1.

UVOD

Hrvati, Srbi i muslimani zapoeli su poetkom 20. stoljea i s politikim organiziranjem. Srbi su se politiki okupili oko Srpske narodne organizacije, a muslimani su osnovali svoju Muslimansku narodnu organizaciju. Poeci politike djelatnosti bosansko ercegovaki Hrvata zapoinju zapravo jo! s "lirskom pokretom. #oincidencijom istorijski doga$aja %&0'.godina je prelomna godina politikog razvitka. %&0'.godina donjela je i (osni i Hercegovini promjenu politikog re)ima #alla*evom smru i otvorila put novim +ormama politikog )ivota. , slu)bu svojoj bur)oaziji stavlja se i prva generacija moderne domae inteligencije , koja se bori za demokratizaciju dru!tvenog )ivota i postepeno preuzimanje dr)avne uprave.

2.

FORMIRANJE I RAD POLITIKIH STRANAKA

2.1. Muslimanska na !"na ! #ani$a%i&a

Prva gra$anska politika stranka u (osni i Hercegovini koja je istakla svoj program i sprovela +ormalnu organizaciju sa glavnim, okru)nim i mjesnim odborima, bila je Muslimanska narodna organizaccija -M./0. /va stranka nastala je iz autonomnog pokreta. Progon 1)abia iz zemlje ostavio je autonomni pokret jedno vrijeme bez vodstva. Smatrajui da je time pokret u narodu oslabio, , novi ministar (urian, krajem %&02.godine i poetkom %&03.godine popunio je upra)njena mjesta u ,lema med)lisu i 4aku+skoj direkciji i imenovao nove lanove zemaljskog vaku+skog povjerenstva. 4aku+sko povjerenstvo je na zasjedanju, marta %&03. 1onjelo odluku da za izdr)avanje islamski !kolski zavoda propi!e 3 5 prireza na neposredni porez. 6ednodu!an odgovor u narodu bio je 7 8ni pare bez vjersko9 prosvjetne autonomije8.1 6edna muslimanska deputacija koju su sainjavali :eri+ ;rnautovi, Ma mud9beg 1)ini, :emsi9beg <aimovi i 1ervi!9beg Miralem, otputovala je u +ebruaru %&0=.godine u >arigrad
1 O. Nuri-Hadi, Borba Muslimana za versku i vakufsko-mearifsku autonomiju, !.

preko (eograda, da od 1)abia preuzme dokumente i ovla!tenja za dalji nastavak rada autonomnog pokreta, odlazak ove deputacije doekan je sa simpatijama u svim muslimaskim krugovima, ak i kod oni koji su bili u jednom momentu protiv ovog autonmomnog pokreta. .a zasjedanju u maju %&0=.godine 4aku+sko povjerenstvo usvaja prijedlog ;ki+a (iserovia da od vlade tra)i da do kraja godine rije!i pitanje muslimanske autonomije. Ministar (urian nema drugog izbora nego nastaviti pregovore sa muslimanskom organizacijom koji su prekinuti %&0%.godine. 8.a pismeni za tjev ;libega ?irdusa i drugova odr)an je '.decembra %&0=.u Slavonskom (rodu sastanak muslimaski prvaka, iz cijele zemlje, na kojem je utemeljena Muslimanska narodna organizacija.82 4eina uesnika sastanka tra)ila je da se autonomna borba pro!iri i na pitanje politiki sloboda i ur$enja agrarni odnosa. Manjina je bila da se borba nastavi iskljuivo za vaku+sku i vjersko9prosvjetnu autonomiju. .a sastanku je izabran i @gzekutivni odbor Muslimanske narodne organizacije ije e sjedi!te biti u (udsimpe!ti, a za predsjednika je izabran ;libeg ?irdus iz Aivna. Sa ovog skupa upuen je poziv svim istomi!ljenicima da dodju na sastanak u (udimpe!tu %0.decembra u otel Paris, gdje e biti sjedi!te odbora. Poziv je ujedno sainjavao i program usvojen na brodskom sastanku. Sastavni dio programa M./je i program lista 8Musavat8 -6ednakost0, koji je postao zvanini organ stranke. 8Poetkom %&0B.godine obavljeni su izbori u cijeloj (osni i Hercegovini na kojima je uestvovalo preko %'0 000 odrasli Muslimana. , svim mjestima izabrani su tkz. 8miletski odbori8 M./, koji su poslali svoje delegate na prvu stranaku skup!tinu u (udimpe!tu %%.marta %&0B.godine. 8" C eodor (att* an** za tjeva u pe!tanskom parlamentu =.aprila %&0B.godine da ugarski ministar preuzme potrebne korake kako bi (urian ispunio )elje muslimanski zakonski predstavnika. 8, (udimpe!ti je otvorena .arodna kancelarija, koja dosta uspje!no nastoji zainteresirati ma$arsku javnost i politike stranke za muslimanski pokret. "zvanbosanska javnost sve se vise interesuje za muslimasnko pitanje.8#
2 M. $mamovi, %ravni &oloaj i unutra'nji-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#., 1"+. " M. $mamovi, %ravni &oloaj i unutra'nji-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#., 1"). # $sto, 1" .

narodni

"

