Knjiga Tevhida-Skraćeni-Komentar

Nas|eoer|g|na|a.
Aobtcsarocrbikitabit-tcvbia
5krankomenmrkn/Qerev04a
Auier|n|geer|u||iao|i-ieo||c
3alihb.AbdilazizAluejh
>aee|n|gu.
AbdulazizLl-Kahtani
Preveo:
Prof. Suljo Bahti
Lektor:
Asim Ljubijanki
Recenzija:
Prof. Ibrahim Hodi
Izdava:
Mesdid Tewhid
1120 Wien, Murilngengasse 61, Austrija
Tel: ++43 1 81 22 346, fax ++43 1 81 77 988
e-mail: ummet@ummet.at
KNJIGATEHIDA
8kM60lk0M60Mf
Sa||hb.Abd|| ar|rA|uejh
Saeo ka|ga:
A000Iat|tE|-Kahtan|
||.|
UVOD U KNIGU O THI DU1
' Sloi li su se uenjaci tevhi da da u hi stori j i i slama ni j e napi sana
knj iga na ovu temu kao to j e to ova knjiga. Ona predstavl j a poziv
ka tevhi du1 j er j e ejh1 rahimehul l ah1 poj asni o di j elove tevhida
i badeta1 tevhi da l i j epi h i mena i svojstava uopteno1 vel i ki irk i
njegove primj ere1 kao i puteve svakog od nj i h1 zatim nain na koj i se
uva tevhid1 a naveo je neto i o tevhi dur-rububi j je. Ukratko1 Knjiga
o jednoi je zai sta veli ko djelo1 pa prema tome treba da vodi dosta
rauna o njenom uenj u napamet1 i zuavanj u i razmi l j anj u o nj oj1
jer1 gdje god bio1 tebi je ova knjiga potrebna.
( Knj iga o tevhi du - jednoi ) : ) ednoa je da uini neto j ednim. Kae
se: Musl imani priznaj u Al lahovu j ednou1 tj . kod nj i h je onaj koji se
oboava jedan1 a on je Al lah1 subhanehu we teala.
T evhid koj i se trai od nas u Al lahovoj Knj i zi sastoj i se i z tri di j el a:
tevhi dur-rububi j j e1 tevhi dul-ul uhi j j e i tevhi dul -esmai wes-sifat.
T evhi dur-rububi j j e znai vj erovati da j e Allah j edinstven u Svojim
djelima koja su mnogobrojna1 kao: stvaranj e1 opskrba1 proivlj avanje1
usmrivanje . . . 1 j er je onaj koji je ui sti nu j edinstven u svim tim djelima
samo Allah1 subhanehu we teala.
Tevhi dul -ul uhi j j e i l i tevhi dul-i lahi j j e znai oboavati i z l j ubavi i
velianja1 i li1 to je Allahova j ednoa u djelima Nj egovi h robova.
Trea vrsta tevhida je tevhi dul-esmai wes-si fat1 a znai da rob
vjeruje da j e Allah j edinstven u svojim imenima i svojstvima i da Mu
u tome nema ni ko ravan.
Ove tri vrste tevhi da naveo j e ejh u ovoj knj i zi1 gdje j e pojasnio ono
za im postoj i vel i ka potreba l j udi1 a ne nalaze neto napi sano na tu
temu ( tevhi dul-i lahi j j e) . Pojasnio j e nj egove di j elove kao to su:
5
tevekkul l osanj anj e)1 strah1 l j ubav . . . 1 a nakon to je zavri o s tim1
pojasnio je ono to je suprotno tome1 tj . i rk.
i rk znai da pri drui nekoga Allahu1 subhanehu we teala1 u
Nj egovom rububi j j etu1 ul uhi jjetu i l i u Nj egovim imenima i
svoj stvima. A ono o emu se najvie govori u ovoj knj i zi je zabrana
pri pi si vanja sudruga Allahu1 subhanehu we teala1 u i badetu1 kao i
naredba priznavanja Al lahove j ednoe u bi lo kom segmentu.
Postoje j asni dokazi koj i upuuj u na podj elu i rka na veli ki i mali i rk
i l i na veli ki1 mali i skri veni .
Vel i ki i rk i zvodi i z vj ere1 a znai : oboavanje nekoga sa Al lahom1 i l i
i njenje nekog i badeta nekome mimo Al laha1 subhanehu we teala1 i li
i zj ednaavanj e nekoga u i badetu sa Allahom.
Mali i rk j e onaj za kojeg je Zakonodavac rekao da j e i rk a koj i ni je
dostigao stepen i zj ednaavanja koj e bi ga ui ni lo veli kim irkom.
Zbog ove podj ele vidimo da se veli ki i rk di j el i na:
1. Spol j anj i1 kao to je to sl uaj kod oboavaoca ki pova1
kaburova i mrtvacai
2. Unutranji1 kao i rk li cemjera i j i je i rk nevi dlj i v.
Mali i rk nalazimo u noenj u posebni h uzlova1 konaca1 tali smana1 u
zakl i nj anj u s nei m mimo Allaha. A skriveni i rk je u djeli ma koja se
ine kako bi nas neko vi di o ( ovo ako ni j e u potpunosti zbog nekog
stvorenj a) i sl i no.
6
KNJIGA O THIDU
Rekao je Allah Uzvieni:

J!'
)
~
,
"Dinnove i ljude nisam storo ni zbog ega osim da Me oboavaju. "
(Ez-Zarijat, 56.) l
"Ml smo svakom narodu poslanika poslali: "Allaha oboavajte, a
taguta se klonite! QQQ
"
(En-N ahi, 36.) 1
' ! Rekao je Allah Uzvieni : ''Dinnove i [j ude nisam stvorio ni zbog
ega osim da Me oboavaj u. 1) T o j est, ni sam stvorio ni di nnove ni
lj ude ni zbog kakvog ci l j a osim zbog jednog, a to j e da me oboavaj u.
U ovom aj etu j e pojanjenj e tevhi da zbog toga to su i spravni
prethodnici ( selef) protumai l i 11 e osim da Me oboavaju
11
sa 11osim
da Mi pri znaj u jedinstvo
11
Na ovo upuuj e i shvatanje da su poslanici poslani upravo zbog

pozivanja u tevhi d i badeta - ul uhi j j e.
Sr i badeta j e: pokornost i poni znost, pa j o kada se tome pri poj i
lj ubav i poslunost, tada bude pravo vjersko oboavanje.
l badet j e defi ni san kao: povinovanje naredbama i zabranama
popraeno ubavlj u1 eljom i strahom.
Rekao j e Sej hul-i slam: 11 l badet j e sveobuhvatni nazi v za sve to
Allah voli i ime je zadovoljan od ri j ei i djela, j avni h i tajni h. 11
l z ovoga proi zi lazi da bi lo koj a vrsta i badeta mora bi ti uraena samo
radi Allaha, J edinoga, mi mo bi lo koga drugoga.
7
iz|i| e.Ae4i|ztit Ala ej|
1Gospodar toj zapovijeda da samo Njega oboavate l da rditeljima
dobri nsto inite WWW (El-Isra, 23.)
2

i
j_
Jf
i
jj,
n Reci: Doite da vam kaem ta vam Gospodar va propisuje: da Mu
nita ne prdrujete N 1 n (El-En'am, 1
5
1. )
3
P 9 1 + w +
'f , ,
,y
n l Allaha oboavajte l nita Mu rvnim ne smatrjte l n (En-N isa, 36.) l
J Ovaj ajet je poj anj enj e znaenja i badeta i tevhi da1 kao i da su
poslanici slati s ove dvi j e naredbe: Al laha oboavaj te1 a taguta se
kloni te1 i ovo je znaenj e tevhi da. U ri j eima "Allaha oboavajte"
imamo potvrdu tevhi da1 a u ri j eima "a taguta se klonite" negaci j u
i rka.
T agut j e imenica uzeta od ri j ei tugj an ( prekoraivanje grani ca) 1 i on
j e naziv za sve u emu rob pree grani cu1 bez obzira da [i se to radi lo
o neemu to oboava (mimo Allaha) 1 sl i jedi i l i mu se pokorava.
"Gospodar tvoj zapovijeda"1 tj . nareuje i savjetuje1 "da samo
Njega oboavate"1 pa ograni i te svoj i badet samo prema Nj emu i ni
prema kome vie1 tako vam nareuje i savjetuje vas. U ovome
i mamo u potpunosti znaenje ri j ei "la i lahe i l lal lah" I Nema boga
osim Al laha)1 i z ega se vidi da je uputa ajeta na tevhi d dosta j asna1
te da je tevhi d i zdvaj anj e i badeta samo prema Allahu i l i1 u njemu je
di rektan rad po ri j eima "la i lahe i l l al lah".
Znaenje aj eta je: Reci : Doite da vam kaem ta vam j e Gospodar
va zabranio i oporui o: Zabrani o vam j e da mu bi lo ta pri pi sujete.
Kada oporuka bude vjerska1 kao to je ovdj e1 a dola je od Allaha1
tada ona nosi znaenje naredbe i stroge dunosti1 a uputa ajeta na
tevhi d je i sta kao i u prolom ajetu.
8
t s] ' c|I| \1 ' ? |
Rekao je lbn-Mes'ud, radijallahu anhu: "Ko eli da
gleda u oporuku Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem,
na kojoj je njegov peat, neka ui rijei Uzvienoga:
u y,ij
,, i:w _
Reci: 1
Doite da vam kaem ta vam Gospodar va prpisuje: da Mu
nita ne prdrujee, l da dobri nsto prema roditeljima inite
___ f
n
Sve do rijei:
('i

,., _,
,)
n l zaista, ovo je prvi put moj, pa se njega drite l drge puteve ne
slijedite, WWW n (El-En'am, 151-153.)
2
Od Mu' aza b. Debela, r. a. , se prenosi da je rekao:
"Sjedio sam sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve
sellem, na magarcu kada mi ree: '0, Mu'aze! Da li zna
ta je Allahovo pravo kod robova, a ta pravo robova
kod Allaha?' Rekao sam: 'Allah i Njegov Poslanik
najbolje znaju. ' Rekao je: 'Allahovo pravo kod robova je
' Ovaj ajet je doao da zabrani sve vrste i rka: veli ki1 mali i skriveni
irk1 kao i napomena da ni j e dozvolj eno da Mu pripi emo ni koga od
meleka1 vjerovjesni ka1 dobri h robova1 kamenj a1 drva1 di nnova1 j er svi
oni ulaze u znaenje ri j ei "nita".
Rekao je l bn-Mes ' ud1 radi j al lahu an hu: " Ko eli da gleda u oporuku
Muhammeda1 sallallahu alejhi ve sellem1 na kojoj je nj egov peat. . . "
ovo kada bi se pretpostavi le da je to oporuio i stavi o peat na tu
oporuku1 zatim da j e otvorena nakon nj egove1 sallallahu alej hi ve
sellem1 smrti1 i li nakon to se preseli o do Naj uzvi eni j eg Pri j atel j a1
nali bi se ovi ajeti koji sadre deset oporuka. Ri j ei l bn-Mes ' uda
upuuj u na uzvienost ovi h ajeta koji su zapoeti zabranom i rka1 to
kazuje da je to naj pree1 naj bi tni j e i da mora biti na prvom mj estu.
9
izli| e.Ae4i|ztit Ala ej|
da Ga oboavaju i nita Mu ravnim ne smatraju, a
pravo robova kod Allaha je da ne kanjava onoga ko
Mu nita ravnim ne smatra. ' Upitao sam ga: '0, Allahov
Poslanie! Zar da ne obradujem ljude?' Odgovorio je:
'Ne obavjetavaj ih kako se ne bi pouzdali! "'
Hadis biljee Buharija i Muslim u svojim sahihima. 1
MES' ELE
(pitanja, kljune tke, zakljuci, postavke):
J. Mudrost stvaranja ljudi i dina;
2. Ibadet je tevhid jer je spor u njemu;
3. Ko ne doe sa tevhidom on ne oboava Allaha i u
tom znaenju su rijei:

J

ff
MMMa l vl niste oboaval i Onoga koga sam ja oboavao.
ff
(EI-Kafirun,
5
.
);
' Ovo pravo prema Allahu j e obavezno1 j er su i Kur ' an i sunnet1 pa i
svi poslani ci1 doli sa ovom naredbom i njeni m pojanj enjem1 kao i da
je ona najvei vadi b ( dunost) robovima. Nakon to je spomenuo
Al lahovo pravo1 obavi j esti o nas je i o pravu robova kod Allaha1 koj e
j e Allah Uzvi eni sam sebi stavi o u dunost ( na ovome su sloni svi
uenjaci )1 j er1 On1 subhanehu ve teala1 zabranj uj e Sebi ta eli
shodno Nj egovoj mudrosti1 kao to i obavezuj e Sam Sebe ime hoe
shodno Nj egovoj mudrosti1 kao to se to vidi iz hadi si kudsi j j a
( hadi s kojeg Poslani k1 sallallahu alej hi ve sellem1 prenosi od Allaha1
a to ni j e Kur ' an) : ''aista sam }a Sebi zabranio nasije."
1 0
t s] ' c| I |\1 ' ? |
4. Mudrost u slanju poslanika;
5. Poslanstvo je obuhvatilo svaki narod;
6. Vjera vjerovjesnika je jedna;
7. Veliko pravilo: Ispravno oboavanje Allaha se ne
postie osim nevjerovanjem u taguta. U tom znaenju
su rijei:
n Onaj ko ne vjerje u tguta, a vjerje u Allaha - dri se za najru
vezu B## 11 (El-Bekara, 256.);
8. Tagut je sve to se oboava mimo Allaha (ovo u
sluaju da je zadovoljno tim oboavanjem);
9. Uzvienost tri j asna ajeta iz sure El-En'am kod selefa,
u kojima ima deset mes'ela, a prva je zabrana irka;
lO. Jasni ajeti iz sure El-Isra'. U njima ima osamnaest
mes' ela. Allah ih je zapoeo rijeima:
} :
}T
!

ff
Ne stavljaj uz Allaha nekog drgog boga - da ne bl osudu zasluio l
bez podrke ostao. n (El-Isra', 22.), a zavrio ih je rijeima:
l)y

~-,
}T
!

)

ff
l ne dodaji Al l ahu drgog boga da ne bi u Dehennem bio baen,
prkorn l od mi losti Njegove udaljen. 11
(El-Isra', 39.)
Te nam je skrenuo panju na veliinu ovih mes'ela rijeima:
11
iz|i| e.Ae4i|ztit A|a ej|
"To je mudrs koju t Gospodar toj objavljuje MMM " (El-Isra', 39.);
11. Ajet iz sure En-Nisa', koji se naziva ajetom deset
dunosti, zapoet je rijeima:
,,,y
"A Allaha oboavajte l nit Mu ravni m ne smatrajte l '' (En-Nisa, 36.);
1 2
12. Napomena na oporuku Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, prije smrti;
13. Spoznaja Allahov og prava kod nas;
14. Spoznaja prava robova ako izvre Njegovo pravo;
15. 0vu mes'elu nije znala veina ashaba;
16. Dozvola skrivanja znanja kada se za to ukae prilika;
1 7. Pohvala obavjetavanja muslimana onim to ga
raduje;
18. Strah od oslonca na irinu Allahove milosti;
19. Onaj ko ne zna neto kae: "Allah i Njegov Poslanik
najbolje znaju.
1
|_
20. Dozvola davanja znanja nekim ljudima mimo drugih;
21. Njegova, sallallahu alejhi ve sellem, skruenost zbog
j ahanja na magarcu uz prisustvo jo jednog jahaa;
22. Dozvola dvojici da jau istu ivotinju u isto vrijeme;
23. Fadilet {prednost, ast) Mu
1
aza b. D e bela, r. a. ;
24. Veliina ove mes'ele.
1. VRUEDNOSTTHI DA l TA SVE BRIE OD
GRUEHA 1
"
Bi siguri samo oni koji vjerju l vjervanje svoje s nasiljem ne
mljeiaju; oni biti na prvom put R
.
(EI-En'am, 82.)2
Od Ubade b. Es-Samita, r. a. , se prenosi da j e rekao:
' Dakle, nj egov uticaj na bri sanje gri jeha, pa kol i ko god rob bude
potpuni j eg tevhi da tol i ko e bi ti bl i zu u laska u Dennet sa ono di j el a
koli ko bude uradi o. Zbog te i njeni ce, i mam1 rahi mehul lah1 j e naveo i
ajet iz sure El -En ' am.
Nasi l je u ovom aj etu se odnosi na i rk1 kao to je dolo u dva
Sahiha ( Bu hari j a i Musl i m) u had i su od l bn-Mes' uda da j e
Vj erovj esni k, sal l al lahu alej hi ve sel lem1 rekao u vezi ovog aj eta kada
su se ashabi zabri nul i zbog nj ega pa su rekl i : "q Alahov Poslaniel
Pa ko to od nas ne ini nepravdu prema samom sebi! On je
odgovorio: ''ije to to vi mislte. Nas1lje je irk. Zar niste ul ta je
rekao dobri rob: 'aista je irk velko nasile. "' Na osnovu ovog
hadi sa1 ajet potpuno odgovara ovom poglavlj u: ko bude vj erovao1 a uz
to ne bude mi j eao svoje vjerovanje sa i rkom1 on e bi ti na si gurom
i pravom putu. Nagrada onome koj i bude vj erovao, tj. doe sa
tevhi dom1 a ne bude mi jeao svoje vj erovanje s nasi lj em, tj . ne bude
mi jeao svoj tevhi d sa i rkom1 bi e potpuna si gurnost i uputa. Pa
kol i ko god da rob doe s neim od nasi lj a koj e j e i rk1 tol i ko e od
njega otii sigurosti i upute.
1 3
izl i | e.Ae4ilztit Ala ej|
"
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
,Ko posvjedoi da neme boga osim Allaha, Jedinoga,
Koji nema sudruga, i da je Muhammed Njegov rob i
poslanik, te da je Isa Allahov rob i poslanik, Njegova
rije koju je spustio na Merjem, i dua od Njega, kao i
da su Dennet i Vatra istina, Allah e ga uvesti u
Dennet sa onoliko dijela koliko bude uradio."'
Hadis biljee Buharija i Muslim. l
Oni takoer biljee i hadis od ' ltbana, r. a., u kojem se
kae:
"
Zaista je Allah zabranio vatri onoga koji kae ,la ilahe
illallah (nema boga osim Allaha)' elei time Allahovo
lice.
u
2
Od Ebu-Se'ida el-Hudrija, r. a. , se prenosi da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"
Rekao je Musa: ,Gospodaru moj! Podui me neemu
ime bih te spominjao i molio.' Pa mu je rekao: ,Reci, o
' ''Sa onoliko d1/ela koliko bude uradio" - pa makar bi o i nepotpun u
svoj i m djeli ma1 a i ma pri sebi i gri j eha i neposlunosti1 ova nagrada
mu dolazi zbog vri j ednosti tevhi da koj i m se oki ti o.
Ova ri je1 ri j e tevhi da1 kada j e onaj koj i j u je i zgovorio elio njome
Allahovo li ce i doao s njeni m artovima luslovima)1 Al lah mu je
uinnio poast i dao mu ono to mu j e obeao ( zabrani o vatri da ga
mui )1 a to j e1 bez sumnje1 veli ka nagrada.
Ali onaj koj i doe s tevhi dom1 a ostavi se onoga to mu je suprotno
lirk)1 meuti m1 nae se pri njemu i neto gri j eha i neposl unosti1 pa
umre na tome bez tevbe ( pokajanj a)1 on e bi ti pod Allahovom
volj om1 ako hoe1 kazni e ga a zatim zabrani ti vatri da ga mui
nakon to odgori svoj u kaznu1 a ako hoe1 oprosti e mu i zabrani ti
vatri u samom poetku.
1 4
t s]' c| I |\1 ' ? |
Musa: ,La ilahe illallah.' Rekao je: ,Gospodaru moj, svi
robovi govore ovo.' Gospodar mu je odgovorio: ,O
Musa, kada bi sedam nebesa i njihovi stanovnici, mimo
Mene i sedam zemalja bili na jednoj strani vage, a , la
ilahe illallah' na drugoj, prevagule bi rijei , la ilahe
illallah. "'
Biljee ga lbn-Hibban i El-Hakim, koji j e rekao za
njega da je sahih (vjerodostojan) . l
Et-Tirmizi biljei hadis i kae za njega da j e hasen
(dobar) od Enesa, r. a. , da je rekao:
"
uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve

sellem, kako kae: ,Rekao je Uzvieni Allah: ,O sine
Ademov, kada bi Mi doao s grijesima kolika je Zemlja,
pa Me sreo a nisi Mi nikoga ravnim smatrao, J a bih ti
doao sa isto toliko opros
t
a.'"
' Hadi s upuuj e na inj enicu da kada bi se zami sl i lo da gri j esi robova
dostignu tei nu sedam nebesa i tei nu njeni h stanovni ka od robova i
meleka i tei nu Zeml j e1 la i lahe i l lal lah bi prevagnula tu tei nu
gri j eha. Na ovo upuuj e i hadi s o kartici ( na koj oj e bi ti napi sano l a
i ( ahe i l lal lah) i hadi s od Enesa. Svo ovo veli ko dobro i poast zbog
ri j ei tevhi da1 kod koga one budu j ake u srcu pa bude i skren u nj i ma1
ubi j een i bez sumnje u ono na ta upuuj u1 vrsto vj eruj ui i pun
l j ubavi prema nj i hovom znaenj u1 i me se nj i hov uti caj i svj etlost
poj aavaj u u srcu1 pa u koga bude tako1 onda e nj egov tevhi d spal i ti
i uniti ti gri j ehe koj i se eventualno pojave.
1 5
iz|ih e.Ae4i|ztit A|a ejh
MES'ELE:
l.
irina Allahove dobrote;

2. Mnotvo nagrade za tevhid kod Allaha;
3. Brie grijehe;
4. Tumaenje ajeta iz sure El-En' am;
5. Dobro razmisli o pet stvari koje su spomenute u
hadisu Ubade;
6. Ako spoji izmeu njega i hadisa od ' ltbana i onoga
to je poslije njega, razjasni e ti se znaenje rijei
"
la
ilahe illallah" i u vidjee greku onih koji su za v arani;
7. Upozorenje na art koji je doao u hadisu ' ltbana;
8.
ak su i vjerovjesnici trebali upozoriti na vrijednost

rijei
"
la ilahe illallah ";
9. Davanje do znanja da su one ispred i tee od svih
stvorenja, iako ih mnogi izgovaraju, ali im se dobra
djela ne poveavaju;
10. Dokaz da postoji sedam zemalja kao i sedam nebesa;
l l. One imaju svoje stanovnike;
12. Priznavanje Allahovih sifa ta (svojstava) suprotno
e' arijama;
13. Ako shvati hadis kojeg prenosi Enes, r.a., znae da
se u hadisu kojeg prenosi ' ltban, r.a., :
"
Zaista je Allah
zabranio vatri onoga koji kae: ,La ilahe illallah (Nema
1 6
t \ [ ' c| I | \1 ' ? |
boga osim Allaha)', elei time Allahovo lice", trai
ostavljanje irka, a ne samo izgovaranje tih rijei jezikom;
'14. Razmisli o spoju izmeu stvarnosti Isa'a, a. s. , i
Muhammeda, s. a. v. s., da su oba Allahovi robovi i
poslanici;
15. Spoznaja posebnosti Isa' a, a. s. , da je nazvan
Allahovom rijei;
16. Spoznaja da je on duh dat od Allaha;
17. Spoznaja vrijednosti imana (vjerovanja) u Dennet i
Vatru;
18. Shvatanje rijei
"
s onoliko dijela koliko bude uradio";
19. Saznanje da vaga (na Sudnjem danu) ima dva tasa; .
20. Spoznaja spominjanja lica.
1 7
1 8
2. KO UPOTPUNI THI D, UI E U DENNE
BE OBRAUNA 1
Rekao je Uzvieni Allah:
J |
'
'
'
"
Ibrhim je bio ummet pr|m|er est|tast|j, pokorn Al l ahu, pravi
vjerik, nije drge smatro Allahu ravnim." (En-Nahl, 120.)2
- "
_"
.
"
.. .i oni koji drge Gospodar svome rvnim ne smatrju. , (EI
Mu'minun,59.)1
' Ovo poglavlje je vazmJ e od samog poJaSnJ avanj a vri j ednosti
tevhi da1 j er u vrijednosti tevhi da mnogi uestvuj u, ali odabranici
ovog ummeta1 oni su oni koj i su upotpuni l i tevhi d1 pa j e upotpunjenje
tevhi da glavna taka ovog poglavlja.
Ovaj ajet je dokaz da j e lbrahim upotpuni o tevhi d1 a to vi dimo i z
osobina koj i m ga j e Al lah opisao: prva, da j e bi o ummet1 tj . imam
(voa) koj i se oki ti o svim moguim osobinama l j udske savrenosti i
osobinama dobra, a to znai da ni j e ni ta umanj i o od osobina dobra, i
to je znaenje potpunosti tevhi dai druga, pokoran Al l ahu, u ovome
vidimo obaveznost pokornosti i svi h di j elova tevhi da.
U nJ eclma "pravi vjerik" i mamo negacij u puta muri ka
(mnogoboaca) i naginjanja ka njemu, a taj put obuhvata i rk1
novotari j u i gri j eenje. Ove tri stvari ( i rk1 novotari j a i grijeenje bez
pokaj anj a i traenja oprosta) su uj edno i moral muri ka.
ej h1 rahimehul lah1 j e shvatio ova znaenj a i z ajeta, pa su ga uputi la
da je ajet doao u vezi upotpunjavanj a tevhi da.
1 9
iz||| e.Ae4|lztit A|a ej|
Od Husajna b. Abdurrahmana se prenosi da je rekao:
"
Bio sam kod Sa' da b. Dubejra kada je rekao: , Ko je od vas
vidio sino zvijezdu padalicu?' Ja sam rekao: ,Ja', a zatim
sam dodao: , Nisam bio u namazu, nego me neto ujelo.' On
me upitao: , Pa ta si uradio?' , Uio sam rukju', odgovorio
sam. Potom me upita: ,A ta te navelo na to?' Odgovorio
sam: ,Ha dis kojeg nam je prenio E-
a ' bijj'. Upitao me je: ,A

o emu vas je obavijestio?' Rekao sam: , Prenio nam je hadis
od Burej de b. El-Husajba da je rekao: , Rukja se ne ini osim
od uroka ili otrova. ' On ree: , Dobro je uradio onaj koji se
zadrao na onome to je uo, ali, nas je obavijestio Ibn
Abbas, r. a. , da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao:
,Pokazani su mi narodi, pa sam vidio vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem, i sa njim grupu sljedbenika,
zatim vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i sa
njim jednog ili dva ovjeka, zatim vjerovjesnika,
' U ovom ajetu je negaci j a i rka i u ovom i zrazu imamo negaci j u za
sve vrste i di j elove i rka ( naravno u arapskoj verzi j i )1 i kao da je
rekao: ne ine ni veli ki1 ni mali1 ni skriveni irk1 pa onaj ko ne ini irk
on j e muvehhi d ( j ednoboac) . T ako smo dobi li j edno pravi lo koje
glasi : Onaj koj i ne ini ni kakav vid irka1 on ga ni j e ostavio osim
zbog svog tevhida.
Rekli su i sl amski uenj aci : Doao j e na poetku reenice sa
"Gospodaru svome" j er rububi j j et (gospodarstvo) zahti jeva
postoj anje ropstva1 i to j e osobina onih koj i su upotpuni li tevhid1 jer1
i z nepostoj anja i rka proi zi lazi obavezno udaljavanje od irka u
svoj i m prohtj evima1 zbog injeni ce da1 kada osoba pone sl i j edi ti
svoj u strast1 tada doe sa novotarijom i l i neposlunou1 pa je
negaci j a i rk postala negaci j om za sve nj egove vrste1 novotari j e i
grij eenja1 a to j e1 ustvari1 upotpunj avanje tevhida prema Allahu1
subhanehu ve te ' ala.
20
t \] ' c| I |\1 ' ? |
sallallahu alejhi ve sellem, a da sa nJtm nema niko.
N akon toga sam ugledao ogromnu skupinu ljudi te
pomislih da je to moj ummet. Bi mi reeno: , Ovo je
Musa i njegov narod.' Pogledao sam i ugledao ogromnu
skupinu ljudi i bi mi reeno: , Ovo je tvoj ummet i meu
njima sedamdeset hiljada onih koji e ui u Dennet bez
polaganja rauna i bez kazne.' Zatim je ustao i otiao u
svoju kuu a narod poe raspravljati o ovoj skupini pa
neki rekoe: ,Moda su to oni koji su se druili sa
Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi v e sell em.'
Drugi rekoe: ,Moda su to oni koji su se rodili u islamu
pa nisu Allahu nita ravnim smatrali' ... Spomenue i
mnoga druga miljenja. Potom izae Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, meu njih i obavijestie ga o
tome a on im ree: ,To su oni koji ne trae da im se ui
rukja, niti se lijee prenjem nekog dijela tijela, niti se
povode za gatkama vezanim za let ptica, i koji se na
Gospodara svoga oslanjaju. ' Tada ustade Ukkae b.
Mihsan i ree: ,Zamoli Allaha da me uini od njih!' On
ree: , Ti si od njih. ' Zatim ustade neki drugi ovjek i ree:
,Zamoli Allaha da me uini od njih!' A on odgovori:
, Ukkae te pretekao u tome. w1
' Ono to nam je bi tno za ovo poglavlje iz ovog hadisa j esu ri j ei
Poslanik sal l al lahu alej hi ve sel lem: ''ogledao sam i ugledao
ogomnu skupinu ljudi i bi mi reeno: 'Ovo je tvoj ummet i meu
njima sedamdeset hijada onih koj e ui u Dennet bez polaganja
rauna i bez kazne. ' Zatim je ustao i otiao u svoju kuu a narod poe
raspravlati o ovoj skupini pa neki rekoe: :oda su to oni koji su se
duili sa Alahovim Poslanikom/ salalahu alejhi ve se/em. ' Drugi
rekoe: :oda su to oni koji su se rodil u islamu pa nisu Alahu
nita ravnim smatral: .. Spomenue i mnoga druga milenja. Potom
izade Alahov Poslanik/ salalahu a!ejhi ve selem/ medu njih i
2 1
MES' ELE:
l. Spoznaja ljudskih stepena u tevhidu;
2.
ta znai njegovo upotpunjavanje;

3. Allahova pohvala, subhanehu, Ibrahima jer nije bio
od murika;
obavijestie ga o tome a on im ree: 'To su oni koji ne trae da im se
ui rukja/ niti se /jee prenjem nekog diela tiela/ niti se povode za
gatkama vezanim za let ptica/ i koji se na Gospodara svoga
oslanjaju. "' l z ovi h osobina se ne razumi j e da oni koj i upotpune svoj
tevhi d ne poduzimaj u sebebe ( uzroke), kao to su to neki shvati l i pa
mi sl e da je od potpunosti da se ni kada ne poduzima ni kakav uzrok1 i l i
da se ni kada ne treba l i j ei ti . To mi l j enje j e nei spravno, j er j e
Vjerovjesni ku1 sal l al lahu alejhi ve sel lem, uena rukj a i l i j eio se.
ak j e i naredio da se l i j eimo. J ednom ashabu j e naredio da se spri

( to je j edan stari arapski nain l i j eenja, tako da se bolesni k spri na
nekom di j el u ti jel a kako bi oti ao vei bol ) i sl i no, iz ega se vidi da
oni ne _oduzimaj u ni kada ni kakve uzroke, i li da ne poduzi maj u
uzroke ozdravl j enja, nego su ove tri stvari posebno spomenute zbog
mnogih sl uajeva u koj ima se srca veu i okreu ka onome ko ini
rukj u1 i li ka samom l i j eenj u prenj em1 i l i onome koji se bavi tim
poslom, i li ka samom gatanj u gledaj ui u smi j er pti i j eg leta, j er j e u
tome manj kavost tevekkul a ( oslonca na Al laha), dok je l i j eenje
samo po sebi propisana stvar u naem eri atu1 s tim to je nekada
vadi b ( stroga dunost), nekada je pohval jeno, a nekada je samo
dozvoljeno. Al l ahov Poslani k, sal lal l ahu alejhi ve sel l em1 je rekao:
"L,jeite se/ o Al/ahavi robov al se nemojte bjeiti onim to je
haram /zabranjeno/"
22
t s [ ' c|I |\1 ' ? |
4. Njegova pohvala dobrih robova (evlija) zbog njihove
istoe od irka;
5. Ostavljanje rukje i prenja je od potpunosti tevhida;
6. Ono to obuhvata sve te stvari je tevekkul;
7. Dubina znanja ashaba zbog toga to su spoznali da
oni koj i su to postigli nisu doli do tog stepena osim
radom;
8. Njihova briga za sticanjem dobra;
9. Prednost ovog ummeta u broju i osobinama;
10. Vrijednost Musaovih drugova;
ll. Pokazivanje naroda pred nJim, sallallahu alejhi ve
sell em;
12. Svaki narod e biti proivljen sa svopm
vjerovjesnikom;
13. Manjina onih koji su se odazvali vjerovjesnicima;
14. Onaj kome se niko nije odazvao e doi sam;
15. Plod ovog znanja, a to je nezavaravanje mnotvom,
kao i neskromnost u manjini;
16. Dozvola uenja rukje od uroka i otrova;
17. Dubina znanja selefa u rijeima:
"
Dobro je uradio onaj
koji se zadrao na onome to je uo, ali tako i tako . . e Iz
toga se vidi da prvi hadis nije u suprotnosti sa
drugim;
18. Udaljenost selefa od hvaljena ovjeka onim to nije
pri njemu;
23
izl | | e.Ae4ilztit Ala ej|
19. Rijei:
"
Ti si od njih" su jedan od znakova
vjerovjesnitva;
20. Poast Ukkae;
21. Izlaganje prijedloga;
22. Ljepota njegovog morala, sallallahu alejhi ve sellem.
24
3. STH OD IRK
1
= w W
.i J
oJ OI i
!

"
Allah, uisti nu, nee oprstiti da Mu se lr i ni, W#W
"
(En-N isa, 48.)
2
Rekao je Ibrahim, alejhissalatu vesselam:
' U upotpunj avanj e tevhi da kod njegovi h nosi oca ulazi i strah od
irka1 pa onaj koj i se boji i rka bj eae od nj ega spoznavaj ui nj egovo
znaenj e i vrste1 kako ne bi pao u nj ega.
"Allah1 uistinu1 nee oprostiti da Mu se irk ini1 a oprosti e ono to
je manje od toga kome On hoe." Neki uenjaci su rekli : "Ovo
upuuj e da irk koj i je spomenut u ovom ajetu obuhvata sve nj egove
vrste: veli ki1 mal i i skriveni1 pa ni j ednu vrstu i rka Al lah nee
oprosti ti osim ako se osoba ne pokaj e1 a sve to zbog veli ine gri j eha u
njemu1 j er1 Al lah j e taj koji stvara1 opskrbl j uj e1 daje i ini razna dobra
prema robovima1 pa kako da se srce okrene od N j ega ka nekom
drugom? Ovo je mi l j enj e ej hul-i slama l bn-Tejmi j j e1 lbn-Kaj j i ma1
lmama Muhammeda b. Abdul-Vehhaba i veine uenj aka da ' veta
( poziva u i slam) .
Pa1 ako se bi lo koja vrsta i rka: ri j a' lraenj e dj el a radi nekoga
drugog mi mo Al laha)1 zakl i nj anj e neim mi mo Al lahom1 noenj e
hamaj l i j a1 obruova i koni a1 pri pi si vanje blagodati nekome mimo
Al lahu1 ne oprataju1 onda nas ta i nj eni ca tj era na naj vei strah od
nj ega1 bez obzira da l i bi o mal i i l i vel i ki . A ako se ve nae i rk u vrsti
l j udskih srca1 onda rob mora trai ti spoznaj u nj egovih vrsta1
svojstava i poj edi nosti1 kako ne bi upao u nj ega.
25
izlih e.Ae4i|ztit A|a ejh
.
'
,
,
"
l sauvaj i mene i moje si nove da oboavamo kipove (Ibrahim, 3
5
.) 1
U hadisu je dolo:
"
Najvie ega se bojim za vas je mali irk. " Pa je upitan
o njemu, na ta je rekao:
"
Rija', "
2
Od Ibn-Mes'uda, radijallahu anhu, se prenosi da je
rekao:
' Zatim je ej h naveo ri j ei Al laha Uzvi enoga kada je I brahim
rekao: " l sauvaj i mene i moje sinove da oboavamo ki pove. " l ovo je
stanje onih koj i su potpuni i potpunog tevhi da1 ne mogu se smi ri ti1
nego strahuj u od i rka i njegovi h puteva. Ki povi su sve to je
napravljeno u nekom l i ku i to se oboava mi mo Allaha1 bez obzira
da li to bi lo u li ku nekog ovjeka1 i l i kao ti j elo i l i glava neke
ivotinje . . . 1 i l i u obl i ku Sunca i li Mj eseca. Idoli su sve to se oboava
mimo Allaha1 bez obzira da li to bi l o u obl i ku neega1 gdj e ulaze i
ki povi1 i li bez bi lo kakvog obl i ka1 kao kaburovi .
Zbog ega se Vj erovjesni k; sal l al lahu alej hi ve sel lem1 bojao ri j a' a.
l ne samo da se bojao njega1 nego j e to najvi e ega se bojao za svoj
ummet? Pa1 upravo zbog njegovih poslj edi ca1 a to su da se on ne
oprata to l j udi ponekad zaborave na nj ega1 te j e zbog toga i
strahovao1 sallallahu alej hi ve sellem1 za nj i h.
Ri j a ' se di j el i na dvi j e vrste:
26
1. Ri j a ' kod munafi ka1 i to j e ri j a' u kori j enu vj ere. T o jest1
pretvaraj u se da su pri mi l i i slam1 a u stvarnosti1 oni kri j u u
sebi kufr (nevjerstvo)1 kao to je rekao Uzvi eni : "Pretvaraj u
se pred l j udi ma i ne spomunj i Al laha osim vrlo malo. "
2. Ri j a' kod musli mana mevehhi da1 kao da ul j epava svoj
namaz kako bi ga neko pohval i o1 i li kako bi bi o vi en1 i ovo j e
mali i rk.
t \]' c| I |\1 ' ? |
"
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
,Ko umre, a molio je pored Al laha nekoga drugoga, ui e
u vatru.
Biljei ga Buharija. l
Muslim biljei hadis od Dabira, radijallahu anhu, da
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"
Ko sretne Allaha a nije Mu nita pripisivao ui e u
Dennet, a ko Ga sretne a bude Mu neto pripisivao
(irk inio) ui e u Vatru. 112
' Moli ti nekoga mimo Al laha je veli ki i rk1 j er je dova i badet1 i ne
samo i badet1 nego i najvei i badet. U vjerodostojnom hadi su je dolo:
'Vova je ihadet. " Pa1 ko umre1 a bude odvajao ovaj i badet1 i l i neki
nj egov di o nekome mimo Al laha1 on je zasl ui o vatru.
Ri jei : "Ui e u vatru'; kao i ostal i nevjerni ci1 vj eno boravei u nj oj1
jer1 ako se vel i ki i rk dogodi nekom musl i manu1 on mu uni tava djela1
kao to je to rekao Uzvieni svome vj erovjesni ku: " l objavl j eno je tebi
i onima pri j e tebe da ukol i ko bude irk i ni o1 tvoje djelo e propasti i
ti e biti od gubi tni ka. " Rij ei ''ored Allaha '; kod mufessira ( tumaa
Kur ' ana) i oni h koj i se bave utvrivanjem mes ' ela obuhvataj u one
koj i mole Allaha i nekoga drugoga pored Nj ega1 kao i one koj i se
mole samo nekome drugome mi mo Al laha1 i koj i se okreu nji ma
zapostavl jaj ui Al laha u potpunosti .
Musl i m bi ljei hadi s od Oabi ra1 radi j al lahu anhu1 da j e Al lahov
Poslani k1 sal lal lahu alejhi ve sellem1 rekao: "Ko sretne Allaha/ a nie
Mu nita pripisivao" (ne hude inio nikakav vid irka/ niti se hude
okretao ka nekome od meleka/ vjerovjesnika/ dobrih lud?
dinnova/ . . . ) ''i e u Dennet" IA|lah Uzvi eni mu j e obeao ulazak
u Dennet Nj egovom mi lou i dobrotom) J ko Ga sretne/ a hude
Mu neto pripisivao (irk iniot ui e u vatru. " Ova reeni ca
obuhvata veli ki1 mali i skriveni irk.
27
izli| e.Ae4ilztit Ala ej|
l. Strah od irka;
2. Rija' je od irka;
MES' ELE:
3. On je od malog irka;
4. On je najvie ega se treba plaiti za dobre robove;
5. Blizina Denneta i Vatre;
6. Spoj izmeu njihove blizine u jednom hadisu;
7. Ko Ga sretne a nije Mu nita pripisivao ui e u
Dennet, a ko Ga sretne a bude Mu neto pripisivao
ui e u Vatru, pa makar bio od najpobonijih ljudi;
8. Velika mes' ela: molba Halila (naziv za Ibrahima,
alejhissalatu vesselam, a znai: prisni prijatelj) za sebe
i svoje sinove da budu sauvani od oboavanja
kipova;
. Uzimanje u obzir veine kada je rekao:
Da l i e ovaj ulazak u vatru bi ti u beskonanost i li e bi ti samo na
odreeno vri j eme?
Odgovor j e da e biti na osnovu i rka koji j e uinjen. Pa ako bude
vel i ki irk i umre na njemu1 ui e u vatru i ostati u njoj vjeno1
beskonano1 bez i zlaska i z nje. A ako bude mi mo nj ega1 tj . mali i li
skriveni1 tada e nj egov poini lac - uz znanj e - biti od onih koj i e ui
u vatru ( ako mu Al lah ne oprosti ) i proboravi ti u njoj kol i ko to Al lah
eli1 a zatim e i zai iz nje1 j er je bi o od pri padni ka tevhi da.
28
t s]' c| I |\1 ' ? |
"Oni su, Gospodaru moj, mnoge ljude na stranputicu naveli."
10. U njemu je pojanjenje rijei
"
la ilahe illallah", kao to
je spomenuo Buharija;
ll. Poast onoga ko se sauva od irka.
29
30
4. POZIV U SVJEDOENE DA NEMA BOGA
OSI M ALLHA 1
.
J

J

J
J
!
# J

~
"
Reci: ,Ovo je put moj, ja pozivam k Allahu, Imajui jasne dokaze, &MM
"
(usuf, 108.)2
' Naveo je ej h ovo poglavl je kako bi dokazao da j e od potpunosti
straha od i rka i od potpunosti tevhi da: da osoba poziva ka tevhi du1 i
ovo je stvarnost svjedoenja da nema boga osim Al laha1 j er j e
nj egovo znaenje: ubj eenj e u nj ega1 nj egovo i zgovaranj e i
obavjetavanje drugi h o onome to ono sadri .
Poziv u tevhi d je poziv u detal j e tevhi da i nj egove pojedi nosti1 kao i
zabrana i rka i njegovih di j elova1 i ovo j e od naj bi tni j i h stvari1 i to j e
ono to j e lmam o njemu podrobno i zloi o u ovoj knj i zi .
"Reci : "Ovo j e put moj1 ja pozivam k Allahu a o "1 a ne nekome
drugome1 i u ovom ajetu imamo slj edee pouke:
1. Da ' va ( poziv) ka tevhi du1
2. Upozorenje na i skrenost.
Ovo zbog toga to mnogi koj i i ako pozivaj u ka i stini1 u stvarnosti
pozivaj u sebi .
"[maj ui j asne dokaze"1 znai da j e pozi vao po i lmu ( znanj u)1
ubjeenj u i spoznaji1 a ni j e pozivao All ahu po dehl u (neznanj u) .
"Ja1 i svaki onaj koji me sli jedi1 i neka j e hvaljen Allah1 j a Nj emu
ni koga ne smatram ravim"1 tj . j a pozi vam Allahu na J asmm
3 1
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Muazu,
radijallahu anhu, kada ga je poslao u Jemen:
"
Doi e narodu koji su od sljedbenika Knjige, pa neka
bude pro u ta e ih pozivati svjedoenje da nema
boga osim Allaha a u drugoj predaji:
"
. . . da priznaju
Allahovu jednou (tevhid) - pa ako te posluaju u tome,
podui ih da ih je Allah obavezao sa pet namaza tokom
svakog dana i noi, pa ako te i u tome posluaju, podui
ih da im je Allah naredio da udjeljuju sadaku koja se
uzima od njihovih bogataa i udjeljuje njihovim
siromasima, pa ako te i u tome posluaju, onda se ne
pribliavaj njihovim najboljim imecima, i boj se
mazlumove (onaj kome je nepravda uinjena) dove, jer,
izmeu nje i A_ llaha nema zastora!"
Biljee ga Buharija i Muslim. l
Oni takoer biljee predaju od Sehl b. Sa'da,
radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao na dan Hajbera:
"
Sutra u uruiti zastavu ovjeku koji voli Allaha i
Njegovog Poslanika i kojeg vole Allah i Njegov
dokazima1 a takoer i oni koj i me sl i j ede od onih koj i su se odazvali
mome pozi vu1 i oni pozivaj u Allahu i maj ui j asne dokaze.
Ovo j e1 znai1 vrli na sl j edbeni ka vj erovj esni ka. Ni su se boj ali samo
i rka i na tome ostali1 i ni su samo spoznali tevhi d i radili po njemu i
na tome ostal i1 nego su i pozivali ka tome1 to je nei zbj eno.
' Dokaz za ovo poglavlje iz hadisa j e u naredbi Poslani ka1 sallallahu
alejhi ve sellem1 Muazu1 radi j al lahu anhu1 da bude prvo u ta bude
pozivao: priznavanje ( svjedoenje) da nema boga osim Al laha1 to je
druga predaja ( koj u bi l j ei Buhari j a u poglavlj u o tevhi du u svome
Sahi hu) "da pri znaj u Al lahovu jednou ( tevhi d) " j o vie pojasni la.
32
t s [ ' c| I |\1 ' ? |
Poslanik. Na njegovim rukama e Allah dati pobjedu. "
Pa su ljudi proveli O no uskomeani i razmiljajui o
tome koji e je dobiti. Kada su osvanuli, otili su do
Allahovog Poslanika, sallallhu alejhi ve sellem, i svaki
je elio da se njemu urui. Tada je on rekao:
"
Gdje je
Alija b. Ebu-Talih?" Odgovorie mu:
"
Ima problema s
oima. " Poslae po njega i dovedoe ga. Poslanik
pljucnu u njegove oi i uputi dovu za njega. On ozqravi
kao da mu nita nije ni bilo. Dade mu zastavu i ree:
"
Izai smireno dok ne stigne do njihove teritorije,
zatim ih pozovi u islam i obavijesti ih o onome to su
obavezni izvriti od Allahovog, teala, prava, jer, tako
mi Allaha, da Allah uputi jednog ovjeka tojim
posredstvom bolje ti je od krda crenih deva. "1
' Dokaz je u ri j eima: ''atim ih pozovi u islam j er je poziv u i slam1
poziv u tevhi d1 zbog toga to j e najvei rukn ( stub) i slama1 samo
svjedoenje da nema boga osim Al laha i da je Muhammed Nj egov
poslani k. Zatim je dodao i to da i h pozove u i zvrenj e Al lahovog
prava kod nj i h1 tj. u i slamu sa strane tevhi da i i zvravanj a dunosti1
kao i udal javanja od harama1 pa je obaveza u pozivanj u u islam da
bude poziv u nj egov glavni stub1 koj i je tevhi d i poj anjavanje
znaenja ehadeta ( ehedu en la i lahe i l l al lah1 ve ehedu enne
Muhammeden abduhu ve resul uhu)1 a zatim poj anjavanje harama
( zabrana) i vadi ba ( dunosti )1 j er j e stub svi h stubova na prvom
mjestu1 pa je zbog toga i prvi vadi b.
33
MES" ELE:
l. Poziv ka Allahu je put Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem;
2. Upozorenje na iskrenost, jer mnogi ljudi ako pozivaju
ka istini, ipak pozivaju sebi;
3. Jasni dokazi su od obaveznih stvari;
4. Od stvari koje upuuju na ljepotu tevhida jeste i to da
je on priznavanje Allahovog savrenstva bez psovanja ili
vrijeanja;
5. Od runoe irka jeste i to da je u njemu vrijeanje
Allaha;
6. Ova taka je od najvanijih, a predstavlja udaljavanje
muslimana od murika kako ne bi postao jednim od njih,
iako ne ini ir k;
7. Tevhid je prvi vadib;
8. S njim se poinje prvo, pa ak i prije namaza;
9. Znaenje rijei
"
da priznaju Allahovu jednou" je
znaenje svjedoenja da nema boga osim Allaha;
10. Osoba bude ponekad od sljedbenika Knj ige a da ne
zna za njega, ili zna, ali ne radi po njemu;
ll. Upozorenje da se poduavanje vri postepeno;
12. Uvijek se poinje s onim to je najvanije a zatim
onim to je na manjem stepenu vanosti;
34
t \]' c| I | + ' 1 |
13. Gdje se udjeljuje zekat;
14. Uenjak otklanja nejasnou (ubha) od uenika;
15. Zabrana uzimanja najboljeg imetka u zekatu;
1 6.
uvanje od dove mazluma;

