Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

-Kratak uvod i opis problema:

-U seminarskom radu koji je posrijedi, govorit e se prvenstveno o transporterima sa trakom. Oni su svojevremeno predstavljali ogroman pomak i uspjeh u savladavanju raznih prepreka koje su se nametale tada ve industrializovanom drutvu. Meutim, oni su nastavili sa svojom daljom modernizacijom, pa i automatizacijom, jer to je bio jedan gzbhbhbhhnh ovako dinami nog razvoja pretovarnih sredstava, izmeu kojih svoje mjesto nalaze upravo u trakasti transporteri. trakastih transportera proisti e iz njihove jednostavne konstrukcije i mnogih oblika to im omoguuje univerzalnost primjene i pouzdanost rada. !oriste se za brz i neprekidan prijevoz tereta, i to naj ee onda kada je potreban ravnomjeran dotok materijala na mjesto iskrcaja. "a in ukrcaja i iskrcaja transportera mo#e biti veoma jednostavan i mo#e se primjenjivati sve do automatskog ukrcaja i iskrcaja. $ahvaljujui svojim odlikama - jednostavna konstrukcija, velika proizvodnost, mogunost transportiranja materijala vodoravno i pod kutom, velike duljine transportiranja te miran i ne ujan rad - uvelike se primjenjuju u raznim granama industrije, u skladitima, na gradilitima, pri dobivanju i primarnoj preradi minerala, u povezivanju rudnika ugljena s velikim termoenergetskim objekti %rakasti transporteri ine najveu skupinu ureaja za kontinuirani transport s obzirom na potra#nju i proizvodnju. Masovnost primjene ma i u posljednje doba sve vie za kontinuirani transport sipke robe na udaljenostima veim od &'' km. (roizvodnost najveih trakastih transportera premauje &'''' tona u satu. Ovi transportni ureaji nali su primjenu u proizvodnji ruda, za transport u jamskim prostorijama i na povrini, pri eksploataciji ljunka i pijeska, proizvodnji kamenih agregata za betoni asvalt, zatim u postrojenjima za preradu ruda i koncentraciju minerala-separacijama i )lotacijama. %ransportne trake su sastavni dio i mnogih postrojenja, kao bagera u sistemu bager-transporter-odlaga *+%O,, kombajnima, )inierima i sli no. (ostavljaju se i u prostorijama gdje je intenzivno kretanje ljudi, kao u aerodromskim prostorijama i drugim prometnicama, kako za kretanje ljudi tako i za prenos prtljaga i sl. (rvi put su primjenjene u rudarstvu, gdje imaju i najiru primjenu. (roizvode se transporteri sa trakom raznih konstrukcija i za razli ite namjene. U narednim poglavljima emo predstaviti neke od osnovnih karakteristika transportera sa trakom, njihove osobine, iskoristivost i sl. -(rva najdu#a transportna traka na svijetu postavljena je u rudniku -eirton Mine i imala je sljedee tehni ke ka rakteristike. - du#inu /-0,0& km, - irinu + - 12' mm, - kapacitet 3h-0'' t4h, - brzinu kretanja v -&,5 m4sec, - snagu pogonskih motora "-&5' k-, - ukupnu sopstvenu te#inu &66t. 7lika. 8ispozicija prenosne transportne trake

OSNOVNI OBLICI TRANSPORTERA Predmet: Pretovarna sredstva &

Seminarski rad %rakaste transportere mo#emo svrstati na razne na ine. po obliku trake. a, ravni, b, konkavni, - po tipu trake. a, s metalnom trakom, b, s gumiranom trakom, c, s metalnom mre#astom trakom, - po vrsti pogona. a, pogon s jednim bubnjem, b, pogon s dva bubnja, c, pogon s tri i vie bubnjeva - po na inu sipanja materijala s trake. a, transporteri sa sipanjem materijala na kraju bubnja, b, transporteri sa sipanjem materijala bubnja, c, transporteri s polu#nim skidanjem materijala.

Tema: Trakasti transporteri

rasponu

izmeu

dva

9sklju uje se klasi)ikacija utemeljena na proizvodnosti, jer je ona ovisna o irini i brzini kretanja trake, a jedna i druga mogu varirati od vrlo malih do konstruktivno doputenih. Uza sve te podjele, svrhovitijom se ini podjela transportera u sljedee skupine. kosi i kombinirani trakasti transporteri, transporteri za velike proizvodnosti i velike udaljenosti, transporteri za ugradbu, te transporteri posebne namjene.

Primjer, kao i sastavni elementi trakastog transportera

Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad Kosi i kombinirani trakasti transporteri

Tema: Trakasti transporteri

%rakastim transporterom mo#e se teret prenositi i po visini pod odreenim kutom nagiba, kako je pokazano na slici &&. %ransporteri s gumenim trakama mogu transportirati materijal najprije vodoravno, a zatim pod nekim nagibom prema horizontali. (omou valjaka transportna traka posti#e krivinu odreenog promjera. %ada su to kombinirani transporteri *sl. &6.,.

Slika 11. ematski prikaz kosoga trakastog transportera

ema kombiniranih trakastih transportera "agib trakastog transportera je ograni en vrstom robe, brzinom kretanja trake, razmakom izmeu podr#avajuih valjaka i sl.

Transporteri za velike u al!enosti i velike proizvo nosti $bog potrebe za kontinuiranim premjetanjem #eljeznih ruda, ugljena i ostalih sipkih materijala na velike udaljenosti i uz istodobno nastojanje da se s jednog mjesta mo#e upravljati cijelim transportnim procesom - stvaraju se sve vee mogunosti i proiruje se podru je primjene trakastih Predmet: Pretovarna sredstva 0

