SAOBRAAJNI FAKULTET

SEMINARSKI RAD
INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI TEMA: ITS U UPRAVLJANJU VOZNIM PARKOM

MENTOR: Prof.dr. Sinan Alispahi

STUDENT: Mladen Stojanovi BR. INDEXA: PDS-S-06/12

Travnik, sijeanj 2014.god.

1

SADRAJ:
UVOD.........................................................................................................................................3 1. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI......................................................................4 1.1. Tehnologije ITS-a............................................................................................................6 1.2. Inteligentne transportne aplikacije...................................................................................9 2. UPRAVLJANJE VOZNIM PARKOM................................................................................13 2.1. Definicija i sastav voznog parka....................................................................................13 2.2. Transportni proces i elementi transportnog procesa......................................................14 2.3. Elementi rada voznog parka...........................................................................................15 2.4. Proizvodnost teretnog vozila..........................................................................................16 3. ITS U UPRAVLAJNU VOZNIM PARKOM......................................................................19 3.1. Praenje i nadzor komercijalnih vozila..........................................................................19 3.2. Koritenje ITS sustava u razne svrhe upravljanja voznim parkom................................21 ZAKLJUAK..........................................................................................................................23 LITERATURA.........................................................................................................................24

UVOD
Inteligentni transportni sustavi u prometu sve se vie nastoje uvesti u veinu razvijenih zemalja da bi se u konanici olakalo odvijanje prometa te naravno poboljala sigurnost odvijanja prometa. Naime, veina razvijenijih zemalja ve je uvelike uhodana sa koritenjem ITS-a, i to ne samo u prometu. ITS je novija tehnologija koja se koristi u raznim granama i aspektima kako bi unaprijedila i ubrzala razne sloene procese. U ovom se radu valja usredotoiti na prometni aspekt ITS-a koji se nastoji ubrzano uvesti i na nae prometnice. Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim guvama i sinergije nove informacijske tehnologije za simulaciju, real-time kontrolu i komunikacijske mree. Cilj rada je prikazati uinkovitost i korisnost primjene ITS-a u svim aspektima, a naroitu u prometu. Sigurnost i kvaliteta prometa glavni su imbenik uvoenja ove tehnologije. Smatra se da e se potpunim uvoenjem doprinijeti smanjenju broj zastoja u prometu i ekanja, a to je jo vanije i smanjenju broja prometnih nezgoda i stradanja. Svrha rada moe se gotovo poistovjetiti sa ciljem jer je svrha naravno itatelja upoznati s nainom funkcioniranja ITS tehnologije, poznatim vrstama te koliinom uinkovitosti u zemljama u kojima se ITS primjenjuje. Osnovna svrha ovog rada je uvidjeti naine i ITS sustave koji se primjenjuju u upravljanju komercijalnim voznim parkom, gdje ITS pokazuje i najvei broj svojih pozitivnosti. Upravljanje voznim parkom danas postaje mnogo efikasnije i nadasve jednostavnije, jer ITS na jednostavan i brz nain omoguavaju operateru potrebne podatke o vozilima, a koji se odnose na trenutni poloaj vozila (GPS), situaciju na prometnicama (radiokomunikacija), potronju goriva, proraun putanje kretanja vozila (itinerer) itd. Pruene informacije o koritenju ITS u rjeavanju svakodnevnih problema s kojima se susree jedan operater u organizaciji i upravljanju voznim parkom komercijalnih vozila u zemlji i inozemstvu, sluit e kao dokaz da se koritenje ITS-a u poduzeima koja se bave ovom privrednom djelatnou itakako i viestruko isplati.

1. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI

Pojam inteligentni transportni sustav (ITS) odnosi se na napore za dodavanje informacijske i komunikacijske tehnologije za tehnologiju prijevoza i vozila u nastojanju da e se upravljati imbenicima koji su obino u sukobu jedni s drugima, kao to su vozila, optereenja, i rute za poboljanje sigurnosti1. Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim guvama i sinergije nove informacijske tehnologije za simulaciju, real-time kontrolu i komunikacijske mree. Zaguenje prometa je u porastu u cijelom svijetu kao rezultat poveane motorizacije, urbanizacije, porasta broja stanovnika te promjene u naseljenosti. Zaguenje smanjuje uinkovitost prometne infrastrukture i poveava vrijeme putovanja, zagaenje zraka i potronju goriva. Nedavna istraivanja vladinih aktivnosti u podruju ITS - posebno u Sjedinjenim Amerikim Dravama - dodatno motivira i percipira potrebu za domovinsku sigurnost. Mnogi od predloenih ITS sustava ukljuuju nadzor prometnica, koji je prioritet za domovinsku sigurnost. Financiranje mnogih sustava dolazilo bi direktno kroz dravne sigurnosne organizacije ili uz njihovo odobrenje. Nadalje, ITS moe igrati ulogu u brzini masovne evakuacije ljudi u urbanim centrima, u sluajevima kao to su prirodne katastrofe ili prijetnje. Velik dio infrastrukture i planiranja ukljueni su sa svojim paralelama i potrebama za dravnu sigurnost sustava. U razvijenom svijetu, migracije stanovnitva iz ruralnih u urbanizirana stanita napredovala su drugaije. Mnoga podruja u zemljama u razvoju su urbanizirana bez znaajnih motorizacija. U podrujima kao to su Santiago, ile i slino, visoka gustoa naseljenosti je podrana od strane multimodalnih sustava. Mali dio stanovnitva moe si priutiti automobile. Automobili uvelike poveavaju zaguenja u multimodalnom transportnom sustavu. Oni takoer proizvode znatne koliine zagaenja zraka, predstavljaju znaajan sigurnosni rizik, i stvaraju osjeaj nejednakosti u drutvu. Ostali dijelovi svijeta u razvoju, poput Kine, ostati e u velikoj mjeri ruralni, ali su brzo urbanizirani i industrializirani. U tim podrujima motorizirana infrastruktura se razvija uz motorizaciju stanovnitva. Gradska infrastruktura se brzo razvija, pruajui priliku za izgradnju novih sustava koje sadre ITS u ranim fazama. Inteligentni transportni sustav (ITS) se moe definirati kao holistika, upravljaka i informacijsko-komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasinog sustava prometa i transporta kojim se postie znatno poboljanje performansi, odvijanje prometa, uinkovitiji transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti u prometu, udobnost i zatita putnika, manja oneienja okolia, itd. ITS ima znaenje novoga kritinog pojma koji mijenja pristup i trend razvoja prometne znanosti i tehnologije transporta ljudi i roba tako da se uinkovito rjeavaju rastui problemi zaguenja prometa, oneienja okolia, uinkovitosti prijevoza, sigurnosti i
1