17. Obavijest da je nita ne sprjeava;
18. Od dokaza tevhida je i ono to se desilo
najodabranijem poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i
najboljim vjernicima od potekoa, gladi i bolesti;
19. Rijei:
"
Uruiu zastavu B B B ", jesu jedan od znakova
vjerovjesnitva;
20. Njegovo, sallallahu alejhi ve sellem, pljuckanje u oi
je, takoer, od znakova vjerovjesnitva;
21 . Poast Alije, radijallahu anhu;
22. Dobrota ashaba u njihovom razmiljanju te noi 1
zauzetou o radosti osvajanja;
23. Iman (vjerovanje) u kader, jer je dobio (zastavu) onaj
ko se nije naljecao, a uskraen je onaj koji ju je elio;
24. Moralnost u rijeima:
"
Izai smireno";
25. Poziv u islam prije ratovanja;
26. Propisan je onima koji su bili pozivani u njega 1
protiv kojih je voen rat;
27. Pozivanje s mudrou, koje nalazimo u rijeima:
"
Obavijesti ih o onome to su obavezni izvriti";
28. Spoznaja Allahovog prava u islamu;
35
izli| e.Ae4ilztit Ale ej|
29. Nagrada za onoga ijim posredstvom bude upuen
jedan ovjek;
30. Zakletva pri fetvi.
36
5. TMAENJE THI DA l SVJEDOENA DA
NEMA BOGA OSIM ALLHA 1
' Svjedoi ti obuhvata vi e stvari :
1 . Ubjeenje u ono to e i zgovoriti i to j e priznao1 a ubj eenj e
se ne naz1va ubj edenjem osi m ako bude uz znanje i
pouzdanosti
2. Izgovarati gai
. Obavjetavanje i oglaavanj e o nJ emu1 pa ga 1zgovara
j ezi kom j er mu je to vadi b1 a i sto tako1 ne naziva se
svjedokom dok ne obavi j esti nekoga o onome to je uvi di o
( dospio do neega putem znanja i ubj edenj a) .
Na osnovu ovoga1 ri j e EHEDU znai : ubi j een sam1 i zgovaram1
obavjetavam i oglaavam1 te mora da se sve troje nadu na j ednom
mjestu.
L l LHE l LLLLH:
L: negira u potpunosti oboavanj e nekoga mimo Al laha. A ako
posl i j e negaci j e doe l LL ( osim1 kori sti se za i zuzi manje)1 tada ima
dodatno znaenj e1 a to je: ograni enje i skraivanje1 tako da bude
znaenje: boanstvo sa pravom1 i l i1 j edi ni bog dostoj an i badeta j e
Al lah1 i ne postoj i neki drugi bog dostojan i badeta pored Nj ega.
l LH: ono to se oboavai ova reenica ne sadri znaenje da ne
postoj i neto drugo to se oboava1 jer su boanstva koja se
oboavaj u pored Al laha pri sutna1 pa se zbog toga kae u znaenj u
reenice: SA PAVOM1 te je konano znaenje da nema boanstva
koj e zasl uuj e oboavanje. T ako1 da sve to je oboavano mimo
Allaha1 ustvari1 i jeste bi lo oboavano1 al i bez prava i na
nei spravnosti1 nasi l j u i prelaenj u granica. To je ono znaenje koje
razumije Arap kada uje la i lahe i l lallah.
37
.- ! ( 1
_

;-

J x
.
. > J .
11
Oni kojima se oni mole sami trae vesllet (naina) kako e se to
vie Gospodaru svome prbl iiti. B .
11
(El-Isra, 57.) 1
) 11
J!
*

" ' ;
!
J

11
A kad Ibrahim ree ocu svome l narodu svome: ' Nemam ja nita s
onima koje vi oboavate, ja oboavam samo Onoga koji me je
: tt
2
S ono. (Ez-Zuhruf, 26.)
' "Oni kojima se oni mole"1 tj . oboavaj u i h. "Sami trae vesi let
/naina) kako e se to vie Gospodaru svome pri bliiti . " Vesilet
znai cilj i potreba1 to znai da svoje potrebe trae samo od Allaha1
u emu je Al lah j edi nstven1 pa se ne okreu nakome mimo Nj ega1 oni
su svoje traenj e ogranii li samo na Al laha. U ajetu je dola ri je
koj a upuuj e na gospodarstvo ( Gospodaru svome)1 j er j e odgovor na
dovu (mol bu1 dozivanj e) i nagrai vanj e od svojstava gospodarstva1 te
se u ajetu j asno i staklo tumaenje tevhi da1 a to zbog toga to svaku
potrebu treba da i znese pred Allaha: " l oni oekuj u Nj egovu mi lost1
a boje se Nj egove kazne". l ovo je si tuaci j a posebni h Allahovih
robova/ koj i su spoj i l i i zmeu [ j ubavi1 straha i nade1 i ovo je znaenje
tevhi da.
' Ovaj aj et j e doao sa negaci jom i potvrivanjem u i sto vrij eme1 i to
je ono na ta upuuj u ri j ei tevhi da1 pa ri j ei "nema boga" podudaraj u
se s ri j eima: "Nemam ja nita s onima koj e vi oboavate"1 a rijei
"osim Allaha" podudaraj u se s ri j eima: "J a oboavam samo Onoga
koj i me j e stvori o".
Beraet ( odri canj e) podrazumi j eva da se mrzi ono to se oboava
mimo Al laha i da se nevj eruj e u to boanstvo1 nego da mu se ak
bude i nepri j atelj . l osoba nee biti musl i manom sve dok ne bude u
srcu posjedovala ovu kolii nu imana.
38
t \ [ ' c|I | 1 ' ? |
J
)
f
,,,'
,
,
" Oni, pored Allaha, gospodarma smatraju sveenike svoje l mona he
tt
l
SVOJe. (Ez-Zuhruf, 27.)
,
; ,
"Ima ljudi koji su umjesto Allaha kumire prhvatil i , vole Ih kao to se
Allah vol i B B B " (El-Bekara, 165. )
2
U Sahihu se nalazi predaja da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ko kae: 'La ilahe illallah', i bude nevjerovao u ono to
se oboava mimo Allaha, njegov imetak i kr postaju
' Gospodarstvo u ajetu se odnosi na i badet1 tj . bogovima su uzeli
sveeni ke svoj e i monahe svoje "pored Allaha", tj . uz Al laha, i to
zbog toga to su im se pokoravali u dozvolj avanj u harama i
zabranj ivanj u halala ( dozvoljeni h stvari ) i bi l i ubi j eeni u to1 a
pokornost je od tevhi da.
Izjednai l i su tu l j ubav sa lj ubavlj u prema Allahu, j er oni vole
Allaha vel i kom l j ubavlj u, ali i ta boanstva vole vel i kom l j ubavl j u.
Ovo i zjednaavanj e u l j ubavi i zmeu Al laha i kumira j e i rk1 i ta i h j e
ljubav uini li od stanovni ka vatre1 kao to j e to rekao Uzvi eni u suri
E-
uara ' obavjetavaj ui o stanovnicima vatre: "Allaha nam, bi li

smo1 doista, u oi toj zabludi kd smo vas sa Gospodarom svjetova
izjednaavali ."
Lj ubav j e j edna vrsta i badeta1 pa nakon to j e ni su upravi li samo
prema Al lahu, ti me su uzeli kumire uz Al laha. l ovo je u znaenj u
tevhi da i znaenj u svjedoenja da nema boga osim Allaha.
39
zabranjeni (od uzimanja), a njegov obraun Je kod
Allaha, azze ve delle. "
1
Tumaenje ovog poglavlja se nastavlja kroz sljedea
poglavlja.
2
U ovom poglavlju su najvee i najbitnije mes'ele, a to
je pojanjavanje tevhida i ehadeta i on ih je pojasnio jasnim
dokazima:
Ajet iz sure El-Isra' . U njemu je naveo odgovor

muricima koji upuuju dovu dobrim ljudima, i u njemu je
dokaz da je to veliki irk.
Ajet iz sure Et-Tevba. Pojasnio je u njemu da su

sljedbenici Knjige uzeli sveenike svoje i monahe svoje
' U ovom hadisu je dodatni uvjet na samo i zgovaranj e l ri j ei
tevhi da) 1 pa uz ri j ei la i lahe i l lallah doao je i kufr ( nevj erovanje) u
sve to se oboava mimo Al laha. Rijei la i l ahe i l lal lah sadre i
znaenj e kufra i nevinosti od onoga to se oboava mimo Al laha.
''jegov imetak ; krv postaju zabranjen a njegov obraun je kod
Alaha. " Onaj ko kae la i lahe i l lal lah i bude nevj erovao u ono to se
oboava mi mo Al laha1 postaje musl imanom1 a musli manov imetak i
krv ni su dozvolj eni osim u j ednom od tri sl uaj a.
Ovi m ti postaje j asno da pojanj enj e tevhida i svjedoenj a da nema
boga osim Al laha1 zahti j evaj u od tebe ulaganj e vel i ke panje1
razmi lj anj a i polagahnosti kako bi ga shvatio s njegovim dokazima.
Cij ela knjiga je dola kao tumaenj e tevhi da i rij ei la i lahe i l lal lah1
kao i pojanjenj e onoga to im j e suprotno i to j e kontradi ktorno
osnovama tevhi da i li nj egovoj potpunosti; te pojanjenje i rka:
veli kog1 malog1 skrivenog i l i i rka u ri j eima1 pojanjenje onoga to
proi zi lazi iz tevhi dul-ul uhi j j eta od pri znavanj a Al lahovih imena i
svoj stava1 kao i pojanj enj e onoga to obuhvata tevhi dul-uluhi j j e od
priznavanj a Al lahovog rububi j j eta (gospodarstva) .
40
t s [ ' c| I| \1 ' ? |
bogovima mimo Allaha. Pojasnio je, takoer, da im nije
bilo nareeno nita do da oboavaju jednog boga, iako se iz
tefsira (tumaenja) ajeta vidi i u to nema sumnje da je rije
o njihovoj pokornosti uenjacima i pobonjacima u
grijeenju, a ne da su im upuivali dove.
Rijei Ibrahima, alejhissalatu vesselam, nevJer

nicima:
^'
,
~
n Nemam ja nita s onima koje vl oboavate, ja oboavam samo

Onoga Koji me je storo, . B B " (Ez-Zuhruf, 26-27.)
Tako je izdvojio od onih koji se oboavaju svoga Gospodara.
Uzvieni je naveo da je ovo odricanje i ljubav u ime Allaha
ustvari tefsir svjedoenja "da nema boga osim Allaha", pa je
rekao:
n On uini rjei tevhlda trajnim za potomsto svoje, da bl se dozal i . 11
(Ez-Zuhruf, 28.)
Ajet iz sure El-Bekare koji je doao u vezi nevjer

nika o kojima je Allah rekao:
11
i oni nee Izai iz vatre. 11 (EI-Bekara, 167.)
U njemu je spomenuo da oni vole kumire kao to se voli
Allah, to je uputilo da oni vole Allaha velikom ljubavlju, ali
ih ta ljubav nije uvela u islam, pa kako je tek sa onima koji
vie vole kumire od Allaha, ili, kako je tek sa onima koji vole
samo kumire, a ne vole Allaha?!
4 1
izli| e.Ae4ilztit A|a ej|
"Ko kae 'la ilahe illallah' i bude nevjerovao u

ono to se oboava mimo Allaha, njegov imetak i kr
postaju zabranjeni (od uzimanja), a njegov obraun je kod
Allaha, azze ve delle. "
Ovo je od najveih stvari koje pojanjavaju "la ilahe
illallah"; jer, nije uinio njihov izgovor spasiocem krvi i
imetka, niti je to uinio njihovom spoznajom uz njihov
izgovor, niti njihovim priznavanjem, niti zbog toga to ne
doziva nikoga mimo Allaha, Jedinoga Koji nema suparnika.
Svim ovim njegava krv i imetak ne postaju zabranjeni sve
dok ne pridrui tim uslovima i nevjerovanje u sve to se
oboava mimo Allaha. Ukoliko posumnja ili zastane,
njegova krv i imetak ne postaju zabranjenima.
Pa kako li je to samo velika i uzviena mes' ela! !
I kako li j e samo pojanjena i razjanjena! !
I kako l i j e samo jakog dokaza kojeg ne moe negirati
neko ko bi se htio raspravljati ! !
42
6. OD IRK JE NOENJE OBRUOVA, KONACA l
NI MA SLINIH STARI KKO Bl SE RIJEILI
NEKE NEDAE ILl KKO Bl JE SPRIJEILI l
' Ovdje je poetak u poJaSnJavanj e tevhi da tako to j e pojasni o
nj egovu suprotnost1 a dobro se zna da neto postaje j asnim na dva
nai na: iz nj egove stvarne i njeni ce i l i spoznavaj ui nj egovu
suprotnost.
lmam1 rahi mehul l ahu1 je zapoeo navodei suprotnosti tevhi da1 i ono
to je suprotno tevhi du:
. Bi l o da mu j e suprotno u samoj osnovi1 to j e veli ki i rk koji1
ako se nae kod mukel lefa ( osoba za koj u vae eri atske
naredbe - punolj etna i razumna)1 poni tava nj egov tevhi d i
bi va muri kom koj i je ui ni o veli ki i rk koj i ga i zvodi iz vjerej
2. Bi lo da utj ee na manj kavost obaveznog tevhi da1 to je mali
i rk" pa ako doe s neim od nj ega on time umanj uj e tevhi d1
j er potpunost tevhi da bi va ostavlj anjem svi h vrsta i rka.
ej h1 rahi mehul lahu1 j e zapoeo razlaganjem i rka i razj anj avanj em

obl i ka malog i rka koj i se deava vrlo estoj zapoeo je od malog
i rka ka veli kom1 i dui putem od ni eg ka vi em.
( Od i rka) znai ovo su samo neke vrste i rka1 ( noenj e obruova1
konaca i nj i ma sl i ni h stvari ) kao kolj ke1 hamaj l i j e1 eljezo i sl i no
to se oblai i l i kai u kuama1 auti ma1 i l i se okai na djecu. A to
oblaenj e i li kaenje j a sa ubjeenj em. Sve ove stvari ulaze u ovo
poglavlje a time i u i rk. Kod Arapa su postoj ala razna ubj eenj a
vezana za obrueve1 konie i nj i ma sli ne predmete poput hamaj l i j a.
Vjerovali su da e imati uti caj na onoga ko i h bude nosi o i bi ti mu od
koristi1 bez obzira da li se radi lo o otklanj anj u nedae nakon to se
dogodi i l i sprj eavanj u i ste pri je njenog deavanja1 i ovo j e naj gore1
j er je vj erovao da e ove bi j edne1 od nj i h postavljene stvari1 odagnati
43
iz|ih e.Ae4i|ztit A|a ejh
"A tl rci: ' Mislite ll vi da l i bl oni koje, pored Allaha, dozlvate mogli
otkloniti tetu, ako Allah hoe da ml je ui ni , 1 11, da ll bi mogli zadrati
milost Njegovu, ako On hoe da mi je podar?" (Ez-Zumer, 38. )1
Al lahov kader ( odredbu) . Pa1 zato J e to mali i rk? Upravo zbog
vezivanja srca za te stvari i to mi sl i da su one uzrok uklanjanja i l i
sprj eavanj a nadae. l pravi lo u ovom pogl avl j u j e: Ni j e dozvoljeno
potvrivati djelotvornost nekog uzroka osim ako bude vjerskim
uzrokom1 i l i stvarnost pokae da dj el uj e u spolj anj osti a ne u
unutranjosti1 kao l i j ek od l i j eni ka1 i l i kao poduzimanje nekih uzroka
od koj i h se j asno vidi korist1 kao to se gri j e pored vatre1 i l i
rashlauj e vodom i sli no1 i ovo su vi dlj ivi uzroci kod koj i h je
djelotvornost j asna.
T akoer1 svaka vrsta malog i rka moe da bude i veli ki irk1 to
zavi si od nj enog poi ni oca1 pa ko bude ubi j een da obru i koni nisu
uzroci1 nego da su djelotvorni sami po sebi1 poi ni o bi vel i ki irk1 jer je
pri pi sao -posobnost ureivanj a svi j eta nekome drugom mimo Al laha.
Znai1 glavni stub ovog poglavl j a se odnosi na vezivanj e i ubj eenje
srca.
' Reci : A zar pri znajete da je onaj koj i je stvorio nebesa i Zeml j u
samo Al l ah1 ) edi ni1 a zatim se okreete nekom drugom radi i badeta! ?
Ovo j e kur ' anski sti l u kojem pobi j a mu ri ke navodei nji hovo
priznavanje tevhi dur-rububi j j eta1 a poricanje tevhi dul-ul uhi j j eta.
"Dozivate" obuhvata dovu u kojoj rob i znosi svoje potrebe1 kao i dovu
istog i badeta1 j er su to dva stanja onih koj i ine Allahu irk1 a ono
to dozivaj u i mole mu se mimo Al laha je mnogobroj no. Tako se neki
od nj i h okreu ka vj erovj esnici ma1 poslani ci ma i dobrim lj udi ma1 neki
44
t s]' | I |\1 ' ? |
Od Imrana b. Husajna, radijallahu anhu, se prenosi
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio ovjeka
na ijoj ruci se nalazio obru (halka) od bronze pa ga upita:
"
ta je ovo?" Odgovori: "Protiv slabosti. " Na to mu

ree: "Skini ga jer ti on nee poveati nita drugo do
samu slabost. Ako umre, a na tebi bude taj obru, nee
uspjeti nikada. "
Biljei ga Ahmed s lancem prenosilaca koji nije lo. l
melekima1 neki zvjezdama1 neki drveu i kamenju1 dok se neki okreu
kipovima i i dolima.
"Mislite li vi da [i bi oni koje1 pored Allaha, doziv ate mogli otkloniti
tetu, ako Allah hoe da mi je uini, i li, da [i bi mogli zadrati milost
Njegovu, ako On hoe da mi je podari ?" U ovom ajetu Al lah je pobi o
mogunost bi lo kakvog nanoenja tete i li dobra od strane ti h
boanstava1 i me propada bi lo kakvo vezivanje za ta boanstva za
koja se mi sll da i maj u posebno mj esto kod Al laha1 azze ve delle1
zbog koj i h mogu da i ne efa ' at ( zagovomi tvo) .
Selef ( prethodni ci ) navode ajete u koj ima se pobi j a veli ki irk kako bi
pobi li i mali irk1 jer ih vee j edna inj eni ca1 a to j e vezivanje za
nekog drugog mi mo Allaha1 azze ve del l e1 pa kada propadne
vezivanje za ono to je vee1 tada propada vezivanje za ono to je
manje od toga jo pri j e. T akoer1 znaenj e oko kojeg krui aj et j e
pobi j anj e bi lo kakve mogunosti nanoenja tete ako to Al lah nee1
i li1 pobi j anje mogunosti da ako Al lah pogodi nekoga nekom
nesreom da postoji neko ko ju j e u stanj u otklonuti bez Al lahove
volje. l ovo znaenj e - vezivanje za neto to moe nanij eti tetu i li
pridoni j eti neko dobro - j este upravo znaenje zbog kojeg se je muri k
vezao za obru i l i konac.
' Od lmrana b. Husajna1 radi j al lahu anhu1 se prenosi da j e
Vj erovj esni k1 sallal lahu alej hi ve sel lem1 vi di o ovjeka na ijoj ruci se
nalazi o obru ( hal ka) od bronze pa ga upi ta: '5caje ovo!!" U ovom
45
iz||| e.Ae4i|ztit A|a ej|
On takoer biljei hadis od Ukbe b. Amira koji se
prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Ko o kai hamajliju, ne upotunio mu Allah, a ko okai
koljku, na dao mu Allah! "
A u drugoj predaji stoji:
"Ko o kai hamajliju, on je ve poinio irk. "l
pi tanj u j e estoko neodobravanje. "Protiv slabosti. " Ri j e je o bolesti
koja pogodi tij elo i oslabi ga1 pa mu je rekao1 sal l al lahu alejhi ve
sellem: "Skini gal i ovo j e naredba1 pa ako te onaj kojem nareuje
sl ua i pokorava ti se1 onda mu nareuje j ezi kom i ne zabranj uje
mu nj egovo djelo rukom.
''kini ga/ jer ti on nee poveati nita drugo do samu slabost" sve
kada bi u tom obruu i bi lo neko dej stvo1 onda bi to mogla biti samo
teta po tij elo1 al i moe bi ti i teta po samu duu i psi hu tako to e
dua i psiha oslabi ti u suprotstavljanj u slabostima i bolesti ma1 a to
je stanj e svakog onoga ko ini i rk1 uvijek je u nedaama1 makar on
mi sl i o da j e u tome kori st. Zatim j e rekao: "/ ako umre a na tebi
hude taj obru? nee uspjeti nikada. " Ova negaci j a se moe odnosi ti
na dvi j e stvari :
1 . Odnosi se na uspjeh uopteno1 a to j e ulazak u Dennet i
spas od vatre1 i ovo se odnosi na one koj i budu i ni l i vel i ki irk
tako to e biti ubi j eeni da j e taj obru od bronze1 ili koni
koj i se nosi1 u stanj u da donosi kori st sam po sebi .
2. Odnosi se na potpunost uspj eha1 i to ako bude smatrao
uzrokom ono to Al lah ni j e ui ni o uzrokom1 ni ti erijatskim
ni ti dunj alukim1 i ovo j e si tuaci j a onih koj i budu ini li mali
i rk.
' Ri j e ''kai" odnosi se na samo kaenj e1 kao i vazivanje srca za ono
to je okaio1 i time je on obukao datu stvar1 a uj edno i vezao srce za
ono to j e obukao.
46
t \]' c| I | \+ ' ? |
Ibn Ebi Hatim biljei predaju od Huzejfe, radijallahu
anhu, da je on vidio ovjeka na ijoj ruci se nalazio koni
protiv groznice, pa mu ga je prekinuo i prouio rijei
Allaha:
-J
!
J

"Vei na ovih ne vjerje u Allaha, nego drge Njemu smat ravnim. "
(Jusuf, 106. )1
"/o okai hamajbju/ ne upotpunio mu Alah ': Hamaj l i j a j e neto to
se stavl j a na prsa1 kako bi se sauvao od uroka1 i l i kako bi otkloni o
neku nedau1 zavist i sli no1 pa j e Poslani k1sal l al lahu alejhi ve
sellem1 dovi o protiv onoga koj i nosi hamaj l i j u da mu Al lah ne
upotpuni1 j er j e hamaj l i j a nazvana hamaj l i j om ( ustvari na arapskom
j ezi ku se kae temima) zbog ubj eenj a onog koj i je nosi da mu ona
upotpunj uj e stvari1 pa je zbog toga i molio protiv tih osoba Poslani k1
sallallahu alejhi ve sellem1 da im Allah ne upotpuni ono to ele.
') ko okai kolku"- vrsta kol j ki koj e se stavl j aj u na prsa l j udi1 i l i
mii1 kako bi se sauvali uroka i sli nog.
''Ne dao mu Allah " ne ostavio ga Allah na mj estu1 u miru i
spokoju1 j er je poinio irk.
' Ovaj ovjek je okaio koni kako bi se i zl i j eio od grozni ce1 i l i kako
bi se sauvao od njenog napada1 pa ga je preki nuo1 to upuuj e da j e
ovo djelo pokueno i da j e obaveza preki nuti ga.
Rekao je selef za ri j ei : "Veina ovih ne vjeruje u Al laha1 nego druge
Njemu smatra ravnim"- vjeruj u da j e Allah gospodar1 opskrbitelj1
Onaj koj i daje ivot i smrt1 ime potvruj u tevhi dur-rububi j j e1 ali mu
ine irk u i badetu1 tako da ih nee spasi ti tevhi dur-rububi j j e1 nego
moraju takoer da priznaj u Al lahovu j ednou i u i badetu.
Ovo j e dokaz za vel i ki i rk1 a sam pisac je rekao da su ashabi uzimali
ko dokaz za mal i irk ono to j e dolo u vezi veli kog i rka.
47
48
MES" ELE:
l.
estina prema noenju obrueva, konaca i slinog;

2. Ako bi i ashab umro a na njemu bilo neto od toga, ne
bi uspio. U ovome je dokaz iz rijei ashaba da je mali
irk vei od velikih grijeha;
3. Nije opravdan neznanjem;
4. Te stvari ne pomau odmah, nego ak nanose tetu,
to vidimo iz rijei: " . . . jer ti on nee poveati nita
drugo do samu slabost. ";
5. Neodobravanje uz estinu onome koji uradi neto od
toga;
6. Jasno pojanjenje da onaj ko okai neto biva
preputen njemu;
7. Jasno pojanjenje da onaj ko okai hamajliju biva
murikom;
8. Ko bude nosio koni protiv groznice, ulazi u taj
propis;
9. H uzej fino uenje ajeta je dokaz da ashabi uzimaju
ajete koji su doli u vezi velikog irka kao dokaz za
mali irk, kao to je to spomenuo Ibn Abbas u ajetu iz
sure El-Bekara;
10. Kaenje koljki protiv uroka ulazi u prethodni propis;
ll. Dova protiv onoga ko okai hamajliju da mu Allah ne
upotpuni ono to eli, a ko okai koljku da mu Allah
ne da, da ga Allah ne ostavi na miru.
7. TA JE DOLO U VEI RUKE l HAMALUA
1
' Ci lj ovog poglavl j a j e poj anj enj e propi sa rukj e.
Rukja predstavlja uenje i l i i zgovaranje dova i nekih ri j ei, nakon
ega se puhne s tim ri j eima.
Rukja se ini zbog bolesti u nekom dijelu tijela, ili bolesti u dui1 i od
tih vrsta ima rukj a koja j e dozvoljena u i slamu, a ima i rukj a koja j e
ir k.
Zakonodavac ( Allah, subhanehu ve teal a) je dozvolio rukj u u kojoj
nema irka1 pa je rekao Al lahov Poslani k sal l al lahu alej hi ve sellem:
''ema problema da se ini rukja ako u njoj nema irka. "
to se tie rukj e koj a je i rk1 to je ona u kojoj se trai utoite i l i
pomo od nekoga drugog mimo Al laha, i l i se u njoj nalazi neko ime
od ejtana, i li ako onaj kome se ui rukj a bude ubi j een da rukj a sama
po sebi djeluje. U ovom sl uaj u rukj a biva zabranj enom i time
postaje rukj om irka.
Hamaj l i j a je ve protumaena1 i ona j e sve to se okai od koe1
kolj ke, zi krova1 traenja utoi ta, i l i . ako bude u nekom obli ku, kao
glava medvjeda1 gazele1 i l i potkovica konj a1 i l i crni h krpa1 i l i kaenj e
u obl i ku oka1 i li tespi h u posebnom obli kuj sve ovo ulazi u hamaj l i j e1 i
ono to im je zajedni ko j este da se svakom od nj i h eli upotpuni ti
djelo haj ra1 i l i se eli uklonuti neko zlo1 a taj nain ni j e dozvoljen u
eri j atu.
Neki lj udi kau: J a kaim ove stvari1 ali ni sam ubi j een u ova
znaenja ( elje od nji hovog kaenj a)1 nego ih samo okaim u
automobi l u kao ukras1 i l i u kui kako bi i zgledala l j epe i sli no. Ovo
kae j edan mali broj l j udi .
Na ovo kaemo: Ako okai hamaj l i j e kako bi se nj ima i zl i j ei o i li
sauvao, onda je to mali i rk ako bude smatrao da su one samo uzrok1
a ako ih okai s ci ljem ukraavanj a1 onda j e to haram zbog sl i nosti s
onima koj i ine mali i rk1 j er je rekao Allahov Poslani k, sal lal lahu
ale j hi ve sel lem: "Ko oponaa neki naroc on je sam od njih. "
49
izl | | e.Ae4|lzt|t A|a ej|
U Sahihu je dola predaja od Ebu-Bira el-Ensarija,
radijallahu anhu, da je bio sa Allahovim Poslanikom,
sallallahu alejhi ve sellem, na nekom njegovom putu, pa je
poslao nekog izaslanika da ne ostavi ni na jednoj devi
okaenu ogrlicu o vratu, od strune ili obinu ogrlica, a da je
ne prekine. l
Od Ibn-Mes' uda, radijallahu anhu, se prenosi da je
rekao:
"

sellem, kako kae: 'Zaista su rkje, hamajlije i gatanje
irk. ' "
Biljee ga Ahmed i Ehu Davud. 2
' U ovom hadisu j e naredba ki danja ogrli ca1 jer su arapi vjerovali da
one ti te deve i krave od uroka1 i ovo vj erovanj e je mnogoboako
( muriko) .
' U ovom hadisu j e potvrda u koj oj stoj i da j e svaka rukj a irk1 da je
svaka hamaj l i j a irk1 kao i da j e svako gatanje i rk.
lz ove uoptenosti je i zdvojena j edino rukj a1 i to u ri j eima Poslani ka1
sallal lahu alejhi ve sel lem: "Nema problema da se ini rukja ako u
njoj nema irka '; kao i samim time to j e Poslani k1 sallal lahu alejhi
ve sellem1 uio rukj u i to j e samom njemu uena1 to upuuje da nije
svaka rukj a i rk1 nego da postoje rukj e koje su irk i to su one koje se
ade na irku.
Sto se ti e hamaj l i j a1 nije i zdvojena ni j edna vrsta1 te time bivaj u sve
vrste hamaj l i j a irkom.
Gatanje je pojasnio sam ejh1 rahimehul lahu1 kada j e rekao da j e to
neto to sprave i ime ine da ovjek zavoli svoj u enu ili ena svog
ovjeka ( onako kako to oni vjeruj u) to je vrsta si hra. l to je kod
obinog naroda poznato kao dotj erivanje i simpati j a1 a ustvari1 to j e
vrsta hamaj l i j a j er se spravlj a1 gdj e sahi r ( si hi rbaz1 vraar) ini rukj u
koja je i rk1 nakon ega napravi da ena zavoli svog mua i li mu
50
t s]' c| I | + ' ? |
Abdullah b. ' Ukajm prenosi hadis, kojeg die do
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem se kae:
"Ko okai neto, biva preputen njemu. "
Biljee ga Ahmed i Tirmizi. l
Hamajlije su neto to se okai na djecu kako bi se
sauvala od uroka. Meutim, ako bi to to se okai bilo od
Kur'ana, u toj situaciji su neki prethodnici napravili
iznimku pa su dozvolili taj nain, a neki od njih nisu
izdvojili ni taj nain nego su ga uvrstili u zabranjene vrste, a
od njih je i Ibn Mes' ud, radijallahu anhu. 2
svoj u enu - naravno1 onako kako to oni i zj avlj uj u - to j e vrsta
sihra1 a sihr je vrsta i rka prema Allahu1 azze ve delle1 i kufr
( nevjerovanj e) .
Ri j e ''neto" u ovom kontekstu reenice ima znaenje
sveobuhvatnosti. Pa svako onaj ko okai neto1 biva preputen
njemu1 tako da je ovo dokaz protiv oni h koj i i zdvajaj u bi lo kakvu
vrstu kaenj a iz ove uoptenosti1 jer je ovaj dokaz uopten. A kada
rob bude preputen nekom drugom mi mo Al laha1 azze ve delle1 tada
se oko nj ega obavi j e nesrea sa svi h strana1 a rob postie ponos1
uspj eh1 spas1 kao i l i j epe namj ere i djela kada bude vezan samo za
Allaha u svim svoj im djeli ma1 rijeima i pl anovima za budunost1
kao to i postie otklanjanje nedaa od nj ega1 pa nalazi svoj mi r sa
Allahom1 sreu sa Allahom1 vezivanje za Al laha1 , preputa se
Allahu1 oslanja na Nj ega1 azze ve del le. Pa ko bude takav - osloni
se na Al laha a i zbaci iz svog srca sva stvorenja1 u tom sl uaj u1 kada
bi sva nebesa i Zeml j a odl ui li da mu nanesu neku tetu1 Al lah bi mu
naao i zlaz od nj i h1 j er se on oslonio i prepusti o svoj ivot
Uzvienom1 del le delal uhu.
, "Hamaj l i j e su neto to se okai na dj ecu kako bi se sauvala od
uroka." I zrazi o se ri j ej u ''eto" kako bi obuhvatio sve to se kai bez
5 1
izli| e.Ae4| l ztit Ala ej|
Rukja je ono to se naziva vraanjem Dokaz je
izdvojio onu u kojoj nema irka, i to je dozvolio Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ako nekoga pogode
uroci ili otrov.
Gatanje je neto to spravljaju i ime ine da ovjek
zavoli svoju enu, ili ena svog ovjeka - onako kako to oni
izjavljuju.
Ahmed biljei predaju od Ruvejfi' a da j e rekao:
"Rekao mi je Allahov Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem:
'O Ruvejfi moda e ivot potrajati s tobom, pa
obavijesti ljude da onaj ko bude vezao svoju bradu, ili
bude vezivao ogrlice od strune, ili se bude brisao nakon
nude ivotinjskim izmetom ili s kosti, da je
Muhammed ist (nevin) od njega. "1
pravljenja razl i ka po nekim osobi nama. Kako bi se sauvali uroka1 i li
se spasi l i nekog zla1 i l i pri bavi li neko li no dobro.
"Ali1 ako bi to to se okai bi lo od Kur ' ana1 u toj si tuaci j i su neki
prethodnici napravi li i zni mku pa su dozvol i l i taj nai n. " Doao je
dokaz u kojem stoj i da su sve vrste hamaj l i j a zabranj ene1 ali kada je
dolo da j e okaena stvar od Kur ' ana1 on u tom sl uaj u ni je poi ni o
i rk1 j er j e okaio neto od Al lahovih1 azze ve delle1 svojstava1 tj .
Allahov govor1 a ni j e uvrsti o neko stvorenj e kako bi postao
muri kom.
' U ri j eima: ''l hude vezivao oglice od strune'; ograniava
vezivanje ogli ca na samo one koje su od strune1 i ovo ima svoje
posebno znaenje1 a to je da se zabrana ne vraa na samu ogrlicu
zbog toga to je ogrli ca1 nego se odnosi na ogrlicu za koj u se vj eruje
da otklanja uroke kao struna.
'Va je Muhammed ist (nevin/ od njega. "Ova reeni ca upuuje da je
ovo djelo od veli ki h grij eha1 to govori o veli i ni te neposlunosti1 a
52
t s [ ' c| I |\1 ' ? |
Od Seida b. Dubejra se prenosi da je rekao: " Ko
prekine hamajliju sa nekog insana imae nagradu roba. "
Biljei ga V eki' . 1
On biljei i predaju od Ibrahima da j e rekao:
"Prezirali su hamajlije, bilo da su od Kur'ana ili neeg
drugog. " 2
MES' ELE:
1 . Tumaenje rukje i hamajlija;
2. Tumaenje gatanja;
3. Sve troje je irk bez izuzimanja;
4. Rukja koja se ui ispravnim rijeima (Kur' anom)
protiv uroka ili otrova ne ulazi u taj propis;
mali irk je od vel i ki h grij eha1 kao to je i sam veli ki i rk od vel i ki h
gri j eha.
'T o j est1 imae nagradu kao da je oslobodio roba1 iz ega se vi di
vrijednost ki danj a hamaj l i j a j er su one irk prema Allahu. A mali irk
uvodi u vatru sa strane Allahovog obeanj a. Pa ko okai hamaj l i j u1
on je ve zasl ui o tim dj elom obeani ulazak u vatru1 a onaj ko
prekine hamaj l i j u sa vrata svoga pri j atelj a biva nagraen kao da j e
oslobodi o roba od vatre1 j er j e ti m presi j ecanjem otklonio uzrok te
kazne1 pa ga je Al lah nagradio za to nj egovo dj elo nagradom onoga
ko oslobodi roba1 j er nagrada je one prirode koje je i dotino dj elo.
V eki ' bi l j ei predaj u od I brahima en-Nehai j a1 uenni ka l bn
Mes ' uda1 da j e rekao: "Prezirali su ( ashabi1 drugovi l bn-Mes ' uda)
hamaj l i j e bilo da su od Kur ' ana i l i neeg drugog."
53
54
5. Ako bi hamajlija bila od Kur'ana, u tom sluaju su se
uenjaci razili da li je to dozvoljeno ili nije;
6. Kaenje strune na ivotinje da bi se sauvali od uroka
ulazi u isti propis (haram);
7.
estoka prijetnja onome koji okai strunu;

8. Vrijednost nagrade za onoga koji prekine hamajliju sa
insana;
9. Rijei Ibrahima nisu u suprotnosti s onim to smo
naveli od razmimoilaenja, jer je on ciljao svojim
rijeima drugove Abdullaha b. Mes' uda.
8. POGL VUE O ONIMA KOJI BUDU TILI
BLGOSLOV (BERIE OD DRVEA, KMENA l
SLINOG t
' Znai, koj i je propis za onoga koj i poini ovo djelo?
Odgovor je: On j e muri k.
Teheruk znai traenje beri eta, tj . traenj e veli kog dobra, nj egovog
trajanja i posjedovanja.
Tekstovi Kur ' ana i sunneta upuuj u da j e samo Allah, azze ve
delle1 taj koj i daje beriet i da ni ko od stvorenj a ni j e u stanj u
oberieti ti nekog drugog. Rekao j e Uzvieni : "Neka je blagoslovljen
Onaj koji robu Svome objavlj uje Kur ' an" tj . vel i ko bi lo dobro
Onoga koji je spustio Svome robu Kur ' an, i mnogo bi lo, trajno i
postoj ano. Rekao j e Uzvieni : " l uini li smo ga blagoslovljenim i
lshaka." l rekao je: " l uinio me je blagoslovljenim." Pa onaj koj i
blagosi l j a ( beriet daj e) j e Al lah, i ni j e dozvoljeno stvorenj u da kae:
"Berietim to i to1 i l i berietim vae djelo, i l i berietan bio tvoj
dolazak, j er je znaenj e rijei "hereka ( beriet) " od Allaha, j er je dobro,
nj egova brojnost, posj edovanje i traj anje, od Onoga u i j oj ruci j e
naredba i li stvar.
T eks tovi Kur ' ana i sunneta upuuj u da se stvari koj ima j e Allah,
azze ve delle1 dao beriet di j ele na vremenske, prostorne i li lj udske.
Prvi dio: Vremenske i prostorne
All ah, azze ve del le1 je blagoslovio neka mj esta kao to j e to sl uaj s
Allahovim svetim hramom ( Ka ' ba), i li prostorom oko Mesdi dul
Akse1 i sl ino. l ovo znai da je Al lah dao na ovi m mjestima vel i ko
dobro, stalno i trajno, kako bi to bi o stalni podsticaj i inspiraci j a
nj i hovim stanovnici ma, koji su pozvani da ive u nj ima, da ostanu u
nji ma. A ne znai da sada trebamo ii tamo i potirati tu zemlj u i li
zi dove tih objekata, jer ovaj stalni beriet se ne prenosi u suti ni, tj .
55
iz|i| e.Ae4||ztit A|a ej|
ako poti re zeml j u1 i li se ukopa u nj oj1 i li se oberieti nj ome1 jer se
taj beriet ne prenosi1 nego je ta zeml j a berietna zbog nj enog
znaenj a1 tj . zbog vezivanja l j udski h srca za nj u1 kao za Al lahov
sveti hram1 kao i zbog mnotva dobra ( hajra) onome koji se uputi ka
njemu1 doe mu i tavafi ( krui ) oko nj ega1 te ini razne i badete na
tom mjestu. Pa i sam Crni kamen je berietan kamen1 ali je nj egov
beriet zbog i badeta1 tj . ako ga osoba dodirne elei time i badet i
pokornost Vj erovj esni ku1 sallallahu alejhi ve sellem. Zbog tog dj ela1
i li zbog nj egovog l j ubl j enj a1 ime osoba ima beriet sl i j eenj a. Rekao
je Omer1 radi j al lahu anhu1 kada je polj ubi o Crni kamen: "J a1 zaista1
znam da si ti kamen1 koj i ni ti ini dobro ni ti zl o. " To j est1 ne prenosi
ni na koga ni kakvo dobro1 ni ti prenosi neko zl o.
to se ti e vremena1 mi sli se da neko vri j eme bude berietno1 kao to

j e to mjesec ramazan i l i neki vri j edni dani . Pa ko bude inio i badet u
nji ma i pratio dobro u nji ma1 on tada postie veli ku nagradu koj u ne
postie u drugim danima.
Drugi dio: Beriet vezan za lj udski rod
Allah1 subhanehu ve teala1 j e dao svoj beriet vj erovj esmc1ma i
poslanicima da im bude kao lini beriet1 tj . nj i hova ti j ela j e uinio
beri etnima. Kada bi neko od nj ihovog naroda elio da se oberieti
nj i hovi m potiranj em1 uzimanjem nj i hovog znoja i l i dodirom nji hove
kose1 to bi bi lo dozvolj eno1 j er im j e Allah uinio ti j ela berietnima.
Naj bol j i od njih je Muhammed1 sal lal lahu alej hi ve sellem1 i nj egovo
ti j el o je takoer berietno. U sunnetu je na mnogo mi j esta preneeno
da su se ashabi berieti l i nj egovi m znojem i kosom. Nj i hov
( vjerovj esniki ) beriet je l i ni1 i j i se trag1 vri j ednosti i dobra mogu
prenositi s nj i hovih ti jela na neka druga1 i ovo je posebno i
j edinstveno samo za vjerovjesnike i poslani ke. A to se tie drugih
l j udi1 za nj i h ni j e doao dokaz da j e Al lah uinio nekoga od nji h
berietnim pa makar oni bi l i i drugovi vj erovj esni ka.
ak ni naj bolji
i z ovog ummeta ( Ebu-Bekr i Omer) nisu posjedovali taj posebni
beri et1 kao to je dolo u vjerodostojni m i neisprekidanima
( mutevati r) predajama da ni ashabi1 ni tabi ' i ni1 ni oni koj i su primi li
i slam za vrijeme Poslani ka1 sal lal lahu alej hi ve sel lem1 ali ga nisu
56
t \]' c| I |\1 ' ? |
sreli ( muhadrem) ni su se beri eti l i od Ebu-Bekra1 Omera1 Osmana i l i
Ali j e kao to su to radi li s Al lahovim Poslani kom1 sal l al lahu alejhi ve
sel lem ( uzimanjem nj egove kose i vode kojom bi se abdestio . . . ) J er j e
beriet ovi h ashaba beriet u djeli ma1 a ne tjelesni l i ni beriet1 pa se
ne prenosi kao to se prenosi od Vj erovjesni ka1 sal l al lahu alejhi ve
sel lem.
Stoga kaemo da se u svakom muslimanu nalazi beriet1 i to ne
beriet samog bi a1 nego beriet djel a1 beriet onoga to j e pri nj emu
od i sl ama i imana i onoga to j e u nj egovom srcu od straha i vel i anja
Al laha1 azze ve del le1 i Nj egovog potivanja1 kao i od sl i j eenj a
Nj egovog Poslani ka1 sal l al lahu alejhi ve sel lem. Ovo j e beriet i lma
( znanj a)1 rada i li i spravnosti koj i se ne prenosi . Pa na osnovu ovoga1
uzimanje berieta od lj udi koji su ispravni i dobri biva nj i hovim
sl i j eenjem u dobru1 a uzimanje berieta od uenj aka bi va uzi manjem
nji hovog znanja i okoritavanjem od nj ega i sl ino. l ni j e dozvoljeno
uzimanj e berieta od nj i h tako to emo ih potirati1 i l i uzimati nj i hov
znoj1 j er naj bol ja stvorenj a ovog ummeta1 ashabi1 ni su to radi l i sa
najodabrani j im pri padni cima ovog ummeta nakon nj enog
Vj erovj esni ka; sal l a1l ahu alej hi ve sel lem1 Ebu-Bekrom1 Omerom1
Osmanom i Alij om1 i ovo j e neto u to nema sumnje.
A to se ti e uzi manj a berieta kod muri ka treba se znati da su oni
oekival i mnotvo dobra1 nj egovo traj anje1 nunost i opstajanje
okreui se svoj i m boanstvima na razne nai ne traei beriet1 a
svaki od ti h naina je bi o i rk.
Pored drvea i kamenj a1 u i sti propis ulaze i razna mj esta1 pei ne1
kaburovi1 i zvori vode i sli no u to vj eruj u dahi l i ( neznal i ce) .
Traenje berieta od drvea1 kamenj a1 kaburova i razni h mj esta j este
vel i ki irk ako se to i ni s ubj eenjem da to drvee1 kamenj e i l i kabur1
ukol i ko se budu potirali1 valj al o se po nj i ma1 i l i ih se pri sloni uza se1
bivaj u posredni kom kod Al l aha i put ka Nj emu. J er sve se to ubraja
u uzimanj e nekoga drugoga pored Al laha kao boga1 i to j e veli ki i rk.
U ovo su bi l i ubi j eeni predi slamski Arapi : vjerovanje u drvee i
kamenj e koje su oboavali1 traenj e berieta od kaburova. Vj erovali
57
t kaete o Ltu l Uzau &&&
"
(En-Nedm, 19. ) 1
su da ako budu staj ali pored nj i h i dodirivali i h, i l i razasipali zeml j u
po nj i ma, da e vlasni k tog mjesta i li duh koj i sl ui u tom mjestu biti
nj i hov posredni k kod Allaha, azze ve delle. A rekao je Allah,
subhanehu ve teala: "A onima koji pored Nj ega uzimaju zatitni ke:
'Mi ih oboavamo samo zato da bi nas to vie Allahu priblii li ."'
Traenj e berieta biva malim irkom kada, npr., uzme zeml j u sa
kabura i pospe j e po sebi iz ubj eenj a da j e ta zeml j a berietna1 pa
mi sli da ako ta zeml j a doe do njegovog tijela da e i samo tijelo
postati berietno posredstvom te zeml j e. Ovo j e ma.i irk, jer nije
odvoj i o ni ta od i badeta prema nekome drugome mimo Al laha, ali je
i pak bi o ubi j een da j e neto uzrok to Al lah nije ui ni o vjerskim
i spravnim uzrokom.
' Lat je bi j ela stij ena koja se nalazi l a u T aifu. Ni j e sruena sve dok
ni j e pri mi lo i slam pleme Sekif1 kada i m j e Al lahov Poslani k,
sallal lahu alejhi ve sell em1 poslao EI-Mugiru b. u ' beta, koji j u je
sruio i razbio. I znad nje se nalazi la kua i imala j e i svoje uvare i
poslugu.
Uzza j e drvo koje se nalazi lo i zmeu Mekke i Taifa. U osnovi j e to
bi l o drvo, zatim je izgraeno zdanj e na tri stuba. l malo je svoje
uvare i enu vraaru koj a je opsl ui vala taj i rk. Kada je
Vjerovjesni k, sal l al lahu alejhi ve sel lem1 oslobodio Mekku1 poslao je
na to mjesto Hal i d b. Velida koji je posj ekao sva tri drveta i ubio
vraaru koja j e slala dinne da odvode l j ude u zabl udu. Ui sti nu, l j udi
su se vezivali za to drvo i enu koja je opsl ui vala taj irk.
" l Menatu1 treoj najmanje cijenjenoj ?", to j est, poni enoj1 i ona je
takoer sti j ena. Dobila j e taj naziv zbog mnotva krvi koja se
prosi pala i znad nj e u znak nj enog velianj a.
58
t \]' c| I |\1 ' ? |
Od Ebu-Vakida el-Lejsija se prenosi da je rekao:
"Izali smo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi
ve sellem, ka Hunejnu a bili smo blizu vremena kada
smo bili nevjerici, a murici su imali drvo pored kojega
bi stajali (ibadetili) i vjeali svoje oruje. Zvali su ga
'vlasnik ordena'. Proli smo pored dreta i rekli: '0
Allahov Poslanie, uini i ti nama vlasnika ordena kao
to i oni imaju. ' Pa je rekao Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem: 'Allahu ekber! Zaista je to
jedno pravilo. Rekli ste, tako mi Onoga u
ijoj ruci je
moja dua, kao to su rekli sinovi Israilovi Musau:
'Napravi i ti nama boga kao to i oni imaju bogove!'
' Vi ste, uistinu, narod koji nema pameti!', ree on.
(El-Earaf 138.) ' Slijediete obiaje onih koji su bili prije
vas. ' "
Biljei ga Tirmizi i rekao j e za njega da j e sahih. 1
Veza i zmeu ovi h ajeta i poglavlja j este da su Lat i Menat stij ene1 a
Uzza drvo1 i ono to su murici radi li pored ova tri boanstva je i sto
to rade murici u vremenu nakon Poslani ka1 sal l al lahu alejhi ve
sel lem1 pored kamenja1 drvea i peina1 a najgore od toga jeste kada
uzmu kaburove za bogove koj i ma se okreu i ine i badete pored nj i h.
' Ovaj hadis j e vjerodostojan i znaaj an.
Murici su imali drvo u koj e su vjerovali i nj i hovo vj erovanje u to
drvo obuhvata tri stvari :
1. Veliali su to drvoj
2. Staj ali su pored nj ega s ci ljem nj egovog velianj a i traenj a
bl i skostij
. Kai li su na nj ega svoje oruje elei time da se beriet
prenese sa drveta na oruje1 kako bi bi lo to dugotraj ni j e i
kako bi nj egova kori st bi la to vea za onoga koj i ga nosi .
Ovaj postupak je veli ki irk zbog sve tri ove stvari .
59
Oni koj i su tek bi li primi li i slam trai l i su od Poslani ka1 sal l allahu
alej hi ve sellem1 da i on nj i ma ui ni isto to su imali i muri ci1 j er su
mi sl i l i da ovo ne ulazi u i rk i da ri j ei tevhi da ne pobi j aj u ovo djelo1
pa j e na osnovu ovoga rekao j edan di o ul eme: "Ponekad neki ugledni
l j udi ne znaj u neke mes ' ele vezane za i rk1 j er i ovim ashabi ma1 koji
su primi l i i slam nakon oslobaanj a Mekke1 ni j e bi lo sve j asno po
pi tanj u tevhi da i badeta1 i ako su bi l i najznani j i lj udi po pi tanj u
arapskog j ezi ka".
" Pa je rekao Alahov Poslanil sallallahu alejhi ve se/lem: 'Alahu
ekberl Zaista je to jedno pravdo. Rekl ste/ tako mi Onoga u
C
1joj
ruci je moja dua/ kao to su rekli sinovi Israilovi Musau: Napravi i
ti nama boga kao to i oni imaju bogove! "' Poslani k1 sall al l ahu alej hi
ve sellem1 i h j e uporedi o s Musaovim narodom i bi o j e obazriv na
nj i hove ri j ei - kada su rekl i : "Uini i ti nama vlasnicu ordena '; j er je
Musaov narod rekao: "Napravi i ti nama boga kao to i oni imaj u
bogovel "1 al i ni su uradi l i ono to su trai l i . A kada im j e
Vj erovj esni k1 sallal lahu alejhi ve sellem1 zabrani o1 odmah su se i
ostavi li toga. Da su to koj i m sl uajem uradi l i1 poi ni l i bi vel i ki irk1
al i poto su samo rekli i trai l i1 a ni su to uradi li1 poi ni li su mali irk
j er j e u nj emu vezi vanj e za nekoga drugoga mimo Al laha1 azze ve
del le. Stoga im Vj erovjesni k1 sallallahu alej hi ve sel lem1 ni j e ni
naredi o da obnove svoj i slam.
Ono to se j asno vidi j este da veli ki irk kojeg su i ni l i murici ni j e
bi o samo zbog nj i hovog traenja berieta od tog drveta1 nego j e bi o
zbog nj i hovog vel i anj a/ stanj a i traenja berieta nj i hovim
kaenj em. A ve smo pojasni li da je traenj e berieta od drvea1
kamenj a i sl i ni h stvari ( ukol i ko u tom dj el u bude ubj eenje da te
stvari pri bl i uj u Allahu i da prenose potrebe do Al laha1 i l i da e
nj i hove potrebe bi ti pri j e i spunj ene i nj i hova djela bolj a ako se
oberiete na ovom mj estu) veli ki i rk i ovo su radi li u predi slamsko
doba.
Ako malo bol j e razmi sl i o onome to rade oboavaoci kaburova i oni
koj i se povode za praznovjerjem u zadnj e vri j eme1 kao i u nae
VT1 J eme1 vi dj ee da rade i ste stvari koj e su radi li i murici pored
60
t \ [ ' c|I |\1 ' ? |
M8` |.
J. Tumaenje ajeta i z sure En-Nedm;
2. Spoznaja ta su traili (ashabi);
3. Ipak nisu uradili ta su traili;
Lata1 Uzzaa i Vlasnice ordena, j er vj eruj u u kabur1 pa ak i u elj ezo
koje j e oko kabura1 i l i raznovrsna mj esta oboavanja u zemljama u
kojima se iri i l i j asno vidi irk. T u e vidj eti da l j udi vjeruj u, da
ukoli ko potaru zi d oko kabura i l i elj eznu reetku oko nj ega, kao da su
potrali i samog ukopanog ovj eka i da se nj egova dua spoj i l a s nj ima
jer su ga veli al i . Ovo j e vel i ki irk1 j er j e u nj emu vezivanj e srca u
pri bavljanj u kori sti i l i uvanj u od zla, za nekoga drugoga mimo
Allaha, azze ve delle, i to time ine to dj elo s ci l j em pri bli avanj a
Allahu, i sto kao to su radi li i oni pri j e nj i h za koje je Al lah rekao:
"Mi ih oboavamo samo zato da bi nas to vie Allahu pri blii li ."
to se ti e druge si tuaci j e, na koj u sam ti skrenuo panj u na samom
poetku, to j est kada se potiranje uzima kao sebeb ( razlog), kao to
to rade neke neznalice kada dou u Harem te ponu poti rati vanj ska
vrata i l i neke zi dove i stubove s ubj eenjem da tu postoj i neka dua
i li da j e u blizini neko ukopan i li da postoje neke dobre due koj e se
brinu o tom stubu ( kao to kau) pa i h potiru kako bi doli do Al laha
to bi bio veli ki i rk.
Meutim, ako bi potirao to mj esto iz ubj eenja da je ono berietno1 i
da je to sebeb koj i m e se i zl i j ei ti, to bi bi o mali irk.
Dakle, ako bi potirao neto smatraj ui ga sebebom1 to bi bio mali
irk1 a ako bi vezao srce za taj predmet, i li od nj ega traio beri et,
veliao i bi o vezan za nj ega i bi o ubj eenj a da postoj i neka dua na
tom mjestu, i li da e se preko nj ega pri blii ti Allahu, onda j e to veli ki
i rk.
6 1
iz||| e.Ae4|lztit A|a ej|
4.
eljeli su se time pribliiti Allahu jer su mislili da On to

