^WZ'Ehd <KE^dZh</:

PREDMET : SPREGNUTE KONSTRUKCIJE

Vjebe - Akademska godina 2013/2014

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


Sadraj:
1. Proraun spregnutog nosaa elik-beton .3
2. Proraun spregnutog stupa elik-beton...19
3. Proraun spregnute ploe elik-beton.....41


^WZ'Ehd <KE^dZh</:


1. Proraun spregnutog nosaa elik-beton
Za statiki sustav i popreni presjek prikazan na slikama ispod potrebno je izvriti proraun spregnutog
nosaa. Raspon nosaa je L=12m, popreni raster b=3m. Osnovni nosa je od elika. Betonska ploa je
debljine 12cm.
Slika 1. Statiki sustav spregnutog nosaa
Slika 2. Popreni presjek spregnutog nosaa

L
o
o
3PRE0NuTl N03AC
|
|
c
l
o
z
l laza
ll laza
y
C 25/30
8elor p|oce:

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


Proraunom je potrebno obuhvatiti fazu izvedbe i fazu uporabe.
FAZA IZVEDBE:
Proraun reznih sila
Klasifikacija poprenog presjeka
Otpornost poprenog presjeka u polju (savijanje)
Otpornost poprenog presjeka nad leajem (poprena sila)
Dokaz u svrhu osiguranja od pojave izboavanja hrpta
Kontrola bonog torzionog izvijanja elinog nosaa
Proraun progiba (faza I. elastini progib)
FAZA UPORABE (SPREGNUTO STANJE):
Proraun reznih sila
Odreivanje efektivne irine betonske ploe
Odreivanje momenta plastine otpornosti
Otpornost poprenog presjeka na posmik
Odreivanje stupnja posmine veze i proraun modanika
Uzduni posmik u AB ploi
Proraun progiba
Utjecaj skupljanja betona na zakrivljenost nosaa
Vibracije
Statiki sustav i popreni presjek spregnutog nosaa
elini nosa IPE400:
2 4 3
,
3 4
,
400 8.60 21
66.40 / 180 13.50
84, 46 23128 1156
1307.2 16.55 50.41
w
f
y el y
pl y y t
h mm t mm r mm
G kg m b mm t mm
A cm I cm W cm
W cm i cm I cm
= = =

= = =


= = =


= = =

Beton C25/30: 25
ck
f MPa =

25
16.67
1, 50
ck
c
cd
f
f MPa

= = =
31000.0
cm
E MPa =
elik za armiranje B500: 500
yk
f MPa =

500
434.80
1.15
yk
s
yd
f
MPa f

= = =
210000.0
s
E MPa =

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


Analiza optereenja za fazu izvedbe i fazu uporabe
1. Faza izgradnje:
- 0.70 /
n
g kN m = (vlastita teina nosaa)
- 0.12 3 25 9 /
pl
g kN m = = (teina AB ploe teina svjeeg betona)
- 0, 50 0.50 3.0 1.50 /
b
p b kN m = = = (pokretno opt. od betoniraca)
2.Faza uporabe i eksploatacije spregnuto stanje:
- 0.70 /
n
g kN m = (vlastita teina nosaa)
- 0.12 3 25 9 /
pl
g kN m = = (teina AB ploe)
-
2
1.0 / g kN m = (dodatni stalni teret na ploi-slojevi poda)
3 1.0 3.0 / b g kN m = =
-
2
2, 50 / p kN m = (korisno optereenje-uredi)
3 2.50 7.5 / p b p kN m = = =
FAZA IZVEDBE
Proraun reznih sila (M,V)
KGS (krajnje granino stanje)
Q
d
=1.35g+1.5p = 1.35 (0.7+9)+1.5 (1.5) = 15.35 kN/m
-Poprena sila na osloncu nosaa (x=0):
92.1
2
d
Ed
q L
V kN

= =
-Moment savijanja u sredini raspona nosaa (x=L/2):

2
276.30
8
d
Ed
q L
M kNm

= =


Klasifikacija poprenog presjeka
Pojasnica elinog profila:
- Uvjet za valjani profil klase 1. (pojas izloen tlaku):
235 235
0.81
355
2 180 8.6 2 21
67.7 6.47
2 2
9
w
f
S
b t r
c mm cm
c
t

= = =

= = = =


64.7
4.8 9 9 0,81 7.29
13.50
f
c
t
= = = = pojasnica je klase 1

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


Hrbat elinog profila:
- Uvijet za valjani profil klase 1. (hrbat izloen savijanju):
72
w
d
t

400 2 13.5 2 21 331
38.50 72 72 0.81 58.32
8.60 8.60
w
d
t

= = = = =
hrbat je klase 1

Popreni presjek je klase 1
Otpornost poprenog presjeka u polju (savijanje):
Moment plastine otpornosti (isto elini presjek klasa 1):

, , ,
0
, ,
35.50
1307.2 46405.6
1.0
464.06 276.3
yd
pl a rd pl y
m
pl a rd Ed
f
M W kNcm
M kNm M kNm

= = =
= > =
Otpornost poprenog presjeka na poprenu silu (na osloncu):
Raunska otpornost na poprenu silu:

,
2 ( 2 )
v z f f w
A A b t t t r = + + =

2
84.46 2 18 1.35 1.35 (0.86 2 2.21) 42.69cm = + + =

, , ,
0
3
35.5 3
42.69 875
1.0
y
pl z rd v z
m
f
V A kN

= = =

, ,
875 92.1
pl z rd Ed
V kN V kN = > =
- Uvijet:
, ,
0.50
Ed pl z rd
V V <
92.1 0.50 875 437.5
Ed
V kN kN = < =
NAPOMENA: Proraun zadovoljava te se uinak poprene sile na otpornost poprenog presjeka na
savijanje moe se zanemariti.
Dokaz u svrhu osiguranja od pojave izboavanja hrpta (uslijed djelovanja poprene sile):
Uvjet za neukruene hrptove:

72
w
w
h
t

0.81
1.2

=
=

( ) ( )
2
40 2 1.35
72 0.81
43.4 48.6
0.86 1.2
f
w
w w
h t
h
t t

= = = < =
Proraun zadovoljava te nije potrebna daljnja provjera !

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


NAPOMENA: U sluaju vrue valjanih profila standardnih dimenzija ovaj nain otkazivanja se u pravilu
ne dogaa. Za detaljni proraun u sluaju potrebe usmjerava se na odredbe EN 1993-1-5,
toka 5.2.)
Kontrola bonog torzionog izvijanja elinog nosaa (faza izvedbe, nosa nije poduprt, niti
konstrukcijskim mjerama ukruen radi osiguranja bone stabilnosti)
Uvjet nosivosti (raunska otpornost na bono torzijsko izvijanje nosaa):
,
y
Ed b rd LT y
m
f
M M W

=
gdje je:
Ed
M - maksimalni raunski moment savijanja
LT
- factor redukcije za bono torzijsko izvijanje
, y pl y
W W = - moment otpora za odgovarajuu klasu pop. Presjeka (za klasu 1,2 plastini moment otpora)
Prema EC3 date su etiri krivulje izvijanja (a,b,c,d) ovisno da li je presjek valjani ili zavareni.
Elastini kritini moment za bono torzijsko izvijanje se izraunava prema izrazu:
( )
( )
2 2 2
2
1 2 2 2 2 2
( )
w t z
cr g g
w z z
I G I k l E I k
M C C Z C Z
k I E I
k l

= + + =






( )
( )
2 2 2
2
2 2 2
21000 1318 1 492214.5 8077 50.41 (1 1200)
1.127 0.454 20 0.454 20
1 1318 21000 1318
1 1200

= + +





( )
2
0.454 20 0.454 20 8960.26 89.6 276.3
Ed
kNcm kNm M kNm + = = < =
Za dvoosno simetrine I profile konstanta krivljenja se rauna:
2
2
6
( )
1318 (40 1.35)
492214.5
4 4
z f
w
I h t
I cm


= = =
2
21000
8077 /
2 (1 ) 2 (1 0.30)
E
G kN cm

= = =
+ +
- modul klizanja
1200 l cm = - razmak toaka bonog pridravanja (raspon nosaa)
Koeficijenti C
1
,C
2
ovise od svojstava materijala, uvjetima oslanjanja i obliku momentnog dijagrama. Za
sluaj momentnog dijagrama proste grede i jednoliko raspodjeljenog optereenja koeficijenti se oitavaju
tablino te iznose C
1
=1.127; C
2
=0.454.
Koeficijenti k,k
w
su koeficijenti duine izvijanja.
Koeficijent k odnosi se na rotaciju poprenog presjeka na osloncu promatrano u ravnini savijanja (k=1.0).
Koeficijent k
w
odnosi se na zakretanje presjeka na krajevima nosaa (k
w
=1.0).

