22.5.2013.

SVJETLOST dio elektromagnetskog zraenja koji podrauje osjetne stanice mrenice oka i izaziva osjet vida.

VIZUALNEINFORMACIJEUPROMETU

Spektar elektromagnetskog zraenja je irok i rasprostire se od kozmikih zraenja do tehnikih izmjeninih struja. Pojedina zraenja se razlikuju samo po razliitim valnim duljinama, odnosno po frekvencijama.

FOTOMETRIJAIKOLORIMETRIJA

Prikaz spektra elektromagnetskog zraenja

Vizualni osjeaj koji nastaje padom upadnog svjetlosnog toka (fluksa) na mrenicu oka ima tri svojstva:

TON BOJE

Svojstvo koje omoguuje klasifikaciju boja u smislu crvena, zelena, plava itd. Opisuje koliko se data boja udaljava od neutralno sivog. Svojstvo boje koje dozvoljava da se neka boja klasificira u smislu ekvivalentnosti sa osjeajem koji izaziva neki lan niza neutralno sivog.

ZASIENOST BOJE SJAJNOST BOJE

U kontekstu vidljivog svjetla (rasvjete) koristi se usko podruje spektra elektromagnetskog zraenja (podruje valnih duljina od ~ 10 nm do ~ 10 m), koje se naziva optiko zraenje.

OSJEAJ BOJE

TON BOJE
Boja Valna duljina [nm]

ZASIENOST BOJE

SVJETLOSNI TOK (FLUKS - F)

Svjetlosni tok ( ili F) je veliina koja opisuje koliinu svjetla, koje je emitirano iz izvora i prihvaeno promatranom povrinom objekta.

Ljubiasta

390 - 455

Plava

455 - 492

Zelena

492 - 577

uta

577 - 597

SJAJNOST BOJE

Naranasta

597 - 622

Crvena

622 - 780

Jedinica svjetlosnog fluksa je LUMEN (lm), tako da je broj lumena u nekom fluksu mjera njegove sposobnosti da izazove osjeaj sjajnosti.

22.5.2013.

JAKOST SVJETLA - I

Prostorni kut - STERADIJAN

STERADIJAN jedinica za prostorni kut (promatranje iz centra kugle) Kut u prostoru, mjeren povrinom kugle izraenom pomou kvadrata polumjera. Puni kut: Bilo koji kut: 1 sr je prostorni kut koji ima ishodite u centru kugle a koji na kuglinoj plohi isijeca povrinu jednaku kvadratu kuglina polumjera. steradijana

Jakost svjetla (I) je svjetlosni tok (fluks) kojeg emitira izvor (a kojeg zapaa oko) po prostornom kutu ().

Jedinica jakosti svjetla je CANDELA (cd).

OSVJETLJENJE (ILUMINANCIJA) - E

SJAJNOST (LUMINANCIJA) - L
Sjajnost (L) je svjetlosni tok (fluks) kojeg emitira promatrana povrina, a kojeg zapaa oko, tj. to je pojam koji opisuje sjajnost osvijetljene ili svjetlee povrine kako je vidi ljudsko oko.

Osvjetljenje (E) je mjera za svjetlosni tok (fluks) koji upada na plohu povrine S. Jedinica za osvjetljenje je LUX (lx). Lux je definiran kao osvjetljenje 1 m2 na kojeg pada ravnomjerno raspodijeljen svjetlosni tok od 1 lm.

Jedinica za sjajnost je cd/m2, ili za izvore svjetlosti je prikladnije rei cd/cm2.

Radi se iskljuivo o raunskoj veliini koju nae oko ne primjeuje!

Sjajnost je jedina fotometrijska veliina koju Ljudsko oko moe direktno vidjeti.

Tablica sjajnosti za neke izvore svjetla

Izvor svjetla Sunce u podne Xenon kino arulja Bistra standardna arulja Fluorescentna cijev Bijeli oblak Svijea Osvjetljenje tijekom sunanog dana: 100 000 lux Osvjetljenje mjeseca i zvijezda: 0,2 lux Vedro nebo Mjesec Ugodna unutarnja rasvjeta Bijeli papir pri 500 lx Bijeli papir pri 5 lx Nono nebo Prosjena sjajnost (cd/m2) 1,6 x 10 na 9 0,2 5 x 10 na 9 2 x 10 na 6 2 x 10 na 7 1,2 x 10 na 4 1 x 10 na 4 7.500 2.500 3.000 5.000 50 500 100 1 0.001

22.5.2013.

Pregledosnovnihsvjetlotehnikih veliina
Veliina Svjetlosni tok (fluks) Jakost svjetla Osvijetljenje Sjajnost Oznaka ili F I E L Formula =Ix I = / E = / S L = I/ S Mjerna jed. Lumen (lm) Candela (cd) Lux (lx) Candela po kvadratnom metru (cd/m2)

Meusobni odnos svjetlotehnikih veliina u realnom svijetu

Svjetlosni tok

Jakost svjetla

S osvijetljena ili svjetlea povrina (m2) prostorni kut (steradian, sr)

Osvjetljenje

Sjajnost

Zakon udaljenosti (kvadrat)

0

Ureaj konstruiran za usporeivanje intenziteta dvaju tokastih izvora naziva se fotometar, odnosno instrument za mjerenje jaine svjetlosti.

Osvjetljenje (E) se smanjuje kvadratom udaljenosti. Npr. 1m = 10 /1 = 10 lx 2m = 10/ 4 = 2,50 lx 3m = 10/ 9 = 1,11 lx 4m = 10/ 16 = 0,625 lx i tako dalje ....

Princip rada fotometra

E 1 / r
2

ODREIVANJE OSVJETLJENJA
Ureaji za mjerenje osvjetljenja nazivaju se LUKSMETRI. Preporuive jakosti rasvjete za razliite rasvjetne svrhe.

Luksometar PCE-174

22.5.2013.

Ilustrativno je prikazana rasvjetljenost u zavisnosti od rasporeda izvora svjetlosti

RASVJETA PJEAKOG PRIJELAZA

Kada je prosjena luminancija kolnika minimalno 2 cd/m2 tada pjeaki prijelaz nije potrebno posebno rasvjetljavati u podruju 50 m ispred i iza prijelaza. Ako to nije sluaj, pjeaki prijelaz se mora posebno rasvjetliti, tako da se postigne pozitivan kontrast izmeu pjeaka i kolnika (luminancija pjeaka je vea od luminancije kolnika), to se obino postie uporabom svjetiljke posebnih fotometrijskih karakteristika.

Uinak rasvjetljenosti na vidljivost u zavisnosti od rasvjete

HVALANAPANJI!