tekuih ili krutih termiki tvari, gdje dolazi do opekotine oka , hitna pomo- isprati oi hladnom vodom, dati lokalni anestetik, antibiotska mast u oko i transport na oftalmoloki odjel. Radijacijske ili svjetlosne ozljede oka nastaju pri ultraljubiastom zraenju ( pri autogenom zavarivanju- ophtalmia photoelektrica, na snjenim terenima ili na morskoj obali- ophtalmia solaris) pri emu se moe otetiti spojnica i ronica. U klinikoj slici nalazimo: jaka bol, suzenje i blefarospazam, hitna pomo-se sastoji od : pacijenta staviti u tamnu prostoriju ili zavezati oi tamnim povezom, staviti hladni oblog na oi, lokalni anestetik, pregledati oko da se iskljui mehanika povreda ili strano tijelo, staviti antibiotsku mast u oko , zbog bolova se moe dati i analgetik. c) Kemijske ozljede moemo podijeliti na ozljede nastale kiselinama i luinama.Sve kemijske ozljede one jabuice pripadaju tekim ozljedama, stoga je vrlo vana precizna anamneza o vrsti kemijskog sredstva.Ozljede kiselinama najee izazivaju duina, sumporna i octena kiselina, koje dovode do koagulacijske nekroze, prva pomo ispiranje oiju vodom, odstranjivanje vei kapljica kemikalija , hitna pomo- lokalni anestetik, odstranjenje vei kapljica kemikalije, ispiranje oiju s 1 M NaHCO3 , vitamin C za ispiranje oka, midriatik: atropin u oko, sterilno previjanje oiju nakon stavljanja antibiotske masti u oi, hitan transport na oftalmoloki odjel.Ozljede luinama najee su ozljede nastale djelovanjem vapna, amonijakai natrijeve luine na oko. Stvaraju kolikvacijsku nekrozu, pa je prognoza za ozdravljenje slabija, prva pomo- isto kao kod opekotina kiselinama, hitna pomo- lokalni anestetik, odstranjenje vei kapljica ispiranje oiju s Acidi borici sol. 3% , vitamin C za ispiranje oka, midriatik u oko, sterilno previjanje oiju nakon stavljanja antibiotske masti u oi, hitan transport na oftalmoloki odjel.Mora se naglasiti da ako se nema mogunosti isprati oko odgovarajuim sredstvom , potrebno je ispiranje fiziolokom otopinom, destiliranom vodom , pa u krajnjem sluaju i obinom vodom , duljina ispiranja bila bi potrebna najmanje pola sata. d) Eksplozivne ozljede ( blast- sindrom) nastaju pri eksploziji : mina, granata,zrakoplovni bombi itd.One imaju svojstva kontuzijski ozljeda uz krvarenje u prednju onu sobicu ( hyphema), luksaciju lee, krvarenje u staklovinu i mrenicu, odignue mrenice itd. Ozljeda nastaje udarom zranog vala. , hitna pomo- takvim su pacijentima potrebni analgetici, oko se moe zatvoriti, ovisno o vrsti ozljede, tj. njenom opsegu, a pacijent se mora hitno transportirati na oftalmoloki odjel.

Uvod Graa lica i oiju je dobro prilagoena zatiti oiju od ozljede. Ona jabuica je smjetena u upljini okruenoj jakim, kotanim rubovima. Oni kapci se mogu brzo zatvoriti da ine zapreku stranim tijelima i oko moe podnijeti udar svjetla bez oteenja. Unato tome, oko i njegovo okolno tkivo moe otetiti povreda, katkada tako teko da je vid izgubljen, a u rijetkim sluajevima, mora se ukloniti oko.

Veina ozljeda oiju su male, ali zbog jakih modrica, one se esto ine gorima nego to jesu. Svaku ozljedu oka treba pregledati doktor da odlui je li potrebno lijeenje i hoe li doi do trajnog oteenja vida.