@gzekutivni odbor je apelirao da mu se iz cijele zemlje !alju in+ormacije o ekonomskom stanju i polo)aju Muslimana, posebno o agrarnim parnicama. /dbor je apelirao da se sto vi!e Muslimana ukljuuje u 8Dajret8 i da se obezbjedi da se i svakog sreza barem po 2 Muslimana pos!alju na !kolovanje u Dimnaziju. 8Dlavni pravac djelatnosti Muslimanske narodne organizacije bio je usmjeren na pitanje vjerske i vaku+sko9meari+ske autonomije i za!titu pojedini interesa zemljovlasnika.8 , #ako su propali svi planovi (uriana da po pitanju autonomije izbjegne pregovore sa @gzekutivnim odborom, ipak je vlada tra)ila tra)ila pogodnu +ormu za pregovore i dodir sa njim. 2.aprila %&0B.godine <emaljska valda je zvanino izjavila da je @gzekutivni odbor predstavnik muslimasnkog naroda. Muslimanska deputacija koju je predvodio ;libeg ?irdus predala je ministru (urianu 3.jula %&0B.godine u (eu predstavku, dva dana kasnije vo$eni su razgovori izme$u muslimaske organizacije i ministra (uriana, o0 emu (urian izvje!tava <emaljsku valdu u Sarajevu %0.juna.%&0B. 4jerska anketa sastala se u Sarajevu 22.juna %&0B.godine , poslije dugi i naporni pregovora postignut je sporazum u svim spornim pitanjijma, osim u pogledu men!ure. Me$utim muslimasnski prvaci su tra)ili da se rije!i pitanje men!ure, kako su obje strane ostale pri svojim stavovima, pregovori su prekinuti %'.jula %&0B.godine. %B.jula %&0B.godine je @gzekutivni odbor izdao proglas o toku pregovora i zatra)io podr!ku od naroda za svoj stav , koju su mu miletski odbori jednoglasno dali, navodno je i vr ovni !erijetski sudija :arac pripremio izdavanje +etve. 81a bi !to jae istakla sultanov suverenitet, Muslimanska narodna organizacija nastoji organizirati proslavu sultanovog ro$endana u cijeloj zemlji.8+ /rgan stranke 8Musavat8 je uoi %.septembra donio preko cijele stranice pozdravni lanak 8Pa!i adum ok ja!a8 -)ivio dugo padi!aa sultan0.

, $sto, 1"*. + M. $mamovi, %ravni &oloaj i unutra'nji-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#., 1#1.

Ministar (urian nare$uje 3.septembra %&0B.godine baronu (enku da poku!a obnoviti pregovore sa muslimanskim predstavnicima o pravnim i privrednim pitanjima, vlada je o tome zvanino obavjestila ;libega ?irdusa %'.novembra %&0B. 8@gzekutivni odbor na sjednici 22.novembra %&0B.odr)anoj u Cravniku, pri vata pregovore, ali samo pod uslovom da se pred odno rije!i pitanje men!ure. Elanovi odbora su o ovom svom zakljuku obavjestili lino i ministra (uriana, &.decembra %&0B. u(eu. (urian je '0.decembra %&0B.nalo)io baronu (enku da za B.januar %&0F.zaka)e nastavak pregovora sa @gzekutivnim odborom.8) .a skup!tini M./ , na kojoj je uestvovalo oko %200 Muslimana, delegata iz svi srezova iz citave zemlje, saslu!ani su i odobreni izvje!taji @gzekutivnog odbora. #ako je progla!ena aneksija, to ;ustro9,garska nije imala vise razloga da spreava vjerske veze Muslimana sa >arigradom, po!to je to pitanje izgubilo politiki i dr)avno pravni znaaj. >ar je %3.maja %&0&.godine sankcionisao 8:tatut za autonomnu upravu islamski vjerski i vaku+sko9meare+ski poslova u (osni i Hercegovini koji je stupio na snagu %.maja iste godine. Muslimanska narodna organitzacija nije imala nekog veeg uspje a u nekoliko mlaki poku!aja da ojaa i modernizira muslimanska privreda. 8, prvoj deceniji GG vijeka ipak su vodei muslimanski privrednici osjetili potrebu za koncentracijom kapitala i osnivanjem novani zavoda koji bi svojim kreditima ubrzali razvitak privredni prilika, posebno me$u Muslimanima.8 4odstvo M./ koje je uglavnom pripadalo zemljoposjednicima, prete)no se bavilo vlastitim ekonomskim interesima. , nacrtu 8;grarni ustanova8 koji je u junu %&0F.godine @gzekutivni odbor podnio

<emaljskoj vladi za tjeva se da zemljovlasnici i kmetovi reguli!u me$usobne odnose ugovorom, a ne statusom ili zakonom. 8Muslimanska narodna organizacija, kao i pred odni 1)abiev pokret iz koga je nastala, nije u)ivala podr!ku muslimanske inteligencije. ?aktiki je to bila stranka bez inteligencije i intelektualnog vodstva.8*
) $sto, 1#2. $sto, 1##. * M. $mamovi, %ravni &oloaj i unutra'nji-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#.,1#+-1#).

,z ovakvu pasivnost i direktno neprijateljstvo inteligencije M./ nije mogla u kulturnom radu postii znaajne rezultate, mada je u tom pravcu inila izvjesne napore. 6edini vei uspje stranka je uinila kada je preuzela kontrolu nad umanitarnim i potpornim dru!tvom 8Dajret8 , koje je 20.+ebruara %&0'. Dodine osnovala i vodila grupa intelektualaca politiki protivnika. .a 4" skup!tini Dajreta 3.jula%&0B.godine odnjele su veinu pristalice M./, pa je za novog redsjednika dru!tva izabran Ma mud9beg ?adilpa!i. .a sjednici =.oktobra u (anja Auci @gzekutivni odbor M./ konstantira da upis u Dajret nije bio onoliki koliko dolikuje na!em miletu, pa je uputio novi apel za upis i davanje priloga dru!tvu. >entri dru!tvenog )ivota kod Muslimana bile su itaonice. 8#ao i raniji 1)abiev pokret, i M./ je bila u izvjesnom akcionom savezu sa srpskim nacionalono9politikim pokretom. Co se na starnicama Musavata, iako oprezno, ne!to e!e mani+estiralo, po!to je list ure$ivao Smail9aga Hemalovi, izrazito prosrpski orijentiran politiar, nego !to je to bila stvarna )elja vodstva stranke. 81! 8<ajednika muslimansko9srpska deputacija krenula je poetkom oktobra u (udimpe!tu, da pred 1elegacijama iznese za tjev za uvo$enje ,stava811 Elanove deputacije je na putu, B.oktobra %&0F.godine zatekla vijest o aneksiji.