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

transportera na velike transportne udaljenosti. 7toga ve sada trakasti transporteri postaju velika konkurencija #eljezni kom i rije nom transportu. $ahvaljujui kontinuiranom premjetanju, taj se transport odlikuje velikom pro-izvodnou uz razmjerno malu brzinu radne naprave *trake,. Uobi ajene brzine trake su do 6' km4h, ali se u posljednje doba radi na poveanju brzine kretanja trake do oko :' km4h. %rakasti transporteri mogu raditi i pod nagibom pa se pri gradnji lake mogu svladati terenske zapreke. Oni se odlikuju malim trokovima odr#avanja a velikom proizvodnou. (rimjenjuju se za povezivanje velikih luka za sipku robu s rudnicima, s termocentralama i metalurkim kombinatima ili s velikim prometnim voritima na kopnu. (rimjer takvog transportera je trakasti transporter dug oko &'' km, koji se sastoji od desetak segmenata i povezuje rudnike )os)ata u mjestu +u ;rac s lukom <l =ijun u Maroku. (roizvodnost toga transportera je 6'' t4h. 8uljine transportera premauju i &'' km> tako duljina projektiranog transportera na relaciji ?otterdam--8uisburg iznosi 6&' km. (roizvodnost najnovijih transportera u eksploataciji premauje i &'''' t4h. Transporteri za u"ra bu %rakasti transporteri mogu se koristiti kao samostalne prekrcajne naprave ili kao podskupovi ugraeni u prekrcajne strojeve i postrojenja. "a slici. predo en je por-talni kran koji ima ugraena dva trakasta transportera *0, i *:,. Od toga je jedan nepokretni, a drugi *:, mo#e se uzdu#no kretati po kranskoj gredi *5, i prekretno mo#e mijenjati smjer kretanja trake. Ureaj za vo#nju *2, premjeta cijeli kran po tra nicama. "a taj je na in omogueno ravnomjerno rasporeivanje sipkog materijala po velikoj povrini skladita na otvorenom prostoru. 8rugi primjer ugradbe trakastog transportera u veliki prekrcajni objekt je uto-variva brodova *si. &:.,. U konstrukciju jarbola *&, ugraen je dopremni transporter *6, koji preko prekrcajnog lijevka *2, dodaje materijal na trakasti transporter *&', ugraen u ukrcajnom mostu *@,. Ukrcajni most mo#e se podizati prema potrebi pomou ureaja za dizanje *0, i okretati na okretnom vijencu *:, pomou pogona za okretanje *5,. ;ijeli utovariva kree se po tra nicama *A,. Osim predo enih primjera ugradbe trakastih transportera u velike prekrcajne objekte, razni mali tipizirani i specijalni trakasti transporteri se masovno ugrauju u radne strojeve ili slo#ene sustave unutarnjeg transporta.

Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

Transporteri posebne nam!ene "amjensku skupinu trakastih transportera ine pomi ni prekretni transporteri namijenjeni za usmjerivanje razli itih sipkih materijala u boksove ili bunkere. (rikaz pomi noga prekretnog transportera s trakom je na slici &5. 8opremni trakasti transporter *&, preko razdijelne prijeklopke *0, dovodi materijal na traku *:, prijenosnoga prekretnog transportera *6,. %ransportna traka oslanja se na nosive valjke *5,, ugraene u okvir transportera *@, zajedno s povratnim valjcima *2,. (ogonski prekretni ureaj omoguuje kretanje trake s materijalom u oba smjera, pri em se materijal mo#e iskrcavati najednom ili drugom kraju. %ransporter se mo#e pomicati naprijed-natrag pomou kota a *&', po tra nicama *&&,. "apon transportne trake osigurava natezni ureaj *A,, dok se pogon osigurava preko bubnja *1,. %ako izvedenim transporterom omoguuje se rasporeivanje materijala po cijeloj duljini i povrini boksova. Besto se pojavljuje potreba za organizacijom privremenih prekrcajnih mjesta, napose pri prekrcaju sezonske robe. %akve izvanredne potrebe lako se mogu zadovoljiti primjenom prijevoznih transportera lahke konstrukcije koji se ru no mogu dopremiti na radno mjesto i skloniti nakon obavljenog posla. "a slici &2. predo enje prijevozni transporter s ureajem za podizanje. "a slici &1. je prijevozni lomljeni

ka.

Prijevozni transporter s ureajem za podizanje "Oprema" Vrbove

transporter s ureajem za dizanje, koji se na gornjem dijelu udeava u pribli#no vodoravni polo#aj i time se olakava Slika. !ski trakasti transporter "Oprema" Vrbove prekrcaj cestovnih vozila, kontejnera, vagona i sl. Celike mogunosti unapreenja unutarnjeg transporta pru#aju uski transporteri *sl &A.,.

(rimjenjuju se u prehrambenoj, tekstilnoj, kozmeti koj, )armaceutskoj, elektroindustriji i drugim industrijskim granama. ?abe se za premjetanje kutija,

Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

bo ica, boca, vreica i ostalih predmeta raznih oblika. "a slici &@. je nekoliko primjera primjene uskih trakastih transportera. Oni se mogu povezivati u nizu za povezivanje rada na strojevima kako je pokazano na slici &@,a> mogu suraivati s jednim osnovnim transporterom *sl. &@,b.,. ?eguliranje visine trake u rasponu od 1'' do &6'' mm omoguuje premjetanje predmeta na razli itim visinama. %ransporteri na raznim visinama povezuju se s jednim kosim transporterom kako je pokazano na slici &@,c. "a slici &@,d. shematski su predo ene organizacija, skupine radnih mjesta, monta#e sklopova ili podsklopova. Besto se transportirani materijal, tijekom transporta, mora skretati radi prilagoivanja postojeim objektima ili proizvodnom procesu. %a skretanja imaju svoje speci)i ne zahtjeve na konstrukciju transportera. %akvim zahtjevima udovoljava zavojni trakasti transporter koji je predo en na slici 6'. $avojni trakasti transporter pogodan je za premjetanje komadnih tereta mase do 5' kg i mo#e se uklopiti u transportne linije koje treba skretati po pravcu. Cie izvedbenih varijanata omoguuje skretanje pod razli itim kutovima.

TRAKE TRANSPORTERA %raka je osnovni element transportera, jer se prenoenje robe obavlja pomou elasti ne trake. Ona slu#i kao vu ni i nosei element za kretanje i noenje materijala. Mora biti gipka, otporna na habanje i udare i vrsta. 7 obzirom na uvjete eksploatacije, primjenjuju se trake raznih izvedaba i izraene od raznih materijala. "ajvie se primjenjuju trake izraene od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih vulkaniziranom gumom. U posljednje doba sve se vie koriste sinteti ni materijali umjesto tekstila. (rimjeri popre nih presjeka traka pokazani su na slici 6&. !rajevi traka spajaju se pomou metalnih kop i, ivanjem ili vulkaniziranjem. Obi na gumena traka otporna je na temperature od -6'D do 25D;. (ostoje i specijalne trake koje posjeduju azbestnu armaturu a radna im je temperatura i do &''D;. 8ebljina gumene obloge nosivog dijela trake u rasponu je od 6 do 2 mm a donjega nenosivog dijela od 6 do : mm. Slika "1. Primjeri presjeka gumenih traka

Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

+roj slojeva trake odreuje njezinu ja inu i bira se u ovisnosti o irini kako je pokazano u tabliei :. #abli a $. %roj slojeva trake u ovisnosti o &irini trake 8ebljina +roj slojeva 0'' 0-: :'' 0-5 5'' 0-2 2'' 0-1 A'' :-A
Ft k b m

&'' 2-

&6' 2-

&:' 1-

&2' A-&6

+roj pamu nih slojeva trake izra unava se prema )ormuli

i=
gdje je. Ft - vu na sila u traci *", k - koe)icijent sigurnosti Em - zatezna vrstoa po & cm irine sloja *"4cm, b - irina trake *cm,

!oe)icijent sigurnosti ovisi o broju slojeva trake. Uzima u obzir dodatna naprezanja uslijed savijanja trake, neravnomjernost svih slojeva, starenje materijala i dinami ka optereenja trake. "jegova vrijednost je od @ *za traku od 6 do : sloja, pa do && *za trake s &6-&: slojeva,. +roj slojeva umjetnih vlakana iznosi. @,A Ft i= b m =ko se gumene trake armiraju s eli mom u#adi, postaju otpornije. %akve su trake lake i tanje od ostalih gumenih traka. (resjek gimene trake s eli nom u#adi predo en je na slici 66. Beli na u#ad je promjera od &,5 do :,' mm a #ice su obi no prevu ene bakrom. 7tavlja se jedan red u#adi, jer to ini traku savitljivom i omoguuje lahko nalijeganje na nosive valjke pod velikim nagibom.

