Literatura: Focht, Ivan: Klju za gljive (Ilustrirani uvod u gljivarstvo), 3. izdanje, Naprijed, Zagreb, 1990.

Legenda

za oznake jestivosti:
-

O O O

jestiva (III klasa)

vrlo dobro jestiva (IIklasa)

O O O - odlicno jest iva (I klasa) (J) - jestivost nepoznata

. - lakeotrovna . . -- tee otrovna . . . -- smrtonosnootrovna tJ - nejestivai neotrovna

Napomena: Tocne velicine (odnosi - razmjeri) makro- i mikroelemenata u crteima, tj. odgovarajuce konstantne proporcije medu njima, nisu se mogli odrati iz tehnickih razloga; svi podaci navedeni su u dijagnozama. .

o o o

30. Vrsovnica

- Lactarius

sanguifluus

a) Mladi orimierak

b) Spore to..

30

VRSOVN ICA
(Junjacka rujnica. rnovcica) Lactarius sanguifluus (Paulet ex Fr.) Fr. Lactarius vinosus Quel. Agaricus deliciosus VBr. violaceus Barla O O O

KLOBUK 6-13-(18) cm - vec mlad nie ispupcen. ubrzo tanjurasto do Ijevkasto udubljen i valovito-ulijebljeno neravan; ekscentrican i iskrivljen. u starijih cesto na jednu stranu znatno izduljeniji; rub u mladosti krace podvrnut. kasnije ili takav ili samo nadolje okrenut. tanak. no ni urezan ni iscrtkan. bijelo zamagljen due vremena. Koica za vlana vremena manje-vie slipava. ubrzo suha. s hrapavom povrinom i kao da je bijelim sitno stucanim staklom osuta. Boje je u osnovi vecinom vrlo blijede. svijetlo konatooker. ponekad toliko da djeluje kao prljavobijela; toj osnovi. prema slucaju i od primjerka do primjerka. pridruuju se manje ili vie izraeni, u manjim ili vecim partijama (ili i cijelom povrinom). narancasti. sivi. lila. ridi. zeleni. pa i violet tonovi no sve je to necisto. razliveno, mutno. umrljano i mahom prigueno, rijetko tamnije. odnosno ivlje. Vie od polovice primjeraka ima i razlicito upadljive zone. vecinom tamnije narancaste od osnove. ali pocesto i ride, ciglaste. lila ili vinskismede boje. ponekad barem s jedne strane i zelene.
LISTICI krace silazni. gdjekad gotovo ravno prirasli. prilicno gusti i s mnogo lamellula razlicitih duina. skloni i racvanju. a u dnu mogu biti i anastomozirani. kratki. tek 3-5 mm. Svijetlouckasti. zatim sve tamnije narancastomesnati. uz sve vecu primjesu crvenog. rideg. do sivog i smedeg. to sve zajedno daje ljubicast. pa cak i ametistplavi ton. Na pritisak postaju ridelila. kasnije zelene. I sami po sebi. djelomicno ili cijelom duinom. cesto su zeleni. osobito stariji. OTRUSINA svijetlouta.
3-5-(7)/1.5-3.5 cm. kratak uvijek kraci od irine

STRUCAK

klobuka) i nabit. preteno valjkast. odozdo polukruno zaobljen. Suh i branasto-hrapave povrine. barem u gornjem dijelu. bijelo 221

uckast, boje mesa ili svijetlolila, cesto takoder i plavozelenkast, samo nahukan tim nijansama ili uirim mrljama, poput klobuka. U vecini slucajeva, ali ne uvijek, ima krupnije no plice jamice s ravnim dnom u tamnijim tonovima, smedecrvenim ili (smede)lila. Na pritisak pozeleni (s vremenom). Pun, s mekom, spuvasto-trstikastom jezgrom. MESO iznad strucka prilicno debelo, bjelicasto do boje maslaca, samo po sebi ne crveni, nego se mlijekom boji u arama i tockicama, i to najprije zagasitocrveno, zatim zeleno. Krto, drobivo, osobito u strucku. Okus sladak ili (od mlijeka) jedva primjetno gorka st, miris vocni. MLIJEKO je izvorno i odmah tamnocrvene boje, kao osuena krv, gotovo smedecrveno, boje opolo vina, nakon desetak minuta i malo ljubicasto, a nakon vie sati mutno pos medi. MIKROSKOPIJA. Spore 7,5-9,5/6-7,5 mi, s prilicno krupnim bubuljicama, samo djelomicno niskim rebrima spojenim, malobrojnijim no u deliciosusa. STANiTE I RASPROSTRANJENOST. Kraj gotovo svih vrsta borova, najvie uz Pinus halepensis i nigra. zatim uz pinea. pinaster i na kraju silvestris. pa i austriaca, ali i uz borovice (Juniperus sp.), no rijetko uz smrce. Iako tipicno mediteranska vrsta, ova rujnica, kao to vec po njenim partnerima vidimo, prodire i duboko u kontinent. premda je to rjeda to je dalje od mora; u nas se uz crni bor prebacuje preko visokih planinskih lanaca, kao to su Velebit i Dinara, i na kontinentalnu stranu. Junjacku rujnicu nalazio sam i kraj Samobora, Pala (blizu Sarajeva), Konjica, pa i u umadiji. DOBA. X-I(II). JESTIVOST. Vrhunski ukusna gljiva, jedna od najboljih medu svima, premda za pojedince preslatka. SLICNE VRSTE. Od svih drugih rujnica Iako se razlikuje po "tamno(smede)crvenom te vinskicrvenom mlijeku vec u svjeem stanju. Vidi ovu rubriku uz broj 32.

222

--

31
,
I

VISOKA MLIJECNICA
Lactarius pergamenus (Swartz ex Fr.) Fr. O

KLOBUK 5-10 cm, jastucast, zatim po tjemenu zaravnat ili plice udubljen (ne kao lijevak, nego s uom jamicom); u mladosti sa spiralno podvrnutim rubom. Cesto zonaino ili zrakasto naboran, odnosno opcenito neravan, splitkim jamicama. Koica suha i hrapava, teko se guli. Mutnobijele boje, odnosno kao slonova kost, pod pritiskom s vremenom (oker) posmedi.
lISTICI vrlo gusti, potpuno ravno, rekli bismo vodoravno prirasli, ponekad racvasti, uski; voderiasto do mlijecnobijeli. Ozlijedeni posmede. OTRUSINA bijela. MLIJEKO Ijuto. mlijecno bijelo, u mladih jako obilno, sirovo pekuce

cm - uvijek dui nego to je klobuk irok. Branasto suh, bijel, cesto uzdl;Jno naboran odnosno izbrazdan; valjkast ili nadolje pomalo ui. Pun i tvrdo

STRUCAK 6-12/1,5-2,5

MESO elasticno-tvrdo, debelo, bijelo, kao krupica zrnato na prijelomu. Okus vrlo ljut, bez mirisa.
KEMIJSKE REAKCIJE. Meso na formol reagira intenzivno Ijubicastoplavo, mlijeko na kalijevu luinu sumpornouto. MIKROSKOPIJA. Spore gotovo okrugle, 7-8,5/6-7 mi, hyaline, neamyloidne; bubuljice vrlo sitne, gotovo tockaste, samo djelomicno medusobno crtkasto povezane. Cystide cilindricne, a prema vrhu suene, mahom zakrivljene, 55-6815-7 mi. STANiTE I RASPROSTRANJENOST. Jedna od najmasovnijih gljiva irom Jugoslavije, rada i za vrucih i sunih mjeseci kad se javlja malo drugih gljiva. Rada u ratrkanim grupama, prvenstveno kraj hrastova i bukava u niim predjelima.