1! $sto, 1# . 11 $sto, 1#*.

2.2.

S 'ska na !"na ! #ani$a%i&a

1evetogodi!nja borba za vjersko9prosvjetnu autonomiju obogatila je politiko iskustvo srpskog gra$anstva, izbacila na povr!inu njegove vo$e i razvila odre$eni sistem komuniciranja izme$u nji , ime su postavljeni temelji za osnivanje jedne politike organizacije. 1ok se autonomna borba primicala kraju, poeli su se u relativno veem broju stizati u zemlju Srbi intelektualci koji su u raznim centrima Monar ije zavr!ili visoke !kole. 8Poetkom %&02.godine radila su u zemlji '2 +akultetski obrazovana Srbina iz (osne i Hercegovine.812 /d nacionalni ustanova, Srbi su, pored oni isto crkvenog karaktera, imali jos ne!to

osnovni !kola i pjevaki dru!tava. 8Dodine %&03.radilo je =& srpsko9pravoslavni osnovni !kola sa %%2 uitelja.81" Prvo Srpsko9pravoslavno dru!tvo osnovano je %FF=.godine u Sarajevu, slina dru!tva osnovana u Mostaru, (anja Auci, Aivnu, (ijeljini, itd. 8Mlada srpska inteligencija u (iH uvodi nove oblike rada na kulturno9prosvjetnom polju i pro!iruje djelatnost na oblast privrede.81# Prvi praktini korak inteligencije bio je osnivanje srpskog kulturnog dru!tva 8Prosvjeta8. /vo dru!tvo osnovali su Srbi inovnici, koji je u to vrijeme sa +akultetskim obrazovanjem bilo svega 2&, na skup!tini %F.augusta %&02.godine u Sarajevu, cilj dru!tva odre$en je na osnivakoj skup!tini7 8.arod je kulturno jak, ako su mu jaki i obrazovani svi slojevi dru!tveni i ako svi znaju da zajedniki rade, gdje se tie zajedniki interesa cijelog naroda8. /snovna ideja Prosvjete je stvaranje nacionalne inteligencije, rad na nacionalnom vaspitanju i jaanju nacionalne ko ezije. , pogledu politikog organiziranja, inteligencija je mislila da je srpskom narodu potrebna organizirana politika borba. .asuprot starijim vo$ama koji su nosili borbu za crkveno9
12 N. -tojanovi, Bosansko-.er/e0ova(ka &olitika 1*!"-1*1#., 1!). 1" $zvje'taj o u&ravi B$H, 1*!+., 1#). 1# M. $mamovi, %ravni &oloaj i unutra'nji-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#., 1#*.

prosvjetnu autonomiju, pa uglavnom zamoreni i zadovoljni njenim rezultatima, preporuivali su da ne valja goniti vjetar kapom, drugi dio organizacije se zalagao za stvaranje organizacije sa !irokim politikim programom koja bi okupila oko sebe sve narodne snage. Cokom %&03.godine osnivaju se etiri grupe i tendencije u srpskom politikom )ivotu7 8Srpska rije8, 8.arod8, 8/tad)bina8 i 81an8. 6ednu grupu prestavljaju vo$e autonomne borbe, sa srpskom ar!ijom, najistaknutiji njeni prestavnici su Dligorije 6e+tanovi, 4ojislav :ola, te Milan Sr!ki. /va grupa %&03.godine osniva Srpsku dioniarsku !tampariju i pokree 8Srpsku rije8, list za politiku, prosvjetu i privredu, smatra se da je to list Srpskog naroda u (osni i Hercegovini. 8,pravni odbor lista je na sjednici 22.oktobra %&0=.usvojio u %2 taaka posebna 8,pustva ,redni!tvu Srpske rijei8, iz koji se jasno vidi stav ove grupe prema nacionalnom pitanju u (osni i Hercegovini.81, Srpska rije je esto dokazivala da re+leksije o rvatstvu u (osni, na temelju katolicizma nisu opravdane. , svoje uspje e, postignute do %&03.godine srpsko politiko vodstvo ubrajalo je, pored ostalog pokret Muslimana i zajedniki rad sa Muslimanima. <aista su se srpski politiari koji su vodili borbu za autonomiju, trudili svim silama da odr)e dobre odnose sa muslimanskim vo$ama, da i ve)u za sebe sa dalekose)nim ciljem da svim Muslimanima oprezno i postepeno nametnu srpsko ime i na taj nain osiguraju sebi apsulutnu veinu u (osni i Hercegovini. Srpska ar!ija, politiki konstituirana kroz borbu za autonomiju, a zatim oko Srpske rijei, posveuje glavnu pa)nju osiguranju i unapre$enju svoji ekonomski interesa. 8Dra$ansko politiko vodstvo nastoji da svim ovim akcijama da srpski nacionalni karakter.8 1+ Po!to je septembra %&02. boravio sa porodicom u (eogradu na krunisanju kralja Petra, D. 6e+tanovi pi!e 22.i 23.oktobra %&02.godine Stevi Pamuini u (anja Auku i Stevanu #ovaeviu u (rko, da posebnu va)nost pola)e, da svako narodno preduzee tra)i oznaku srpski i to u interesu same narodne stvari. 1ok inteligencija tra)i da se od crkveno9!kolske pre$e na politiku borbu, stari su za rad na privrednom polju, da dobiju nove poslove i uveaju kapital. 6e+tanovi za tjeva od uredni!tva Srpske rijei da napravi plan kako bi se najbolje provela privredna organizacija u na!oj
1, M. $mamovi, %ravni &oloaj i unutra'nji-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#., 1,1. 1+ $sto, 1,".