Slika "". 'umena traka s redom (eli(ne u)adi $a transport habajuih ljepljivih i materijala s viom temperaturom *do &6'D; a iznimno i do 5''D;, koriste se eli ne trake izraene od nehrajueg elika *sl. 60.,. 8ebljina tih traka je obi no od ',: do &,: mm.

Slika "*. +eli(ne trake 8oputeni nagib tih traka je neto manji nego u gumenih. "edostatak eli nih traka je u tomu to promjeri bubnjeva transportera moraju biti vei. %e su trake osobito pogodne u prehrambenoj industriji, gdje je potrebna poveana istoa samih traka. Firina trake za transport komadne robe odreuje se prema izmjerama premjetanih komada. "ajmanje irine traka za transport komadnih materijala nalaze se u tablici 5.

Predmet: Pretovarna sredstva

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

#abli a ,. Potrebna &irina trake za komadnu robu "ajdulji rub "ajma "ajmanja irina komada materijala traka GmmH GmmH &'' :'' &5' 5'' 6'' 25' 0'' A'' :'' &''' 5'' &6'' 2'' &:'' (otrebna irina trake za transport sipkih materijala izra unava se na temelju koli ine materijala premjetenog u jedinici vremena, odnosno na temelju uvjetovane proizvodnosti trakastog transportera.

(otrebna irina trake esto se odreuje i prema zadanoj proizvodnosti transportera. (ritom se, za ravnu traku, ako je nasipni kut I J 0'D, irina trake b dobije iz izraza.
b= Q &55 v

gdje je. Q - proizvodnost transportera *t4h, v - brzina trake *m4s, K - gustoa materijala *t4m0, Meunarodnim normama 97O predviena je irina trake od 0'' do 6''' mm, s tendencijom da se proizvede i traka do 0''' mm.

Slika. Standardne &irine trake trakastih transportera 8oputena odstupanja irine trake za trake irine do 5'' mm iznose 5 mm, a za trake iroke vie od 5'' mm 1%. 7tandardne irine traka i zra nosti izmeu traka i nepomi nih elemenata sa strane, kako je pokazano na slici 6:, predo ene su u tablici 2. Predmet: Pretovarna sredstva A

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

Firina trake b GmmH

#abli a -. Standardne mjere transportnih traka ?azmak trake i stranice b1 GmmH

0'' 5' :'' 5' 5'' 5' 25' 5' A'' 15 &''' 15 &6'' 15 &:'' 15 &2'' &'' &A'' &'' 6''' &'' ?adi poveanja eksploatacijskih svojstava trakastog transportera koji radi pod nagibom primjenjuju se specijalno oblikovane trake. "a gornjoj povrini trake nalaze se bobice, rebra i klinovi. (rikaz raznih oblika noseih povrina transportnih traka nalazi se na slici 65.

Slika ",. Obli i nose.ih povr&ina transportnih traka

B#BN$EVI +ubnjevi *pogonski i natezni, neophodni su elementi svakoga trakastog transportera. (ogonski bubnjevi, kao vu ni ili pogonski elementi, moraju ostvariti odreeni koe)icijent trenja s trakom. 7 tog je razloga ponekad povrina bubnja, koji su obi no od 9jevenog #eljeza ili zavarene eli ne konstrukcije, presvu ena materijalima koji poveavaju koe)icijent trenja izmeu bubnja i trake. !oe)icijent trenja za gumenu traku i bubanj od sivog lijeva iznosi L J ',6 - ',65, a ako je bubanj presvu en gumom, tada je L J ',05. $a ostvarivanje potrebnog trenja potrebno je i obavijanje trake sa to veim kutom oko pogonskog bubnja i da traka nalije#e na bubanj s odreenim tlakom. %o se mo#e postii odgovarajuom konstrukcijskom izvedbom *sl. 62., i s nateznom napravom. Predmet: Pretovarna sredstva @

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

Obuhvatni kut nalijeganja trake mo#e se poveati od &A'D *sl. 62,a., na 66'D *sl. 62,b., uz mali konstrukcijski zahvat. $a poveanje tlaka trake na bubanj mo#e poslu#iti izvedba prikazana na slici 62,c. ili nateznom napravom s utegom *sl. 62,d.,. Obi no se pri ograni enom prostoru za natezanje i u transportera s razmakom bubnjeva manjim od &'' m koristi natezna naprava s vijkom i oprugom *sl. 61., ili samo s vijkom *sl. 6A.,.
U #elji da se povea kut nalijeganja trake na bubanj koristi se pogon s dva i tri pogonska bubnja *sl. 6@. i 0'.,. Ukupni obuhvatni kut Mu pri takvoj izvedbi se viestruko poveava. U transportera s dva pogonska bubnja je M :6'D do :2'D, a u transportera s tri pogonska bubnja je M 5:'D.

Slika. Primjeri za pove.avanje koe0i ijenta trenja izmeu bubnja i trake

Predmet: Pretovarna sredstva

&'

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

U trakastih transportera postoje dva osnovna tipa nateznih naprava. ureaj s utegom i mehani ka zatezna naprava. 9zvedba bubnja pri nateznoj napravi s utegom pokazana je na slici 06,a. +unjevi s nateznom

napravom slu#e za ostvarivanje sile trenja izmeu trake i bubnja i za spre avanje stvaranja ugiba izmeu dvaju nosivih valjaka.

Slika *1. Pogon trakastog transportera s tri pogonska bubnja Besto se u unutranjost pogonskog bubnja ugrauje reduktor i pogonski elektromotor. %ako se posti#e stanovito smanjenje irine transportera. (ogonski bubanj s ugraenim reduktorom pokazan je na slici 0&.

