UNIVERZITET U SARAJEVU GRAEVINSKI FAKULTET ODSJEK GRAEVINARSTVO Dodiplomski studij Informatika I godina Prof.

Amir Hajdar

Selma olo Maida iko

CLOUD COMPUTING
SEMINARSKI RAD

Sarajevo, decembar 2013

Sadraj
1 2 3 4 Uvod............................................................................................................................... 4 Definicija ........................................................................................................................ 5 Ideja i upotreba .............................................................................................................. 7 Arhitektura i komponente Cloud computing-a ................................................................. 9 4.1 Modeli servisa ........................................................................................................10 Infrastruktura kao usluga (IaaS) ......................................................................11 Platforma kao usluga PaaS ..........................................................................11 Softver kao usluga SaaS ..............................................................................11

4.1.1 4.1.2 4.1.3 5 6 7

Implementacijski modeli ................................................................................................13 Trino orijentisana arhitektura visokog nivoa ...............................................................18 Cloud computing danas (nain rada) .............................................................................20 7.1 Komercijalni oblaci .................................................................................................21

8 Cijena i sigurnost ...........................................................................................................23 9 Razvoj Cloud computing-a ..........................................................................................24 10 Prednosti Cloud computing-a ..................................................................................25 11 Negativne strane Cloud computing-a .......................................................................27 12 Zakljuak ...................................................................................................................28

SEMINARSKI RAD

Cloud computing Selma olo; Maida iko

1 Uvod

Ilustracija 1 Tokom 2008. godine Cloud Computing, do tada relativno malo poznat koncept, naao se u sreditu medijske panje posveene informacionim tehnologijama. Niz kompanija pridruio se ovom trendu, lansirajui svoje usluge vezane za Cloud computing. U mnogim sluajevima radilo se samo o preimenovanju ve postojeih usluga kako bi se pratila novonastala situacija. Tokom vremena, ipak informatika industrija dobiva realistiniji pogled na ovaj novouvedeni koncept. Cloud computing trenutno vodi ka totalnim izmjenama u nainu rada ljudi, kao i poslovanju kompanija nudei im koritenje usluga na ekonominiji nain. Usluge cloud-computinga naroito su privlane za manje firme koje ne mogu priutiti sebi velika poetna ulaganja u informatiku opremu. S druge strane mnoge vee kompanije i dalje e zahtjevati nivo sigurnosti, performansi i specijalizacije aplikacija koji ne moe biti dostignut koritenjem javnog Cloud computing-a. Takve kompanije e moda kreirati svoju privatnu arhitekturu Cloud Computing-a, sakrivenu iza korporativnog firewall-a, kako bi iskoristili njihovu efikasnost, ali uz veu bezbjednost i kontrolu. Ipak, veina kompanija e vjerovatno koristiti kombinovano informatiko okruenje, u kojem e aplikacije, infrastruktura, i u pojedinim sluajevima, svi poslovni procesi, biti realizovani putem privatnih i javnih Cloud computing-a.

Cloud computing Selma olo; Maida iko

2 Definicija
Postoji vie razliitih definicija Cloud computing-a. Navedimo neke: Cloud computing je model koji omoguava stalan, pogodan i na zahtjev mreni pristup dijeljenim podesivim kompjuterskim resursima (mreama, serverima, memorijama, aplikacijama i servisima) koji mogu biti brzo pribavljeni i otpremljeni sa minimalnim rukovoenjem ili interakcijom provajder usluga. Cloud model je sastavljen od pet kljunih osobina, tri usluna modela i etiri implementacijska modela (U.S. National Institute of Standards and Technology). Oblast raunarstva u kojoj se veoma skalabilni informatiki kapaciteti obezbeuju u vidu usluge isporuene putem interneta brojnim eksternim potroaima (Gartner). Apstrahovana, visoko skalabila i kontrolisana kompjuterska infrastruktura koja hostuje aplikacije namjenjene krajnjim korisnicima i ije se usluge naplauju na bazi ostvarene potronje (Forrester). Intel pravi razliku izmeu javnih i privatnih Cloud computing mrea. Usluge i podaci egzistiraju u dijeljenom, dinamiki skalabilnom skupu resursa, zasnovanom na tehnikama virtualizacije i/ili skaliranim aplikativnim okruenjima. Usluge Cloud computing-a su servisi za potroae ili kompanije koji se realizuju putem javnog interneta. Oslanjajui se na arhitekturu Cloud computinga, skaliranje usluga se vri bez intervencije korisnika i obino se naplauje na osnovu ostvarene potronje. Privatna Cloud computing arhitektura se nalazi iza fir ewall-a organizacije i prua informatike usluge za internu upotrebu.