domovini. Mostarskoj ili ercegovakoj grupi pripadao je najvei dio inteligencije iz cjele zemlje, a vodili su je 1u!an 4asiljevi, .ikola Stojanovi i ,ro! #rulj, oni %&0B.godine pokreu list 8.arod8, koji su ure$ivali Iisto Iadulovi i 4asilj Drdi, njima su pri!li i knji)evnici ;leksa :anti, Svetozar Horovi i ;nastasije :ola. 8/d stariji narodni vo$a grupi je oko 8.aroda8 pri!ao je i #osta #ujund)i iz Aivna, koji je kasnije postao njen +ormalni predsjednik. 81) Me$u intelektualcima se javlja i oportunistika proaustrijska struja u Sarajevu, koja kritikuje Srpsku rije, tj.vo$e autonomne borbe, na elu ove struje nalazio se sarajevski ljekar Aazar 1imitrijevi, zagovornik radikalnog rje!enja agrarnog pitanja. 8Maja %&0B.dr. 1imitrijevi je +ormalno osnovao svoju 8Srpsku nnarodnu samostalnu stranku8, uz koju je pristalo ne!to selja!tva iz okoline Sarajeva.8 1 Mostara osudio je osnivanje ove stranke. , nacionalnom pitanju program 8.aroda8 odr)avao je neka savremena strujanja me$u jugoslavenskom inteligencijom, pored isticanja srpstva i vo$enja srpske politike u praksi, .arod je imao i osjeaj za bosanstvo i jugoslavenstvo. ,porno se zalagao i za carinsku samostalnost bosne i Hercegovine, izgradnju komunikacija i na!e primorske luke na #leku, koja bi bosasko ercegovakoj privredi otvorila put ka @vropi. .arod je o!tro izkritikovao D. 6e+tanovia samo zato !to je pri vatio mjesto lana ,pravnog odbora Privilegovane zemaljske banke. , izradi Sarajevske rezolucije aktivno su uestvovali i predstavnici upravo stvorene radiklano9nacionalistike srpske grupe iz (osanke #rajine, neposredno poslije rezolucije ova grupa je pokrenula list 8/tad)bina8 u (anja Auci, vlasnik i izdava bio je 4ukosav Druberovi, a glavni urednik Petar #oi. Program 8/tad)bine8 je uglavnom bio identian sa programom 8.aroda8. Iadikalizam ove grupe izra)ava se ve u nainu na koji +ormulira svoj ekonomski program. 8, nacionalnom pitanju, nagla!ava se duboko uvjerenje, da su (osna i Hercegovina, po svom nacionalnom obilje)ju srpske zemlje, ali da se nee nikome nametati srpsko ime. 81* 4ei dio inteligencije iz

1) 1. 2orovi, &oliti(ke &rilike u BiH, "*. 1 M. $mamovi, %ravni &oloaj i unutra'nji-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#., 1,,. 1* $sto, 1,*.

(urian je smatrao da e odobrenjem svojim odobrenjem +ormiranja srpske politike organizacije stei izvjesnu naklonost Srba, i nji ovu borbu svijesti u legalne okvire pod kontrolom vlasti. Cako$er je naredio <emaljskoj vladi u Sarajevu da ispita mogunost kako da se ojaa stranka dr. 1imitrijevia i da se suprostavi srpskoj opozicionoj organizaciji, ije se konstituisanje vi!e ne mo)e sprijeiti. #rajem jula %&0B. 4o$eni suB pregovori sa 1imitrijeviem i napravljen je plan da se vladinom koncesijom od %0 000 kruna, nabavkom !tamparije i davanjem neki drugi povlastica, njegov asopis 81an8 pretvori u dnevni list. Sami doga$aji su pretekli ove planove kao nerealne. 8, (anja Auci je 2%.jula %&0B. odr)ana sjednica Privremenog odbora, na kojoj su #ujund)i i Stojanovi izvjestili o prijemu kod (uriana, koji je odobrio saziv kotarski i glavne skup!tine za S./.82! Privremeni odbor je objavio proglas Poetak na!e organizacije, u kojoj se ponavljaju poznati politiki stavovi iz Sarajevske rezolucije. Cokom septembra izvr!eni su izbori za srpsku narodnu skup!tinu, koja se sastala i radila u Sarajevu 2B9'%.oktobra , pa je poznata kao Mitrovdanska skup!tina. .a toj skup!tini prisustvovao je B% delegat, +ormirana je Srpska narodna organizacija i usvojen njen program. <asjedanja skup!tine su bila zatvorena, bez prisustva javnost i predstavnika vlasti. 8.ajva)nija diskusija na skup!tini vo$ena o saradnji sa Muslimanima, sa ime je bilo usko povezano i agrarno pitanje.821 , dr)avnopravnom pogledu, sno smatra da je (osna i Hercegovina sastavni dio turske carevine, kojim ;ustro9,garska na osnovu mandata evropski autonomija (osne i Hercegovine. 8Pod utiskom Mitrovdanske skup!tine, (urian je na sjednici zajednike vlade, %.decembra %&0B.iznio mi!ljenje da politiki nije opasno da se pravolsavnim Srbima izi$e u susret, kada se tako poka)e nu)no za novu orijentaciju njegove uprave u (osni i Hercegovini.822 Predstavnici Dlavnog odbora S./ su 2.januara %&0F.predali predstavku (urianu, kojom su ga obavjestili o skup!tini i tra)ili ispunjenje njeni za tjeva. (urian je svoja s vatanja o izgradnji autonomije (iH suprostavljao politikim koncepcijama S./, ali je i smatrao da je me$usobna saradnja potrebna i mogua. Cako je stvorena i poela sa radom jedinstvena Srpska narodna
2! $sto, 1+!. 21 M. $mamovi, %ravni &oloaj i unutra'nji-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#.,1+1. 22 H. 3a&idi, 4iskusije o dravno&ravnom &oloaju BiH za vrijeme austrou0arske vladavine, 5lasnik ar.iva i 4ru'tva ar.ivista BiH, $1-161*+#-+,., 1,".