voli;
5. Ako oni nisu znali ove stvari, pa, normalno je da drugi
ne znaju jo prije;.
6. Oni posjeduju od dobrih dijela i obeanja da e im biti
oproteni grijesi, a to ne posjeduje niko drugi;
7. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, im nije naao
opravdanje, nego je uzvratio na njihov govor rijeima:
"Allahu ekber! Zaista je to jedno pravilo, slijediete
obiaje onih koji su bili prije vas. " Pa je potvrdio stvar s
ove tri stvari;
8. Velika stvar, i to je ono to je elio. Obavijestio ih je da
je nj ihovo traenje isto kao i traenje sinova Israilovih
kada su rekli Musau:
" Napravi l tl nama boga N N B
"
(El-E'araf, 138.);
9. Negiranje ovoga je od znaenja rijei "la ilahe illallah",
uz svu njegovu taninu i skrivenost za ove ashabe;
10. Zakleo se, sallallahu alejhi ve sellem, na odgovor, a on se
ne klete osim za stvar u kojoj je korist;
ll. Spoznaja da se irk dijeli na veliki i mali, jer nisu postali
otpadnicima od vjere svojim traenjem;
12. Njihove rijei " . . . a bili smo blizu vremena kada smo
bili nevjerici ", upuuju da drugi koji su bili s nj ima nisu
bili neznalice po ovom pitanju;
13. Tekbir prilikom uenja je dokaz protiv onih koji ga
preziru u tim prilikama;
62
t \]' c| I |\1 ' ? |
14. Spreavanje neeljenih situacija pnJe njihovog
deavanja;
15. Zabrana oponaanja dahila;
16. Srdba pri poduavanju;
17. Uopteno pravilo u rijeima: "Zaista je to jedno
pravilo";
18. Ovo je znak od znakova vjerovjesnitva, jer se desilo ono
o emu je obavijestio;
19. Sve ono za to je Allah ukorio
idove i krane u
Kur' anu odnosi se i na nas;
20. Njima je poznato da se ibadeti grade na naredbama, iz
ega proizilazi upozorenje na pitanja u kaburu.
to se tie
pitanja: " Ko je tvoj gospodar? " stvar je jasna.
to se tie
pitanja: " Ko je tvoj vjerovjesnik? " vidi se iz njegovog
obavjetavanja o gajbu (skrivenom, tajnom) . A to se tie
pitanja: " Koja je tvoja vjera? " vidi se iz rijei: n Napravi l tl
nama boga GGG n ;
21. Slijeenje obiaja sljedbenika Knjige (
idova i krana) je
pokueno;
22. Onaj ko pree sa neistine na koju se bio navikao, nije
siguran da u njegovom srcu nije ostalo neto od te navike,
to vidimo iz rijei:
" ... bili smo blizu vremena kada smo bili nevjerici. "
63
64
9. TA JE DOLO U VEI KLNA NEKOM
DRUGOM MI MO ALLHU 1
1 (
ta j e dolo u vezi klanj a nekom drugom mi mo Allahu) od prij etnj e1

i da j e to irk prema Al lahu.
Klanje j e proli j evanj e krvi1 i pri klanj u imamo dvi j e vane take1 koje
su osnova ovog poglavl j a:
1. Klanje uz i zgovaranj e nei j eg imena i
1. Klanje s ci l j em pri bli avanj a onome zbog koga kol j e1 to e
rei da ovdj e imamo i zgovaranj e imena i ni j j et ( namjeru) .
Izgovaranjem imena mi se stvarno potpomaemo nj egovim nosiocem1
pa kada kaemo: U ime Al laha1 elimo rei da traimo pomo od
Al laha1 tako da imamo znaenje: Koljem traei beriet i
potpomaui se svakim Al lahovim1 azze ve delle1 i menom.
A to se tie namj ere1 ona dolazi sa strane oboavanja i hti j enj a1 pa
imamo etiri si tuacije:
1. Da bude imenovanje i namj era samo radi Al laha1 azze ve
delle1 i ovo j e tevhi d a uj edno i i badet. Pri klanj u i
"
amo dvi j e
obavezne stvari :
da zakol j e samo radi Al laha i s ci ljem pri bl i avanj a

( ako bi ti m klanjem el i o da se pri bli i ) kao kurban za
baj ram1 i li kurban na haddu1 i li aki ka ( povodom
roenj a djeteta)1 . . .
da spomene Al lahovo i me dok kol j e1 pa ako ne

spomene Al lahovo ime namj erno1 nj egova zaklana
ivotinja postaje zabranjena.
Ali ako ne bi namjeravao da se tim klanj em pri bl i i Al lahu1 ni ti
nekome drugome1 nego eli samo da ugosti goste1 i li kko bi je poj eo1
to je onda dozvolj eno1 j er j e spomenuo Al lahovo ime1 a ni j e zaklao
nekome pored Nj ega pa ne ulazi u pri j etnj u i zabranu.
65
66
2. Da zakol j e spomi nj ui Allahovo ime1 ali se tom zaklanom
ivoti nj om eli pri bl i i ti nekom drugom. Kao kada bi ovjek
zaklao ivoti nj u i rekao: " U ime Al laha"1 a eli tim djelom da
se pri bl i i nekom veli kanu od vjerovjesni ka i l i dobrih lj udi1
i l i . . . 1 taj je ovjek1 i ako je zaklao spomi nj ui Al laha1 poinio
i rk j er j e prol i o krv zbog nekog ukopanog stvorenj a a ne radi
Allaha. U ovo takoer ul azi i ono to se deava kod nekih
bedui na i l i i samih graana kada ele doekati nekoga1 i zlaze
pred nj ega s devama i li nekom drugom stokom1 te ih kol j u
pred nj i ma1 tako da krv tee pri nj i hovom dolasku. l ovo klanje
bi bi lo za nekog drugog mimo Allaha1 azze ve del le1 pa
makar spomenuo i Al lahovo ime pri klanj u. Ulema je i zdala
fetvu da j e to haram1 j er j e u tom postupku prol i j evanje krvi
zbog nekog drugog mimo Al laha i time postaje zabranjenim
j edenje tog mesa. A pogotovo ni j e dozvol j eno velianje ovih
l j udi na taj nai n1 j er se prol i j evanjem krvi velia samo Al lah1
J edi ni1 ta1 On je j edi ni koj i zasl uuj e da Mu se ini i badet i da
bude velian na ovakav nai n i On je T aj Koj i je dao da krv
tee venama.
. Da spomene nei j e ime mimo Al lahovog i da se klanjem
ivoti nj e eli pri bli i ti nekom drugom mimo Allahu1 azze ve
delle1 pa kae npr. : " U ime l susa"1 zatim pokrene ruku da
zakol j e1 elei da se pri bli i tim dj elom l susu1 - ovo je irk.
Ovim djelom j e spoj i o dvi j e vrste i rka: irk u traenj u pomoi
i i rk u i badetu. l sti je propi s i za one koj i bi zaklali u ime
Bedevi j a1 i li Husej na1 i l i u ime prvaki nj e Zejnebe1 i l i u ime
Aj derusa1 i l i u ime Marginani j a1 i drugih l j udi prema kojima
su se okrenul i lj udi s ci l j em i badeta1 pa kol j u spominj ui
nj i hova imena i ci l j aj u ta stvorenja.- To jest kada kolje on ima
namjeru da se prol i j evanj em krvi pri bli i tom stvorenj u. l ovaj
i rk dolazi s dvi j e strane:
sa strane traenj a pomoi i
sa strane i badeta1 velianja i prol i j evanj a krvi radi

nekoga drugoga mimo Allaha1 azze ve delle.
t s]' c| I |\1 ' ? |
C m
-
\
,
r
.
) - - "
J ' - J J -
" Reci: Molita moja, i obrdi moji, i ivot moj, l smr moja doista su
posveeni Allahu, Gospodar svjetova, koji nema sauesnlka aaa (El
En-am, 162-163.)1
4
Da zakol j e spomi nj ui nei j e ime mimo Al lahovoga1 a da se
time eli pri bl i i ti . Ova si tuacija je veoma1 veoma ri j etka. l
ovo kao kada bi htio da zakol j e radi nekoga koga on veli a1
kao na primjer da zakol j e u ime Bedevi j a1 a zatim odl ui da se
tom zaklanom ivoti nj om eli pri bl i i ti Allahu. U stvarnosti
ovo se vraa na i rk u traenj u pomoi1 kao i na i rk u i badetu.
Ono to je potrebno da se zna j este1 da ako bi se zaklalo radi nekoga
drugoga1 onda bi to bi o i rk u i badetu1 a ako bi spomenuo nei j e ime
mimo Al lahovog1 onda bi to bi o irk u traenj u pomoi1 pa j e zbog
toga rekao Uzvieni : "Ne j edi te ono pri i jem klanj u nije spomenuto
Allahovo i me1 to j e1 ui sti nu1 gri j eh! A ej tani navode tieni ke svoje
da se s vama raspravl j aj u1 pa ako bi ste im se pokorili1 i vi bi ste1
sigurno mnogoboci postali . " - tj . ako bi ste im se pokori l i u i rku i vi
biste bili murici kao to su i oni .
' Ovaj ajet upuuj e da su klanje i moli tva od i badeta1 j er je ui ni o
obred samo radi Al laha1 a Al l ahu pripadaj u djela stvorenj ai pa j e
zbog toga u ri j eima "i obredi moji"1 uputstvo da su i obredi i badeti i
da ih je dostojan samo Al lah.
Rij ei : "Allahu1 Gospodaru svjetova" dakle1 On j e taj koji to
zasluuje1 "Koji nema sauesni ka"1 i z ega se vidi da nema
sauesni ka u moli tvama1 obredi ma1 pa se ne smijemo okretati ni kome
u molitvama i obredima osim ka Allahu1 azze ve delle. On je taj koji
zasluuje da bude oboavan1 Nj emu pripada naj uzvieni j e carstvo.
67
"Zt se Gospodar some moli l kuran kolji . " (El-Kevser, 2. )1
Od Alije, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao:
"Rekao mi je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, etiri reenice: 'Allah prokleo onoga ko kolje
nekome mimo Allahu. Allah prokleo onoga ko proklinje
svoje roditelje. Allah prokleo onoga ko prui utoite
novotaru. Allah prokleo onoga ko promijeni granice
zemlje. "'
Biljei ga Muslim. 2
Od Tarika b.
ihaba se prenosi da Je Allahov

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
' Ono to je Al lah naredio u lazi u i badet1 jer je i badet sveobuhvatni
naziv za sve to Al lah voli i ime je zadovol j an od j avni h i taj nih
ri j ei i dijela. Mol i tvu j e Al l ah naredio1 pa j e ona zbog toga Nj emu
draga1 a neredio je i klanj e1 pa je i ono drago Al lahu i zadovol jan je
nj i me i na osnovu toga biva i badetom prema Al l ahu1 azze ve del le.
' Ono to nam je potrebno u ovom poglavl j u iz ovog hadisa su rijei
Al lahovog Poslani ka1 sal l al lahu alejhi ve sel lem: ''lah prokleo
onoga ko kolje nekome mimo Alahu"- elei mu se time pri bl iiti i
vel i ati ga.
Prokletstvo znai : tjeranje i udalj avanje od Al lahove1 azze ve del le1
mi losti .
Pa1 ako j e Al lah taj koj i nekoga proklinje1 onda to znai da je otjerao i
udal j i o tu osobu iz svoje posebne mi losti1 a to se tie opte mi losti1
ona obuhvata i musl i mane i nevjemi ke1 kao i sva druga stvorenja.
Poznata j e inj eni ca da spomi nj anj e nekog gri j eha sa prokletstvom
upuuj e da j e to od vel i ki h gri jeha1 i ovo je potpuno vidlj ivo u klanju1
jer je klanje nekom drugom mi mo Al laha irk prema Al lahu1 azze ve
del le1 i njegov poi ni oc zasl uuj e prokletstvo1 tjeranj e i udal j avanje
od Al lahove mi losti .
68
t s] ' c| I |\1 ' ? |
"
ovjek je uao u Dennet zbog muice, a drgi je ovjek

uao u Vatru zbog muice. " Rekli su: "A kako to,
Allahov Poslanie?" Odgovorio je: "Prola su dva
ovjeka pored naroda koji je imao kipa i niko nije
mogao tuda proi sve dok ne prinese neku rtvu tom
kipu. Rekli su jednom od njih: 'Prinesi rtvu! ' Rekao je:
'Nemam nita to bih prinio kao rtu. ' Oni mu rekoe:
'Prinesi rtvu pa makar muicu. ' Pa je prinio muicu
kao rtvu, a ovi ga pustie, i on time ue u vatru. Pa su
rekli drugome: 'Prinesi rtvu! ' A on odgovori: "Ja ne
prinosim nikakvu rtvu nikome osim Allahu, azze ve
delle. ' Oni mu odsjekoe glavu i tako ue u Dennet. "
Biljei ga Ahmed. l
' Hadis upuuj e da je klanj e radi ki pa bi lo sebebom ul aska u vatru1 i
ono to se vidi j este da j e ovaj to je to uradio bi o musl iman1 pa j e
uao u vatru zbog svog djela1 to e rei da j e klanj e radi nekoga
mimo Allaha1 azze ve delle1 veli ki i rk1 j er ri j ei "uao je u vatru"
znae da j e ti me zasl uio ulazak u nj u sa onima koj i e vj eno
boravi ti u nj oj .
T akoer1 had is upuuj e na j o j ednu injeni cu1 a to j e1 da prinoenje
mui ce1 koja nema ni kakve vrij ednosti1 upuuj e da j e prinoenje
onoga to j e vrj edni j e1 i j a j e kori st vea i to j e skupl j e kod nji hovi h
posjedni ka1 upuuj e da je to jo vei sebeb da se ue u vatru.
Rijei : ''rinesi rtvu" - tj . zakol j i s ci l j em pri bl i avanj a1 ( obrati
panj u da i h oni ni su natjerali da to urade)
Ri j ei : ''Niko nije mogao tuda proi"- tj . nisu dozvolj avali ni kome da
proe tim putem sve dok ne prinese
.
rtvu. l ovo ni j e prinoenje na
si l u1 jer je mogao rei : "Vratiu se odakle sam i doao. " A ako bi se
reklo: "Natjerali su i h prijetei im smru"1 u tom sl uaj u se moe rei
da je ovaj hadis doao kao pria o onima koj i su bi li prije nas1 a
otklanj anje prisi le i l i dozvola i zgovaranj a rij ei nevjerstva i li raenje
69
iz|i| e.Ae4|lztit Ala ej|
MES" ELE:
. Tumaenje ajeta:
"Reci: 'Molitva moja, i obredi moji BBB "
2. Tumaenje ajeta:
n Zato se Gospodar svome moli i kuran kolji n;
3. Poetak hadisa proklinjanjem onoga koji kolje
nekome drugome mimo Allahu;
4. Proklinjanje onoga koj i proklinje svoje roditelje, a tu
spada i da proklinje roditelje nekog ovjeka, pa
onda on prokune tvoje;
5. Proklinjanje onoga koji prui utoite novotaru, a
misli se na onoga ko uini neto kada se mora na
njemu izvriti Allahova kazna, pa trai nekoga ko e
ga zatititi od toga;
6. Proklinj anje onoga koji mijenja granice zemlje, tj .
mee izmeu sebe i svoga komije, i to tako to e ih
pomaknuti naprijed ili nazad;
nekog djel a koj e je nevjerstvo uz vrstinu srca na 1manu1 to J e
posebno samo za na ummet.
70
t \] ' c| I |\1 ' ? |
7. Razlika izmeu proklinjanja odreene osobe 1
proklinjanja grjenika uopteno;
8. Ovo je velika pria, pria o muici;
9. Uao je u Vatru zbog te muice, iako mu to nije bila
namjera da uini (prinese rtvu), nego je to uradio
kako bi se spasio;
10. Spoznaja mjesta irka u vjernikim srcima, kako je
samo bio strpljiv ovaj to su ga ubili, i nije ih
podrao u njihovom traenju, iako oni od njega nisu
traili osim samo spoljanje djelo;
ll. Onaj to je uao u Vatru bio je musliman, jer da je
bio nevjernik ne bi rekao: " Uao je u vatru zbog
muice' ' ;
12. Ovaj hadis upuuje na jedan drugi vjerodostojan
hadis u kojem se kae: "Dennet je blii svakom
od vas od remena vae obue, a i vatra takoer";
13. Spoznaja da je djelo srca glavni cilj, ak i kod
murika.
7 1
72
10. NE KOUE SE RDI ALLHA NA MEST NA
KOJEM SE KOUE NEKOM DRUGOM MI MO ALLHA 1
f

nn u njoj (damiJI) nemoj ni kad molit obavit! . . . n (Tevba, 108.) 2
' "na mjestu" - ovim se ele rei dvi j e stvari : da se ne kolje radi Al laha
u blizini mj esta na kojem se kolje radi nekog drugog mimo Al laha1 i
da se ne kolje na samom mj estu na kojem se kolje radi nekog drugog
mimo Al laha1 j er u oba sl uaj a sudj el uj emo sa onima koj i kol j u
nekom drugom mimo Allahu1 azze ve delle.
lzgled ove mes ' ele:
Mjesto na kojem se kol j e nekom drugom mimo Allahu1 kao na
primjer pored kabura1 i li nekog nj i hovog svetog mj esta i li bogomol j e1
i li kod sl j edbeni ka praznovjerja uopte1 koj i kolj u radi vlasni ka
kabura i sl .1 ni j e dozvoljeno muslimanu da zakol j e na tom mj estu1 pa
makar njegova rtva bi la samo radi Allaha1 azze ve delle1 j er je
svoj i m klanjem bi o sli an muri ci ma koj i su veli ali dotina mj esta
gdje su ini li razne i badete prema nekom drugom mimo Al laha1 azze
ve del le. Klanje radi Al laha1 i skreno radi Nj ega1 a ne radi nekog
drugog1 na mj estu na kojem se pri bli ava nekom drugom mimo
Nj ega1 nije dozvoljeno ni u kom sl uaj u1 j er j e to od puteva irka i
zbog toga to bi to moglo da zavede neke osobe pa da ponu vel i ati
dotino mj esto. A propis klanj a na ti m mjestima j este da je to haram
i put ka i rku.
Ovo j e zabrana klanj anja u mesdi du ( mesdi dud-dirar - mesdi d
tete) kojeg su sagradi li munafi ci . "Damij a iji su teme(ji1 ve od
73
Od Sabit b. Ed-Dahhaka, radijallahu anhu, se prenosi
da je rekao:
"Zavjetovao se ovjek da e zaklati devu na nekom
mjestom, pa je upitao Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve
sellem, o tome a on mu ree: 'Je li na tom mjestu bio neki
od idola dahilijjeta koji se oboavao?' Odgovorili su:
'Ne. ' Rekao je: 'A jesu li na tom mjestu slavili neki svoj
praznik?' Odgovorili su: 'Ne. ' Pa je rekao Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Izvri svoj zavjet,
jer, zaista, ne izvrava se zavjet u kojem bi bilo
grijeenje prema Allahu, niti onaj kojeg posjeduje neko
od sinova Ademovih. ' "
prvog dana, postavljeni na strahu od Allaha o o o " / aj et) . Mesdidud
dirar j e sagraen kako bi uhodi l i musl i mane i suprotstavljali se
Allahu i Nj egovom Poslani ku, sallallahu a[ejhi ve sellem. Pa kada j e
to ve bi o ci lj gradnje tog mesdi da1 tada j e sudj elovanj e u namazu s
nj i ma u nj emu postalo zabranjenim1 j er bi klanj enjem u nj emu samo
potvrdi li nj i hova nedjela1 i l i bi se ak dopri ni j elo poveanj u nj i hovih
pristali ca, kao to bi se i narod zavarao zbog klanjanja Poslani ka,
sal lal lahu alejhi ve sellem1 u njemu. Pa j e Uzvieni Al lah zabranio
Svome Vjerovjesni ku, sal l al lahu alejhi ve sel lem1 kao i ostalim
mu ' minima da klanj aj u namaz u Mesdi dud-diraru1 i ako se zna da je
Poslani kov, sal l al lahu alej hi ve sel lem1 namaz1 kao i namaz ostalih
mu ' mi na, i skren i samo radi Al laha, azze ve del le. Na tom mjestu
im je zabranj en bez obzira to tim namazom ne namj eravaj u
nanoenje tete, ni ti razdvaj anje1 ni ti uhoenje musl i mana, ali im j e
zabranjen zbog nj ihovog uea i oponaanja munafi ka1 ime bi se
mnogi zavarali pa bi poeli dolazi ti na to mj esto.
Ovo j e primjer i onih koji kol j u radi Al laha na mjestima gdj e se kolje
radi nekog drugog mimo Al laha, pa ak ako bi onaj koj i kolje bio i
i skren u svoj i m djelima1 ali bi svoj i m dj elom i pak pozivao na
velianje i ci j enj enj e tog mj esta.
74
t s]' c| I |\1 ' ? |
Biljei ga Ebu Davud a lanac prenosilaca je na uslovima
Buharije i Muslima. l
( Od Sabi ta b. ed-Dahhaka, radi j al lahu anhu, se prenosi da j e rekao:
''avjetovao se ovjek da e zaklati devu na nekom mjestm/ pa je
upitao Vjerovjesnika/ salalahu alejhi ve selem/ o tome/ a on mu
ree: ''e l na tom mjestu bio neki od idola dahljjeta koji se
oboavao! Odgovon1i su: ''e. 'l T araio je od njega da ga
obavijesti u tanine, j er ono to ga je upi tao trai lo je da se dobro
informie o njemu. Ovo pi tanje upuuj e na pretpostavku da, ukol i ko
bi se nalo ovo o emu je pi tao - da se j e nalazio neki nj i hov i dol - u
tom sl uaj u ne bi bi lo dozvol j eno klanj e na tom mj estu. l ovo je ono
to se htj elo rei ovim hadi som u ovom poglavlj u.
( '; jesu l na tom mjestu slavil neki svoj praznik!" Odgovon1i su:
''e. 'l Prazni k obuhvata mjesto i vri j eme koj e se ponavlj a, i li kojem
se stalno dolazi, i prazni k nekada bude mjesto na koje se dolazi s
vremena na vrijeme, a bude nekada i vrij eme, j er se i ono stalno
ponavlja, pa nj egovo, sallal lahu alejhi ve sellem, pi tanje o prazni ku
obuhvata i vremenske i prostorne prazni ke. Muriki praznici, kao
to je poznato, bi lo da se radi o prostoru i l i vremenu, vraaj u se na
njihova vj erovanj a, a ona su mnogoboaka1 tako da imamo slj edei
rezultat: Oni na tim mjestima ine razne mnogoboake i badete1 a
od tih i badeta j e, a uj edno to j e i najvee to rade, pri bli avanj e
nekom drugom mi mo Allahu, azze ve delle, prinoenj em rtava i
proli jevanj em krvi, to sve upuuj e da j e sudj elovanje s muricima na
mjestima gdj e se oni pri bli avaj u nekom drugom mimo Allahu, tako
to e se liiti na nj i h u djelima u vanj ti ni, ni j e dozvolj eno, j er bi
osoba tim dj elom oponaala muri ke u spolj anjosti, i ako j e osoba
iskrena u svome klanj u kurbana samo radi Allaha, i li u svome
namazu prema Allahu, azze ve delle. ''zvi svoj zavjey jeT zaista/
ne izvava se zavjet u kojem bi bilo gieenje prema Alahu'J - rekli
su uenjaci da ri j e 'er" na ovom mjestu i ma znaenj e da povod
dozvole i zvrenj a zavjeta j este to to su odgovori ovog ovjeka
uputi li da u tom djelu nema gri j eenja prema Allahu, a nJegovo,
75
MES' ELE:
l . Tumaenje ajeta: 1Lf ;ru njoj (damiji) nemoj
nikad molit obaviti ! &&&
"
(Et-Tevba, 108.);
2. Grijeenje ponekad utie na Zemlju, a i pokorost
takoer;
3. Vraanje nejasnog pitanja na jasno kako bi nestala
nej asnoa;
4. Raspitivanje muftije ako mu to bude potrebno;
5. Odreivanje nekog mjesta za zavjet nije zabranjeno
ako ne bude nikakve vjerske smetnje;
6. Zabrana izvravanja zaveta na mjestu na kojem se
nalazio neki od idola murika, pa ak i nakon
njegovog uklanjanja;
7. Zabrana izvravanja zavjeta na mjestu na kojem je
bio neki njihov praznik, pa ak i nakon njegovog
ukidanja;
8. Nije dozvoljeno izvriti zavjet na tom mjestu jer je
to zavjet koji je haram;
9.
uvanje od oponaanja murika u njihovim

praznicima, pa ak i ako osoba ne bi imala tu
namJeru;
10. Nema zavjeta u grijeenju;
ll. Sinu Ademovom nije dozvoljeno da se zavjetuje
neim to ne posjeduje.
sal l al lahu alej h1 ve sel lem1 rasp1 t1vanj e upuuj e da j e klanje rad1
Al laha na mj estu gdj e je bi o neki i dol1 i li muriki prazni k1 gri jeenje
prema Al lahu1 azze ve delle.
76
1 1. OD IRKJE DA SE OVJEK ZVJEJE
NEKOM DRUGOM MI MO ALLHU, M 0||
" Oni su zavjet Ispunjavali N N N
"
(Ed-Dahr, 7. )
,u.
:
), ,,,
P P
"Z sve potrilte l zavjetujete - Allah, siguro, za t znal " (El
Bekara, 270.)
1
U Sahihu je dola predaja od Aie, radijallahu anha,
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ko se zavjetuje da e oboavati Allaha, neka Ga
oboava, a ko se zavjetuje da e gjeiti prema Allahu,
neka ne gjei. "
2
' Al lah1 subhanehu ve teala1 j e pohval i o one koj i i zvravaj u svoje
zavjete1 a to Nj egovo pohval j ivanje upuuj e da j e to i badet koj i Mu
je drag1 kao i da je propisan u vjeri1 i sve to bude tako1 u lazi u
i badete. T ako da i nj enj e tog djela prema nekom drugom mimo
Al lahu1 azze ve del le1 biva veli kim i rkom. Ovo je znaenj e oba
ajeta.
U ovom hadisu i mamo naredbu i zvrenj a zavjeta1 a njegovo
nareivanj e upuuj e da je to poel jan i badet1 j er je vadi b od vrsta
i badeta1 i ono to je put k i badetu biva i badetom takoer1 j er je put
k i zvrenj u zavjeta sam zavjet1 j er da ni j e bi lo zavj eta ne bi ga ni
77
MES' ELE:
1. Obaveza izvravanja zavjeta;
2. Kada se vidi da je zavjet Allahu ibadet, onda je zavjet
nekom drugom irk;
3. Nije dozvoljeno izvriti zavjet u kojem je grijeh.
i zvrio1 pa j e nj egovo i zvrenje postalo obaveznim j er je sama osoba
stavi l a sebi u dunost ovaj i badet.
1 ': ko se zavjetuje da e gieiti prema Allahu/ neka ne gijei. 'l
j er je obavezivanje samog sebe grij eenjem prema Allahu1 azze ve
delle1 suprotstavljanje Al lahovoj zabrani grij eenj a i mora da se
i skupi zbog tog zavjeta i stim i skupom ( keffaret) kao to je i kod
i skupa od zakletve1 a to poglavlje se nalazi u knji gama fi kha.
Zavjet Al lahu je vel i ki i badet1 a i zavjet nekom drugom mi mo Allahu
j e takoer i badet1 pa ako se neko zavj etuj e nekom drugom mimo
Al l ahu1 on ga time oboava1 a ko se zavj etuj e Allahu1 on time
oboava Al laha.
78
12. OD IRK JE TENJE UOITA
(ISTI ' M)KOD NEKOGA DRUGOG MIMO ALLHA 1
' Ovo je od vel i kog i rka1 kao to se i vidi iz samog naslova ovog
poglavlj a.
Traenj e utoi ta j e vrsta dove1 j er u nj emu imamo traenje onoga
koj i je na niem stepenu od onoga koji je na viem1 a kada bude tako1
onda to djelo dobiva naziv dove1 i tom dovom elimo da se ati timo.
Kada smo vidjeli da j e to dova1 onda vi di mo da j e to i i badet1 a i badet
se ne ini ni kome osim Allahu1 azze ve delle1 i to j e neto na emu
su se svi muslimani sloi li1 i na to upuuj u erijatski tekstovi . Kao
to nalazimo u ri j eima Uzvienoga: "Dami j e su Allaha radi1 i ne
molite se1 pored Allaha1 ni kome! " i li u ri j eima: "Allah je naredio da
ne oboavate ni koga osim Nj ega." ta vie1 svaki dokaz koj i
upuuje da j e Allah j edini kojem se upuuj u dove1 i l i da se samo
Nj emu i ni i badet1 sve je to dokaz za posebnost ovog pi tanja.
Pravo znaenje traenja utoi ta1 koj e ni je i spravno traiti osi m
samo od Allaha1 j este ono koje povezuj e spoljanje djelo u traenj u
zatite ( a to je da osoba bude sauvana i spaena od nekog zl a) i
unutranje djelo1 koje predstavlja usmjerenj e srca1 smiraj1 nj egovu
nudu i potrebu za onim od kojeg trai utoite1 kao i nj egovo dranj e
za njega i preputanje stvari svoga uspj eha nj emu. T o j e ono traenj e
utoita za koje su se svi muslimani sloi li da ni j e dozvoljeno
upuivati ni kome osim Allahu1 azze ve delle.
Ako bi neko rekao: "Dozvolj eno je trai ti utoi te od stvorenj a
onol i ko kol i ko j e ono u stanj u pruiti zati tu"1 tada kaemo da j e
potvrda za to dola u i spravnim dokazima. A pod tim djelom se mi sl i
da se trai utoite ri j eima1 a da srce i dal j e ostane mi rno i okrenuto
k Allahu1 i da ima li j epo mi ljenje o Nj emu1 a da je ovaj rob od
kojeg je zatraeno utoite samo j edan uzrok. Traenj e utoita u
79
;J
l) :I ; J

_
J
; l ; j
) I ,
r ^ ^ ^
" l bilo je ljudi koji su pomo od dinnova trili , pa su lm tko obijest
poveali.
"
(El-Dinn, 6. )1
Od Havle keri Hakimove, radijallahu anha, se
prenosi da je rekla:
"
ula sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve

sellem, kako kae: 'Ko doe u neko mjesto pa kae:
' Utjeem se Allahovim potunim rjeima od zla onoga
to je stvorio', nee mu nita nauditi sve dok ne napusti
to mjesto. "'
Biljei ga Muslim. l
ovom sl uaj u biva samo u vanjti ni1 a to se ti e srca1 iz nj ega nije
dolo traenje utoita. Pa ako se nade ovakva si tuaci j a1 onda to
postaj e dozvoljeni m. Ovim bivaj u pobi j ene i zj ave onih koji izjavlj uj u
da traenj e utoi ta od mrtvaca1 dinna1 Boi j i h tieni ka1 kao i od
stvorenj e uopte biva u onome to su u stanj u ui ni ti1 a da im je
Al lah dao tu mo.
' / "obijest") znai da su i h zastraivali i poigravali se nj i hovim
srcima1 to je proizvelo da su ih ugnjetavali tjelesno i duevno1 i to je
bi la kazna zbog nj i hovog traenja utoi ta od nekog drugog mimo
Al laha. A kazna ne dolazi osim zbog grijeha1 pa je ajet ukazao na
pokudenost ovi h1 a pokudeni su zbog usmjeravanj a tog i badeta prema
nekom drugom mimo Allahu1 azze ve delle1 a Al lah je naredio da se
samo od Nj ega trai utoite1 ne od nekog stvorenj a.
Postoj i drugo mi ljenj e za tumaenj e ovog ajeta1 koje j e preneeno od
Katade i nekih prethodni ka1 a to je da se mi sl i da su time zasluivali
gri j eh1 to se i vidi da traenje utoi ta od nekog drugog mimo
Allaha poveava samo gri jeh.
80
t s]' c| I |\+ ' ? |
MES" ELE:
J. Tumaenje ajeta i z sure El-Dinn;
2. Traenje utoita kod nekog drugog mimo Allaha je
ir k;
3. Dokaz za to je i hadis, jer uenj aci njime dokazuju da
Allahove rijei nisu stvorene, jer kau: ' Traenje utoita
kod nekog drugog mimo Allaha je irk; "
4. Vrijednost ove dove iako je kratka;
5. Ako neim postiemo neko ovosvjetsko dobro,
uvajui se od nekog zla ili pribavljajui neku korist, to ne
znai da to nije irk.
' Al lahov Poslani k sallallahu alej hi ve sel lem1 j e u ovom hadi su
poj asnio vri j ednost traenj a utoita u Allahovim ri j eima1 u kojem
se utie od zl i h stvorenj a1 a utoi te je u Al lahovim ri j eima: ''d zla
onoga to je stvorio'; tj . od zla stvorenja koj a je Al lah stvori o. Ovim
se eli rei da traimo utoite kod Al laha od zla oni h stvorenja u
kojima se nalazi zlo1 j er postoje i dobra stvorenj a u koj i ma nema zla1
kao to su to Dennet1 meleki1 poslani ci1 vj erovj esni ci . . .
8 1
82
13. OD IRK JE l TENE POMOI I Ll UPUIVANE
DOVE NEKOM DRUGOM MI MO ALLHU 1
' Dakle1 ova djela su veli ki irk a traenje pomoi ulazi u poj am dove1
jer j e dova traenj e neega.
Pomo trai onaj koga zadesi teka si tuacija i nevolja od koj i h se
priboj ava vel i ke nedae i li propasti1 i on eli da mu neko pomogne na
onome to ga je zadesi lo i da ga ri j ei ti h neprij atnosti .
Traenj e pomoi biva veli kim irkom ako bi zatraio pomo od
stvorenj a u onome to ni ko ni j e u stanj u pomoi osim Al lah. A ako bi
se trai la pomo od stvorenj a u onome to j e ono u mogunosti
uini ti1 onda j e to dozvolj eno1 kao to j e rekao Uzvieni Al lah u prii
o Musau: "Pa ga zovnu u pomo onaj iz njegova naroda protiv onoga
iz neprijateljskog naroda."
( i li upuivanj e dove nekom drugom mimo Allahu) - dova je i badet i
dijeli se na dvi j e vrste:
1. Dova mes ' ele1 time mi slimo na ono to se trai i moli od
Al laha1 kada podignemo ruke ka Al lahu1 azze ve delle1 i
dozivamo gaj i to je ono to vei na musl i mana naziva dovom.
1. Dova i badeta1 kao to je Allah rekao: "Damije su Allaha radi1
i ne moli te se1 pored Allaha, ni kome! " - tj . ne oboavajte
pored Al laha ni koga1 i ne trai te svoje potrebe ni od koga
pored Al lahaj i kao j e to j e rekao Vj erovjesni k, sal l al lahu
alejhi ve sel lem: 'Dova je ihadet':
Izmeu ove dvi j e vrste postoj i razli ka1 pa dova i badeta se nalazi1 na
primjer1 u namazu i li u zekatu1 i svaki di o i badeta se naziva dovom1
ali je to dova i badeta. Ako to dobro shvatimo1 onda nam ovo
pojednostavljanje i podjela pomau u shvatanj u dokaza koje navodi
ulema1 j er se ve desi lo da sl j edbenici praznovjerja i pozivai ka i rku
tumae aj et koji je doao u znaenj u dove mes ' e(e kao dovuj a u
stvarnosti i ne postoj i neka razl i ka i zmeu dove mes ' ele i dove
83
izl | | e.Ae4|lztit A|a ej|
" l , pord Allaha, ne moli se onome ko ti ne moe nl korstiti ni
nauditi , jer ako bl to urdio, bio bl , uistinu, nasi l ni k (nevjerik). Ako t
Allah dade kaku nevolju, niko je osim Njega ne moe otkloniti . B B
"
Ounus, 106-107.)1
i badeta1 j er j e rezul tat i sti1 tako to iz j ednog proi zi lazi drugo1 i l i to
j edno prvo zahti j eva postojanje drugog1 j er j e dova mes ' ele j edna
vrsta i badeta1 a iz dove i badeta proi zi lazi da se trai samo od
Allaha . . .
' / "l ne moli se") - zabrana koja j e usmj erena na glagol "mol i ti se" to
obuhvata sve vrste dove: dovu mes ' ele i dovu i badeta. l ovo je ono
to je ejh htio rei ovi m aj etom u ovom poglavl j u. Ovaj ajet upuuje
na zabranu upuivanja dove mes ' ele i l i dove i badeta prema nekome
mimo Allahu1 a da bi zabrana bi la j o j aa1 ovaj ajet je upuen
di rektno Allahovom Poslani ku1 sallallahu alejhi ve sel lem1 koj i j e
voa svi h bogoboj azni h1 koji samo j ednog Boga oboavaj u.
/ "pored Allaha") - obuhvata ako bi neko moli o nekoga zajedno sa
Allahom1 i li samo nekoga bez moljenj a Al laha.
/ ko ti ne moe ni koristiti ni naudi ti ) - obuhvata one koj i imaju
razum1 kao: meleke1 poslani ke i vjerovjesni ke1 kao | one koji nemaju
razum1 kao: kipove1 drvee i kamenje.
Rekao j e Uzvi eni Allah Svome vj erovjesni ku: "jer ako bi to uradio"
ako bi upui vao dovu nekome pored Al laha1 a poznato je da ti taj ne
moe pomoi1 ni ti kakvu tetu nani j eti1 "bio bi1 uistinu" - zbog
upui vanja te dove1 "nasi lnik" -nasi l j e u ovom ajetu se odnosi na irk1
pa ako je ovo sa Vjerovjesni kom1 sal l al lahu alej hi ve sel lem1 kojem j e
Al lah upotpuni o tevhi d / da1 ukol i ko bi se naao pri njemu irk da bi
time postao nasi lni k1 tj . muri k - daleko on od toga bi o1 sallallahu
84
t s]' c| I |\1 ' ? |
Rekao je Uzvieni:

"Vi od Allaha opskru traite l Njega oboavajte B B B
"
(El-' Ankebut, 17. )1
Takoer je rekao:
9 < ~
,
_
, '! l
. ::

" Ko je u veoj zabludi od onih koji , umjesto Al laha, oboavaju one
koji lm se do Sudnjeg dana nee odazati BBB
"
(EI-Ahkaf, 5. ) 1
alej hi ve sellem) iz toga proi zi lazi da1 onaj ko je na manjem stepenu
od nj ega i ko ni j e zatien od upadanja u gri j ehe1 bude j o veeg
straha i boj alj ivosti od i rka.
Zatim je Al lah1 azze ve del le1 naveo opte pravi lo koj i m se
preki daj u sve i le irk sa srcem1 kada j e rekao: "Ako ti Allah dade
kakvu nevolju1 niko je osim Nj ega ne moe otkloni ti . " - ako Al lah
pogodi nekoga nekom nevoljom1 pa ko j e to moe otkloni ti ? Ne moe
ni ko osim kome j e On odredi o da e se ri j ei ti te nevol je. Ovo preki da
svako okretanj e ka nekome pored Al laha1 azze ve del le1 al i1 i pored
toga1 Zakonodavac je dozvol i o da se trai od ivoga koj i je pri sutan
ono to j e u mogunosti uradi ti od pri bavl j anj a neke kori sti i li
otklanjanja nekog zla1 j er ga je Al lah ui ni o uzrokom tako da moe
otkloniti neto Al lahovom volj om1 a u stvarnosti1 onaj koj i otklanja
neko zlo j este sam Al lah1 subhanehu ve teal a. Nevol ja koja je
spomenuta u ajetu obuhvata sve vrste nevol j a1 vj erske i dunj al uke1
tj elesne1 duevne1 sa strane djece . . .
' Rekli su uenjaci koj i se bave znaenj em ri j ei : Ova konstrukci j a
reenice upuuj e na posebnost1 tj . trai te opskrbu samo od Al laha i
ne trai te je ni od koga drugoga. A opskrba obuhvata ono to se moe
i zabrani ti i dati1 pa u to ulazi zdravl j e1 vitalnost1 imetak . . . Zatim j e
rekao: "i Nj ega oboavajte" - kako bi spoj i o sve vrste traenja1 to
obuhvata dovu mes ' ele i dovu i badeta.
85
iz|i| e.Ae4||ztit A|a ej|
I rekao je:
_' _
j o ' ! '
Jf

n Onaj koji se nevoljniku, kad mu se obrti, odaziva, i koji zlo
otklanja N N N n (En-Neml, 62. ) 2
Taberani biljei predaju sa svojim lancem prenosilaca
da je za vrijeme Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
bio neki munafik koji je nanosio tetu vjernicima, pa su neki
od njih rekli:
"Ustanite sa nama do Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, kako bismo od njega zatraili pomo od
ovog munafika ", pa je rekao Vjerovjesnik, sallallahu
' Ovaj ajet j e doao kao dokaz protiv oni h koj i dozivaj u mrtve. A
dokaz da su dozivali mrtve a ne kipove, kamenje i li drvee, jeste u
ri j eima: "do Sudnjeg dana" i ovo vai za mrtve, jer e mrtvaci biti
proivljeni na Sudnj em danu i bie u mogunosti da uj u, a rije "one"
upuuj e na one koj i mogu uti . l to su oni koj i su bi li l j udskog roda,
koj i su govori li i koj ima se govori lo, koj i su znali i od koj i h se neto
saznav alo.
, U ovom ajetu j e poj anj enj e da j e odaziv nevol j ni ku na nj egovu
molbu ( dovu mes ' ele) od Allaha, azze ve del le. " l koji zlo otklanja"
otklanj anje zla ponekad biva nakon traenj a pomoi, a ponekad i bez
nJ ega.
"Zar pored Allaha postoji drugi bog?" Ovim pi tanjem se eli negirati
postoj anje drugog boga, i On ih kori zbog nj i hovog uzimanja drugog
boga, i zbog ega e im to? Zar da mole nekoga pored Al laha i da mu
se okreu, a ne Allahu, kako bi otklonio neko zlo od nj i h, u onim
stvarima koje ni j e u stanj u ui ni ti ni ko osim Allah, "Kako ni kako v
pouku ne primate! "
86
t s [ ' c|I |\1 ' ? |
alejhi ve sellem: "Ne trai se pomo od mene, nego se
pomo trai samo od Allaha. "
1
MES' ELE:
1. Spominjanje dove nakon spominJanja traenja
pomoi je sa strane navoenja opteg nakog posebnog;
2. Tumaenje rijei:
s,
J
_J ,
" l , pored Allaha, ne moli se onome ko t ne moe ni korstiti nl
nauditi. " G unus, 106.);
3. Ovo bi bio veliki irk;
' ITaberani bi l j ei predaj u sa svoj i m lancem prenosilaca da je za
vri j eme Vjerovjesni ka1 sal lal lahu alejhi ve sellem1 bio neki munafi k
koj i je nanosio tetu vjernicima1 pa su neki od nj i h rekli : ) - onaj koji j e
to rekao bio j e Ebu- Bekr es-Si ddi k1 kao to j e to dolo u nekim
predaj ama. l" Ustanite sa nama do Ala hovog Poslanika/ salalahu
alejhi ve se/lem/ kako bismo od njega zatraili pomo od ovog
munafika ') - i ovo traenj e ashaba od Vj erovj esni ka1 sallal lahu alejhi
ve sel lem1 j e dozvolj eno1 jer su trai l i od Vjerovjesni ka1 sal lal lahu
alej hi ve sellem1 ono to j e u mogunosti ui ni ti za vri j eme svoga
i vota1 jer je mogao naredi ti nekome pa da ubi j e tog munafi ka1 i li da
ga pri tvore1 kazne i sl i no1 zbog nj egovog uznemiravanja vjernika. Pa
ih je Vj erovjesni k1 sal l al lahu alejhi ve sel lem1 poduio moral u u tome1
l Pa je rekao Vjerovjesnik/ salalahu a/ej hi ve se/em: "Ne trai se
pomo od mene/ nego se pomo trai samo od Alaha. ') j er1 kao da se
kod nji h nala neka vrsta okretanja ka Allahovom Poslani ku1
sallallahu alej hi ve sellem1 u onome to je on u stanj u uini ti1 pa i h j e
poduio da j e prva obaveza da mole Al laha1 azze ve del le. Ono to
je dolo u ovom hadisu nosi i sto znaenje kao i prethodni aj eti .
87
izl i | e.Ae4ilztitAla ej|
4. Kada bi najispravniji ovjek uradio ovo djelo,
postao bi od nasilnika - murika;
5. Tumaenje ajeta koji slijedi nakon prvog;
6. To djelo ne pomae na dunjaluku pored toga to je
jo i kufr (nevjerstvo);
7. Tumaenje treeg ajeta;
8. Ne prilii traiti opskrbu ni od koga pored Allaha,
kao to se ni Dennet ne trai ni od koga osim od Njega;
9. Tumaenje etvrtog ajeta;
10. Neme osobe koja je u veoj zabludi od onoga ko se
moli nekom drugom pored Allaha;
11. Oni koje oni dozivaju su ravnoduni po pitanju tih
dova, jer ih ne uju;
12. To upuivanje dove prouzrokuje mrnju i
neprijateljstvo izmeu onoga koga dozivaju i samih
dozivaa;
13. To dozivanje se naziva ibadetom prema onome
koga dozivaju;
14. Onaj koga dozivaju e se odrei njihovog ibadeta;
15. Ovo djelo je uzrok da njegov poinilac bude u
najveoj zabludi;
16. Tumaenje petog ajeta;
17.
udna stvar, a to je priznavanje idolopoklonika da

se nevoljniku odaziva samo Allah, i zbog te injenice oni
Njega mole kada ih pogode velike nedae;
18. Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem,
uvanje tevhida i lijep odnos prema Allahu, azze ve delle.
88
14. POGL VUE O ALLHOVIM RUEIMA:
J-; ! J *
j rr
"Zr da Njemu smatraju rvnim one koji ne mogu
nita da stor, l sami su storni , l koji lm ne mogu
pomoi N N (El-E'araf, 191-192.)
1
' Ovo je naj ljepe poglavlje koje se moglo navesti nakon svih
prethodnih poglavl j a. Ono j e najjasni j e i najpouni j e j er j e dokaz
obaveznosti pri znavanj a Al lahove j ednoe i Nj egovog prava da bude
oboavani ono j e u samoj lj udskoj prirodi na koj oj su stvoreni gdj e
sami oni priznaj u Al lahovo gospodarstvo u stvaranj uj pa dokaz
Allahovog prava da se samo Nj emu ini i badet j este dokaz iz l j udske
prirode1 stvarnosti i razuma.
U ovom poglavlj u je pojanjenje da je Onaj Koj i stvara1 opskrbl j uj e i
istinski posjeduje1 samo Al lah1 a da ni ko drugi pored Nj ega1 azze ve
delle1 nema ni kakvog uea u stvaranj u1 zapovij edi1 i da ni ta li no
istinski ne posjeduj e1 pa ak ni stvorenj e koje j e na naj veem
moguem stepenu koji se moe dobi ti - Vj erovj esni k1 sal l al lahu alejhi
ve sellem1 j er mu j e objavljen govor Al laha u kojem kae: "Od tebe
nita ne zavisi" - tj . ti ni ta ne posjeduj e od ove stvari . Pa kad j e
tako sa Vjerovjesni kom1 sal l al lahu alej hi ve sel lem1 pa ko j e taj onda
to neto posjeduje? l
To je samo Allah1 azze ve delle. Pa ako On Sam negira bi lo kakvo
posjedovanj e Svom Vjerovjesni ku1 sallal lahu alejhi ve sellem1 onda
onaj ko je na manjem stepenu od nj ega j o pri j e nema ni kakve moi
niti ta posj eduje.
89
iz|i| e.Ae4ilztitAla ej|
Oni koj i su se okrenul i onima u kaburovima1 i l i dobrim lj udima i
Allahovim ti enicima1 i li vj erovj esnici ma1 u svojoj unutranjosti
i zj avlj uj u da ovi posjeduj u razne mogunosti . Bi lo da se to radi o
posj edovanj u moi opskrblj ivanja i l i mogunosti pri bl i avanja i
traenj a zagovorni tva bez Al lahove dozvole i Njegove volje. A u
stvarnosti1 oni su samo stvoreni robovi1 ni ta ni su u stanj u stvoriti1 a
sami su stvoreni1 i ni su u stanj u pomoi nekome ko ih moli za pomo1
i ne posj eduj u od vlasti ni ta.
Kur ' an j e pun dokaza koj i potvruj u da j e samo Allah dostojan da
Mu se ini i badet1 a ne neko drugi . J edan od ti h j asnih dokaza je i
samo priznavanj e muri ka Allahovog rububi j j eta. l z toga proi zi lazi
kao da im se obraa i kae: "T o vae priznavanje1 dokaz vam je da je
i badeta dostojan samo Onaj Kome ste priznali rububi j j et. "
Od kur ' anskih dokaza j e i kazivanje o Nj egovoj pomoi poslanicima
i tienicima protiv nj i hovi h nepri j atelj a.
Od ti h dokaza j este i potvri vanj e slabosti stvorenj a1 kao i da su
dobi l a ivot bez nj i hove volje 1Al lah1 azze ve delle1 je taj koj i im je
dao ivot)1 kao i da e napusti ti ovaj ivot bez svoje volje takoer. lz
toga se sve vidi da su ta stvorenj a podreena1 i onaj koj i se okree tim
stvorenj i ma1 zna u potpunosti da onaj koj i ga j e uinio slabanim1
podreeni m1 ponienim i u onom obl i ku u kojem jeste1 da to ni su
uini la ta boanstva1 nego j e sve to ui ni o samo Al lah1 azze ve
delle1 i da samo On daje ivot i usmruj e. Ovo pri znavanje j e opte1
svi ga znaj u i z svoje prirodne uroenosti .
Od dokaza j e i shvatanj e da Al lah posj eduje l i j epa imena i uzvi ena1
potpuna i plemeni ta svojstva1 pa1 Nj emu1 subhanehu ve teala1
pri pada savrenstvo u svim pogledima1 kojeg ne pogaaj u ni kakve
manj kavosti1 ni u imenima1 ni u svojstvima i atri butima.
90
t s]' c| I | 1 ' ? |
Rekao je Uzvieni takoer:
0
A