Ilustracija 2

Cloud computing Selma olo; Maida iko Cloud computing moemo posmatrati kao novi koncept zasnovan na ranijim modelima distribuiranih usluga koji su stvoreni tokom posljednjih decenija, ukljuujui raunarstvo u vidu usluge (utility computing), usluge na zahtjev (on-demand services), mreno raunarstvo (grid computing) i softver u vidu usluge (software-as-service). Meutim, Cloud computing od tradicionalnih internet servisa razdvaja inherentna dinamina i fleksibilna arhitektura koja omoguava korisnicima da plaaju one usluge koje su im zaista potrebne, kao i da u kratko vremenskom roku viestruko poveaju njihov obim.

Ilustracija 3

Cloud computing Selma olo; Maida iko

3 Ideja i upotreba
Ukoliko zamislimo da smo ef neke velike korporacije, oito je da je jedan od naih zadataka da u svakom trenutku budemo sigurni da smo svim zaposlenicima obezbjedili odgovarajui hardver i softver za njihov rad. Ukoliko svakome od zaposlenika kupimo raunar, to nee biti dovoljno, jer pored toga je potrebno obezbijediti tj. kupiti i odgovarajui softver i licencu za isti. Osim toga, svaki novi uposlenik e dodatno zahtijevati za isti hardver i softver da se dokupi. Jasno, sve ovo kota jako mnogo.

Ilustracija 4

Cloud computing Selma olo; Maida iko Alternativa koju prua Cloud computing jeste injenica da umjesto razliitog softvera se zaposlenicima moe obezbijediti jedna aplikacija preko koje e se logovati na web-baziran servis koji sadri sve programe koji su im potrebni. Na tim udaljenim mainama kojima se pristupa moe da bude sve obezbijeeno, od e-mail-a do sloenih programa koji analiziraju ogromne koliine podataka. Ovo znai i znaajno smanjenje hardverskih i softverskih zahtjeva na lokalnim raunarima u korporaciji. Jedino to se zahtjeva da hardverska infrastruktura moe uraditi jeste pokretanje Cloud computing interfejsa, koji moe biti jednostavan ak kao i web pretraiva, i mrea u oblaku e nastaviti raditi sve ostalo za korporaciju. Ukoliko posjedujemo e-mail raun na Hotmail-u, Gmail-u ili Yahoo-u, mi takoe ve koristimo cloud mreu. Umjesto pokretanja e-mail programa na naem raunaru, mi se logujemo na udaljeni web e-mail raun. To znai da softver i prostor za pohranjivanje podataka ne postoji na naem raunuaru, nego na oblaku naeg davatelja e-mail usluga. Trenutni lideri kada je u pitanju obezbjeivanje Cloud computing usluga su: Google, Microsoft, Citrix, Rackspace, Amazon, Salesforce, Joyent, CenturyLink, IBM.

Cloud computing Selma olo; Maida iko

4 Arhitektura i komponente Cloud computing-a

Sada se postavlja pitanje ta sve zapravo ini i sadri Cloud computing, odnosno kakva je njegova arhitektura i ta pod tim podrazumijevamo. Posmatrajmo sljedeu sliku:

Ilustracija 5 Moemo rei da u arhitekturu Cloud computinga spadaju: osnovne karakterstike (Essential Characteristics), modeli servisa (Service Models) i implementacijski modeli (Deployment Models). Gore prikazana slika predstavlja prikaz karakteristika Cloud computinga od strane Amerike vladine organizacije koja se bavi standardima i tehnologijom - NIST (eng. National Institute of Standards and Technology). Prvenstveno navedimo neke od osnovnih karakteriskika: 1. Pruanje usluge na zahtjev korisnika- Ukoliko korisnik eli odabrati vrijeme posluivanja ili mreni prostor on to moe odraditi i automatski bez kontaktiranja davatelja usluga lino. To znai da sam korisnik moe samostalno odabrati i pokrenuti raunarske resurse. Samim tim korisniku je znatno olakano i on pla a usluge u zavisnosti o vremenu i obimu kada se te usluge koriste. 2. iroki mreni pritup- Sve se odvija preko mree, odnosno mogunosti su dostupne putem mree i ideja je da se bilo koji ureaj moe spojiti na sistem od bilo kuda. 9