sila upravlja. Program je

sadr)avao poseban dio pod naslovom 1r)avno ure$enje, gdje se prije svega za tjeva potpuna

1!

organizacija, njeno osnivanje pozdravili su listovi, >rvena Hrvatska, Pokret, Srbobran, mladoe!ki list Eas, splitska Sloboda, ruski list .ovoje 4remnja, a tako$er je pozdravila i Muslimanska narodna organizacija. .a Mitrovdanskoj skup!tini postignuto je jedinstvo u ovom osnovnom cilju, autonomna (iH, odnosno demokratizacija politikog i javnog )ivota. "nteligencija je podr)avala politiku rvatsko9srpske koalicije, dok 6e+tanovi daje %&0F.godine uspustva uredni!tvu Srpske rijei, da se u (osni ne mo)e voditi politika, kakvu je vode Srbi, !to su u koaliciji u Hrvatskoj i Slavoniji, i da u (osni ne treba tra)iti naprednije Hrvate, jer svako nji ovo priznavanje stoji u opreci sa interesima srpstva. (ez obzira na ralike i sukobe izme$u ovi grupa, one su, kako su to doga$aji poslije ankesije pokazali, bile u su!tini, legalistike i oportunistike. 8, toku rada prvog bosanskog sabora, nakon %&%0. Srpska narodna organizacija se +aktiki raspala na tri samostalne stranke.82"

2.".

H (a)ska na !"na $a&*"ni%a

Hrvatski politiki pokret, u kojem su se poetkom 20.vijeka jasno isplovile dvije struje, klerkalna i gra$ansko9liberalna, da bi odr)ao svoje jedinstvo, sporo je i oprezno pristupao +ormalnom organiziranju. "ncijativu za stvaranje jedne rvatske politike organizacije dala je liberalno9gra$anska struja, pa je nakon du)i osnovana je Hrvatska narodna zajednica -H.<0. 8Cemelji ove organizacije polo)eni su %=.avgusta %&0=.na skup!tini u 1ocu kod Cravnika, u toku proslave instalacije zastave pjevakog dru!tva 84la!i8.82# "zabran je odbor od = lanova, iz svakog okruga po jedan, sa zadatkom da pripremi pravila nove organizacije i isposluje od
2" M. $mamovi(, %ravni &oloaj i unutra'nji-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#., 1++. 2# M. $mamovi, %ravni &oloaj i unutra'nji-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#., 1++.

priprema, krajem +ebruara %&0F. Dodine

11

vlade nji ovo odobrenje, u odbor su izabrani .ikola Mandi, M. #atii, 6ozo Sunari, S. #ukri, "vo Pilar i Juro d)amonja. Stvarni pokreta, glavni teoretiar i ideolog ovog pokreta bio je dr "vo Pilar, advokat iz Cuzle. H.< se obavezuje da e muslimasku vjeru !tititi od nepravedni i nezakoniti nasrtaja ma sa koje strane. autonomna. 8<emaljska vlada je u novembru %&0B.odobrila pravila Hrvatske narodne zajednice.8 2, Cokom januara %&0F.godine sprovedena je organizacija H.< po okruzima na osnovu delegatskog sistema izabran je sredi!nji odbor za cijelu zemlju. "zlo)en je cilj i znaaj H.< kao prosvjetne i gospodarske ustanove, pa su zatim usvojena pravila i izabrani delegati za izbor predsjednika sredi!njeg odbora u Sarajevu. 8, sredi!nji odbor, ija je konstituirajua sjednica odr)ana 2%.+ebruara %&0F. "zabrani su7 dr. .ikola Mandi, za predsjednika -advokat i podnaelnik Sarajeva0, .ikola Preka, za tajnika, a za lanove "vo (udimirovi, dr. 6ozo Sunari, +ra Marijan 1uji, dr. Milan #ati, ;leksa >vijeti, dr. "vo Pilar, Hamid :a inovi9@krem, Stjepan Miki, Pavo Drgi, #osta Jebi9 Maru!i, Juro 1)amonja i 1ane Eubeli.82+ .a zasjedanju Sredi!njeg odbora, 22923.+ebruara %&0F.godine pravila koja su dodana smatrana za interni -tajni0 materijal, pro!irena su, usvojena i publikovana kao program H.<. <a Muslimane se ka)e da su po narodnosti neprekorni Hrvati, kako je nji ova vjera nerazdru)ivo spojena sa mnogim socijalnim uredbama, to 8Hrvati nemuslimani rado gledaju da se Muslimani u gdjekojim smjerovima samostalno organizuju8. <a postojeu zemaljsku vladu se ka)e, da ne mo)e biti narodna i ne mo)e u potpunoj mjeri udovoljiti narodnim potrebama. Cakva vlada se mo)e stvoriti samo ako se (osna i Hercegovina pripoji Hrvatskoj, pa prema tome i Habsbur!koj Monar iji. :tadlerova grupa je smatrala da prava realna narodna rvatska politika u (osni i Hercegovini mora poi od onoga !to je njeno, a to je iskljuivo narod katolike vjere u ovim zemljama. Sa Srbima odr)avati najbolje odnose na bazi strogog reciprociteta. /va ravnopravnost bi ozbiljno bila ugro)ena ako bi (iH pripala nekoj balkanskoj zemlji ili postala

2, H. 3re'evljakovi, -arajevo za vrijeme austro-u0arske u&rave, ". 2+ 7. 8akovi, 9ormiranje &oliti(ki. stranaka kod bosansko-.er/e0ova(ki. katolika-Hrvata., 11!.