DOBA. Kraj V dpprva polovica X mj.

223

JESTIVOST. u nekim krajevima se mnogo jede, posoljena po listicima i prena na ploci tednjaka, ili na aru skupa sa slaninom. Osobno je ne cijenim, jer mi je uvijek ako ne Ijuta, onda gorka. No ima pojedinaca koji vole upravo tu gorcinu. Pirjana uopce ne dolazi u obzir, jer ne samo to ostaje gorka, nego postaje i neprobavljivo gumasta. Cini se da je najbolja silirana ili pak osuena i samljevena, pomijeana s branom i jajima u va-

Ijuke. - Veoma bi bilo znacajno pronaci nove, pogodnije nacine

spravljanja ove gljive jer je se moe gotovo svake godine sakupiti na tone. (Rastvara kamence u mokracnom mjehuru.) SLICNE VRSTE. Posvuda se ova mlijecnica brka s drugim dvjema mlijecnicama: obicnom, Lactarius piperatus (lo ex Fr.) Gray i zelenomrljastom, Lactarius glaucescens Cross!. Od ove potonje, koja je najrjeda, a dolazi preteno kraj borova, ponekad i smreka, Iako se razlikuje, jer joj se ozlijedena mjesta ne mrljaju zelenkasto, nego smede. A od obicne mlijecnice, koja se takoder mrlja smede, razlikuje se po strucku duem od irine klobuka, po ravno, a ne silazno priraslim listicima, po neljevkastom klobuku, te po, u prosjeku, kracim i stoga okruglastijim sporama (piperatus: 8-9,5/5,5-7 mi. Svojim kratkim i nabitim struckom, kao i Ijevkastim klobukom, nejestiva runjevka ili kravnjak Lactarius vellereus Fr. vie je nalik obicnoj, negoli ovdje prikazanoj visokoj mlijecnici. Od jestivih mlijecnica razlikuje se najupadljivije po razdalekim listicima i duim sporama: 9-12 mi. Istina, postoji i jedan varijetet runjevke (var. velutinus Bert.) koji je jestiv, jer mu mlijeko nije Ijuto. Mlijeko treba jednostavno liznuti, nita se nece dogoditi ako je Ijuto. Ova slatka runjevka ima spore 7,5-917-8 mi, dakle jo okruglije.

224

....

..

31. Visoka mlijecnica

Lactarius pergamenus

a) Presjek

b) Spore

, e) Cystide

I I I II! ...

32. Jelina rujnica - Lactarius semisanguifluus

aj Presjek

bj Spore

ej Bazidiji

32

JEllNA RUJNICA ili BRINOVKA

Lactarius semisanguifluus
O'

Heim et Le!.

KLOBUK 3-6-(8) cm, vec mlad s rupicom na tjemenu ili barem sredinje spljoten, ubrzo sve vie Ijevkast; podvrnutog, pa ravnog i dosta otrog ruba, cesto valovitog. Vrlo svijetlo konato ili narancastooker, sa zonama kroz koje probija zelenkasta boja poput magle, odnosno gotovo bijel, i tada uglavnom bez zona. Koica za vlanog vremena sluzava, za suhog hrapava i pomalo se zrcali, teko se skida, i to samo uz rub. Na pritisak najprije vinski pocrveni, pa pozeleni.
lISTICI poneto silazni, ili s jarkom i sa zupcem prirasli, gusti, veoma razlicito dugi, ui, 3-4 mm. Svijetlonarancasti, u tonu mrkve, na ozlijedenim ili prignjecenim mjestima mrljaju se tamnozeleno. OTRUSINA svijetlooker. MLIJEKO najobilnije u donjem dijelu strucka, najprije kao mrkva narancastouto, nakon jednog sata karminpurpurno, na kraju vinskicrveno s lila dakom. Malo gorci, tokom duljeg vakanja bude Ijutkasto, ponekad izapece. STRUCAK kratak, 2-3 cm, ili tanak 3-6/0,8-1,2, u dnu zaobljeno suen. Gladak, odnosno maglicast, ali bez jamica, ponekad samo tamnije (crvenkasto) zamrljan na oker osnovi; u donjem dijelu pocesto zelenkast. S debelom korom i trstikastom jezgrom, ubrzo upalj. MESO relativno tanko, svega nekoliko milimetara. U jezgri strucka (koja je bez mlijeka) posve bijelo, inace malo uckasto, poput maslaca; pod koicom u starije gljive i zeleno. Suho-zrnate strukture, vrlo drobljivo. Vrlo gorko i prilicno Ijuto - podnoljivo

kad se ispri. KEMIJSKE REAKCIJE. Meso na gvajak postaje naglo sivovinskicrveno. 225

MIKROSKOPIJA. Spore u obrisu grbave od bubuljica, koje su

ili gotovo okrugle, cesto s jedne strane uglato suene, 9-11,5/(6,5)-7,5-9 mi. Bazidiji 40-46/9-11,5 mi. Sterigmata 6 mi. Cystide maIobrojne, vretenaste, 50-60/5-6 mi.

mreasto poredane, niske a iroke, ovoidno-elipsoidne

STANiTE I RASPROSTRANJENOST. Kraj jela i borova (kraj borova mahom vrlo blijeda rasa), osobito obilno s vanjskog ruba ume, gdje se moe kontinuirano povezati i do nekoliko kilometara. Naa najmasovnija gljiva, brojnija cak i od mlijecnice, moe je se sakupiti na tone, prvenstveno u planinama. Nema je jedino u jadranskom bazenu. DOBA. Vili-XI.
JESTIVOST. Gorkasto i Ijutkasto meso gubi estinu kad se gljiva silira ili ispri na maslacu, odnosno na aru - tada je dosta kvalitetna. Znacajno je to je se moe nabrati u ogromnim kolicinama, te ukiseliti za zimnicu. SLICNE VRSTE. Mnogi sve vrste rujnica brkaju ne samo medusobno nego i sa zlatnim Ijutacama. Lactarius chrysorrhaeus, Fr., koje po bojama i zonama na klobuku mogu biti poneto nalik, ali imaju bijelo mlijeko koje pouti, i rastu u bjelogorici, a ne u crnogorici. Normalnije je pobrkati rujnice s jamicastim mljecnjacama. Lactarius scrobiculatus Scop. ex Fr., jer one rastu kraj cetinjaCa, no i one imaju bijelo mlijeko koje pouti, a ne crveno. Obje su nejestive zbog svog pekuce-Ijutog mesa. i mlijeka. Rujnice se medusobno najlake razlikuju prema ponaanju mlijeka: Junjacka rujnica ili vrsovnica Lactarius sanguitluus, ima odmah vinskicrveno, gotovo smedecrveno mlijeko. - Smrcina rujnica. Lactarius deterimus, ima kao mrkva narancasto mlijeko, koje nakon jedan sat bijelo izblijedi. - Prava ili borova rujn;ca. lactarius deliciosus, ;ma crveno mlijeko koje na kraju pozeleni. - Jelina rujnica ili brinovka Lactarius semisanguitluus, prvobitno boje mrkve, mlijeko na kraju postane vinskicrveno. lososovska rujnica. Lactarius sa/monic%r, ;vonarancasto mlijeko vec za jedan sat postane vinskicrveno. Cijela gljiva vecinom bez traga zelenoga, za razliku od gornjih. - Plavokrvna rujnica. L. hemicyaneus Romagn. pod koicom mlijeko plavo, drugdje kao mrkva. Vrlo rijetka, u nas nadena kraj Lickog Leca. Moda jedino bice s plavom krvi.