Slika *1. %ubanj2reduktor "+elik" 3ri)ev i

(romjer bubnja odreuje se u ovisnosti o broju slojeva transportne trake D = k i *mm, *&5,
gdje je. D - promjer bubnja i - broj slojeva trake k - koe)icijent savijanja trake
a i b 2 zatezni bubnjevi, 2 otklonjivi bubanj, d 2 pogonski bubanj

Predmet: Pretovarna sredstva

&&

Seminarski rad

Tema: Trakasti transporteri

Slika *". Pogonski, zatezni i otklonjivi bubnjevi

8a bi se sprije ilo brzo propadanje trake, njeno raslojavanje, potrebno je izbjei njeno veliko savijanje. %o se osigurava koe)icijentom k pri izboru promjera bubnja. Uobi ajene vrijednosti za k jesu. k J &65-&5' za stacionarne transportere k J 2'-&'' za pokretne transportere 7tandardni promjeri bubnjeva predo eni su u tablici 1. #abli a 4. Standardni promjeri bubnjeva 8*m &2 6' 65 0& :' 5' 20 A' &' &6 &: &2 m, ' irine ' bubnjeva, ' 5 ' ' na ' slici ' '' se 5' '' A. '' 7tandardne prema oznakama 00., nalaze u tablici

Slika **. Standardne mjere bubnja

Predmet: Pretovarna sredstva

&6

%ablica A. Firina trake *mm, 0'' :'' 5'' 25' A'' &''' &6'' &:'' &2'' &A'' 6'''

duljine 8uljina bubnja *mm, :'' 5'' 2'' 15' @5' &&5' &:'' &2'' &A'' 6''' 66''

VAL$CI

(ostoje dva osnovna tipa valjaka u trakastih transportera - nosivi i povratni. "osivi valjci nose traku i primaju te#inu materijala, a povratni valjci primaju samo te#inu prazne trake pri njezinu povratku. U podru ju konstrukcijskih rjeenja, kojih je prema normama 97O tri tipa *sl. 0:.,, normizirane su mjere nosivih valjaka za standardne irine traka, to je pokazano u tablici @. Slika *$. Standardni tipovi trakastih transportera Uobi ajene vrijednosti kuta priklanjanja valjka N. su. a, za nosive valjke N = 6'D, 65D, 0'D, 05D i :5D i iznimno 55D, b, na prijelazu od bubnja ka koritu N = 5 ili &'D c, za povratne valjke J &'D !ut zakoenja valjaka I, koji je de)iniran u tlocrtu valjaka kao kut izmeu vodoravne ravnine i zakoenja valjka u odnosu na nju, poprima vrijednosti od 'D do 0D u ovisnosti o brzini kretanja trake. 7tandardni promjeri nosivih valjaka (dt su. 20,5> 12,&> AA,@> &'&,2> &'A> &61> &00> &56,:> &5@> &2A,0> &@0,1 i 6&@,& mm.

#abli a 5. Standardne duljine nosivih valjaka za mjere dane na sli i *". Firina trake *mm, b 0'' :'' 5'' 25' A'' &''' &6'' &:'' &2'' &A'' 6''' 8uljina nosivog valjka *mm, l& l6 l0 0A' 6'' :A'45'' 65' 2'' 0&5 15' 0A' @5' :A'4:25 &&5' 2'' &:'' 1'' &2'' soo &A'' @'' 6''' &''' 66'' &&''

&2' 6'' 65' 0&5 0A' :25 50' 2'' 21' 15'

7tandardne mjere zavretaka nosivih valjaka prema normi 97O nalaze se u tablici &'., prema slici 05.

Slika *,. 6jere nosivih valjaka trakastih transportera %ablica 7tandardne mjere zavretaka valjaka d2 m n d! +& * *mm, *mm, m *mm, *mm , m, 6' 6' &: : @ 65 65 &A : &6 0' 0' 66 : &6 :' :' 06 : &6 05 6' 0' : &' :' 65 0A : &6
7 11

(uni epovi Bepovi s rupom

$a povratne nosive valjke doputa se

mjera n"# mm.

Caljci se izrauju od ljevenog #eljeza, zavarene eli ne konstrukcije i plastike. (rema obliku, mogu biti glatki, s gumenim prstenovima i valjci s dvosmjernom zavojnicom *sl. 02.,. Caljci s gumenim prstenovima *sl. 02,b., primjenjuju se na presipnim mjestima transportera radi ubla#avanja udara i zatite transportne trake od oteenja. Oumeni su prstenovi s obje strane u vreni osigura ima koji omoguuju lahku zamjenu prstenova nakon iskoritenja. Caljci s lijevom i desnom zavojnicom *sl. 02,c., namijenjeni su povratnim valjcima. $avojnica je izraena od okrugle eli ne #ice i slu#i za ienje i sredistenje povratne trake. %i se valjci primjenjuju na transporterima s gumenom trakom koji premjetaju prljav i ljepljiv materijal. Crlo su u inkoviti kao ista i trake, i to u podru ju brzina od &,2 do 0 m4s.

7lika 02. Crste nosivih valjaka

?adi smanjenja otpora trenja, valjci su oslonjeni na kugli ne le#ajeva. $a zatitu le#aja od praine naj ee se koriste labirintne brtve. 9zvedba le#aja mo#e biti strojno podmazana *sl. 01,a., ili mo#e postojati mogunost naknadnog podmazivanja *sl. 01,b.,.

"ormizacija nosivih valjaka i osnovnih oblika trakastih transportera rezultira tipizacijom monta#nih podsklopova koju razvijaju proizvoa i transportera. %o pojednostavnjuje kompletiranje duljine transportera sukladno s potrebama korisnika. Pedan je od va#nih elemenata sklopa transportera *sl. 0A., nosa valjaka. "osa i valjaka isporu uju se pojedina no ili kompletirani u uzdu#nim sekcijama koje ine tipizirane segmente od kojih se mo#e brzo kompletirati trakasti segment #eljene duljine. Ceza nosa a valjaka *sl. 0@., s konstrukcijom transportera je vij ana. Ovalni otvor za vijke na jednoj strani nosa a doputa uzdu#no centriranje.

Slika *8. Shema popre(nog presjeka sklopa trakastog transportera

Slika *5. 9osa( valjaka

Pogon transportnih traka

(ogon transportera satrakama pogonskog bubnja, -

mo#e se vriti na sljedee na ine. - pogon preko reduktora i pogon transportera pogonskom trakom, pogon i noenje trake eli nom u#adi, pogon preko ureaja sa auto gumama. (ogon preko reduktora j pogonskog bubnja je najstariji i dosta je jednostavan. +rzina kretanja trake de)inisana je brojem obrtaja elektro motora i prenosnim odnosom reduktora. ( o g o n t r a n s p o r t e r a po m o u t r a k a . (prikazan je na slikama 6.&.&& i 6.&.&6 . %o je ureaj sastavljen od dva pogonska bubnja pogonjena elektro motorom preko odgovarajuih mehani kih prenosnika, postavljenih izmeu pune i prazne strane transportne trake, koje pod utjecajem trenja trake o traku vre pogon kako je prikazano na pomenutim slikama. S#ika $.1.1% &avisnost sna'e po'onsko' motora od d()ine i na'iba trase transportera

"a slici 6.&.&& prikazan je transporter sa trakom u tri sekcije sa dvije pogonske stanice sa gra)i kim prikazom naprezanja. S#ika $.1.11 Dispo)i*i+a po'ona transportera po'onskom trakom S#ika $.1.1$ Deta#+ po'onske stani*e sa trakom

Pogon i n o e n j e t r a k e e l i n o m u a d i .