12

8Svr a H.< je gospodarsko9prosvjetno9kr!ansko moralno podizanje rvatskog katolikog naroda u (osni i Hercegoivini, usljed ega H.<, budui katoliko dru!tvo, to u vjersko9 prosvjetnim pitanjima stoji prema svakom na stanovi!tu katolike vjere.8 2) ?ra 1idak (unti je rekao da se protivi da se na narodno ime udara vjerski peat i da crkveni dostojanstvenici monopoli!u narodno vodstvo. 8Dlavni ideolog stranke dr "vo Pilar je pisao da je onima koji su stvarali H.<, moralo biti jasno, da Hrvati pod svojim dosada!njim vodstvom ne mogu biti privlaan element.82 Srpska narodna organizacija je prema H.< zauzela izrazito negativan stav, program H.< o!tro je kritikovala splitska Sloboda, organ Hrvatske napredne stranke u 1almaciji. H.< nije tra)ila pro!irenje politiki i gra$anski sloboda, niti ostranjenje stranaca iz dr)avne slu)be, a agrano pitanje je bilo 8; ilova peta8 njenog ekonomskog i socijalnog programa, iz obzira prema Muslimanima, H.< nije zauzela nikakav stav u agrarnom pitanju, zbog ega su se :tadlerovi klerikalci o!tro napadali, tra)ei potpuno ukidanje kmetski odnosa. , vodstvu H.< je preovladavalo ujerenje da se usljed malobrojnosti Hrvata u (iH, rvatski dr)avnopravni ciljevi mogu ostvariti samo ako se Muslimani pridobiju za rvatstvo, !to se eventualno mo)e postii nediranjem u agrarne interese begovata, u ijim je rukama bilo politiko vodstvo muslimaskog naroda. 8H.< je posebno oekivala da e ostvariti vr!u saradnju sa Muslimanskom naprednom strankom, ije je osnivanje posebno pozdravila na drugom zasjedanju svog Sredi!njeg odbora, 2&.maja %&0F.u Mostaru.82* #ako Hnz nema mogunosti da preko 8Hrvatskog dnevnika8, koji je pod :tadlerovom kontrolom, iznese svoje mi!ljenje u javnost, te pokree svoj list 8Hrvatska zajednica8. .a to je :tadler pristupio organiziranju vlastite stranke 8Hrvatske katolike udruge.8
2.#.

H (a)ska ka)!li+ka u" u#a

Hrvatska katolika udruga -H#,0 je bila jedina klerikalna stranka u (osni i Hercegovini. :tadler je rije!io da osnuje svoju stranku tek po!to je uvidio da ne mo)e preuzeti vodstvo u H.<. /dluku o tome donio je vjerovatno u vrijeme aneksije, po!to se konsulutirao sa
2) 7. 8akovi, 9ormiranje &oliti(ki. stranaka kod bosansko-.er/e0ova(ki. katolika-Hrvata., 11,. 2 M. $mamovi, %ravni &oloaj i unutra'nji-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#., 1+*. 2* $sto, 1)!.

1"

?ranjom ?erdinandom i austrijskim r!anskim socijalistima, posbeno dr #arlom Aeugerom i ?ederic om ?underom. 8Sve do maja %&0&. :tadler ini uporne poku!aje da preuzme postojeu organizaciju H.<.8 "! <bog toga, on je nastojao postii neki kompromis sa vodstvom H.<. .a sastanku sa prvacima H.<, Mandiem, Sunariem i Pilarom postignut je sporazum da se u roku od godinu dana izmjene pravila stranke u skladu sa :tadlerovim za tjevima. :tadler je nakon toga, 2. "" %&0F., izdao okru)nicu kojom sve!tenstvu i narodu preporuuje ulanjenje u H.<. :tadler je 22.decembra %&0F.godine odr)ao novi tajni sastanak sa sveenstvom, na kojem je donio odluku da ostrani Mandia i da on preuzme vodstvo H.<9a, ali mu to nije po!lo za rukom. Posljednji poku!aj da do$e na elo H.<9a uinio je prilikom izbora za novo rukovodstvo stranke, u martu i aprilu %&0&.godine, izbori na kojima je Mandi dobio ogromnu veinu, !to je pokazalo da je njegova politika rvatskog pokreta distanciranija od crkvene politike. 8<ato novi Sredi!nji odbor H.< na sjednici 2%.maja %&0&.zakljuuje da sa

:tadlerom ne mo)e vi!e biti nikakvog sporazuma.8 "1 /d maja %&0&.godine klerikalci izlaze otvoreno sa prijedlozima o osnivanju svoje politike stranke. 8"ako je odluka o osnivanju Hrvatske katolike udruge donjeta jo! 23.jula %&0&.godine na sastanku u 4r bosanskom ordinarijatu, o emu je upuen proglas sve!tenstvu, uiteljima i vi$enijim ljudima.8 "2 4o$ena je !iroka propagandna akcija preko Hrvatskog dnevnika i 4r bosne da se razbije H.< i pridobiju pristalice H#,. /snivaka skup!tina H#, odr)ana je %F.januara %&%0.godine u Sarajevu, prisustvovalo je ne!to gra$ana i cjelokupni svjetovni kler. Cu je usvojen program koji se temeljio na programu Starevieve stranke, program de+inira H#, kao politiko, kulturno i socijalno dru!tvo, koje e !iriti interese rvatskog naroda. "ako stranka ima za cilj da budi, jaa, njeguje i !iri rvatsku svijest, ona e slo)eno i sporazumno raditi sa osobama i dru!tvima druge vjeroispovjesti, samo ako zastupaju iste narodne interese. .agla!ena je naklonost prema Muslimanima sa kojima katolike Hrvate ve)u zajedniki narodni opstanak, tradicija i narodno naelo. :tadler je za tjevao od <emaljske vlade da itno odobri Pravila H#,, po!to se nee moi sprovesti prvi saborski izbori koji su se imali obaviti na kon+esionalnoj osnovi. 4lada je
"! M. $mamovi, %ravni &oloaj i unutra'nji-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#., 1)1. "1$sto, 1)2. "2 7. 8akovi, 9ormiranje &oliti(ki. stranaka kod bosansko-.er/e0ova(ki. katolika-Hrvata., 2"#.