-, II

226

33

CIKORIJEVKA
Lactarius camphoratus Bul!. ex Fr. ()

KLOBUK 2-6 cm, najprije zvonoliko-cunjast, ubrzo s udubljenom sredinom, tanjurasto do alicasto; rub poneto podvijen, ubrzo ispruen, otar i tanak, cesto rebrasto naboran, ponekad i urezan, prvobitno s maglicastom prevlakom koja se otire i icezava starenjem. U udubljenom tjemenu vecinom, iako ne uvijek, nalazi se uiljena, kupasta izbocina (papilla). Koica suha i bez sjaja, gotovo hrapava, cesto jamicasta, usko i tanko radijaino nabrana, ponekad i rebrasta, no bez tona. Boje jetre ili crvenocimetne, u mladosti k tomu i sa ljubicastim ili vinskicrvenim odsjajem, u starosti pomalo bijedi u mesnatocrvenkastom tonu; tjeme vecinom neto tamnije.
lISTICI silazni, gusti, s razlicito dugim lamellulama izmijeani, ponekad s njima i srasli, tako da djeluju racvasto, 2-3 mm iroki; ruicastosmedi pa crvenosmedi s lila dakom, po otrici bijelo opraeni, a od mlijeka, koje se grua, i zrnasto. OTRUSINA boje maslaca. MLIJEKO vodenasto bijelo, ali ne prozirno, kod mladih obilno, kod starijih sve oskudnije, cesto nezamjetno. STRUCAK 3-7/0,5-0,8 cm, valjkast ili u dnu cesto iskrivljen, ponekad i uzduno naboran. nadolje sve tamnije, pri dnu kao cikla, gotovo stobijelo zamagljen. Pun, s vremenom cjevasto korjenasto suen, Crvenkastosmed, crno Mladi ruicaupalj.

MESO tanko, krhko, u klobuku bijelo, uckasto proeto, pod koicom crvenosmede, u strucku slijedi boje izvana - provodnjeno je i u klobuku crvenosmede. Okus potpuno blag, gotovo sladak. Miris u svjee gljive na stjenice, u osuene (nakon dva-tri dana pa sve do dvije-tri godine) vrlo ugodno zacinski, najpriblinije na cikoriju, ponekad se ucini i na tamjan. 227

KEMIJSKE REAKCIJE. Na gvajak u mesu smjesta ruicastosmeda, poslije desetak minuta KOH smjesta sivomaslinastosmeda. zagasito smedezelena. Na

MIKROSKOPIJA. Spore amyloidne (sivo), iglicaste (cilindricne iglice i do'1 ,5 mi duge); predapikalno polje ostaje bijelo; gotovo okrugle: 7-8/6-7,5 mi. Bazidiji 25-35/8,5-9 mi. Cystide tanko vretenaste s kapljieama, 40-47/6-7 mi. STANiTE I RASPROSTRANJENOST. Jedna od naih najcecih mljecnjaca, osobito kraj hrastova, kestena i bukava u nizijskoj Hrvatskoj, manje kraj smrca u viim krajevima. Voli se smjestiti u zvjezdastoj mahovini, jednako kao i mala bljuvara,

Russula emetica
DOBA. VI-XI.

var.

silvestris.

Na jace kiselom

tlu.

JESTIVOST. Upotrebljava se kao zacin (u manjim kolicinama) za mnoga jela, ne samo od gljiva. Gljive osuiti, stucati u prah i pohraniti u staklenke, gdje godinama zadravaju svoj predivni miris. SLICNE VRSTE. Niz omanjih crvenosmedih mljecnjaca moe joj jako nalikovati, no jedino u svjeem stanju, kad miriu na stjenice. Blaga mljecnjaca, Lactarius subdulcis, Bull. ex Fr. raste vecinom u grmovima od po 5-10 komada, ima, za razliku, bijele listice sa uckastom otricom. Varljiva mljecnjaca, Lactarius decipiens Quel. razlikuje se po mlijeku koje pouti - veoma cesta u istim listopadnim umama nizijske Hrvatske. Hrastova
mlj~cnjaca, Lactarius

quietus

Fr. je, obrnuto,

zonirana,

a bez iz-

bocine. :. Nijedna od ovih nejestivih ili jedva jestivih mljecnjaca nema miris na cikoriju u suhom stanju. Aida mljecnjaca, Lactarius rufus Scop. ex Fr., u nas rijetka crnogoricna gljiva, ima pekuce-Ijuto mlijeko i meso.

228

--

"

..

()

33. Cikorijevka

- Lactarius

camphoratus

b) Spora

.., '.:

::".\

a) Presjek

e) Cystida

Literatura: Poler, Anton: Sakupljajmo jestive gljive, 1. izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

TUMAC SIMBOLA jestivost gljiva

[t *]
[t
EJ

ODLlCNA GLJIVA

DOBRA GLJIVA

JESTIVA GLJIVA

[tt]
[t +]

ODLlCNAGLJIVA UVJETNO JESTIVASIROVA OTROVNA

DOBRAGLJIVA UVJETNO JESTIVASIROVAOTROVNA

[*]

JESTIVA GLJIVA UVJETNO JESTIVA SIROVA SMRTNO OTROVNA 13

TUMAC SIMBOLA

odnos gljive sa ostalim biljkama na stanitu

[3J

Mikoriznagljivakojauspijeva pod liCarima

(il]
mJ
I J I I

Mikoriznagljivakoja uspijeva pod cetinarima

Mikoriznagljivakojauspijeva pod
licarima i cetinarima ili

u mjeovitojumi

[i.] [i]
14

Saprofrtska gljiva koja uspijeva

na

mrtvom drvetu

Saprofitska gljiva koja uspijeva na zemlji i organskim otpacima

Parazitska gljiva koja uspijeva na ivim organizmima

'--

Prljesnae, pecenlca, srlje

Lactarius volemus Fr.
KLOBUK NARANDASTOSME, KONCENTRICNO PUCA POVRiNA GLATKA SUV,

55

mJ

[j *)

LlSTlcr NIZ STRUCAK

GLADAK

~ UIPREMA DNU
RASTEU SVIM UMAMA, CESTO

Strucak: 5-10

x 1-2 cm, valjkast, vretenast, iste boje kao i klobuk, na mjestima dodira postane smed.

Oblik: srednje velik; narandastosmeda mlijecnica, ima obilnu, ljepljivu bijelu mlijec i tipican miris ribe.

Klobuk: 5-12 cm, mesnat, izbocen, potom udubljen na sredini, narandastosmed; star je svjetliji, gladak, sa izrazito podvijenim rubom. LIstici: najprije svijetlooker, kasnije su listici tamniji, smedepjegavi: pricvrceni i idu niz strucak. ' 124 l

Meso: bjeikasto, smedasto, tvrdo, lomljivo, intenzivnog mirisa ribe i prijatnog okusa. Mlijec je bijela; obilna, a na vazduhu postaje smeda, blaga je i ima izrazit miris

Stanite: u svakoj umi, od ljeta do kasne jeseni.