Cloud computing Selma olo; Maida iko 3. Udruivanje resursa- U zavisnosti od korisnikih zahtjeva davatelji usluga mogu udruiti resurse i na razliite naine usluiti svoje klijente koristei model vie zakupljenih jedinica koji se dimaniki dodjeljuju i uklanjaju, sve u zavisnosti od zahtjeva korisnika. 4. Velika elastinost- Klijent moe esto mijenjati svoje zahtijeve i kupovati po potrebi ono to mu treba.Krajnjem korisniku mogunosti koje koristi mogu izgledati kao da nemaju ogranienja i mogu se kupiti u bilo kojoj koliini u bilo koje vrijeme . 5. Odmjeravanje usluga -Cloud sistem automatski kontrolie i optimizuje koritenje resursa.Uporaba resursa se moe pratiti i provjeravati i na osnovu toga se mogu formirati izvjetaji kako bi se dobio bolji uvid o uslugama i korisnicima.

4.1 Modeli servisa

Ilustracija 6

Provajderi Cloud computing usluga koriste nekoliko fundamentalnih modela kako bi ponudili svoje usluge i to: Infrastructure as a service (IaaS) Platform as a service (PaaS) Software as a service (SaaS)

10

Cloud computing Selma olo; Maida iko Te od prole godine i: Network as a service (NaaS) Communication as a service (CaaS) (* Prema ITU - International Telecommunication Union)

4.1.1 Infrastruktura kao usluga (IaaS)

IaaS predstavlja koncept iznajmljivanja hardverskih resursa kao usluge. Prednosti IaaS-a umjesto pribavljanja vlastitih resursa: uteda vremena i novca, snani raunarski resursi, nema trokova unaprijed, resursi ne ostaju neiskoriteni kad ih ne trebamo, skalabilnost, mogunost rezervisanja dodatnih resursa prema potrebi. Primjer: Amazon Elastic Comp ute Cloud - EC2.

4.1.2

Platforma kao usluga PaaS

PaaS prua sve potrebno za podrku cjelokupnog ivotnog ciklusa programskog proizvoda, od dizajniranja do isporuke aplikacija korisnicima. PaaS predstavlja koncept iznajmljivanja kompletnih razvojnih platformi u obliku usluga. Sastoji se od hardverske infrastrukture i razvojnog okruenja (IDE) to znai: Razvoj, konfigurisanje i postavljanje aplikacija mogue je koritenjem obinog Internet browsera Mnogo aspekata razvoja programskog proizvoda je automatizirano (ukljuena infrastuktura i softverska platforma, odravanje, sigurnosne kopije, skalabilnost) Mogunost koritenja mnogih gotovih softverskih komponenti Ogranienje podranim tehnologijama i programskim jezicima Primjeri: Force.com, Google App Engine, Microsoft Azure Services Platform.

4.1.3 Softver kao usluga SaaS

SaaS je model isporuke softvera na zahtjev, prema kojem korisnici plaaju pristup i koritenje funkcionalnosti softvera u obliku web aplikacija, preko Interneta, umjesto kupnje licenci za kompletne softverske pakete za lokalne raunare ili provajdere. Zbog skalabilnosti i viekorisnike podrke SaaS aplikacijsko rjeenje je jeftinije od klasinih aplikacija. Karakteristike: Dostupnost preko Internet browser-a (nema instalacije, nezavisnost o OS i vrsti raunara) Dostupnost na zahtjev (ne kupuju se licence, registracija) Plaanje na temelju koritenja (ne kupuju se licence, registracija) Minimalni IT zahtjevi (investicije, administriranje). Primjer: MS Office vs GoogleDocs

11

Cloud computing Selma olo; Maida iko

Ilustracija 7

Ilustracija 8

12

Cloud computing Selma olo; Maida iko

5 Implementacijski modeli
Implementacijski modeli su sljedei: Public Cloud (Javni oblak) Private Cloud (Privatni oblak) Community Cloud (Zajedniki) Hybrid Cloud (Hibridni oblak)

Ilustracija 9 Sada emo ukratko objasniti svaki od njih.