Ovaj pogon i konstrukcija pogonskei stanica novijeg su datuma proizvodnje i primjene. (o du#ini transportera preko nosa a - to kova postavljenih du# konstrukcije transportera, postavljaju se dva ili vie eli nih u#adi koja slu#e za noenje i vu u transportne trake, kako je prikazano na slici 6.&.&0. !od ovog pogona transporter je jednostavnije konstrukcije, jer dio optreenja preuzimaju u#adi. 9maju samo jednu pogonsku stanicu bez obzira o kolikom broju sekcija trake se radi.

Osim za prevoz materijala ovi transporteri slu#e i za prevoz ljudi. (rvi su "ijemci konstruisali i izgradili ovakav transporter u rudniku /uisentahl u 7arskoj oblasti. 8u#ina ovog transportera iznosila je 5,2 km.pogon sa dva elektro motora po & 2'' k-, preko !oepe koturaa pre nika : m. (romjer u#eta bio je 5& mm, a razmak nose ih kotura a od 5,5 do 1,5 m. ;asovni kapacitet blizu 5'' t4h.

Pogon elinom uadi ( o g o n p o m o u a u t o p n e u m a t i k a %ransporteri sa ovim pogonom takoer su novijeg datuma i proizvodnje. 7astavljeni su od sljedeih dijelova i sklopova. eli nih stubova postavljenih du# trase transportera, dva u#eta postavljena preko stubova-nosaa du# trase, noseih okvira rolni i rolni objeenih o zategnutu eli nu u#ad, povratnih bubnjeva na po etku i kraju trase, pogonskih stanica du# trase transportera, - sistema kontrole i upravljanja transporterom, Ovakav transporter shematski je prikazan na slici 6.&.&:.

S#ika $.1.1. Prika) transporrtera sa po'onskom stani*om sa a(topne(mati*ima %ransporteri ovoga tipa imaju odlike i to. - lahko se prilagoavaju terenu i ne tra#e zemljane radove pogon je jednostavan za izvedbu, eksploataciju, odr#avanje i zamjenu, povoljni su u investicionom pogledu i eksploataciji, (rvi transporter ovog tipa izgraen je na Qloridi na jednom povrinskom kopu i njegova je du#ina &2,&' km. U s l o v i da t r a k a ne p r o k l i z a v a.=ko je % naprezanje trake na namotnoj strani, a t na odmotnij strani trake, onda e po <uleru biti. (T,t - e)a

gdje su. e - osnova "eperovog logaritma *6,1&A , )- koe)icijent klizanja trake po bubnju o,0 M - obuhvatni ugao * rad , Matemati kom trans)ormacijom prethodnog izraza dobijamo. T / t e 0a T-t / t - ( e 0 a - 1 m ( T - t = t ( e 0 a -& , (oto je u naem slu aju T = T ! 1 F i t 2 T % tada je. prema tehni kim propisima potrebno je da m zadovoljava veli inu mR&,6 vrijednost e)a za razne obuhvatne uglovei i vrijednost koe)icijenta ) data je u tablici 6.:.

Obuhvatni vri jednost ugao )J ',&: -',&2 J',&A i 180 1 !" &,55 1 "# &,12 &,A 61' 1 $" &,@0 6,&6 6,02 T5 02' 6,&6 % !1 6,16 0,'6 0,5 :5' U % #$ 0,'' 0,5& :,'@ :,A 5:' 0,'@ 0,15 :,5& 5,:& 2,5 2 (oveanje ugla obuhvatanja pogonskog valjka prikazano je na shemama preme slici 6.&.&5

J',65 6,6' 0,65 UUU:,A' 1,'A &',2' trakom u

J',0 6S2' :,&' 2..2' &',2' &2,06 cilju smanjenja klizanja

S#ika $.1.15 Dispo)i*i+a po'onski3 stani*a )a pove4an+e ob(3vatno' ('#a

#KRCA$NE I ISKRCA$NE NAPRAVE

Ukrcajne naprave trakastih transportera osiguravaju ravnomjerni i neprekidni dovod materijala bez oteivanja trake. "aj ee se koriste lijevci i #ljebovi. 7vrha je lijevaka i #ljebova - sputanje materijala na traku bez udaraca. $bog toga im se daje odreeni kut nagiba i odreena duljina, da materijal klizei prema traci postigne brzinu trake. %ime se spre ava ili smanjuje habanje trake i oteenje od udaraca. $a ukrcaj tvrdih materijala, pogotovu ako imaju otre rubove, izvodi se reetkasto dno lijevka kako bi se proputao prvo sitniji materijal koji stvara tanki sloj to titi traku od nadolazeih krupnih komada *sl. :'.,.

Slika $1. !kr ajni lijevak

Firina lijevka na donjem dijelu iznosi 2'-A'V od irine trake. 7a strane se stavljaju titnici visine &''-&5' mm, koji spre avaju prosipanje materijala. "a mjestu nasipavanja materijala na traku postavlja se vei broj nosivih valjaka. %ime se spre ava vei ugib trake i prosipanje materijala. 9zvedbe iskrcajnih naprava materijala ovise o tomu hoe li se iskrcaj obavljati na kraju transportera ili na bilo kojemu mjestu uzdu# trake. =ko se iskrcaj obavlja na kraju transportera, koriste se iskrcajne glave s cijevi i kliznim #lijebom. "a slici :&. pokazana je izvedba iskrcajne glave. Materijal s trake *&, pada u cijev *6, a zatim u #lijeb *0,. Wlijeb se mo#e okretati oko uzdu#ne osi cijevi lijevo i desno.

Slika $1. :skr ajna glava

"a taj na in mo#e se usmjeriti tok nasipavanja. (ri izvedbi iskrcajne glave treba paziti na njezin kapacitet koji mora biti usklaen s kapacitetom transportera.

Slika $". :skr ajna naprava s bubnjem

(ri iskrcaju materijala negdje uzdu# trake primjenjuju se iskrcajne naprave s bubnjem, ravni i plu#ni struga i. 9skrcajne naprave s bubnjem *sl. :6., mogu se kretati uzdu# itavog transportera. 9skrcajna naprava *&, s dva otklonska bubnja *6, kree se po tra nicama *1,. %raka *0, transportera prelazi preko otklonskih bubnjeva i na gornjem se obavlja isipavanje materijala u presipnu sipku *:,, i to u lijevi ili desni krak. $a usmjcrivanje materijala u lijevu ili desnu presipnu sipku slu#e zaklopke *5,. (ogon iskrcajne naprave obavlja se preko pogonskog ureaja *2, koji dobiva pogon od donjeg otklonskog bubnja *6, pomou prijenosa *A,. %akva iskrcajna naprava omoguuje iskrcaj materijala na bilo kojemu mjestu i s bilo koje strane trake uzdu# transportera. $a iskrcaj materijala na bilo kojemu mjestu trake transportera koriste se ravni i plu#ni struga i *sl. :0.,.