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


Koeficijent z
g
predstavlja razmak izmeu toke djelovanja optereenja i centra posmika (teita presjeka).
Ovisno od poloaja sile vrijednost z
g
je pozitivna (sila na gornjem pojasu nosaa) ili negativna (sila na
donjem pojasu nosaa).
Za ovaj primjer z
g
=h/2 = 40/2 = 20cm (pozitivna vrijednost poto je sila na gornjem pojasu).

aljani profil:
400
2.22 2
180
h
b
= = > krivulja izvijanja b (
LT
=0,34) (
LT
- faktor imperfekcije)
2 2
2
,
1
1.0
0.5 (1 ( 0.20) )
1307.2 35.5
2.276
8960.26
LT
LT LT LT
LT LT LT LT
pl y y
LT
cr
W f
M

=
+

= + +

= = =
2
2 2 2 2
0.5 (1 0.34 (2.276 0.20) 2.276 ) 3.443
1 1
0.1659 1.0
3.443 3.443 2.276
LT
LT
LT LT LT

= + + =

= = =
+ +
, ,
35.5 1
0.1659 1307.2 70 276.3
1.1 100
y
b rd LT pl y Ed
m
f
M W kNm M kNm

= = = < =

Raunska otpornost na bono torzijsko izvijanje nosaa ne zadovoljava.
Potrebno je:
poveati popreni presjek (tlanu pojasnicu)
podupirati u fazi montae
izvriti ukruenja na osloncima
ukrutiti konstruktivnim mjerama gornji pojas (sila tapa 2.5% najvee uzdune sile u tlanom
pojasu nosaa za posmatrani raspon)
Za ovaj primjer emo pretpostaviti da su poduzete odgovarajue konstruktivne mjere za bono pridranje te
je bona stabilnost u fazi montae nosaa osigurana !
Proraun elastinog progiba (faza I - elini nosa oslonjen na dva kraja)
1.
( )
4 4 2
5 5 9.7 1200 10
5.39
384 384 21000 23130
a y
g L
g cm
E I

= = =


2.
( )
1.5
5.39 0.83
9.7
p
p g cm
g
= = =

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


FAZA UPORABE (SPREGNUTI NOSA SUSTAVA PROSTE GREDE)
Proraun reznih sila (M,V)
KGS (krajnje granino stanje)
Q
d
=1.35g+1.5p = 1.35 (0.7+9+3)+1.5 (7.5) = 28.4 kN/m
-Poprena sila na osloncu nosaa (x=0):
170
2
d
Ed
q L
V kN

= =
-Moment savijanja u sredini raspona nosaa (x=L/2):

2
511
8
d
Ed
q L
M kNm

= =

Odreivanje efektivne irine betonske ploe

1 2
0
1200
150
8 8
300
150
2 2
2 150 300
e
ei
eff ei
l
b cm
b
b b cm
b b b cm
= = =
= = = =
= + = =

0
0 b = - pretpostavlja se da je razmak modanika u poprenom presjeku nula poto se planira staviti samo
jedan red modanika


^WZ'Ehd <KE^dZh</:


Odreivanje momenta plastine otpornosti (pod pretpostavkom za puno sprezanje =1)
IPE 400 presjek je klase 1
Pretpostavka da plastina neutralna osa lei u ploi:

0.85
300 12 0.85 1.667 84.46 35.5
5202 2998
eff c cd a yd
b h f A f
kN kN

Odreivanje poloaja plastine neutralne osi za maksimalni pozitivni moment savijanja:

84.46 35.5
6.9 12
0.85 300 0.85 1.667
a yd
pl c
eff cd
A f
X cm h cm
b f

= = = < =

neutralna os lei u ploi.
Raunski moment plastine otpornosti spregnutog poprenog presjeka:

,
,
40 6.9 1
84.46 35.5 12
2 2 2 100
856 511
pl
pl rd a yd c
pl rd Ed
x
M A f z h
M kNm M kNm


= + = +



= > =
Za sluaj potpune posmine veze (=1) uvjet nosivosti na savijanje je zadovoljen!
STVARNI MOMENT NOSIVOSTI OVISI KOLIKI STUPANJ POSMINE VEZE EMO USVOJITI !
Otpornost poprenog presjeka na posmik
Uvjet nosivosti:
,
170 875
Ed pl rd
V kN V kN = < = . zadovoljava !
Dokaz u svrhu osiguranja od pojave izboavanja hrpta:
Uvjet:
72
w
w
h
t

43.4 48.6
w
w
h
t
= < . zadovoljava !












^WZ'Ehd <KE^dZh</:


Odreivanje stupnja posmine veze i proraun modanika
OPENITO
Za sluaj klase presjeka 1 i 2 koji omoguava proraun plastine otpornosti sila uzdunog posmika se
odreuje ovisno od odabranog stupnja sprezanja. Kod klase presjeka 3 i 4 sila uzdunog posmika se
odreuje prema teoriji elastinosti .
Openito za proraun po teoriji plastinosti imamo 2 sluaja:
POTPUNA POSMINA VEZA (=1)
Sluaj A neutralna osa lei u betonskoj ploi te se sila uzdunog posmika odreuje prema izrazu
0.85
cf a yd
cf eff pl cd
F N A f
F N b x f
= =
= =
A
A
usvaja se manja vrijednost !
Sluaj B neutralna osa je u gornjem pojasu elinog nosaa ili u hrptu elinog nosaa te se sila uzdunog
posmika odreuje prema izrazu
0.85
cf a yd
cf eff c cd
F N A f
F N b h f
= =
= =
A
A
usvaja se manja vrijednost !
gdje je
N
cf
raunska vrijednost uzdune tlane sile pojasnice betona za potpunu posminu vezu (=1) u (kN)
Ukupni broj modanika mora kod potpune posmine veze ili potpunog sprezanja preuzeti uzdunu
posminu silu F
V
. Potrebni broj modanika kod potpune posmine veze se odreuje prema izrazu:
Rd
F
n
P
=
A

gdje je
P
Rd
raunska otpornost modanika (kN)
Duktilni modanici s glavom, izmeu dva kritina presjeka, mogu se razmjestiti na jednake razmake u
sljedeim uvjetima:
Ako popreni presjeci u kritinim presjecima zadovoljavaju uvjete za klasu 1 i 2
Ako M
pl,Rd
spregnutog presjeka nije vei od 2.5 puta vrijednosti M
pl,a,Rd
elinog nosaa
Ako stupanj posmine veze zadovoljava uvjete prorauna uinka djelovanja po teoriji plastinosti

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


DJELOMINO POSMINA VEZA (0.4 < 1)
Kod nosaa klase 1,2 doputa se djelomina posmina veza za pozitivne moment savijanja.
Sila uzdunog posmika odreuje prema izrazu
c Rd
F N P = =
A
gdje je:
N
c
uzduna tlana sila kod djelomine posmine veze (kN)
P
Rd
raunska otpornost modanika
Pri tome moraju biti zadovoljeni geometrijski zahtjevi da bi se modanik deklarirao kao duktilan.
Minimalni stupanj posmine veze zavisi od ekvivalentnog raspona nosaa L (razmak nul toaka pozitivnog
momenta savijanja) i poprenog presjeka elinog nosaa.
Minimalni stupanj djelomine posmine veze iznosi =0.4.
Za djelominu posminu vezu linearnom interpolacijom se odreuje reducirana plastina otpornost
spregnutog presjeka prema izrazu:
( )
, , , , ,
c
Rd pl a Rd pl Rd pl a Rd
cf
N
M M M M
N
= +
gdje je:
M
pl,a,Rd
raunski moment plastine otpornosti (pozitivni) samo za elini presjek (kNm)
M
pl,Rd
raunski moment plastine otpornosti (pozitivni) spregnutog presjeka s potpuno posminom
vezom (kNm)
N
cf
raunska tlana sila u betonskoj pojasnici s potpuno posminom vezom u (kN), tj. kad je dosegnut
M
pl,Rd
N
c
raunska tlana sila u betonskoj pojasnici (kN)
P
Rd
raunska otpornost modanika
Za proraun po teroji elastinosti sila uzdunog posmika se odreuje prema izrazu:
V S
F
I

=
A
Pri tome se u sluaju odabira valjkastih modanika (Nelson) u proraun ulazi sa 60% P
Rd
.
Za na primjer neutralna osa se nalazi u betonskoj ploi. Presjek je u klasi 1. Odabiru se modanici
promjera d=19mm, visine 100mm. Modanici su duktilni.

