1. deklinacija Imenice su enskog roda, osim onih koje oznaavaju prirodni rod, tj.

muka imena, zanimanja, narodi, vjetrovi, rijeke, npr. nauta = mornar ili Croata = Hrvat ili Arsia = Raa.

N G

terr-ae terrarum D terr-ae d terr-is A terr-am a terr-as V terr-a v terr-ae Ab terr-a ab terr-is
2. deklinacija Imenice u N.-us su mukog roda (uz vrlo malo iznimaka kod imenica -us, npr. virus,-i,n. = otrov ili atomus,-i,f.) Imenice - er su uvijek mukog roda, i osim nekoliko kod kojih kroz cijelu deklinaciju ostaje -e (kao puer, G. pueri), ostale imenice gube -e (npr. magister, magistri ili liber, libri) Imenice - um su uvijek srednjeg roda (npr. bellum,-i, n.) masculinum -us masculinum -er neutrum -um

terr-a terr-ae

n g

N G D A

popul- n us popul-i g d a

popul-i

lib-er lib-ri

n g

lib-ri

N bell-um n

bell-a

popul-o populum V popul-e Ab popul-o

populG orum popul-is D popul-os A

libG bell-i g bellrorum orum lib-ro d lib-ris D bell-o d bell-is lib-rum a lib-ros A bell-um a bell-a v lib-ri ab lib-ris V bell-um v bell-a Ab bell-o ab bell-is

v popul-i ab popul-is

V lib-er Ab lib-ro

III. DEKLINACIJA SUGLASNIKE (KONSONANTSKE OSNOVE) III. deklinacija dijeli se na konsonantske i vokalske osnove: Sve imenice III. deklinacije prepoznajemo po tome to im nastavak za G.sg. zavrava na is (i kod konsonantskih i kod vokalskih osnova). Imenice konsonantskih (suglasnikih) osnova zavravaju na: MUKI ROD N sg G sg Npr: -or -oris labor laboris -os -oris mos moris -o -onis leo leonis -er -eris passer passeris -es -itis miles militis -ex -icis iudex iudicis

ENSKI ROD

N sg G sg Npr:

-as -atis civitas civitatis

-aus -audis laus laudis

-us -utis virtus

-us -udis pallus

-io -ionis oratio orationis

-do -dinis fortitudo fortitudinis

-go -ginis imago imaginis

-x -cis pax pacis

-x -gis lex legis

virtutis palludis

SREDNJI ROD N sg G sg Npr: -us -oris tempus -us -eris genus -ur -uris fulgur fulguris -ur -oris robur roboris -c -l -n -t (nebitno)

(nebitno) (nebitno) (nebitno) lac lactis mel mellis

nomennominis caput capitis

temporis generis

Osnovu imenice (osnovu je uvijek najvanije odrediti) na koju dodajemo nastavke za III. deklinaciju dobit emo tako da u G.sg. odbacimo nastavak za G.sg. is npr.: labor, -oris, m virtus, -utis, f laus, laudis,f miles, -itis, m vox, -cis,f lex, legis, f osnova: u G.sg. maknemo is: labor-is i osnova= laborosnova: u G.sg maknemo-is: virtut-is i osnova= virtutosnova: u G.sg. maknemo is: laud-is i osnova=laudosnova: u G.sg. maknemo is: milit is i osnova=militosnova: u G.sg. maknemo is: voc-is i osnova = vocosnova: u G.sg. maknemo is: leg.is iosnova = leg-

VANO! U III. deklinaciji osnova imenice esto se bitno razlikuje od Nominativa sg.i zato je iznimno vano staviti imenicu u G.sg. i maknuti nastavak-is ; Na primjer: tempus, -oris, n N sg. :tempus, ali osnova je tempormiles, -itis, m genus, -eris,n N sg: miles, ali osnova je militN sg.: genus, ali osnova je gener-

Dakle, nakon to odbacimo nastavak is u G. sg. , ono to ostane jest osnova imenice na koju dalje idu pojedini nastavci za padee! Nakon to odredimo osnovu na nju stavljamo nastavke za pojedine padee: NASTAVCI ZA MUKI I ENSKI ROD SINGULAR NOMINATIV GENITIV - is PLURAL -es -um

DATIV AKUZATIV VOKATIV ABLATIV

-i -em = NOMINATIVU -e

-ibus -es -es -ibus

NASTAVCI ZA SREDNJI ROD (kod srednjeg roda u latinskom su uvijek nominativ, akuzativ i vokativ isti i u singularu i u pluralu u svim deklinacijama!) SINGULAR NOMINATIV GENITIV DATIV AKUZATIV VOKATIV ABLATIV - is -i = NOMINATIVU = NOMINATIVU -e PLURAL -a -um -ibus -a -a -ibus

PRIDJEVI III. DEKLINACIJE 1 dekliniraju se po vokalskim/-i osnovama III. deklinacije: abl. sg. na i gen. pl. na ium nav pl. srednjeg roda na ia

2 dijele se na pridjeve s 1, 2 i s 3 zavretka: s 1 zavretkom su pridjevi s jednim oblikom za sva 3 roda s 2 zavretka su pridjevi s 1 zavretkom za m i f, a s drugim zavretkom za srednji rod -s 3 zavretka: svaki rod (i m i f i n) ima svoj zavretak

PRIDJEVI S TRI ZAVRETKA Navode se u nom. sg u oblicima za sva 3 roda:

Npr.

acer, acris, acre

DEKLINACIJA: SINGULAR masculinum N G D A V=N AB acer acr-em acris acr-i acer femininum acris ac-ris acr-i Acre =N Acre =N neutrum acre masculinum PLURAL femininum neutrum acr-ia

acr-es acr-ium acr-ibus acr-es acr-es acr-ibus

acr-ia =N acr-ia =N

PRIDJEVI S 2 ZAVRETKA -

Navode se u nom. sg u oblicima 1) muki i enski rod i 2) za srednji rod: Npr. dulcis, e-

SINGULAR Masculinum/femininum N G dulcis dulc-is neutrum dulce

PLURAL Masculinum/femininum dulc-es dulc-ium neutrum dulc-ia

D A V=N AB dulc-em dulcis

dulc-i dulce =N dulce =N dulc-i

dulc-ibus dulc-es dulc-es dulc-ibus dulc-ia dulc-ia

PRIDJEVI S 1 ZAVRETKOM - Navode se u nom.sg. i gen.sg

Npr.

felix, icis -

SINGULAR Masculinum/femininum neutrum N G D A V=N AB

KONJUGACIJE Prezent I. konjugacije (-are) Sg. 1.-o 2.-as 3.-at Pl. 1.-amus 2.-atis 3.-ant Prezent II. konjugacije (-ere) Sg.1.-eo 2.-es 3.-et Pl.1.-emus 2.-etis 3.-ent Prezent III. konjugacije (-ere) Sg. 1.-o 2.-is 3.-it Pl. 1.-imus 2.-itis 3.-unt (-io)

PLURAL Masculinum/femininum felic-es felic-ium felic-ibus fellix =N felix =N felic-es felic-es felic-ibus felic-ia felic-ia neutrum felic-ia

felix felic-is felic-i felic-em felix felic-i

Sg.1.-io 2.-is 3.-it Pl. 1.imus 2.-itis 3.-unt