Slika $*. ;avni i plu)ni struga( 7lu#e za skidanje sipke i komadne robe s trake. (rednost im je u tomu to su jednostavne konstrukcije, a njihov je nedostatak u tomu to se mo#e pojaviti nagomilavanje materijala ispred skreta a i zaglavljivanje. U ravnog struga a pojavljuje se i sila koja zanosi traku ustranu. 8a bi se te pojave ubla#ile, potrebno je odabrati pravilan polo#aj ravnog struga a u odnosu na traku, tj. odrediti pravilan kut M *sl. ::.,.

Slika $$. Shema postavljanja struga(a 9zmeu materijala i trake pojavljuje se sila trenja T , iji smjer odgovara polo#aju relativne brzine vr *sl. :5.,, ali suprotnog smjera. 9 izmeu skreta a i transportiranog materijala, koji djeluje na skreta silom 56 pojavljuje se koe)icijent trenja L&. 7uprotno od smjera apsolutne brzine va *sl. :5., kojom klizi transportirani materijal niz skreta pojavljuje se sila T & . U normalnim uvjetima rada transportera apsolutna brzina va je konstantna, pa e se i sile nalaziti u ravnote#i tj..
5 6 = T cos( + ) *&2,

i
5 = T sin ( + )

&1

8ijeljenjem jednad#bi *&1, i *&2, slijedi da je

t' ( + ) = & 4 & *&A,

+udui da je tada je

+ = @' *&@,

%ada je

t' ( + ) = *t' *6',

9z izraza *&A,i *6' slijedi da je *t' = & 4 & *6&, "a osnovi izraza *66, mo#e se rei daje kut I kut trenja izmeu transportiranog materijala i skreta a. !oe)icijent trenja L & e o vrsti transportirajueg materijala i skreta a, te e se i kut trenja I mijenjati s vrstom transportiranog materijala. 7astavnica sile T *60, potiskuje traku ustranu, suprotno smjeru kretanja materijala niz traku. 9z toga slijedi da mali kut nagiba struga a a rezultira veim kutem X a time i veom silom 7 koja potiskuje traku ustranu. 7 tog razloga veoma je bitno pravilno postaviti skreta u odnosu na traku. 9zbor kuta M iznimno je va#an. 7 jedne strane, potrebno je osigurati to manju silu 7 koja zanosi traku i pospjeuje njezino poveano troenje, a, s druge strane, potrebno je osigurati ravnomjerni protok materijala od skreta a ustranu kako se ne bi nagomilavao materijal ispred skreta a. ?adi ravnomjernog protoka materijala potrebno je, to je vidljivo iz slike ::., osigurati odnos 81v=8$va *6:, gdje je. 8 1 - povrina presjeka materijala na traci do skreta a 8$ - povrina presjeka materijala pri kretanju niza skreta
7 = T sin

Slika $,. Odreivanje nagiba struga(a 9z slike :5. slijedi da je

3 = va sin (&A' ( @' + ) ) *65,
3 = v sin

*62,

odnosno

v sin ( @' + ) = *61, va sin

!ako je
= @' ( + ) *6A,
sin ( @' + ) = cos *6@,

9z izraza *6:, i *0', dobije se

86 cos & = = 8& cos( + ) cos sin t'

*0&,

Odnos povrina morao bi biti jednak jedinici ili poprimiti vrijednost blizu nje ako se #eli osigurati nesmetani protok materijala. (rema izrazu *0&, to zna i da bi kut M poprimio vrijednost blizu nitice, to nema smisla. Omjer =64=& trebao bi biti vei od jedan ali ne mnogo, jer bi pritom rasla vrijednost =6*=6 R =&,, Fto znaci da bi brzina va *brzina istjecanja materijala s trake, bila znatno manja od v *brzina trake,. %o bi rezultiralo nagomilavanjem materijala ispred struga a. 7 tog razloga omjer = 64=& u praksi poprima vrijednosti izmeu & i 6, tako da je i vrijednost kuta M za razli ite kutove trenja I u rasponu od &5D do :'D. $a materijale s malim kutom trenja I kut M posti#e vee vrijednosti, a za vee vrijednosti trenja L & tj. za vee vrijednosti I, kut M poprima manje vrijednosti. Utjecaj omjera = 64=& i vrste materijala koji se transportira na vrijednost kuta M pokazan je na slici :2.

Slika $-. Vrijednosti kuta a za razne vrijednosti ep i <"=<1

PRORAUN TRAKASTOG TRANSPORTERA

(roizvodnost trakastog transportera odreuje se pomou poznatog izraza *5,. Q = !9%% 8 v K *t4h,

>*"/ U tom je izrazu = povrina popre nog presjeka materijala. 9zra unavanje povrine popre nog presjeka materijala na traci je slo#eno, jer presjek poprima razli ite geometrijske oblike. %o e ovisiti o polo#aju trake na valjcima, njezinoj irini, sastavu i granulaciji premjetanog materijala. Pednoli ni, razvrstani i sitnozrnati materijali stvaraju oblike sli ne paraboli. Materijali s velikom granulacijom i raznolikim sastavom stvaraju presjek sli an istostrani nom trokutu Bije su stranice nagnute pod kutom I. 7 tih razloga postoji nekoliko empirijskih metoda izra unavanja presjeka materijala na traci, koje nisu uvijek prikladne za primjenu u praksi. (reporu uje se jedna univerzalna metoda za sve vrsti materijala koja se temelji na ekvivalentnom istostrani nom trokutu *sl. :1., pri em je za razli ite materijale gustoe K potrebno uzeti u obzir razli ite kutove prirodnog nasipavanja I prema tablici &&. U tablici je predo ena i najvea doputena vrijednost kuta nagiba transportera 5.