Intelligent Transport Systems, Sijeanj 2009, broj 322, URL: http://www.parliament.uk/documents/post/postpn322.pdf

zatite ljudi i roba u prometu, U tom smislu inteligentna prometnica predstavlja kibernetsku i informacijsko-komunikacijsku nadgradnju klasinih prometnica tako da se osim osnovnih fizikih funkcija ostvaruje bolje informiranje vozaa, voenje prometa, sigurnosne aplikacije, itd. ITS je sustav koji isporuuje usluge i informacije korisnicima putem distribuiranog informacijskog sustava uz uporabu suelja koje je prilagoeno korisniku ili pokretnom objektu, bilo u okviru privatnog ili javnog sektora. Sustav ITS mora biti konvergentan i otvoren, nudei s jedne strane primjenu razliitih tehnologija interaktivnog i multimedijalnog obiljeja, i s druge strane jamei cjelovitost djelovanja po cijelom geografskom podruju, od mikrolokacija, gradova do regija, drava i kontinenata. Osnovna svrha implementacije inteligentnog transportnog sustava je podii kvalitetu prometovanja i transporta, poboljati iskustva vozaa i putnika, poboljati postupke vezane za putovanja ljudi, razmjenu dobra i usluga, te poveati sveukupnu prometnu informacijsku transparentnost. Stoga je glavni cilj izgradnje ITS-a, integracija sustava koji e poboljati putovanja i prijevoz kroz uinkovitije i sigurnije kretanje ljudi, robe i informacija, uz veu mobilnost, veu uinkovitost goriva i manje zagaenje okoline, tj. sigurniji ekosistem u cijelosti. U skladu s glavnim ciljem mogu se definirati posebni ciljevi koji poblie opisuju i pojanjavaju irinu koju obuhvaaju sustavi ITS: poveavanje radne uinkovitosti i kapaciteta transportnog sustava, poveanje mobilnosti osoba i robe, prevencija i smanjivanje nezgoda i teta uzrokovanih transportom, smanjena potronja energije i dugorono kontrolirana zatita okolia2. Potrebno je takoer napomenuti da i postojei prometni sustavi imaju odreena svojstva inteligencije iz same logike, jer je i ovjek u pravilu dio tog sustava, ali inteligencija i komunikacija izmeu vozila i objekata nisu kvalitetno umreene i sustavno organizirane. Osnovnu sr ITS-a ine sustavna upravljaka i informatiko-komunikacijska rjeenja ugraena u mrenu infrastrukturu, vozila, upravljake centre i razliite komunikacijsko raunalske terminale. Razvoj prometa klasinom izgradnjom infrastrukture doveli su do problema efikasnosti i zahtjeva za novim usklaenim rjeenjima u cestovnom i drugim granama prometa, te njihovim sueljima s lukim, kolodvorskim, te logistikim i dr. prometno-transportnim sustavima.

Slika 1. Inteligentni transportni sustavi

2

INTELIGENTNI SUSTAVI UPRAVLJANJA PROMETOM; B. Horvat, I. Mati; Pomorski Fakultet u Rijeci; Rijeka, 2010. god.