Zamjena: moguca je zamjena sa smedim, debelononim prijesnacom

Upotreba: svjea, za razna jela, 125

Obicna mlijecnica, paprenjaca

Lactarius piperatus (L. ex Pr.) S. F. Gray

56

mEJ

KLOBUK JE BIJEL, SUV I GLADAK

I
BIJELAI

I .' i

LISTICI GUSTI
u

I I

NIZ

l2

--)\

\
V'"

MLlJEC wmA

STRUCAK

PREMA DNU UI RASTESVUDA U UMAMA LJETII UJESEN

Strucak: 2-7 x 1-3 cm, valjkast, bijel, prema dnu ui, savijen ili ravan, pun i prilicno tvrdo Meso: bijelo, tvrdo, papreno ineobicnog mirisa, isputa mnogo bijele mlijeci izvanredno Ijutog ukusa Stanite: svuda po umama, Ijeti i sve do kasne jeseni. Zamjena: moguca je zamjena sa slicnim jestivim gljivama Upotreba: svestrana, na aru - sa slaninom; dobra je silirana; cijenjena u Bosni, pripremljena na vrlo razlicite nacine. Veoma cesta. .
1,27 Ili I~ il~ I

'I
I I I

Oblik: srednje velicine, stare gljive su Ijevkaste, uvijek bijele i glatke, a imaju vrlo otru bijelu mlijec koja na vazduhu ne mijenja boje. Klobuk: 6-14 cm, najprije izbocen, potom ravan sa Ijevkastom sredinom, bijel, gladak, a suv raspuca. Listici: bijeli, veoma tanki i gusti, pricvrceni na strucak. 126

II
III .. II!

..

"~

Runjevka, kravljak, kravlje vime

Lactarius vellereus (Fr.) Fries .
.

57

mJ

[} +

KLOBUK BIJEL, SUV I PUSTENAST

MESO TVRDO I

DEBELO

POVRiNA PUSTENASTA

.ti

C"

/' PREMA DNU UI RASTE U UMAMA, U VELIKIM GRUPAMA

Oblik: veoma velik, Ijevkast, sa irokim i kod starih gljiva veoma udubljenim klobukom na sredini, koji ima pustenastu povrinu. Klobuk: cm, najprije izbocen, ravan sa podvijenim rubom, kasnije Ijevkast, bijel, suv, tino pustenast, a star je proiren.

Stru6ak: 3-8 x 1-4 cm, kratak, cvrst, pun, bijel, obicno uli prema dnu I ravan. Me.o: bijelo, na presjeku poprima luckastu boju, tvrdo, prijatnog mirisa i Ijutog okusa. Varljetet (vBr. velutlnus) nema Ijute mUjecilova slatka runjevka prikladnlja je za jelo. Stanl6te: svuda po iumama, cesta. Zamjena: nije bitna. Upotreba: uvjetno jestiva, najbolja kao dodatak drugim gljlvama. 129 9 SlIlwplJaJmo JetIIve gljive

I
111

.1
~II

III

L.istici: rijetki, debeli; stari - okerasti i sputaju se niz

strucak.

III
1111 J"I ..il

128

Obicna rujnica, brinovka

Lactarius deficiosus (L. ex Fr.) S. F. Gray
EiR NARANDASTI KONCENTRICNO PJEGAV GLADAK I
UDUBLJEN

5B

[i + [t *
J

DEBELO MESO

JAMICE NA DRCI . RASTEPORED BOROVE UME, CESTO

Strucak: 3-6 x 1-2 cm, valjkast, prema dnu ui, upalj. jednakih boja kao klobuk, sa pljosnatim i plitkim jamicama na povrini. Meso: blijedo, pod koicom klobuka izrazitije narandasto, mlijec ive narandaste boje, prijatnog mirisa i pomalo oporog ukusa. Stanite: cesto na rubu borove ume, u mahovini i travi; cesta ujesen. Zamjena: moguca zamjena sa srodnim i jestivim rujnicama. Upotreba: odlicna, u svjeem stanju, za razna jela.
9' 131

Oblik: pljosnat, srednje velik, sa kratkim struckom i izrazito podvijenim rubom. Rijetko pozeleni. Klobuk: 5-12 cm, mesnat, u sredini udubljen, narandastosmed, koncentricno pjegav, sa podvijenim rubom i ubrzo postane crvljiv. Listici: slicne boje kao i klobuk, gusti su, lanki, na dodir rijetko postanu lagano zelenkasti. 130 I L

III

Smrekina rujnica, smrceva rujnica

LactariusdeterrimusGr6ger
EiRBLlJEDONARANDASTEBOJE
GLADAK, UDUBLJEN

59

STANiTE POD SMRE;KAMA, CESTO

Strucak: 5-8 x 1-1,5 cm, iste boje kao i klobuk, valjkast, cvrst, gladak i upalj. Meso: narandasto sa isto takvom mlijeci, koja vremenom postane ljubicasta, prijatnog mirisa i gorkog okusa. Stanite: pod smrekama u kasno ljeto i u jesen. Zamjena: moguca sa drugim rujnicama. Upotreba: svjea, kao dodatak ostalim gljivama; sama gorci, ali je i pored toga cijenjena. Rujnice nisu za zamrzavanje.
133
L

III

Oblik: manji od brinovke, tanja i sa manje podvijenim rubom, a uspijeva samo pod smrekama.

Klobuk: 5-10 cm, tanak, narandastosmed, gladak,

kasnije izblijedi i donekle pozeleni. Primjetni su koncentricni pojasevi. Listici: kao mrkva crvene boje, gusti su, pricvrceni na strucak, stare rane pozelene. 132

,III

I
I :llIL.

Polukrvna rujnica, polukrvotocna rujnica

Lactarius semisanguifluus Heim, et LecI.
STAR EiR JAKO POZELENI ZELENE MRLJE

60

UDUBLJENJE

i I.

RASTEPOD CETINARIMA,CESTO

Strucak: 3-6 x 1-1,5 cm, valjkast, gladak, upalj, narandastooker, star pozeleni. Meso: blijedooker, mlijec narandasta, ubrzo postane na vazduhu vinocrvena i potom ljubicasta, prijatnog mirisa i oporog okusa. Stanite: pod cetinarima, od ljeta do kasne jeseni. Zamjena: sa otrovnim gljivama nije moguca. Otrovne mlijecnice imaju utu mlijec. Upotreba: prikladna za stavljanje u sirce ili, svjea, kao dodatak drugim gljivama.
135 .

Oblik: manji, blijedih boja, ubrzo izrazito zelena, manje ukusna rujnica. Klobuk: 5-8 cm,.tanak i gladak, ubrzo udubljen na sredini, narandastooker, prstenast, a star i na ranjenim mjestima izrazito pozeleni. Listici: narandastocrvenkasti, uski, gusti i pricvrceni na strucak. 134

Lososova ruJnlca
Lactar/us sa/mon/color Heim & LecI. EiRNARANDAST, CESTO BEZ KONCENTRICNIH MRWA GLADAK UDUBWEN

I , '
I

I
II

/
RUB PODVIJEN

II

L.,

Strucak: 3-7 x 1-2 cm, valjkast, upalj, iste boje kao i klobuk, cesto sa plitkim jamicama, kao kod obicne rujnice. Oblik: slican obliku obicne rujnice, ali rijetko sa izraenim prstenovima; ravnomjerno obojena, sa tipicnim stanitem pod jelkama. Meso: oker, prijatnog mirisa, mlijec narandasta, na zraku postepeno vinskocrvena. Stanite: samo pod jelkama, u jesen. Zamjena: moguca je zamjena sa drugim rujnicama. Upotreba: svjea za razna jela, bolja od polukrvne i smrekine rujnice, ali manje ukusna od obicne rujnice (L. deliciosus).