13

Cloud computing Selma olo; Maida iko Public cloud (Javni oblak)

Infrastruktura oblaka je dostupna javnosti ili velikoj industrijskoj grupi i u vlasnitvu je organizacije koja je davatelj cloud usluga. Jedna od prednosti ovakvih oblaka je ta to oni mogu biti znatno vei nego neki privatni oblaci odreenih kompanija i mogu rasti ili se smanjivati, sve u zavisnosti od zahtjeva. Takoe rizik vezan za sigurnost i infrastrukturu se prebacuje na davatelja usluga, pa ak i ako je samo privremeno to moe biti jako pogodno. Ono to je jo karakteristino za ovu vrstu oblaka je to to se aplikacije razliitih kljienata najee nalaze zajedno pohranjene u sistemima za posluivanje, mreama i slino te se onda moe postaviti pitanje o sigurnosti vlastitih podataka. Sami serveri udaljeni od prostorija samih klijenata. Primjeri javnih oblaka su Amazon Web Services, Google App Engine, Salesforce.com i Microsoft Windows Azure.

Ilustracija 10; Ilustracija 11

14

Cloud computing Selma olo; Maida iko Private cloud (Privatni oblak)

U ovome sluaju infrastrukturom clud computinga moe upravljati samo jedna organizacija i niko drugi. Tada je pitanje sigurnosti vlastitih podataka u potpunosti rijeeno i same organizacije imaju potpunu kontrolu i nadzor svojih podataka. One organizacije koje posjeduju privatne oblake na njima mogu instalirati aplikacije, programe, pohranjivati podatke itd.

Ilustracija 12; Ilustracija 13

15

Cloud computing Selma olo; Maida iko Hybrid cloud (Hibridni oblak)

Ova vrsta oblaka na neki nain predstavlja kombinaciju kako privatnog tako i javnog oblaka. Ako su podaci mali ili aplikacije ne pamte stanja, hibridni oblak moe biti bolje rjeenje od prepisivanja velike koliine podataka u javni oblak (u kojem se izvodi jednostavna obrada). Hibridni oblaci susreu se sa sloenosti odreivanja kako raspodijeliti aplikacije po javnom i privatnom oblaku.

Ilustracija 14

16

Cloud computing Selma olo; Maida iko Community cloud (Zajedniki oblak)

Infrastrukturu ovog oblaka, kako mu samo ime kae koristi vie organizacija sa zajednikim potrebama i misijama, njima mogu upravljati same organizacije, ali i posluitelji.

Ilustracija 15 Da bismo bolje razumjeli cloud computing objasnimo i sljedee pojmove: front end platforma- to su oni slojevi koje klijent vidi i sa kojima vri interakciju. Recimo kada pristupite vaem e-mail accountu na Gmail-u, tada koristite softver koji se izvrava na front-end platformi. Isto se deava kad pistupate npr. Facebook accountu. back-end platforme- sastoji se od hardverske i softverske arhitekuture koje zapravo odravaju aktivnim interfejs vidljiv na front end platformi . mrea- preko mree, najee interneta vri se komunikacija izmeu front-end i back-end platforme Pogledajmo sada trino orijentisanu arhitekturu visokog nivoa. U nastavku emo vidjeti ta se zapravo to deava i koja je uloga pojedinog dijela. Arhitektura je prikazana na sljedeoj slici:

17

Cloud computing Selma olo; Maida iko

6 Trino orijentisana arhitektura visokog nivoa

Ilustracija 16 U osnovi postoje etiri glavna entiteta koja su ukljuena Korisnici: Korisnici ili posrednici koji djeluju, u njihovo ime podnose zahtjeve za uslugama s bilo kojeg mjesta u svijetu na Data Center. SLA Resource alokator: Ovaj alokator djeluje kao interfejs izmeu Da ta Centra/ Cloud davatelja usluga i vanjskih korisnika / brokera. To zahtijeva interakciju sljedeih mehanizama za podrku SLA-orijentisanim upravljanjem resursima: 1. Service Request Examiner (Ispitiva zahtjeva za servisom) i Admission control: Kada je zahtjev za uslugom podnesem prvi put, tada mehanizam kontrole tumai podneseni zahtjev kako bi se odredilo da li e se on prihvatiti ili ipak odbiti. Treba se osigurati da nema preoptereenja resursa pri emu se mnogi zahtjevi klijenta ne mogu ispuniti uspjeno zbog ogranienih raspoloivih sredstava. Takoer treba uvijek imati najnovije informacije o stanju i dostupnosti resursa (s VM Monitor mehanizmom) kako bi se odluka o raspodjeli resursa uinkovito donijela.