1.1. Tehnologije ITS-a

Inteligentni transportni sustavi razlikuju se u tehnologijama koje se primjenjuju; od osnovnih sustava upravljanja kao to su auto navigacija, saobraajni signali kontrole, sustavi upravljanja kontejnerima, promjenljivi prometni znakovi, automatsko prepoznavanje registarskih oznaka ili kamere za praenje brzine, zatim kao to su sigurnosni sustavi i vie naprednih aplikacija koje integriraju ive podatke i povratne informacije iz brojnih drugih izvora, kao to su parking smjernice i informacijski sustavi, vremenska prognoza, most za odleivanje sustava i slino. Osim toga, tehnike su se razvili kako bi se omoguile napredno modeliranje i usporedbu s povijesnim podatcima osnovnih podataka. Nadalje e biti opisane neke od konstitutivnih tehnologija koje se obino provode u ITS-u. Beine komunikacije Razliiti oblici beinih komunikacijskih tehnologija su predloene za inteligentne transportne sustave. Radio modem komunikacija na UHF i VHF frekvencije se nairoko koristi za velik odnosno irok raspon komunikacija. Kratkog dometa komunikacije (manje od 500 metara) mogu se ostvariti koritenjem IEEE 802.11 protokola3, posebno TALAS. Teoretski raspon ovih protokola moe se produiti koristei Mobile ad-hoc mrea ili umreavanje. Za dui niz komunikacije predloeno je koritenje infrastrukturne mree, kao to su WiMAX (IEEE 802,16), Globalni sustav za mobilne komunikacije (GSM), ili 3G . Longrange komunikacije koristei ove metode su dobro uspostavljene ali, za razliku od kratkog dometa, ove metode zahtijevaju opsene i vrlo skupe infrastrukture implementacije. Tu je nedostatak konsenzusa u tome to bi poslovni model trebali podrati ovu infrastrukturu. Ovaj oblik komunikacije meu voznim jedinicama postao je karakteristian za pojedine slube (policija, auto moto klubovi, slube odravanja puteva itd.) i predstavlja njihov nezaobilazan faktor u funkcioniranju i boljoj organizaciji.

Slika 2. Beine komunikacije

3

Skupina standarda 802.11 trenutano sadri est naina beine modulacije signala, koji koriste isti protokol, a najei naini su definirani a, b i g dodatcima izvornog standarda; sigurnosne odredbe su naknadno dodane i okupljene su u 802.11i dodatku. Ostali dodatci ove porodice (c-f, h-j, n) su servisna podoljanja i proirenja ili ispravke prijanjih odredbi

Plutajui auto podatak Plutajui auto podatak (FCD), takoer poznat kao plutajui stanini podatak, je metoda za odreivanje brzine prometa na cestovnoj mrei. Ona se temelji na prikupljanju podataka lokalizacije, brzine, smjera kretanja i vremena informacije iz mobitela u vozila koja se pokreu. Ovi podaci su bitan izvor za informacije o prometu i za veinu inteligentnih transportnih sustava (ITS). To znai da svako vozilo sa aktivnim mobilnim telefonom djeluje kao senzor za cestovne mree. Na temelju tih podataka, zaguenje prometa moe se identificirati, putovanje, odnosno duina puta moe se izraunati, a izvjea o prometu mogu brzo biti generirani. Mjerenjem i analizom mree podataka, koristei triangulaciju, uzorak podudaranja ili stanicu u sektoru statistike - u anonimnom obliku - podaci se pretvaraju u toan protok informacija prometa. S vie zaguenja, postoji vie automobila, vie mobitela, te stoga vie sondi. U velegradska podruja, udaljenost izmeu antena je kraa i dakle, tonost se poveava. Nema potrebe za gradnjom infrastrukture uz cestu, ve se samo postojea mrea mobilnih telefona moe iskoristiti. U nekim gradskim podrujima koristi se RFID signal4 iz ETC transpondera. Tehnologija plutajuih auto podataka prua velike prednosti u odnosu na postojee metode mjerenja prometa: znatno jeftiniji od senzora ili kamere vea pokrivenost: sva mjesta i ulice bre postavljanje (bez radne zone) i manje odravanja radi u svim vremenskim uvjetima, ukljuujui i jaku kiu Vrijeme putovanja te podaci o autoputevima takoer se prikupljaju pomou senzora na osnovu Bluetooth tehnologije.

Slika 3. FCD sustav

4

RFID je tehnologija koja koristi radio frekvenciju kako bi se razmjenjivale informacije izmeu prijenosnih ureaja/memorija i host raunala

Sensing tehnologije Tehnoloki napredak u oblasti telekomunikacija i informacijske tehnologije u kombinaciji sa stanjem mikroipa, RFID (Radio Frequency Identification), i jeftini inteligentni svjetionik sensing tehnologije imaju poboljane tehnike mogunosti koje e olakati sigurnosne prednosti voza za inteligentne transportne sustave na globalnoj razini. Infrastrukturni senzori su neunitivi (kao u-road reflektori) ureaja koji su instalirani ili ugraeni na cesti ili u neposrednoj okolini cesta (zgrade, stupovi, znakovi) kao obavezna ifrastruktura, i moe ih se runo iriti tijekom preventivnih izgradnja cesta ili odravanja. Video za otkrivanje vozila Mjerenje protoka prometa i automatskim otkrivanjem incidenta pomou video kamera je jo jedan oblik detekcije vozila. Budui da video sustavi za otkrivanje poput onih koje se koriste za automatsko prepoznavanje registarskih oznaka ne ukljuuje instaliranje bilo koje od komponenti izravno na kolniku, ovaj tip sustava je poznat kao "ne-nametljiva" metoda detekcije prometa. Kamere su obino postavljene na stupove ili konstrukcije iznad ili uz kolnik. Veina video sustava za otkrivanje zahtijeva neke poetne konfiguracije za "nauiti" procesor slike. To obino ukljuuje unos poznatih mjerenja kao to su udaljenost izmeu linija ili visina kamere iznad kolnika. Pojedini video procesor detekcije moe otkriti promet istodobno jedne do osam kamera, ovisno o marki i modelu.