[JO 0

}([.tj

@ v > v
n A one koje, pord Allaha, oboavate ne posjeduju nit (pa nl koicu
Od datule). n (Fa tir, 13. ) l
U sahihu je dola predaja od Enesa da je rekao:
"Ranjen je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na
dan Uhuda i slomljen mu je sjekuti, pa je rekao: 'Kako
da uspije narod koji rani svoga vjerovjesnika?' Pa je
Allah objavio: ,
D |
'' Od tebe nita ne zavisi

_
.
_ f ff
(Ali-Imran, 128.)
U njemu je takoer predaja da je Ibn-Omer,
radijallahu anhuma, uo Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, kako kae nakon to podigne glavu sa
zadnjrg rukua na sabah-namazu:
"Allahu moj, prokleti tog i tog. " I to bi rekao nakon to
bi izgovorio: "Semiallahu limen hamideh, rabbena ve
lekel-hamd", pa je Allah objavio: " Od tebe nita ne zavisi...
f f
Ovo j e ono to se htjelo rei svim ovim1 a to j e da ne posj eduj u ni
obini omota kopice od datule1 i li tanku nit koja bude na nj enom
vrhu1 pa da ne posj eduj u neto vee od toga1 j o prije ne posjeduj u.
( "One koje") ima opte znaenje1 tj . odnosi se na sve koj e budu
dozival i : vjerovj esni ke; poslani ke1 dobre i l i loe mrtvace1 dinne . . . Pa
ako ne posjeduj u ni obi nu ni t sa datuline kopi ce1 zato onda da im
se molimo?
Obaveza nam j e da se okrenemo u dovama prema onome ko
posj eduj e te stvari 1 Allahu1 azze ve delle) .
9 1
A u drugoj predaji stoji da je dovio protiv Safvana b.
Ummeje, Suhejla b. Amra i El-Harisa b. Hiama, pa je
objavljeno: _
D |
" Od tebe nita ne zavisi & & &

"
1
U Sahihu je dola i predaja od Ebu-Hurejre,
radijallahu anhu, da je rekao:
"Kada je objavljeno: ' l opominji rdbinu svoju najbl iu ' , ustao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao:
'O Kurejije, (ili neto slino tome) otkupite sami sebe!
Ne mogu vas zatititi od Allaha. O Abbase b. Abdul
Muttalibe, ne mogu te zatititi od Allaha! O Safija,
tetko Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
ne mogu te zatititi od Allaha! O Fatima, keri
Muhammedova, trai od mene to hoe od imetka, ja te
od Allaha ne mogu zatititi/ "' 2
' U ovi m hadisima j e j asan dokaz da Vjerovjesni k1 sal l al lahu alejhi
ve sel lem1 nije posj edovao ni ta od Allahovog carstva.
Pa1 kada je ve tako1 on je onda prenio i poj asni o ta mu je
objavljeno1 a onaj ko je na manjem stepenu od nj ega1 sal lal lahu alejhi
ve sellem1 jo pri j e ne posjeduj e ni ta od Allahovog carstva1 kao to
je to sl uaj sa meleki ma1 ostalim vjerovj esnicima i i spravnim
sl j edbenicima Al lahovih vj erovj esni ka.
Kada znamo sve ove stvari1 tada propadaj u sva okretanja nekome
pored Al laha1 azze ve delle1 i samim ti m postaje nam dunost da
usmjerimo sve vrste svoga i badeta od dova1 traenja pomoi i
utoi ta1 klanj a1 zavjeta i drugi h i badeta1 samo prema Al lahu1 azze
ve del le1 i ni kome vie.
lz ovoga j asno vi dimo da Vj erovjesni k1 sallal lahu alejhi ve sel lem1
ni j e u mogunosti pri bavi ti ni kakvu korist naj bl i i m svojim roacima1
osim ono to mu je Allah dao od poslanstva1 i zvravanja
povj erenoga1 a to da ih on moe zati ti ti od Al laha1 kao da otkloni od
nj i h patnj u1 muenje i kaznu1 to mu Allah ni j e dao1 kao ni bi lo kojem
92
t s]' c| I |\1 ' ? |
M8` |.
J. Tumenje dva ajeta;
2. Pria sa Uhuda;
3. Predvodnik svih poslanika upuuje kunut-dovu a
iza njega najodabraniji sljedbenici izgovaraju amin;
4. Oni protiv kojih je dovio su bili nevjernici;
5. Radili su ono to je radila veina nevjernika: od
ranjavanja svoga vjerovjesnika, nastojanja da ga ubiju,
a od njihovih nedjela je i masakriranje poginulih, iako
su im bili amidii;
6. Tada mu je Allah obj avio:
" Od tebe nit ne zavisi
"
Ali-' Imran, 128. );
7. Ajet:

' f,i _
- o {
}.
r !;
J

" ... da ll e On pokajanje njihovo prmiti 111 e Ih na muke staviti
"
(Ali-'lmran, 128.)
Ipak je primio njihovo pokajanje i oni su postali od
vjernika;
drugom stvorenj u u cij elom Nj egovom carstvu1 nego je On
jedinstven u Svom carstvu i moi1 kao i u Svojoj potpunosti1 lj epoti i
uzvienosti .
93
8. Uenje kunut-dove u tekim situacijama;
9. Imenovanje onih protiv kojih se ui dova njihovim
imenima i imenima njihovih oeva;
10. Proklinjanje odreenih osoba u kunut-dovi;
11. Pria o Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kada
mu je objavljeno:
" l opominji rdbinu SOjU najbliu. " (E-u'ara, 214.);
12. Njegov trud u ovom poslu, tako da su ga zbog
toga nazivali ludim, a to se deava i mnogim
muslimanima kada rade isto djelo;
13. Njegov govor daljima i bliima: "Ne mogu te
zatititi od Allaha, " to je rekao ak i svojoj kerci: "O
Fatima, keri Muhammedova, ja te od Allaha ne mogu
zatititi! "
94
Pa ako on jasno izjavljuje - a on je najodabraniji
poslanik - da ne moe pomoi nita najodabranijoj
eni na svijetu, i ako ovjek bude vjerovao da on,
sallallahu alejhi ve sellem, nije govorio nita osim
istinu a zatim bude pogledao u ono to se danas
deava sa posebnim ljudskim srcima, razumjee ta je
tevhid i koliko je vjera postala otuena.
15. POGLVUE O RUEIMA UZIENOG ALLHA:
t J
J
t t) ,
J
t t) _yt
!

l kad Iz sra njihovih nestne strha, oni upitti:
ta je to rkao
Gospodar va? Istinu g odgovore, ' On je uzien i vel i k. (Sebe' ,
23.) 1
' Oakle1 kada se otkloni strah i z srca meleka1 - a nj i hovo znanje o
Allahu je ogromno1 i od tog znanja j este da znaj u da je On
svemogu1 slavan1 Onaj koj i posjeduje carstvo1 pa zbog svega toga
nj ihov strah od Allaha biva veim1 j er ni su u stanj u bi ti samostalni1
bez Al lahovog nadzora1 ni koli ko treba da se okom trepne.
Osobine u koj ima se nalazi ovaj dokaz su svoj stva Allahove1 azze ve
del le1 slave1 jer se osobine di j ele na razne vrste shodno polazitu sa
kojeg i h dijelimo. Pa od ti h podjela imamo podj elu osobina na:
osobine slave i uzvi enosti1 i osobine l j epote.
Osobine koje i zazivaj u u srcu strah1 boj alj i vost i strahopotovanje
od Gospodara1 azze ve delle1 j esu osobine uzvienosti i slave1 i onaj
ko se njima opi suj e u stvarnosti j este Al lah1 azze ve delle1 j er j e
samo on potpun u svoj i m osobinama.
Pa kad je ve tako1 onda samo On i zasl uuj e da bude oboavan. A
to se tie l j udi koj i su stvoreni1 oni su manj kavi u svoj i m osobinama.
Znaj u da nj i hov ivot ni j e potpun1 nego ako bi neto naletj elo to bi
im oduzelo taj ivot1 postali bi mrtvi1 i li ako bi neto naletj elo postali
bi bolesni . Oni su slabi i1 siromasi i u stalnoj potrebi1 jer ne
posjeduj u osobine potpunosti i savrenstva. Ovo j e dokaz nj i hove
manj kavosti i slabosti1 kao i dokaz nj i hovog ropstva i potinj enosti .
lz toga proi zi lazi obaveznost okretanj a robova u svoj i m i badetima ka
Onome koj i posjeduje svoj stva savrenstva1 atri bute uzvienosti i
ljepote1 a to j e samo Allah. l ovo j e ono to se htj elo rei ov1m
poglavlj em1 to je i vi dl j i vo1 zahvalj uj ui Uzvi enom Allahu.
95
U Sahihu je dola predaja od Ebu-Hurejre, radijallahu
anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Kada Allah odredi neku stvar na nebesima, meleki
udare svojim krilima iz pokorosti prema Njegovim
rijeima, koji kao da je lanac na stijeni koji ih ispuni
time. I kad iz srca njihovih nestane straha, oni e
upitati: '
ta je to rekao Gospodar va?' 'Istinu',

odgovorie, 'On je uzvien i velik. ' Pa to uje neki to
prislukuje, a oni budu ovako, jedan na drugom. Opisao
ga je Sufjan svojom rukom tako to ju je nakosio i
razdvojio prste. On uje rije koju prenese onom ispod
sebe, zatim ovaj alje onom koji je ispod njega, sve dok
je ne prenesu do sihirbazovog jezika ili gatara. Moda
ga sustigne zvijezda prije nego li koga obavijesti, a
moda je prenese prije nego li ga pogodi, pa uz tu rije
slae jo stotinu lai, pa neko kae: 'A zar nam nije
rekao u tom i tom danu tako i tako', pa mu povjeruju
zbog te rijei koja se ula na nebesima. "
Od Nevvasa b. Sem ' ana, radijallahu anhu, se prenosi
da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
'Kada Uzvieni Allah htjedne da spusti neku objavu, On
to izgovori, to uini da se nebesa zatresu (ili je rekao jako
zadru) iz straha od Allaha, azze ve delle, pa kada to
uju stanovnici nebesa, padnu u nesvjest i padnu Allahu
na seddu. Pri koji podigne glavu bude Dibril. Tada
mu Allah kae od objave ta eli. Zatim proe Dibril
pored meleka. Pored bilo kog neba da proe, upitaju ga
meleki na tom nebu: '
ta je rekao na Gospodar, o
Dibrilu?!' A on odgovori: 'Rekao je istinu, On je
96
t s] ' c| I| \1 ' ? |
uzvien i velik. ' Pa onda kau svi to je rekao i Dibril,
a Dibril prenese objavu tamo gdje mu je Allah, azze ve
delle, naredio. "
M8` |.
J. Tumaenje ajeta;
2. U njemu se nalazi dokaz koj im se pobija irk,
pogotovo koji se ini prema dobrim ljudima, a to je ajet za
koji se reklo da prekida korijene irka u srcu;
3. Tumaenje rijei: " 'Istinu' - odgovorie, On je
Uzvien i Velik";
4. Razlog njihovog pitanja o tome;
5. Dibril ih obavjetava nakon toga rijeima:
"Rekao je tako i tako ... ";
6. Navoenje da je prvi koji podigne glavu Dibril;
7. On se obraa svim stanovnicima nebesa, jer ga oni
pitaj u;
8. Padanje u nesvijest obuhvata sve stanovnike
nebesa;
9. Potres nebesa zbog Allahovog govora;
10. Dibril prenese objavu do onog mjesta gdje mu je
naredio Allah;
JJ. Navoenje ejtanskih prislukivanja;
12. Opis penjanja jednog na drugog;
97
iz|i| e.Ae4ilztit A|a ej|
13. Gaanje zvijezdama;
14. Ponekad ga pogodi zvijezda prije nego li prenese
ono to je uo, a ponekad obavijesti svog ljudskog zatitnika
prije nego ga pogodi;
15. Vraar govori nekada istinu;
16. Pored te istine on slae jo stotinu lai;
17. Nije mu povjerovano osim zbog te rijei koja se
ula na nebesima;
18. Due prihvataju neistinu i veu se za jedno, a ne
uzimaju pouku iz stotine;
19. Primaju tu rije jedan od drugoga, pamte je i
dokazuju njome;
20. Priznavanje svojstava u suprotnosti sa E'arijama
koji ne priznaju svojstva;
21. Izjanjavanje da je razlog tog postresa i padanja u
nesvijest, strah od Allaha, azze ve delle;
22. Oni padaju Allahu na seddu.
98
16. EFA' AT (GOVORNITO) 1
' Dolazak ovog poglavl j a nakon ova dva prethodna je u potpunoj
podudarnosti1 j er oni koj i dozivaj u Vj erovjesni ka1 sal l al lahu alej hi ve
seHem1 i trae pomo od nj ega1 i l i se mole nekom drugom od' evl i j a
( tieni ka) i l i vjerovjesni ka; ako i m donese dokaze kao to smo
naveli da samo Al lahu pri pada rububi j j ete1 oni tada kau: "Mi smo
ubi j eeni u to1 ali su ovi bl i ski Al l ahu i na vel i kim stepeni ma1 imaj u
ugled kod Gospodara1 azze ve del l e1 i oni ine efa ' at kod Al l aha1
pa ko se okrene nj ima oni ga zadovol j e svoj i m zagovornitvom1 j er
imaj u vel i ki ugled kod Nj ega1 i oni su od oni h koje je Al lah uzdi gao1
pa se zbog toga prima nj i hovo zagovornitvo.
ejh j e dobro shvatio stanje muri ka i nj i hove dokaze pa je rekao:

"Ni j e im preostalo ni ta do efa ' at kada im dokazuj e1 pa1 eto1 ovo j e
poglavl j e o efa ' atu. "
efa ' at j e dova.

Pa ako bi neko rekao: "Traim zagovormstvo preko Al lahovog
Poslani ka"1 ovo ima isto znaenje kao da je rekao: "Traim od
Poslani ka1 saUaUahu alejhi ve sel l em1 da moli AUah za mene"1 iz ega
se vidi da je to dova1 kao i traenj e dove takoer1 pa zbog toga1 svaki
dokaz kojeg smo naveli1 svaki dokaz u Kur ' anu i li sunnetu1 koj i
pobi j a bi lo kakvu mogunost dozivanj a nekog drugog pored Al laha1
azze ve del le1 moe bi ti u isto vri j eme i dokaz protiv traenja
efa ' ata od mrtvaca i l i odsutni h sa ovog svi j eta. T ako da je traenj e
efa ' ata od nekog drugog pored Al laha vel i ki i rk ako bi osoba od
koj e se trai bi la mrtva1 a ako bi osoba bi la iva1 onda bi to bi l o
dozvol j eno1 j er se nal aze u kui vjerskih obaveza i u stanj u su
odazvati se.
Allah j e dozvol i o traenj e efa ' ata od Poslani ka1 sal l al l ahu alejhi ve
sellem1 dok j e bio iv. T ako da su neki ashabi dolazi l i i trai l i od
njega da ini efa ' at za nj i h1 tj . da uputi Al lahu dovu za nj i h.
99
13. Gaanje zvijezdama;
14. Ponekad ga pogodi zvijezda prije nego li prenese
ono to je uo, a ponekad obavijesti svog ljudskog zatitnika
prije nego ga pogodi;
15. Vraar govori nekada istinu;
16. Pored te istine on slae jo stotinu lai;
17. Nije mu povjerovano osim zbog te rijei koja se
ula na nebesima;
18. Due prihvataju neistinu i veu se za jedno, a ne
uzimaju pouku iz stotine;
19. Primaju tu rije jedan od drugoga, pamte je i
dokazuju njome;
20. Priznavanje svojstava u suprotnosti sa E' arijama
koji ne priznaju svojstva;
21 . Izjanjavanje da je razlog tog postresa i padanja u
nesvijest, strah od Allaha, azze ve delle;
22. Oni padaju Allahu na seddu.
98
16. EFA' AT (GOVORNITO) 1
' Dolazak ovog poglavl j a nakon ova dva prethodna je u potpunoj
podudarnosti1 jer oni koj i dozivaj u Vjerovjesni ka1 sal l al lahu alejhi ve
sellem1 i trae pomo od nj ega1 i l i se mole nekom drugom od evl i j a
( tieni ka) i l i vjerovjesni ka1 ako im donese dokaze kao to smo
naveli da samo Allahu pri pada rububi j j ete1 oni tada kau: "Mi smo
ubi jeeni u to1 ali su ovi bl i ski Allahu i na vel i ki m stepeni ma1 imaj u
ugled kod Gospodara1 azze ve delle1 i oni ine efa ' at kod Allaha1
pa ko se okrene nji ma oni ga zadovol j e svoj i m zagovorni tvom1 jer
imaj u vel i ki ugled kod Nj ega1 i oni su od oni h koje je Allah uzdi gao1
pa se zbog toga prima nj i hovo zagovorni tvo.
ej h je dobro shvati o stanje muri ka i nj i hove dokaze pa je rekao:

"Ni j e im preostalo ni ta do efa ' at kada i m dokazuj e1 pa1 eto1 ovo je
poglavlj e o efa ' atu. "
efa ' at je dova.

Pa ako bi neko rekao: "Traim zagovorntstvo preko Allahovog
Poslani ka"1 ovo ima i sto znaenje kao da je rekao: "Traim od
Poslani ka1 sallal lahu alej hi ve sellem1 da moli Al lah za mene"1 iz ega
se vidi da je to dova1 kao i traenje dove takoer1 pa zbog toga1 svaki
dokaz kojeg smo naveli1 svaki dokaz u Kur ' anu i li sunnetu1 koj i
pobija bi lo kakvu mogunost dozivanj a nekog drugog pored Al laha1
azze ve del le1 moe bi ti u i sto vri j eme i dokaz protiv traenja
efa ' ata od mrtvaca i l i odsutni h sa ovog svij eta. T ako da j e traenje
efa ' ata od nekog drugog pored Al laha veli ki i rk ako bi osoba od
koje se trai bi la mrtva1 a ako bi osoba bila iva1 onda bi to bi lo
dozvolj eno1 jer se nalaze u kui vjerskih obaveza i u stanj u su
odazvati se.
Allah j e dozvol i o traenje efa ' ata od Poslani ka1 sallallahu alejhi ve
sellem1 dok j e bio iv. Tako da su neki ashabi dolazi li i trai l i od
nj ega da ini efa ' at za nj i h1 tj . da uputi Allahu dovu za nj i h.
99
izli| e.Ae4i|ztitAla ej|

eJ J
J
~
i
J
t
- j' :
t
1
" l opominji Kur' anom one koji strhuju ito prd Gospodarm
svojim sakupljeni bit, kad osim Njega nl zatitni ka ni zagovorika
nee Imati . " (El-En' am, 51. )
* ~ w r
J
" Reci: " Samo Allahu prpada potpuno zagovomlio. " (Ez-Zumer,
4
.)
1
T akoer1 ne prima se svaki efa ' at. l mamo one koj i se primaj u i one
koj i se odbi j aj u: primaj u se uz odreene artove ( uslove)1 a odbi jaju1
takoer1 zbog nekih nedostataka.
lz ovoga se vi di da su u Kur ' anu i sun netu spomenute dvi j e vrste
efa ' ata: onaj koj i se prima i onaj koj i se odbi j a.
efa ' at koji se ne prima j e onaj kojeg j e Allah1 azze ve delle1 negirao
i koj i se nalazi kod muri ka. Za tu vrstu je ejh1 rahimehul lahu teala1
i naveo prvi dokaz u ovom poglavlj u kada j e neveo ri j ei Al laha: " l
opominji Kur ' anom one koji strahuju to e pred Gospodarom
svojim sakupljeni biti1 kd osim Nj ega ni zatitni ka ni zagovorika
nee imati . " Ovim ajetom se negira svaki efa ' at osim od pripadnika
tevhi d; - mu ' mi na. l nj i hov efa ' at se prima uz odreene artove1 a
to su: Al lahova dozvola onome koj i ini efa ' at da ga ui ni1 te
Nj egovo zadovolj stvo s nj i m i s onim za koga se zagovara.
' U stvarnosti1 pravi zagovorni k je samo Allah1 azze ve del le1 pa je
zbog toga odmah naveo i drugi ajet: "Ri : ' Samo Allahu pripada
potpuno zagovoritvo."' Zagovorni tvo je u potpunosti Al lahovo
vlasni tvo a vjerici i drugi l j udi1 ustvari1 nemaj u pored Nj ega
drugog zati tni ka i zagovori ka1 nego to zagovorni tvo mora bi ti od
Allaha1 tj . uz Nj egovu dozvol u i zadovol j stvo. T ako da efa ' at ima
neku kori st1 ali uz odreene uslove. P a j e u tom kontektu naveo jo
dva ajeta kako bi to poj asni o.
1 00
t s]' c| I |\1 ' ? |

;!
o
'
' '

.

" Ko se moe pred Njim zauzi mati nekoga bez doputanja
Njegova?! n (El-Bekara, 255.)
_L
. J,
l
J' __
J

" * ^ " ^ #
:J f
"A koliko na nebesima ima meleka ije posrdovanje nikome nee
biti od korsti, sve dok Allah to ne dozoli onome kome On hoe l s
kim je zadovoljan. " (En-Nedm, 26.) 1
1 U prvom ajetu je dol a potvrda za dozvolu1 tako da ni ko ni j e u
stanj u posredovati osim pod uslovom da mu to Al lah dozvoli1 bez
obzira da li to bi o melek1 vj erovj esni k i l i neko bli zak Allahu1 nego j e
Al lah1 azze ve delle1 Onaj koji posj eduj e efa ' at i On j e taj koj i ga
dozvoljava nekome1 i ni ko ne moe zapoeti prvi s nj i m dok mu to On
ne dozvol i .
Drugi j e aj et sli an prvom: "Sve dok Allah to ne dozvoli onome kome
On hoe" - od oni h koj i posreduj u1 "i s kim je zadovoljan" - obuhvata
posredni ka i onoga za koga se zalae.
Proizvod ovih artova je - a uj edno i ono to se eli rei ovim
poglavljem - da se ni ko ne treba vezati za ova stvorenj a od koj i h se
trai efa' at1 ni ti se treba mi sli ti da imaj u neko mj esto kod Al laha
koj i m mogu da posreduj u1 kao to to vjeruj u murici da e im nj i hova
boanstva bi ti posrednici bez i kakve sumnje1 i da Al lah nee odbi ti
nj ihovo zagovornitvo.
U ovim ajetima je pobi j anj e muriki h izj ava da postoj i neko ko
posjeduj e efa ' at bez Al lahove dozvole i bez Nj egovog zadovol j stva
s onom osobom za koj u se posreduj e. Pa kada je ve tako1 i da onaj
koj i posreduj e za nekoga posreduj e samo zbog poasti koj u mu je
1 0 1
11 Reci: 'Zovite one koje, pord Al laha, bogovi ma smatrate. Oni nita
nemaju, nl koliko trn jedan, ni na nebesima nl na Zemlji B B B 11 (Sebe',
22. )1
Allah ukazao i uz Nj egovu dozvol u, pa kako onda da se veemo za
neko stvorenj e?
Obaveza nam j e vezati se za Onoga koj i posjeduje efa ' at u
stvarnosti . Vj erovj esni kov1 sal l al lahu alejhi ve sellem1 efa ' at na
Sudnj em danu e se dogoditi u to nema sumnj e, ali od koga da
traimo nj egovo posredovanj e? Traimo ga samo od Allaha i
kaemo: "Al lahu moj ! Uini Svoga vj erovjesni ka nas1m
posredni kom", j er j e Al lah taj koj i daj e i nadahnj uj e Vj erovjesni ka,
sallallahu alejhi ve sel lem1 da posreduj e za neku osobu koja j e traila
od Al laha da mu omogui posredovanj e Vj erovj esni ka, sallallahu
alej hi ve sel lem1 za nj ega.
Zbog ovoga j e ej h1 rahimehul lahu teala1 naveo ajet iz sure Sebe '
odmah nakon ova dva aj eta.
' S ovim aj etom1 i onim posli j e nj ega1 ukazano je na etiri situacije:
1 02
J. Da dozivaj u one koje pored Al laha bogovima smatraj u i neka
vide da li i ta i maj u na nebesima i li na Zemlj i ? Al lah kae o
nj i ma: "Oni nita nemaju, ni koli ko trun jedan, ni na nebesima ni
na Zemlji" - ime je negirao nj i hovo neovisno posj edovanje.
2. Rekao je: "Oni u njima nemaj u ni kakva udjela" - ime je
negirao nj i hovo sauesni tvo sa Al lahom u vlasti1 pl ani ranj u, i l i
posj edovanj u neega na nebesima i li na Zemlj i .
). Zatim j e rekao: "On nema od njih ni kakve pomoi ." Ovim
di j elom aj eta Allah1 Uzvieni i Neovi sni od bi lo koga1 se ogradio
od mogunosti da ta boanstva od kipova i l i mrtvaca budu
t \ [ ' c| I |\1 ' ? |
Rekao je Ebul-Abbas: " Negirao je Allah sve ono za ta
se murici veu mimo Njega. Tako je negirao da neko neto
posjeduje, ili ima neki udio u neemu, ili da je neko
pomaga Allahu. Nije preostalo nita drugo do efa'at, pa je
pojasnio da efa' at nema nikakvog uticaja osim kome to
Gospodar dozvoli, kao to je rekao:
j'
J!

,
l
j

1 l nee se zagovarti osim za onoga s kim On bude zadovoljan.
1
(EI
Enbija' 28.)
I ovaj efa' at na kojeg misle murici e biti zanijekan
na Sudnjem danu, kao to ga je opovrgnuo i Kur'an.
njegovi saveznici i pomagai i l i da su postavljeni da ureuj u ivot
Nj egovih robova.
4 Na kraj u je pobio posl j ednje ubjeenje1 a to je da ta boanstva
posjeduj u efa ' at1 pa je rekao Uzvieni : " l kod Nj ega ne vrijedi
zagovomitvo osim kome to On dozvoli." Ovim je negirao
zagovorni tvo1 ali ga je i pak potvrdio uz j edan art1 a to j e
Nj egova dozvola. Pa kada j e ve tako1 ko j e taj kome e On
dozvol i ti zagovorni tvo? l s kim e bi ti zadovoljan da mu dozvol i
zagovaranje? l ko j e taj s kim e bi ti zadovol j an da se zagovara
neko za njega?
Na ova tri pi tanja nalazimo odgovor u ri j eima ejhul-islama1
rahimehul lahu teala: "Rekao je Ebul-Abbas: "Negirao je Al lah sve
ono za ta se murici veu mimo Nj ega . . . l ovaj efa ' at na kojeg
misle murici e biti zanij ekan na Sudnjem danu1 kao to ga j e
opovrgnuo i Kur ' an. " Bi e odbaen na Sudnjem danu bez i kakvog
arta1 jer su murici ubi j eeni da ovaj efa ' at biva bez dozvole i
Allahovog zadovolj stvai ali j e stvarnost da e efa ' at bi ti na
Sudnjem danu uz art1 kao to su to potvrdi li Kur ' an i sun net.
1 03
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je obavijestio
da e doi te pasti na seddu pred svoga Gospodara i
uputiti mu zahvalu. Nee poeti odmah sa efa' atom, pa e
mu biti reeno:
'Podigni svoju glavu i reci, posluan e biti; zatrai i
dobie ta eli; zagovaraj se za nekoga, tvoje e
zagovoritvo primljeno biti. '1 Tada ga je upitao Ebu
Hurejre: 'Ko e od ljudi biti obradovan tvojim
efa 'atom?' Odgovorio mu je: 'Ko kae 'la ilahe illallah'
iskreno iz svog srca. ' 2
To je efa'at za iskrene uz Allahovu dozvolu, a nee
biti onima koj i budu uinili irk prema Allahu.
' Ovo j e dokaz za dozvolu1 tj . bie dozvolj eno Poslani ku1 sal l al lahu
alejhi ve sel lem1 a i nekim drugim l j udima1 i oni nee zapoeti odmah
sa efa ' atom, nego e traiti da im se dozvoli efa ' at1 pa e im biti
dozvolj en, jer ga oni ne posj eduj u, a nj egov stvarni posj edni k je
Al lah, azze ve dell e1 i ni ko drugi .
S kim se bude zadovoljno i za koga se bude zagovarala nakon
Al lahove dozvole1 taj posj eduje iskrenost i tevhid1 to e rei da
muri_ci nee zasl uiti taj efa ' at. Zbog toga je rekao: "T o je efa ' at
za i skrene uz Al lahovu dozvolu, a nee biti onima koj i budu ui ni l i
i rk prema Allahu. " - Obzirom da je tako, onda onaj koj i se bude
okretao ka mrtvacima, poslanici ma, vj erovj esnicima, dobrim i l i loim
l j udima, traei od nj i h efa ' at1 biva muri kom1 j er je uputi o dovu
nekom drugom pored Al laha, a oni ne posj eduj u efa ' at1 nego se
samo zagovaraj u nakon dozvole i zadovol j stva, a zadovolj stvo biva
samo prema nosiocima tevhi da1 a nosi oci tevhida ne trae efa ' at ni
od kakvih mrtvaca. Svako onaj ko bude traio efa ' at od mrtvaca,
sam j e sebi zabranio Poslani kov1 sal l al lahu alejhi ve sel lem1 efa ' at1
j er j e ui ni o i rk prema Al l ahu, azze ve del le.
1 04
t s [ ' c|I |\1 ' ? |
Njegova stvarnost l je da je Allah uinio dobroinstvo
prema onima koji su iskreni pa im oprosti zbog dove
1 ( Nj egova stvarnost) - dakle1 stvarnost nj egovog postizanj a i nain
na koji se postie efa ' at. Odgovor dolazi odmah u nastavku ri j ei
ej hul-islama l bn-T ej mi j j e: "Al lah je ui ni o dobroi nstvo prema

nosiocima i skrenosti pa im oprostio zbog dove nekoga kome On
dozvoli da se zagovara kako bi ga poastio ti me i kako bi postigao
pohvaljeno mjesto. " Na ovom mj estu j e Al lah oprosti o zbog
zagovornitva1 a ne u samom poetku1 kako bi pokazao vri j ednost
onoga koj i j e uputi o efa ' at1 i kako bi ga Al l ah poastio i smi lovao
mu se.
Ovo j e stvarnost efa ' ata1 tj . da Al lah sam uini dobroi nstvo prema
nekome1 pa primi efa ' at uz Nj egovu dozvolu1 ui ni dobroinstvo
prema efa ' adi j i1 poasti ga time to e se zagovarati1 i ui ni
dobroinstvo i smi luj e se onome za koga se zagovarala. T ako da sam
efa ' at upuuj e na to da je onaj ko ga zasl ui imao srce i Al lahovu
uzvienost i Nj egovu j edi nstvenost u vlasti1 i samo Nj emu pripada
potpuni efa ' at1 i samo Nj emu pri pada stvar naredbe. Pa kada j e ve
tako1 onda je obaveza vezivati srca samo za Nj ega1 azze ve delle1 u
traenj u efa ' ata.
( Na osnovu ovoga1 efa ' at kojeg j e negirao Kur ' an j e onaj u kojem
se bude nalazio irk) - kao to je to dolo u ri j eima Uzvienoga:
"Kd osim Nj ega ni zatitnika ni zagovori ka nee imati . " Ovo je
efa ' at koj i j e negiran1 i to je efa ' at u kojem se nalazio i rk. A i sam
efa ' at muri ka j e negi ran1 jer Allah ni j e zadovoljan nj i ma. l kada
nam ovim bude j asno da j e onaj koj i zasl uuj e efa ' at samo onaj
kome se Al lah smi l uj e svoj i m blagodatima i olaka mu Nj egovo
velianje i vezivanje srca samo za Nj ega i ni za koga vie1 tada e
nam biti j asno da svako onaj ko poini vel i ki irk nee zaslui ti
efa ' at1 j er j e efa ' at dobrota od Al l aha nosiocima i skrenosti .
Rekao je
ej hul-islam l bn-Tej mi j j e nakon toga: "Pa j e zbog toga

potvrdio efa ' at koji e bi ti uz Nj egovu dozvol u na nekim mjesti ma. "
- Ovo j e potvreni1 pri ml j eni efa ' at1 i bie pri ml j en samo pod
1 05
iz|i| e.Ae4ilztit Ala ej|
nekoga kome On dozvoli da se zagovara, kako bi ga
poastio time, i kako bi postigao pohvaljeno mjesto.
Na osnovu ovoga, efa'at kojeg je negirao Kur'an je
onaj u kojem se bude nalazio irk, pa je zbog toga potvrdio
efa' at koji e biti uz Njegovu dozvolu na nekim mjestima,
a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je pojasnio da ga
nee postii niko osim pripadnici tevhida i iskrenosti . " 1
Zavren j e njegov govor.
uslovom dozvole, a dozvola biva Al lahovim odreenj em. Pa ako
Al lah ne odredi da e neko postii efa ' at1 nee ga ni posti i, ni ti e
se nj egov j ezi k pom jeri ti zbog efa ' ata. l sto tako, potrebno je da
efa ' at ne bude popraen i rkom i da onaj za koga se ini efa ' at ne
bude od muri ka.
Od ovoga se i zdvaj a Ebu-T ali b za koj ega e se zagovarati
Vj erovj esni k, sallallahu alejhi ve sellem1 kako bi mu se smanji la
kazna. l tim efa ' atom se nee postii i zlazak iz vatre, on e biti
samo u svrsi umanj ivanj a patnje. l ovo j e posebno samo za
Vj erovjesni ka, sal lal lahu alej hi ve sellem1 j er mu je to objavio Allah,
azze ve del le1 i dozvol i o mu j e to djelo.
' Ovim poglavl jem se objelodani lo da j e efa ' at za kojeg su se vezala
srca praznovj ernih, kao i oni h koj i ga trae od nekoga drugoga pored
Allaha, neispravan i da su nj i hove i zj ave: "Oni su nai zagovornici
kod Al laha", propale i neispravne, jer j e efa ' at koj i koristi samo onaj
koji je vezan za nosioce i skrenosti . A kada su ovi trai li efa ' at od
nekoga drugoga pored Allaha, sami m time su i mol i l i nekoga pored
Nj ega za efa ' at1 i to je proizvela da su sami sebi zabrani l i efa ' at1
j er je nj ihovo djelo u suprotnosti sa iskrenou, a efa ' at je odreen
samo i skreni ma.
Ukratko o ovom poglavlj u: Vezivanje praznovjernih za efa ' at e
biti samo dokaz protiv nj i h, a ne u nj i hovu kori st, jer kada su se
vezali za efa ' at1 tada su ga bi li i l i eni, a sve to zbog vezivanja za
nekoga za koga ni j e Allah dozvolio vezivanje u vjeri, j er su
1 06
t \ [ ' c|I |\1 ' ? |
M8` |.
J. Tumaenje ajeta;
2. Opis neprihvaenog efa'ata;
3. Opis prihvaenog efa' ata;
4. Spominjanje velikog efa ' ata, koj i e biti na
pohvaljenom mjestu;
5. Opis onoga to e initi Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, a od toga je da nee odmah poeti sa
efa'atom, nego e pasti na seddu, pa kada mu se
dozvoli zapoee sa efa' atom;
6. Ko e biti najsretniji s tim efa' atom?;
7. Nee ga postii onaj ko bude inio Allahu irk;
8. Pojanjenje njegove stvarnosti.
upotri j ebi l i mnogoboake efa ' ate1 okrenuli se nekom drugom pored
Allaha1 te vezali srca za nekoga pored Nj ega1 azze ve delle.
1 07
1 08
-
t
'T
"T, doista, ne moe uputiti na prvi put onoga
koga t eli da UpUti (El-Kasas, 56.)1
' Negaci j a upute u ovom aj etu se odnosi na onu negaci j u koja se
naziva uputom pomoi od Boga i nadahnua ( i l i sranom uputom)1 a
znai : da Al lah stavi u srce roba posebnu pomo za primanje upute1
koj u ne stavlja u srce svake osobe1 pa j e pomo Boija posebnost
onome koga Al lah eli pri pomoi kako bi prihvatio i i ao ka uputi .
Stavljanj e ove pomoi u srca robova ni j e djelo Vjerovjesni ka1
sallal lahu a!ej hi ve sellem1 jer su srca u Al lahovoj ruci1 prevre i h
kako eli1 pa ak ni one koj e j e vol i o Vj erovjesni k1 sallal lahu a!ej hi ve
sellem1 ni j e bi o u stanj u uputi ti na ovaj nai n.
Ali1 postoj i i drugi vi d upute koj i se vee za l j udsku prirodu1 a to j e
uputa navoenja i ukazivanj a. Ova uputa j e bi la pri sutna kod
Al lahovog Poslani ka1 sallal lahu alejhi ve sel lem1 i bi la je od nj egovi h
posebnosti . Ona j e pri sutna i kod svakog pozivaa ka Allahu1 kao i
kod svakog vj erovjesni ka i poslani ka. Rekao j e Uzvieni : 'Ti samo
opominje1 i svaki narod ima svoga upuivaa." l rekao j e na drugom
mjestu: " l ti1 doista1 upuuje na pravi put1 Allahov put." - Upuuj e
tako to e ih navoditi i ukazivati i m na pravi put na naj bolj i mogui
nain i naj bolj im moguim ukazivanj em1 a uz sve to potpomognut
nadnaravnim djeli ma - mu ' dizama i j asnim dokazima koj i e
upuivati na i stini t1ost te upute1 i i sti ni tost upuivaa.
Pa ako je negirana srana uputa od Muhammeda1 sallal lahu alejhi ve
sellem1 i pored nj egovog veli kog mj esta i funkci j e kod svoga
Gospodara1 onda u tom sl uaj u propada i vezivanje srca u traenj i ma
1 09
U Sahihu je dola predaja od lbnul-Musejjeba, koju
prenosi od svoga oca da je rekao:
"Kada se pribliila smrt Ebu-Talibu, doao mu je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a kod
njega su se ve nalazili Abdullah b. Ebu-Umejje i Ebu
Dehl. Rekao mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem: 'Amida moj, reci 'la ilahe illallah', rijei
kojima u se zalagati za tebe kod Allaha. Pa su mu rekla
ona dvojica: 'A zar e napustiti vjeru Abdul
Muttalibovu?" Pa mu je ponovio Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem a ponovila su i ona dvojica.
Zadnje to je izgovorio bilo je: 'On je na vjeri Abdul
Muttalibovoj', a odbio je rei ' la ilahe illallah'. Rekao je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Moliu da ti
bude oproteno ukoliko mi to ne bude zabranjeno. ' 1 Pa
je Allah, azze ve delle, objavio:
vel i ki h stvari1 upute1 oprosta1 zadovoljstva1 otklanj anj a zla1 kao i
pri bavl janja dobara1 za nekoga drugoga pored Allaha1 azze ve delle.
' Ovom reeni com kao da se j e Al lahov Poslani k1 sallallahu alej hi ve
sellem1 zakleo i rekao: "Tako mi Allaha/ molu za tebe/ " pa je molio
za svoga amidu1 ali da li j e nj egovom ami di vri j edi lo neto to je za
nj ega mol i o Vj erovj esni k1 sallal lahu alejhi ve sel lem? Ni kakve kori sti
ni j e imao od toga1 j er je umro kao muri k1 a traenj e oprosta i
efa ' ata ne pomau muricima. Pa ni sam Vj erovj esni k1 sallal lahu
alejhi ve sellem1 ni j e bio u stanj u pomoi muri ku tako to bi mu bili
oproteni grij esi1 ni ti j e u stanj u pomoi nekome ko se okrene ka
nj emu inei irk tako to bi otklonio neko zlo koje ga j e pogodi lo1 i l i
mu pri bavio neko dobro1 pa j e zbog toga rekao: "Molu da O hude
oproteno osim da mi to hude zabranjeno. " Pa je Al lah1 azze ve
delle1 objavi o: "Vjerovjesni ku i vjericima nije doputeno da mole
! !
t s]' c| I | 1 ' ? |
p i
J
! ,i
lj \

'Vjervjesniku l vjericima nije doputeno da mole oprsta za
mnogoboce B B B " (Et-Tevba, 113. )
A u povodu Ebu-Taliba objavio je:
,
lI
,

:
:s
v,doista, ne moe uputiti na pravi put onoga koga tl eli da

uputi, - Allah ukazuje na prvi put onome kome On hoe BBB '
"
(El
Kasas, 56.)
M8` |.
1 . Tumaenje rijei:
=
,
f
:
,
: s
,
v,doist, ne moe uputiti na pravi put onoga koga tl eli da

uputi BBB
" (El-Kasas, 56. );
oprosta za mnogoboce1 makar im bHi i rod naj blii1 kad im je jasno
da e oni stanovnici u dehennemu biti . " l z ovoga se j asno vi di da j e
Al lah1 azze ve del le1 zabranio Vjerovjesni ku1 sal l al lahu alejhi ve
sel lem1 da trai oprost za muri ke.
Pa kada bi se sve i pretpostavi l e da j e on1 sal lal lahu al ejhi ve sellem1
u stanj u trai ti oprost za nekoga dok j e u zagrobnom ivotu1 pa1 nee
trai ti oprost za muri ka koji mu se okrene traei od nj ega efa ' at i l i
pomo1 i li mu prinese rtvu1 i l i mu se zavj etuje1 i l i ga pone
oboavati1 i l i se osloni na nj ega1 i li njemu prepusti svoje potrebe
umjesto da ih prepusti Al lahu1 azze ve del le. Zatim je rekao: "A u
povodu Ebu-T ali ba objavio je: ''Ti1 doista1 ne moe uputi ti na pravi
put onoga koga ti eli da uputi1 - Allah ukazuje na pravi put onome
kome On hoe."
I l l
Tumaenje rijei: ,=i ,';f i pT , \
"Vjervjesnl ku l vjericima nije dozoljeno " (Et-Trvba, 113.);
3. Velika mes'ela, a to je tumaenje rijei: "Reci la
ilahe illallah, " to je u suprotnosti sa onima to
izjavljuju da posjeduju znanje;
1 1 2
4. Ebu-Dehl je znao ta je htio Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rijeima la ilahe illallah, pa unakazio
Allah onoga od koga je Ebu-Dehl ueniji u
poznavanju temelja vjere;
5. Njegov, sallallahu alejhi ve sellem, trud i upornost u
prihvatanju islama od strane njegovog amide;
6. Dokaz protiv onih koji izjavljuju da su Abdul
Muttalib i njegovi prethodnici bili na islamu;
7.
injenica da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

traio oprosta za amidu, ali mu nije oproteno, nego
je, ak, i zabranjeno Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve
sellem, da to ini;
8.
tetnost druenja sa loim drutvom;

9.
tetnost uzvisivanja prethodnika i velikana;

10. Nejasnoa koja se javlja kod onih koji negiraju tu
injenicu zbog koritenja Ebu-Dehla tom metodom;
11. Pokazatelj da se djela vrjednuju po njihovom
svretku, jer da je rekao te rijei, koristile bi mu;
12. Razmiljanje o veliini ove nejasnoe u srcima
zalutalih, jer je u prii dolo da se oni nisu
raspravljali sa njim osim tim rijeima uz njegovu,
sallallahu alejhi ve sellem, ustrajnost i ponavaljanje,
pa su zbog veliine i jasnoe te reenice kod njih i
ostali samo na njoj .
18. UZROK NEJEROVANA UU DSKOG RODA l
NJI HOVOG OSTAVUANJA VJERE JE PREJERIVANE
U POGLEDU DOBRI H UUDi l
' Ovi m poglavlj em1 kao i onima to dolaze posl i j e nj ega1 ejh je
poj asni o da je uzrok veli kog i rka pretjerivanje u odreenim osobama1
kojeg su Al lah i Nj egov Poslani k1 sal l al lahu alej hi ve sel l em1
zabrani li1 u ovom1 a i u pri j anj i m ummetima - narodi ma. l u ovome
imamo spomi njanje uzroka nakon stubova i ubj eenj a.
Pretj erivanje i ma znaenj e prelaanja granica u neemu1 a u ovom
sluaj u je nevjerovanj e l j udskog roda1 kao i ostavljanje vjere koj u i m
je naredi o Al lah1 subhanehu ve teala1 upravo prelaenje granica koje
je Al lah odredi o prema dobrim lj udi ma1 a u dobre l j ude ulaze:
vj erovj esnici1 poslani ci1 Boi j i ti enici1 kao i svi koj i se ogrnu
dobrotom i i skrenou prema Al l ahu1 pa na taj nain bi vaj u od oni h
koji ure ka i njenj u to veeg broja dobrih dj ela1 i l i se ograniavaj u
samo na onome to im je Gospodar naredio1 a sve te grupe se nalaze
kod Al laha.
to se ti e dobrih lj udi1 Al lah j e dozvol i o da i h vol imo1 potuj emo i

sl i jedimo u dobroti i dj el i ma1 pa ako budu od vj erovj esni ka i
poslani ka1 onda uzi mamo nj i hove zakone1 radimo po nj i hovim
naredbama i sl i j edimo nj i hov put1 i ukratko1 ono to j e Al lah dozvol i o
prema nj ima j e: potovanje1 lj ubav1 pri vrenost1 odbrana od oni h koji
ih napadaju1 kao i nj i hovo pomaganje1 i sli no.
Od pretjerivanja prema nj i ma j este i sl uaj kada im se pri pi suj u i
boanska svojstva1 tako da su neki rekli za Poslani ka1 sal lal lahu
alej hi ve sel lem1 da zna tajnu Levhi Mahfuza ( ploa pomno uvanja
- i nalazi se kod Al l aha) i kalema ( pera)1 kao i to da je zbog nj ega
stvoren dunj al uk i ahi ret1 kao to je to rekao El -Busi ri u j ednoj svojoj
1 1 3
_
i
_l
_
'
4