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


Sluaj 1 potpuna posmina veza (=1)
Sila uzdunog posmika iznosi:
Neutralna osa lei u betonskoj ploi sila i uzdunog posmika se odreuje prema izrazu
84.46 35.5 2998
0.85 300 6.9 0.85 1.667 2991
cf a yd
cf eff pl cd
F N A f kN
F N b x f kN
= = = =
= = = =
A
A
Usvaja se N
cf
= 2991kN
Raunska otpornost modanika:
- Beton C25/30: 25
ck
f MPa =

25
16.67
1.50
ck
c
cd
f
f MPa

= = =
31000.0
cm
E MPa =
-
100
5.26 4.0 1.0
19
sc
h
d
= = > =
Otkazivanje nosivosti modanika:

2 2
1
45 1.9
0.80 0.80 81.7
4 4 1.25
u
rd
v
f d
P kN

= = =

Drobljenje betona u okolini modanika:

2
2
2
0.29
0.29 1.0 1.9 2.5 3100.0
73.7
1.25
ck cm
rd
v
d f E
P kN

= = =
Modanici se mogu razmjestiti na jednake meusobne razmake (uvjeti su zadovoljeni).
Napomena: Ukoliko se betonska ploa izvodi u trapeznom limu, bilo kao spregnuta ili nespregnuta ploa,
otpornost modanika se smanjuje odreenim koeficijentima redukcije (vidi normu EN 1994).
Iz gornja dva izraza odabire se manja vrijednost:
1
2
81.7
min. 73.7
73.7
rd
rd
rd
P kN
P kN
P kN
=
= =

=

Potreban broj modanika za polovicu nosaa L
1
= L/2:
2991
40.6 .
73.7
c
rd
F
n kom
P
= = =
A
usvojeno 41 komad 19/100mm
Uzduni osni razmak modanika:

1200
14.63
2 2 41
c
L
cm
n
= =


^WZ'Ehd <KE^dZh</:


max.
max.
min.
6 6 12 72
80
5 5 1.9 9.5
c
s
s
h cm
cm
d c s m
=
=
=
= =
= =
.. usvojeno s=15cm
Jedan od uvjeta da se modanici mogu imati jednak razmak po cijeloj duini nosaa je:
, , ,
2.5
856 2.5 464.06 1160.2
pl rd pl a rd
M M
kNm kNm

=
.. zadovoljava !
Tlana sila u betonu za postojei broj modanika:

1
73.7 600
2948
15
rd
c
P L
N kN
s

= = =

84.46 35.5 2998
min. 2991
0.85 300 6.9 0.85 1.667 2991
a yd
cf
eff pl cd
A f kN
N kN
b x f kN
= =
= =

= =

Stupanj posmine veze :

2948
0.9856 1.0
2991
c
cf
N
N
= = =
Sluaj 2 djelomina posmina veza
Odabire se stupanj sprezanja =0.5.
0.5
0.5 0.5 2991 1495.5
c
cf
c cf
N
N
N N kN
=
= = =
Potreban broj modanika za polovicu nosaa L
1
= L/2:
1495.5
20.29 .
73.7
c
rd
F
n kom
P
= = =
A
usvojeno 21 komad 19/100mm
Uzduni osni razmak modanika:

1200
28.57
2 2 21
c
L
cm
n
= =

.. usvojeno s=30cm
Tlana sila u betonu za postojei broj modanika
1
73.7 600
1474
30
rd
c
P L
N kN
s

= = =
Stupanj posmine veze
1474
0.493 0.4
2991
c
cf
N
N
= = = >
Za djelominu posminu vezu sa stvarnim =0.493 linearnom interpolacijom se odreuje reducirana
plastina otpornost spregnutog presjeka prema izrazu:
( ) ( )
, , , , ,
1474
464.06 856 464.06 657.28
2991
c
Rd pl a Rd pl Rd pl a Rd
cf
N
M M M M kNm
N
= + = + =

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


511 657.28
Ed
M kNm kNm = < .. uvjet nosivosti je zadovoljen.
, , pl a rd
M - raunski moment plastine otpornosti za elini popreni presjek
, pl rd
M - raunski moment plastine otpornosti spregnutog presjeka s potpunom posminom vezom
c
N - raunska tlana sila u betonskoj pojasnici
cf
N - raunska tlana sila u betonskoj pojasnici s potpunom posminom vezom kada je postignut
moment
, pl Rd
M
Uzduni posmik u AB ploi prema EC2 (za potpuno sprezanje)-kontrola posmine nosivosti
Proraun je temeljen na tapnom modelu.
1200
600
2 2
L
X cm = = =
26.5 45
o o
- kut nagiba tlanih dijagonala
25
0.60 1 0.60 1 0.54
250 250
ck
f

= = =


- koeficijent smanjenja vrstoe betona s pukotinama uslijed
posmika
Da bi sprjeili drobljenje betona u pritisnutim tapovima potrebno je zadovoljiti izraz:
sin cos
Ed cd f f
f ;
f
= 45
o
Uzduno posmino naprezanje na spoju jedne strane ploe i hrpta nosaa se rauna prema izrazu:
2 2 1
0.5 0.5 80 73.7 2948
0.41 / 0.40 0.18 0.072 /
12 600 12 600
c Rd
ed ctd
c c
n P F
V kN cm k f kN cm
h x h x

= = = = = > = =

..
potrebna je dodatna armatura u ploi za savijanje
2 2
0.41 0.54 1.667 0.707 0.707 0.45 kN cm kN cm < = zadovoljava!
Presjek a-a (duina posmine veze ne ovisi o broju modanika):
Potrebna armature ploe
ed f f
sf
yd f
V h s
A
f ctg

>

; s
f
=15cm
2
0.41 12 15
1.70
43.48 45
sf o
A cm
ctg

> =

. odabrana armatura ploe Q188 (6/15cm), B500B

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


GRANINO STANJE UPORABIVOSTI (GSU)
Ogranienjem progiba se smatra i osigurano elastino ponaanje konstrukcije (ne treba dokazivati
naprezanja).
7.3 Deformiranja u zgradama (prema EN 1994)
7.3.1 Progibi
(1) Progibe zbog optereenja koje djeluje samo na elini element treba proraunati u skladu s normom EN
1993-1-1.
(2) Progibe zbog optereenja koje djeluje na spregnuti element treba proraunati po teoriji elastinosti, u
skladu s 5. poglavljem.
(3) Referentna razina za vertikalni progib prema dole, dmax, za nepoduprte grede jest gornja strana
spregnute grede. Donju stranu grede treba odabrati za referentnu razinu samo kada progib moe naruiti
izgled zgrade.
(4) Uinci nepotpunog meudjelovanja smiju se zanemariti ako:
a) je proraun posminog spoja u skladu s tokom 6.6
b) je upotrijebljen broj posminih modanika koji nije manji od polovice broja potrebnog za puni
posmini spoj, ili ako sile koje su rezultat elastinog ponaanja i koje djeluju na posmine modanike u
graninom stanju uporabljivosti ne premauju P
Rd
c) u rebrastoj ploi s rebrima okomitim na gredu, visina rebra ne premauje 80 mm.
Proraun progiba (moment tromosti zamjenskog poprenog presjeka)
Moment tromosti zamjenskog poprenog presjeka (metoda zamjenskog poprenog presjeka za proraun
napona po visini presjeka):
2
3100
1550 /
2 2
21000
13.50
1550
cm
c
a
c
E
E kN cm
E
n
E
= = =
= = =
Zamjenski spregnuti popreni presjek:
Udaljenost teine osi do gornjeg ruba betonske ploe:
( ) ( )
300 12
0.50 84.46 0.50 40 12 12
2 13.5 2
12.3
300
84.46 12
13.5
eff
c
a c c
i i
i
eff
i
a c
b
h
A h h h
A y
n
y cm
b
A
A h
n
+ + + +

= = = =

+
+

Moment inercije zamjenski popreni presjek:
2 2
3
2 2
40 300 12 300 12
23130 84.46 12 12.3 12.3
2 13.5 12 13.5 2
c
n y a a c c
A
I I A Z I Z
n

= + + + = + + + +


4
69392
n
I cm =

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


Proraun progiba za fazu II. (spregnuti nosa):

3.
( )
4 4 2
5 5 3 1200 10
0.555
384 384 21000 69392
n
g l
g cm
E I

= = =

4.
( )
7.5
0.555 1.388
3
p
p g cm
g
= = =
Ukupni progib (FAZA 1 + FAZA 2)
( )
1 2 3 4
5.39 0.83 0.555 1.388 8.163 4
300
uk
L
g p g p cm cm = + + + = + + + = > =
Nosa je potrebno nadvisiti za 60mm.
Nadvienje od 60mm () je dijelom tehnoloki problem, a vei problem je funkcionalnost ploe u
ekploataciji.
_________________________________________________________________________________
U sluaju djelominog sprezanja (<1) poveanje progiba zbog proklizavanja na spoju elinog profila i
betona se uzima u obzir ovisno od naina izgradnje (poduprto ili nepoduprto). Ukupni progib se za potrebe
inenjerskog prorauna prognozira preko izraza:
1 1 1
c a
uk
cf uk
N
k
N