18

Cloud computing Selma olo; Maida iko 2. Plaanje: Mehanizam za plaanje odluuje kako e se ispunjeni zahtjevi naplatiti. Na primjer, zahtjevi se mogu naplatiti na temelju traenog vremena koritenja usluga (peak/off peak), cijena stope (fiksna/promjenjiva) ili dostupnosti resursa (opskrbe/potranje). Cijena slui kao osnova za upravljanjem ponude i potranje za raunarskim resursima unutar Data Center-a i olakava odreivanje prioriteta dodjele resursa. 3. Raunovodstvo: Mehanizam raunovodstva prati stvarno koritenje resursa od strane klijenta, tako da konana cijena moe biti izraunata i naplaena korisniku. 4. VM monitor: Ovaj mehanizam prati dostupnost Virtualnih maina i ovlatenja za njihove resurse. 5. Dispeer: Dispeerski mehanizam poinje izvrenje prihvaenih zahtjeva na alociranim Virtuelnim mainama. 6. Monitor za praenje zahtjeva servisa: Prati izvravanje zahtjeva i zahtjeve za servisom: VM: Vie VM se moe pokrenuti i zaustaviti dinamiki na jednom fizikom stroju kako bi se ispunili prihvaeni zahtjevi, na taj nain se prua maksimalna fleksibilnost. Osim toga, vie VM istodobno mogu pokrenuti aplikacije temeljene na razliitim okruenjima operativnih sistema na jednom fizikom stroju, jer svaka VM je potpuno izolirana od drugih na istom fizikom stroju. Fiziki strojevi: Data Center obuhvata vie raunarskih posluitelja koji osiguravaju sredstva kako bi se zadovoljili zahtjevi.

19

Cloud computing Selma olo; Maida iko

7 Cloud computing danas (nain rada)

Ilustracija 17 Recimo da ste izvrni direktor u velikoj kompaniji. Vae posebne odgovornosti ukljuuju sigurnost u to da svi vai zaposleni imaju pravilan hardver i softver koji trebaju da bi radili svoj posao. Kupovinom kompjutera za sve nije dovoljno,jer takoer morate kupiti softver ili licencu za softver da bi dali uposlenicima alat koji zahtjevaju. Kada god zaposlite nekog novog,morate kupiti novi softver ili uvjeriti se da vaa trenutna softverska licenca dozvoljava drugog korisnika. Tako je stresno da vam je teko zaspati na velikoj gomili novca svaku veer. Ubrzo, mogla bi postojati alternativa za izvrioce kao vi. Umjesto instaliranja paketa softvera za svaki kompjuter, morat ete jedino uitati jednu aplikaciju. Ta aplikacija e dozvoliti radnicima da se loguju na Web-bazirani servis koji posjeduje sve programe koje e korisnik trebati za njegov ili njen posao. Udaljene maine koje posjeduju neke druge kompanije e moi pokrenuti sve, od e-maila preko obrade teksta do kompleksnih programa za analizu podataka. To se zove Cloud computing i moglo bi promijeniti cijelu kompjutersku industrij u. U Cloud computing sistemu postoji znaajno smanjivanje optereenja. Lokalni kompjuteri ne moraju vie da rade teka podizanja kada doe do pokretanja aplikacije. Mrea kompjutera koja prave oblak obrauje ih odmah. Hardverski i softverski zahtjevi kor isnika se smanjuju. Jedina stvar koju 2 korisnika kompjutera trebaju biti u mogunosti pokrenuti je Cloud computing sistemski softver interfejsa, koji moe biti jednostavan kao web pretraiva, i za ostalo e se pobrinuti mrea oblaka. Postoji velika ansa da ste ve koristili neku od formi Cloud computing -a. Ako imate e-mail akaunt sa web-baziranim e-mail servisom kao na primjer Hotmail, Yahoo! Mail ili Gmail, onda ste imali iskustva sa Cloud computing-om. Umjesto pokretanja e-mail programa na vaem 20

Cloud computing Selma olo; Maida iko kompjuteru, prijavljujete se na web e-mail akaunt sa udaljenosti. Softver i skladite za va akaunt ne postoje na vaem kompjuteru, oni se nalaze na oblaku kompjutera slube.