Slika 4. Videonadzor prometa

1.2. Inteligentne transportne aplikacije

Elektronska naplate cestarine (ENC) omoguuje vozilu proi kroz vrata cestarina u punoj brzini, smanjenje zaguenja na naplatnim postajama i automatizaciju naplate cestarine. Izvorno ETC sustavi su koriteni za automatizaciju naplate cestarine, ali novije inovacije koriste se da bi se izvrilo smanjenje zaguenja kroz koridor zone u centru grada5. Elektronika naplata cestarine (ENC) metoda je beskontaktne naplate bez posredovanja blagajnika, a proces naplate cestarine odvija se pomou ENC-ureaja smjetenog na vjetrobranskom staklu vozila i antene na naplatnoj stazi. Moe se viekratno nadopunjavati na eljeni iznos i koristiti u razdoblju koje odgovara korisniku, jer ENC nema vremenskog ogranienja koritenja. Kupnjom ENC ureaja i pravilnom uporabom, omoguuje se bre i lake plaanje cestarine. Do prije nekoliko godina veina ENC sustava temeljila se na koritenju radio ureaja u vozilu koja su se koristila za identifikaciju vozila. Drugi sustavi koji se koriste ukljuuju barkod naljepnice, prepoznavanje registarske ploice, infracrvena komunikacija sustava i slino.

Slika 5. ENC ureaji Provoenje kamera u prometni sustav, koji se sastoji od kamere i ureaja za monitoring vozila, koristi se za otkrivanje i identifikaciju vozila te prekoraenja ogranienja brzine. Aplikacije ukljuuju6:

Brze kamere koje identificiraju vozilo koje putuje preko dozvoljene odnosno ograniene brzine. Mnogi takvi ureaji koriste radar za otkrivanje brzine ili elektromagnetske petlje zakopane u svakoj prometnoj traci ceste. Crveno svjetlo kamere koje detektira vozila koja prelaze liniju

5 6

Prometna zona; URL: http://www.prometna-zona.com/cestovni-cestarina.html Intelligent transportation system ; URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Intelligent_transportation_system

Kamere za autobusnu traku koje identificiraju vozila koja putuju u stazama rezerviranima za autobuse. U nekim jurisdikcijama, autobus trase takoer se mogu koristiti za taksi ili slino Kamere koje identificiraju vozila koja prelaze eljeznike prijelaze na mjestima gdje to nije dozvoljeno Kamere koje identificiraju vozila koja prelaze duple linije Kamere na raskrijima; ovaj tip kamera se uglavnom koristi u gradovima ili jako naseljenim podrujima

Nedavno se u pojedinim dravama poelo s eksperimentiranjem s promjenjivim ogranienjem brzine koja se mijenja s obzirom na zaguenje na cestama i slinim imbenicima. Cilj je naravno smanjenje broja prometnih nezgoda te jednostavniji protok prometa. Nastoji se ne raditi promjene ogranienja brzine u loim uvjetima ve da se isto primjenjuje i regulira i u dobrim uvjetima.

Slika 6. Nadzor prometa pomou kamera Znatan broj tekih prometnih nesrea uzrokovan je velikim brzinama vozila neprilagoenim prometnici i trenutnim uvjetima u prometu. Stoga je kontrola brzine jedna od najvanijih mjera za poveanje sigurnosti na cestama. U dosadanjoj praksi veina postupaka kontrole brzine vozila temelji se na mjerenju trenutne brzine na pojedinim tokama prometnice. Na ovaj nain moe se u odreenoj mjeri primorati vozae na sporiju vonju u blizini kontrolnih toaka, meutim nameu se pitanja: kako osigurati uravnoteeni tok prometa na duljim dionicama prometnice i kod vozaa stvoriti kulturu potivanja prometnih pravila i znakova ogranienja brzine.
10

Peek je razvio sustav za automatsko prepoznavanje i praenje vozila koji se izmeu ostalog koristi i za kontrolu brzine na principu detekcije vozila i mjerenja prosjene brzine na dionicama prometnice. Na mjernim tokama vozila se detektiraju i snimaju te se vri automatsko optiko prepoznavanje registarskih tablica. Podaci sa mjernih toaka alju se centralnom serveru koji na osnovu podataka o vozilu, vremenu i preenom putu rauna prosjenu brzinu svih vozila na svakoj dionici. Ukoliko je neko vozilo prekorailo maksimalnu dozvoljenu brzinu, generira se prekraj. Obrada prekraja moe biti automatska (sustav generira kaznu za vozaa koristei podatke iz policijske baze) ili runa (operater na Back-office raunalu). Sustav takoer omoguava automatsko slanje podataka policijskoj ophodnji o vozilima koja su prekoraila brzinu ili se nalaze na listi traenih vozila7.

Slika 7. Princip oitavanja registarskih oznaka Prednosti sustava za automatsku kontrolu prosjene brzine nad klasinim metodama: - Mogue je kontrolirati brzinu na znatno veem podruju (proizvoljno velike dionice) - Vozai ne mogu izbjegavati kontrolne toke (usporavanje, obilaenje) - Kontrola brzine se vri 24 sata na dan - Postie se efekt ujednaenja brzine vozila na veim dionicama prometnice ime se znatno podie sigurnost sudionika u prometu, smanjuju se guve i stres kod vozaa, buka i zagaenje okolia - Pravedniji nain kontrole i kanjavanja vozaa - Automatizira se obrada prekraja i kazni