= +





gdje je:
k=0.5 za poduprte nosae
k=0.3 za nepoduprte nosae

uk
progib spregnutog nosaa za sluaj potpunog sprezanja.

a
progib elinog nosaa u sluaju da djeluje samostalno (za puno optereenje kao za
uk
).
Primjena gornjeg izraza je ograniena za 0.4.
EC4 doputa zanemarivanje dodatnog progiba radi djelominog sprezanja za sluaj da je >0.5 i sile u
modanicima ne prelaze 0.7P
Rk
(P
Rk
karakteristina otpornost modanika) te za plou sa poprenim
rebrima gdje rebra ne prelaze visinu 80mm.
Za primjer iz vjebi:
( )
8.163
uk
cm = ;
( )
4 4 2
5 5 20.2 1200 10
11.23
384 384 21000 23128
uk
n
q l
a cm
E I

= = =

; =0.493; k=0.3
( ) ( )
11.23
1 1 1 8.163 1 0.3 1 0.493 1 8.163 1.057 8.63
8.163
c a
uk
cf uk
N
k cm
N


= + = + = =





( )
8.63 4
300
L
cm cm = > =

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


Utjecaj skupljanja betona na zakrivljenost nosaa
Za 20
l
h
< utjecaj od diferencijalnog skupljanja na zakrivljenost nosaa se prema EC4 moe zanemariti.
1200
23 20
40 12
l
h
= = >
+
utjecaj skupljanja se ne moe zanemariti.
0.000325
cs
= koeficijent skupljanja betona (prema EC4)
31000 1
3000 120 0.000325 1784
2 2 1000
cm
s cs
E
N b h kN = = =
12
12.3 6.3
2 2
c
s n
h
z h cm = = =
( )
2 2
1784 6.3 1200
1.4
8 8 21000 69392
s s
s
a y
N z L
cm
E I

= = =

( )
8.163 1.4 6 3.56 4
300
uk
L
cm cm

= + = <


progib zadovoljava za sluaj =0.9856
Vibracije
Proraun vibracija preko progiba
18 18
3.017
35.6
uk
f Hz = = =

f
dop.
=3Hz za veinu objekata osim onih gdje postoje strojevi
f
dop.
=4Hz za garae
f
dop.
=5Hz za specijalne graevine kao npr. sportske dvorane (tribine)
Zakljuak: Spregnuti nosa treba preprojektirati. Progibi nisu u granicama doputenih.
Mogua smjernice su:
-fazno podupiranje da se smanje progibi uslijed faze 1
-poveanje poprenog presjeka elinog nosaa
-odabir optimalnog stupnja sprezanja
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



2. Proraun spregnutog stupa elik-beton
Primjer 1.
Potrebno je izvriti proraun nosivosti spregnutog stupa izloenog djelovanju uzdune i
poprene sile te momenta savijanja oko jedne osi (u smjeru osi z).
Dati su sljedei podaci :
-visina stupa H=4m
-elini profil HEB 260, S355
-armatura 814, B500B
-beton C25/30, XC1
Na slici ispod prikazan je statiki sistem te popreni presjek stupa.
Stup konzola Popreni presjeka spregnutog stupa
NEd
vEd
l
z
15
1

5
y
z
VEd
NEd
Z0 20 Z0
100rr
Z
0
2

0
Z
0
1
0
0
r
r
lE8 20
3355
8elor C25/30,XC1
Arralura 8011, 85008
lW
l
l
l
l
P0TPuN0 u8ET0NlRANl
CELlCNl PR0FlL
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



Proraunom je potrebno obuhvatiti sljedee:
STATIKI SUSTAV I POPRENI PRESJEK SPREGNUTOG STUPA
PODACI O ELINOM PROFILU I UPORABLJENA GRADIVA
REZNE SILE U DNU STUPA (M,N,V) PO ELASTINOJ TEORIJI
GEOMETRIJSKI UVJETI ZA SPREGNUTE STUPOVE SA POTPUNO
UBETONIRANIM ELINIM PROFILOM
UDIO KLASINE ARMATURE U SPREGNUTOM POPRENOM
PRESJEKU
RAUNSKA OTPORNOST POPRENOG PRESJEKA NA UZDUNU
SILU
KOEFICIJENT OMJERA NOSIVOSTI ELINOG NOSAA U
NOSIVOSTI SPREGNUTOG STUPA
UVJET NOSIVOSTI NA UZDUNU SILU
PRORAUN SPREGNUTOG STUPA POJEDNOSTAVNJENA
METODA
ODREIVANJE RAUNSKE OTPORNOSTI ZA TLAK I DVOOSNO
SAVIJANJE (DIJAGRAM INTERAKCIJE M-N)
OTPORNOST PRESJEKA NA POPRENE SILE
POSMINA OTPORNOST IZMEU ELIKA I BETONA I UVOENJE
OPTEREENJA U SPREGNUTI STUP

^WZ'Ehd <KE^dZh</:



Globalnom (linearno elastinom) analizom, za mjerodavnu kombinaciju optereenja odreeni
su sljedei utjecaji:
Uzduna sila od vlastite teine N
g
=4.615*4=18.46kN
Uzduna sila od dodatnog stalnog optereenja N
g
=500kN
Uzduna sila od korisnog optereenja N
p
=800kN
Poprena sila od utjecaja vjetra u vrhu stupa F
w
=50kN
PODACI O ELINOM PROFILU I UPORABLJENA GRADIVA
elini nosa HEB 260, kvaliteta elika S335, f
yd
=35.5kN/cm
2
E
a
=210000MPa.
2 4 3
, ,
4 3 4
, ,
260 10 24
93 / 260 17.50
118 14920 1283
5130 602 125.7
w
f
a y pl y
a z pl z t
h mm t mm r mm
G kg m b mm t mm
A cm I cm W cm
I cm W cm I cm
= = =

= = =


= = =


= = =

Beton C25/30: 25
ck
f MPa =

25
16.67
1, 50
ck
c
cd
f
f MPa

= = =
30500
cm
E MPa =
elik za armiranje B500: 500
yk
f MPa =

500
434.80
1.15
yk
s
yd
f
MPa f

= = =
210000
s
E MPa =
Povrina poprenog presjeka i moment inercije armature 814
A
s
=81.54 = 12.32 cm
2
I
sy
= I
sz
= 61.54cm
2
(16.5cm)
2
=2515.59 cm
4
Povrina poprenog presjeka i moment inercije betona
b
c
= h
c
=40 cm
A
c
=bh- A
a
- A
s
=4040 118 8.04 = 1474 cm
2
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



I
yc
=

cm

I
zc
=

cm

fck

kNcm

(sekantni modul elastinosti betona)

REZNE SILE U DNU STUPA (M,N,V) PO ELASTINOJ TEORIJI
N
g
= 14.86+500=514.86 kN
N
p
= 800 kN
F
w
=50Kn (smjer z)
M
w
=50*4=200kNm (smjer z)
N
Ed
=1.35N
g
+1.5N
p
=1.35*514.86+1.5*800=1895.06kN
V
Ed
=1.5F
w
=1.5*50=75kN (smjer z)
M
Ed
=1.5M
w
=1.5*200=300kNm (smjer z)
GEOMETRIJSKI UVJETI ZA SPREGNUTE STUPOVE SA POTPUNO UBETONIRANIM
ELINIM PROFILOM
h

5.0
Zatitni sloj betona c
y
= c
z
= 70 mm
c
y
= 70 mm mm
c
z
= 70 mm mm

mm
c
z
= 70 mm h mm
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



UDIO KLASINE ARMATURE U SPREGNUTOM POPRENOM PRESJEKU

Usvojene ipke 14 > min.=8mm
Horizontalni razmak ipki c=165 mm < c
dop.
= 250mm
Spone 6/20 cm (m=2) minimalna poprena armatura
RAUNSKA OTPORNOST POPRENOG PRESJEKA NA UZDUNU SILU
N

kN
KOEFICIJENT OMJERA NOSIVOSTI ELINOG NOSAA U NOSIVOSTI
SPREGNUTOG STUPA

A

Koeficijent omjera se nalazi unutar propisanih granica za spregnute stupove.
UVJET NOSIVOSTI NA UZDUNU SILU
N

kN zadovoljava!
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



PROVJERA MOE LI SE KORISTITI POJEDNOSTAVLJENA METODA PRORAUNA
SPREGNUTIH STUPOVA PO TEORIJI 2. REDA
-elini profil je valajni HEB profil.
-presjek je jednolikog poprenog presjeka po cijeloj visini spregnutog stupa.
-presjek je dvoosno simetrian (oko osi y i z).
-elini profil je potpuno obloen i vrijede uvjeti vezani za zatitne slojeve betona
(max. c
z
=0.3h ; max. c
y
=0.3b).
-uzduna klasina armatura spregnutog stupa je manja od 6% povrine betona.
-omjer visine i debljine spregnutog presjeka je u granicama ( 0.2 <


