mrZORANZEKI: Religija,masovnimedijiiglobalizacijazajednod(i)oopegdobra UDK316.

.774 RELIGIJA,MASOVNIMEDIJIIGLOBALIZACIJA ZAJEDNOD(I)OOPEGDOBRA RELIGION,MASSMEDIAANDGLOBALIZATION TOGETHERTO/PARTOFCOMMONGOOD mrZORANZEKI, TeolokiinstitutMostar Apstrakt : Globalizacija kao neto nadnacionalno, kako po pitanju ekono mijeitehnologije,bitnoukljuujekulturuidrutvoopenito.Kontraverzan proces koji se pojavio na krilima internacionalizma u vrlo kratko vrijeme doveo je do toga da se ljudi dijele jesu li za ili protiv globalizacije. Pred tu odlukumnogieledovestiireligiju,usmislucrkavaivjerskihzajednicakao institucija,zaboravljajuidaupravoreligijausebiimanajvieobiljejaglo balizacije. Svaka religija poiva na nekim od temeljnih vrednota i tei nad nacionalnom i univerzalnom. Masovni mediji kao sredstva drutvenog pri opavanjaimajunezamjenljivuuloguinformiranjaikomuniciranja.Drut venifenomenglobalizacijaimasovnimediji,kaosuvremenadijalokapozor nica,morajuomoguitikomunikacijuidijalogusvrhuopegdobra. Kljune rijei: Masovni mediji, globalni mediji, globalizacija, medijska re ligija,opedobro Abstract:Globalizationassomethingsupranationalregardingeconomyas well as technology, significantly involve culture and society in general. Controversial process that has emerged on the wings of internationalism in averyshorttimeresultedwithpeopledividingwhethertheyareinfavourof oragainstglobalization.Manywishtoassociatereligionwiththatdecision, regarding the churches and religious groups as institutions, having forgot ten that precisely religion has at most globalization attributes. Every reli gionisbasedoncertainfundamentalvaluesandaimstowardsupranational anduniversal.Asameanofsocialinforming,massmediahaveirreplaceable informing and communication role. As a contemporary dialog scene social phenomenon of globalization and mass media ought to provide commu nicationanddialogueforthepurposeofcommongood. 265

MEDIJSKIDIJALOZI6,Vol.3 Key words: Mass Media, Global Media, Globalization, Media Religion, CommonGood. 1. Uvod Masovni mediji pored razine informiranja imaju i daleko vaniju zadau ko municiranja. Tako su bliski suvremenom ovjeku da su gotovo nezamjenljivi i kao takviimajuodgovornostdaudrutvudoprinoseopemdobru.Svojommoinisusamo objekt ili tehniko dostignue nego aktivan subjekt u drutvu. Stoga su jo i vie p(r)ozvaniukolikokreirajuloepo(r)ukekojenisunakoristopemdobru. Samu religiju treba gledati kao injenicu koja je od poetka prisutna u ljud skom drutvu, a mogli bi kazati i od samog poetka ljudskog roda. Ukljuuje sustav vrijednostiiobredeprekokojihovjekpokuavauiuodnossviimbiem,Bogomili bogovima, ovisno je li rije o monoteizmu ili politeizmu. (Hrvatski opi leksikon, 1996:836) Religija bitno zahvaa kako unutarnju dimenziju pojedinca tako i izvanjski stav u zajednici i cjelokupnom drutvu (Suvremena katolika enciklopedija, 2005: 279). O religiji bi se moglo nadugo i nairoko govoriti kao i onome to se vee uz religiju kao to su: vjerovanje u nadnaravno, postojanje svetog, razvijen sustav vjero vanja, obiaja i obreda te postojanje simbola, zajednica, predvodnici ili vodstvo orga nizacija i zajednica, kao i moralni zakoni ponaanja iudoredni odnos prema drugo me. Ameriki pristup religiji je neto drugaiji od europskog. Oni u dobroj mjeri mijeaju religijska pitanja i granina pitanja, te kod njih na stav o religiji utjee i tradi cija naroda te specifinost obreda. Te granice se oituju po samim fizikim granicama, aliibrojnimdrugimogranienjima.Natajnainiseuvalakultura,zajednicaiobredi. Pristup im je sastavni dio