Najvei dio arhitekture Cloud computinga koji se danas koriste obuhvata javne Cloud computing mree namijenjene pruanju usluga putem interneta, kao to su Google Search, Microsoft Hotmail ili Google Adsense. Veliki provajderi usluga, zajedno sa tipinim pionirima u prihvatanju novih tehnologija kao to su finansijske usluge, superkompjuteri i farmaceutske kompanije, takoe primjenjuju arhitekturu Cloud computinga prilikom implementacije privatnih cloud mrea zatienih firewall-om. Ovaj nain koritenja jo uvijek je u poetnoj fazi i oekuje se da e ostvariti dalji rast na bazi korporativnih tehnologija virtualizacije koje se ve sada uvode. Javne usluge Cloud computing-a uglavnom su usmjerene ka potroakim uslugama kao to su pretraivanje na internetu, lini e-mail servisi (Yahoo mail, Gmail, Hotmail), drutveno povezivanje (social networking) i druge primjene Interneta 2.0 (Web 2.0). Male i poetnike kompanije takoe privlai koncept usluga pruenih putem Cloud computing -a, obzirom na to da on omoguava smanjenje inicijalnih investicija u informatiku opremu. Oekuje se da e neke od veih kompanija uvesti usluge Cloud computing-a u oblasti aplikacija za koje se smatra da nemaju kritinu vanost za poslovanje kao to je internet softver za upravljanje rasporedom putovanja zaposlenih ili za podrku u sferi menadmenta ljudskih resursa. Meutim, za mnoge kompanije, informatika infrastruktura blisko je povezana sa centralnom oblau njihovog poslovanja i eksternalizacija raunarskih kapaciteta predstavljala bi veliki poslovni rizik. Bezbjednost, pouzdanost, performanse i usaglaenost sa standardima predstavljaju najvanija pitanja za rukovodioce informatikih odeljenja prilikom procenjivanja novih tehnologija. Na primjer, biotehnoloka kompanija moda nee eljeti da vri modeliranje novih lijekova izvan sopstvenih zidova, ve e za naprednu simulaciju novih jedinjenja iskoristiti sopstvene servere. Kako bi iskoristila svu fleksibilnost i efikasnost arhitekture Cloud computing-a, ta kompanija moe razviti internu, privatnu Cloud computing mreu nad kojom e imati veu kontrolu i ostvariti veu bezbjednost raunarskih resursa.

7.1 Komercijalni oblaci

U sljedeem tekstu ukratko su opisani neki od poznatijih komercijalnih oblaka: a) Google App Engine Googleova je usluga odlian primjer raunarstva u oblacima. Korisnici sami razvijaju svoje web-aplikacije koje postavljaju na Googleovu infrastrukturu. Aplikacije mogu biti pisane za izvoenje u radnom okruenju jezika Java, Go ili Python. Korisnik napie vlastitu aplikaciju, napravi raun na App Engine servisu i alje ju na Googleove posluitelje. Usluga je besplatna za odreenu koliinu iskoritenih resursa, a ako korisnici ele vie resursa onda ih plaaju po koritenju. Domenu aplikacija mogu sami odrediti ili se prijaviti za Googleovu domenu. Nakon toga Google preuzima svu brigu o radu aplikacije. Njihova arhitektura dodjeljuje aplikacijama resurse, brine se za prosljeivanje zahtjeva prema njima i daje im

21

Cloud computing Selma olo; Maida iko odreeno vrijeme za sastavljanje odgovora. Pritom Google nudi dodatne usluge poput memorijskog prostora koje korisnike aplikacije mogu koristiti pri radu. b) Amazon Elastic Compute Cloud (EC2) EC2 je primjer oblaka koji prua infrastrukturu kao uslugu. Dok u App Engine -u korisnici postavljaju vlastite web-aplikacije u oblak, u EC2 korisnici plaaju pristup virtualnim raunarima koja se izvode u oblaku. Na primjer, korisnik moe iznajmiti virtualni raunar s operacijskim sistem Windows i udaljeno se spajati na njega pomou protokola poput SSH. Korisnik pritom ima opciju odrediti poetne resurse za virtualni raunar te ih moe mijenjati po potrebi. Osim toga EC2 moe raditi s Amazonovim web-uslugama koje pruaju razne servise poput dodatnog memorijskog prostora i relacijskih baza podataka. Same instance virtualnih strojeva pokreu se preko API-a koji omoguuje i potpunu kontrolu nad pokrenutim instancama. Jedan nain kontrolisanja vlastitih resursa u Amazonovom oblaku je slanjem SOAP poruka putem HTTP protokola.