= 1 <5.0 ).
-uvjet vitkosti za potpuno ubetonirane eline profile

beton

elik
N

kN
( karakteristina plastina otpornost na uzdunu tlanu silu )
N

-Eulerova kritina sila ( L-duina izvijanja stupa )

Efektivna krutost (EI)ef =E
a
I
a
+ E
s
I
s
+ K
e
E
cm
I
c
gdje je:
K
e
=0.6 popravni faktor
I
a
,I
c
, I
s
- momenti inercije presjeka od elinog profila, neraspucalog dijela betona i armature
za ravninu savijanja koja se promatra
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



Utjecaj dugotrajnih uinaka na proraunsku elastinu krutost na savijanje se uzima
redukcijom modula elastinosti betona. Vrijednost E
cm
se smanjuje na E
c,eff
.
E

gdje je:

t
koeficijent puzanja betona (za na primjer se usvaja
t
2.0)
N
G,Ed
uzduna tlana sila od stalnog djelovanja
N
Ed
uzduna tlana sila od ukupnog djelovanja
N

kN
N
ed
= 1895.06 kN
E

kNcm

EFEKTIVNA KRUTOST NA SAVIJANJE OKO OSI Z (slabija os):

(EI)
ef,z
= 21000 (5130 + 2515.94) + 0.61755.2206015 = 377523256.8kN/cm
2
N

EIef z
Lz

kN
z

moe se primijeniti pojednostavljena metoda prorauna!
z

potreban je proraun deformacija od puzanja betona.

EFEKTIVNA KRUTOST NA SAVIJANJE OKO OSI Y (jaa os):
(EI)
ef,y
= 21000 (14920 + 2515.59 ) + 0.61755.2196225 = 572795862 kN/cm
2
N

EIef y
Ly

kN
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



y
N

moe se primijeniti pojednostavljena metoda prorauna
y

potreban je proraun deformacija od puzanja betona.

Napomena: Pojednostavnjena metoda prorauna spregnutih stupova je dobivena kalibracijom,
tako da su vrijednosti dobivene tom metodom usporeene s rezultatima dobivenim pokusom u
laboratoriju.
LOKALNA VITKOST ELINOG PROFILA (prema tablici)
Prema EN 1994-1-1, dio 6.7.1.(9)
Za potpuno obloene eline profile uinak lokalnog izboavanja se moe zanemariti !
ODREIVANJE FAKTORA REDUKCIJE ZA OTPORNOST NA IZVIJANJE
SAVIJANJEM
= min.(
y
,
z
)
os z (slabija os) linija izvijanja c z

z
= 0.454
os y (jaa os) linija izvijanja b y

y
= 0.571
usvojena manja vrijednost = 0.454
OTPORNOST ELEMENTA NA IZVIJANJE
uvjet nosivosti na uzdunu silu: N

zauovoljava
Napomena: Stup je izloen i savijanju u smjeru osi z (oko jae osi y) te je potrebno odrediti
raunsku otpornost na tlak i jednoosno savijanje.
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



DA LI JE POTREBNO UZETI U OBZIR TEORIJU 2. REDA ZA IZRAUN SILA NA
KOJE TREBA DIMENZIONIRATI PRESJEK ?
Ako su imperfekcije konstrukcijskih elemenata zanemarene u globalnoj analizi, potrebno ih je
obuhvatiti u analizi stupa.
EN 1994-1-1 (dio 5.2.1.)
Utjecaji po teoriji 2. reda se mogu zanemariti ukoliko su poveane sile dobivene po teoriji 2.
reda manje od 10% od sila dobivenih po teoriji 1. reda.
Taj se uvjet moe smatrati ispunjenim ako je zadovoljen sljedei kriterij:

gdje je:

cr
- faktor kojim bi bilo potrebno poveati proraunsko optereenje da bi se prouzroila
elastina nestabilnost pri emu je elastina kritina sila N
cr,eff
odreena s krutou na savijanje
(EI)
eff,II
.
(EI)
eff,II
= K
o
( E
a
I
a
+ E
s
I
s
+ K
e II
E
cm
I
c
)
K
o
= 0.9 popravni faktor
K
e II
= 0.5 kalibracijski faktor
LINEARNO ELASTINA ANALIZA DRUGOG REDA ZA OS Y (slabija os oko osi z)
(EI)
eff,II,y
=
(EI)
eff,II,y
= 492258153.6 kNcm
2
; N

kN

LINEARNO ELASTINA ANALIZA DRUGOG REDA ZA OS Z (jaa os oko osi y)
(EI)
eff,II,z
=
(EI)
eff,II,z
= 484525620 kNcm
2
; N

kN

Potrebno je uzeti u obzir uinke teorije 2.reda !
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



PRAVAC U SMJERU OSI Y
SILE U DNU STUPA PO TEORIJI 1.REDA (oko osi y,u smjeru osi z)
N

kN
N

kNm
SILE U DNU STUPA PO TEORIJI 2.REDA (oko osi y,u smjeru osi z)

Faktor k

-faktor ekvivalentnog momenta prema tablici 6.4. iz EN 1994-1-1.

Iz tablice 6.5. iz EN 1994-1-1. e

cm (nesavrenost elementa)
k

Raunska vrijednost momenta savijanja u dnu stupa u pravcu slabije osi poprenog presjeka
spregnutog stupa uslijed teorije 2.reda iznosi:
N

k kNm
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



PRAVAC U SMJERU OSI Z
SILE U DNU STUPA PO TEORIJI 1.REDA (oko osi y,u smjeru osi z)
N

kN
N

kNm
SILE U DNU STUPA PO TEORIJI 2.REDA (oko osi y,u smjeru osi z)

Faktor k

-faktor ekvivalentnog momenta prema tablici 6.4. iz EN 1994-1-1.

Iz tablice 6.5. iz EN 1994-1-1. e

cm (nesavrenost elementa)
k

Raunska vrijednost momenta savijanja u dnu stupa u pravcu jae osi poprenog presjeka
spregnutog stupa uslijed teorije 2.reda iznosi:
N

k kNm

N

SILE U DNU STUPA PO TEORIJI 2.REDA MJERODAVNE ZA DIMENZIONIRANJE
SPREGNUTOG STUPA
M
Ed
(kNm) N
Ed
(kN) V
Ed
(kN)
SMJER Z (OKO OSI
Y-Y) JAA OS 452.78 1895.06 75
SMJER Y (OKO OSI
Z-Z) SLABIJA OS 50.53 1895.06 0
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



ODREIVANJE RAUNSKE OTPORNOSTI ZA TLAK I DVOOSNO SAVIJANJE
Otpornost na savijanje poprenog presjeka spregnutog stupa proraunava se istom analogijom
kao i za spregnuti nosa klase 1,2.
Proraun se temelji na odreivanju dijagrama interakcije M-N na razini poprenog presjeka
(interakcijska krivulja ACDB prema EN 1994-1-1, dio 6.7.3.2.(5)) prema slici ispod.
Interakcijska krivulja M-N
M-N interakcija se provodi za dva odvojena smjera te se vri meusobna interakcija.
Za na primjer napraviti e se samo dijagram interakcije u smjeru osi Z (smjer jae osi).
N
V Vp|,Rd
Vrax.,Rd
Np|,Rd
0.5Npr,Rd
Npr,Rd
8
C
0
A
E
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



ODREIVANJE DIJAGRAMA INTERAKCIJE M-N naponski problem !
Toka A (0; N
pl,Rd
) isti tlak
N

kN
Toka B (M
pl,Rd
; 0) isto savijanje
h

; N
Ed
= 0
Uvjet ravnotee slijedi N

(1)
N
c
- tlane sile (c- compression)
N
t
- vlane sile (t-tension)
N
Ed
- vanjske sile
Nepoznanica je poloaj plastine neutralne osi (PNO)
h
n
=?
|
c
|
As2
As1
o
y
z
Np|,Rd
oc
lW
l
l
l
l
As3
l|a|(-)
y
z
oc
lW
l
l
l
l
|
c
|
As2
As1
o
As3
|
r
Vp|,Rd
l|a|(-)
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



TLANI NAPONSKI BLOK (N
c
)
elini profil N

b t

kN
Armatura N

kN
Beton N

kN
VLANI NAPONSKI BLOK
elini profil N

b t

kN
Armatura N

kN
Uvrtavanjem jednadbi u izraz (1) slijedi
h

cm
Da bi izraunali plastinu otpornost spregnutog poprenog presjeka M
pl,Rd
potrebno je
prethodno izraunati plastine momente otpora za elini profil, beton i armaturu.
Plastini moment otpora za elini profil W

cm

Armatura W

cm

Beton W

cm

^WZ'Ehd <KE^dZh</:



Plastini momenti otpora u podruju 2h
n

elini profil W

S t

cm

Armatura W

Beton W

cm

Plastina otpornost spregnutog poprenog presjeka M

pl,Rd
iznosi:
N

(napomena: uzima se statikog momenta povrine poprenog presjeka betona)

N

kNm
Toka C (M
pl,Rd
; N
pm,Rd
)
N

kNm
N

kN
Vp|,Rd
Npr,Rd
As1
o
As3 |
r
|
r
y
z
oc
lW
l
l
l
l
|
c
|
As2
l|a|(-)
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



Toka D (M
max.,Rd
; 0.5N
pm,Rd
)
N

kNm
N

kN
Toka E (izmeu toaka A i C) samo u sluaju ako je N

Za na primjer kN kN kN
y
z
Vp|,Rd
0.5Npr,Rd
oc
lW
l
l
l
l
|
c
|
As2
As1
o
As3
l|a|(-)
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



TOKA A (0; 6817.02kN)
TOKA B (564.61kNm; 0)
TOKA C (564.61kNm; 2088.17kN)
TOKA D (634.36kNm; 1044.1kN)
Toka T
1
(452.78kNm; 1895.06kN)
Dijagram interakcije M-N poprenog presjeka spregnutog stupa u smjeru osi Z

N(|N)
V(|Nr)
51.1
8
C
0
A
31.3
81Z.02
2088.1Z
1011.1
T1
5ZZ.51
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



INTERAKCIJA TLAK I JEDNOOSNO SAVIJANJE
Proraunska vrijednost plastinog momenta nosivosti, uzimajui u obzir uzdunu tlanu silu
N
Ed
, odreena preko
d,y
M
pl,Rd
.
N

kNm ;

Vano je napomenuti da faktor
d
ne smije premaiti vrijednost 1 osim u sluaju kada su
moment savijanja i uzduna tlana sila posljedica istog djelovanja te kada intenzitet uzdune
tlane sile proporcionalno raste s veliinom momenta savijanja.
Za na sluaj moment savijanja i uzduna tlana sila nisu posljedica istog djelovanja (stalni
teret i vjetar) te ovaj uvjet nije zadovoljen.
Prema EN 1994-1-1 (dio 6.7.1. (7)) - Za spregnute tlane elemente izloene momentima
savijanja i uzdunim silama koje su posljedica nezavisnih djelovanja, parcijalni koeficijent
F
za unutarnje sile koje poveavaju otpornost treba smanjiti za 20%.
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



Pojednostavljeno se moe odustati od gornjeg dokaza ukoliko se vrijednosti
d
>1 nee
raunski iskoristiti.
Za
d
=1.023

(za elike S235, S275 i S355)

kNm N

kNm
N

kNm
kNm

Vrijednost
d
nije raunski iskoritena.
Kako je ovaj uvjet ispunjen, a prethodno je dokazana i nosivost na uzduni silu slijedi da je
granina nosivost spregnutog stupa pri uzdunoj sili i jednoosnom savijanju zadovoljena.

^WZ'Ehd <KE^dZh</:



OTPORNOST PRESJEKA NA POPRENE SILE
Pri odreivanju krivulje meudjelovanja treba razmotriti utjecaj poprenih posminih sila na
otpornost na savijanje i uzdunu silu, ako poprena sila V
a,Ed
na elinom profilu premauje
50 % proraunske posmine otpornosti V
pl,a,Ed
elinoga presjeka, vidjeti toku 6.2.2.2. koja
navodi: Proraunsku posminu plastinu otpornost V
pl,a,Rd
profila od konstrukcijskog elika
treba odrediti u skladu s normom EN 1993-1-1, toka 6.2.6.
Ako je V
a,Ed
> 0,5 V
pl,a,Ed
, utjecaj poprenog posmika na otpornost pri kombiniranom
savijanju s tlanom silom treba uzeti u obzir smanjenjem proraunskog poputanja elika
(1-)f
yd
na posminoj plotini A
v
, u skladu s tokom 6.2.2.4(2).
Poprena sila V
a,Ed
ne treba premaiti posminu otpornost elinog presjeka odreenu u
skladu s tokom 6.2.2. Posminu otpornost armiranobetonskog dijela V
c,Ed
treba provjeriti u
skladu s normom EN 1992-1-1, toka 6.2.
Ako se ne upotrebljava toniji proraun, sila V
Ed
smije se podijeliti na silu V
a,Ed
koja djeluje
na konstrukcijski elik i silu V
c,Ed
koja djeluje na armiranobetonski presjek, na sljedei nain:

poprena sila koju treba preuzeti elini dio spregnutog stupa

poprena sila koju treba preuzeti betonski dio spregnutog stupa

gdje je:
M
pl,a,Rd
moment plastine otpornosti elinog presjeka
M
pl,Rd
moment plastine otpornosti spregnutog presjeka.
Za na primjer zanemariemo doprinos betona i otpornost spregnutog presjeka provjeriti na
nain da itavu poprenu silu preuzima samo elini dio spregnutog stupa.
kN utjecaj popiecne sile na savijanje je zanemaiiv
te se popiecna sila moe pieuzeti samo celicnim piofilom 0 supiotnom tieba pouijeliti
popiecnu silu na celicni piofil i beton
v

valjani I i H profili A

A b t

i t

cm

kN v

kN zauovoljava
Ako je hrbat elinog nosaa obloen betonom, nema opasnosti od njegovog izboavanja ako
je granina vitkost b/t 124. U tom sluaju dokaz izboavanja uslijed poprene sile nije
potreban. Za na sluaj b/t = 260/17.5=14.85 124*0.8375104.
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



POSMINA OTPORNOST IZMEU ELIKA I BETONA I UVOENJE OPTEREENJA
U SPREGNUTI STUP
Prema EN 1994-1-1, dio 6.7.4.2. (1)
Posmine sile treba odrediti iz promjene sila u presjeku elinog ili armiranobetonskog dijela
presjeka na duljini unosa. Ako se optereenje unosi samo preko armiranobetonskog dijela
presjeka, treba uzeti u obzir vrijednosti dobivene elastinim proraunom, ukljuujui puzanje
i skupljanje. U suprotnom, sile na spojnoj povrini treba odrediti pomou teorije elastinosti
ili teorije plastinosti, kako bi se odredilo to je stroe.
Uvoenje sile u vrh stupa
elini profil HEB 260 opseg O=149.9 cm
Uzduna sila u vrhu stupa N
Ed
=1875 kN
Duina uvoenja sile p= min{2d ; L/3}
2d= 2*40=80 cm
L/3= 400/3= 133.33 cm

Rd
= 0.3 N/mm
2
(elini presjek potpuno obloen betonom)
za kompletno obloene profile

= +
= + =
,min
1 0.02 (1 ) 2.5
40
1 0.02 70 (1 ) 1.6 2.5
70
z
c z
z
c
c
c
c

c
*
Rd
=1.6*0,3=0.48MPa
Uvjet posmine nosivosti (kontakt beton - elik)

iz ega slijedi p

cm

POTREBNO JE UGRADITI MODANIKE !

Modanici se ugrauju na hrbat elinog profila. Posmina nosivost modanika se uzima P
Rd.
Odabiru se modanici promjera d=19mm, visine 100mm. Modanici su duktilni.
Potreban broj modanika na duini p=80cm iznosi:
942.87
12.79 .
73.7
c
rd
F
n kom
P
= = =
A
usvojeno 14 komada 19/100mm (po 7 sa svake strane).

^WZ'Ehd <KE^dZh</:



Poloaj modanika u spregnutom poprenom presjeku na duini p=80cm
(vidi EN 1994-1-1, dio 6.7.4.2. (1))
Posmina naprezanja na spoju elika i betona izvan podruja unosa sile
Prema EN 1994-1-1, dio 6.7.4.3. (1)
Izvan podruja unosa optereenja, uzduni posmik na spojnoj povrini betona i elika treba
provjeriti kad je on uzrokovan poprenim optereenjima i/ili momentima na krajevima. Treba
postaviti posmine modanike na temelju raspodjele proraunske vrijednosti uzdunog
posmika, u podrujima gdje posmik premauje proraunsku posminu otpornost
Rd
.
Prevedeno na betonski presjek:
= + +
= + +
=
, , ,
4
14920 21000 3050 2515.59 21000 3050 196225
316273.32
c
y a y a cm s y s cm c y
c
y
c
y
I I E E I E E I
I
I cm
Statiki moment presjeka nad elinom pojasnicom.
= = = =
2
,
40 7 16.5 4620
c ex ex ex c z z
S A z b c e cm
kontrola naprezanja:

dodatni modanici nisu potrebni !