njihova identiteta. On ih je i doveo do toga da religiju poi maju dvojako, kao svakidanju religiju koja je vezana za kulturu i nesvakidanju koja nadilazi trenutani interes i folklor. Ove dvije razine religije ine religijski sustav i cjelinukojaukljuujevjeru,kodeks,kultizajednicu(Albanese,2004:412). Religija u sebe bitno ukljuuje simbole i znakove, sustav vrijednosti koji nadi lazi religijsku zajednicu i drutvo ili dravu. Jednostavno kazano religija sa sobom nosi dimenziju morala to je nuno potrebno svakom drutvu. Suvremeni teolozi polazeodtogadamoralnanaelaovjeknemoeisijavatiizsebe,negodaonadolaze iznadnaravnesferekojaganadilazi(imi,2005:160163). Pojavom tiska kao medija religija je dobila novi prostor za prenoenje svojih poruka,apojavomelektronskihmedija,kojiprenoseglasislikukrozradioitelevizija, tekasnijeielektronikihmedija,dobilajenovosredstvozadjelovanje.Masovnimediji nisu samo sredstva nego aktivni subjekti, dok se religija nala u novim okolnostima da svoje sadraje nudi pred mikrofonima i kamerama bez ivogaovjeka. Zbog toga su se otvorila nova pitanja religije u medijima kao i virtualne ili elektronske religije. 266

mrZORANZEKI: Religija,masovnimedijiiglobalizacijazajednod(i)oopegdobra Pojavom interneta, kao svojevrsne oglasne ploe, koji ima veliku mo pohranjivanja podatakaaliiselekcijeilairanja,joiviesesusreemosdesocijaliziranimovjekom.To je medij univerzalnog karaktera jer prua mogunost osobne i neposredne komunika cijeiverijei,slikeitekstausvjetskimrazmjerima.Prekonjegaimamogunostselek cijeipohranjivanjasadrajakaoimogunostikreiranjavlastitihsadrajaiporuka. Danas je sasvim uobiajeno da to nije zapisano na papiru, i ne postoji ili to se nijepojaviloumedijima,toganasvijetuinema.Ukonaniciisvereligijesvijetasvojnauk zapisuju kako ne bi bio iskrivljen ili zaboravljen. Dosta bi se jo moglo govoriti o reli giji i njezinu odnosu naspram medija, globalizacije i drutva openito. Zbog ovakve percepcije stvarnosti suvremenog ovjeka religija je i prisutna u medijima. Ona ima to rei o ovjeku i drutvu openito jer je njegov aktivni subjekt a nikako pasivni objekt. 2. Religijaimasovnimediji Religija svojim sustavom vrijednosti imaju to kazati i ponuditi u masovnim medijima. Budui da vre duhovni svjetonazor u drutvu crkve i vjerske zajednice imaju pravo, ali i obvezu, da promiu svoje vrijednosti i putem medija. Religija se u nekom obliku pojavljuje u gotovo svim medijima, kako tiskanim tako i elektronskim i elektronikim medijima. Takoer, pojavljuje se i u medijima koji se danas dijele po kriterijuvlasnitva,javnekojiimajuobvezupremadrutvuopenitoisvimgraanima koji ih financiraju, i komercijalne koji ive od oglaivaa i reklama. Upravo zbog ovo gadrugoga,privatnihmedija,danassedostagovoriioeticiumedijima,alinesamou medijima nego i u etici u odnosima s javnou i drugim strukama. Prije svega eli se kroz etiki aspekt medija skrenuti pozornost masovnih medija i komunikacija na nji hovotemeljnonaeloistineiodgovornosti(Laba,2009:53). Ljudi u medijima djeluju prema veoma jasno odreenim standardima i nema dvojbe kako se pie vijest. Profesionalni novinarski standardi su jedinstveni u cijelom svijetu.Istina,tonostipotenjesupreduvjetinovinarstvakojenijepromidbenaruka politikeilinekogcentramoi(Malovi,2006:69).Novinarskaetikajeposebnatemaio njoj se moda i premalo govori u javnosti, moda i za to to je upravo ona spona medijaireligije. 3.Medijskareligija Crkve i vjerske zajednice kao institucije religije openito su u poetku imale jedno nepovjerenje i strah od medija, a on se zacijelo i danas osjea. U meuvremenu religijase otvorila, posebice kranstvo,medijimaiaktivno ihkoristili te posredstvom sredstava drutvenog priopavanja poziva na suradnju i dijalog, te posebice na eku menizamimeureligijskidijalog.Nameesepitanjejesulireligijskisadrajiidogaa ji adekvatno popraeni u medijima. Tu bi ostali na prostoru bive zajednike drave i ovog dijela Balkana. Jedni e rei da se religiji pristupa parcijalno i po potrebi. ita 267