Ilustracija 18

22

Cloud computing Selma olo; Maida iko

8 Cijena i sigurnost
Jedan od najveih tehnolokih izazova Cloud computing-a je odravanje trokova niskima, unato sve veoj kompleksnosti usluge u budunosti. Problem je i sigurnost. Koliko su sigurni dokumenti kompanija na webu ili u javnim cloudovima kojima potencijalno svi mogu pristupiti? to se dogaa ako se podaci izgube ili budu hackirani? Sigurnosni standardi ukljuuju razliite faktore poput zakonskih odredbi o zatiti podataka, pridravanja standarda domena i tehnikih sigurnosnih mjera, tvrdi Kfer. Tei dio ukljuuje ispunjavanje smjernica o zatiti podataka za pruaoce usluga, naroito u sluaju kad upravljaju osobnim podacima drugih tvrtki, ili ako trebaju biti provedene razliite vrste certifikata. S pravne strane, slini sigurnosni zahtjevi potrebni za Cloud computing ve postoje za razliite web aplikacije i u praksi to funkcionira jako dobro. Ipak, mnoge kompanije koriste samo privatne cloudove jer javni cloudovi jo velikim dijelom ostaju siva zona po pitanju zakonodavstva, a i tvrtkama treba vremena da steknu potrebno iskustvo i znanje, pojanjava Kfer. Meutim, uvjeren je kako e se taj trend mijenjati. Statistiki pokazatelji idu u prilog Kferovim predvianjima. Analitiari se generalno slau da cloud computing oekuje veliki bum. Prema studijama Experton Group, 1,1 milijarda eu ra prihoda ostvarena je od Cloud computing-a 2010. samo u Njemakoj, a oekuje se porast tog iznosa na vie od 8 milijardi do 2015. Postavlja se pitanje predstavlja li razvoj Cloud computing-a tehniki iskorak slian onom kad su se PC-jevi proirili u svijetu rada. Achim Berg, bivi predsjednik Microsofta za Njemaku i trenutni ef globalnog Microsftovog odjela za mobitele, smatra da e to biti slian fenomen. Morati emo saekati da vidimo hoe li se obistiniti Bergove prognoze, barem dok se stia trenutna euforija. Kakogod, Kfer je uvjeren da e Cloud computing zauvijek promijeniti svijet IT-a.

23

Cloud computing Selma olo; Maida iko

9 Razvoj Cloud computing-a

Sve je poelo kada je internet knjiara Amazon primjetila kako se samo mali dio raunarskog kapaciteta konstantno koristi. Njihovi IT strunjaci su eljeli iskoristiti nadolazei rast web usluga i virtualnih tehnologija, te tako napraviti tvrtkine IT resurse dostupne na fleksibilan i uinkovit nain. Rezultati su bili toliko dobri da je Amazon odluio ponuditi na svojim web servisima uslugu online skladitenja podataka koja se mogla realizirati u ekstremnom kratkom roku. Cloud hardver i softver usluge ne moraju biti distribuirane i dostupne svima, drugim rijeima postoje privatni clouding i javni clouding. Oba arhitektonalna oblika mogu biti kombinirana tako da tvore hibridni cloud koji kombinira efikasnost i pristupanost s jedne strane skupa sa najveim razinama sigurnosti s druge strane. Gerald Kfer, direktor Siemens Cloud Computing Competence Center-a navodi da iako clouding zvui dosta svakodnevno, rije je ipak o pravoj tehnolokoj inovaciji.

Ilustracija 19

24

Cloud computing Selma olo; Maida iko

10 Prednosti Cloud computing-a

*Prednosti koje donosi novi poslovni model za obine korisnike su sljedee: 1. Nia cijena programske podrke: plaa se usluga, tj. onoliko koliko se koristi (troi). 2. Korisniku je uvijek dostupna zadnja, najnovija verzija programske podrke. 3. Programska podrka i podaci su dostupni sa svake lokacije gdje korisnik ima pristup internetu. 4. Manji trokovi odravanja i nadogradnje programske podrke. 5. Nema trokova direktno vezanih za kupovinu hardvera, licenci za posluiteljske operativne sisteme, baze podataka, servere za elektroniku potu, njihovu instalaciju i konfiguraciju te kasnije odravanje. 6. U uslugu je ukljuena profesionalna antivirusna zatita, a kod pretplate i arhiviranje (eng. backup) podataka. **Prednosti koje donosi novi poslovni model za profesionalne informatiare su sljedee: 1. Dostupnost aplikacija: a) sa svake lokacije koja ima pristup internetu i putem njega raunskom centru, b) velik broj raunara omoguava poveanje dostupnosti aplikacija zbog: velikog broja raunskih centara koji su distribuirani geografski svaki raunski centar ima redundantnu (zalihosnu, viestruku) infrastrukturu, poevi od posluitelja, komunikacijskih veza, sistema napajanja, klimatizacije, automatskog nadgledanja i profesionalnog informatikog osoblja za podrku.

2.