Zakljuak: Posmina naprezanja izmeu elika i betona izvan duine uvoenja sile pri vrhu
stupa su manja od doputenih te nije potrebno dodavati modanike.
^WZ'Ehd <KE^dZh</:


3. Proraun spregnute ploe elik-beton

Polreoro je |zvrs|l| proracur sprerule p|oce ce|||-oelor raspora |zredu os|oraca L=2.5r.

Uvod
-Proracur sprerule p|oce prera Eurocode 1
-Proracur se vrs| za p|ocu s|r|re lra|e 1r
-3lal|c|| suslav - r|z s|ooodro os|orjer|| rosaca (prosl|| reda)
-Ce||cr| ||r - |p=55, lp=0.8rr, |va||lel ce|||a ||ra 3250 00

Na s|||ara |spod je pr||az sprerule p|oce ||ra.


3|||a - sprerula p|oca




3|||a - lrapezr| ||r




^WZ'Ehd <KE^dZh</:




Karakter|st|ke grad|va | geometr|jske karakter|st|ke ||ma

8elor C30/3Z: 30
ck
f MPa =

30
20.0
1.50
ck
cd
c
f
M f Pa

= = =
32000.0
cm
E MPa =

Ce||| za arr|rarje 8500: 500
yk
f MPa =

500
434.80
1.15
yk
s
yd
f
MPa f

= = =
210000.0
s
E MPa =

Ce||cr| lrapezr| ||r, 3250 00 (EN 1011Z:2000)


Poprecr| presje| sprerule p|oce

Ce||| 250
yp
f MPa =
|ara|ler|sl||e ||ra:
3
, ,max
20.90
p eff
W cm =

3
, ,min
16.90
p eff
W cm =

3
23.80
pl
W cm =

4
,
50.70
p eff
I cm =

4
60.30
p
I cm =
|ara|ler|sl||e va|a: 0.80
p
t mm = du|j|ra va|a
55.0
p
h mm = v|s|ra va|a
61.50
p
b mm =

2
12.20
p
A cm =

2
,
11.0
p eff
A cm =

5
5

5
1
2
0
150
88.5
0
.
8
2.Z5 13.5 13.5
8elor C30/3Z,XC1
13.8
1.5 1.5
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



0|menz|je e|ementa

o = 100.0 cr - s|r|ra sprerule p|oce
|l = 12.0 cr - v|s|ra sprerule p|oce
| = 250.0 cr - slal|c|| raspor sprerule p|oce
c = 2.5 cr - zasl|lr| s|oj oelora od arralure

u laz| rorlaze (laza 1) predv|dero je podup|rarje ||ra u po|ov|c| raspora (ra L=250/2=125cr)

0je|ovanja na konstrukc|ju

2
lim
0.10 /
a
q kN m = - v|asl|la lez|ra ||ra

2
2.81 /
c
q kN m = - v|asl|la lez|ra oelora

2
1
1.50 /
m
q kN m = - radro oplerecerje

2
2
0.75 /
m
q kN m = - radro oplerecerje u laz| oelor|rarja

2
5.0 / q kN m = - |or|sro oplerecerje


FAZA |. (beton n|je ovrsnuo | prof|||ran| ||m je op|ata} - PR0RA6UN TRAPEZN0C 6EL|6N0C L|HA


3lal|c|| suslav - rosac ra dva po|ja - laza oelor|rarja sa dodalr|r podup|rarjer u sred|r| raspora p|oce

Rezne s||e
Proracur s||a se vrs| prera ||rearroj leor|j| e|asl|crosl| (roze se |or|sl|l| prorar T0wER).
Poprecra s||a za K03:

7.07 '
sd
V kN m =
Vorerl u p|oc| za K03:

,max
( )
,min
( )
1.20
1.27
sd
sd
M kNm
M kNm
+

=
=
() poz|l|vr| rorerl, (-) real|vr| rorerl

Prog|b| - C8U
Proracur pro|oa ||ra se vrs| prera ||rearroj leor|j| e|asl|crosl| (roze se |or|sl|l| prorar T0wER).
max
125
0.07 0.69
180 180
L
f cm cm = < = = (
180
L
- preporucera vr|jedrosl)




125
q (KN/m2)
125 125 125
^WZ'Ehd <KE^dZh</:



0tpornost e||nog ||ma na sav|janje za KC8 (po teor|j| tankost|jen|h e||n|h konstrukc|ja}

( )
, , ,max ,max
1
25.0
20.90 4.75 / 1.20 /
1.10
yp
c Rd p eff sd
m
f
M W kNm m M kNm m

+ +
= = = > = . ZA00v0LJAvA.


, , ,min ,min
1
25.0
16.90 3.84 / 1.27 /
1.10
yp
c Rd p eff sd
m
f
M W kNm m M kNm m

= = = > = . ZA00v0LJAvA.



Re|at|vna v|tkost za rebra bez poduzn|h ukruenja

0.346
84.40
1.40 0.48
w
yp
w
w
yp
w bv
w
S
f
S
t
t E
f
f

=


2
1.40 0.67
yp
w bv
w
f
f

< =
Pr| |zracuru ele|l|vro rorerla olpora uzelo je u ooz|r |o|a|ro |zoocavarje presje|a pre|o sudje|ujuce s|r|re p|oce:

dje je:
sW - duz|ra ||ra
|W - v|s|ra ||ra
- |ul ||ra
lov - proracurs|o raprezarje pr| |o|a|ror |zoocerju





0.5oell
|
W
Z

.
2
1

op
s
W
0.5oell
^WZ'Ehd <KE^dZh</:


5
28.40
eff p
p
p
b b
b
t
K

=
=


0.673 1.0
0.22
(1 )
0.673
p
p
p
p

> =


2
2 2
25.0
0.85 1.40 0.67 0.67 23.18 /
0.85
yp
w bv
w
f
f kN cm

= < = = = cvrsloca ra |zoocavarje sr|carjer

55.0 0.80 54.20
54.20
55.82
sin sin 76.21 0.971
0.8
w
w w
w o
p
h mm
h h
s mm
t mm

= =
= = = =
=


0tpornost e||nog ||ma na poprene s||e za KC8

( )
, , ,
min. ;
w Rd b Rd pl Rd
V V V =

0lporrosl |zoocavarjer:
,
1
5.582 0.08 23.18
9.41 /
1.10
w bv
b rd
w m
h t f
V kN rebru
S

= = =

0lporrosl p|asl|l||ac|jor:
,
0
1 25 1
5.582 0.08 6.44 /
1.0 3 3
yp
w
pl rd
w m
f
h
V t kN rebru
S
= = =

,
, ,
,
9.41
min. 10 6.44 64.4 7.07
6.44
b Rd
w Rd w Rd sd
pl Rd
V kN
V n V kN V kN
V kN
=
= = = = > =

=

. ZA00v0LJAvA.



0tpornost e||nog ||ma na unos koncentr|rane s||e za KC8
Provjerava se olporrosl ||ra ra os|orc|ra (os|orc| su rosac| | pr|vrerer|
podup|rac|). Pr|vrerere podup|race lreoa proracural| da rou ros|l| oplerecerje.
0lporrosl jedro reora del|r|ra se |zrazor:

2
,
1
1 0.10 0.50 0.02 2.40
90
4, 82
a
yp
w d
m
l r
t f E
t t
R kN

+ +





= =



( ) 7.50
0.15 .
4.0 lim
a
l cm efektivna irina nalijeganja oslonac
keoficijent II kategorije profila
r mm unutarnji radijus zakrivljenosti

=
=
=



^WZ'Ehd <KE^dZh</:



10
200 sin
45 90
w
o o
r
t
h
t

=




,
4.82 7.07 / 10 0.707
w d sd
R kN V kN kN = > = = . ZA00v0LJAvA.



FAZA ||. (spregnut| presjek preuz|ma dodatno sta|no | kor|sno optereenje}

3prerula p|oca se racura |ao prosla reda raspora L=250cr

- 0plerecerja:
2
2.91 / g kN m = - v|asl|la lez|ra
2
2.05 / g kN m = - dodalro sla|ro oplerecerje
2
5.0 / p kN m = - |or|sro oplerecerje

0|menz|on|ranje na KC8 otpornost| spregnute p|oe na sav|janje

Rezre s||e (|zracurale po leor|j| e|asl|crosl|)


Poprecra s||a:

17.70
sd
V kN =
Vorerl u p|oc|:

2 2
8 14.2 2.5 8 11.09
sd
M qL kNm = = =

uvjel olporrosl|:
, pl rd sd
M M

|zraun po|ozaja p|ast|ne neutra|ne os| (proraun po teor|j| p|ast|nost|}

25.0
12.20
1.0
1.80 6.50
3.0
100.0 0.85 0.85
1.50
yp
p
cp
pl
ck
c
f
A
X cm cm
f
b

= = = <

reulra|ra os je u A8 p|oc|


P|ast|n| moment otpornost| za s|uaj da neutra|na os |ez| u p|o|

( )
,
25.0 1.80
0.50 12.20 9.25
2 1.0 2
yp pl
pl rd cf p p p
p
f X
M N d X A d

= = =





,
25.50 11.09
pl rd sd
M kNm M kNm = > = . ZA00v0LJAvA.