GRUBE POVREDE OKA Uvod Simptomi Lijeenje

Uvod Grub udarac tjera oko prema natrag u njegovu upljinu uz mogunost oteenja povrinskog tkiva (onih kapaka, konjunktiva, beonjaa, korneje i lee) i tkiva u stranjem dijelu oka (retine i nerava) .Takav udarac moe isto tako slomiti kosti oko oka.

Simptomi U prvih 24 sata nakon ozljede (kontuzije) oka, krv koja istjee u kou oko oka obino stvara modricu, koja se obino zove plavo-crno oko. Ako pukne krvna ila na povrini oka, povrina e postati crvenom. Takvo je krvarenje obino malo.

Oteenje unutranjosti oka je esto ozbiljnije nego oteenje povrine. Krvarenje u prednju onu komoru (krvarenje u anteriornu komoru, traumatski hifem) je ozbiljno i zahtijeva pozornost oftalmologa. Ponavljano krvarenje i poveani pritisak unutar oka moe dovesti do obojenja krvlju korneje (ronice) to moe smanjiti vid na slian nain kao kad je na oku mrena i poveati rizik od nastanka glaukoma.

Krv se moe probiti u unutranjost oka, iris (arenica, obojeni dio oka) se moe poderati ili lea pomaknuti sa svog mjesta. Krvarenje se moe pojaviti u retini (mrenici) koja se moe odlijepiti od povrine na kojoj lei u stranjem dijelu oka. U poetku odljepljenje mrenice (ablacija retine) moe stvarati slike nepravilnih lebdeih oblika ili bljeskova svjetla i moe zamagliti vid, ali nakon toga se vid znatno smanji (oslabi). Pri tekim ozljedama moe doi do puknua one jabuice.

Lijeenje Ledeni oblozi mogu smanjiti otok i olakati bol plavo-crnog oka. Topli oblozi mogu pomoi tijelu da resorbira nakupljeni viak krvi ako se primjene od drugog dana. Ako je koa oko oka ili na onom kapku rasjeena (lacerirana), mogu biti potrebni avovi (hirurko iv anje rane). Kada je mogue, ivanje rane uz rub kapka treba obaviti oni hirurg kako bi se izbjegla deformacija i nagrenost koje e utjecati na nain zatvaranja onih kapaka. Povredu koja zahvati suzne vodove treba popraviti oni hirurg.

Kod razderotina oka, uz lijekove koji odravaju zjenicu proirenom i koji sprjeavaju infekciju, treba dati i one protiv boli. esto se koristi metalni tit da zatiti oko od daljnje ozljede. Jako oteenje moe imati za posljedicu izvjesni gubitak vida, ak i nakon hirurkog lijeenja.

Svakome ko ima unutarnje krvarenje u oku uslijed traume treba preporuiti da se oporavlja u krevetu. Moe biti potreban lijek da se smanji poveani oni pritisak, kao to je acetazolamid. Katkada se provodi i dodatno lijeenje amino-kapronskom kiselinom da se smanji krvarenje.

Treba izbjegavati bilo kakav lijek koji sadri acetilsalicilnu kiselinu (aspirin), jer acetilsalicilna kiselina (aspirin) moe poveati unutarnje krvarenje u oku. Ljudi koji uzimaju varfarin ili heparin da bi sprijeili zgruavanje krvi ili koji iz bilo kojeg drugog razloga uzimaju acetilsalicilnu kiselinu (aspirin) trebaju to odmah rei doktoru. U rijetkim sluajevima uslijed ponovnog krvarenja oftalmolog (okulist) treba izvriti hirurku drenau.

STRANA TIJELA U OKU Uvod Simptomi Lijeenje

Uvod Najee ozljede oka su ozljede beonjae, ronice (korneje) i spojnice (konjunktive) uzrokovane stranim tijelima. Premda je veina takvih ozljeda laka, neke, kao to je prodor u (korneju) ronicu ili razvitak infekcije zbog reza ili ogrebotine korneje (ronice), mogu biti teke.

Najei izvor povrinskih ozljeda mogu biti kontaktne lee. Loe namjetene lee, predugo ostavljene lee u oku, lee ostavljene za vrijeme spavanja, nedovoljno sterilizirane lee te prejako i neprimjereno uklanjanje lea moe zagrebati povrinu oka.