II illl I.

Klobuk: 5-12 cm, mesnat, gladak, narandastout, sa

podvijenim rubom, na dodir pocrveni. LIstici: narandasti sa crvenkastom nijansom, gusti, uski i na pritisk ne pozelene.

I I I

137

II. II ,~

Literatura: Maca, Rikardo: Kako da raspoznate pe urke (Jestive gljive i njihovi otrovni dvojnici), Evro, Beograd, 1995.

CHMEOJIH

jecn1Ba

jecTIi1Ba 4et-beHa

Hli1je jecTIi1Ba HenpenOpYLJJbIi1Ba

CYMt-bIi1Ba

OTpOBHa 1i1/l1i1 BeOMa CYMt-bIi1Ba

CMpTHO OTpOBHa 1i1/l1i1 BeOMa OTpOBHa

jecTIi1Ba y3 06a3pli1BOCT

jecTIi1Ba Ao6po CKYBaHa npeCHa OTpOBHa

HenoTBpfjeHajecTIi1BoCT He Tpe6a jecTIi1!

13

.,..

37. MJIEqHHl{E

PO)];Lactarius

BpcTe ceKWfje Dapetesl

JECTHBE

aJ/H 06a3pHBO ()(o6po

CK)'BaHe).

nJlO,l1;HmTa CKJlOHa 3eJleHHM MpJhaMa a MJIeKO 6oje Illaprapene HJIU IWHor BHHa.

JIHCTHbH Y HHjaHcaMa HapaHl,IaCTOr, Jhy6H'IaCTOr HJIH 6oje

Meca.
.II:pmKa MaII.e BlIIlle HapaHI,IaCTa HJIH 6oje Meca, ca HJIU 6e3

JaMH~a. Meco Ha H3BeCTaH Ha'IHH HapaHI,IaCTe 6oje HJIH 6oje ~pHor BHHa. MJleKO japKo HapaHI,IaCTO HJIH 6oje IWHor BHHa; 6JIaro, noMaJ/O ropKO H MaJ/O onopo. CTaHHmTe noHajBHIlle nope).\ OMopHKe, jeJIe H 6opa.

I Kao ,!\o6ap npHMep CJIOKa 37 noKa3yje pyjHUtj)l (Lactarius deliciosus), C HaO3MeHH'IHOMnpCTeHOBOMa Ha KJIo6YKY,jaMouaMa Ha '!\PlI.IWl, MeCOM HapaHl,IaCTHM,roTOBO HenpOMeHJhOBOM, MJIeKOM6oje rnaprapene, Koja pacTe nope,!\ 6opa o KJIeKe, 'JaK o y Me,!\HTepaHCKHM KpajeBHMa. 52

38. EPECAJJ:OJ10BA MJ1EQHI1UA Lactarius Bresadolanus

[;,86'1)

~w.~

--OTPOBHA: nJIO~HWTa raCTpOHHTeCTfIHaJIHH ce He nocHnajy 3eJIeHHM CHH).1pOM (Ta6, MpJbaMa II).

H MJIeKO je

6eJIo.
JIHCTHhH 6JIe):\H HJIH 6oje CJIaMe. .IJ:pwKa 6eJIlf'IaCTa, 6e3 jaMHl\a. Meco 6eJIlf'IaCTO. MJIeKO 6eJIo, Heyrne):\Hor H3rne):\a; BeOMa onopo,

CTaHHWTe HCKJbY'IJIBOHcno):\ OMopHKe.

' 53

'---'~'~"

'

39. MJIEqHHDE Po~ Lactarius

BpCTa ceKUHjeDapetesl

1 I

JECTHBE

Mll 06a3pllBO

(,[(06po CKYBaHe).

ITJIO.[(HIDTa maTKe IIOBpIIlllHe, Y BJIa)l(HllM YCJIOBllMa JIeIIJbllBe. 060.[( KO.L\MJIa.L\llXIIpllMepaKa jeH. Malbe BllIIle IIO.L\Bll-

JIHCTHbH Y HlljaHcaMa 60je Meca, p~llqaCTO-Jby6WlacTll, HapaHl,laCTllllJIll Meco 60je BllHOBe KOMllHe.

HapaHl,laCTe 60je llJIll 60je l\pHOr BllHa.

MJIeKO HapaHl,laCTO llJIll 60je l\pHOr BllHa. CTaHHIDTe IIoHajBllIIle llCIIO.L\oMopllKe, 60pa II jeJIe.

I Kao npHMep cnHKa 39 ,lI.aje .ilOCOCO6Y pyjfluu,y. slI/monic%r, qecry Y jenoBHM WYMaMa. 54

Luctarius

....

40. EPE30BKA Lactarius torminosus

("no( ~6DC

set}

OTPOBHA:

raCTpOHHTeCTI:lHaJIHH CHH,I\pOM(Ta6. VI).

TIJIo,!\HmTa 6e3 3eJIeHHX MpJba, 6eJIor MJIeKa. KJIo6YK MaJbaBe IIoBplllHHe, HapOQHTO IIPH py6y, Y BJIa-

)!(HHM YCJIOBHMaHHje JIeIIJbHB.2 060,1\ BeOMa ,!\yro IIO,l\BHjeH. JIHCTHhH 6eJIHQaCTH C py)!(~aCTHM Meco o,l\cjajeM.

6eJIo HJIH 6eJIHQaCTO, HHKa,l\a HapaHI,IaCTe HJIH l\P-

BeHe 60je. MJIeKO HeIIpOMeHJbHBO 6eJIo. CTaHHmTe y3 6pe3Y.

I

il

2 Y JlOllIlIM MeTeOpOJlOllIKlIM MOJKe ,LIa 6Y,LIe II maTKa, 113BeCHY CIITHY MaJbaBOCT, npIlMepl\IIMa.

YCJlOBIIMa nOBpllIlIHa o6o,LIy

KJlo6YKa 3a,LIpJKaBa --".,,---

lIaKO YBeK npll ynpaBo

Kao Ha OB,LIe npllKa3aHIIM

')')

41. MJ1EqHHl{E

PO)]; Lactarius

BpcTe ceKIJ,Hje Dapetes

JECTHBE

MH 06a3pHBO (,lJ,o6po CKYBaHe).

I
IIJIo,lJ,HlDTa qeCTO liMajy 3eJIeHe MpJbe a MJIeKO liM je 6oje maprapene liIli QPHor BHHa.

nHCTHbH y HHjaHCaMa HapaHI.IaCTOr liIli QPHor BHHa, Ben y HCTOMTpeHYTKY Ka,lJ,ace rJbHBa 3aCeQe. MHpHC BonHH HJIH BHme onop, CTaHHmTe HHje JIaK 3a O,lJ,peI)HBalbe.

noHajBHlIIe nope,lJ, OMopHKe, jeJIe H 6opa.