7lika :1. Osnovni oblici popre nih presjeka sipkog materijala

#abli a 11. 3utovi nasipavanja i dopu&teni nagibi transportera za razli(ite materijale p*t4m0, ',A do ',A5 ',25 do ',Ado ',:5 ',55 &,: do &,2 &,5 do &,@ 6,& do 6,:do ',02 ',50 ',:5 do ',2do &,A ',2 6 dol &,0 do &,2do &,A ',2 do ',@do ',5 ',1do &,5 &,66 do &,2do &,: & do ',5&,2 dol 6,6 ',A do &,6do ',: ',25 do ',Ado ',15 ',A5 u naj (ovrine popre nih presjeka sipkih materijala Materijal !ameni ugljen, ist /ignit i mrki ugljen /ignit, suen $emlja *jalovina, Capnenac Weljezna ruda !oks, komadni !oks, sitni Fljunak Fljaka (ijesak, suh, pomijean sa ljunkom (ijesak, vla#an Fljaka od kamenog ugljena Ugljeni prah !amen, lomljen ;ement Olina u grudama Olina u prahu Capno u prahu +eton, vla#an !uhinjska sol, sitna Witarice u zrnu ?epa Feer, ra)iniran
8= b&6 t' :

MmaY 6'D &AD &1D &2D &AD 6'D 6'D &AD &1n &AD &5D &5D &1D &2D &AD &AD &1D &5D &AD 61D 6'D &:D &6D 6:D

I &AD &2D &5D &5D &5D &AD &AD &AD &AD &5D &5D &5D &5D &5D &58 &5D &5D &5D &5D 0'D &2D &6D &'D :'D

ee rabljenih trakastih i drugih vrsti transportera, sukladno s oznakama mjera pokazanih na slici :1., iznose. - za ravnu traku *sl. :1,a.,

>**/
- za trokutastu traku *si. :1,b.,

8=

b&6 ( t' + t' ) :

>*$/

za trapezni oblik trake *sl. :1,c.,

8=
-

b&6 #6 ( t' + t' ) 0 t' : :

*05,

za pravokutni oblik s ravnim dnom *sl. .:6d.

*02,

b6 8 = b& 3 + & t' : Odje je. b& - aktivna irina trake *m, I- kut nasipavanja materijala u pokretu - kut nagiba nosivog valjka #16 #$6 #! - duljine nosivih valjaka *m, h - dubina materijala u koritu *m, =ktivna irina trake b1 odreuje se iz izraza.

>*4/ gdje je. 8 - povrina popre nog presjeka materijala *m 6, ) - imbenik oblika presjeka materijala Crijednosti za ) nalaze se u tablici &6.
#abli a 1". Vrijednosti (imbenika oblika presjeka za ? @ 1,A

(opre ni presjek transportera Crijednost za )

?ava n 6:'

Coblik :5'

!orit ast = :25

!orit ast . N J 0'o 55'

7tvarna irina trake izra una se iz izraza.

*0A, (rema tim izrazima mo#e se odrediti popre ni presjek materijala .=. Uvrtava njem nekog od izraza *00,, *0:,, *05,, *02, u izraz *06,, ako je poznata brzina trake, dobiva se proizvodnost trakastog transportera. (roizvodnost se poveava s poveavanjem brzine trake. Meutim, brzinu trake ograni uju krtost materijala, dinami ka optereenja i poveana habanja. +rzina trake bira se u ovisnosti o vrsti materijala koji se premjeta i namjeni transportera. $a transportere ope namjene orijentacijske vrijednosti brzine nalaze se u tablici &0. $a transportere s posebnom namjenom preporu uju se ove brzine. transporteri za razvrstavanje ',65 - ',20 m4s transporteri za pakete ',:6 - ',20 m4s transporteri s polugom za zbacivanje ',A5 - &,1' m4s transporteri s kolicima za zbacivanje do 6,25 m4s transporteri za transport mokrog materijala *rudnici, manje od &,06 m4s

#abli a 1*. Orijenta ijske brzine trans po rtiranja sipkih materijala +rzina *m4s, od do /aki, sitan $rnasta hrana *#itarice, 6,2 :,6 5 5 %e#ak, sitan, bez otrih 7itan ugljen, glina, cement, &,1 0.0 rubova sitan, s otrim eer, koks, sol kamen tu enac, ' 5 %e#ak, 7itan &,0 6,2 !omadi do &'' mm rubovima ruda, troska 6 5 Ugljen, glina, sol u komadima, &,1 6,2 duljine bez otrih repa ' 5 rubova !omadi duljine vee od ?uda, kamen, vapno, troska, &,0 6,& Materijal &'' mm koji zbog ugljen, koks 6 6 ?azvrstani ugljen ',A &,1 drobljenja gubi 5 ' kvalitetu Obodna sila bubnja Fo6 koju ostvaruje pogonski motor transportera, trenjem se predaje traci. Crsti materijala %ipi ni predstavniei

gdje je. Z - ukupni stupanj djelovanja od elektromotora do pogonskog bubnja P - pogonska snaga transportera za ustaljeni rad pod punim optereenjem *k-, v - brzina trake *m4s, 7ila koja se ostvaruje u gornjem dijelu trake koji nailazi na bubanj *sl. :A., je F1 a sila trake na

dijelu silaska s bubnja je F$. $a njihov omjer vrijedi. >$1/ gdje je L koe)icijent trenja izmeu trake i pogonskog bubnja a M obuhvatni kut. Maksimalna vu na sila u traci F1 mjerodavna je za prora un trake odnosno broja slojeva trake. +udui daje
*:&, slijedi

>$"/ $a odreivanje obodne sile potrebno je odrediti ukupne otpore i odgovarajue snage za njihovo svladavanje. %o su otpori kretanja gornjeg i donjeg dijela trake, otpori u le#ajevima bubnjeva, noseih valjaka, otpori kotrljanja trake po valjcima, otpori za premjetanje i dizanje materijala, otpori savijanja trake i dr. (rakti no, pri ra unanju obodne sile uzimaju se otpori stvoreni te#inom trake te premjetanjem i dizanjem materijala.

Slika $8. Sile u tra i uzdu) obuhvatnoga kuta pogonskog bubnja Otpori kretanja trake bez tereta.
Ft = 6 < ' cos ;(

*:0,

gdje je. < - duljina transportera *m, =% - te#ina trake po du#nom metru *k"4m, M - kut nagiba transportera ;( - ukupni koe)icijent otpora 7naga potrebna za svladavanja otpora kretanja neoptereene trake iznosi p 1 J $ - = % # ; ( v *k", *::, gdje je. l - vodoravna projekcija duljine transportera *m, v - brzina trake transportera *m4s, Otpori za transportiranje materijala *sl. :@., su

Slika $5. Sile prigodom kretanja materijala >$,/

odnosno (6 J ( = - ; # " = > v *k-, *:2, 9 99

gdje je. = - te#ina transportiranog materijala po du#nom metru trake &k'(m) > - visina na koju se transportira materijal *m, ;- koe)icijent otpora *-[ ;( 7naga P$ sastavljena je od dvaju dijelova 9. i 99. Mo#e se rei da se prvi dio snage troi na premjetanje materijala, a drugi dio na podizanje materijala na visinu 3. (roizvodnost trakastog transportera dana je izrazom *5, ili *06,. Q J 02'' = \ v *t4h, +udui daje
8= = = '

*:1,

tada je slijedi

Ukupna snaga P je p = p #1 p $ ( J -a v l ]l ^\' _ ',''61 34v, ` ',''61 3 a *k-, *5&,

"a desnoj strani izraza *5', predznak *_, zna i da se teret di#e a predznak *-, da se sputa. Ukupni koe)icijent otpora mo#e se izraziti kao ;( = ;' ;s *56, gdje je ;g koe)icijent glavnih otpora i poprima vrijednosti - g,b'&5-','0. !oe)icijent ;s je koe)icijent sporednih otpora *trenje zbog zakretanja trake, ienja bubnjeva i trake, utovara i istovara materijala i dr.,. "jegove vrijednosti ovise o duljini transportera *tabl. &:., Obodna sila iz izraza *0@, tada je #abli a 1$. Vrijednosti koe0i ijenta Bs
4*m,

c: : 5 2 A

@ 1,2 2,2 5,@ 5,&

4*m, &' &6,5 &2 6' 65

:,5 : 0,2 0,6 6,@

4*m, 06 :' 5' 20 A'

*s
6,2 6,: 6,6 6 &,A5

4*m, &'' &65 &2' 6'' 65'

&,1: &,2: &,50 &,:5 &,01

4*m, :'' 5'' A''

&''' &65'

*s
&,60 &,&@ &,&6 &,&' &,'A

K o n t r o l a i o d r a v a n j e traka.