URL: http://www.peek.hr/roadrunner.htm

11

Slika 8. Princip rada sustava za kontrolu prosjene brzine

12

2. UPRAVLJANJE VOZNIM PARKOM 2.1. Definicija i sastav voznog parka

Pod pojmom vozni park podrazumijeva se skup svih transportnih sredstava autotransportne organizacije (autobusi, zglobni autobusi, teretna motorna vozila, tegljai, prikolice i poluprikolice). Vozni park moe biti formiran po organizacijskim i teritorijalnim potrebama. Organizacijski vozni park se moe formirati za djelatnosti javnog prijevoza ili za djelatnosti prijevoza za vlastite potrebe. Formiranje voznih parkova po teritorijalnim potrebama podrazumijeva sve navedene oblike organizacijskog voznog parka ali s ogranienim teritorijalnim djelovanjem, odnosno zadatkom podmirenja transportnih potreba posmatrane teritorijalne oblasti. Vozni park drumskih transportnih sredstava sastoji se od drumskih i prikljunih vozila ije su eksploatacijsko-tehnike karakteristike razliite i tehniko stanje nejednako. Pod eksploatacijsko-tehnikim karakteristikama podrazumijevaju se gabaritne dimenzije vozila duina, irina, visina, razmak osovina, razmak tokova, duina prednjeg i zadnjeg prepusta, polumjeri podune i poprene prolaznosti, radijus okretanja, dinamika svojstva vozila, masa praznog vozila, ekonominost pogona, pogodnost za tehniko odravanje, kapacitet vozila korisna nosivost, specifina povrinska i zapreminska nosivost u t/m2 itd. Ukoliko je vozni park sastavljen od vozila iste marke i tipa onda je to homogen vozni park. Sastav voznog parka po pravilu je rijetko homogen. Vozni park najee je heterogene strukture tj., sastavljen je od vozila razliitih marki i tipova, kategorije korisnih nosivosti su razliite pa su i tehniko-eksploatacijske karakteristike razliite. Visoku efikasnost pri radu voznog parka najlake je ostvariti s homogenim voznim parkom, kod kojeg je tehniko odravanje vozila lake i racionalnije. Radi toga, kod formiranja voznih parkova potrebno je teiti "tipizaciji" vozila ili bar broj marki i tipova vozila zastupljenih u voznom parku svesti na minimum. Pri organiziranju eksploatacije vozila, radi stvaranja uvjeta za uporeivanje rada vozila u voznom parku, potrebno je izvriti podjelu na grupe vozila koje imaju iste tehnikoeksploatacisjke karakteristike i ije je stanje priblino jednako. Vozila se po pravilu svrstavaju u grupe u funkciji marke i tipa vozila, godine proizvodnje, korisne nosivosti, namjene tovarnog prostora (sanduari, cisterne, hladnjae, teretna vozila s ureajima za samoistovarkiperi itd; autobusi za meugradski promet, autobusi za prigradski promet, autobusi za turistike vonje itd.) Vozila se svrstavaju u grupe i u zavisnosti od uvjeta eksploatacije, kako bi se izmeritelji rada vozila mogli uporeivati.8

Topenarevi Ljubomir, Organizacija i tehnologija drumskog transporta, Graevinska knjiga, Beograd, 1987.

13

2.2. Transportni proces i elementi transportnog procesa

Transportni proces predstavlja proces premjetanja prevoenja putnika i robe i ukljuuje sve pripremne i zavrne operacije: pripremu robe, prijem, utovar, prijevoz, istovar i predaju robe, odnosno ukrcavanje, prijevoz i iskrcavanje putnika. Transportni proces obuhvaa i upuivanje vozila na mjesto utovara robe ukrcavanje putnika. Potpuni ciklus transportnog procesa obuhvaa: upuivanje vozila na mjesto utovara robe ukrcavanje putnika prijem i utovar robe ukrcavanje putnika prijevoz robe putnika istovar i predaja robe iskrcavanje putnika Prosta vonja obuhvaa potpun ciklus transportnog procesa i sastoji se iz utovara robe (ukrcavanja putnika), prijevoza robe (putnika), istovara robe (iskrcavanja putnika) i dolaska vozila na slijedee mjesto utovara robe (ukrcavanja putnika). Sloena vonja je transportni proces sastavljen od potpunih i nepotpunih ciklusa transportnog procesa pri emu se transportno sredstvo vozilo u toku izvrenja transporta kree od poetne toke vonje ka krajnjoj s usputnim stajanjima radi utovara istovara tereta, odnosno ukrcavanja iskrcavanja putnika. Pod obrtom se podrazumijeva transportni proces koji se sastoji iz jedne ili nekoliko vonji sa povratkom prevoznog sredstva vozila u prvobitnu polaznu toku. Pojam prevoznog puta definira odabrani i vozau propisani pravac kretanja vozila pri izvrenju prijevoza izmeu dva mjesta. Definiranje pravca kretanja vozila neophodno je kada su te dvije toke spojene s dva ili vie putnih pravaca i tada prevozni put obavezno propisuje dispeerska sluba i unosi u putni nalog vozila. Odabrani prevozni put po pravilu mora biti najbolji i najkrai. Za pojam prevozni put u praksi se korist e i termini ITINERER i MARRUTA. U toku vrenja transportnog procesa putnici ili roba se transportirauju na odreenim udaljenostima i pri tome se ostvaruje transportni rad. Transportni rad je umnoak ostvarenog obima prijevoza putnika ili koliine prevezenog tereta i prosjene udaljenosti na kojoj je transport izvren. Transportni rad izraava se putnikim i tonskim kilometrima. Za jedinicu transportnog rada u putnikom prometu uzima se putnik kilometar (pkm) i to je rad ostvaren prijevozom jednog putnika na udaljenosti od jednog kilometra. Za jedinicu transportnog rada u robnom - teretnom saobraaju uzima se tonski kilometar (tkm) i to je transportni rad dobijen prijevozom jedne tone tereta na udaljenosti od jednog kilometra.