1 Kao npHMep CJIIIKa 41 npllKa3yje .IlOCOCO8Y pyjHUIfY, Lactarius sa/monica/Dr, <Iecry y jeJIOBlIM rnyMaMa. 56

.J

42. HAPAHUACTA MJIEqHHDA Lactarius porninsis

r ,

OTPOBHA:

raCTpOHHTeCTlfHaJIHH CHH,!\pOM(Ta6. VI).

TIJIo,!\HlliTa 6~3 3eJIeHHX MpJDa, MJIeKO 6eJIo. MJIeKO 6eJIo HenpOMeHJDHBo. MHpHC ,!\OCTa KapaKTepHCTIf'IaH, no,!\ceha paHI,Ie. CTaHHlliTe y3 apmn. Ha KOpy nOMO-

'?

57 -..

Literatura: Tomi , Dragi : Jestive gljive i otrovni dvojnici, Gljivarsko drutvo Valjevo, Valjevo, 2004. Tomi , Dragi : Jestive i otrovne gljive (Sli nosti i razlike), Gljivarsko drutvo Valjevo, Valjevo, 2004.

~
it:i
1

CTAHlIlliTE
JUlmnapCKe mYMe

:t

CTAHlIlliTE
qeTllHapCKe mYMe

~ A
~ ~
iti ,

CTAHlIlliTE
MemOBIITe mYMe

CTAHHlliTE
napKOBII, orpa)l;e, BOnlball,lI

f
~
Fi

CTAHHlliTE
JIIIBa)l;e, namIbalI,II

CTAHHlliTE
MOqBapHO 3eMJLllmTC

~
~ A R ~

ti! ti: ti[[DJ

JECTHBA f.JbHBA O)l;JIllqHa JECTHBA f.JbHBA )l;o6pa JECTHBA f.JbHBA

YCJIOBHO JECTHBA f.JbHBA HEJECTHBA f.JbHBA OTPOBHA f.JbHBA CMPTHO OTPOBHA f.JbHBA

.X.

~ ii ~,

,
JECTHBA CUp1fe6a pyjnuqa (Lactarius deterimus)

~
IIPI

EpeaO6Ka (Lactarius torminosus)

~
.~~ lIt:iI 8t:i1

CJmQHOCTH JeCTI!:Ba CMpqeBa pyjHIH.\a I! OTpOBHa 6pe30BKa I!Majy CJII!qaH, JIeBKaCT llIeIlIl!p, pY)l(l!qaCTe I!JII! QPBeHKaCTe 6oje, a Ha IlpeceKY MMI!CTl!qe.MJIeKO.

PA3JIHKE
Ko}]; oTpoBHe 6pe30BKe MJIeKO Koje ce IlojaBJbyje Ha IlpeceKY je 6eJIo I! He Melba 6ojy. Ko}]; jecTI!Be CMpqeBe pyjHI!Qe MJIeKO je HapaHl,IaCTO, 3aTI!M IloQPBeHI!. TIoBpllIl!Ha llIellIl!pa oTpoBHe 6pe30BKe je pYlbaBa, }];OK je KO}];jeCTI!Be CMpqeBe pyjHI!Qe maTKa. OTpOBHa 6pe30BKa je JbYTor YKyca I! paCTe I!CIlO}]; 6pe3a, a jecTI!Ba CMpqeBa pyjHI!Qa HHje JbYTa H paCTe y qeTI!HapCKHM llIYMaMa, HCIlO}]; CMpqa.

~ ~ ~

~ ~ ~ ~ -

,
Pyjnuqa * Lactarius deliciosus
mEmHP - ilpe'<HuKa 5-12 l{M; Hajilpe KOH6eKcaH, aa Jle6Kacmo ydy6/beH; HapaHI,lllCtI1ou,p6eH, ca 6udJbU6UM KOH>jeHtI1pU'<HUM KPy'Z06UM11," Y cmopoctI1u cy YOWbU6e 3eJleHCMP/be; U6Uljll Je 6pJ!0 YJleZHyilla,"Ma3a6 JIHCTH1iH zyctI1u, ilO.MeUlflHU ca Kpahu.M," HapaHl,lllctI1u, Ha ilputI1uCaK il03eJleHe; MaJ!0 cUJ!O3ehu JI.PmKA - dUMeH3uja 3-8 l{M; !jUJ!undpu,<HO., ilpu dHY HeUlmo molba; HapaHl,lllcilia; uoHeKad ce 6ude ilJIutI1Ke, tIiaMHOHapaHl,lllctIie jaMu>je Ii

:t
~ :t

MECO

:J/C)ItI10HapaHI,lllcmo u u,p6eHKaCmo; Ha

6a3dyxy il03eJleHU; MUpuUle Ha 60he; CJ!atI1Kacmoz YKyca; Ha ilpeceKY UCilYUlil1a HapaHl,lllCtI1ou,p6eHO MJleKO

Hpecnaq II II

* Lactarius volemus

mEmHP - ilpe'<HuKa 5-12 l{M," ilpa6UJ!OH, y CpedUHU YJ!ezHytI1 UJ!U J!e6KactI1; u,p6eHOCM.e!j, MeCHatIi; Y MJlQdoctI1U UMa 6pJ!O Y6PHytI1 py6

~ A
i!Ci

JIHCTH1iH ilpUJ!U'<HO zyctI1u, Ha ilputI1UCaK ilOCil1aHYCM.e!ju, UHa,<e cy 6J!edoJ/CytI1u," MaJ!O ce CilYUlil1ajy HU3dpUlKY
uctI1e 60je Kao UlCUlUP; U1bactIi; Ha dHY je ped06HO 3aKpU6/beH MECO
xapUHZY; MJleKa

J/.pmKA

- 6CJ!KactI10,
Ha ilpeceKY

aa CM.e!je; UMa tIluilu,<aH UCilYUlil1a MltOZO 6CJ!Ol,

MUPUC Ha CJ!atI1KOZ

BpeaO6Ka * Lactarius torminosus

mEmHP - KOH6eKCaH, aa otI160peH u Jle6Kacmo YJ!CZHytIi; ilpeKpU6eH ucilpeilJleil1aHUM HUtI1UMa; HapaHl,lllcmou,p6eH, ca jacHUM KOH!jeHtI1pU'<HUM KPYZ06UM11," U6Uljll je 6pJ!O Y6ujeHa u dJlaKa6a

JIHCTH1iH

- ilpUJ!U'<HO zyctI1u," 1bUX06a 60ja je 6eJ!KacmoHapaHI,lllCil1a, ca MItOZO J!aMCJ!YJ!a; JlalaHO ce CilYUlil1ajy HU3 dpUlK)'

J/.pmKA - dUMeH3uja 2- 7l{M; uod UlCUlUpOMde6eJ!a, Ka QCH06U c6e il1a1ba; ilOHeKad !jUJ!undPU'<Ha; uctI1e 60je KaO UleUlUp MECO

60he; YK)'cje cJla60 pe3aK; Ha ilpeceK)'UCilYUlil1a

ilpUJ!U'<HO lbytI1o MJ!eKO

6CJ!O, aa HapaHl,lllctI10u,p6eHO; MUpUUle Ha

~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ R

I
MJle<lHuqa mEmHP

* Lactarius piperatus

"