$avisno od namjene, du#ine i osnovnih tehni kih karakteristika transportera sa trakom, organizuje se kontrola i odr#avanje traka. =ko imamo u sistemu nekoliko traka koje prihvata ju transportovani materijal jedna od druge, i usljed nedostatka kontrole, kad bi dolo do prekida rada, recimo, krajnje trake u sistemu, i ako bi predhodna tarka i dalje radila, tada bi dolo do zasipanja mjesta gdje se vri presipanje, tj istovar predhodne na narednu traku i do stvaranja bespotrebnog posla i niz oteenja trake. $ato su se ranije postavljali de#urni radnici na svakom presipnom mjestu i on je imao mogunost da sa mjesta nastalog kvara ru no isklju i sve predhodne trake. 8anas, kad je radna snaga sve skuplja i ljudski )aktor ne osigurava sigurnost, kontrola i upravljanje radom sistema transportera su potpuno automatizovani. !ontrola se po potrebi obavlja uklju ivanjem kamera koje snimaju stanje na odreenom mjestu i sliku prenose na monitor u upravlja koj prosroriji iz koje se vri kontrola procesa transporta. !varovi mogu da nastanu na rolnama u slu aju njihovog oteenja ili kvara le#aja to mo#e izazvati klizanje trake opo valjku i ponekad palenje gumene trake i izazivanje po#ara u prostorijama gdje su trake instalirane. 7toga se moraju organizovati svakodnevne revizije transportera i sva oteenja otkloniti. O tome treba voditi pisanu evidenciju. 7ama oteenja gumene trake treba otkloniti na taj na in to e se oteeni dio popraviti, naj ee vulkanizacijom ili na drugi propisani na in za popravku. O radu i odr#avanju transportera sa trakom proizvoa daje )abri ka uputstva, dr#ava donosi tehni ke propise, a tehni ki rukovodilac na osnovu jednih i drugih prema lokalnim prilikama takoer donosi pisana uputstva o radu, pregledu i odr#avanju transportera sa trakom.

+i,enje transportnih traka.

!ako su vrlo esto u rasutim materijalima koje transportujemo trakama, prisutne i sitne estice gline, kaolina ili nekih drugih rasutih materijala, to dolazi do lijepljenja ovih materijala i stvaranja tanjeg ili debljeg sloja na gumenoj traci, koji izaziva velike potekoe u transportu trakom. 7 druge strane esto dolazi do podpadanja krupnijih komada materijala pod dio trake, koji se sa donje strane namotava na bubanj, i tako izaziva oteenje gumene trake na transporteru. $ato, u cilju potpunijeg i sigurnijeg na ina eksploatacije transportera, ugrauju se ista i traka kako je prikazano na narednim slikama.

S#ika $.1.$$ ?e3ani@ki @ista@i trake-Aood Bear S8D Besto smo u prilici da traku postavljamo u vertikalnom polo#aju u odnosu na zatezne ili pogonske valjke, i tu mogu dospjeti komadi i otetiti traku. $ato se ispred valjka postavlja plat)orma za itstranjivanje materijala, kao na slici 6.&.60 ili se ugrauju krilni natezni valjcidetalj dbd. na istoj slici.

S#ika $.1.$! ?e3ani@ko otstran+ivan+e materi+a#a ispred nate)no' va#+ka (a 6 i kri#ni nate)ni va#+k (b

"a in postavljanja i opti izgled raznih ista a trake kao i njehovo )unkcionisanje prikazano je na narednim slikama.

S#ika $.1$. ?e3ani@ki kri#ni Cista@ trake DD(n#opD

-akljuak:
-?adi se o jednoj problematici koja je postala nezaobilazan dio svakog industrijskog i proizvoa kog procesa, pa i u uslu#nim djelatnostima kao to su aerodromski terminali za dopremu prtljaga, ili oni najobi niji koji se koriste u veim trgova kim prodavnicama za kasom. Uloga ovih transportera se ogleda u njenom speci)i nom na inu olakavanja raznih poslova, ubrzanja procesne e)ikasnosti, pa i samog kvaliteta i sigurnosti transporta kako nepreraenih tako i gotovih proizvoda. %akoer je speci)i na upotreba ovih trakastih transportera u irokom spektru koritenja, kojim omoguava vremenski usklaen razvojni trend, njihovo relativno lahko odr#avanje koritenjem automatizovanih ista a, koji bez obzira na ljudsku neprisutnost usklaeno obavljaju svoju )unkciju produ#enja #ivotnog vijeka samog transportera.

./01230423: - Pro5 6r. 3bdulah 3hmi,.........................................Pretovarna / 0ransportna 7ehani8a9ija &4niver8itetska knjiga) - 'edad 2epi, 7irsad +oli, 3lija -uko............0ransportni 4re:aji &!. ra8red mainske tehnike kole)

- Pro5. 6r. /van 7avrin...........................................Prekr9ajna 7ehani8a9ija &;P- -agreb) - Pro5. 6r. <oris <ahril mr. 6amir <oievi,........7ehani8a9ija Pretovara / =kladitenja &;P- -agreb) - /nternet

=362>3?:

!ratak uvod i opis problema........................................................................................................& Osnovni oblici transortera............................................................................................................6 !osi i kombinirani trakasti transporteri.......................................................................................0 %ransporteri za velike udaljenosti i velike proizvodnosti............................................................0 %ransporteri za ugradbu...............................................................................................................: %ransporteri posebne namjene.....................................................................................................5 %rake transportera........................................................................................................................2 +ubnjevi.......................................................................................................................................@ Caljci...........................................................................................................................................&0 (ogon transportnih traka.............................................................................................................&1 (ogon i noenje trake eli nom u#adi........................................................................................&A Ukrcajne i iskrcajne naprave......................................................................................................6' (rora un trakastog transportera..................................................................................................6: !ontrola i odr#avanje traka........................................................................................................0' Bienje traka.............................................................................................................................0' $aklju ak....................................................................................................................................00 /iteratura....................................................................................................................................0: 7adr#aj........................................................................................................................................05