14

2.3. Elementi rada voznog parka

Dobra organizacija drumskog transporta podrazumijeva precizno planiranje i optimalnu organizaciju eksploatacije transportnih sredstava pri procesu transporta robe i putnika. Precizno planiranje zahtijeva temeljno izuavanje prijevoznih zahtjeva i uvjeta pri kojima treba organizirati transport u narednom vremenskom periodu uz analizu ostvarenih rezultata rada vozila u prethodnom periodu. Pri odreivanju transportnog rada voznog parka potrebno je izmjeriti elemente koji se odnose na: a) vremenski bilans vozila u danima b) vremenski bilans vozila u satima c) uvjete pri izvrenju transportnih procesa (brzina vonje, udaljenost prijevoza) d) preeni put vozila i stupanj iskoritenja preenog puta e) stupanj iskoritenja kapaciteta vozila. Poznavanje nivoa izmjeritelja eksploatacije transportnih sredstava omoguava odreivanje nivoa produktivnosti rada istih i utvrivanje potrebnih kapaciteta za pravovremeno podmirenje transportnih zahtjeva klijenata. Poznavanje nivoa izmjeritelja eksploatacije i njihovog utjecaja na proizvodnost vozila omoguava poduzimanje potrebnih mjera za poveanje proizvodnosti rada transportnih sredstava i izvrenje transporta uz nie transportne trokove.

15

2.4. Proizvodnost teretnog vozila

Pod pojmom "proizvodnost teretnog vozila" podrazumijevamo koliinu prevezenog tereta u tonama (ostvaren obim prijevoza u tonama) ili izvren transportni rad u tkm u jedinici vremena. Proizvodnost koja se odnosi na ukupno (kalendarsko) vrijeme vozila naziva se puna proizvodnost i dobija se kada se ostvareni obim prijevoza ili transportni rad podijeli ukupnim kalendarskim vremenom vozila, tj. inventarskim auto satima. Proizvodnost koja se odnosi na radno vrijeme vozila naziva se radna proizvodnost i dobija se kada koliinu prevezenog tereta u tonama ili ostvareni transportni rad u tkm u nekom periodu vremena podijelimo sa satima rada vozila u tom vremenskom periodu. Punu proizvodnost pri tome oznaavamo simbolima WU i WQ, dok radnu proizvodnost oznaavamo simbolima WU i WQ. Prema datim definicijama puna proizvodnost biti e:

Za radnu proizvodnost izrazi dobijaju oblik:

Proizvodnost koja se ostvari za 1 sat rada vozila na prevoznom putu procesa transporta naziva se satnom proizvodnou vozila. Pri tome jedna vonja s teretom izvrava se za vrijeme t, te e prema tome broj izvrenih vonji u toku jednog sata rada vozila biti:

Budui da je vrijeme jedne vonje s teretom:

gdje je: t vrijeme trajanja jedne vonje s teretom u satima tw vrijeme vonje vozila u toku jedne vonje tui vrijeme trajanja utovara i istovara biti e:

16

Prema tome biti e:

Zamjenom u izraz za broj vonji u tijeku jednog sata dobiti e se:

U tijeku svake vonje prosjeno prevezena koliina tereta dobiti e se iz relacije:

tj.

i izvriti e se transportni rad:

gdje su: q prosjeno prevezena koliina tereta u toku vonje s teretom q korisna nosivost vozila koeficijent statikog iskoritenja nosivosti vozila koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila Satna proizvodnost rada teretnog vozila na prevoznom putu biti e: u tonama:

u tonskim kilometrima:

17

3. ITS U UPRAVLAJNU VOZNIM PARKOM 3.1. Praenje i nadzor komercijalnih vozila

Osnovna uloga u koritenju ITS sustava u upravljanju voznim parkom je u praenju i nadzoru voznog parka. Global Positioning System (GPS) je satelitski sustav koji prua vrlo precizno odreivanje lokacije uz upotrebu posebnih GPS prijamnika. GPS podaci su ogranieni za upotrebu sami po sebi, osim ako nisu u kombinaciji sa snanim vizualizacijskim alatom kao to su Geografski informacijski sustavi (GIS). GIS je iroko prihvaen vizualizacijski alat koji prikazuje podatke u grafikom obliku, koji je prikladan i uinkovit nain komuniciranja sa sloenim informacijama. Ovi sustavi takoer imaju hrpe postojeih prostornih i neprostornih podataka kao i razliite slojeve informacija koje se mogu izraziti kao karte. Tako, integracija GPS i GIS-a dovodi do postojanja monog alata koji ima lokacijske i vizualizacijske aspekte koji se mogu staviti na djelotvornu uporabu u svim njezinim primjenama. Upravljanje voznim parkom bavi se daljinskim praenjem i nadzorom vozila za uinkovito koritenje resursa, za izgradnju informacijskih suelja kroz koje korisnici kao i vlasnici mogu pratiti robe i vozila. GPS-GIS integrirani sustavi pruaju u stvarnom vremenu smislene lokaciju i status vozila u floti, koji se mogu koristiti za planiranje putovanja, realiziraju u realnom vremenu zahtijeve potroaa i prate promet, stanje i ponaanje vozaa. Ovi sustavi su sastavni dio svih modernih sustava upravljanja flotom i igraju vanu ulogu u pruanju podataka za planiranje i optimizaciju logistike u dananjem sve konkurentnijem scenariju. Nekoliko tipova ureaja za praenje vozila postoje. Obino su klasificirani kao "Passive" i "Active". "Pasivni" ureaji pohranjuju GPS lokaciju, brzinu, smjer, a ponekad i okida dogaaja kao to je klju za ukljuivanje/iskljuivanje, vrata otvorena/zatvorena. Nakon to se vozilo vraa na unaprijed toke, ureaj je uklonjen i podaci su preuzeti na raunalo za ocjenu. Pasivni sustavi ukljuuju preuzimanje podataka beino. "Aktivni" ureaj takoer prikuplja iste podatke, ali se obino prenose podaci u realnom vremenu, putem mobilnih ili satelitskih mrea na raunalo ili podatkovni centar za evaluaciju. Mnogi suvremeni ureaji za praenje vozila kombiniraju obje varijante, aktivne i pasivne sposobnosti praenja: kad su mobilne mree dostupne, ureaj za praenje je spojen da prenosi podatke na server, kada mrea nije dostupna, ureaj pohranjuje podatke u unutarnju memoriju ili e prenositi pohranjene podataka na posluitelj kasnije, kada mrea postane dostupna ponovno.

Slika 9. Primcip rada GPS sustava

19

GPS sustav temelji se na: 1. GPS ureaj za praenje: Ureaj se uklapa u vozilo i snima informacije GPS lokacija, razlikuje se od podataka ostalih vozila u redovitim razmacima na sredinjem serveru u odnosu na drugo vozilo. Podaci mogu ukljuivati koliinu goriva, temperaturu motora, visinu, obrnuto geokodiranje, signal za otvorena vrata, pritisak u gumama, prekid goriva, skretanje s rute, rutiranje vozila, stanje baterije, GSM predbroj, broj GPSsatelita u pogledu, koliinu goriva, status hitnih brojeva, kumulativ praznog hoda, mjera za preeni put, broj okretaja motora, i mnogo vie. Sposobnost tih ureaja zapravo odluuju konanu sposobnosti cijelog sustava za praenje. 2. GPS Server za praenje: Server za praenje ima dvojnu odgovornost. Prva, primitak podataka iz jedinice GPS-a, praenje i sigurno pohranjivanje i dostava informacija na zahtjev korisnika. To je inteligencija, snaga i konfiguracija GPS servera za pra enje, koja kulminira u uporabljivosti i podrki. 3. Korisniko suelje: Korisniko suelje odreuje kako ete biti u mogunosti pristupiti informacijama, pregledu podataka o vozilu i izmamiti vane poslovne detalje iz nje.

20

3.2. Koritenje ITS sustava u razne svrhe upravljanja voznim parkom Pored osnovne uloge ITS sustava u upravljanju voznim parkom tj. nadzora i praenja komercijalnih vozila, postoje i neke druge uloge gdje je ITS naao svoju primjenu za efikasnije rjeavanje konkretnih problema u upravljanju komercijalnim voznim parkom. Ovdje spadaju: 1. Stolen Vehicle: potroaka i komercijalna vozila mogu biti opremljena RF ili GPS ureajem kako bi se omoguilo policiji praenje i vraanje vozila. U sluaju Lo Jack, policija moe aktivirati praenje jedinice u vozilu i izravno pratiti praenje signala. 2. Fleet Management: Kada upravljte flotom vozila, znajui u realnom vremenu poloaj svih vozaa, omoguuje se uinkovitije upravljanje za zadovoljenje potreba kupaca. Bilo da je isporuka, usluga ili druga usluga poduzea, vozai sada samo trebaju mobitel ili internetsku vezu za komunikaciju i navoenje, a jeftino se naplauje praenje i otprema je uinkovitija. 3. Asset Tracking: Tvrtke trebaju pratiti vrijedne imovine za osiguranje ili drugu svrhu. Pratiti sada mogu zemljite u stvarnom vremenu imovine umjesto na karti i paljivo pratiti kretanje i radni status. 4. Field Service Management: Tvrtke s radnom snagom na terenu za usluge poput popravki ili odravanja, moraju biti u mogunosti planirati djelatnike na terenu na vrijeme, rasporediti do sljedeeg korisnika i biti u mogunosti da rade uinkovito ove operacije. Praenje vozila omoguuje tvrtkama brzo lociranje inenjera i aktivacije najblieg, upoznvanje s novim zahtjevima kupca, ili pruanje informacije dolaska. 5. Sale Field: Mobilni prodajni profesionalci mogu pristupiti realnom vremenu lokacijama. Na primjer, u nepoznatim podrujima, oni mogu pronai sebe, kao i kupce i dobiti upute za vonju i biti u blizini za as kod kupca. Prednosti ukljuuju poveanu produktivnosti, smanjenje vremena vonje i poveavanje vremena provedenog s klijentima. 6. Tracking Trailer: Prijevozne i logistine tvrtke esto rade s kamionima s odvojivim nosivim jedinicama. Dio vozila koje pokree vozilo je poznat kao kabina ili teglja dok je nosiva jedinica poznata kao prikolica. Postoje razliite vrste prikolica koje se koriste za razliite aplikacije, primjerice, hlaeni kontejner, sedlasta prikolica, kutija kontejner. 7. Transit Tracking: Ovo je privremeno praenje imovine ili tereta od jednog mjesta na drugo. Korisnici e osigurati da se sredstva koja se prevoze ne zaustave na putu kako bi se osigurala sigurnost imovine. Sustavi za praenje vozila su nairoko korisni u cijelom svijetu. Komponente dolaze u razliitim oblicima i strukturama, ali veina koristi GPS tehnologiju i SMS poruke. Veina e ponuditi real-time praenje, dok e ostali sustavi snimiti podatke u realnom vremenu i pohraniti iste. 8. Upravljanje autobusnim voznim parkom ukljuuje osiguravanje pravovremenog dolaska i otpreme autobusa. Otii korak dalje takoer ukljuuje nastojanje da se autobus ne dodiruje s drugim rutama, tj. rutama druge vrste prijevoza, i po rasporedu. U konvencionalnom sustavu nekakvo praenje vozila provodi se runo slanjem kontrolora prometa, na neke vane punktove. Ovaj sustav praenja ne daje 100%-tnu pokrivenost, to potpuno ovisi o ljudskim
21