" O sljedbenici Knjige l Ne prterjte u svojoj vjer. " (En-Nisa, 171. ) l
kasidi1 u kojoj kae da Poslani k1 sal l al lahu alej hi ve sellem1 ni j e dobio
ajet koj i bi bio ravan nj egovom mjestu.
Rekao j e E-
errah: "
ak ni Kur ' an ni j e bi o ravan nj egovom mjestu"

- da nas Al lah sauva ovakvi h pretjerivanj a - "i nije ravno nj egovom
mjestu koj e zasl uuj e osim ako bi se spomenulo nj egovo ime nad
mrtvacem koji je ve i struhao i i j e su se kosti i trule stopi li sa
zemlj om1 pa se te kosti sakupi le i vratio mu se ivot zbog spomena
Vjerovjesni kovog1 sallallahu alej hi ve sellem1 imena."Sve je ovo od
pretjerivanja koje nalazimo kod onih koj i oboavaj u nekoga drugog
pored Allaha1 azze ve delle1 i koj i se okreu vj erovj esnicima i
poslanicima pored Allaha1 subhanehu ve teala1 te im pri pi suj u
boanska svoj stva koja im1 u osnovi1 ni su dozvolj ena1 j er j e to veli ki
i rk prema Uzvienom Allahu i poi stovjeivanje stvorenja sa
Stvori teljem. Sve je to kufr - Al lah nas sauvao - tako da imamo ono
to nam je dozvoljeno i ono to je pretjerivanj e - gu[ uv.
Suprotno ovim dvjema si tuacij ama j este gruboa1 koj a se ogleda u
pogledu dobri h [j udi tako to se ne i skazuje privrenost nji ma1 ni ti
nj i hovo potovanje1 kao i nedavanje nj ihovog prava i ostavljanje
l j ubavi prema nj ima. Svaka manj kavost prema nj i ma se rauna
gruboom1 a svako dodavanj e prema nj ima se rauna pretjerivanjem.
' Allah j e zabranio slj edbenicima Knjige pretjerivanj e u vjeri1 i svako
onaj ko malo razmi sl i o stanju slj edbeni ka Knjige (
Z
i dovi i krani )1
na osnovu onoga to je Al lah kazao o nj ima prenosei nam vi j esti o
nj i ma1 vi djee da su oni pretjerali u svome odnosu prema dobrim
l j udi ma. Krani su pretjerali prema l sau1 alejhi selam1 nj egovoj
majci i bli skim pri j atelj ima - apostolima1 tako da su i m pri pisali neka
svojsta boanstva i zagovorni tva1 te da imaj u udj ela u vlasti1 i l i da
1 1 4
t \] ' c| I |\1 ' ? |
U Sahihu je dola predaja od Ibn-Abbasa, radijallahu
anhu, da je rekao u vezi Allahovih rijei:
I:
)
y ., ., ,,..,A
,.:l)lj

" l govor: ' Nikako boansta svoja ne ostavljajte, l nikako nl Vedda,
nl Suvaa, a nl Jegusa, nl Jeu ka, ni Nesra ne naputajte l ' " (N uh, 23. )
"Ovo su imena dobrih ljudi iz Nuhovog naroda. Kada
su umrli, ejtan je objavio njihovom narodu da postave
na mjesta na koj ima su oni nekada sjedili kipove i da
im daju njihova imena, pa su uradili to im je obj avio.
Ti kipovi nisu oboavani tada, ali kada su i ovi ljudi
pomrli, zaboravilo se znanje o njima i tada su poeli
oboavati te kipove. " l
Rekao j e Ibnul-Kajjim: "Nije rekao samo jedan od
selefa da kada su umrli, ljudi su poeli stajati pored
odreuje kako e se ta dogoditi1 i li da su u stanj u uklonuti neto iz
Boi j eg carstva.
' irk kojeg je inio Nuhov narod bio je zbog pretjerivanja prema
dobrim lj udima i nj i hovim duama. Doao im je ejtan sa strane due
tog dobrog ovj eka1 i postigao je j ak uti sak tom duom. Usadio im j e
miljenje da ko se vee za tu duu1 ona e se zagovarati za nj ega.
Nakon tog velianja dolazi etapa u koj oj i h navodi da ponu
oboavati sli ke1 kipove i i dole1 kao to j e to rekao i l bn-Abbas na
ovom mjestu kada je poj anj avao kori j en upadanja u irk: "Pa kada
su umrli1 ej tan je objavio nji hovom narodu da postave na mj esta na
koj ima su oni nekada sj edi li kipove i da i m daj u nj i hova imena1 pa su
uradili to im j e objavi o. Ti kipovi ni su oboavani tada1 ve kada su i
ovi ljudi pomrli1 zaboravi lo se znanje o nj i ma i tada su poeli
oboavati te kipove. "
1 1 5
izl i | e.Ae4i|ztit Ala ej|
njihovih kaburova, zatim su naslikali njihove slike, a kada
je prolo mnogo vremena od toga, poeli su ih oboavati. " 1
Od Omera se prenosi da je Allahov Poslanik,
"Ne pretjerujte u mome hvaljenju kao to su pretjerali
krani prema Isau sinu Merjeminom, jer ja sam samo
rob, pa recite Allahov rob i poslanik. "
Biljee ga Buharija i Muslim. 2
Takoer je rekao:
'
uvajte se pretjerivanja, jer je pretjerivanje unitilo one

koji su bili prije vas. "' l
' Ono to j e bi tno i z ovog govora j este da su se l j udi okrenul i ka
nj ihovi m sl i kama. Znali su da ako uzmu nj ihove sl i ke da ih nee
oboavati1 ali su te sl i ke dobrih i vel i ki h l j udi bi le uzrokom1
sredstvom i putem ka nj i hovom oboavanj u u budunosti kada se
zaboravi nj i hova osnova. Moda je i ej tan nekada dolazio do tih
sl i ka i opinj avao oi onoga koj i bi i h posmatrao i l i bi se nj i ma
obraao1 pa bi ovaj pomi sl i o da one govore1 i l i da se usta na slici
pomiu i da ga uj e i sl i no tim radnj ama. Sve to ini da se srca veu
za te due1 te se ovi zavaraj u nj ima. Ovo se desi lo i sa onima koj i su
staj al i pored kaburova te oboavali nj i hove stanovni ke pored Al laha1
azze ve del le1 i to je bio uzrok irka prema Al lahu1 azze ve del le.
U ovom hadisu Poslani k1 sal l al lahu alej hi ve sel lem1 se koristio
analogi j om ( ki j as) 1 tako to j e usporedio radnj u s radnj om1 a ni j e
poreenj e i l i zabrana pohval j ivanj a1 pa j e zabrani o ti me pretj erano
pohval j ivanje i uzdizanje prema samom sebi1 sal l al lahu alejhi ve
sel l em1 j er su krani pretjerali u hval j enj u si na Merjeminoga1 to ih
je dovelo do kufra i irka prema Al lahu1 kao i i zj avl j ivanj a da j e on
Al lahov1 azze ve del le1 si n1 pa j e zbog toga zvrio hadis ri j eima:
''ef ja sam samo rob/ pa recite: Allahov rob i poslanik. "
1 1 6
t \]' c| I | 1 ' ? |
Muslim biljei predaju od lbn-Mes'uda da je Allahov
"Propali su oni koji su uzeli vjeru estoko (koji su
pretjerali). "2
M8` |.
J . Shvatanjem ovoga kao i sljedea dva poglavlja,
vidi se oturnost islama kod ljudi, te udo od Allahove
moi u okretanju ljudskih srca;
2. Spoznaja da je zbog neispravnog shvatanja prema
dobrim ljudima dolo do pojave irka na Zemlji;
' U ovom hadi su imamo zabranu svi h vrsta pretjeri vanj a1 j er je ono
uzrok svakog zla1 a umj erenost je uzrok svakog dobra i uspjeha.
, Misli se na one koj i su pretjerali u svoj i m djeli ma i li govori ma1 koj i
trae znanj e o neemu i koj i se obaveu neim to Al lah ni j e
dozvoli o1 a sve to ulazi u pretjerivanje.
Ovim poglavljem j e ej h poj asni o da je uzrok nevj erovanj a l j udskog
roda1 kao i nj i hovog ostavl j anj a vj ere1 upravo pretjeri vanj e prema
dobrim l j udi ma. Preao je Nuhov narod grani cu prema dobri m
ljudima1 pa su krui li i stajal i oko nj i hovi h kaburova1 nakon ega su
ih ui ni li boanstvimai dok su krani pretjerali prema svome
poslani ku lsau1 alejhi selam1 kao i prema nj egovim apostol i ma1 a
nakon nj i h prema svoj i m sveeni cima1 te su ih ui ni l i boanstvima
pored Al laha1 azze ve delle. A u naem ummetu sl i no se desi lo i sa
Vjerovjesni kom1 sal l al lahu alej hi ve sellem1 tako to su mu neki
pri pisali neka boanska svojstva1 i ako je to sam Poslani k1 sal l al lahu
alejhi ve sellem1 zabrani o.
1 1 7
3. Spoznaja prve stvari koja je izmijenila vjeru
vjerovjesnika, kao i spoznaja uzroka te pojave uz znanje da
ih je Allah poslao;
4. Spoznaja uzroka prihvhatanja novotarija iako ih
vjerozakoni i ist razum odbij aju;
5. Uzrok svemu tome je mijeanje neistine s istinom.
Nekada to bude iz ljubavi prema dobrim lj udima a nekada
se desi zbog toga to neki ljudi od vjere i znanja urade neko
dobro djelo i kada dou generacije poslije njih, misle da su
tim djelom htjeli sasvim neto drugo;
6. Tumaenje ajeta iz sure Nuh;
7. Spoznaja da je uroeno ljudskom rodu
umanjivanju istine u srcu, a uveavanju neistine;
8. U ovom poglavlju je dokaz kojeg su prethodnici
navodili da je novotarija uzrok kufra;
9.
ejtan ovo znanje emu vodi neka novotarija, pa

makar bila namjera njenog poinioca lijepa;
10. Spoznaja opteg pravila koje glasi: Svako
pretjerivanje je zabranjeno, kao i spoznaja emu ono vodi;
JJ.
tetnost kruenja oko kabura iako bi se htjelo

uraditi neko dobro djelo;
12. Spoznaja zabrane kiparstva 1 mudrost u
uklanjanju kipova;
13. Spoznaja velikog znaaja ove prie i prijeke
potrebe za njom uz znanje koliko smo nemarni prema njoj;
14. Ovo je najudnije, t. stvarnost da novotari itaju
ovu priu u knjigama tefsira i hadisa i znaju ta znae te
rijei, ali ih je Allah ostavio u zabludi: misle da je djelo
1 1 8
t \]' c| I |\1 ' ? |
Nuhovog naroda najbolji ibadet, a ubijeeni su da je ono to
su zabranili Allah i Njegov Poslanik kufr koj i dozvoljava
njihovu krv i imetak.
15. Jasan iskaz da oni nisu htjeli nita drugo do
njihovo zagovornitvo;
16. Mislili su da su i uenjaci koji su ih naslikali i
napravili njihove kipove htjeli isto;
17. Potpuna jasnoa u rijeima: "Ne pretjerujte u
mome hvaljenju kao to su pretjerali krani prema Isau
sinu Mereminom & B B ", pa neka je selam i salavat na onoga
koji je prenio poslanicu na najpotpuniji nain;
18. Njegov savjet upuen nema iz govora o onima koji
pretjeruju;
19. Kazivanje da kipovi nisu oboavani sve dok nije
nestalo znanja Iz toga se vidi vrijednost njegovog postojanja
kao i tetnost kada ga izgubimo;
20. Uzrok nestanka znanja je smrt uenjaka.
1 1 9
1
20
19. STROGA ZBRANA OBOVANJA ALLHA PORED
KBURA NEKOG DOBROG OVJEK, A KKO JE TEK
ONDA AKO Bl GA OBOVAO?
1
U Sahihu je dola predaja od Aie, radijallahu anha,
da je Ummu-Selema spomenula Allahovom Poslaniku,
sallallahu ahjhi ve sellem, crkvu koju je vidjela u Abesiniji i
slike koje su se nalazile u njoj, pa je rekao:
' Ovo poglavl j e zajedno s poglavljem koje dolazi nakon nj ega
pojanj ava marl j i vost Vjerovjesni ka1 sal l al lahu alejhi ve sel lem1
prema svome ummetu. A od potpunosti nj egove brige prema ummetu
jeste da nas je upozori o na svaki put i sredstvo koje vodi ka irku.
Od ovih si tuaci j a j e da se doe na mjesto gdj e j e ukopan neki dobri
ovjek i j a j e dobrota bi la poznata kako bi oboavao Al l aha na tom
mjestu elei da postigne beriet tog mj esta. Ovo se deava mnogim
osobama j er su ubi jeeni da je prostor oko kabura dobrog ovjeka
berietan i da i badet koj i se obavi na tom mjestu ni j e kao i badet koj i
se obavi na nekom drugom mjestu.
Ri jei : "Pa kako j e tek onda ako bi ga oboavao? " - tj . ako bi
oboavao kabur1 i l i nj egovog vlasni ka1 j er j e i badet oni h koji
oboavaj u kaburove usmj erena ponekad ka samom kaburu1 a ponekad
je usmj erena prema nj egovom vlasni ku1 a nekada j e usmj erena prema
prostoru koj i se nalazi oko kaburai tako da su zdanja i zavjese koj e
okruuj u kaburove evl i j a postali sveti tima1 j er su te elj ezne zavjese
i zdanja uzeti kao boanstva. Pa ako bi ih neko potrao1 traio bi u
tom djelu beri et1 - uzeli su ih kao sredstvo pri bl iavanja Al l ahu1
azze ve del lei oko nj i h stoj e1 krue1 oboavaju1 od nj i h oekuj u
ispunjenje svoj i h elja1 boj e i h se . . .
1 2 1
"To je narod u kojem ako bi umro neki dobri ovjek ili
dobri rob, podigli bi na njegovom kaburu mesdid i
naslikali bi u njemu slike To su najgora stvorenja kod
Allaha. "
Ovi su spojili izmeu dvije smutje: kaburske i
slikarske. l
Buharija i Muslim takoer biljee predaju od nje da je
rekla:
"Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
bio na smrtnoj postelji, prebacivao bi svoj ogrta preko
lica. Kada bi se prekrio njime sklonio bi ga, te bi rekao u
tom stanju: 'Neka je Allahovo prokletstvo na
idove i
krane! Uzeli su kaburove svojih vjerovjesnika kao
mesdide. ' Upozoravao je na ono to su oni inili, a da
nije bilo toga, njegov kabur bi bio isturen, ali se bojalo
da ga ne bi uzeli kao mesdid. "2
' Mesdi dom se naziva svako mj esto koje se uzme radi oboavanja
Al laha, azze ve dell e. lz hadisa vi dimo da su te crkve i zgraene na
kaburovima dobri h lj udi, kao i da su postavi li njegovu sl i ku na
samom kaburu ili i znad nj ega na zidu kako bi podsticali lj ude da
oboavaj u Al laha tako to bi veliali dotinog dobrog ovjeka kao i
nj egov kabur. Rekao j e1 sallallahu alej hi ve sellem1 Ummu Selemi :
"To su najgora stvorenja kod Alaha " - dakle, oni koj i su veliali
dobre lj ude i gradi l i zdanja na nj i hovim kaburovima. U hadisu ne
navodi da su se okretali ka dobrim l j udima u i badetu1 nego su samo
veliali nj i hove kaburove i postavljali nj i hove sli ke.
Obje ove smutnje vode ka vel i kom irku, te iz hadisa j asno vi dimo
upozoravanje ummeta kako ne bi gradi l i ni kakav mesdid i znad bi lo
kojeg mrtvaca.
' Ovo je jedan od naj eih hadisa po pi tanj u sredstava koja vode ka
veli kom i rku i gradnje mesdida na kaburovi ma1 kao i uzimanja
1 22
t \]' c| I | \1 ' ? |
kaburova vj erovj esni ka i dobri h lj udi mesdidima. To se sve vidi i z
tekog stanj a u koj em se nalazi o Posl ani k1 sal l al l ahu alej hi ve sel lem1
od tuge i esti ne1 kao i sputanj a smrtne agoni j e na nj ega1 i pored
svega toga ni j e zapostavio ummet ni u tom trenutku1 nego se o nj emu
bri nuo na naj vei mogui nai n1 pa nas j e upozorio na j edno od
sredstava koj e vodi ka veli kom i rku pri emu j e uputi o prokletstvo
na
i dove i krane1 jer su oni uzeli kaburove svoj i h vj erovj esni ka

kao mesdide. Vj erovjesni k1 sal l al l ahu alejhi ve sel lem1 se bojao u
tom stanj u da ne bi i nj egov kabur doivio i stu sudbi nu kao to je bi o
sl uaj sa kaburovima vj erovj esni ka koj i su bi l i pri j e nj ega. Nj egovo1
sallal lahu alejhi ve sel lem1 prokl i nj anj e onih koji su uzeli kaburove
kao mesdide je upozoravanj e ashaba kako ne bi uradi l i i sto dje[o1 te
upuuje da j e to dj elo od veli ki h gri j eha.
Uzimanje kaburova mesdidom biva na tri naina:
prvi1 da obavi seddu na samom kaburu1 i ovo J e najodvratni j a
situaci j ai
drugi1 da klanj a prema kaburu tako to bi bio i spred kabura i klanj ao
bi prema njemu1 te na taj nain uzima kabur kao mj esto poni znosti i
skruenosti1 a mesdidom se podrazumi j eva mjesto poni znosti i
skruenosti1 pa j e zbog toga Vj erovj esni k1 sal l al lahu alejhi ve sel lem1
i zabrani o klanj anje prema kaburu1 j er j e namaz prema njemu j edan
od puteva nj egovog vel i anj a1 i ova si tuaci j a odgovara naslovu ovog
pogla vl j ai
trei1 da postave kabur unutar mesdida1 pa kada j e Poslani k1
sal lal lahu alej hi ve sel lem1 preselio na ahiret1 prolo j e neko vrijeme
pa su oko nj egovog kabura napravi l i mesdi d1 te su uzeli to mjesto za
i badet i namaz na nj emu.
Ri jei : ': da nije bilo toga/ njegov kahur hi bio isturen " - bio bi
vi dl ji v i bio bi meu ostal i m kaburovima u Beki j i i sl i no1 i to j e prvi
razl ogi a drugi je ono to je uo Ebu-Bekr1 radi j al lahu anhu1 od
Vjerovjesni ka1 sal l al l ahu alejhi ve sel lem1 da je rekao: ''aista se
vjerovjesnici ukopa vaju na onom mjestu gde im hudu due uzete. "
1 23
Muslim biljei predaju od Dunduba b. Abdullaha da
je rekao:
"
uo sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,

prije nego e umrijeti na pet (dana) kako kae: 'Ja sam
pred Allahom ist od toga da uzmem nekog od vas za
halila (prisnog prijatelja), jer me Allah uzeo za prisnog
prijatelja isto onako kao to je uzeo i Ibrahima za
prisnog prijatelja. Kada bih uzimao nekoga iz svog
ummeta za prisnog prijatelja, uzeo bih Ebu-Bekra.
Uistinu, oni koji su bili prije vas, uzimali su kaburove
"Ali se bojalo da ga ne bi uzeli kao mesdi d. " -Vjerovj esnik1
sal l al lahu alejhi ve sel lem1 se boj ao1 i l i sami ashabi1 da mu ne bi uzeli
kabur kao mesdid1 i ovo j e j edan od uzroka1 kao to smo naveli .
Naravno1 ashabi su1 radi j al lahu anhum1 prihvati li nj egovo
upozorenje te su uradi l i onako kako je oporuio1 sallallahu alej hi ve
sel lem.
Od pokazatelj a ove injenice jeste i to da su uzeli od
asne revde
( baa od dennetskih bai koja se nalazi odmah pored nj egovog
kabura) oko tri metra kako bi sazi dali jo dva zi da1 a nakon njih
eljeznu ogradu. Ovo j e naj bol je to su mogli uradi ti i zvravaj ui
nj egovu1 sallal lahu alejhi ve sel lem1 naredbu1 tj . dozvol i l i su uzimanj e
j ednog di j el a Rvde u svrhu zi danj a zati tni h zi dova1 a sve to kako bi
Vjerovjesni kov1 sallal lahu alejhi ve sellem1 kabur bio zati en od
uzimanja mesdi dom.
l z ovog djela se1 bez sumnje1 vidi veli ka mudrost i shvatanje ashaba1
radi j al lahu anhum. Onaj ko ne razmi sl i dobro i ko nije obdaren
zdravim razumom1 ponekad mi sl i da je kabur unutar mesdi da1 a u
stvarnosti ni j e tako1 zbog razl i i ti h zi dova koji ga zaklanjaj u od
mesdida. A to se tie i stone strane1 ona ni j e di o mesdi da1 ali1 u
svakom sl uaj u1 Poslani kov1 sal l al lahu alejhi ve sellem1 kabur nije
uzet mesdi dom.
1 24
K N J I G A T E V H I D A
svojih vjerovjesnika mesdidima, pa, ne uzimajte vi
kaburove mesdidima, jer vam to ja zabranjujem. "' 1
Zabranio je to djelo pred sami kraj svog ivota.
Prokleo je, to se vidi iz samog konteksta, onoga ko bi ga
poinio. U to se ubraja i namaz, pa makar i ne bio sagraen
mesdid na tom mjestu. To je znaenje njenih rijei: 1 1 ali se
bojalo da ga ne bi uzeli kao mesdid.
11 2
Ashabima nije priliilo da sagrade oko njegovog
kabura mesdid. Svako mjesto na kojem se eli obaviti
namaz uzima se kao mesdid, pa, svako mjesto na kojem se
klanja namaz naziva se mesdidom, kao to je rekao,
sallallahu alejhi ve sellem:
' Ovo se desi lo i u ovom ummetu1 a ono je uj edno i od puteva ka
irku1 a svaki put vodi ka neemu posl i j e njega. Pri hvaeno j e u
vjerskim pravi l i ma1 na koj i ma su se sl oi li uenjaci1 da j e
sprj eavanj e uzroka koj i vode ka i rku i gri j esima vadi b1 te zbog
toga ni j e i spravan namaz koj i se obavi u mesdi du koj i j e sagraen na
kaburu1 j er se kosi s Vjerovjesni kovom1 sallallahu alejhi ve sel lem1
zabranom.
''a/ ne uzimajte vi kaburove mesdidima '; tako to bi gradi li neto
i znad nj i h i l i klanjali oko nj i h.
' Dakle1 ni j e dozvoljeno obavlj ati namaz kod kabura bez obzira da l i
ga obavljao zbog elje da postigne beriet tog mj esta1 i l i da klanja
neku nafi l u mimo denaze. Sve ove radnje nisu dozvoljene1 bez
.
obzira da li se na kaburu nalazi neko zdanje kao mesdi d1 i li se ne
nalazi ni ta.
Zbog ovoga j e Buhari j a zabi ljeio u svome Sahi hu predaj u koja se
prenosi od Omera1 radi j al lahu anhu1 da j e vidio Enesa kako klanj a
pored kabura1 pa mu j e rekao: "Kabur1 kaburl "1 tj . uvaj se kabura1
uvaj se kabura1 to sve upuuj e da ni j e dozvoljeno obavlj ati namaz
pored kabura1 j er je to od naj veih uzroka i puteva ka irku.
1 25
"Uinjena mi je zemlja mesdidom i istom. "
Ahmed biljei predaju s dobrim lancem prenosilaca
od Ibn- Mesuda koju die do Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, u kojoj se kae:
1 1 Zaista, od najgorih ljudi su oni koje ive zatekne Smak
svijeta, kao i oni koji uzimaju kaburove mesdidima. "
Ovaj hadis biljei i Ebu-Hatim u svome sahihu. l
M8` |.
1 . Ono to je spomenuo Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, o onome koji izgradi mesdid kod kabura nekog
' Ebu-Hatim1 tj . l bn- Hi bban.
Ri j ei : "Iao i oni koji uzimaju kaburove mesdidima '; obuhvataj u sve
one koj i su uzeli kabur mesdi dom1 bez obzira da li ga uzeo za
mesdi d tako to e klanjati na nj emu1 i li prema njemu1 i li kod nj ega1
tako da namjera osobe da klanj a kod kabura ini j e od najgorih lj udi
koje je opi sao Vj erovjesni k1 sal l al lahu alejhi ve sel lem1 na taj nain.
Dobro razmi sli o ovome obraaj ui panj u na ono to se rairi lo u
musl i manskim zeml j ama od gradnje na kaburovima1 podi zanja
kupola nad nj ima1 gradnj e svetita i nj i hovog veli anja1 okretanja
lj udi prema nji ma1 spomi njanja dugih pria o dostignuima dotinih
evl i j a1 o tome kako su se odazivali moli tvama1 pomagali ugroenome
i sli no1 pa e u svemu tome vidj eti preveli ku usamljenost i slama u
ovom vremenu i pri j e nj ega1 pa kako je tek kada kau za sva ova
djel a: "Ona su dozvol jena! T o je tevhi dl l " Pa kako je tek kada okrive
onoga ko im zabranj uj e ta dj ela da ne posj eduje znanj e i ispravno
shvatanj e! ! ! A on ih poziva ka Allahu1 azze ve del l e1 a oni ga
pozivaj u ka vatri . Al laha molimo za spas i dobro zdravlje.
1 26
t s]' c| I |\1 ' ? |
dobrog ovjeka kako bi se Allah oboavao, pa makar mu
namjera bila i ispravna;
2. Zabrana slikanja i kiparstva te stroga prijetnja u tom
pogledu;
3. Uzimanje pouke iz njegove, sallallahu alejhi ve
sellem, prevelike brige za ovim djelom, kako im ga je
prvo pojasnio, zatim rekao na pet( dana) prije smrti ta je
ve rekao, a kada je bio na izdisaju nije se zadovoljio
samo time;
4. Zabranio je injenje tog djela pored njegovog kabura i
prije postojanja kabura;
5. Ovo djelo je od prakse
idova i krana i oni su to

inili prema svojim vjerovjesnicima;
6. On ih je prokleo zbog toga;
7. Time je elio da nas upozori kako ne bi postupili isto
tako i sa njegovim kaburom;
8. To je razlog to njegov kabur nije na vidljivom
mjestu;
9.
ta znai uzimanje kabura mesdidom;

10. Uporedio je onoga koji uini kabur mjestom za ibadet
sa onim nad kojim se desi Smak svijeta, pa je spomenuo
uzrok irka, prije nego se desi, zajedno s njegovim
zavretkom;
ll. Ono to je spomenuo u svome obraanju na pet( dana)
prije svoje smrti je odgovor dvjema skupinama koje su
najvei novotari, a neki uenjaci su ih ak i izveli iz
sedamdeset i dvije skupine, a to su rafidije (ije) i
dehmije. Zbog rafidija se i desio irk i oboavanje
1 27
kaburova 1 oni su prvi koji su izgradili na njima
mesdide;
1 28
12. Kako je samo teko iskuan smrtnim bolovima,
sallallahu alejhi ve sellem;
13.
ime je poaen uzimanjem za prisnog prijatelja;

14. Dokaz da je uzimanje za prisnog prijatelja vee od
obine ljubavi;
15. Jasan dokaz da je Es-Siddik najbolji ashab;
16. Nagovjetavanje njegovog hilafeta.
20. PREJERIVANJE U POGLEDU KBUROVA DOBRI H U UDI
I NI I H I DOLIMA KOJI SE OBOVAU PORED ALLHA1
Malik biljei u Muvetti da je Allahov Poslanik,
"Allahu moj! Ne uini moj kabur idolom koji e se
oboavati; poveala se Allahova srdba prema narodu
koji je uzeo kaburove svojih vjerovjesnika
mesdidima. "z
U i slamu su svi kaburovi j ednaki po i zgledu i nema razl i ke i zmeu
kabura i kabura. Ni j e doao ni kakav dokaz u eri atu koj i m bi se
trebao razl i kovati kabur dobrog ovjeka od kabura nekog drugog1
nego svi i zgledaj u i sto1 i li su i spupeni i l i su etvrtasti .
Na osnovu navedenoga1 prelaenje granica u odnodu prema
kaburovima dobrih l j udi je prelaenje koje ni j e naredio Zakonodavac1
ve j e ak i zabranio to djelo1 a to biva na vie naina: ako bi neto
napisali na nj ima1 i li ako bi bi li uzeti mesdi dima1 i li ako bi se kabur
uzeo kao sredstvo pri bl iavanja Al lahu1 azze ve delle1 i slino to se
ini od vrsta veli kog i rka prema Al lahu1 tebareke ve teala.
Ovim je Poslani k1 sal lallahu alej hi ve sel lem1 traio utoi te od
Allaha i upuivao mu dovu traei od Nj ega da ne dozvoli deavanj e
ovog dj el a. T o znai da j e mogue da kabur bude i dol koj i se oboava1
i to je vrhunac1 a put koj i vodi ka tome j e poj anjen u ri j eima:
''oveala se Alahova srdba prema narodu koji je uzeo kahurove
svojih vjerovjesnika mesdidima. " U ovom djelu j e pretjerivanje1 tj .
pretjerivanj e u traenj u puteva i nai na ka dobrim djelima.
Vj erovj esni k1 sal l al lahu alejhi ve sel lem1 j e u ovom hadi su spomenuo
taj put i uj edno upozorio na nj ega kako bi ga se klonul i1 zatim
poveanj e Allahove srdbe na poi ni oca doti nog djela i kraj kojem
1 29
Ibn-Derir biljei predaju sa svojim lancem
prenosilaca od Sufana b. Mensura a on od Mudahida da je
rekao u vezi ajeta:
ukaete o Latu l Uzau?" , (En-Nedm, 19.)
sljedee: " On im je mijesio brano, pa je umro, pa su
poeli kruiti i stajati oko njegovog kabura. " Isto je rekao i
Ebul-Devzai u onome to prenosi od Ibn-Abbasa: "Mijesio
bi brano hadijama. " l
Prenosi se da j e Ibn-Abbas, radij allahu anhu, rekao:
"Prokleo je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, one ene koje posjeuju kaburove kao i one koji
postavljaju na njima mesdide i svjetiljke. "
Biljee ga Ehlus-sunen (Ebu Davud, Tirmizi, Nesai,
Ibn Madde) 2
ga vodi taj put: da kabur postane i dolom koj i se oboava pored
Allaha, azze ve del le1 tako da je ovaj had is dokaz da i kabur moe
bi ti i dolom.
' Ono to j e bi tno i z predaje j esu ri j ei Mudahi dove: " . . . pa j e umro,
pa su poel i krui ti i staj ati oko nj egovog kabura", jer je to bi o ovjek
koj i im je kori sti o mi j esei im tij esto, tako da je ta dobrota dovela do
nj i hovog pretjerivanj a prema nj egovom kaburu. Nj i hovo staj anje oko
nj ega je bi lo i z velianj a i ubj eenja da se time postie beri et,
nagrada i neka kori st, kao i da se otklanja neko zl o, to sve govori da
je velianje kaburova j ako sredstvo ka uzimanj u kabura i dolom.
Ve smo govori li o zabrani podizanj a mesdida na kaburovima a to
se tie zabrane postavljanja svj eti lj ki, to j e zbog toga to su one put
ka velianj u doti nog kabura1 a uz to1 to j e i vrsta pretjerivanja prema
nJ lma.
1 30
t \]' c| I |\1 ' ? |
M8` |.
1. Tumaenje idola;
2. Tumaenje ibadeta;
3. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije traio
utoite kod Allaha od neega osim ako se bojao da bi
se to djelo moglo nekada dogoditi;
4. Uz njega je povezao i uzimanje vjerovjesnikih
kaburova mesdidima;
5. Spominjanje estoke Allahove srdbe;
6. Najvee mes'ela u ovom poglavlju: spoznaja naina
na koji su oboavali Lata, najveeg idola;
7. Spoznaja da je to kabur dobrog ovjeka;
8. Lat je ime vlasnika kabura; spominjanje znaenj a tog
imena;
9. Njegovo, sallallahu alejhi ve sellem, proklinjanje ena
koje posjeuju kaburove;
U pri j anj im vremenima postavl jal i bi kandi l j e na nj i h1 dok su to
danas zami j eni li vel i kim svj eti lj kama koje pokazuj u da se to mjesto
ci lja i i de ka njemu. Zatim stavlj aju na nj i h svjetlosne svodove i
reflektore koji razasi paj u svj etlost1 to sve navodi lj ude na veli anje
tog kabura1 pa su oni koj i to rade i prokleti od Al lahovog Poslani ka1
sallal lahu alejhi ve sellem1 i zbog svega toga1 ni j e dozvol jeno nj ihovo
postavljanje i znad kaburova.
1 3 1
10. Njegovo, sallallahu alejhi ve sellem, proklinjanje onih
koji budu osvjetljavali kaburove.
1 32
21. POSLNI KOVO, SALLLLHU AUHI VE ELLEM, UVANE
THI DA l ZTARANJE SVAKOG PUA KOJI VODI K I RKU
- >- : J) f

)
n Doao vam je Poslanik, jedan od vas, teko mu je to ete na muke
udarti, jedva eka da Pravim putem poete, a prma vjericima je
blag l milostiv. n (Et-Tevba, 128. )1
Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je
rekao:
'Ne inite svoje kue kaburovima i ne uinite moj kabur
mjestom okupljanja. Donosite salavate na mene, jer,
uistinu, vai sa lava ti dolaze do mene gdje god vi bili. "'
' Znai da ne eli da budete u nevol jama i potekoama. "J edva eka
da pravim putem poete."- Od nj egove1 sal lallahu alejhi ve sel lem1
brige za nama i od toga to mu teko pada da nas zadese nedae1
jeste i uvanje tevhi da1 kojeg je sauvao i zatvorio svaki put koj i bi
nas mogao odvesti u i rk. "A prema vjericima je blag i mi lostiv.A
ako oni glave okrenu1 ti reci : "Meni je dovoljan Allah1 nema boga
osim Njegai samo se uzdam u Njega1 On je Gospodar Ara
Velianstvenogal "
1 33
Biljei ga Ebu-Davud s dobrim lancem prenosilaca, a
prenosioci hadisa su sikati (povjerljivi) . 1
Prenosi se da j e Alija b. Husejn, radijallahu anhuma,
vidio ovjeka kako dolazi do otvora koji je bio u blizini
Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, kabura, u koji
bi uao i upuivao dove, pa mu je to zabranio i rekao: "A
zar da ti ne prenesem hadis kojeg sam uo od svoga oca, a
on od moga djeda, a on od Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, da je rekao:
"Ne uzimajte moj kabur mjestom okupljanja niti svoje
kue kaburovima. Donosite salavate na mene, jer,
uistinu, vai selami dolaze do mene gdje god vi bili. "
Ha dis je zabiljeen u Muh tari. 2
' Prazni k bude vezan za mj esto1 kao to je to sl uaj ovdje1 a nekada
bude vezan za vrij eme.
Ri j eima: ''iti uinite moj kabur mjestom okupljanja praznikom/';
eli se rei : Ne uzi maj te ga mjestom na koj e ete dolaziti samo u
odreeni m vremenima i danima1 j er ovo moe da dovede do velianja
Vj erovj esni ka1 sallal lahu alejhi ve sel lem1 pored Allaha1 azze ve
del le1 j er j e uzi manje kaburova prazni kom od puteva ka irku1 pa je
zbog toga i rekao: 'Vonosite sa/avate na mene/ jeT uistinu/ vai
sa/avati dolaze do mene gdje god vi bili. "
l ovaj hadi s nosi i sto znaenje u kojem j e Vjerovj esni k1 sallal lahu
alejhi ve sellem1 sauvao tevhi d i nj egovo mj esto1 te j e zatvorio svaki
put koj i bi mogao dovesti do i rka. Pa ako je takva si tuaci ja s
nj egovi m kaburom1 kako je tek onda s nei j i m drugim kaburom. l pak1
desi lo se u ovom ummetu da mnoge grupe ni su prihvati le nj egovu1
sal lal lahu alejhi ve sel lem1 zati tu tevhi da1 nego su uzeli kaburove
mesdi di ma i prazni ci ma1 ta vie1 i zgradi li su na nj i ma svetita koja
su ukrasi l i svj eti lj kama1 kol j u pred nj i ma kurbane i daj u zavjete1
tavafe ( krue) oko nj i h1 te su postali kao Ka ' ba1 a mjesto oko nj i h je
1 34
t s [ ' c|I |\1 ' ? |
M8` |.
l . Tumaenje ajeta iz sure Et-Tewba;
2. Njegovo, sallallahu alejhi ve sellem, udaljavanje
svoga ummeta daleko, daleko od ovih granica;
3. Spominjanje njegove brige, blagosti i milosti
prema nama;
4. Zabranio je da posjeujemo njegov kabur na neki
poseban nain i u posebno vrijeme, iako je posjeta
njegovog kabura od najboljih djela;
5. Zabranio je preerane posjete kaburovima;
6. Podsticao je na klanjanje nafila u kui;
7. Oni znaju da se ne klanja na grobljima;
8. Pojanjenje toga je u rijeima da ovjekovi salavati
i selami dolaze do Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, i ako bi osoba bila daleko, pa nema
potrebe da to zapostavi onaj ko bude elio
bliskost;
uinjeno svetim vie nego to smatraj u svetim Al lahova berietna
mjesta. Da bi bi l o j o gore1 nai e kod oboavaoca kaburova
poniznost1 skruenost1 pokaj anje1 strah i nadu kada dou do
Vjerovjesni kovog1 sal l al lahu alejhi ve sellem1 kabura i l i kabura nekog
dobrog ovjeka i li evli j e1 to nee nai u nj i hovim srcima kada se
osame sa Allahom1 azze ve delle1 a ovo je pravo suprotstavljanje
Al lahu1 azze ve delle1 i Nj egovom poslani ku Muhammedu1
sallallahu alejhi ve sel lem.
1 35
izl i | e.Ae4ilztit A|e ej|
1 36
9. Poslanik, sallallahu alejhi v e sell em, prima selam e
i salavate u zagrobnom ivotu.
22. NEKI PRI PADNICI OVOG UMMEA OBOVAU
I DOLE 1
' Prisjetio se ej h1 rahimehul lahu - nakon to je poj asnio obavezu
poznavanja tevhi da i znanja o nj emu1 strah od i rka1 neke di j elove
tevhida1 kao i neke vrste malog i veli kog i rka - da bi se mogao nai
neko ko bi mu rekao: "Sve je ovo i stina, ali je ovaj ummet sauvan od
upada u vel i ki i rk1 shodno ri j eima Vjerovjesni ka, sa[ [ a[ [ ahu alejhi
ve seUem: '
ej tan j e i zgubi o nadu da e ga oboavati oni koji

obavljaj u namaz na Arabi j skom pol uotoku, ali ne i u nj i hovom
zavaanj u. "' Odgovor na ovaj govor je slj edei : Navoenje ovog
hadisa ni j e ispravno na ovom mjestu1 j er ej tan se zai sta raalostio,
ali mu AUah ni j e oduzeo nadu od nj egovog oboavanja na
Arabi j skom pol uotoku u potpunosti . Zatim, u ri j eima: " lzgubi o j e
nadu da e ga oboavati oni koj i obavl j aj u namaz", ukazano j e na
jednu injeni cu, a to j e da oni koj i obavlj aj u namaz nareuj u na
dobro1 a odvraaj u od zl a1 a najvee zl o kojeg e klanja prezirati i
odvraati od nj ega j este irk prema AUahu1 azze ve deUei a ej tan j e
i zgubio nadu da e ga oboavati onaj ko bude obavljao namaz u
potpunosti i onako kako treba1 pa stoga kaemo da se u ovom hadi su
ne nalazi dokaz da ni ko od ovog ummeta nee oboavati ej tana.
Zbog ovoga j e i dolo do nj egovog oboavanja brzo nakon
Vj erovj esni kove1 saUaUahu alejhi ve seUem1 smrti . Neke arapske
skupine su se odmetnule od vj ere, to j e bi lo od ej tanovog
oboavanj a, j er je nj egov i badet u pokornosti prema nj emu, kao to j e
rekao Uzvi eni : "0 sinovi Ademovi, zar vam nisam naredio: ' Ne
oboavajte ejtana, on vam je neprijatelj otvoreni . "' Ovo oboavanj e
j e1 kao to j e dolo u nj egovom tefsi ru: pokornost njemu u naredbi i
zabrani, pokorost u i rku1 pokornost u naputanj u imana i stvari
koj e proi zi l aze iz njega.
1 37
!
}. cl '' .
>
i x.
_
l '
7 J
.
77 U 7J
W
"Zr ne vidi one kojima je dat jedan dio Knjige kako u kumire (dl bt)
i tagute vjerju ...
"
(En-Nisa, 51. )1
Rekao je takoer:
l dol je sve ono emu se okrenu lj udi oboavaj ui ga pored Al laha1
traei pomoi od nj ega1 i l i imaj ui ubj eenj e da on donosi neku
kori st i l i nanosi tetu bez Al lahove dozvole1 i l i bojei ga se u tajnosti
kao to se treba bojati Al l ahaj bez obzira da l i to bio neki kip u
lj udskom i li neijem drugo obl i ku1 i l i to ne bi o ni kakav kip1 kao zid1
kabur1 mrtvac . . .
' Diht j e sveobuhvatni naziv za sve u emu se nalazi suprotnost
Al lahovoj1 azze ve delle1 naredbi1 i l i naredbi Nj egovog Poslani ka1
sal lal lahu alej hi ve sel l em1 u vj erskom ubj eenju1 a nekada to bude
sihr1 nekada vraar1 a nekada bude neto prezrena to je tetno po
.
nJ egovog nos1 0ca.
Tagut je ri j e uzeta od ri j ei wgjan1 a znai da rob pree granicu
prema neemu to oboava1 sl i j edi i li mu se pokorava.
Onaj kojeg trebamo sli j edi ti u vjeri j este onaj koj i nareuje ono to j e
naredio vjerozakon1 zabranj uj e ono to j e zabranjeno u vj eri1 tako da
pod tagutom podrazumij evamo sve one koj i se oboavaju1 sl i j ede i li
im se pokorava l u gi j eenj u) .
Veza ajeta s poglavljem jeste da se ovo djel o desi lo kod
Z
i dova i
krana koj i su dobi l i j edan di o knj ige1 a Vj erovj esni k sal l al lahu
alejhi ve sel lem1 j e obavi j estio da e se u ovom ummetu desi ti ono to
se desi lo u pri j anj i m ummeti ma1 kao to e doi u hadisu od Ebu
Sei da. T ako da i mamo i u ovom ummetu one koj i vjeruj e u sihr1 a neki
od nj i h vj eruj u u oboavanj e nekoga pored Al l aha i na taj nain
bivaj u slj edbenicima obiaja onih koj i su bi l i pri j e nj i h.
1 38
t \ [ ' c| I |\1 ' ? |
1 0 > B
l' )G') o
"Reci:
1
Hoete l l da vam kam koji su gori od takih i koje e Allah
jo tee kazniti? Oni koje je Allah prokleo i na koje se rsrio i u
majmune i svi nje pretoro, oni koji su ejtana oboaval i v v v (EI
Maida, 60.)
1
Rekao je Uzvieni:
;
t _jl J,
"A onda oni do iJih se rjei najvie dralo rekoe:
1
Napraviemo
Iznad njih bogomolju (mesdld) 1
1
" (El-Kehl, 21 . )2
Prenosi se od Ebu-Seida, radijallahu anhu, da je
"Slijediete obiaje onih koji su bili prije vas u
potunosti, pa kada bi oni uli u guterovu jazbinu i vi
biste uli u nju.
"
Rekli su: "O Allahov Poslanie, misli
' Ajet govori o onima koje je Al lah prokleo j er su oboavali taguta.
T o oboavanj e j e opte i u nj ega ulazi oboavanj e i dola od kaburova1
nj ihovih stanovni ka, pri bl i avanj a Allahu preko nj i h, i sve se ovo
desi lo u Muhammedovom1 sal l al lahu alejhi ve sellem1 ummetu1 te j e
dolo do oboavanja i dola, svetita, drvea, kamenja i sli noga.
Dakle, ovo su i zgovori l i oni koj i su imali vlast u datom momentu, te
su veliaj ui dobre lj ude koj i su bi li u toj pei ni rekl i : "Napraviemo
iznad njih bogomo[j uf l'
Obzirom da se to dogodi lo u tom narodu, desi e se i u ovom naem
ummetu, jer nema ni j edna vrsta irka da se desi la u pri j anj i m
ummeti ma1 a da se nee desi ti i u naem ummetu.
1 39
li moda na
idove i krane?
"
Pa je odgovorio: "A ko
bi drugi bio?
"
Biljee ga Buharija i Muslim. l
Muslim biljei predaju od Sevbana, radijallahu anhu,
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
usmotao mi je Allah Zemlju, pa sam vidio njene istoke i
zapade, a uistinu e vlast moga ummeta dospjeti do
svega to je smotano preda mnom od nje. Dobio sam
. dvije riznice: crenu i bijelu. Molio sam svoga
Gospodara da ne uniti moj cijeli ummet suom, niti da
nad njima zagospodari neprijatelj koji nije od njih
samih i koji bi oskravio njihov integritet. Zaista mi je
rekao moj Gospodar: uo Muhammede, kada ja neto
odredim, onda tome nema povratka. Ja sam ti dao da
neu unititi tvoj ummet glau u potpunosti, niti u
dozvoliti da nad njima zagospodari neprijatelj koji nije
od njih i koji bi oskravio njihov integritet, pa makar se
protiv njih sloili svi koji se nalaze na dunjaluku kako
' Obiaje i li puteve oni h koj i su bi l i pri j e nas. - U arapskom j ezi ku
reenica i zgovorena na nain na koj i j e i zgovori o Al lahov Poslani k1
sallallahu alejhi ve sellem1 nosi znaenje zakletve1 pa zato se onda
zakleo1 sal l al lahu alejhi ve sellem? Uinio je to kako bi potvrdio ovo
krupno dj elo na naj bol j i mogui nai n1 i da bi nas obavi j estio da e
ovaj ummet sli j edi ti put i obiaje onih koj i su bi li pri je nj i h1 a reeno
je da e sl i j eenje bi ti u potpunosti : " . . pa kada hi oni ul u
guterovu jazbinu i vi biste ul u nju. // Rekli su: 0 Allahov
Posla nie/ misli f moda na
Z
idove i krane!"/ Pa je odgovorio: -
ko hi drugi hioF/ Glavni stub ovog poglavl j a se bazira na ovom
hadi su koj i m se eli rei da svaki kufr i irk koji se desio u nekom
pri j anjem ummetu desie se i u ovom.
1 40
t s] ' c| I| \1 ' ? |
bi neki pobili jedan dio, dok bi drugi porobili neke od
njih.
"
Ovaj hadis biljei i El-Berkani u svome Sahihu i
dodaje:
uAli se bojim za svoj ummet od voa koji vode u
zabludu. A kada se meu njima izvue sablja, nee se
podii do Sudnjega dana. Nee se dogoditi Sudnji dan
sve dok se ne sastane pleme od mog ummeta sa
muricima i dok skupina od mog ummeta ne bude
oboavala idole. Bie u mome ummetu trideset laova.
Svi e oni izjavljivati da su vjerovjesnici, a ja sam peat
(kraj) svih vjerovjesnika i nema vjerovjesnika nakon
mene. Nee prestati postojati skupina na istini iz moga
ummeta, potomoguta. Nee im nakoditi onaj ko se
izdvoji od njih, niti ko se ne sloi sa njima, sve dok ne
doe naredba Allahova, teba reke v e tea la. "1
' Voe koje vode u zabl udu su oni koj e su sami l j udi i zabrali1 i l i sa
vjerske i l i sa strane vlasti1 i oni dre povodce l j udi te vode lj ude ka
zabl udi putem novotari j a i di jel a i rka1 koj e u lj epavaj u tol i ko dok u
nji hovim oima ne postanu kao hakk - i stina.
1 a kada se meu njima izvue sabla nee se podi do Sudnjega
dana/ i nee se dogoditi Sudnji dan sve dok se ne sastane pleme od
mog ummeta Sa muricima11 na taj nain to e napusti ti
musl imanske zeml j e i otii u murike i z zadovol j stva s nj i ma i
nji hovom vj erom1 i l i uzi manj em nj i hovi h osobina1 pa e i ni ti irk kao
to to rade murici1 ime e se odmetnuti od vjere.
1
i dok skupina od mog ummeta ne hude oboavala idole11- bie to