Drugi uzroci povrinskih ozljeda ukljuuju komadie stakla, vjetrom noene estice, grane drvea i otpalo propalo tkivo. Radnicima nekih zanimanja esto u lice dolijeu male esti ce; takvi bi radnici trebali nositi zatitna sredstva za oi.

Simptomi Svaka ozljeda povrine oka obino uzrokuje bol i osjeaj da je neto u oku. Moe prouzroiti osjetljivost na svjetlo, crvenilo, krvarenje iz povrinskih krvnih ila oka ili otok oka i onih kapaka. Vid moe postati nejasan.

Lijeenje Strano tijelo u oku treba ukloniti. Posebne kapi za oi koje sadre kontrastnu boju fluorescein ine predmet vidljivijim i otkrivaju bilo koju povrinsku abraziju. Da bi se povrina oka uinila neosjetljivom (anestezirala) mogu se ukapati kapi anestetika. Uz pomo

posebnog svjetlosnog instrumenta vidi se detaljno povrina oka, pa doktor moe ukloniti strani predmet. esto se strano tijelo moe izvui vlanom sterilnom pamunom krpicom. Katkada se moe isprati sterilnom vodom.

Ako je strano tijelo napravilo malu, povrinsku abraziju korneje (ronice), jedino potrebno lijeenje moe biti antibiotska mast koju se primjenjuje nekoliko dana. Vee abrazije ronice zahtijevaju dodatno lijeenje. Lijekovima se zjenicu dri proirenom, ukapavaju se antibiotici, a preko oka se stavi zavoj da ga se dri zatvorenim. Sreom povrinske stanice oka brzo se obnavljaju. Ispod zavoja ak i velike abrazije zarastaju za 1-3 dana. Ako je strano tijelo prodrlo u dublje slojeve oka, za savjet hitno treba pitati oftalmologa.

OPEKOTINE OKA Uvod Lijeenje

Uvod Izloenost velikoj vruini ili hemikalijama uzrokuje brzo zatvaranje onih kapaka refleksnom reakcijom da bi se zatitile oi od opekotina. Na taj nain opeeni mogu biti samo oni kapci, premda vrlo velika vruina moe opei i samo oko. Teina ozljede, jaina boli i izgled onih kapaka ovise o dubini opekotine.

Hemijske opekotine se mogu pojaviti kada nadraujua tvar ue u oi. ak i blago nadraujue tvari mogu uzrokovati znatnu bol i oteenje oka. Kako je bol vrlo jaka, bolesnici dre one kapke zatvorene i time uvaju oko od drugih tetnih tvari due vrijeme.

Lijeenje Opeene one kapke doktor praktiar treba da ispere sterilnom otopinom i zatim primj eni antibiotsku mast ili stavlja komad vazelinske gaze na to podruje. Lijeeno podruje se pokrije sterilnim zavojima koji se privrste (plastinim ovitkom ili navlakom u obliku arape da se omogui opeklini zarastanje).

Hemijska opekotina oka se lijei natapajui otvoreno oko vodom. Takvim lijeenjem mora se zapoeti ak i prije nego stigne medicinsko osoblje. Premda osoba moe imati potekoe drati ozlijeeno oko otvorenim za vrijeme lijeenja, bitno je hitno uklanjanje hemikalije. Doktor moe zapoeti lijeenje ukapavanjem anestetikih kapi i lijekovima koji dre zjenicu proirenom (midrijaticima).

Antibiotici se obino koriste u obliku masti. Mogu biti potrebni i analgetici koji se daju oralno (na usta). Oftalmolog moe biti potreban za postupke pri tekim opekotinama da bi sauvao vid i da se sprijee vee komplikacije, kao to su oteenje irisa (arenice), proboj (ruptura) oka i izoblienja onih kapaka. Meutim, ak i uz najbolje lijeenje, teke hemijske opekotine ronice mogu dovesti do oiljaka, proboja oka i sljepoe.