osobinama, te je stoga sklono pogrekama, uz to je vrlo skupo, te nije mjerodavan dokaz, i podaci se generiraju u obliku upisa u registre, tj. ne posluuju se lako za raunalnu obradu. Sustav za praenje vozila na taj nain moe se definirati kao sustav koji omoguuje operaterima lako saznavanje lokacije vozila tijekom putovanja vozila. Osim koritenja podataka, ovi podaci takoer pruaju vane inpute za donoenje odluka. Sustav omoguava izraunavanje tone udaljenosti putovanja u odreenom razdoblju, izraun brzine autobusa na datoj lokaciji, analiza vremena koje je autobusu potrebno da pokrije odreene udaljenosti i tako dalje. To postaje vrlo moan alat u sluaju prometnog poduzea za privatne autobuse, kao i izraunavanje udaljenosti putovanja, na temelju kojih se isplauju isplate koje postaju potpuno objektivne.9

Slika 10. Upravljanje autobusnim voznim parkom

Koncept GIS-a i GPS kao sredstva za upravljanje voznim parkom; Lakovi H. Fakultet za saobraaj i komunikacije; Sarajevo 2012. god.

22

ZAKLJUAK
Upravljanje voznim parkom komercijalnih vozila predstavlja jedan jako sloen i nadasve zahtijevan posao od kojeg direktno zavisi efikasnost i produktivnost nekog prometnog poduzea. Da bi se sve poslovi vezani za upravljanje voznim parkom to efikasnije, bre i jednostavnije obavljali, izumljeni su i u praksu uvedeni posebni programi pod nazivom Inteligentni Transportni Sustavi koji primjenom visoke tehnologije i tehnoloka rjeenja nudei operaterima uvid u sve potrebne podatke i rjeenja za nastale probleme. ITS sustavi upravljanja voznim parkovima nali su ubrzo primjenu u mnotvu zadataka vezanih za upravljanje, pa su u relativno kratkom vremenskom periodu postali nezamjenjivi u ovoj brani. Naime, inteligentni transportni sustavi u prometu sve se vie nastoje uvesti u veinu razvijenih zemalja da bi se u konanici olakalo odvijanje prometa te naravno poboljala sigurnost odvijanja prometa. Inteligentni transportni sustavi razlikuju se u tehnologijama koje se primjenjuju; od osnovnih sustava upravljanja kao to su auto navigacija, saobraajni signali kontrole, sustavi upravljanja kontejnerima, promjenljivi prometni znakovi, automatsko prepoznavanje registarskih oznaka ili kamere za praenje brzine, zatim kao to su sigurnosni sustavi i vie naprednih aplikacija koje integriraju ive podatke i povratne informacije iz brojnih drugih izvora, kao to su parking smjernice i informacijski sustavi, vremenska prognoza, most za odleivanje sustava i slino. Sve ovo omoguuje lake upravljanje voznim parkovima i nudi mnotvo unapreenja u ve postojeim sustavima upravljanja to dodatno ini ITS sustave neophodnim alatima za rad u ovoj brani. U budunosti e se primjena ovih sustava dodatno proiriti i postati nephodan uvjet da se posao zvan razvoz i otprema robe to racionalnije i efkasnije obavi.

23

LITERATURA

1. Intelligent Transport Systems, Sijeanj 2009, broj 322, URL: http://www.parliament.uk/documents/post/postpn322.pdf 2. INTELIGENTNI SUSTAVI UPRAVLJANJA PROMETOM; B. Horvat, I. Mati; Pomorski Fakultet u Rijeci; Rijeka, 2010. god. 3. Prometna zona; URL: http://www.prometna-zona.com/cestovni-cestarina.html 4. Intelligent transportation system ; URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Intelligent_transportation_system 5. URL: http://www.peek.hr/roadrunner.htm 6. Topenarevi Ljubomir, Organizacija i tehnologija drumskog transporta, Graevinska knjiga, Beograd, 1987. 7. Koncept GIS-a i GPS kao sredstva za upravljanje voznim parkom; Lakovi H. Fakultet za saobraaj i komunikacije; Sarajevo 2012. god.

24