1#

oklijevala da potvrdi pravila zbog pozivanja na program Stranke prava iz %F&2.godine, ali je preutno odobrila rad H#, i njen izlazak na izbore. ?ormalna potvrda stigla je tek %&%%.godine.

1,

2.,.

Muslimaska na' *"na ,sam!s)alna- s) anka

.asuprot Muslimansskoj narodnoj organizaciji, postojala je jedna dosta eterogena grupa tzv. .apredni Muslimana. Pokret koji se me$u Muslimanima javlja krajem G"G i poetkom GG stoljea, jasno se ocrtavao u dva zasebna pravca, svaki sa svojim posebnim ciljem. 8.jegovi nosioci su %&00.godine pokrenuli list 8(e ar8, osnovali potporno dru!tvo 8Dajret8, sporsko dru!tvo 8@l9#amer8, Muslimaski klub, brojne itaonice i trezvenjaka dru!tva, "slamsku dioniarku !tampariju, list 8/gledalo8, prvu muslimasnku zemljoradniku zadrugu.833 /vaj preporod poinje sa djelatno!u Me med9bega #apetanovia i lista 8(o!njak8. .osioci djelatnosti nazivaju sami sebe naprednim Muslimanima, ali ne predstavljaju omogenu grupu, tu se nalazilo ne!to ugledniji gra$ana kao !to su gradonaelnik grada Sarajeva @sad e+. #ulovi i te!anjski veletrgovac ;dem9aga Me!i, nekoliko nezavisni intelektualaca kao !to su Sa+vet (a!agi, jedan broj dr)avni inovnika, me$u kojima su zapa)eni /sman .uri9Had)i i @d em Mulabdi. .apredni Muslimani su se uglavnom borili za iste ciljeve za koje i nosioci autonomnog pokreta, odr)anje muslimanskog naroda u (iH i za!tita nji ovi , prije svega pojedinani interesa, ali su se razilazili u metodu i taktici te borbe. Dra$anska misao napredni Muslimana uglavnom se ispoljava u kritici ahmedijaa . sve nji ove akcije svode se na kulturni rad, ali u okviru postojei dru!tveni odnosa, kulturni program svodi se na nastojanje oko moralnog i materijalnog unapre$enja islamskog elementa u (osni i Hercegovini. .apredni Muslimani su bili za odr)avanje postojei agrarni odnosa. (ez obzira na sve svoje akcije napredni Muslimani nisu uspjeli ostvariti znaajniji uticaj kod muslimanskog stanovni!tva, koji je u su!tini i!ao za @gzekutivnim odborom. <bog toga ova se inteligencija tu$ila od naroda i svega !to je istono mudrujui.

"" M. $mamovi, &ravni &oloaj i unutra'njo-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#., 1)#.

1+

Pokretanje prvog muslimanskog lista 8(e ar8 %&00.godine, a pokrenuli su ga knji)evnici Sa+vet9beg (a!agi, @d em Mulabdi i /sman .uri9Had)i, a asopis je +inansirao ;dem9beg Me!i. <adatak lista je bio knji)evno i publicistiko prikazivanje muslimanskog narodnog )ivota, sa namjerom da se utie na njegovo oblikovanje, usmjeravanje u pravcu prosvjetnog i kulturnog usavr!avanja i napretka. 81rugo znaajno ostvarenje napredni Muslimana je osnivanje dru!tva Dajret, 20.+ebruara %&0'.godine. u ovoj akciji napredni Muslimani su bili podjeljeni, pa je jedan dio, uglavnom dr)avni inovnika, nastojao onemoguiti osnivanje dru!tva. "ncijativu za osnivanje Dajreta dao je Sa+vet9beg (a!agi, koji je izabran i za njegovog prvog predsjednika. Samo ime dru!tva dao je navodno Iizabeg #apetanovi.8"# <emaljska vlada je preko sarajevskog gradonaelnika @sada e+. #ulenovia, /smana .uri9 Had)ia i grupe gra$ana poku!ala sprijeiti osnivanje dru!tva. .a !estoj skup!tini Dajreta, 3.jula %&0B.godine uspjela je Muslimanska narodna organizacija preuzeti upravu i glavni odbor dru!tva. Me$utim, napredni Muslimani nisu istupili iz Dajreta, a zadr)ali su kontroluu vi!e mejsni odbora dru!tva. ,pravo je velika Dajretova godi!nja zabava u Ce!nju iskori!tena za prvi naelni govor .apredni Muslimana o osnivanju svoje stranke. (a!agi sredinom %&0B.godine pokusava postii sporazum sa Muslimanskom narodnom organizacijom i pomoi joj u ostvarenju njenog programa. /n vo$ama M./ direktno nudi svoje usluge, opominjui da se s tu$im memorandumima ne saniraju na!e vjersko9meari+ske prilike, a jo! e se manje u na!u korist srediti agrarno pitanje. 8/snivaka skup!tina Muslimanske napredne stranke odr)ana je u Ce!nju, 2292=.avgusta %&0F.godine. na skup!tini je izabran odbor stranke, te njegov predsjednik ;dem9beg Me!i i sekretar <ija9beg Jonlagi. ,svojen je program i donjeta odluka o pokretanju stranakog glasila 8Muslimanska svijest8.8 ", u programu se prije svega nagla!ava da se Muslimasnka napredna stranka -M.S0 ustraja u tu svr u da organizuje sve slojeve svoga naroda za borbu i odbranu, da Muslimani u (osni i Hercegovini ouvaju svoju vjeru, svoj imetak, svoj dru!tveni polo)aj, svoju individualnost. Prosvjetni program je veoma !iroko postavljen. .agla!ava se da spas muslimasnkog naroda le)i u povjesti, istovremeno se te)i pribli)avanju <apadu. " privredni program M.S je op!iran i najavljuje borbu za podizanje muslimanske privrede, za tjeva se od vlade izgradnja komunikacija prema poterebama zemlje, povoljna )eljeznika tari+na politika i carinska za!tita (osne i Hercegovine. Socijalni program M.S obu vata potrebu zdravstvenog prosvjeivanja Muslimana, !irenje igijene, ure$enje siroti!ta, domova za iznemogle, suzbijanje alko olizma, itd.