Skalabilnost aplikacija (mogunost opsluivanja velikog broja korisnika): a) Cloud computing platforme omoguavaju iskoritavanje velikog broja posluitelja i raunskih centara na razliitim mjestima b) Nova paradigma razvoja aplikacija omoguava jednostavniji razvojni proces programska podrka se razvija kao da se planira opsluivati jednog korisnika, a infrastruktura raunskog centra i platforme omoguava da se takva aplikacija "klonira" i opsluuje veliki broj korisnika u isto vrijeme c) U konfiguraciji Cloud computing platforme mogue je podesiti kada e se koristiti dodatni resursi, ime se optimizira cijena koritenja infrastrukture sa stvarnim potrebama da bi se efikasno opsluivalo vie ili manje korisnika.

3.

Fleksibilnost u mijenjanju i prilagodbi aplikacija: a) Aplikacija se aurira samo na jednom mjestu, korisnici dobivaju novu verziju prilikom sljedeeg pristupa b) Parametrima konfiguracije aplikacija se moe prilagoditi svakoj grupi korisnika.

25

Cloud computing Selma olo; Maida iko 4. Stalno praenje rada i odravanje infrastrukture: a) Veliki dio trokova za informatiku i osiguranje rada programskih rjeenja odnosi se upravo na osiguranje infrastrukture za njihov rad, sigurnost, pohranu podataka i konfiguraciju sistema te stalni nadzor performansi rada b) Smjetajem aplikacija u "oblak", taj troak je viestruko manji, a kvaliteta usluge i performanse se esto poveavaju.

26

Cloud computing Selma olo; Maida iko

11 Negativne strane Cloud computing-a

Zahtijeva stalnu internet konekciju to znai da je nemogue koristiti Cloud computing u tom sluaju,a samim tim nemogue je pristupiti bilo emu na oblaku,pa tako i vlastitim podacima. Tada je nemogue bilo ta raditi i ukoliko se ovo desi to moe predstavljati problem za samo kompaniju ili korisnika Ako postoji jedan kamen spoticanja za Cloud computing, to je sigurnost. Mnogi su u strahu od hakera koji ponekad upadnu i u ak dobro zatiene sisteme i dolazi do krae virtualnih informacija. Ideja da bi netko mogao pohraniti sve svoje informacije online, gdje postoji mogunost da neko doe do tih informacija ,ma kako ona mala bila, ne svia se pojedinim skeptinim direktorima velikih korporacija. Korisnici bi trebali prikupiti to vie informacija o ljudima koji upravljaju podacima. Trebali bi od davatelja usluga zatraiti informacije o zapoljavanju i nadzoru privilegiranih administratora i provjerama ovlasti njihovih pristupa. Jo jedna od moda negativnih strana je ta to korisnik nema toan uvid gdje su njegovi podaci u oblaku pohranjeni. On ne mora znati ak ni dravu u kojoj e biti pohranjeni. Podaci se u oblaku uobiajeno nalaze u zajednikoj okolini s podacima drugih korisnika. Jo jedno pitanje koje se postavlja je ta ukoliko se desi neka neplanirana nesrea,kako e se podaci u tom sluaju zatiti. Za sada pitanja je mnogo,ali davatelji cloud computing usluga ove probleme za sada rjeavaju na najbolji mogui nain.

27

Cloud computing Selma olo; Maida iko

12 Zakljuak
Cloud computing je tehnologija koja se i dalje razvija i njeno koritenje zasigurno sa sobom nosi odreene rizike. Sa druge strane osnovna ideja Cloud computing-a je da se olaka poslovanje organizacije, samo trokovi su znatno smanjeni, izbjegnuti su trokovi kupovanja skupih programa i usluga. Korisnici Cloud computing-a plaaju usluge samo onda kada ih koriste. Korisnici imaju jednostavan pristup aplikacijama i podacima. Sve je ovo razlog da veina organizacija danas prelazi na koritenje Cloud computing-a. Kako je stanje dananje ekonomije nestabilno, to veini odgovara ovaj nain plaanja usluga od nekih fiksnih cijena. Samim tim se smanjuje i rizik poslovanja. Kako bi se zadovoljile potrebe trita preduzea moraju konstantno razvijati i mijenjati svoje usluge i proizvode. Cloud tehnologija omoguuje kolaborativan rad vie poduzea kao jedno, poveava se efikasnost, inovativnost i odgovornost. Na kraju postoji mogunost da e Cloud computing postati dominantan u budunosti i da e ga ukoliko se rijee svi sigurnosti problemi velika veina organizacija koristiti u svom poslovanju.

28