MEDIJSKIDIJALOZI6,Vol.3 nost,gledanostisluanostpostojeihredovitihreligijskihsadrajaiemisijajeopenito slaba, s tim da ima pozitivnih iznimki. Ljudi iz religijskih redakcija ale se na manje popularnetermine.Ali,istotako,konceptemisijeznabitipasivanidosadanteseosje tikroniannedostataksustavnogpristupaiplaniranjaunaprijed. Pitanje dinaminosti i aktualnosti se samo u jednom smislu moe gledati s opravdanjem da ponekad vjerski slubenici zaobilaze neke kakljive teme i o njima ne ele govoriti. Tu je i nedostatak kratkih i pounih emisija tipa poticajnog nagovora odnekihpetdosedamminutakojeekratko,savieaspekata,obrazloitijednuaktu alnu temu. Religijski program se svodi na informativni program uz priloge s jednim gostom u formi kraeg intervjua. U nekim medijima nema kontakt emisija i aktualnih tema. U svemu tome opa ocjena je da je Hrvatska radio televizija u tome najdalje otila i da je religijski program na javnoj televiziji Republike Hrvatske daleko najbolji odostalihradiotelevizijauokruenju. DrutvoopenitouzemljamabiveJugoslavijejouvijeknijereligijuprihvati lo kao svoj sastavni dio nego je gleda kao neto izdvojeno. Naravno ona po svojoj strukturi jeste autohtona i autonomna od prolaznih trendova i politikih ureenja te nema instrumente direktnog utjecaja, osim izravne komunikacije i propovijedanja. Zbog toga je esto puta preputena nemilosrdnim promidbenim kampanjama i porukama globalnih kompanija koje se vode naelom profita. Takoer, u trinoj eko nomijimnogetvrtkekojeimajunovacnesamodanemajuinteresadasereklamirajuu religijskom programu i tiskovinama nego im se u svojim porukamaesto na indirek tan nain ismijavaju. Kroz ismijavanje nekih tradicionalnih tekovina i religijskih vrije dnostiosvajajuveetriteidominacijuudrutva. 4.Medijskaglobalizacija Mediji globalizaciju predstavljaju kao projekt koji je nezaustavljiv.esto se o njemugovorikaoneemunovomisuvremenom,asamimtimidobrom.Sdrugestra nekritiarinaglaavajukakosvjetskimonicikrozglobalizacijuprovodesvojukoloni zaciju.Materijalnosebogatesamoelitneskupinedokvelikaveinaisiromanipostaju jo siromaniji. Jedno je sigurno da je ona obiljeila poetak ovog treeg tisuljea i da eimatinepredvidivzavretak. Globalizacija podrazumijeva svijet kao jednu cjelinu. U tom naelu nema sup rotstavljenih miljenja niti kod medija a ni kod religije. Donijela je veliki protok infor macija i komunikacije. Pa upravo to je temeljna misija i samih masovnih medija, da omogueinformiranjeikomuniciranjeljudi. Mediji i religija nisu nikada eljeli granice kao to ih ne eli, ili bolje kazano rui, i globalizacija. Pa gdje se onda ne slau, odnosno najvie sukobljavaju religija i globali zacija ako ne na duhovnoj ravni. Globalizacija u sebi nosi tu crtu ideolokog i zbog togadolazidonesuglasica.Svesuideologijeupovijestipropalepaetakoiglobaliza cijaakonebudepromicaladrutvostemeljnimljudskimvrednotamaiopedobro. 268