vel i ke skupi ne1 i ovaj dio hadisa se j asno poklapa s naslovom ovog
poglavl ja.
118ie u mome ummetu trideset laova. Svi e oni izjavlivati da su
vjerovesnic a ja Sam peat /kraj) svih vjerovjesnika i nema
1 4 1
MES' ELE:
1. Tumaenje ajeta iz sure En-Nisa';
2. Tumaenje ajeta iz sure El-Maida;
3. Tumaenje ajeta iz sure El-Kehl;
4. Jedna od najbitnijih mes' ela:
ta znai vjerovati u
dibta i taguta na ovom mjestu? Je li to ubjeenje
srca, ili je to podudaranje s onima koji vjeruju u njih
uz mrnj u prema njima i spoznaju neispravnosti
njihovog puta;
5. Oni govore: "Nevjernici koji su svjesni svoga ku fa su na
ispravnijem putu od vjernika";
6. Ovo se i hljelo samim naslovom ovog poglavlja: Ova
pojava se mora dogoditi u ovom ummetu, u mnogim
skupinama, kao to je potvrda ove tvrdnje dola u
hadisu Ebu-Seida;
vjerovjsnika nakon mene. Nee prestati postojati skupina na istini
iz moga ummeta potpomognuta/ nee im nakoditi onaj ko se izdvoji
od njih/ niti ko se ne sloi sa njima/ sve dok ne doe Allahova
naredba/ tebareke ve tea/a. //- Ova skupi na j e potpomognuta j er j u j e
Al lah1 azze ve del le1 pomogao protiv oni h koj i se bore protiv nj i h
dokazima i tumaenj ima. Ta pomo ni j e u si l i i snazi1 tako da su oni1
i ako bi bi li pobij eeni u nekim bi tkama1 i l i ako bi neko osvoj i o nj i hovu
zeml j u1 i pak gornj i1 vi dl j ivi1 potpomognuti onim to im je Allah1 azze
ve del le1 dao od dokaza1 tekstova1 i spravnosti i i stine1 to ni j e sl uaj
sa drugima - oni su stalno na i stini1 a svi mimo nj i h su na
neispravnom putu.
1 42
t s] ' c| I |\1 ' ? |
7. Njegova, sallallahu alejhi ve sellem, j asna IZJava o
ovoj pojavi - oboavanju idola - u ovom ummetu;
8. Najudnija stvar, a to je pojava Muhtara koji se
proglasio vjerovjesnikom iako je izgovarao ehadet.
Tvrdio da je pripadnik ovog ummeta, da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, istina, da je
Kur'an istina, a u Kur' anu je potvrda da je
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, peat svih
vjerovjesnika, i pored svega toga mnogi su mu
povjerovali i pored ovih j asnih nepodudarnosti.
Pojavio se na samom kraju vremena u kojem su
ivjeli ashabi i slijedile su ga velike skupine;
9. Obveseljivanje da istina nee prestati postojati u
potpunosti, kao to je to bio sluaj u prijanjim
ummetima, nego e ipak ostati na njoj jedna grupa;
10. Veliki ajet koji govori da i pored njihove
malobrojnosti nee im nakoditi onaj ko se izdvoji od
njih niti ko se ne sloi s njima;
11. Taj uslov e biti do Sudnjeg dana;
12. U hadisu su spomenuti veliki znakovi, od kojih su:
obavjetenje da mu je, sallallahu alejhi ve sellem,
Allah savio istoke i zapade. Obavijestio je o znaenju
toga, pa se desilo onako kako je i rekao, u suprotnosti
s jugom i sjeverom. Zatim obavjetenje da je dobio
dvije riznice. Obavjetenje da su mu dvije dove
usliane, a trea nije. Obavjetenje o izvlaenju sablje
koja se nee spustiti nakon to se jednom podigne u
ummetu. Obavjetenje o meusobnom ubijanju i
porobljavanj u. Njegov strah za ummet od voa koje
vode u zabludu. Sve se ovo ve dogodilo kao to je i
1 43
iz|ih e.Ae4i|ztit Ale ejh
obavijestio, iako je svaka ova vijest bila daleko od
ljudskih mozgova u to doba;
1 44
13. Ogranienje straha za svoj ummet samo na voe koji
vode u zabludu;
14. Upozorenje na znaenje oboavanja idola.
23. POGL VUE O SIHRU 1
J _:_u
o
1p1
,j
* " *
11
.iako su znali da onaj koji tu vjeti nu otkupi nee nikake sree na
onom svijetu imati.
11
(El-Bekara, 102.) 2
Takoer je rekao:
' Sihr je jedna vrsta veli kog i rka prema Allahu1 azze ve del le1 i kosi
se s temel jem tevhi da1 a nj egova stvarnost je: potpomaganj e
ejtanima u nekom uticaj u. Si hi rbaz ni j e u stanj u sprovesti svoj si hr
u djelo sve dok se ne pri bl i i ej tanu a kada mu se pri bl i i onda ga
opsluuj u ej tani od di na tako to dj el uj u na ti jel o opi nj enoga1 tako
da ni j e mogue bi ti si hi rbaz u pravom smi sl u sve dok se ne pri bl i i
ejtanu1 pa stoga i kaemo da j e sihr irk prema Allahu1 azze ve
delle. Rekao je Uzvieni : 111 od zla onih koji puu u uzlove.11 - mi sl i
se na sihirbaice koje puu u uzlove uz i zgovaranje razni h
nevjernii kih dova1 ri j ei i traenja utoi ta kod di na1 kako bi i zvri li
ono to se htj elo tim uzlovima u koj i ma se nal azi neki di o ti j el a
opi nj enoga1 i l i neto to je nj egovo vlasnitvo1 kako bi sve to uticalo
na nJega.
Znai1 si hirbaz je otkupi o sihr u zamj enu za tevhi d1 pa je ci j ena sam
tevhi d1 a roba j e si hr. 11Nee ni kakve sree na onom svijetu imati /1
nee i mati ni kakav udi o u Dennetu1 i to j e stanj e svakog muri ka1
nee imati ni kakve sree na ahiretu.
1 45
izli| e.Ae4i|ztit A|e ej|
vjerju u dibt l tgut.
"
(En-N isa, 51 .)
Rekao je Omer: "Dibt je sihr, a tagut je ejtan. " l
Rekao j e Dabir: "Taguti su vraevi kojima su dolazili
ej tani. U svakom naselju nalazio se po jedan. "2
Prenosi se od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je
11Klonite se sedam upropaujuih grijeha.
"
Rekli su: 11
0
Allahov Poslanie, a koji su to?
"
Rekao je: 11
irk prema
Allahu, sihr, ubisto due koju je Allah zabranio osim s
pravom, jedenje kamate, jedenje siroetovog imetka,
bjeanje s bojnog polja i potvaranje estitih i bezazlenih
vjerica. "3
Prenosi se da je Dundub rekao: "Propis za sihirbaza
je da se udari sabljom. " Hadis biljei Tirmizi i kae:
' Ovaj aj et je doao kao pri j ekor sljedbenicima Knj i ge nakon to su
povjerovali u sihr1 to j e pri sutno kod
i dova u vel i kom broju1 pa ako

ih j e Al lah ukorio1 prokleo i rasrdio se na nj i h zbog toga1 onda nam to
kazuj e da je to djelo od zabranj eni h stvari1 pa ak i od veli kih grijeha
a j asno j e da je sihr1 kao i svi nj egovi di j elovi1 irk prema Al lahu1 azze
ve delle.
Di bt j e poj am koj i obuhvata mnoge stvari1 kao to smo i spomenuli1
a od najvi dlji vi j i h i naj j asni j i h djela kod
i dova j este sihr u kojeg

vjeruj u ( di bt)1 kao i u taguta - ej tana1 a on j e naziv za sve emu
posvete svoj u pokornost1 a to je dal eko od i stine i ispravnosti .
, Pojanjenje ovoga e doi naknadno.
Upropauj ui gri j esi koj i uni tavaj u nj i hovog poi ni oca i bacaj u ga
u propast i tetu na oba svi j eta1 i oni su od velikih gri j eha.
Spominj anje si hra odmah nakon i rka prema Allahu jeste
spomi nj anj e posebnog nakon opteg1 j er j e si hr samo j edan dio irka
prema Allahu1 azze ve del le.
1 46
t \]' c| I | \+ ' ? |
"Ispravno je da je ovaj hadis mevkuf (pripisuje se ashabu a
ne Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem) .
"
l
U Buharijinom Sahihu se nalazi predaja od Bedaleta
b. Abede u kojoj kae: "Napisao je Omer b. El-Hattab,
radijallahu anhu, da se ubije svaki sihirbaz i sihirbaskinja
"
i
kae: "Pa smo ubili tri sihirbaza.
"
2
Vjerodostojna je predaja od Hafse, radijallahu anha, u
kojoj stoji da je naredila da se ubije njena sluavka koja ju je
opsihrila, pa je u bijena.
Takoer, vjerodostojna je predaja i od Dunduba.
Rekao je Ahmed: "Ovo se prenosi od tri
Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba.
"
3
' Prenosi se da je reeno: "da se udari", to je naj i spravni j e1 i ni j e
napravl j ena razli ka i zmeu sihi rbaza i si hi rbaza1 to nam govori da
se svaki sihirbaz1 bez obzira kakve on vrste bi o, ubi j a, a ubi j a se zbog
otpadni tva od vj ere, j er je stvarnost si hra da u nj emu mora bi ti irk
prema Allahu, azze ve del le1 pa ko uini irk on se ve odmetnuo od
vj ere, i me nj egov imetak i krv bivaj u dozvol j eni ma.
Ova predaj a j e j asna u naredbi ubi j anj a si hi rbaza i sihi rbaice bez
i kakvog pojednostavl j enj a.
3 Obavezno j e ubi ti si hi rbaza, pa su zbog toga i ashabi1 radi j al lahu
anhum1 i zdaval i fetve po koj i ma se nareivalo ubi j anj e si hi rbaza ne
pravei meu njima ni kakvu razl i ku. Ovo j e vadi b u kojem se ne
pravi razl i ka u vrstama, tako da j e obaveza na sve musl i mane da se
uvaj u bi lo koj e vrste sihra te da se meusobno potpomau - kako bi
bili isti od tog gri j eha i kako bi ga j avno prezirali - u obavjetavanj u
o svakom onom kod koga se nalazi neto od stvari vezani h za
arol i j e, j er sihi rbazi1 kao to su rekli uenj aci, ni su ul i ni u j edno
mjesto, a da ni su u nj emu rai ri l i nered, nasi l j e, nepri j atel j stvo i
prelaenje svi h granica.
1 47
izl|| e.Ae4|lztit A|a ej|
1 48
MES' ELE:
1 . Tumaenje ajeta iz sure El-Bekare;
2. Tumaenje ajeta iz sure En-Nisa';
3. Tumaenje dibta i taguta, kao i razlike izmeu njih;
4. T agu t nekada bude od dinnova, a nekada od ljudi;
5. Spoznaja sedam unitavajuih grijeha koji su posebno
zabranjeni;
6. Za sihirbaza kaemo da je kafir;
7. Ubija se bez traenja njegove tevbe - pokajanja;
8. Ovo se deavalo meu muslimanima za vrijeme
Omera, pa kako je onda tek nakon njega!
24. POJANJENJE NEKI H VRSTA SI HRA 1
' Si hr je opta imenica u jezi ku u koj u ulazi i ovo posebno znaenje u
koj em se nalazi potpomaganje ej tani ma1 pri bli avanje njima uz
oboavanje kako bi slui li si hi rbaza.
Pod ovu imenicu ulaze i neka druga znaenja za koj a j e Zakonodavac
rekao da su sihr1 ali ni su kao onaj pravi sihr koj eg smo spomenul i na
poetku1 niti u stvarnosti1 niti u propisu1 a ima svoje stepene i
razli kovanj e ovih vrsta je veoma bi tno1 pa je zbog toga imam i naveo
ovo poglavlje kako bismo razli kovali ove vrste.
' /jafet je1 kao to j e i rekao Avf1 plaenje ptica tako da se pokrenu
ptice kako bi se vidjelo na koj u e stranu odletjeti1 i sama osoba i h
pokree1 zatim razumi j eva i z tog plaenj a da li j e djelo kojem eli
pri stupi ti pohvalno i li pokudeno1 i l i pokuava spoznati plaenjem
ptica kakva e bi ti budunost. l ovo je vrsta di bta1 to je opet sihr1
ali zato? Ve smo naveli da je znaenje di bta neto prezreno1
odbaeno1 to odvodi pojedinca od i sti ne1 i ovo je j edno od tumaenj a
' i j afeta1 a ' i j afet dolazi sa strane nekog uticaja1 pa j e utj ecalo na
nain pri laenj a i l i odstupanj a od nekog djela1 te je zbog toga j edna
vrsta si hra.
T/era je uopteni j a od '1/afeta1 j er je ' i j afet1 na osnovu Avfovi h
rijei1 to je uj edno i j edno od njeni h tumaenja - vazan samo za
ptice1 dok je tij era sveobuhvatni naziv za sve ono to se smatra da
donosi sreu i l i nesreu. O njoj emo govori ti u j ednom od naredni h
poglavl ja.
to se ti e tarka on dolazi od postavljanja puteva po zeml j i1 tj .

crtanja brojni h lini j a. Zatim doe vraar koj i se slui tim li ni j ama1 te
potare svaku od nji h i to dvi j e po dvi j e na brzi nu1 nakon ega gleda
ta j e ostalo i kae: 110vo to j e ostalo upuuj e na to i to111 i ovo j e od
vrsta gatanja a gatanje j e od vrsta si hra.
1 49
Rekao je Ahmed: "Obavijestio nas je Muhammed b.
Dafer koji je rekao: 10bavijestio nas je A vf od Hajjan b. el
Alaa koji je rekao: 10bavijestio nas je Katan b. Kabisa, a on
prenosi od svoga oca da je uo Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve sellem, kako kae:
'Zaista su 'ijafet (plaenjem ptica gatati iz
leta), tark (vraanje bacanjem piljaka)
(povoenje za zlim slutnjama) od dibta. "
njihovog
t tijera
Rekao je A vf: jafet je plaenje ptica, tark je linija
koja se nacrta na zemlji, a za dibt je rekao Hasan da je to
zvono ejtanova. " 1
Lanac prenosilaca ove predaje je dobar.
Takoer ovu predaju biljee s lancem prenosilaca i
Ebu Davud, Nesai i Ibn-Hibban u svome Sahihu.
Prenosi se da je Ibn-Abbas, radijallahu anhu, rekao:
"Ko naui jednu vrstu od zvijezda, on je ve nauio
jednu vrstu sihra, doda ta doda.
"
Biljei ga Ebu-Davud s vjerodostojnim lancem
prenosilaca. 2
Nesai biljei predaju od Ebu-Hurejre, radijallahu
anhu,
u kojoj stoji: "Ko zavee vor, zatim puhne u njega,

' Sve je ovo od vrsta si hra1 j er ej tan zove nj emu svoj i m glasom i
j aukanj em.
' U ovom hadi su i mamo pojanjenj e da j e uenj e zvi j ezda uenje
si hra1 a doi e posebno poglavl j e o vstama uenja zvi j ezda i za ta ih
je Al lah1 azze ve del l e1 stvori o.
1 50
t s [ ' c| I |\1 ' ? |
on je ve poinio sihr, a ko poini sihr on je poinio i irk, a
ko se vee za neto, biva njemu preputen.
"
l
Od Ibn-Mes'uda, radijallahu anhu, se prenosi da je
11A zar da vas ne obavijestim o vraanju? To je nemimet
- prenoenje tuih rijei, govorkanje izmeu ljudi.
"
Biljei ga Muslim.
2
' Puhanje u ovom hadisu se odnosi na ono u kojem se nalazi traenj e
utoita kod ej tana kao i traenj e nj egove pomoi kao i govor kojem
pri sustvuj u dinni pri li kom nj egovog i zgovora1 te opsluuj u ovaj
zaarani vor1 tako da ni j e svako puhanj e u vor koji se svee od dj ela
si hr a.
Ovo biva sihrom j er dinn opsl uuj e vor u koj i j e puhnuo si hi rbaz1 a
korist od vora kod sihi rbaza je u tome da se sihr ne moe uklonuti
sve dok j e vor svezan1 tako da se djelo kojeg eli sihi rbaz deava na
dva naina: vezivanjem vora i puhanjem u njega.
Od bitnih stvari koje treba znati i z ovog poglavlja j este da ovi
vorovi budu nekada vidlj ivi i j asni1 a nekada budu veoma mali .
Rij ei : 11

a ko poini sihr on je poi ni o i i rk111 i maj u opte znaenj e.
11

a ko se vee za neto1 biva nj emu preputen. 11 - pa ko se vee za
Allaha1 Al lah e mu bi ti dovol j an1 a ako se rob vee za nekoga pored
Allaha1 on tada biva preputen onome za koga se i vezao. A svi
mimo Allaha1 azze ve delle1 su siromani u odnosu na Nj ega i
All ah1 subhanehu1 je vlasni k blagodati i dobrote.110 lj udi1 vi ste
siromasi1 vi trebate Allaha1 a Allah je nezavisan i hvale dostojan."
Vraanj e u j ezi ku se odnosi na mnoge stvari1 od nj i h je si hr1 a
slinost i zmeu nemimeta i si hra se ogleda u slj edeem:
Si hr utie na razdvajanje oni h koj i se vole1 i l i na sastavljanje onih
koj i su razdvojeni1 i to je uti caj na samo srce1 skriveni .
Ovo j e djelo i onoga koj i prenosi tue ri j ei1 razdvaja zaval j ene
ri j eima kojima neke navodi na j edno1 a druge na neto drugo.
1 5 1
Oba njih biljee predaju od Ibn-Omera, radijallahu
anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao:
"Zaista u reitosti ima neto to je sihr. "1
MES' ELE:
l . ' ljafet, tark i tijera su od dibta;
2. Tumaenje ' ijafeta, tarka i tijere;
3. Uenje o zvijezdama je jedna vrsta sihra;
4. Vezivanje vorova uz puhanje u njih je od toga;
5. Nemimet je takoer od toga;
6. Od toga je i jedan dio knj ievnosti.
' U rj ei tosti ima neki dio koj i je sihr. Ono to se mi sli ovdje pod
pojmom rjei tosti jeste ono to neko i skazuj e o svojoj dui
knj i evnim1 j asnim ri jeima koje obuzi maj u srca oni h koj i i h sl uaj u
pa ih opine1 tako da nekada pri kae i sti nu neisti nom1 a nei stinu
i stinom. Ono to j e i spravno od rijei uenj aka j este da j e u ovome
kuenje retorike - rjei tosti1 a ne njeno hval j enje1 pa je zbog toga
ejh1 rahimehul lah1 i naveo ovaj hadi s u ovom poglavl j u koje j e
obuhvati lo neke vrste zabranjenih djela.
1 52
25. POGl VUE O VRAEIMA l l NJI MA SLINI M 1
' Misli se na predskazi vae1 zvjezdoznance . . .
Vraanje j e djelo koj e j e u suprotnosti s korijenom tevhi da a vaar j e
muri k prema Allahu, azze ve del le, j er j e upotri j ebi o di nne1 koj ima
se pri bli ava oboavaj ui i h, kako bi ga oni opslui vati i obavjetavali
o skrivenim stvarima a to ni j e mogue saznati osim da se pri bl i i
dinnu na razne naine oboavanj a. Osnova vraara u dahi li j j etu
predi slamskom dobu i l i dobu neznanja, j este da su to l j udi za koje se
govori l o da su to posj edni ci posebne zati te i dobra, te da posjeduj u
znanje o skrivenim stvarima koje e se dogoditi lj udima i l i na Zeml j i,
pa su zbog ove i nj eni ce Arapi vel i ali vraare a u i sto vri j eme i
osjeali strah prema nj i ma.
Dinni dolaze do skriveni h stvari zbog koj i h bivaj u smatrani
iskreni ma tako to kriom pri sl ukuj u naredbe upuene meleki ma.
T o pri sl ukivanj e j e prolo kroz tri si tuaci j e:
1 . Pri j e Muhammedovog1 sal l al lahu alej hi ve sel lem1
poslanstva, i bi lo je u veli kom broj u.
1. Nakon Vj erovj esni kovog1 sallall ahu alejhi ve sel lem1
poslanstva ni j e se dogodi lo pri sl ukivanj e od strane dinna1 a
i ako se dogodi l o, bi lo je u vrlo malom broj u i bi lo je u neemu
drugom mimo Al lahove, azze ve del le1obj ave1 Knjige koj u j e
spusti o Svome Poslani ku1 a sve to kako ne bi dolo do
nej asnoa u osnovama obj ave i vj erovj esnitva.
J
Nakon nj egove, sallallahu alej hi ve sel lem1 smrti povrati lo se
pri sl ukivanj e takoer, ali ne u veli kom broj u koj i je bio pri j e
poslanstva, j er su nebesa popunjena estokom straom i
zvi j ezdama.
Kada ovo znamo onda treba znati da se za vraara govori ponekad da
j e on predskaziva1 a oba i mena su si nonimi za j ednu te istu osobu pa
1 53
Muslim biljei u svome Sahihu od nekih
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, supruga, da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ko doe kod predskazivaa pa ga bude neto pitao i
povjeruje mu, nee mu biti primljen namaz etrdeset
dana. "1
Prenosi se od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je
"Ko doe kod vraara i povjeruje mu u ono to kae, taj
je zanijekao ono to je sputeno Muhammedu. "
Biljei ga Ebu Davud.
se nekada prvi i zraz kae za drugog1 kao to j e sl uaj s onima koj i
ue o pi j esku i zvi j ezdama.
' T umai hadisa su skrenul i panj u na ovaj hadis i pojasni l i da se
ri j ei ovjeruje mu
//
ne nalaze u Musl i movom sahi hu1 nego se ovaj
di o nalazi u Musnedu imama Ahmeda1 pa je ejh1 rahimehul lah1
spomenuo ovaj dio i pri pi sao ga Musl i mu na nain na koj i uenjaci
pri pi suj u neki hadis Buhari j i i l i Musl i mu ako bi nj egova osnova bi la
u nj i ma i to zbog i stog lanca prenosi laca i sl i no1 a prethodno smo
spomenul i da pod pojam predskazivaa ulazi vraar i njemu slini .
Ri j eima: / s s nee mu bi ti pri ml j en namaz etrdeset dana
/
j se eli
rei da je osoba i zvri la ono to joj je bi lo nareeno od namaza i da
ni j e obavezna da ih naklanj ava1 ali nee imati ni kakve nagrade za
nj i h1 j er je pri j estup i gri j eh koje je poi ni l a pri l i kom posjete
predskazivau te ga upi tala o neemu1 na i stom stepenu1 samo s
druge strane1 kao i nagrada za namaz u etrdeset dana. Pa je ovaj
gri j eh poni tio nagradu svih ti h namaza to sve upuuj e na veliinu
gri j eha onoga koj i doe kod predskazivaa kako bi ga neto upi tao1 pa
makar mu i ne povj erovao1 nego samo onako iz znatiel j e.
1 54
t \ [ ' c| I | \1 ' ? |
Ukrako, ovaj hadis biljee etvorica, kao i El-Hakim
koji kae: "Hadis je sahih na osnovu uslova Buharije i
Muslima.
"
Od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, se takoer prenosi
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ko doe kod predskazivaa ili vraara pa mu povjeruje
u ono to kae, taj je zanijekao ono to je sputeno
Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem. "
Ebu-Ja ' la prenosi isti hadis s dobrim lancem
prenosilaca od Ibn-Mes' uda, a hadis je mevkuf. 1
Prenosi se od Imrana b. Husajna predaja koja ima
stepen merfua (hadis koji se pripisuje Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sell em) :
"Nije od nas onaj ko se bavi nekim gatkama (tijerom) ili
se gata zbog njega, ili ko se bavi vraanjem ili se vraa
zbog njega, ili se bavi sihrom ili neko biva opsihren zbog
njega. Ko ode vraaru pa mu povjeruje u ono to kae,
taj je zanijekao ono to je sputeno Muhammedu,
sallallahu alejhi ve sellem. "
Biljei ga El-Bezzar s dobrim lancem prenosilaca. 2
' Ono to j e sputeno Muhammedu1 sal l al lahu alej hi ve sellem1 j este
Kur ' an1 j er j e dolo u Kur ' anu i u onome to je pojasnio
Vjerovj esni k sal l al lahu alej hi ve sellem1 u svome sunnetu da vraar1
si hi rbaz i predskaziva nee uspj eti ni kada i da lau i ne govore
i sti nu. Kufr koj i je spomenut u ovom hadisu j este mali kufr I koj i ne
i zvodi i z vjere)1 po naj i spravni j em mi [ j enj u1 zbog znaenj a na koje
upuuje hadis i j asnoe poj anj enj a u svemu tome.
Nieod oasupuuj e da je ovo dj elo haram1 a neki uenjaci kau:
11
0ve ri j ei upuuj u da je ovo djelo od vel i ki h gri j eha.
11
1 55
Taberani biljei u El-Evsatu s dobrim lancem
prenosilaca hadis od Ibn-Abbasa bez rijei "a ko doe " (do
kraja hadisa) .
Rekao je El-Begavi: "Predskaziva je onaj koji trdi
da poznaje stvari na osnovu pretpostavki iz kojih uzima
dokaz za ukradenu stvar ili nalazi mjesto onoga koji se
izgubio i tome slino. Neki su rekli da je to vraar. 1
Vraar je onaj koj i obavjetava o skrivenim stvarima iz
budunosti, a neki su rekli da je to onaj koji obavjetava
o onome to se nalazi u samoj dui. "
Rekao je Ebul-Abbas b. Tejmijje: "Predskaziva je
naziv za vraara, onoga koji ui o zvijezdama, pijesku i
njima sline koji govore o poznavanju stvari na ovaj
nain. " 2
/ . . onaj ko se bavi nekim ga tka ma - tT/erom - il se gata zbog njega /j
ri j e o ovome e doi u posebnom poglavlj u.
/ . . il ko se bavi vraanjem /j ko za sebe bude tvrdio da poznaje
skriveno i da je sam vraar1
11
i l i se vraa zbog nj ega
11
1 tj . ko bude
zadovoljan da se vraa radi nj ega1 pa doe kod vraara i upi ta ga o
neemu.
/ . + il se bavi s ih rom u neko biva ops i hren zbog njega. Ko ode
vraaru pa mu povjeruje u ono to kae/ taj je pronevjerovao u ono to
je sputeno Muhammedu/ salalahu alejhi ve se/em. //
Sve j e ovo zbog toga to j e vj erovanj e vrau uj edno i nj egovo
potpomaganje na veli kom i rku prema Al lahu1 azze ve delle1 a to
se tie vraara1 ve smo spomenul i nj egov propis1 a to j e da j e on
poini lac vel i kog i rka prema Allahu1 azze ve del le.
' Z nai da se te dvi j e i menice odnose na j edno.
1 O onome koj i ui o zvi j ezdama bie ri j ei kasni j e.
to se ti e onoga koj i ui o pi j esku1 to j e onaj koj i se bavi tarkom1 i l i

to j e onaj koj i crta li ni j e na pi j esku i l i se kori sti kameniima po
1 56
t s [ ' c|I | 1 ' ? |
Rekao je Ibn-Abbas za one koji piu besposlice (eba
dad) i gledaju u zvijezde: "Nee se kod Allaha vidjeti za
one koji to rade nikakva srea. " l
MES' ELE:
1. Ne moe se sastati vjerovanje u vraa s vjerovanjem u
Kur'an;
2. Spominjanje onoga zbog kojeg se bude vraalo;
3. Spominjanje onoga zbog kojeg se bude gatalo -
ti j erom;
4. Spominjanje onoga zbog kojeg neko bude opsihren;
pi j esku a sve to kako bi obavi j esti o o skrivenome1 a doi e naknadno
i o njemu poj anj enje.
to se tie oni h koj i su sl ini ovima spomenuti ma1 od nj i h su i oni

koj i gledaj u u dlan ili findan.
' Ovo je iz razloga to je pi sanj e besposli ca1 kao i gledanj e u zvi j ezde
radi nekog uticaj a - vrsta vraanja.
Ostalo j e j o da kaem da su vrste vraanj a broj ne1 a spaj a i h to to
vraar koristi vi dlj ivo sredstvo kod nj ega kako bi uvjeri o onoga ko ga
neto pi ta da je do nj ega dolo znanj e putem vidlj i vi h1 znanstveni h
naina1 i me vraar obmanj uj e one koj i mu dou1 a u stvarnosti1 sve
te radnje ne pri bavl j aj u vrau ni kakvo znanj e1 j er mu j e znanj e dolo
preko di nna1 a ono to on radi pred l j udima j e sredstvo obmane
masa i nj ihovo voenj e u zabl udu zbog toga to mi sle da je rezul tat
tog znanj a upravo posebno znanj e1 kao i mi l j enj e da ovi posjeduj u
znanje i vj etinu u ovim stvarima1 i l i da j e neki evli j a.
1 57
5. Spominjanje onoga ko naui besposlicu - eba dad;
6. Spominjanje razlike izmeu vraara i predskazivaa.
1 58
26. TA JE DOLO O NURI - UKLNJANJU SIHRA 1
Prenosi se od Dabira da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, upitan o nuri pa je rekao:
u ona je od ejtanovog djela. N2
' Dakle1 od poj anj avanj a da [i j e svaka nura - uklanjanje si hra -
pokuena? l l i ima vrsta koj a je pokuena i vrsta koja je dozvolj ena?
Nura j e povezana sa si hrom. Ova ri j e u arapskom j ezi ku j e uzeta
od ri j ei "ner"1 to znai da bolesni k ustane potpuno zdrav1 a ona j e
naziv za lijek opsihrene osobe.
Nura se dijeli na dvi j e vrste:
dozvoljena i
zabranjena.
Dozvoljena nura j e ona koja bude uz uenj e Kur ' ana ili uenje
poznatih dova1 i l i uz uzimanje li j ekova kod doktora1 i sve to ako bi
sihr bi o u nekom di j el u ti j ela.
Zabranjena nura j e ona pri kojoj se prvi sihr uklanj a drugim si hrom.
Zabranjena je je zbog toga to drugi si hi rbaz koj i otklanja prvi sihr
mora traiti pomo i l i se mora okrenuti ka nekim svoj im dinnima
kako bi otkloni l i dinne koj i su napravi li prvi sihr i samim tim i
njegov uticaj . Tako da imamo sa strane pravlj enj a i poetka si hra da
se ni j e desio osim zbog i rka prema Al lahu1 a sa strane otklanj anja i
l i j eenja da se ni to ni j e desi lo osim zbog irka prema Allahu1 azze ve
del le1 pa je zbog ovoga rekao Hasen:
11
Si hr ne otklanja ni ko do sam
sihirbaz.
11
Znai1 ne otklanj a ga nekim putem mimo vjerskim1
poznatim1 ni ko do sam si hi rbaz.
Ono to j e bi lo poznato kod Arapa j este da j e pojam nure dolazio
samo sa strane si hi rbaza.
1 59
Biljei ga Ahmed s dobrim lancem prenosilaca, kao i
Ebu-Davud koji kae: "Upitan je Ahmed o nj oj pa je rekao:
"lbn-Mes' ud prezire sve ovo. " 1
Buharija biljei predaju od Katade da je rekao:
"Rekao sam lbn-Musejjebu: 1 Ako je ovjek bolestan ili ne moe
prii svojoj eni, da li se moe to otkloniti od njega, ili izlijeiti ? 1
Rekao je: Nema nikakve smetnje, oni s u time htjeli samo
ozdravljenje, a ono to je korisno nije zabranjeno. 1 " Zavren
citat. 2
Prenosi se da je Hasan rekao: Sihr ne otklanja niko do
sam sihirbaz.
r
Rekao je lbn-Kajjim: "Nura je otklanjanje sihra od
opsihrenoga, a dijeli se na dvije vrste:
- Otklanjanje istim sihrom, i to je ono to je od
ejtanovog djela i na njega se odnose Hasanove rijei. U
ovoj vrsti se pribliava lijenik i oboljeli ejtanu onim to on
voli, nakon ega otklanja svoje djelo sa opsihrenoga;
' Mi sli se na nuru koja biva na nain noenj a hamaj l i j a u kojima se
nalazi neto od Kur ' ana. A to se tie nu re koj a biva pu han j em i
rukj om bez i kakvog vezivanj a1 onda ni j e mogue da imam Ahmed
kao ni l bn-Mes ' ud prezi ru tako neto1 j er je Vj erovj esni k1 sallal lahu
alejhi ve sel lem1 kori stio taj nain i dozvol i o ga.
Ovim j e l bn-Musej j eb mi sl i o na nuru koja biva uenj em odreeni h
ajeta1 dova1 Kur ' ana uopte1 dozvolj eni h l i j ekova i sl ino. A to se
ti e nure koj a biva putem si hra1 pa l bn-Musej jeb j e daleko od toga
da kae da je dozvolj ena.
Ako vi dimo da sihr - bez obzira da li se radi lo o opi nj avanj u i li
l i j eenj u - ne biva osim putem vel i kog i rka prema Allahu1 azze ve
delle1 onda treba da znamo da ni j e dozvol j eno otklanj ati sihr si hrom
pa ak ni u vel i koj nudi1 nego se otklanja eriatskom rukj om.
1 60
t s]' c| I |\1 ' ? |
- Nura uenjem rukje, traenjem utoita kod Allaha,
lijekovima i dozvoljenim dovama. Ova vrsta je dozvoljena.
MES" ELE:
l. Zabrana nure;
2. Razlika izmeu zabranjene i dozvoljene nure to
otklanja mnoge nejasnoe.
1 6 1
27. TA JE DOLO OTEAJURU 1
;
~=:- ~-~
)
"Njihova nevolja je od Allaha bila, samo to vei na njih nije znala l
"
(El-E'araf, 131. )
Takoer je rekao:
" ' Uzrok vae nesree je s vama! ' - rekoe oni. " (Ja-Sin, 19.) z
' T o jest1 ta je dolo od tekstova koj i potvruj u da je to djelo i rk
prema Allahu1 azze ve del le. T o djelo j e protivri j eno potpunom
obaveznom tevhi du ako bi se poveo za nj i m1 j er je to mali i rk.
T etaj j ur j e u stvarnosti povoenj e za neim za ta se mi sl i da donosi
sreu ili nesreu i biva gledanjem u pokret ptica da li e doi s l i j eve
i l i desne strane1 i l i da li e doi ravno ususret1 i l i e doi s lea. Biva i
gledanjem u neto drugo mi mo pti ca1 gledanj em u ono to mu se
deava i iz ega i zvodi pretpostavke za uspj eh djela koje eli uiniti
i li za nj egovu propast.
Glavni uzrok onoga to im je dolazilo od dobra i zla je bio sa strane
Boijeg odreenj a1 tako da je sve od Allaha1 azze ve delle.
Tetaj j ur j e osobina muri ka1 protivni ka svih Boi j i h poslani ka1 pa j e
zbog toga i pokuen1 dok sl j edbenici poslani ka povezuj u stvari s
Boi j om odredbom - kaderom1 i li onim to im je Allah1 azze ve
del le1 dao od nagrade za nj i hova djela i li kazne za pri j estupe1 kao
to je rekao Uzvieni : ''Nj ihova nevolja je od Allaha bi la.1 l l i kao
1 63
izl i | e.Ae4ilztit Ale ej|
"Nema zaraze, niti tijere, niti hame (ptica za koju su
arapi mislili da izlazi iz due ubijenoga i govori:
'Napojite me, napojite me", kako bi se uzela osveta za
njega), niti utice. ,
Biljee ga Buharija i Muslim, a Muslim jo dodaje:
"niti zvijezde koja nagovjetava kiu, niti zloduha.
"
1
Oni biljee predaju i od Enesa da je rekao:
"Nema zaraze, niti tijere, a svia mi se dobar predznak.
"
Rekli su: "A ta je to dobar predznak?
"
Rekao je:
"Lijepa rije. "2
to j e rekao na drugom mj estu: 11Uzrok vae nesree j e s vama! " -
rekoe oni. 11Zar zato .to ste opomenuti ?" Znai, stvarni uzrok
deavanj a vai h grij eha, i l i vaeg injenja dobrih di j ela je od neega
to j e u samim vama: od injenja loi h di j ela, nepri j ateljstva prema
poslani cima i nj i hovog utj erivanj a u la1 i ukratko, ti j era i li tetaj j ur j e
djelo svojstveno muricima i nepri j ateljima Boi j i h poslani ka.
' Zaraza ne djeluje sama od sebe i svoj e prirode, nego se prenosi
Al lahovom, azze ve del le, dozvolom, dok su l j udi u dahi l i j j etu
smatrali da se zaraza prenosi sama od sebe1 pa j e Al lah, azze ve
del le1 pobio to pogreno vj erovanj e.
l sti sl uaj j e i sa ti j erom1 dakle, ona nema ni kakvo dej stvo, nego j e
ona neto to ovjek samo umi s[ i u svome srcu, a u stvarnosti, ona
nema ni kakav uticaj na Al lahovu odredbu.
Ni zaraza ni ti j era nemaj u ni kakvu mo same po sebi, nego se sve
deava po Allahovoj vol j i i dozvoli .
Oopadao mu se dobar predznak j er j e u nj emu l i j epo mi l j enje prema
Allahu, dok je gledanj e u lo predznak od loeg mi l j enj a prema
1 64
t s]' c| I |\1 ' ? |
Ebu-Davud biljei predaju s vjerodostojnim lancem
prenosilaca od 'Ukbe b. Amira da je rekao:
"Spomenuta je tijera kod Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: 'Najbolje od nje
je dobar predznak, i ona ne sprjeava muslimana (od
njegovih namjera). A ako neko od vas vidi neto to ne
voli neka kae: "Allahu moj! Dobra djela ne donosi niko
. do sam Ti, niti neko otklanja loa djela osim Tebe, i
nema moi niti snage osim s Tobom. "l
On takoer biljei predaju od Ibn-Mes' uda koja ima
stepen merfua:
"Tijera je irk, tijera je irk. Nema od nas niko a da
nee . . . Meutim, sve to Allah otklanja osloncem na
Njega - tevekkulom. "
Allahu, azze ve del le, pa je zbog ovoga dobar predznak pohvaljen i
poelj an, a lo prezren i pokuen.
' Ti j era j e kao to smo naveli naziv koji obuhvata mnoge poj move,
djela i ri j ei koja se deavaj u i spred roba1 a od nj i h je i djelovanj e
ri jei ma, a l i j epa ri j e j e sama po sebi poelj na, j er se optimi stikim
razmi ljanjem prsa i re, smi ruj u, otklanj a se tjeskoba koj u donosi
ejtan i proizvodi u l j udskom srcu, pa kada osoba otvori svome srcu
vrata optimi zma, tada zatvori na svome srcu vrata ej tanovom
djelovanj u prema dui .
i ona ne sprjeava muslimana / u ovome imamo obavjetenje o
stanj u musl imana, ali u i sto vrijeme sadri i zabranu oslonca na
takve stvari .
Nakon toga je spomenuo dovu od veli kog znaaja kojom se otklanja
od srca ono to mu dolazi od razni h pesi mi stikih osjeanja i vrsta
ti jere.
1 65
Biljei ga Ebu-Davud i Tirmizi koji kae za hadis da
je sahih - vjerodostojan, a za kraj hadisa je rekao da je od
rijei lbn-Mes' uda. l
Ahmed biljei i z hadisa od Ibn-Amra:
"Koga tijera sprijei od njegove potrebe on je ve
poinio irk.
"
Rekli su: "A ta je otkup za to?
"
Rekao je:
"Da kae: 'Allahu moj! Nema dobra osim Tvoga, i
nema loeg predznaka osim Tvoga, i nema boga pored
Tebe. ' "
Takoer biljei iz hadisa od El-Fadla b. el-Abbasa:
"Tijera je ono to te ponuka da nastavi ili da se
vrati.
"
2
' "Wema od nas niko a da nee . . . j tj . a da nee doivjeti neto od
toga.
""Meutim/ sve to Allah otklanja osloncem na Njega - tevekkulom.
- j er dobro djelo koje postie tevekkulom i rad osobe po onome to mu
nalae i spravan tevekkul1 otklanj a od nj e ej tanove spletke koj e
nabacuj e tetaj j urom. "
, Ahmed bi l j ei i z hadi sa od I bn-Amra: ""loga tijera spnjei od
njegove potrebe on je ve poinio irk /Ovo djelo i ni ti j eru irkom.
Zati m j e dolo pi tanj e o i skupu za taj gri j eh nakon ega je rekao:
"Va kae: 'llahu moj! Nema dobra osim Tvoga/ i nema loeg
predznaka osim Tvoga w- znai da se nee dogodi ti ni ta drugo do
T voj a odredba koj u si Ti odredio1 i l i1 nee se dogodi ti ni ti e bi ti
odreeno ni ta drugo do ono to si Ti odredio Svome robu1 a znanje o
skrivenome nalazi se samo kod Allaha1 azze ve delle.
1 66
MES' ELE:
l . Skretanje panje na rijei Uzvienoga:
_,
(
l l v
"NJihova nevolja je od Allaha bila

"
,
7 7 7
uz rijei: (
,Uzrk vae nesree je s vama l

"
;
2. Negiranje zaraze;
3. Negiranje tijere;
4. Negiranje hame;
5. Negiranje utice;
6. Optimistika razmiljanje nije od toga, nego je ak i
poeljno;
7. Tumaenje optimistikog razmiljanja;
8. Ako se u srcu desi neto od toga uz njegov prezir,
onda to ne nanosi nikakvo zlo, nego ga Allah otklanja
tevekkulom;
9. Spominjanje rijei koje izgovara onaj ko nae
neto od toga;
10. Jasna izjava da je tijera irk;
ll. Tumaenje pokuene tijere.
1 67
1 68
28. TA JE DOLO O ASTROLOG Ul? 1
' ta je dolo o nj enom propi su kao i nj eni m vrstama1 a di j eli se na tri
vrste:
1. Astrologi j a1 po kojoj se vjeruj e da zvi j ezde imaj u uti caj same
od sebe i da su zbivanj a koj a se deavaj u na Zeml j i produkt
nj i hovog hti j enj a1 tako da se u ovome nalazi pri pi sivanj e
boanstva zvi j ezdama1 to j e po saglasnosti svih i slamski h
uenj aka veli ki kufr i i sti i rk kojeg j e i ni o i l brahimov narod.
2. Druga vrsta se naziva znanjem o djelotvornosti i l i uti caj u1 a
znai da se dokazuj e pokretima zvi j ezda1 nj i hovi h
pri bl i avanj em i li udalj avanj em1 i zlaskom i li zalaskom1 ono
to e se dogodi ti na Zemlj i . Onaj koj i se bavi ovim poslom
naziva se muneddim - onaj koj i gata iz zvi j ezda1 tako da
ova vrsta ulazi u vraanj e. Ovi m muneddimi ma dolaze
ej tani koj i i m obj avlj uj u ta hoe i obavjetavaj u o onome to
e se dogodi ti1 pa j e i ova vrsta haram - zabranjena i ulazi u
vel i ke gri j ehe1 a uz sve to1 ona j e i kufr prema Allahu1 azze ve
delle.
J
Za treu vrstu se takoder upotreblj ava i zraz astrologi j a a j o
se naziva i znanjem o pokretanj u1 a predstavlj a poznavanje
zvi j ezda i nj i hovi h pokreta kako bi se znalo na koj oj strani se
nalazi Ki bla1 odreivala vremena1 znalo koje vri j eme odgovara
za sjetvu. Ovu vrstu su dozvol i li neki uenjaci1 a uzrok
nj i hove dozvole je to to pokrete zvi j ezda1 nj i hova
pri bli avanj a i udal j avanj a1 i zlaske i zalaske uzi maj u samo
kao vremenske peri ode1 a ne kao uzroke. P a ako bi se uzelo na
taj nain da su to samo vremenski periodi1 onda nema
ni kakvi h problema da se o tome govori i l i ui1 j er je sve to
dozvoljeno.
1 69
Rekao je Buharija u svome Sahihu: "Rekao je Katade:
' Allah je stvorio ove zvijezde iz tri razloga: kako bi bile
nebeski ukras, za gaanje ejtana i kao znakove preko kojih
se neko upuuje. Ko za njih kae neto drugo on je
pogrijeio, izgubio je svoj udio i obavezao se onim o emu
on nema nikakvog znanja.
"
Zavren citat. l
Katade je prezirao uenje o Mjeseevim poloajima,
dok ga Ibn-Ujejne nije uopte dozvolio. Ove dvije predaje
prenosi Harb. S druge strane, uenje o poloajima Mjeseca
su dozvolili Ahmed i ls hak. 2
Prenosi se da je Ebu-Musa rekao:
'Trojica nee ui u Dennet: notori alkoholiar, onaj
koji kida rodbinske veze i onaj koji vjeruje u sihr te ga
potvruje. "'
' Rekao j e Buhari j a u svome Sahi hu: ''Rekao j e Katade: 'Allah je
stvorio ove zvij ezde i z tri razloga: kako bi bi le nebeski ukras'111 kao
to je rekao Uzvi eni : 11A nebo naj blie sjajnim zvijezdama smo
ukrasi li i nad njima Mi bdijemo/1 Zatim je rekao: "Za gaanje
ej tana'' - a ajeti na ovu temu su brojni - 11i kao znakove preko kojih
se neko upuuje" - i ovo j e i sti na1 jer su zvi j ezde stvorenja od
Allahovi h stvorenja1 i ne moemo razumj eti nj i hovu taj nu osim
onako kako nas je Al lah1 azze ve delle1 obavi j esti o.
, Uj edno1 mi l j enje koje su zastupal i Ahmed i lshak j e i spravno
mi l j enj e1 j er je Allah1 azze ve delle1 ui ni o dobro prema svoj i m
robovima na taj nai n1 pa j e rekao Uzvi eni : 110n je Sunce i zvorom
svjetlosti uinio1 a Mjesec sjajnim i poloaje mu odredio da biste
znali broj godina i raunanje." Vanjtina ajeta upuuj e da je dobro
upravo u uenj u o mjesecu1 te je ovaj ajet dokaz za dozvolj enost
uenja o njemu.
1 70
t \]' c| I | 1 ' ? |
Biljee ga Ahmed i Ibn-Hibban u svome Sahihu. l
MES' ELE:
1. Mudrost u stvaranju zvijezda;
2. Odgovor onima koji izjavljuju suprotno;
3. Spominjanje razmimoilaenja u dozvoljenosti
uenja Mjeseevih poloaja;
4. Prijetnja onima koji govore za sihr da je istina,
pa ak i ako bi bio ubijeen u njegovu neispravnost.
' Ve smo poj asni l i da je astrologi j a vrsta si hra1 kao to je rekao
Vj erovj esni k1 sal l al lahu alej hi ve sellem: ///o naui jednu vstu od
zv1iezda/ on je ve nauio jednu vstu sihra . //Od vrsta koj e ulaze u
astrologi j u u naem vremenu - a o emu su lj udi u veli kom nemaru i
neznanj u - j este poj ava horoskopa u veli kom broj u po asopi si ma.
Ova vrsta ul azi u drugu vrstu astrologi j e koj u smo prethodno naveli
- djelotvornost1 i u to nema sumnje j este da je ovo vrsta gatanja
koj e smo obavezni negirati na svakom mjestu i ne unosi ti te stvari u
svoje kue1 i tati i h i pregledati1 j er to ni j e dozvolj eno1 a ako bi smo to
ui ni li to bi bi lo i sto kao da smo oti li di rektno kod vraara bez
preziranj a. J er ako bi gledao svoj znak i i tao o njemu1 to bi bi lo i sto
kao kada bi doao kod vraara i pi tao ga o sebi1 to je opet
zabranj eno1 pa ako bi povj erovao u ono to i ta1 onda bi tada
pronevj erovao u ono to je objavljeno Muhammedu1 sallallahu alejhi
ve sellem.
U stvarnosti1 oni koj i obj avlj uj u horoskope su pravi vraari1 to te
sve upuuj e na usamlj enost tevhi da meu svoj i m nosiocima1 i
usamljenost ove knjige - Knj ige o tevhi du - ak i kod oni h koj i su
ostali na istom razumu 1 naslj eu1 kao i kod nosi oca ove da ' ve
( poziva u i slam) .
1 7 1
1 72
29. TENE KIE OD ZUEDA 1