:I:
- aOiRaYHO 6eo; Ae6KaCili, .MeCHaili, CY6

.llHCTH'Blf

- 6pJlO lYCiRu, YCKu," 6eJ1o:JICyftKaCiRUca CM.el)e3eJ1eHKaCiRUM MpJb{LlW; .IUllaHO ce caYUliRajy HU3 dpUlIC)! iR6pda, ayHa, l.IUliRKa,"apUJtU'lHO KpaiRKa,
apn dHY iRa/-ba

:t

JJ:pmKA

MECO - 6eJ1O, ~6pdo; aoCAe dY:JICel 6PeMeHa Ha apecelC)! ce Ja6JbaJY 3eAeHKaciRoU.lUl6e Mp.lbe; /lY'lU 6eJ1UIC)! KO/lU'lUHY 6eJ1ol, U3Y3eiRHo JbyiRal MAeKa

~
ToiioJlO8a .JIfJIe'lHulfll * Lactarius controversus
mEmHP - ape'lHUKa 8-15 lj.M, 6e:nKacili," ydy6JbeH, lOiRa60 Ae6KacUi; Heapa6UJtHol u 6aJ1O6UiRol py6a; aa KUUlHOM 6peMeHY je /leUJbU6; aoKpu6eH /lUUlfteM u iRpa6oM 6eJ1!l> aa pY:JICu'laciRU; lYCiRU u YCKU; .IUl2l1HO ce caYUliRaJY HU3 OpUlIC)!

:t:

~ ~ :1:

.llHCTH'Blf

JJ:pmKA - ayna, iR6pda, KpaiRKa,"apn dHY Y:JICa," 6eJ1KaciRa UJtU lfP6eHKaCiRa MECO

iR6pd6,
JbyiRol

KPXKO,

3pHaCiRe

ciRpYKiRype;
KO/lU'lUHY

6eJ1U'laCiRo; 6eJ1Ol MAeKa

YlC)!ca," /lY'lU

6eJ1UIC)!

:i:
Pylbe8Ka * Lactarius vellereus
mEmHP - ape'lHUKa 10-20 lj.M," UlUpOK, .MeCHaili, iR6pd, CY6, KaCHuje /le6KacUi; 6eo; 6pJlO Y6ujeHol py6a," U3lAeda Kao da je OKpe..eH

.llHCTH'Blf - 6eJ1u, peiRKU; .IUllaHO ce caYUliRajy HU3 dpUlKY;'leciRo ce pa'l6ajy

JJ:pmKA - 6e/1a, ayHa, iR6pda," uciRa KaO UteUlUP

MECO - 6eJ1o, iR6pdo, JbyiRo; Ha apeceKY aOapUMa :JICyftKaCiRy 6ojy u /lY'lUMaJIO 6eJlOlM/leKa

: ~

\ g ..

......-

OllIUTA nPAB"JIA CAKYnJbAILA" KOP"IIffiEILA fJb"BA

He aocuwju
OetllepMUHlll{Uje

cuwapOlj(!Htlloo cUYPa1l Ha'tUH

JbuBa

~ &bi &bi

14. CYBe JbuBe, ape apuupeMa1bll, op:m:e ce aouwU.ibeHey tlloU/loj BoOU(jow 6o.fbeY M/leK)') 12 - 24 'laco
15. Hucy CBe JbuBe aoiOOHe aa apuupe.MY HeKO je.tUJ, HUtll,u ce CBe Bpcale apuapeMajy Ha ucillu Ha'tUJt; Ha apUMep, jecillUBe opwKe ce aoce6oo apuapeMajy IIpUlluKoM ap:m:e1bll, aaMpaHyale 2.tbUBe ce CtllaBJbOjy Ha BpeIlO yJbe, ao ce fJ1e.MUepQtllypa CMaIbU; CO/lU ce aleK WUWBO je/lO; aoOpeBalbe je.tlll y KOMeUMa JbuBa HUKaKOce He apeao]1)l'tyje 3a ap:m:elbe u Ue'telbe cy aoOOHe 2.tbUBe 'luje je MeCO cyBO u 'tBpcaw; aa ca/laale ce KOpUCale MIlade JbuBe, 'tBpcale :m:e.tIllwwwaHe CtllpyKtllype rJbUBe cy illeWKO CBapJbUBe u apeaopy'tyje ce oa 1bUXOByoeo y YK)'UHOj KO/lU'tUHU aojeouHa'tHo 06poKa He apel)e 30% Yaoillpe6a HeKUX Bpetlla JbuBa auco/lyillHO UCKJby'tyje ucilloBpeMeHo KoHaYMupa1be a/lKOXO/lHUXauha JecillUBe
OtllpoBHe

2.

CBeCtllpaoo yaoaHaBalbe 2.tbUBa, KOpUWhelbeM oo6pe /lutllepatllype u aHaHXJUCKYCHUX 2.tbUBapa C8aKa /laKO.MUCfleHOCtll u U.MUpoBU3al{UjaMay ce U/latllutllu JlCU80UWM

3.

4. Bepy

ce

aoaHatlle UClC.fby'tUBO
KO/lU'tUHU

2.tbUBe, y

aotllpe6ooj

5.

He 6epy ce MIlade, Hepa3BUjeHe JbuBe,. OHe ce /laKO Maiy aaMeHUtllu OtllpOBHUM

He 6epy ce apeape.ne 2.tbUBe; HUCY jeCtllUBe u "6aije" caope u 60.fbe (Ce.Me) JbuBe;

~ R R R
&:ii

16.

IZ

18.

6.

je da OCtllaHY Y apupoOu Z He YHUUJtllaBajy aOtllpe6He

ce otllpoBHe

u HejeCtlluBe

cy apupoou

~ ~

19.

8.

rJbUBe ce 6epy l{e.fIe, /laia1lUM aaoKpeUWM, aaaehu oa ce He Y/tUUJtllu MUije/lUja, jep 000 opwKe Ma:m:e6Utllu apecyooo aa OemePMUHllI{Ujy
Y6paaHo U/lealeHe KBapelbe cape'taBa ce C/laMIbeM 2.tbUBa y

9.

KOpae, YMeCtllo Y U/lactllu'tHe

Kece

:t
21

RI

20.

JbuBe,

YCllOBOO, May

aoctllatllu

- aKO cy ao'te.ne da ce KBape, oOHOCOO,

aKO cy, 6U/lO KaKO, apOMeHU/le apB06UillHY cmpYKf11ypy lIpu apuupeMa1bY JbuBa aa je/lO, apeaopY'tJbUBo je aaOp:m:atllu y r/Jpu:m:udepy 6ap jeda1t apUMepaK yaoillpe6.fbeHe Bpcille; uw he 6UillU 00 U3yaetllHe aoMaFtu KOO oopef)uBaHXJ BpCale u 06/lUKa eBeHmYa/lHOi f11poBaHXJ

10.

rJbUBe ce 'tucale Ha MeCtlly 6paHXJ (YK.flOHe ce HejeCtllUBu, tllpy/lU u I{fJBJbUBU Oe/lOBU)

11. HaKHaoHo, oetll.aibllo 'tuwhelbe BpWU ce 6ea

yaotllpe6e ce KpatllKO, Bode,. aKO je apalbe M/la30M HeOUXoOOO, U3BoOU X/laOHe Booe

:t
~ ~

12.

rJbUBe ce MaY 'tYBatllu: Ha X/laOHOM,tllaMHOMMeCf11y: 1 daH

-y

- Y alLllpaUBa'ty:
B.