mrZORANZEKI: Religija,masovnimedijiiglobalizacijazajednod(i)oopegdobra Globalizam u nekom svom dijelu eli zauzeti mjesto religije i istisnuti tradici onalne modela funkcioniranja drutva i pojedinca. Iako bi po svojoj teoriji trebala biti zatitnica kulture i religije, u praksi se to ne dogaa. Religija se osjea ugroenom premda to realno ne moe biti velika opasnost za religiju. Mediji svakako imaju svoju odgovornostutomekakoseprezentirabilokojanovaideja,pokretiliprocespatakoi globalizacija.Alizasvojuspjehilipropastipakebitisamaodgovorna. Ljudi iz religijee rei da je sve manje klasinih pria i izvjea u medijima u kojima dobro pobjeuje zlo. I tu je opravdana kritika da u ureivanju medija treba balansiratiiuravnoteitisadrajezairiauditorij.Meutimnisulikriviisamiljudiiz religije to aktivnije ne pristupe sredstvima drutvenog priopavanja i komuniciranja. Ivan Pavao II za medije mudro ree kako su suvremeni areopagna kojem se govori o svemuisvaemu,alijeziknakojemsegovorivienijeklasinigrkinilatinskiiliheb rejski nego na tom areopagu reenice imaju objekt ali im sve vie nedostaje individual nog subjekta. Crkva eli svoje poruke prenositi sa subjekta na subjekt, te u tom prije nosu ne eli iz vida izgubiti konkretnogovjeka, dok masovni medijiesto puta uma njujuvrijednostindividualnerazliitostiikonkretnihpotekoaivogaovjeka. Potrebnojeizboritisedamasovnimedijialiiprocesglobalizacijeideusmjeru integracijeovjeka i proklamiranja temeljnih vrijednosti i opeg dobra, naspram des trukcije i negativnog senzacionalizma. Suvremena vijest ima skromne zahtjeve i naj ee je jednokratne upotrebe, za ovaj trenutak i po mjestu upotrebe posvuda, dok religijapriopavaneprolazneradosnevijesti.Onaelisvojeporukeinaukintegrira ti u tu novu kulturu koja nosi sa sobom suvremene komunikacije i nove tehnologije (Marasovi, 2001: 4750). Upravo kroz taj fenomen komunikacije, iskljuivo ljudske naravi, crkve i vjerske zajednice temeljito grade svoje miljenje o medijima. Religija svoj nauk javno nauava i iza njega stoji, a postavlja se pitanje je li to rije i s drugim globalniminstitucijamaiorganizacijama. Medijiesto puta moraju formirati sliku o dogaaju o kojem nemaju dovoljno informacija. Zbog toga gotovo sve demokratske zemlje i drutva imaju neki zakon o slobodnom pristupu informacijama. Mediji nemaju posebne zakone o pristupu informacijamanegojetopravokojepripadasvimgraanima. Openito rokovi davanja traene informacije su razliiti i kreu se od dva do tri dana (Norveka) pa desetak dana (Portugal), dva tjedna (Nizozemska), do dva mjeseca (Danska, Njemaka, panjolska, Velika Britanija ). Europska unija predlae maksimalan rok od est tjedana. Ipak, spomenute zemlje s veim rokom imaju odre enepravilnikekojiubrzavajupristupinformacijamautokraemroku. vedska primjerice ima takav Zakon o slobodi tiska koji obvezuje dravne institucije na davanje informacija odmah ili najkasnije u roku od 24 sata. (Nadabin Defterdare vi,2006:8991). 269

MEDIJSKIDIJALOZI6,Vol.3 5.Globalizacijareligije Svakom mediju koji se bavi religijom na prvom mjestu mora biti objektivnost, nepristranost i religijski pluralizam. To moraju prihvatiti svi mediji i sve religije te u tomenegledatikaokonkurencijureligijiilineemutobimoglodovestidonadreligije. Mediji nisu konkurencija religiji ali ipak uvelike doprinose osmiljavanju ljudskog ivota i na indirektan nain se sueljavaju sa sustavom vrijednosti religije. S druge strane vjerske zajednice ne mogu dopustiti da mediji budu nova generacija crkvenih oltarailinekisuvremeniobliciidolopoklonstva.Meutim,globalizacijaponekadforsi ra medijske idole i bogove koji imaju tendenciju da istisnu pravog Boga iz ljudskog ivota. Religijske zajednice takoer nemaju iste stavove oko medijskog praenja naj vaniji vjerskih dogaaja. Jedni dre da je prijenos