; . ;
J
11 umjesto zahvalnosti to vam je hrna darvana - vl u njega ne
vjerjee.
"
(El-Vakia, 82.)2
Ebu-Malik el-E' ari, radijallahu anhu, prenosi da je
"
etiri stvari od dahili eta e ostati u mome ummetu

to nee ostaviti:3 ponos plemikim porijeklom, 1
' Misli se na pri pi sivanje kie zvijezdama. Nekada neki govore za
neke zvijezde da donose ki u1 to je u proturj enosti s potpunim
tevhi dom1 j er potpuni tevhi d obavezuj e roba da pri pi suj e sve
blagodati samo Allahu1 J edinome1 i da ni ta od nj i h ne pri pi suj e
nekome drugome1 pa ak i ako bi taj neko drugi bi o sebebom -
uzrokom1 i u ovome imamo dva sl uaja prelaenja granica:
1 . Prvo j e da one ni su uopte sebeb u dolasku kie.
2. Drugo j e da se uine sebebima1 a sam ih Allah1 azze ve del le1
ni j e uinio takvima1 te da i m se pri pi e blagodat1 dobrota i
napaj anje kiom.
1 Rekli su uenjaci tefsira da je znaenje ovog ajeta: 111 umjesto
zahvalnosti to vam je hrana darovana v u njega ne vjerujete111
tako to blagodat koja vam dolazi od Al laha vi pri pi suj ete nekome
drugome.
3 U ovom di j el u hadisa je dokaz da su ova djela pokuena1 te da su od
di jelova dahi l i j j eta1 a u Buhari j i nom sahi hu je hadis kojeg prenosi
I bn-Abbas da j e Vjerovjesni k1 sal l al lahu alejhi ve sellem1 rekao: /Tri
1 73
ka ljanje porijekla,2 traenje kie od zvijezda3 i kukanje
usljed nevolje.
"
Zatim je rekao: "Ako se ona koja kuka
ne pokaje prije svoje smrti ustae na Sudnjem danu a na
njoj e biti haljina od katrana i zahrali pancir.
"
Biljei ga Muslim. 4
Oni biljee i predaju od Zejd b. Halida, radijallahu
anhu, u kojoj kae:
"Klanjao nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, sabah- namaz na Hudejbiji poslije kie koja je
bila protekle noi, pa kada je obavio namaz okrenuo se
ljudima i rekao: "Znate li ta je rekao va Gospodar?
"
Rekli su: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju. '5 Ree:
'Rekao je: 'Od mojih robova je osvanuo neko ko vjeruje
u Mene i ko ne vjeruje.
to se tie onoga koji je rekao:

ovjeka su najmra Allahu . . . i onaj koji eli uvesti u islam neki
dahibjjetski obiaj //
' l z oholosti i uzdizanja nad drugi ma.
l T ako to e omalovaavati i kalj ati pori j eklo neke osobe1 i l i tako to
nee vj erovati - naravno1 bez i kakvog vjerskog dokaza i bez i kakve
potrebe - nekome da pri pada onome za koga ovaj tvrdi da j e od njega
nego e ga u la utj erivati .
Mi sli se na pri pi sivanje kie zvi j ezdama a obuhvata i ono to je j o
gore od toga1 a to je da trai direktno od zvi j ezde da ga napoji kiom.
Kukanje i li naricanje je od veli ki h gri j eha1 a predstavlj a podi zanje
glasa pri nekoj nevol j i1 kao i ki danje depova i sli no. Sve je to u
suprotnosti s obaveznim saburom - strplj enj em1 i to je od
dahi l i j j etskih obiaj a.
Spomi nj anj e Vj erovjesni kovog1 sal lallahu alejhi ve sellem1
ograniava se samo na period nj egovog ovozemalj skog plemeni tog
ivota1 tj .1 ova reeni ca se ne govori nakon nj egove smrti . Nakon
nj egove1 sal l al lahu a[ej hi ve sellem1 smrti kae se ako osoba neto ne
zna: Al lah naj bolj e zna.
11
1 74
t s [ ' c|I | + ' ? |
'Opskrbljeni smo kiom iz Allahove dobrote i milosti',
on vjeruje u mene, a ne vjeruje u zvijezdu. '1 A onaj koji
je rekao: 'Opskrbljeni smo kiom zbog te i te zvijezde',
on ne vjeruje u mene, a vjeruje u zvijezdu.
"
2
Oni takoer biljee predaju od Ibn-Abbasa u
znaenju da su neki od njih rekli: "Obistinila se ta i ta
zvijezda
"
, pa je Allah objavio ove a jete:
. l kunem se asom kad se zijezde gube
"
sve do rijei:
. Vi u njega ne vjerjete?
"
3
' Ovo iz razloga j er je pripi sao blagodat samo Allahu, to opet
upuuj e na nj egov iman - vj erovanj e.
1 Ako bi osoba mi sl i la ovim ri j eima da j e zvi j ezda uzrok padanj a
kie, onda bi to bi o mali kufr1 koj i ne i zvodi i z vj ere, a ako bi mi sl i la
da j e zvijezda ta koja je spusti la ki u kao odgovor svoj i m
oboavaocima1 i l i i z svoje mi losti prema lj udima, onda bi to bi o vel i ki
kufr1 koj i i zvodi svoga poini oca i z vjere.
l ovi ajeti su potpuno j asni u svojoj poruci .
1 75
MES" ELE:
1. Tumaenje ajeta iz sure El-Vakia;
2. Spominjanje etiri stvari svojstvene dahilijjetu;
3. Spominjanje kufra u nekima od njih;
4. Postoji kufr koji ne izvodi iz vjere;
5. Njegove, azze ve delle, rijei: "Od mojih robova
je osvanuo neko ko vjerje u Mene i ko ne vjeruje
"
, su
dole kao uzrok sputanja blagodati;
6. Razmiljanje o imanu na ovom mjestu;
7. Razmilj anje o kufru na ovom mjestu;
8. Razmilj anje o rijeima: "Obistinila se ta i ta
zvijezda";
9. Uenjakovo predstavljanje nekog pitanja ueniku
na upitni nain shodno rijeima: "Znate li ta je rekao
va Gospodar?
"
;
1 76
10. Prijetnja onima koje nariu i kukaju.
30. POGL VUE O RUEIMA ALLHA UZIENOGA: 1
; l
J
dl
J

. Ima ljudi koji su mjesto Al laha kumir prhvatil i , vole ih
kao to se Al lah vol i ..." (El-Bekara, 165.) 2
Rekao je Uzvieni:
;))
'
-'
lj:
J
\
i))
. Reci: Ako su vam oevi vai, l sinovi vai, l braa vaa, i ene vae, l
rd va, l Imanja vaa koja ste stekli, l trovaka rba za koju
' Imam je ovim poglavljem poeo navodi ti i badete srca i nain na koj i
se rade samo radi Allaha
1
azze ve del le.
Oni su od obavezni h dij elova tevhi da i nj egove potpunosti . Zapoeo
ih je poglavljem o [ j ubavi i da Al lah
1
azze ve delle
1
mora biti drai
robu od svega pa ak i od samog sebe. Ova l j ubav se odnosi na l j ubav
iz i badeta u koj oj je pri sutno vezivanje za volj enoga tako to e se
i zvravati nj egove naredbe uz el j u i lino hti j enje
1
enj u za
voljenim
1
kao i udaljavanje od onoga to on zabrani opet uz el j u i
[i no hti jenje.
Ovo j e l j ubav iz i badeta koj u ako bi usmjeri li prema nekome mimo
Allaha
1
azze ve delle
1
to bi bi o vel i ki i rk. Ona je stub vjere
1
temelj
ispravnosti srca
1
i usmjerenje ove l j ubavi samo ka Allahu j e vadi b.
Uzimaj u one za koje mi sle da su Al lahu jednaki
1
suparnici i sl i ni i
koje poistovj euj u u [ j ubavi sa Al lahom
1
azze ve del le.
1 77
strhujete da nee proe Imati, i kue vae u kojima se prjatno
osjeate - miliji od Allaha l Njegova Poslanika B B B
, .
(Et-Tevba, 24.) 1
Od Enesa se prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi v e sell em, rekao: .
"Nee vjerovati niko od vas sve dok mu ja ne budem
drai od djeteta njegovoga, i roditelja njegovoga, i svih
ljudi.
"
Oni biljee od njega i drugu predaju u kojoj kae:
'Kod koga se nau tri stvari osjetie slast imana: da mu
Allah i Njegov Poslanik budu drai od bilo ega mimo
' Ovaj ajet nosi u sebi pri jetnj u
1
to upuuj e da je davanje prednosti
drugima u l j ubavi nad Al lahom vel i ki gri j eh
1
haram
1
j er je Allah u
njemu spomenuo estoku prij etnj u
1
pa je obavezno - da bi tevhi d bio
potpun - da rob vie voli Allaha i Nj egova Poslani ka
1
sallallahu
alejhi ve sel lem
1
vie od bi lo kojeg voljenoga. Lj ubav prema
Vj erovj esni ku
1
sallallahu alej hi ve sel lem
1
je l j ubav radi Al laha
1
a nije
lj ubav sa Al lahom
1
j er nam j e Allah
1
azze ve delle
1
naredi o l j ubav
prema Vj erovjesni ku
1
sal l al lahu alejhi ve sellem.
Ri j ei : /Nee vjerovati/ upuuj u da osoba nee i mati potpun iman.
/ . . sve dok mu ja ne budem drai od djeteta njegovoga/ i roditelja
njegovoga/ i svih ljudi//- sve dok lj ubav prema Poslani ku
1
sallal lahu
alejhi ve sel lem
1
ne bude i spred svi h drugih stvorenj a
1
i sve dok kod
same osobe ne bude drai i na veem stepenu od nj enog djeteta
1
rodi telja i svi h l j udi
1
a ovo se sve vi di kroz dj elo
1
tako da onaj koj i voli
Al laha
1
azze ve delle
1
l j ubavlj u i badeta
1
elje i straha
1
pokree se
traei Nj egovo zadovoljstvo i udaljavaj ui se od svega u emu se
nalazi bi lo ta to bi bi lo uzrokom Cospodarove
1
azze ve delle
1
l j utnje
1
a i sti rezul tat biva ako volimo Vj erovjesni ka
1
sallal lahu alej hi
ve sel lem
1
onako kako nam j e nareeno.
1 78
t s]' c| I| \1 ' ? |
njih, da voli osobu samo u ime Allaha, da prezire
povratak u kuf nakon to ga je Allah izbavio iz njega
kao to prezire da bude baen u vatru.
U drugoj predaji stoji: "Nee niko nai slast imana
sve dok ..." - pa do kraja hadisa. l
Prenosi se da j e Ibn-Abbas rekao: "Ko zavoli u ime
Allaha, i zamrzi u ime Allaha, i bude prijateljevao u ime
Allaha, i neprijateljevao u ime Allaha, pa zaista se Allahova
posebna zatita postie upravo time. z Rob nee osjetiti okus
imana, pa ak i ako bi njegov namaz i post bili
mnogobrojni, sve dok ne bude posjedovao sve to. Veina
ljudskih bratimljenja je postala radi dunjaluka, a od toga
nee nikakve koristi imati. " Biljei ga Ibn-Derir. Ibn-Abbas
je za rijei Uzvienoga:
. l kad e veze koje su ih vezale prkinute blt

"
(EI-Bekare, 166) rekao:
"To je ljubav. " 3
' Pod ovom slau podrazumi j eva se slast koj a biva kao posljedi ca
potpunog imana
1
jer iman posjeduj e slast koja se deava u dui .
Osoba postaje od Boi j i h ti eni ka ako bude i zvravala ova djela -
evl i j a
1
ime ga Allah zavoli i potpomogne.
I bn-Abbas je za ri j ei U zvi e noga: "i kd e veze koje su ih vezale
prekinute biti"1 rekao: 11" o j e l j ubav" - j er su murici i ni li i rk preko
svoji h boanstava
1
voljeli ih i mi sl i li da e se ona zalagati za nj i h na
Sudnjem danu zbog lj ubavi koj u su i m poklanj al i .
1 79
izli| e.Ae4ilztit A|a ej| --
1 80
MES' ELE:
l. Tumaenje ajeta iz sure El-Bekare;
2. Tumaenje ajeta iz sure Et-Tevba;
3. Obaveza voljenja Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, vie od samog sebe, porodice i imetka;
4. Negacija imana u hadisu ne upuuje da je
osoba izala iz okvira islama;
5. Iman ima svoju slast, koj u osoba nekada osjeti,
a nekada ne osjeti;
6. Spominjanje etiri srana djela, koja ako se ne
nau ne moe se postii posebna Allahova zatita, niti
moe neko osjetiti slast imana bez nj ihovog
posjedovanja;
7. Ashabovo razumijevanje stvarnosti, a to je da je
veina ljudskih bratimljenja iz ovosvjetskih razloga;
8. Tumaenje ajeta:
.e ' ;

. l kad e veze koje su Ih vezale prkinute biti.

"
; {EI-Bekare, 1 66)
9. Ima m u rika koji vole Allaha velikom
ljubavlju;
10.
estoka prijetnja onima kojima bude osam

stvari spomenutih u ajetu drae od njihove vjere;
ll. Ko bude volio nekog idola istom ljubavalju kao
to se treba voljeti Allah, on je poinio veliki irk.
31. POGL VUE O RUEIMA ALLHA UZIENOG:
J .
)j }...,.Y
y
wo vas je samo ejtn plaio prstalicama sojim, i ne
bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vemlci l "
(Ali Imran, 175.) l
' Ovo poglavlje je dolo kao pojanjenje j ednog od i badeta
1
a to j e
strah od Al laha
1
kao i da j e to j edan od obavezni h i badeta srca.
Svako nj egovo upotpunj enje j e uj edno i upotpunjenje tevhi da
1
a svaki
nedostatak u njemu j e nedostatak potpunog tevhi da.
Osjeanje straha prema nekome drugom mi mo Al laha
1
azze ve
del le
1
se di jeli na strah koji j e i rk
1
strah koj i j e samo haram
1
i strah
koji j e dozvoljen.
Strah koji j e i rk u ovosvjetskim djelima j e onaj strah kada se osoba
boj i da e ga neko koga veliaj u od stvorenja pogodi ti nekim zlom i j i
uzroci ni su vi dlj i vi
1
pa da se boj i u tajnosti i kad j e skri ven
1
bez obzira
da li to bi o neki vjerovj esni k
1
i li evl i j a
1
i li neko od dinna.
Strah koj i je i rk i vezan je za ahiret j este da se osoba pri bojava da
mu dotina osoba koja se velia nee biti od kori sti na Sudnjem danu
1
pa da bi postigao kori st od nj ega na ahiretu
1
i da bi se za nj ega
zalagao
1
i li ga privukao sebi na ahi retu
1
a udal j i o od patnje
1
on osj ea
strah prema njemu.
Strah koj i j e samo haram - ne i zvodi i z i slama - j este onaj kada se
osoba boji od nekog stvorenja u i zvravanj u nekog vadi ba
1
i l i
udaljavanj u od nekog harama
1
a to je sve Al lah naredi o i li zabrani o.
Prirodni strah j e dozvo[ j en
1
kao kada nas j e strah od nepri j atelj a
1
zvi j eri
1
vatre i sl i no
1
j er je sve to normalna poj ava.
Naj ispravni j e tumaenj e ovog aj eta je da ej tan plai pri padni ke
tevhi da nj i hovim nepri j atelj i ma
1
ff

_
ne bojte ih se
1
1 ovo j e zabrana
1
a zabrana upuuj e da j e dotino djelo haram
1
tj . osjeanje straha od
1 8 1
Rekao je Uzvieni:

. Allahove damije odravaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjerju, l
koji molitu obavljaju, i zekat daju, i koji se nikoga osim Allaha ne
boje
"
(Et-Tevba, 18. )1
Rekao je Uzvieni:
'
, :
'
)
. Ima ljudi koji govore: ' Vjerjemo u Allaha' - a kad neki Allaha radi
budu na muke stavljen, on dri da je ljudsko muenje Isto to i
Allahova kazna. ' . (El-Ankebut, 10. )
2
Od Ebu-Seida, radijallahu anhu, se prenosi predaja
koja je na stepenu merfua u kojoj se kae:
11Zaista je od slabosti ubijeenosti1 da zadovolji ljude
izazivajui Allahovu srdbu, i da im zahvaljuje za
nekog stvorenja je zabranjeno ( ako je ri j e o j ednoj od prve dvi je vrste
straha) . Sve ovo upuuj e da j e u ovom ajetu dola zabrana j edne vrste
i rka. 11 o e e a bojte se Mene, ako ste vjerici ! " na ovom mjestu je
naredio da se boj imo samo Nj ega1 to nas opet upuuje na injenicu
da je strah takoer j edna vrsta i badeta.
' Ajet upuuj e svojom vanjtinom da se strah mora osjeati samo od
Al laha1 i da j e Allah pohval i o one koj i ga posj eduj u na taj nain1 jer
se na taj nain boje samo Al laha1 J edinoga1 i ni koga vie.
, T ako to e se boj ati tog muenj a1 pa e se ostavi ti ono to mu je
Al lah naredio1 i l i e uini ti neto to mu j e Al lah zabranio bojei se
l j udskog prigovora.
1 82
t s]' c| I |\1 ' ? |
opskrbu koja je od Allaha, i da ih kudi zbog neega to
ti Allah nije dao. Zaista Allahovu opskrbu ne donosi
udnja onoga koji za njom udi, niti je spreava
negodovanje onoga koji je ne eli. "
2
Od Aie, radijallahu anha, se prenosi da je Allahov
uKo bude traio Allahovo zadovoljstvo tako to e ljudi
biti na njega srditi, Allah e biti zadovoljan s njim i
uinie da i ljudi budu zadovoljni s njim, a ko bude
traio zadovoljstvo ljudi tako to e Allah biti srdit na
njega, Allah e se rasrditi na njega i uinie da i ljudi
budu na njega srditi.
"
Biljei ga Ibn-Hibban u svome Sahihu. 3
' Ovo j e od uzroka slabosti imana1 a i man slabi grijeenj em1 j er se
iman poveava pokornou1 a umanj uj e grij eenjem.
Hadi s upuuj e da je traenje lj udskog zadovolj stva gri j eei prema
Allahu zabranjeno dj elo, haram i gri j eh.
Ovo j e nagrada onoga koj i bude osj eao strah i z i badeta samo
prema Allahu, a spomenuta je i kazna onoga i j i i man ne bude
potpun sa strane straha, j er j e poi ni o gri j eh bojei se lj udi i inei taj
strah povodom za i nj enj em drugog harama i l i ostavljanjem nekog
vadiba.
1 83
iz|i| e.Ae6i|ztit Ale ej|
MES" ELE:
1 . Tumaenje ajeta iz sure Ali ' Imran;
3. Tumaenje ajeta i z sure El-Ankebut;
4. Ubjeenje slabi i jaa;
5. Znak njegove slabosti, a od toga j e i ovo troje;
6. Iskreno osjeanje straha samo od Allaha je od farzova
- obaveznih djela;
7. Spominjanje nagrade za onoga ko ga bude osjeao;
8. Spominjanje kazne za onoga ko ga bude ostavio.
1 84
32. POGL VUE O RUEIMA ALLHA UZIENOGA:
"l u Allaha se pouzdajte, ako ste vjerici ! " (El-Maida, 23.) 1
' Ovo poglavlj e poj anjava da j e tevekkul - oslonac na Al laha j edan
od artova ( uslova) 1 spravnost1 1 slama1 a stvarnost tevekkula u
eri atu obuhvata vel1 ke 1 badete srca1 a odnosi se na preputanj e
stvari Al lahu1 azze ve del le1 uz poduz1manj e uzroka.
Mutevekki l - onaj koj i se oslanj a na nekoga1 u er1 atu je onaj koj i
poduzima uzroke a zatim preputa stvar Allahu1 azze ve del le1 u
pri bavljanj u kori sti preko uzroka1 i deavanj u neke stvari kao
poslj edica doti nog uzroka1 kao i u srei i potpomaganj u od Al laha1
j er nema moi ni ti snage osi m sa Al lahom1 azze ve del le1 tako da j e
tevekkul isti i badet srca.
Oslonac na nekoga drugoga mi mo Al laha1 azze ve delle1 ima dvi j e
si tuaci j e:
1. Da bude na stepenu veli kog i rka1 a to bi va kada se osoba
osloni na neko stvorenj e u onome to ni j e u stanj u ui ni ti n1 ko
osim Al laha1 azze ve delle1 kao to j e opratanj e gri j eha1
opskrba dj etetom1 sl ubom. Ove stvari se deavaj u u veli kom
broj u kod oboavaoca kaburova i evli j a1 i sve je to veli ki i rk
prema Allahu1 subhanehu ve teala1 koj i se kosi s temelj em
tevhi da.
2. Da se osloni na neko stvorenj e u onome to mu j e Al lah dao
mo i sposobnost1 i ovo j e mali i skriveni i rk1 kao kada bi
rekao: 110slanjam se na Al laha i na tebe.
11
l sto tako ni j e
dozvolj eno rei ni : 110slanjam se na Al laha a zatim na tebe
11
1
j er ni j ednom stvorenj u ne pri pada ni j edan di o tevekkula1 a
pravi tevekkul kojeg smo spomenul1 ne pr1 p1 suj e se n1 kome do
1 85
Rekao je takoer:
) ,=,

w
"Prvi vjerici su samo oni ija se s strhom Ispune kad se Allah
spomene BNN" (El-Enal, 2.)1
Rekao je Uzvieni:
,L

"O Vjervjesnle, Allah tl je dovoljan l vjericima koji te slijede.
"
(El
Enal, 64.)
2
Allahu
1
azze ve delle
1
j er je tevekkul preputanje stvari
onome u i joj ruci se one nalaze
1
dok stvorenj e ne posj eduje
ni ta
1
osim to j e ono samo uzrok
1
kao da mu Al lah dozvoli da
bude zagovorni k za nekoga
1
i ovo ne znai da se on oslonio na
nJ ega.
U ajetu je dola naredba za postoj anjem tevekkula
1
a iz nj egove
obaveze vi di mo da je on i badet
1
dok sama konstrukci j a reeni ce
( naravno
1
na arapskom j ezi ku ) upuuj e da se tevekkul smi j e usmjeri ti
samo ka Allahu
1
azze ve del le
1
i da j e to i badet koj i j e dostojan samo
da bude prema Allahu.
Ovo j e prvi dokaz i z ajeta
1
dok j e drugi u samom nj egovom kraj u
kada je rekao Uzvieni : " . . . ako ste vjerici ! " i time ui nio i spravnost
imana ovisnim od usmj erenja tevekkula samo prema Allahu
1
azze ve
del le.
' Sama vanj ti na ovog ajeta upuuj e da su se oni samo na Al laha
oslonuli pa ih j e opi sao ovim osobinama
1
to opet upuuje da tevekkul
zauzi ma najvee mjesto kod mu ' mi na
1
pos j edni ka imana.
Dovol j an e ti bi ti Al lah
1
kao i svi ma onima koj i te budu sl i j edi l i od
vjerni ka
1
a ko se bude osloni o na Al laha
1
ni ko mu vie ne treba
1
pa je
zbog toga naveo slj edei ajet: "Onome koji se u Allaha uzda1 On mu
je dosta."
1 86
t s [ ' c| I | 1 ' ? |
Takoer je rekao:
"Onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta.
"
(Et-Tala k, 3.)
Od Ibn-Abbasa se prenosi da je rekao:
)
1 ,L
j
. , Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodari ' izgovorio ih
je Ibrahim, alejhisselam, kada je baen u vatru, i
izgovorio ih je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,
kada su mu rekli:
)
' ,-
i)
)
uU

)=
,: _=
j
' Neprjatelji se okupljaju zbog vas, treba da Ih se pruvate l ' pa im
je to urti lo vjervanje.
"
(Alu Imran, 173. ) Biljee ga Buharija i
Nesai.
Tevekkul na Al laha1 azze ve delle1 se vraa1 kao to smo spomenuli1
na razumi j evanje tevhi dur-rububi j j eta i veliini vj erovanj a u nj ega1
jer se kod nekih muri ka zna ponekad nai tevekkul na Al laha u
veli koj mjeri .
Zbog ovoga kaemo da se formi ranj e tevekkula u srcu vraa na
pomno razmi l j anje o poslj edicama rububi j j eta1 pa koli ko god rob
bude vie razmi ljao o Allahovom carstvu1 nebesima i Zeml j i . . . toli ko
e nj egovo znanje bi ti potpuni j e i savreni j e u spoznaj i da samo
Allah posj eduje svo to carstvo i da samo On raspolae nj i me kako
hoe1 kao i da je Nj egovo pomaganj e roba neto potpuno lahko u
odnosu na ono to Allah1 azze ve del le1 ini u Svome carstvu. Zbog
tog razmi lj anja mu ' mi n veli a Allaha1 azze ve delle1 pa se time
poveava i nj egov tevekkul na Nj ega.
1 87
1 88
MES' ELE:
l. Tevekkul j e od farzova;
2. On je, takoer, i od uslova imana;
3. Tumaenje ajeta iz sure El-Enfal;
4. Tumaenje ajeta koji se nalazi na njenom kraju;
5. Tumaenje ajeta iz sure Et-Tala k;
6. Veliina ovih rijei, kao i da su to rijei
Ibrahima, alejhisselam, i Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem, u tekim
situacijama.
33. POGL VUE O RUEIMA UZIENOG ALLHA:
>
im

. Zr oni mogu biti siguri od Allahove spletke? Allahove
spletke se ne boji samo nard kome prpast prdstojt"
(El-Earaf, 99.) 1
Rekao je takoer:
w 1 a
.

, h: _j

. Nadu u mi lost Gospodara svoga mogu gubiti samo oni koji su
zabludjeli .
"
(El-Hidr, 56.) 1
' Poglavlj e je posveeno znaenj u oba aj eta zbog nj i hove povezanosti1
j er je u prvom ajetu dolo da je od osobina muri ka si gurnost od
Al !ahove kazn'e1 pa se ni su ni bojali1 a si gurnost od Al lahove spletke
je proi zvod nepostoj anj a straha i ostavl j anj a straha koj i je i badet1 a
strah iz i badeta od Al laha j e i badet srca.
Stvarost Al lahove1 azze ve delle1 spletke i znaenj e ove osobine j e
da On1 subhanehu1 olakava robu nj egova dj ela1 sve dok ne pomi sl i
da j e dosti gao do vrhunca si gurnosti1 tako da sve to i de postepeno1
kao to je reko Vj erovjesni k1 sal lallahu alejhi ve sel !em: //Kada
vidite da Allah daje nekom robu koji je postojan na svome gijeenju/
znajte da je to samo postepeno dobivanje priznanja. // Al lah1 azze ve
del le1 pravi spletke onima koj i spletkare prema Nj egovim
ti enicima1 vjerovj esni ci ma i vjeri Nj egovoj1 i ona je na ovom
mjestu svojstvo potpunosti1 j er tada pokazuj e ponos1 mo i si l u . . .
1 89
Od Ibn-Abbasa, radijallahu anhu, se prenosi da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o
velikim grijesima, pa je rekao:
u
irk prema Allahu, oajavenje za Allahovom

olakicom i sigurost od Allahove spletke. "
2
Prenosi se da je Ibn-Mes'ud rekao: "Najvei veliki
grijesi su: irk prema Allahu, sigurnost od Allahove spletke,
gubljenje nade u Allahovu milost i oajavanje za Allahovom
olakicom.
"
Biljei ga Abdur-Rezzak. 3
' Aj et kazuj e da j e od osobina zabludjelih gublj enj e nade u Al lahovu
mi lost
1
azze ve del le
1
to e opet rei
1
gledano sa suprotne strane
1
da
j e osobina bogobojaznih i upueni h negublj enj e nade u Al lahovu
mi lost.
Spoj i zmeu straha i nade je vadi b po eri atu
1
kako bi i badet bio
1 spravan.
Ali
1
koj e od nj i h dvoje treba da zauzima vee mjesto u srcu?
Kod osobe koja je zdrava i gri j ei treba da preovladava strah u srcu
1
dok kod osobe koj a je bolesna i koja se boj i uni tenja i smrti treba da
preovladava nada u Al lahovu mi lost. Ove dvi j e osobine se
i zj ednaavaj u kod oni h koj i i spunj avaj u obaveze i ure u raenj u
dobrih dj j ela: "Oni su se trudili da to vie dobra uine i moli li su
Nam se u nadi i u strahu1 i bi li su prema Nama ponizni ."
1 Oajavanj e za Allahovom olaki com vraa se na ostavl j anje nade
koj a je i badet
1
a sigurnost od Al lahove spletke vraa se na
ostavljanje straha koj i je iz i badeta
1
nj i hovo spajanje je j edan od
vadi ba
1
a nj i hov nestanak i li manj kavost je uj edno i manj kavost
tevhi da kod osobe u l j em srcu se to desi .
Gubl j enje nade u Al lahovu mi lost j e opte
1
i mi lost na ovom
mj estu obuhvata pri bavljanj e blagodati kao i otklanj anje nesrea
1
a
Allahova
1
azze ve del le
1
olaki ca se u veini sl uajeva odnosi na
rj eavanj e i zavretak neki h nedaa.
1 90
t s]' c| I |\1 ' ? |
MES' ELE:
l. Tumaenje ajeta iz sure El-E' araf;
2. Tumaenje ajeta iz sure El-Hidr;
3.
estoka prijetnja onome ko bude siguran od

Allahove spletke;
4.
estoka prijetnja onima koji oajavaju.

1 9 1
1 92
34. OD VJEROVANJA U ALLHA JE l SABUR -
STRPUIVOST NA ALLHOVIM ODREDBAMA 1
"A On e sr onog koji u Allaha vjerje uputiti .
"
(Et-Tegabun, 11.)
2
Rekao je Alkame: "To je ovjek kojeg pogodi nedaa i
zna da je ona od Allaha, te bude time zadovoljan i povinuje
se. "3
' Od vrli na i mana i nj egovi h di jelova j e sabur na Al lahovim
odredbama1 i on j e na veli kom stepenu i od naj uzvieni j i h i badeta1 j er
svaki vadi b zahti j eva sabur1 kao to i zabranjene stvari zahti j evaj u
sabur1 a takoer i ovosvjetska odreenj a 1 tako da j e sabur dobio tri
svoje vrste.
Stvarnost sabura je uvanje j ezi ka od al bi1 zatim uvanje srca od
srdbe1 kao i uvanj e organa od pokazivanja srdbe koj a bi se
pokazala kidanj em depova1 udaranjem obraza i slino.
' Ko bude Allaha veliao i Nj egove naredbe i zvravao a Nj egovih
zabrana se klonio1 On e njegovo srce uputi ti ka i badetima1 saburu i
udalj i ti ga od srdbe.
Alkamine ri j ei su u vezi prethodnog aj eta1 a ovjek kojeg j e
spomenuo j e zadovol j an Al lahovom odredbom i Nj emu se povi nuj e i
pokorava j er zna da je sve to od Nj ega. Ovo Alkami no tumaenje j e
po samoj svojoj vanj tini tano i i spravno1 j er su i nedae od kadera
odreenj a1 a kader se opet vraa na Allahovu1 azze ve delle1
mudrost.
1 93
U Muslimovom Sahihu je predaja od Ebu-Hurejre,
radijallahu anhu, u kojoj se kae da je Allahov Poslanik,
"Dvije stvari se nalaze kod ljudi i obje su kuf: kaljanje
porijekla i naricanje za umrlim. "1
Buharija i Muslim biljee predaju od Ibn-Mes' uda,
koja ima stepen merfua:
"Nije od nas onaj ko udara po obrazima, kida depove i
doziva na nain na koji su to radili u dahilijjetu. "2
Al lahova mudrost podrazumi j eva da postavi stvari na nj i hovo
mj esto koje e imati l i j ep zavretak, tako da zna da e na kraj u
svake nedae koja pogodi nekog roba bi ti dobro po nj ega, pa i l i e se
strpi ti na toj nedai i biti nagraen za svoj sabur
1
i li e se razlj uti ti i
zaradi ti samo gri jeh.
' "Vvie stvari se nalaze kod lud a obje su kuf/ ove dvi j e osobine
su od di j elova kufra koje se nalaze kod l j udi i koje e ostati pri nj ima:
""Ka/anje poriekla i naricanje za umrim// Naricanje se odnosi na
albu i kukanje, to j e sve u suprotnosti sa saburom
1
a u obaveznom
saburu je uvanje organa od udaranja obraza, ki danja depova i
sl i noga, kao i uvanje j ezi ka od albi i kukanj a.
T o to. su ove osobine od kufra ne znai da onaj kod koga se one nau
bi va kafirom koji i zlazi iz vj ere u potpunosti, nego upuuj u da osoba
kod koj e se one nau posj eduj e samo neke osobine nevjerni ka i neke
di j elove kufra.
Ri j ei : "Wije od nas/- upuuj u da je dotino djelo od veli kih grij eha,
pa zbog toga kaemo da j e ostavljanje sabura a pokazivanje lj utnje
j edan od vel i ki h gri j eha, a grijesi umanj uj u iman, j er se iman
poveava pokornou
1
a opada gri j eenj em
1
i manj kavost imana zna
umanj i ti i potpunost tevhida
1
a ustvari, ostavljanje sabura je u
suprotnosti sa obaveznom potpunou tevhida.
1 94
t s]' c| I |\1 ' ? |
Od Enesa, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov
uKada Allah hoe dobro nekom Svom robu, On mu
ubrza kaznu jo na dunjaluku, a kada hoe zlo nekom
Svom robu On ga ostavi na njegovom grijehu kako bi ga
kaznio za njega na Sudnjem danu. "1
Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem:
"Zaista je veliina nagrade zbog veliine iskuenja.
Zaista Allah, teala, kada zavoli neki narod, On ih stavi
na kunju, pa ko bude zadovoljan i dobie zadovoljstvo,
a ko se rasrdi, do bie srdbu.
"
Tirmizi je rekao za ovaj hadis da je hasen - dobar.
' U ovom hadisu je poj anjenj e Allahove
1
azze ve delle
1
mudrosti
koja
1
ako bi j e se prisj eti la osoba koja j e pogoena nekom nedaom
1
poveava kod nje sabur i ona se tada oki ti ovim vel i kim i badetom
srca koji podrazumi j eva ostavl j anje srdbe kao i zadovoljstvo
Allahovim
1
azze ve delle
1
dj elom i odredbom. Zbog toga su neki
ispravni prethodnici okrivljavali sami sebe kada bi vi djeli da ih ni ta
ne snalazi od nedaa
1
i l i ako ne bi bi l i bolesni i sl i no.
1 95
iz|i| e.Ae4ilztit A|e ej|
MES' ELE:
l . Tumaenje ajeta iz sure Et-Tegabun;
2. Ovo je od vjerovanja u Allaha;
3. Kaljanje porijekla;
4.
estoka prijetnja onima koji budu udarali po

obrazima, kidali depove i dozivali na nain na koji su
dozivali u dahilijjetu;
5. Znak kada Allah eli nekom robu dobro;
6. Znak kada Allah eli nekom robu zlo;
7. Znak kada Allah zavoli nekog roba;
8. Zabrana srdbe;
9. Nagrada koja biva zbog zadovoljstva nekim
iskuenjem.
1 96
35. TA JE DOLO O RUA U? 1
. Reci: 'Ja sam ovjek kao i vi, meni se objavljuje da je va Bog -
jedan Bog. Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo prmljen, neka
ini dobr djela l neka, oboavajui svoga Gospodara, ne smat
Njemu ravnim nikoga.
"
(EI-Kehf no.) z
' Ri j e je o pri j etnji onome kod koga se nae ovo djelo, kao i stvarnost
da je ono j edna vrsta i rka prema Allahu, azze ve delle.
Nj egovo prvobi tno znaenj e dolazi od vienja prosti m okom1 i to
kada bi neko i ni o neki i badet kako bi ga vi dj el i lj udi i pohval i l i za to
djelo.
Ri j a ' ima dva stepena:
J. Ri j a ' koj i se nalazi kod munafi ka - li cemj era, i biva tako to
pokazuj e da je od musl i mana, a u stvarnosti j e nevjerni k, a
sve to kako bi ga drugi vi dj eli . Ovo dj elo je u suprotnosti sa
samim osnovama tevhi da i kufr prema Allahu1 azze ve del le1
kufr koji i zvodi svoga poini oca i z i slama.
2. Da neki musli man radi neko djelo kako bi ga drugi vidjeli, i
ovaj stepen se j o naziva skrivenim i rkom1 koj i j e u
suprotnosti s potpunim tevhi dom.
' Rekao j e Uzvieni Allah: ''Ri : ' Ja sam ovjek kao i vi1 meni se
objavljuje da je va Bog - jedan Bog. Ko udi da od Gospodara
svoga bude lijepo primljen, neka ini dobra djela i neka, oboavaj ui
1 97
izl | | e.Ae6i|ztit Ala ej|
Od Ebu-Hurejre, r. a. , se prenosi predaja koja Ima
stepen merfua:
" Rekao je Uzvieni Allah: "Od svih ortaka, ja sam
najneovisniji od irka - suparitva. Ko uini neko djelo
u kojem mi pripie suparika, J a u ostaviti i njega i
njegov i rk.
"
Biljei ga Muslim. l
Od Ebu-Seida se prenosi predaja koja Ima stepen
merfua:
Gospodara svoga, ne smatra Nj emu ravnim ni koga'11 U ovom ajetu
j e zabrana i njenja i rka1 i ova zabrana j e opta, tako da obuhvata
sve vi dove i rka od koj i h je i ri j a' . Zbog toga su i spravni prethodnici
dokazivali ovi m aj etom mes ' ele vezane za ri j a '1 kao to ga je i sam
i mam, rahi mehul lah, naveo na ovom mjestu, a ri j e 11ni koga
11
obuhvata sva stvorenj a bez obzira da li se to radi lo o gledanj u i li
sl uanj u, i sli no.
' Hadi s upuuj e da se djelo ui njeno i z nJa a vraa njegovom
poini ocu1 pa ako bi ri j a ' bi o pri sutan u nekom i badetu od samog
nj egovog poetka, onda bi ci jelo djelo bi lo pokvareno, a njegov
poi ni oc bi bi o gri j ean zbog ri j a ' a i bi o bi nosi ocem skrivenog, tj .
malog i rka.
Ako bi dj el o bi lo u samom poetku samo radi Allaha, ali ga osoba
pomi j ea sa ri j a ' om1 tj . ako i zvri neki vadi b1 al i doda na nj ega, kao
kada bi produi o boravak na ruku ' u i li zi krenj u kako bi ga vidjeli
l j udi, u tom sl uaj u bi ovaj dodatak bi o upropaten i on bi bi o grij ean
zbog nj ega, - to j e vezano za tjelesne i badete.
to se tie i badeta koji su vezani za imetak, oni se razl i kuj u od
tjelesni h. ///o uini neko delo// - ko ga zapone, i obuhvata svako
djelo, pa1 Al lah je najneovi sni j i od i rka i On nee pri mi ti ni ta osim
to bude samo radi Nj ega, azze ve delle.
1 98
t \ [ ' c|I |\1 ' ? |
"A zar da vas ne obavijestim o onome ega se za vas
plaim vie od Mesiha Deddala (lanog Mesiha) ?
"
Rekli su: "Svakako, o Allahov Poslanie!
"
Rekao je:
"Skriveni irk.
ovjek ustane, pa klanja i uljepa svoj

namaz zbog toga to je vidio da ga neko gleda.
"
Biljei ga Ahmed. l
' /- zar da vas ne ohav1jestim o onome ega se za vas plaim vie od
Mesiha Deddala (lanog Mesiha)F/Spomenut je Deddal j er j e
njegova poj ava j asna i vi dl j i va, a Vj erovjesni k, sallallahu alejhi ve
sel lem1 je poj asni o ta e se desi ti u vezi nj ega, ali se ri j a ' esto
namee srcu, i to je irk koj i postepeno vodi roba da zaboravi na
. Al lahovu, azze ve del le, kontrolu i okree se ka panji i kontrol i
stvorenj a, pa j e zbog svega toga nj egova poj ava i bi la najvie ega se
Vj erovjesni k, sallal lahu alejhi ve sellem1 bojao za nas, vie nego to
se bojao Deddala. Nakon toga pojasnio je kako se ri j a ' deava:
11ovjek ustane, pa klanja i ulj epa svoj namaz zbog toga to je vi di o
nekog ovjeka da gleda u njega.
11
1 99
iz|i| e.Ae4ilztit Ale ej|
200
MES' ELE:
l. Tumaenje ajeta iz sure El-Kehf;
2. Velika stvar, a to je da se dobro djelo odbacuje ako bi
se s njim pomijeala neto to nije uraeno u ime
Allaha;
3. Spominjanje uzroka tog odbijanja, a to je savrenstvo
Njegove neovisnosti;
4. Od tih uzroka je i to to je On, azze ve delle, najbolji
od svih ortaka;
5. Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, strah za
svoje ashabe od rija'a;
6. On ga je ak i pojasnio, i to da osoba klanja Allaha
radi, ali uljepa svoj namaz zbog toga to je vidio da
neko gleda u njega.
36. OD IRK JE l AKO Bl OSOBA HJEL SVOJI M
DJELOM POSII DUNALUK 1
l i J ' l : i .: .l . -|.
c. '
}.
J ( : TJ !
G lJ
" J :-
'
'
,.
jf*
,
c
"Onima koji ele ivot na ovom svijetu l ljepote njegove - Ml emo
dati plodove trda njihova l nee lm se u njemu nita pr krtiti. Njih
e na onom svijetu samo vatra pei; tmo nee Imati nikake nagrde
za ono to su na Zemlji radi l i l bie uzaludno sve to su uinil i.
"
(Hud,
15-16. ) 2
' Znai, koga bude dunj al uka nagrada podstakla za injenjem nekog
djela, to bi bi o mali i rk prema Allahu, azze ve del le.
"Onima koji ele ivot na ovom svijetu i ljepote njegove - Mi emo
dati plodove truda njihova i nee im se u njemu nita prikratiti. Njih
e na onom svijetu samo vatra peii tamo nee imati ni kakve nagrade
za ono to su na Zemlji radi li i bie uzaludno sve to su uini li." Ovo
je za one koj ima to Al l ah bude elio, i iz ove sveobuhvatnosti su
i zdvojene neke stvari aj etom iz sure El - l sra ' . Oni koji ele samo
ovodunjal uki ivot i koji samo njemu tee i radi nj ega se pokreu,
j esu nevjernici, pa je zbog nj i h i objavl j en ovaj ajet, al i nain na koj i
j e objavljen obuhvata svakog onoga koj i bude elio ovosvj etski ivot
nekim svoj i m dobrim djelom.
201
Dj ela koja rob uini i bude hti o postii neku dunj al uku nagradu
di j ele se na dvi j e grupe:
1. Da dj elom koje bude uradio eli dunj al uku nagradu i bude mu
namjera samo to1 a ne eli nj i me postii nagradu na ahiretu1
i ako za to dj elo Al lah ni j e postavio neku odredenu nagradu na
dunj al uku kao to su namaz1 post i sli no od i badeta.
Potrebno je znati da ni j e dozvolj eno traiti tim djelima neku
dunj aluku kori st1 a ako bi je hti o1 onda bi tim djelom postao
j ednim od muri ka.
2. Dj ela za koja je Zakonodavac dao odredene nagrade j o na
dunj al uku i podstie na nj i hovo injenj e spomi nj ui neke
dunj al uke nagrade1 kao to su povezivanje rodbinski h veza1
dobroinstvo prema rodi telj ima i sl i no. Ako bi osoba u ovoj
vrsti imala na umu ove nagrade pri l i kom inj enj a nekog od tih
di j ela1 ima na umu dunj al uku nagradu1 i i skreno uradi to
dj elo radi Allaha1 a ne bude imala na umu ahiretsku nagradu1
onda bi i ta osoba ulazi la pod estoku pri j etnj u1 to bi opet
bi la j edna vrsta i rka. Ali1 ako bi se pri sj eti la i dunjaluke i
ahi retske nagrade u i sto vri j eme1 tada ne bi bi lo ni kakvih
problema1 j er eriat ni j e podstakao ni na kakvo dj elo
spomi nj ui ovosvj etsku nagradu osim kako bi to bio podsticaj
na i nj enj e doti nog dj ela.
Od si tuaci j a koje ulaze u ovaj aj et j este i onaj ko radi neko dobro
dj elo zbog novca1 kao neko ko bi uio vj ersko znanj e zbog postizanja
nekog poloaj a1 isto radi posla1 a ne bude mu briga otklanj anje
neznanja od samog sebe1 ni ti bude elio Dennet1 ni ti bude bjeao
tim dj elom od vatre1 i na nj ega bi se odnosi la prij etnja.
U ovu zabranjenu si tuaci j u ulaze i oni koji rade dj ela iz ri j a ' a1 kao i
oni koj i ine dobra djela al i se pri nj i ma nalazi neto to poni tava
i slam1 tako da ovaj1 i ako bi neko rekao da j e on vjerni k to ne bi bi lo
tano1 j er da je to tano i da je i skren1 onda bi priznavao Al lahovu
j ednou onako kako mu je nareeno.
202
t s]' c| I |\1 ' ? |
anhu, da je rekao:
11Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
11N esretan bio rob dina rov, nesretan bio rob dirhemov,
nesretan bio rob ogrtaev, nesretan bio rob kadifin, ako
dobije, raduje se, a ako ne dobije, rasrdi se. Nesretan bio
i izopaio se, a ako bi ga tr ubo, ne izvadio ga. Tuba
(dro u Dennetu) robu koji uzme za uzdu svoga konja na
Allahovom putu, raupane kose, upraenih stopala.
Ako se nae na stai, on je na strai, ako se nae u
pratnji, on je u pratnji. Ako neto zatrai ne udovolji
mu se, a ako se zagovara za nekoga, njegovo
zagovoritvo ne biva primljenim. "1
' //Rekao je Alahov Poslanil sal/allahu a!ejhi ve se/lem: 'esretan
bio rob dinarov = = = I//Rob koj i j e na ovom mj estu spomenut je onaj koj i
bude radi o neko ahi retsko djel o kako bi postigao neto od dunj al uka1
pa ga j e zbog toga Vj erovjesni k1 sal l al lahu al ejhi ve sel lem1 i nazvao
di narovim robom. Sve to upuuj e da je to djelo od irka1 j er robovanje
ima svoje stepenove1 od koj i h je i mali irk1 pa se kae: 110n je rob
toga i toga
11
1 j er ga j e ta stvar pokrenula na injenje nekog dj ela1 a
zna se da j e rob pokoran svome gospodaru1 i de za nji m gdj e god da se
on okrene.
203
izli| e.Ae4i|ztit Ale ej|
204
MES' ELE:
l. Osoba eli dunjaluk radei neko ahiretsko djelo;
2. Tumaenje ajeta iz sure Hud;
3. Nazivanje muslimana robom dinara, dirhema i
ogrtaa;
4. Pojanjenje toga time to se raduje ako ta dobije, a
ako ne dobije, rasrdi se;
5. Njegove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: "Nesretan
bio i izopaio se
"
;
6. Njegove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: "A ako bi
ga tr ubo, ne izvadio ga
"
;
7. Pohvala mudahida opisanog prethodnim svojstvima
u hadisu.
37. ONA KO BUDE POKORAN U
ENJACIMA l ZPOVJEDNICIMA
U ZBRANJIVANU NE
EGA
TO JE ALLH DOZOLIO, ILl

DOZOUAVANJU NE
EGA
TO JE ZBRANIO, ON IH JE VE

UZEO
GOSPODARIMA PORED ALLHA 1
\
Rekao je Ibn-Abbas: "Samo to na vas nije palo
kamenje s neba. Ja vam kaem rekao je Allahov Poslanik,
' Ovo poglavl j e kao i naredna poglavl j a poj anjava ta sve i zi skuj e
tevhi d1 kao i sve neophodnosti ispravnog upotpunjenj a ehadeta - l a
i l a he i l lal lah.
Uenjaci su sredstva i putevi ka razumi j evanj u tekstova Kur ' ana i
sunneta1 tako da pokorost prema nj ima dolazi sa strane pokornosti
Al lahu i Nj egovom Poslani ku1 sal l al lahu alej hi ve sel l em1 tj . sli j edi
pokornost prema Al lahu i Poslani ku1 dok nezavisnu pokorost
posj eduj e samo Al lah1 azze ve del le1 i ona j e j edna od vrsta i badeta.
Pokornost Al l ahovom Poslani ku1 sal l al lahu alejhi ve sel lem1 je farz i
vadi b j er nam j u je sam Al l ah naredio1 i pokorni smo Vj erovj esni ku
i z i badeta prema Al lahu1 azze ve del le. "A Mi nismo ni j ednog
poslanika poslali osim da bi mu se pokoravali prema Allahovom
nareenj u. "to se tie pi tanja koj a se vraaj u na nj i hov i dtihad -
misaoni trud u i znalaenj u odgovora vraaj ui se na tekstove
Kur ' ana i sunneta1 i u koj i ma ne nalazimo poseban tekst iz Kur ' ana
i sunneta1 tada smo pokorni uenj aci ma1 opet po Al lahovoj naredbi1
jer moramo pi tati one koji znaj u ("l pitajte one koj i znaj u ako v ne
znate11)1 a takoer i sa strane postoj anja dobrobi ti koja i ma svoje
mjesto u eri atu.
205
sallallahu alejhi ve sellem, a vi govorite: ' Rekli su Ebu-Bekr i
Omer. ' "l
Rekao je Ahmed b. Hanbel: "
udim se narodu koji

zna lanac prenosilaca i njegovu vjerodostojnost, a povodi se
za miljenjem Sufjana, a Uzvieni Allah je rekao:
~ ~ ~ ~ ~ ~ 1 ~ ~
| ` | <
o
|
.
:
. .l
' J ' -r
" !
' Neka se prpaze oni koji postupaju suprtno narenju Njegovu, da