r/JPU:JICuOePY:1-6 daHa, aaBUCOO 00 Bpcale 00 6 MeCel{U (ao/lyapUUpe.M.lbelte) apeKO 1 zoOUHe

22. AKo ce ocetlle CUMUUWMUwpoBa1bll, OOMaX ce 06patlluf11u /leKaPy; aa apBY aoMaFt f11pe6a U3aaBaazu aOBpanalbe u yaef11U HeKU /laKcatlluB; apeaopY'tyjy ce KaWUKa M/leBeHe Kar/Je u WUW Burne ale'tHOCtllu o60MheHe BUfJ1aMUJWM I(; yaoillpe6a a/lKOXO/la je uc1ClbY'teHa 23. Padu pa3MeHe UCK)'CtllaBa,aHa1bll,/lumepamype u octlla/lux aKillUBHocillu, 6U/lO 6u Bp/lO 006po rpopMUpatllu rJbHBAPCKO p'pYlllTBO y
CBaKOM BeFte.M MeCilly

- cyBe, Y tllel.llaMa:

IIpUlluKoM apuapeMaHXJ JbUBa KopUCtllu ce eMaj/lUpaoo UIlU aocy!Je 00 Batll.pOCtlla/lHO

ctllaK.fI(J

~ ~

3HA ~AJHA IIHTAILA KOL!: TPOBAILA f.JhHBAMA

IIPBA IIOMO'fi

KOL!: TPOBAlLA

f.JhBBAMA

~'
Bpe.ueIlCKU paaMl1K U3.Mef)y Koll3YMupaHXl i.rbuea u aojaee apeux a/laKOea 6o.!leci1lu, Kao u lla'lUIl aojaee i1lelo6a, dajy UlUjJOpMl1l{Ujyo KOjOj ce oi1lpoelloj l.rbUeu padu u JleKapy oMOlynyjy apaeoepe.ueIlY
apUMeHY adeKeai1llle i1lepaauje.

~.

~
:t:

AKo aoci1lOju CYMHXly i1lpoealbe l.rbUeaMa UJlU ce aajaBe apBu a/lal{u, apaeUJIllo aaCi1lyaalbe y i1lUM i1lpeIlYl{UMI1MOJ/Ce 6Ui1lU odJlY'lyjyhe aa caacaealbe aaijujellilla. IIpeellci1lBello, i1lpe6a UMI1i1lu /la YMY CJle~ehe 'lUIbeIlUqe:
,

3a do6ujalbe oeux aodai1laKa, /laj6o.fbe je aUCMeIlO odloeopUi1lu /la c.nedeha aui1laHXl:

1. Knja i.rbuea je KOpUUthe/la aa apuapeMl1HXl deojlluKe je.aa ? ?

~ ~

TpoBaHXl l.rbUBaMallaCi1lyaajy y aepuody od 1

MUllyi1la do 24 'laCO aa 1!;OIl3YMupaIbY
IIpBU CUMai1lOMU cy:

- M)I'lIlU/la, aoBpahalbe, lp'leBU y Ci1l0Ml1K)'U I UJlU - Bpi1lolJlaeUl{a, oaujeIlOCi1l, OUtaMyneIlOCi1l,

UJJBellUJIO u I UJlU ~ apei1lepallO allojelbe, apei1lepallo JlY'lelbe a.roYBa'lKe ulUJlU - cyalle O'lu, c.na6OCi1lCpl{a, aope.uehaj l{UpK)'Jlal{uje u I UJlU KOJlaUC

2. jJ,a JIU i1la i.rbuea caada

y oi1lpoelle

3. Y Koje epe.ue je KollaYMupallO cYMlbueo je.rw od l.rbUea ?

4. Knda cy ce aojaeUJIu apeu CUMai1loMu i1lpOeaHXl ? a

5. Koja KOJlU'lUlla je.aa od i.rbuea Koja je aojede/la ?

je apUape.M./be1lll,

6. KnJlUKO epe.uella je apoi1leKJIO od y6upaHXl do lbelle yaai1lpe6e y apuapeMl1lbY je.aa ?

l.rbUee

7. KOJlUKO oco6a je KOllaYMupMO jeJlO od l.rbUea ? (UMelloeai1lU ux) 8. KoJluKO oco6a je aOKaaaJlO a/laKOee 6o.!leci1lu ? (UMeIlOeai1lUux)
9. jJ,a JIU je lleKa od oco6a KOIl3YMUpaJIa MKOXOJl ? ape, i1l0KOM UJlU aoc.ne je.aa

~ ~ ~ ~ ~ ~

Mepe apee aOMOnu apedyaUMl1i1lu c.nedenUM pedoc.!ledoM: - 06aBeCi1lUi1lU deJtCYPIlOl.!leKapa y XUi1lllOj c.nYJ/C6u - HaapaBui1lu /lUCi1ly ceux oco6a Koje cy KOIl3YMUMe CYMIbUBO je.rw od l.rbUBa - CaKyaUi1lU oci1lai1lKe l.rbUea' KOPUUtheHUX aa apUape.MY je.aa u oci1lai1lKe CaMOl je.aa - CaKyaui1lu doci1lyalle oci1lai1lKe aoepahellol cadp:HCaja,ci1l0JlUl{e u ypU/la oco6e aa KOjy ce CYMHXl da je Oi1lpOBa/la

06eJ1eJ/CUi1le CUMUi1lO.Me KOju cy ce MI1IlUljJeci1l0eMU: .MY"HUHa, iioopalian.e, iipeiiiepaHO iipeiiiepaHo lp"eou Y ciiiO.MaKY, iipoJluo

aHojen.e, iiioiiJla cyoa Ko:m:a Jly"elbt! il.Jbyoa"Ke, cyaHe o"u, ycKe aeuuqe opiiioi.rlaouqa,
Y PYHKqUOHUcalbY

opxiiiaouqa,
iipoOJle.MU

oiiujeHociii,
OUcajHUX

oUUJ.MyfteHociii
opiaHa

iipOOJle.MU Y paoy

cpqa

~ ~ ~[

- OdpaCJlOj

oco6u,

aa KOjy ce CYMHXl da je Oi1lpoeallll, COJlUpaCi1lBopelle y i1l0UJlOj Bodu,

dai1lU 3-5 Ka'lU'lUl{O

KaKO 6u ce U3aaBMO aaepahalbe. jJ,E[JH CE HHIIOIIITO HE j1,ABATH CJIAHY BOjJ,Y. - ToKoM, da.fbel i1lpei1lMl1/la, UJlU Kao .Mepy
apedoci1lpoJ/CIlOCi1lU (aKo je pe'l o i1lpoBalby i.rbueoM ca dY:HCOM Jlai1leHl{UjOM) aal{ujelli1ly ce MO:HCe dai1lu .MedUl{UIlCKU yla.ib (20-50 jedunul{O) - CBC BPe.Me,/la aal{ujelli1la de.rwBai1lU YMUpyjyhe - Kod aal{ujelli1la KOjU je 6ea ceeci1lu, o6ea6edui1lu apoxodlloci1l ducajllux ayi1leea, odci1lpallui1lu eBeHi1lYMlle ay61le apOi1leae, Ci1la6UJ1U30Bai1lU apoi1lOK Baadyxa u y6al{ui1lu lYMY UJlU dpBO U3.Mef)y ay6a - HuaoUti1lo Ile YJlUBai1lU 6UJ1o KaKBY i1le'llloci1l y yCi1la aal{ujeHi1la