"# $sto, 1) . ", M. $mamovi, %ravni &oloaj i unutra'njo-&oliti(ki razvitak BiH od 1 ) -1*1#., :1)*-1 !.

1)

8Politiki za tjevi M.S svode se slino drugim strankama na uvo$enju politiki i gra$anski sloboda, ustanovljenje zemaljskog sabora, samoupravu op!tina, nezavisnost sudija i sni)enje vojne obaveze.8"+ #lasna uskost napredni Muslimana jasno se izra)ava u nji ovim agrarnim za tjevima. M.S je jedina bosanska stranka koja je u svom programu tra)ila da se u <emaljskom saboru predvide mjesta za primjerni broj virilista i to oni koji su zvani da !tite agrarne interese Muslimana. Muslimanska napredna stranka je podr)ala ankesiju, koja je progla!ena mjesec i po dana poslije njenog osnivanja. '%.januara %&%0.godine, ne!to prije svi saborski izbora, M.S je revidirala svoj program, javno se odrekla pro rvaske orijentacije i uzela Muslimanska samostalna stranka.

".

.AKLJUAK

Prve politike stranke u (osni i Hercegovini nastaju u prvoj deceniji GG stoljea. #arakter ti stranaka uglavnom je odgovarao tipu narodni organizacija. 4eina bosansko ercegovaki politiara smatrala je da u (osni i Hercegovini kao skupnjoj zemlji, iji dr)avnopravni status nije rije!en nema , da nema uslova za stranako djelovanje. Aiberalniji uslovi za politiki )ivot u (osni i Hercegovini stvoreni su tek nakon smrti (enjamina #alla*a %&0'.godine. tada dolazi do ukidanja preventivne cenzure !tampe, poreske re+orme, okonanja pitanja vjerske autonomije. 1omae gra$anstvo dovoljno je ekonomski ojaalo da stekne svijest o svojoj politikoj ulozi. Srbi su se politiki veinski okupili oko Srpske narodne organizacije. Manji dio pravoslavnog stanovni!tva se okupio oko Srpske narodne samostalne stranke. /va stranka nije imala veeg uspje a, pa je vrlo brzo nestala sa politike scene. Poetak politikog djelovanja Hrvata poinje jo! sa "lirskim pokretom. Mnogi su se odu!evili ilirizmom i u njemu su sudjelovali. #atoliko stanovni!tvo uglavnom je bilo podjieljeno izme$u aktivista dvije najznaajnije stranke, a to su Hrvatska narodna zajednica i Hrvatska katolika udruga. Muslimani su se uglavnom opredijelili prema Muslimanskoj narodnoj organizaciji, a ne!to manji dio prema Muslimanskoj samostalnoj stranci. Muslimanska narodna organizacija je prva politika stranka u (osni i Hercegovini, osnovana %&02.godine. /sniva i prvi predsjednik bio je
"+ $sto, 1 1.

;libeg ?irdus. Sastavni dio programa ove stranke bio je list Musavat -6edinstvo0. @gzekutivni odbor bio je zastupnik interesa muslimanskg stanovni!tva. Muslimansku narodnu organizaciju uglavnom su inili begovi i imuniji zemljoposjednici. .a izborima %&%0.godine za (osanski sabor Muslimanska narodna organizacija je osvojila sve glasove koji su bili namjenjeni muslimanskim strankama.

#.

LITERATURA

Hamdija #apid)i, 1iskusije o dr)avnopravnom polo)aju (iH za vrijeme austrougarske vladavine, Dlasnik ar iva i 1ru!tva ar ivista (iH, "494K%&=29=3., %3'. 2. Hamdija #re!evljakovi, Sarajevo za vrijeme austro9ugarske uprave.
1.

1*

". "zvje!taj o upravi (osne i Hercegovine %&0=. #. Auka Jakovi, Politike organizacije bosankso ercegovaki katolika9Hrvata, <agreb,

%&F3.
,. .ikola Stojanovi, (osansko9 ercegovaka politika %&0'9%&%2., (eograd, %&'F. +. Musta+a "mamovi, Pravni polo)aj i unutra!njo politiki razvitak (iH od %FBF9%&%2.,

Sarajevo, %&&B.
). /sman .uri9Had)i, (orba Muslimana za vjersku i vaku+sko9meari+sku autonomiju. . 4ladimir Horovi, politike prilike u (iH., (eograd, %&'&.

2!