^WZ'Ehd <KE^dZh</:


0tpornost na uzduzn| posm|k

1 2 3 c c c c cf p
N N N N N N = + + =

Posr|cra olporrosl p|oce Nc1
1 , c u Rd x
N b L =
,
?
u Rd
= re uz|ra se u ooz|r sprezarje ||ror zoo redoslal|a e|sper|rerla|r|| podala|a.



3||a od uljecaja lrerja ra os|orcu Nc2

2
0.50 17.74 8.87
c sd
N R V kN = = = =
0.5 = |oel|c|jerl lrerja za |orla|l oelor-ce|||


3||a od uljecaja s|drerja ra os|orcu Nc3

Za s|ucaj delorr|raro ||ra ra os|orcu
, yp d
Rd p
s
f
P A

=
?
p
A = poprecr| presje| delorr|raro |raja reora ||ra
1.25
s
=
0
Rd
P =


Za s|drerje sa rozdar|c|ra
-rozdar|c| l|p NEL30N 19rr (va|j|asl| rozdar|c|)
450
19
u
f MPa
d mm
=
=

, 0 , pb rd d yp d
P k d t f

= - vlana otpornost lima na proraunskoj irini

0
1 6, 0
d
a
k
d

= + , a - uda|jerosl rozdar||a od ruoa ||ra

1.1 1.1 1.9 2.09
do
d d cm = = =
1.5 1.5 2.09 3.14
do
a d cm = = . odaoraro a=10.5cr (za ra|s|ra|r| |

=6)
15
m
l cm = - razra| rozdar||a u sva|or va|u ||ra
,
25.0
6 2.09 0.08 25.08
1.0
pb rd
P kN = =
,
3
25.08
167.20 /
0.15
pb rd
c
m
P
N kN m
l
= = =


1 2 3
0 8.87 167.20 176.07
c c c c
N N N N kN = + + = + + =



^WZ'Ehd <KE^dZh</:


Racurs|a olporrosl ra sav|jarje se provod| po vec op|saror rode|u s l|r da se s||a Ncl rjerja sa s||or Nc.
Kra| urularrj|| s||a ''z'' za odred|varje racurs|e olporrosl| ra sav|jarje Vrd odreduje se prera |zrazu:
120.0 18.0 102.0 10.20
p
e mm cm = = = - uda|jerosl od r.o. do dorje ruoa ||ra
27.50 2.75 e mm cm = = - uda|jerosl od lez|sla ||ra do dorje ruoa ||ra

0.50 ( )
176.07
12.0 0.50 1.80 10.20 (10.20 2.75) 5.20
25.0
12.20
1.0
c
pl p p
yp
p
ap
N
z h X e e e
f
A
cm

= + =

= + =

176.07
1.04
0.85 100 0.85 20
c as
pl
cd
N N
x cm
b f
+
= = =

, Nas - u|o|||o |ra dodalre arralure u reoru


uljecaj ||ra ra ros|vosl ra sav|jarje
1.25 1
c
pr pa pa
yp
p
ap
N
M M M
f
A

Vpr - reduc|rar| rorerl sav|jarja pure p|asl|l||ac|je prol|||raro ||ra

Vpa - proracurs|| rorerl sav|jarja pure p|asl|l||ac|je za ele|l|vr| poprecr| presje| prol|||raro ce||cro ||ra
(p|asl|cr| olporr| rorerl c|je|o ce||cro reora)
1
25.0
23.80 5.41
1.10
y
pa pl
m
f
M W kNm

= = =

176.07
1.25 1 1.25 5.41 1 2.86
25.0
12.20
1.0
c
pr pa
yp
p
ap
N
M M kNm
f
A

= = =

uvjel ros|vosl|:
, 2
176.07 0.052 2.86 12.01 11.09
pl rd c as pr
M N z N z M kNm kNm = + + = + = > . ZA00v0LJAvA.

Nas - u|o|||o |ra dodalre arralure u reoru.
z2 - |ra| s||a - uda|jerosl lez|sla dodalre arralure u reoru od lez|sla l|acre zore (u A8 p|oc|)

0odalra arralure u reoru rad| os|urarja ros|vosl| r|je polreora.




^WZ'Ehd <KE^dZh</:


0tpornost na poprenu s||u (vert|ka|n| posm|k}

Proracur rar|cre poprecre s||e prera EC2 prera |zrazu

0
(1.20 40 )
Rd p Rd
V b d k = +
0
7 63.4 443.8 44 b mm cm = = = - sredrja s|r|ra sv|| reoara urular 1r
92.50 9.25
2
p
p t
h
d d h mm cm = = = = (uda|jerosl od l|acro ruoa oelora do lez|sla ||ra)
0.25
Rd ctk c
f = - osrovra vr|jedrosl cvrsloce ra posr||
ctk
f - |ara|ler|sl|cra v|acra cvrsloca oelora prera EC2
Ap - ele|l|vra povrs|ra poprecro presje|a v|acro oplerecero ce||cro ||ra urular proralrare s|r|re oo

min
0
0
1.60 1.60 0.0925 1.51
0 8
0.02 0.020
44 9.25
(1.20 40 ) 44 9.25 0.034 1.51 (1.20 40 0.02)
41.8 17.70
s p
Rd p rd
Rd sd
k d
A A
b d
V b d k
V kN V kN


= = =
+
+
= = = > =

= + = +
= > =




Kontro|a uzduznog posm|ka (poprena armatura}

0l|az|varje ros|vosl| rozdar||a:
2 2
45.0 3.14 1.90
0.80 0.80 81.61
4 4 1.25
u
rd
v
f d
P kN

= = =



0roo|jerje oelora u o|o||r| rozdar||a:
2
2
0.29
0.29 1.0 1.90 3.0 3200
72.53
1.25
ck cm
rd
v
d f E
P kN

= = =
A|o su rozdar|c| dvoosro raprerul| (|or|sle se za sprerulu p|ocu | za sprezarje rosaca orda se
rjerodavro Prd rora reduc|ral| s |oel|c|jerlor |

=0.85.

, .
0.85 72.53 61.66
rd rd mj
P k P kN

= = =


Posr|cro dje|ovarje:
61.66
411.07 /
0.15
rd
sd
m
P
kN m
l
= = =

411.07
205.53 /
2 2
sd
kN m

= = - jedra slrara ce||cro rosaca

^WZ'Ehd <KE^dZh</:


Proracurs|a ros|vosl ra posr|cro dje|ovarje:
2.50
c sk
rd cv Rd pd
s
A f
V A

= + +
2
1125.0
cv
A cm = - povrs|ra oelors|o presje|a
2
188 1.88 /
c
A Q cm m = = - povrs|ra predv|dere u|upre arralure ra os|orcu
500
sk
f MPa = (oelors|| ce||| 85008)
1 = - oelor rorra|re lez|re
25.0
12.2 277.27 /
1.10
1.88 50.0
2.5 1125 1.0 0.034 277.27
1.15
yp
pd p
ap
rd
f
A kN m
V

= = =

= + +

454.63 / 205.5 /
2
sd
rd
V kN m kN m

= > =

Predv|dera arralura ra |ezaju sprerule p|oce je doslalra za os|urarje ros|vosl| ra uzduzr| posr||.



Cran|no stanje uporab|j|vost|

Prera EC1 r|r|ra|ra arralura oelors|e p|oce:

0.40% = za poduprle p|oce
0.20% = za repoduprle p|oce

1.88 100
0.289% 0.20%
100 6.5
s
c
A
b h

= = = >


P|oca se rad| u poduprloj |zvedo|. Arralura je rarja od dopuslere r|r|ra|re. usvaja se rreza 025Z.



Proraun prog|ba

u|o|||o je zadovo|jer uv|jel 25
p
l
d
< pro|oe r|je polreoro dodalro provjeraval|.

250
20.83 25
12
p
l
d
= = < . ZA00v0LJAvA.

u|o|||o uvjel r|je |spurjer polreoro je se pr|drzaval| odredo| EN 1991-1-1, d|o 9.8.2 - pro|o. Pro|o se sr|je odred|l|
upolreoor ov|| pojedroslavrjerja:
- Vorerl lrorosl| sr|je se uzel| |ao sredrja vr|jedrosl rorerla lrorosl| presje|a s pu|ol|rara | oez rj||.
- Za oelor se sr|je uzel| prosjecra vr|jedrosl orjera rodu|a e|asl|crosl| ce|||a | oelora za |ral|olrajre | duolrajre
uc|r|e.