bogosluja i liturgije dobrodoao aliganetrebaprenositinaspektakularannain.Dredamedijneprenosisamobogo sluje, nego samo zvuk i sliku. Drugi teolozi, posebice iz Pravoslavne crkve e opet rei da je, primjerice prijenos liturgije suprotno samoj liturgiji kao ikoni Kraljevstva Bojega.Ucrkvenimsveanostimaieuharistijiilisudjelujeilinesudjeluje,aposred stvom medija rije je o sudjelovanju na pasivnom odstojanju. Sigurno je jo dosta monaha i vjerskih slubenika koji televiziju doivljavaju kao avoljom kutijom. Ipak,veinanamedijeivjerskezajednicegledakaosuradnikeipartnere.Putemmedi ja jasno da nema interakcije i oni koji gledaju ili sluaju liturgijsko slavlje iz fotelje ne sudjeluju u liturgijskom zajednitvu. Sveta misa, liturgija ili klanjanje jednostavno trai sabiranje vjernika na jedno mjesto i njihovo aktivno sudjelovanje u bogosluju. Radio ili televizija su samo mediji ili posrednici, ne izmeu ozvuenog sveenika ili svetenika ili imama i sluatelje i gledatelja, nego izmeu zajednice i onih koji iz opravdanih razloga nisu mogli sudjelovati u liturgijskom slavlju. Kod modernih medija u direktnom prijenosu nema bojaznosti dae poruka biti izobliena ili promi jenjena,doksatiruikarikaturedefinitivnotrebazaboravitiuvjerskomnovinarstvu. S takvim osnovama globalizacija religije ima smisla i moe pomoi temelj nomciljuopegdobrazasve,dokjesvedrugoosuenonaneuspjeh. 6.Zakljuak Komunikacija je zacijelo najljepa ljudska osobina i mogunost. Medijska komunikacijaimasvojeprednostialiinedostatakinterpersonalnekomunikacije,prija teljskog stiska ruke i osjeaj zajednitva i pripadnosti. Voditi dijalog i drugome se samopriopiti ipak je vrijednost koju najvie batini religija. to su nam dostupnija i razvijenija sredstva komuniciranja i jaa globalizacija sve vie se osjea kako ovjek, kaopojedinac,svevieseotuujeizatvarausamogasebe.Istoseosjeaizazajednicu 270

mrZORANZEKI: Religija,masovnimedijiiglobalizacijazajednod(i)oopegdobra kojasenedoivljavakaonetovrijedno.Zbogtogaidrutvoiglobalizacija,aliimedi ji, moraju nanovo preispitati svoje djelovanje i odgovoriti jesu li negdje pogrijeili. itav svijet je postao veliki globalni medij(Buri, 2009: 532). Jesu li dali sve od sebe da usree ovjeka ili su ga zarobili. U svemu tome religija kao sastavni dio drutva mora progovoriti o propadanju drutva, ali i njegovoj vrijednosti kao opeg dobra. Je li sustavvrijednostiizopaenpasedobropredstavljakaonetotradicionalnoidekaden tno, a zlo kao dobro, moraju se propitati svi aktivni sudionici i kreatori globalizacije i masovnihmedija. Literatura Buri, J. (2009), Masovni mediji kao subjekti manipulacije, Obnovljeni ivot, god.LXIV,br.14,Zagreb. imi,E.(2005),Religijaidrutvo:Religijskaipersonalistikaetika,Status magazinza(politiku)kulturuidrutvenapitanja,br.6,Mostar. Haramija, P. (2009), Etiki obzor utemeljitelja odnosa s javnou i etika u toj strucidanas,Obnovljeniivot,god.LXIV,br.2,Zagreb. Hrvatskiopileksikon(1996),LeksikografskizavodMiroslavKrlea,uredioAu gustKovaec,Zagreb:GZH. Albanese, L. (2004), Catherine: Amerika, religije i religija, prijevod: Reid Ha fizoviiEnesKari,Sarajevo:TKDahinpai. Malovi, S. (2006), Etika u medijima: Tko je pozvan na odgovorno djelova nje?,Rijekiteolokiasopis,god.14,br.I(27). Marasovi,.(2001),Evangelizacijaimediji,Vrhbosnensiaasopiszateoloka imeureligijskapitanja,god.1(br.V),Sarajevo. Nadabin Defterdarevi, M. (2005), Pravo medija: nunost ograniene slobode, Mostar:Slovo. Suvremena katolika enciklopedija, R (2005), Priredili: Michael Glazier i Moni kaK.Hellwig,uredioMatoZovki,Split:Marijantisak.

271