Ih Iskuenje kako ne stigne 1 1 1 da Ih patnja bolna ne snae. ' ( En
N 63.)
Da li zna ta je iskuenje? Iskuenje je irk. Ako bi
ovjek moda odbacio neke njegove rijei, u njegovo srce bi
ulo neto od odstupanja sa pravog puta i time bi bio
uniten.
"
2
' Ovu predaj u bi l j ei imam Ahmed s vjerodostoj ni m lancem
pre nos i laca.
Rij ei I bn-Abbasa upuuj u da ni j e dozvoljeno suprotstavljati se
Vj erovjesni kovim1 sal lal l ahu alej hi ve sellem1 rij eima1 koje nose
j asno znaenje1 navodei nei j e ri j ei koje ni su zasnovane na nekom
eri atskom dokazu1 pa makar ta osoba bi la i Ebu-Bekr i l i Omer1
radi j al lahu anhuma. Pa kad je tako s nj i ma1 kako je onda tek s
ostalima1 koj i ni su na nj i hovom stepenu? l
' Pod ovim irkom mi sl i se na j edan di o irka1 ali koj i moe da
dostigne i svoj u potpunost. Odbacivanje ri j ei odnosi se na
odbacivanje Vjerovjesni kovih1 sal lal lahu alejhi ve sellem1 ri j ei zbog
ri j ei nekog drugog. Uzvieni Al lah je rekao o Zi dovi ma: "A kad oni
skrenue u stranu - a Allah uini da i srca njihova u stranu skrenu/1 -
j er su oni skrenul i po svojoj volj i i bez i kakve pri si le i ako su znali
dokaze koj i su im bi li j asni i vi dl j i vi1 ali kada su skrenul i u stranu1
Al lah je uinio da i nj i hova srca skrenu kao kazna za nj i hova djela.
206
t s] ' c| I |\1 ' ? |
Od Adija b. Hatima se prenosi da je uo
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kako ui ovaj ajet:
J
_,,,,,,:i
J
W't
Oni, pord Allaha, bogovima smatju sveenike svoje l monahe
svoje ...", pa mu je rekao: "Mi ih nismo oboavali.
"
On mu
odgovori: ''A zar nisu zabranjivali ono to je Allah
dozvolio pa ste i vi to zabranjivali, i dozvoljavali su
ono to je Allah zabranio pa ste i vi to dozvoljavali?
"
Rekao je: "Svakako.
"
On ree: "To je njihovo
oboavanje.
"
Biljei ga Ahmed i Tirmizi koji je rekao da je hadis
hasen. l
' Pokornost sveenicima u dozvolj avanj u i zabranj i vanj u di j eli se na
dva dij ela:
1. Da se pokorava uenjacima i zapovj edni cima u mi j enj anj u
vjere i z potovanja prema nj i ma i veli anj a1 pa dozvolj ava
neto to su oni dozvoli li i biva ubi j een da je to sada
dozvolj eno1 a sve i z pokornosti nj ima i nji hovog velianja1
i ako i sam zna da je ono i dalje zabranj enoj ko bi uradio neto
ovakvo1 uzeo bi ih za bogove1 to je veli ki kufr1 a uz to i veli ki
irk prema Allahu1 azze ve delle1 i on bi time usmjerio i badet
pokornosti prema nekom drugom mimo Al laha1 azze ve del le.
2. Da se pokorava nekom uenjaku i li zapovj edni ku u
zabranj i vanj u halala i li u dozvolj avanj u harama tako to e ga
i zvravati1 a ubi j een j e da ini grij eh1 i priznaj e svoj grij eh1
ali im se pokorava i z l j ubavi prema gri j eenj u i li i z l j ubavi za
nj ihovom bl i skou1 i ovome pri pada isti propis kao i svim
drugim grjenicima.
ejh j e1 rahimehul lah1 hti o spominj ui monahe1 kao i pokornost koja

je dola sa nj i hove strane1 a oni su mnogo ini li i badete1 da ukae na
207
zli| e.Ae4ilztit Ale ej|
MES" ELE:
1. Tumaenje ajeta iz sure En-Nur;
3. Skretanje panje na znaenje ibadeta kojeg je Adijj
negirao;
4. Nain na koji je pojanjavao Ibn-Abbas spominJUCl
Ebu-Bekra i Omera, kao i Ahmedov nain tako to je
spomenuo Sufana;
5. Promjena stanja do te mjere da je kod veine
oboavanje isposnika, koje nazivaju evlijama, postalo
najboljim ibadetom, a oboavanje uenjaka nazivaju
znanjem i razumijevanjem. Zatim su se stvari jo vie
promijenile pa su poeli oboavati pored Allaha i one
koji uopte nisu od dobrih ljudi, ili na drugi nain
reeno, poeli su oboavati dahile - neznalice.
stanje sufi j a - dervi a1 nj i hove tari kate1 one koj i su preli sve granice
u nji hovim redovima u velianj u svoj i h sufij ski h voa1 j er su se
pokori l i svoj i m ejhovima1 i sposnicima i evl i j ama i zj avlj uj ui da su
postigli stepen evl i j a1 pokori l i su im se u mi j enj anj u vj ere1 a svo to
nj i hovo poi manje i sposni ka ulazi u nj i hovo uzimanje za bogove pored
Allaha1 azze ve delle.
208
38. POGl VUE O RUEIMA UZIENOGA:
. Zr ne vidi one koji trde da vjerju u ono to se objavljuje tebi l u
ono to je objavljeno prje tebe pa ipak ele da l m se prd tagutom
sudi , a nareno lm je da ne vjerju u njega. A ejtan eli da Ih u
veliku zabludu navede." (En-N isa, 60.) 1
' Pri znavanje Al lahove j ednoe u rububi j j etu i ul uhi j j etu obuhvata1 i
iz njega obavezno proizi lazi1 da Mu pri znaj u jednou i u suenj u.
Pri znavanje Al lahove jednoe1 kao i sprovoenj e u djelo ehadeta "la
i lahe i l lal lah ve enne Muhammeden resul ul lah"1 ne bivaj u osim kada
robovi u svome suenj u prihvate ono to je Uzvieni Allah objavio
Svome Poslani ku1 sallallahu alejhi ve sel lem1 j er ostavljanje suenj a
po Allahovom zakonu1 a uzi manje dahi li j j etskog1 ustavnog i l i
nomadskog naina suenj a1 ubraj a se u veli ki kufr prema Allahu1
azze ve delle1 i u djela koja nite ri j ei tevhi da.
Rekao je imam1 ejh1 Muhammed b. l brahi m1 rahi mehul lah1 na
poetku svoga dj el a 11Suenje po ustavima": 11Zai sta j e veli ki kufr1
koj i j e potpuno j asan1 stavljanje prokletih ustava na mjesto onoga to
j e donio Povj erlj ivi duh na srce prvaka svi h poslani ka kako bi bi o
zakonom svim svjetovima1 a sve to i ne kako bi obori li i bi l i u borbi
protiv onoga to j e dolo od Gospodara svih svjetova. 11
"Zar ne vidi one koji tvrde da vjeruj u u ono to se objavljuje tebi i u
ono to je objavljeno prij e tebe" upuuj e da su oni lal j i vci1 j er se ne
moe sastati iman sa eljom da se sudi pred tagutom.
1 pa ipak ele da im se pred tagutom sudi" Ri j e 1ele" je veoma
bi tan uslov i pokazatelj u negiranj u korijena imana kod onoga koj i se
209
Rekao je Uzvieni:
_\ i)
_i
J
:_

;
J

"Kad lm se kae: Ne rmetite rd na Zemlji i ' - odgovarju: Mi samo
red uspostvljamo! ' " (El-Bekara, 11.)
1
Rekao je takoer:
_i
J
:_
J
"l ne prvite nerd na Zemlji , kad je na njoj rd uspostvljen.
"
(El
Earat 56.)
Rekao je Uzvieni:
"Zr oni da tre da lm se kao u dahl lijjetko doba sudi?
"
(EJ -Maida,
50.)
1
parn1c1 pred tagutom1 a to znai da je do suenj a dolo nj egovom
volj om, i zabi ram i eljom i bez i kakvog prezi ra, tako da je hti jenje
bi tan faktor u svemu tome.
" . . . a nareeno im je da ne vjeruj u u njega'' - Nevj erovanje u suenje
pred tagutom j e vadi b i ulazi u same di j elove tevhi da i velianje
Al laha, azze ve delle1 u Nj egovom rububi j j etu.
1

a ej tan eli da i h u veliku zabludu navede" - Ovakva zavrnica

ajeta upuuj e da j e sve to od ej tanove objave i nejgovih obmana.
' Nered na Zeml j i bi va kada se sudi nekim drugim zakonom, mimo
Al lahovi m, kao i i njenjem irka, tako da uspostavljanje reda na
Zeml j i bi va samo sl i j edei eri at i tevhi d1 dok je njeno kvarenje
zasnovano na i rku i nj egovim vrstama1 od koj i h je i irk u
pokornosti . Aj et jasno govori da je j edna od munafi kih osobina i
nj i hovo hi tanje ka i rku1 nj egovim putevima i vrstama, a govore: "Mi
samo red uspostavljamo! "
2 1 0
t s]' c| I |\1 ' ? |
Od Abdullaha b. Omera se prenosi da je Allahov
"Niko od vas nee vjerovati sve dok njegova strast ne
bude slijedila ono s ime sam doao.
"
Rekao je Nevevi: "Hadis je sahih, prenosimo ga u
knjizi El-Hudde s vjerodostojnim lancem prenosilaca.
"
Rekao je
a' bij: "Bila je neka parnica izmeu nekog

munafika i
idova, pa je rekao
idov: 'Sporiemo se kod
idova' , jer je znao da
idovi uzimaju mito. Pa su se

dogovorili da dou do jednog vraara iz Duhejne kako bi
se pred njim parniili, pa je objavljeno:
,j
'Zr ne vidi one koji trde da vjerju . . .
Prenosi se da je ajet objavljen u vezi dvojice koja su se
sporila, pa je jedan od njih rekao:
' Podii emo nau stvar do Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve sellem' , a drugi ree: 'Do Ka'b b. el-Erefa' .
Zatim su otili do Omera kojem jedan od njih
spomenu priu, na to on ree onome koji nije bio
zadovoljan Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve
' "Zar oni da trae da im se kao u dahilijjetsko doba sudi ? A ko j e
od Allaha bolji sudija narodu koj i vrsto vjeruje?" U dahi l i j j etu su
jedni sudi l i drugi ma1 tako to bi izmi l j al i zakone koje su uzimali u
svome suenju1 pa ko bi god uzeo dahi l i j j etsko suenje1 time bi uzeo
za svoga sudi j a l j udsko stvorenj e1 to bi znai lo da mu se pokorio
pored Al laha1 azze ve delle1 i l i da j e Al lahu pripi sao ortaka sa
strane i badetske pokornosti .
2 1 1
izli| e.Ae4iluit A|a ej|
sellem: 1}e li tako?1 A on ree: 1 Da. 1 Pa ga udari sabljom i ubi
ga.
MES' ELE:
l . Tumaenje ajeta iz sure En-Nisa' i onoga to je u
njemu to pomae u razumijevanju pojma tagut;
2. Tumaenje ajeta iz sure El-Bekare:
)
'
J i
J
'', ~
:
. Kad lm se kae:
1
Ne rmetlte rd na Zemlji l
1
.
3. Tumaenje ajeta iz sure El-E' araf:
)
'
J i
J
:_ ~
,
l ne pravite nered na Zemlji , kad je na njoj red uspostavljen
"
;
4. Tumaenje ajeta:

. Zr oni da tre da im se kao u dahil ietko doba sudi?
"
;
2 1 2
5. Ono ta je rekao
a ' bijj u povodu objave prvog ajeta;

6. Tumaenje iskrenog i lanog imana;
7. Pria o Omeru i munafiku;
8. Istina da niko nee postii iman sve dok njegova
strast ne bude slijedila ono s ime je doao Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem.
39. POGL VUE O ONOME KO BUDE NEGI RAO
NETO OD I MENA I Ll SVOJSTAVA 1
"Oni u Milostivog ne vjerju.
"
(Er-Ra'd, 30. )2
' Veza i zmeu ovog poglavl j a i Knj i ge o tevhi du dolazi sa dvi j e
strane:
1 . Od j asni h dokaza i spravnog i badeta i tevhi da j este i
pri znavanj e tevhi dul-esmai ves-si fata.
2
. Negiranj e bi lo ega od imena i li svojstava j e i rk i kufr koj i
i zvode i z vj ere1 tako da ako bi neko i me i l i svoj stvo bi lo
utvreno1 i ako bi se znalo da ga j e Allah1 azze ve delle1 sam
Sebi pri pi sao1 i l i ga j e Nj emu pri pi sao Nj egov Poslani k1
sallallahu alejhi ve sel lem1 zatim bude negirao i poricao to i me
i l i svojstvo u osnovi1 to bi bi o isti kufr1 j er bi to bi lo
pri pi si vanje lai Kur ' anu i sunnetu.
1 Mi lostivi je i me od Al lahovih1 azze ve del le1 i mena.
Mnogoboci i nevjerni ci u Mekki su govori l i : 11Mi ne znamo ni za
koj eg mi lostivoga osima Mi losti voga J emame
11
1 pa su ti m ri j ei ma
pronevjerovali u jedno od Al lahovih i mena - Mi lostivi . Ovo j e i sti
kufr u kojeg nema sumnje1 pa j e zbog toga Al lah i rekao: 110ni u
Mi lostivog ne vjeruj u." - Ne vj eruj u u Allahovo i me 11Mi lostivi
11
koj e sadri svoj stvo mi losti1 jer svako Al lahovo i me sadri i neko
svojstvo.
Svako Allahovo ime upuuj e na dvi j e stvari uz podudarnost: bi e i
osobi nu koje sadri dotino i me1 zbog ega i kaemo da svako
2 1 3
izl i | e.Ae4ilztit A|a ej|
U Buharijinom Sahihu je predaja da je rekao Alija:
"Govorite ljudima ono to znaju, zar hoete da se
pripie la Allahu i Njegovom Poslaniku?
"
1
Abdur-Rezak prenosi od Ma'mera, od Ibn-Tavusa, od
njegovog oca, da je Ibn-Abbas, radijallahu anhu, vidio
ovjeka kako se uzrujao u znak negiranja2 kada je uo hadis
Allahovo ime sadri i svojstvo od Al lahov1h1 azze ve delle1
svoj stava1 ak 1 plemeni to 1me 11Al lah11 koje je vlasti ta 1menica i
upuuj e na posjedovanje prava da se samo On oboava s pravom. T o
je i zveden1 ca1 po naj i spravni j em m1 l j enj u uenjaka1 od boanstva1
koj e j e1 ustvari1 i badet.
' lz ove predaje se zakl j uuj e da n1 j e svako znanj e za svakoga ( kao to
su neka poglavl j a 1z tevhi dul-esmai ves-s1fata)1 j er nee odgovarati
svakome1 pa se ne treba razgovarat1 o nekim p1 tanj ima u detalje pred
obinim sv1j etom1 nego im se nalae da vj eruj u u nj 1 h uopteno 1 u
ono to je poznato 1z Kur ' ana 1 sunneta1 j er je od uzroka neg1ranja
imena 1 svoj stava 1 pojava kada neko govori lj udima neto to on1 ne
razum1 j u od imena l l i svoj stava. Obaveza muslimanu j e1 a posebno
onome ko trai znanj e1 da ne dovode l j ude u pozici j u neg1ranja neega
to je Allah1 azze ve delle1 rekao i l i o emu je obavi j estio Nj egov
Poslan1 k1 sallal lahu alejhi ve sellem1 a to j e sigurno1 j este da j e od
uzroka
nj i hovog negiranja 1 por1canj a ako bi im se govori lo neto to

ne znaj u i to nj 1 hov1 razumi ne mogu pojmi ti .
Negirao je ovaj had1s j er je razumi o iz svoj stva o kojem je bila r1 j e
da je dolo do poistovje1vanja i l i sllnosti i zmeu Al laha 1 stvorenja1
pa se bojao pr1znat1 dotino svoj stvo1 dok je vadi b svakom
musl1 manu1 da1 kada uj e za neko od All ahovih svojstava u Kur ' anu
i l i Vj erovjesn1 kovom1 sal l al lahu alejh1 ve sel lem1 sunnetu1 postupa
prema njemu kao 1 prema svim ostalim svoj stvima1 a to znai da j e
priznavanje Al lahovih svoj stava priznavanje bez traenj a kakvoe
dotinog svoj stva i bez poistovjeivanj a sa stvorenj i ma. Zbog toga j e
l bn-Abbas i rekao: 11Cega li se ov1 boj e?11 - tj . ta j e uzrok nji hovog
2 1 4
t s]' c| I |\1 ' ? |
od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o svojstvima,
pa je rekao: "
ega li se ovi boje? Stide se pri njegovim

jasnim ajetima, a bivaju uniteni pri onima koji su manje
rI
Jasm.
Kada su Kurejije ule Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, kako spormnJe Milostivoga,
negirali su to pa je Allah u vezi njih objavio:
"Oni u Mi lostivog ne vjerju. "l
straha? ''Stide se pri njegovim j asnim ajeti ma" - kada im se govori
ono to znaj u, u srcima svojim nalaze sti dl j i vost od toga. "A bivaj u
uniteni pri onima koj i su manje j asni" - kada uj u iz Kur ' ana i l i
sunneta neto to nj i hovi razumi ne mogu pojmi ti, propadaj u na tim
mjesti ma, boje se, pojanjavaj u, tumae, negiraj u ili poriu, i sve j e to
od uzroka zablude.
Pod rijeima "manje jasni'' misli na znanje onoga koje neki sl uaoci
ne mogu shvati ti .
' Negiranje svoj stva i l i imena tako to se nee vj erovati u njega j e
poricanje koje j e kufr1 i ono se razli kuje od tumaenja, j er i tumaenj e
1 poricanj e imaj u svoje stepene1 o koji ma e bi ti ri j ei kasni j e1
inaAl lahu teala.
2 1 5
2 1 6
t s]' c| I |\1 ' ? |
MES' ELE:
l. Ne postojanje imana kod osobe koja negira bilo
ta od imena ili svojstava;
2. Tumaenje ajeta iz sure Er-Ra' d;
3. Ostavljanje govora kojeg ne razumije sluale;
4. Spominjanje uzroka, a to je da takav govor
vodi ka pripisivanju lai Allahu i Njegovom
Poslaniku, pa ak i ako ne bi elio time injenje onoga
to je zabranjeno;
5. Ibn-Abbasove rijei u vezi onoga ko bi negirao
neto od toga, kao i da bi ga to unitilo.
J
J ! )f
. Oni prznaju da je blagodat od Allaha, pa je poslije
poru, - veina njih su neverici ." (En-Nahi, 83.) 1
Rekao je Mudahid: "To je kada ovjek kae: ' Ovo je
moj imetak kojeg sam naslijedio od svojih oeva. ' " 2
Rekao je Avn b. Abdullah: "Govore: ' Da nije te osobe,
ne bi bilo tako. ' " l
' Robu je vadi b znati da je svaka blagodat od Al laha1 azze ve del le1
i da iman nee bi ti potpun sve dok se sve blagodati ne pri znaj u
Allahu1 azze ve del le1 a da j e pri pi sivanje blagodati nekome drugom
pored Al laha manj kavost u potpunosti tevhi da1 te mali i rk prema
Al lahu1 azze ve del le1 j er se time pri pi suj e blagodat nekome dtugom
pored All aha1 azze ve del le. Uzvi eni Al lah je rekao: ''Od Allaha j e
svak blagodat koj u uivate."
1 Ovaj govor bi bi o u suprotnosti s potpunim tevhi dom i1 u i sto
vrij eme1 neka vrsta i rka1 j er je i metak pri pi sao sebi i svoj i m oevi ma1
a u stvarnosti1 i sti taj imetak j e Al lah dao nj egovim oevima kao
blagodat1 zatim je ti m i metkom ui ni o bl agodat prema ovom
vjerni ku1 j er j e Al lah1 azze ve del l e1 odredi o da ga on nasl i j edi1 a sve
je to od Al lahove1 azze ve del l e1 dobrote i bl agodati1 dok j e rodi telj
samo uzrok dolaska i metka do tebe1 i zbog toga ni j e dozvol j eno ni
j ednom rodi telj u da podi j el i i metak koj i ostaje i za nj ega onako kako
to on hoe1 j er u stvarnosti; i metak kojeg trenutno posj eduj e1 ni j e u
nj egovom potpunom vlasni tvu.
2 1 7
Rekao je Ibn-Kutejbe: "Govore: 'Ovo je zbog
zagovornitva naih bogova. ' " 2
Rekao je Ebul-Abbas nakon hadisa od Zejd b.
Halida u kojem stoji da je Uzvieni Allah rekao: "Od
mojih robova je osvanuo neko ko vjeruje u Mene i ko ne
vjerje B B B " (Hadis, ve je bilo govora o njemu. ) Ovo se
nalazi na mnogim mjestima u Kur' anu i sunetu. Allah
kori onoga koji pripie Njegovo obasipanje blagodatima
nekome pored Njega i ini irk prema Njemu.
Rekli su neki prethodnici: "To je kao kada kau:
'Vjetar je bio dobar, mraz je bio estok
"
, i slino to je
prisutno na jezicima kod mnogih. 3
l sto znaenj e imaj u i ri j ei : 110a ni j e bi lo pi lota1 oti l i bismo u
propast" i sl i no od ri j ei u koj ima se nalazi pri pi sivanj e nekog djela
nekomekao posredni ku1 bez obzira da li taj posredni k bio ovj ek1
mrtva tvar1 mj esto i l i bi lo koje drugo Allahovo stvorenj e1 kao to su
ki a1 voda1 zrak . . .
Kada bi i m dola kakva blagodat sj eti li bi se da su se obraali
svoj i m boanstvima1 vj erovj esni ci ma1 kipovima i l i i doli ma1 pa su i
nj i ma posveti li j edan di o i badeta1 te su rekli : 11Boanstva su se
zagovarala za nas pa nam je zbog toga dolo ovo dobro11 i sj ete se
svoj i h boanstava1 a zaborave da je onaj koj i je sve to dao samo
Allah1 azze ve delle1 i da Allah nee pri miti zagovornitvo ni kakvog
ortaka od ti h nj i hovih boanstava koj i h se pri sj eaj u.
Potrebno j e posveti ti ovom poglavlj u mnogo panje i upozoravati
lj ude na nj ega1 j er Al lahove blagodati prema nama su brojne i ne
mogu se pobrojati pa je vadi b pri pi sati sve blagodati samo Allahu1
azze ve delle1 i spominj ati Ga uz nj i h1 zahvalj ivati Mu1 j er je od
stepena zahvalj ivanja na blagodatima da se pri pi u onome koji i h j e
dao i prvi stepen j e: 111 o blagodati Gospodara svoga kuj l 11 tj . da
kae: 110vo j e od Al lahove dobrote1 ovo j e Al lahova blagodae11 a
2 1 8
t s]' c| I |\1 ' ? |
MES' ELE:
l. Tumaenje spoznaJe blagodati 1 njenog
poricanja;
2. Spoznaja da je ovo prisutno na jezicima kod
mnogih;
3. Nazivanje ovog govora poricanjem blagodati;
4. Postojanje dvije suprotne stvari u srcu u isto
VriJeme.
ako bi se srce okrenulo nekom stvorenj u1 tada bi osoba poini la ovu
vrstu i rka koja je u suprotnosti s potpunim tevhi dom.
2 1 9
ZZ
,.

"Zto ne inite svjesno drge Allahu rvnlmi "(El-Bekara,22.)
1
Rekao je Ibn-Abbas u vezi ajeta: "Njihovo injenje
drugih Allahu ravnim je irk, koji je skriveniji od mravljeg
hoda po crnom kamenu u nonoj tmini. To je da kae:
' Potpuni i man biva kada u srcu nema ni ko osim Al laha1 azze ve
delle1 bez i kakvog sudruga i l i ortaka. Ni j e dozvoljeno zaklinjati se
neim osim Al lahom1 ni ti je dozvol j eno rei : 110nako kako je hti o
Allah i kako j e htj ela nek osoba" i sl i ne reeni ce koje se
upotreblj avaj u na ovaj nai n1 jer se na svim ovim mjestima treba
spominj ati samo Allahovo i me.
lz prethodnoga vi di mo da postoj e dva stepena:
Prvi stepen j e uj edno i stepen potpunosti1 a to j e da se ka.: 11Da
ni j e bi l o Al laha1 ne bi se desi lo tako."
Drugi stepen je samo dozvoljeni stepen1 a to j e da se kae: 110a
ni je bi lo Al laha1 a zatim te i te osobe1 ne bi se desi lo tako" i u
ovome se nalazi tevhi d1 j er je poloaj dotine osobe ui ni o na
manjem stepenu od Allahovog obasi panja blagodati ma1 al i
ovo ni j e potpunost1 pa j e zbog toga i rekao l bn-Abbas:
11Nemoj spomi nj ati u nj oj freeni ci ) ni kakvu osobu.
11
to se tie zabranj enog govora1 za koj eg j e l bn-Abbas rekao: 11 sve

je ovo irk''1 j este kada bi neko rekao: 11Da ni j e bi lo Al laha i te
osobe"1 j er vezni k 11i
11
upuuj e na j ednakost i zmeu dvi j e ri j ei bez
i kakve razl i ke u stepeni ma1 dok ri j e 11zatim
11
upuuj e na kanj enje u
stepenu i li vremenu1 pa je zbog toga upotreba vezni ka 11i
11
u ovim
reeni cama mali i rk.
22 1
'Tako mi Allaha i tvoga ivota - o ovjee - i moga ivota',
ili da kae: 'Da nije bilo njegove kerue, doli bi nam
lopovi' , ili: ' Da nije bilo patke u kui, doli bi nam lopovi. ' Ili
kada bi rekao ovjek svome prijatelju: 'Onako kako je htio
Allah i kako si ti htio' , kao i ovjekove rijei: 'Da nije bilo
Allaha i te osobe' . Nemoj spominjati u njoj (reenici)
nikakvu osobu, jer sve je ovo irk.
"
Biljei ga lbn-Ebi
Hatim.
Od Omer b. el-Hattaba, radijallahu anhu, se prenosi
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi v e sellem, rekao:
"Ko se zakune neim mimo Allahom, on je ve poinio
kufr ili i rk.
"
Biljei ga Tirmizi koji kae da je hadis hasen, dok je
El-Hakim za njega kazao da je vjerodostojan. 1
' Znai1 ko bi svoj u zakletvu potvrdio spomi njui nekoga drugoga
pored Allaha1 azze ve delle1 a zakletva j e potvrivanje govora
spominjui nekoga ko je na uzvienom mj estu kod oba sugovorni ka1
pa j e vadi b spominj ati samo Allaha1 azze ve del le1 pri zakletvama1
j er samo Nj emu pripada mjesto visoanstva u pravom smi sl u1 te
zbog toga je rekao: //On je ve poinio ku f ili irk // Ali zato? P a
upravo zhog nj egovog vel i anja stvorenja na nai n na koj i se velia
samo Al lah1 azze ve del le1 u zakletvama. Kufr i irk koj i su
spomenuti u ovom hadi su su mali irk koj i moe doi i do stepena
veli kog i rka1 a to biva ako bi veliao stvorenje kao to se velia
Al lah1 azze ve del le1 u nekom i badetu.
Postoj i i zakletva neim mimo Al lahom u i zgovoru1 to je takoer
i rk1 pa ak i kada srce ne bi eljelo pravo zaklinjanje. T o biva kod
onih koj i stalno upotreblj avaj u zaklinjanje vjerovjesni kom1 Ka ' bom1
povj erenj em1 evl i j om i sl ino1 i ako on ustvari ne eli da se zakune1
nego mu to ide na j ezi ku i z obi aja kao j ezina greka1 al i j e to i pak
222
t s]' c| I |\1 ' ? |
Rekao je Ibn-Mes' ud: "Drae mi je da se zakunem
Allahom lano, nego da se zakunem nekim drugim iskreno. "1
Od Huzej fe, radijallahu anhu, se prenosi da je
"Ne govorite: 'Onako kako je htio Allah i kako je htio
taj i taj', 2 nego recite: 'Onako kako je htio Allah, a
zatim kako je htio taj i taj. "'
prenosilaca.
Prenosi se da je Ibrahim en-Nehai prezirao da neko
kae: "Traim utoite kod Allaha i kod tebe", a dozvoljeno je
da kae: "kod Allaha a zatim kod tebe". Rekao je: "Govorite:
i rk1 j er je tim dj elom veliao nekog drugog pored Al laha1 azze ve
delle.
' Izgovorio j e ove ri j ei zbog veliine zakletve nekim drugim pored
Allaha1 azze ve del le1 i to je zakli njanje neim drugim mi mo
Nj egovim imenom i rk a to se tie lai1 ona je samo vel i ki gri j eh1
dok je mali i rk vei od veli kog gri j eha1 te bi zbog toga pri j e i zabrao
la sa tevhi dom1 nego to bi i zabrao i skrenost sa i rkom1 j er j e
nagrada za tevhi d vea od gri j eha koj eg ovj ek postie laui1 i to j e
grijeh koj i se posti e injenjem i rka vei od gri j eha proizalog i z lai .
Ova zabrana upuuj e da j e doti no dj elo haram1 j er je ovaj i rk u
hti j enj u mali i rk prema Allahu1 azze ve del le. /Wego recite: 'Onako
kako je htio Alah/ a zatim kako je htio taj i taj'//- j er ri j e 11zatim
11
upuuj e na kanj enj e u hti j enj u1 a sve to opet j er robovo hti j enj e
sl i j edi hti j enj e svoga Gospodara1 Al laha
1
azze ve delle. Rekao j e
Uzvieni Allah: 11A vi ne moete ni ta htj eti ako to Allah1 Gospodar
svj etova1 nee!
11
223
' Da nije bilo Allaha a zatim te osobe' , a nemojte govoriti: ' Da nije
bilo Allaha i te osobe. ' "l
MES" ELE:
J. Tumaenje ajeta i z sure El-Bekare koji govori o
suparnicima;
2. Ashabi su, radijallahu anhum, pojanjavali da
je ajet koji je objavljen u vezi velikog irka obuhvatio i
mali irk;
3. Zaklinjanje neim drugim mimo Allahom Je
irk;
4. Ako bi se neko zakleo neim drugim mimo
Allahom, a iskren je u zakletvi, poinio bi vei grijeh
nego kada bi se zakleo lanom zakletvom;
5. Razlika izmeu veznika " i
"
i rijei "zatim
"
u
izgovoru.
' Ako bi osoba rekla: 1'raim utoi te kod Al laha i kod tebe
11
poi ni la bi i rk u traenj u utoi ta1 koje i ma1 kao to smo naveli1 dvi je
strane: vanjsku i unutranju1 a to su sklanjanje1 dranje1 nada i strah1
kao i srano pri laenje onome kod koga se trai utoi te1 a dostojan
da se prema njemu ine sva ova djela j este samo Allah1 azze ve
del le.
Kada bi prethodnici za neto rekli da ga preziru1 to bi uglavnom
znai lo da je to djelo haram1 a upotrebl j avali bi taj i zraz u pi tanj ima
gdje ne bi bio poseban dokaz.
11 A dozvoljeno je da kae: 11kod Al laha a zatim kod tebe
1
'1 j er se u
ovoj reenici nalazi kanjenj e stvorenja za Stvori telj em.
ZZ+
42. POGL VUE O ONOME KO SE NE ZDOVOUI
ZKLI NJANEM ALLHOM
Od Ibn-Omera, r. a. , se prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ne kunite se svojim
oevima! Ko se zakune Allahom neka bude iskren, a kome
se neko zaklete Allahom neka bude zadovoljan/ a ko se ne
zadovolji, on nije od Allaha.
"
Biljei ga lbn-Madde s dobrim lancem prenosilaca.
' Hadis je opti za svako zaklinj anj e1 bez obzira da li to bi lo pred
kadi j om - sudi j om1 i l i na nekom drugom mjestu1 j er je uzrok
zadovoljstva govorom koj i j e popraen zakletvom upravo velianje
Allaha1 azze ve del le1 j er1 zaista Allahovo veli anj e u robovom srcu
ini roba da povj eruje onome ko mu se zakune Allahom1 pa ak i ako
bi ovaj slagao1 a dozvoljeno mu j e i da se ne oslanja na njegovu
zakletvu1 ali ne smi j e pokazati to nezadovoljstvo zbog velianja
Allaha1 azze ve delle1 i da svoj tevhi d i velianje Allaha1 subhanehu1
uzme za sebe1 a la onoga koj i mu se lano zakleo Allahom na njega.
/ ko se ne zadovoli// zakletvom //on mje od Alaha. // Ove ri j ei
upuuj u da je nj egovo djelo od vel i ki h gri j eha.
ZZ3
ZZO
t s]| c| I |\1 | ? |
MES' ELE:
l . Zabrana zaklinjanja oevima;
2. Naredba onome kome se neko zakune da bude
zadovoljan;
3. Prijetnja onome ko ne bude zadovoljan.
43. POGL VUE O RUEIMA:
. ONAKO KKO JE HTIO ALLH l KKO Sl Tl HTIO" 1
Prenosi se od Kutejle da je doao neki
idc kod
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao:
"Vi inite irk govorei: 'Onako kako je htio Allah i
kako si ti htio', i govorite: 'Tako mi Ka'be', pa im je
naredio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, da
kau kada se budu htjeli zaklinjati: 'Tako mi Ka 'binog
Gospodara', i da kau: 'Onako kako je htio Allah, a
zatim kako si ti htio. "'
Biljei ga Nesai i kae da je hadis vjerodostojan. 2
On takoer biljei predaju od Ibn-Abbasa da je neki
ovjek rekao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem:
"Onako kako je htio Allah i kako si ti htio.
"
Pa mu je
rekao: "A zar si me Allahu uinio ortakom? Nego reci:
'Onako kako je samo Allah htio. " '
lbn-Madde biljei predaju od Tufejla, Aiinog brata
po majci, da je rekao:
' To bi bio irk u i zgovoru kao i irk u hti j enj u1 a oba i rka ulaze u
mali i rk.
lz ovog hadisa da se zaklj uiti da ponekad sl j edbenici svoj i h strasti
razumi j u pravu i sti nu i ta j e tano1 pa kada razumi j e i spozna ta je
tano1 tada mu postaje obaveznim da se usmjeri ka njemu1 j er je
muslimanu vadi b da primi i sti nu od koga ona god bi la1 pa ak ako bi
ta osoba bila i
i dov i li krani n.
ZZ
izl i | e.Ae4ilzt|t Ale ej|
uvidio sam kao da sam doao do neke grupe
idova pa
sam im rekao: 'Zaista ste vi narod, samo da ne govorite:
' Uzejr je Allahov sin'. Oni su rekli: 'Zaista ste i vi narod,
samo da ne govorite: 'Onako kako je htio Allah i kako je
htio Muhammed. ' Zatim sam proao pored grupe
krana, pa sam rekao: 'Zaista ste vi narod, samo da ne
govorite: 'Mesih je Allahov sin. ' Oni su rekli: 'Zaista ste
i vi narod, samo da ne govorite: 'Onako kako je htio
Allah i kako je htio Muhammed. ' Kada sam osvanuo
ispriao sam ovo nekome, zatim samo otiao
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i obavijestio
ga o onome to sam vidio, pa je rekao: 'Jesi li o tome
ikoga obavijestio?' Rekao sam: 'Jesam. ' Pa je zahvalio
Allahu i pohvalio Ga, a zatim je rekao: 'A zatim, zaista
je Tufejl vidio u snu ono to je obavijestio neke od vas, i
zaista ste vi izgovorili rije koju vam nisam bio u stanju
zabraniti zbog toga i toga, pa nemojte govoriti: 'Onako
kako je htio Allah i kako je htio Muhammed', nego
recite: 'Onako kako je samo Allah htio. "'1
' Hadis upuuj e da sl j edbenici svoji h strasti1 kao i sl j edbenici drugih
vj era1 uzvraaj u ponekad slj edbenicima i stine navodei im da i oni
i maj u neke pogreke i nei spravnosti kao i oni u svojoj vj eri1 pa ako bi
mu neko doao na taj nain1 onda bi mu bi l a obaveza prihvatiti
i sti nu1 a ne da je odbaci zbog injeni ce to j e onaj koj i mu je doni o i
ukazao na nj u jedan od onih koj i je na neispravnom putu.
Na ova pi tanja malog i rka upuuj e kraj hadi sa: /// zaista ste vi
izgovoril rie koju vam nisam bio u stanju zabraniti zbog toga i
toga. //i rk u i zgovoru j e doao postepeno1 a to se tie veli kog irka1
njega j e Poslani k1 sal l al lahu alej hi ve sel l em1 zabranio j o od samog
poetka poslanstva u potpunosti1 i ni j e dozvoljeno odgaanj e
nj egovog negiranj a i zabranj i vanj a1 a to se tie irka u i zgovoru1
nekada je korisno - a ovo je preuzeto iz poznavanja i razumijevanja
228
t s]' c| I |\1 ' ? |
MES' ELE:
l .
idovi poznaju mali irk;

2.
ovjekovo razumijevanje ako bude rije o

prohevima;
3. Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: "A
zar si me Allahu uinio ortakom?
"
pa kako je onda tek
sa onim koji kae:
"O voo svih vjerovjesnika, oslon e moj,
ti si Allahova vrata i od tebe zavisim
na mom dunjaluku i ahiretu.
O Allahov Poslanie, uzmi me za ruku,
ne ini mi teou olakicom,
niko osim tebe, o kruno svih civilizovanih";
4. Ovo nije od velikog irka, jer je rekao: "Rije
koju vam nisam bio u stanju zabraniti zbog toga i
toga";
5. Istinit san je jedan dio objave;
6. Ponekad bude uzrokom prepisivanja nekog
prop1sa.
da ' veta l mi si onarstva) kao i davanj a prednosti vani j em od manje
vanoga - da se neki propisi odgode za neko vri jeme1 kako bi se
postigla vee kori st1 dok ne postoji ni kakva kori st u ostaj anj u veli kog
irka meu lj udima.
229
230
44. KO BUDE PSOVAO VRUEME, ON JE UZNEMI RIO
ALLHA 1
W 7
1 ~
,
Cl '. - , J: l -
J . J .
. Postoji samo ivot na zemaljski, ivimo i umirmo, jedino nas

vrjeme niti.
"
(Ajet) (El-Dasija, 24.) 1
' Psovanje vremena je od ri j ei koj e ni su dozvolj ene a udal j avanj e od
nji h je vadi b. U potreba ovi h ri j ei se kosi sa potpunou tevhi da1
to je pri sutno kod veli kog broja neznali ca1 j er kada im se u vremenu
dogodi neto to ih ne raduj e1 oni psuj u to vri j eme i umanj uj u nj egovu
vri j ednost1 te njemu pri pi suj u zl o1 prokli nj u taj dan1 godi nu i l i mj esec1
a ono u to nema sumnje1 j este da nj i hova psovka ni j e usmj erena ka
vremenu1 j er vri j eme ne radi ni ta samo po sebi1 nego se radi s nj im1 a
onaj koj i ga usmj erava i odreuj e j este Allah1 azze ve delle1 te onaj
ko bi psovao vri j eme vrij eao bi Al laha1 azze ve delle.
Psovanj e vremena ima svoje stepene1 a najvei stepen j e kada ga
prokl i nje.
Ne smatra se psovanjem vremena kada se za neku godi nu kae da je
estoka1 i li kada se za neki dan kae da j e crn1 i li da j e neki mj esec
zamoran1 i sli no1 j er je sve ovo povezano1 tj . dotini dan je bio teak
za njega lino - onoga koj i govori1 i li je taj dan bio crn za nj ega1 to
znai da je ovim hti o opisati ta se njemu dogodi lo u tom asu i na
koj i nain1 i on time opi suj e samo svoje stanje1 a ne opi suj e taj dan ni
sa l i j epim1 ni sa runi m osobinama.
23 1
"Rekao je Uzvieni Allah: ' Vrijea me Ademov sin, psuje
vrijeme, a Ja sam vrijeme, prevrem no i dan.
U drugoj predaji je dolo:
"Ne psuj te vrijeme, jer Allah je vrijeme. "2
MES' ELE:
l . Zabrana psovanja vremena;
2. Psovanje vremena se naziva uznemiravanjem
Allaha;
3. Razmiljanje o njegovim rijeima: " . . . jer Allah je
vrijeme
"
;
4. Osoba opsuje, iako to ne eli iz svog srca.
Pri pi si vanje nekih stvari vremenu j e od muriki h osobi na1
protivni ka tevhi da1 i z ega zaklj uuj emo da j e osobina vjernika da
sve stvari pri suj u Al lahu1 azze ve del le.
' / . . a }a sam vieme// ne znai da j e vri j eme j edno od Al lahovih1
azze ve del le1 imena1 al i ga j e povezao s onim to j e pri j e nj ega1 a to
j e /psuje vieme/j j er j e prava stvarnost da vrijeme ne posj eduje
ni ta1 ni ti j e u stanj u ta uini ti1 tako da j e psovanje vremena
psovanje Al l aha1 j er Al lah1 azze ve del le1 radi u njemu ta eli
onako kako to nalae Nj egova mudrost.
/ . . prevem no i dan/j j er su i no i dan vrij eme1 a Al lah1 azze ve
del l e1 j e taj koji i h prevre i oni nemaj u ni kakvu mo1 te onaj ko bi ih
opsovao1 opsovao bi onoga koj i i h prevre.
232
45. POGL VUE O I MENOVANU NEKOGA
SUDUOM SVI H SUDUA 1
"Zaista je najodvratnije ime2 kod Allaha ima ovjek
koji se nazvao vladarem svih imetaka; niko nije vladar
osim Allah.
"
ejh j e1 rahimehul lah1 napomenuo da nazivanj e nekoga imenima
koj a dol i kuj u samo Al lahu1 azze ve del le1 ni j e dozvolj eno1 j er iz
tevhi da proi zi lazi da se njima ne nazi va1 ni ti opi suj e1 ni ko do Al l ah1
azze ve delle.
I 11
Najprezremje i najnie ime
1
kod Al laha j e ovjek koj i se nazvao
vladarem svih imetakai //niko mje vladar osim Alah/j j er samo Al lah
posj eduje pravu vlast i u ovom imenu bi bi lo nazivanj e l j udskog bia
neim ega je samo Al lah dostoj an1 j er onaj ko vlada svim imecima j e
samo Al lah1 azze ve del le1 a imetci i dobr a su mnogobroj na1 dok se
za ovjeka kae da j e vlasni k samo neeg odredenoga1 a ne da vlada
SVIme.
Takoder i vl ast koj a se odnosi na i zvravanj e naredbi i nadmo1 u
kojoj ovjek ima samo j edan udi o na Zeml j i1 a ne na i tavoj planeti1
tako da se za onoga koj i neto posj eduj e od imetka i li vlasti kae
vladar i to se nj egovo vladanj e vezuj e za odredene stvari1 kao: vladar
te i te drave1 i li vladar tog i tog i slino.
A to se tie opteg i zgovaranj a: Vladar svi h imetaka1 ovo se smi j e
odnositi samo na Al laha1 azze ve delle1 j er tevhi d obavezuj e da se
tim imenom ne naziva ni ko do Al lah1 azze ve del l e1 i da se ni ko ne
ZJJ
ah. ' "
izli| e. Ae4ilztit A|e ej|
Rekao je Sufan: "To je isto kao kada kau ' ahan
U drugoj predaji stoji:
"
ovjek na kojeg e se Allah najvie rasrditi na Sudnjem

danu i koji e biti na najgorem stepenu B B B "1
Rijei "najodvratnije ime
"
znae da je ono
najprezrenije.
MES" ELE:
l . Zabrana imenovanja vladarem svih imetaka;
2. U istom znaenju je i primjer kojeg je naveo
Sufan;
3. Podro
b
no razmilj anje o prijetnji koja je dola
za ovo i njemu slino, iako se pouzdano zna da srce
nije eljelo to znaenje;
4. Prisjeanje da je sve ovo zbog ukazivanja
Allahove, azze ve delle, slave.
raduj e tim imenom1 pa i ako bi naao to i me u nekoj knj i zi nemoj ga
prenositi onako kako si ga naao napisanog.
' Razlog koj i ga j e uinio da Al lah bude na nj ega najvi e srdi t1 kao i
to to e biti na najgorem poloaju1 jeste to se poi stovjetio sa
Al lahom1 azze ve delle1 u imenovanj u ovi m i menom.
234
46. POGL VUE O POTIVANJU ALLH OVI H, AE VE
D
ELLE, I MENA, KO l MUENJAU I MENA ZBOG

TOGA 1
Od Ebu-
urejha se prenosi da mu je nadimak bio

Ebul-Hakem,z pa mu je rekao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem:
' U ovom poglavlj u se nalaze neki l i j epi naini ponaanj a koj i moraj u
da proi zi laze i z vjerni kog srca1 kao i sa nj egovog j ezi ka u odnosu
prema Allahu1 azze ve del le. Ova l i j epa ponaanja i i skazivanje
potovanja su ponekad samo pohvalna1 dok nekad bi vaj u
obavezni maj moramo potovati Allahova imena i svojstva kako i h ne
bi dovodi li u rune pozi ci j e i kako se ni ko ne bi nj i ma nazi vao.
' El -Hakem je j edno od Allahovi h1 azze ve delle1 i mena1 a Allah1
azze ve del le1 ni ti je rodio1 ni ti je roen1 i ne pri lii nekome da se
naziva ocem El -Hakemovim ( ebu znai otac) . Takoer1 i sa druge
strane1 ri j e el-hakem se odnosi na onoga koj i ne gri jei u presudama
izmeu oni h koj i se parni e1 a ovo se i pak vraa na onoga ko
posj eduje sud1 a to je samo Allah1 azze ve del l e1 dok je ovjek sudac
samo kao sljedbeni k1 pa ga j e zbog svega toga Vj erovj esni k1
sallallahu alejhi ve sellem1 i ukorio za nadimak. Zatim j e Poslani k1
sallal lahu alej hi ve sellem1 poj asni o da samo Allahu1 azze ve delle1
pripada to i me i da samo Nj emu pripada potpuni sud1 na osnovu
ega se vidi da potpuni i naj pravedni j i sud ni j e ni kod koga osim kod
Allaha1 azze ve del le.
Nakon ti h ri j ei ovjek je poj asni o razlog zbog kojeg su ga nazivali
tim imenom: '' Pa je odgovorio: 'aista/ kada hi se moj narod u
neemu raziao/ dol hi kod mene i ja hih im presudio/ tako da su
obje strane bile zadovolne; na to je rekao:
'
to li je to bjepo!w-
235
iz|ih e.Ae4ilztit A|e ejh
"Samo je Allah El-Rakem i samo Njemu pripada sud.
"
Pa je odgovorio: "Zaista, kada bi se moj narod u neemu
raziao, doli bi kod mene i ja bih im presudio tako da
su obje strane bile zadovoljne.
"
Na to je on rekao: "
to
li je to lijepo! Koju djecu ima?
"
Odgovorio je: "
urejha,
M us lima i Abdullaha.
"
Zatim je upitao: "Ko je od njih
najstariji?
"
Rekao sam: "
urejh.
"
Rekao je: "Onda si ti
Ebu-
urejh.
"
Biljei ga Ebu-Davud i drugi.
MES' ELE:
1. Potovanje Allahovih imena i svojstava, pa ak
i ako ne bi imao to na umu;
2. Mijenjanje imena radi toga;
3. Za nadimak se uzima ime najstarijeg sina.
I zmi ri o bi obje strane1 ali1 da li im je sudi o po Al lahovom zakonu i l i
po svome nahoenj u? Odgovor j e da im j e sudi o po svome nahoenj u.
//'
to l je to lijepo/! Koju djecu ima!' Rekao je: '
urejh/ Muslim i
Abdulah. ' Rekao je: 'Ko je od njih najstanji!' Rekao sam: '
urejh. '
Rekao je: 'Onda si ti Ebu-
S
urejh. l// Zbog ovoga kaemo da ni je od
l i j epog ponaanj a da osoba nazove nekoga i menom El -Hakem i l i El
Hakim i sl i no tome1 osim ako bi osoba koj u naziva ti m imenom
sudi la i i zvravala Al lahove1 azze ve del le1 naredbe1 i tada bi to bi lo
dozvolj eno1 i ne bi bi lo ni kakve smetnje1 j er je Al l ah1 azze ve del le1
opi sao onoga ko sudi po Nj egovom zakonu kao haki ma - sudi j u.
ZJ
4 7. KO SE BUDE ALIO NEIM U EMU SE
SPOMI NE ALLHOVO I ME, KUR" AN I Ll POSLNI K 1
7 W . + 1 1 1 * ~ e~ ~
*
,) JJ 0J _J ,;=-
)J

* ~+ > +

'
. A ako Ih zaplta, oni siguro ri: ' Ml smo samo rzgovarli l

zabavljali se. ' Reci: ' Zr se niste Allahu l rjei ma Njegovi m l
Poslanlku Njegow rgali? Ne Ispravajte sei Jasno je da ste
nevjericima postli nakon o ste vjerici bill . ' (Et-Tevba, 65. )2
' Tevhi d j e pokoravanj e1 povinovanje1 prihvatanje i velianje1 dok su
ismi j avanje i ala neim u emu se nalazi spomi njanje Al laha1
Kur ' ana i li Poslani ka1 sallal lahu alej hi ve sellem1 suprotni i rue
stvarnost tevhi da1 jer j e to suprotno velianj u i biva veli kim kufrom
prema Al lahu1 azze ve del le1 ali uz j edan odreeni uvij et1 a to je da
nj egova ala - umanj i vanje od vri jednosti1 igra i i smi j avanje - bude
na raun Al laha1 azze ve delle1 Poslani ka1 sal l al lahu alejhi ve
sellem1 i li Kur ' ana. U ovo se ne ubraj a si tuaci j a ako bi se neko
i zigravao vjerom1 jer u toj si tuaci j i postoj i detaljno pojanjenje1 pa
ako se bude ali o na raun i sl ama1 onda je on kafir1 ali ako bi
aljivdi j a1 onaj koji prokli nj e i l i se i smi j ava vj erom1 ali pod tom
vj erom podrazumi j eva vjeru onoga s koj i m se ali1 a ne mi sl i ti m
svojim djelom na i slam uopte1 tada se nj egovo i smi j avanje ne bi
odnosi l o ni na jedan od tri spomenuta sl uaj a.
' Rekao j e Uzvieni Allah: "A ako ih zapi ta1 oni e siguro rei: 'Mi
smo samo razgovarali i zabavljali se.' Ri : 'Zar se niste Allahu i
237
izli| e.Ae4ilztitA| a ej|
Od Ibn-Omera, Muhammed b. Ka' ba, Zej d b. Eslema
i Katade - njihovi hadisi su se uklopili jedan u drugi - se
prenosi da je neki ovjek rekao prilikom pohoda na Tebuk:
"Nismo vidjeli nikoga kao ove nae karije - uae
Kur'ana - da imaju vie elje za stomacima, niti da su
laljiviji od njih, niti plaljiviji prilikom susreta
"
,
mislei na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i
karije. Na to mu je rekao Avf b. Malik: "Lae, ti si
munafik. Ja u obavijestiti Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi v e sellem.
"
Avf je otiao do Allahovo g
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako bi ga
obavijestio. Meutim, Kur'an ga je ve prestigao. Nakon
toga je doao taj ovjek kod Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, a ovaj je ve bio krenuo na
put uzjahavi svoju devu. "O Allahov Poslanie, mi smo
se samo zabavljali priajui putne prie, kojima smo
ublaavali zamor na putu
"
, rekao je.
Rekao je Ibn-Omer: "Kao da ga gledam objeenog o
kolan deve Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, dok mu je kamenje ranjavalo noge, i samo je
govorio: "Mi smo samo razgovarali i zabavljali se.
"
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi mu
rijeima Nj egovim i Poslaniku Nj egovu rugali ? Ne ispriavajte sei
J asno je da ste nevjericima postali nakon to ste vjerici bili.'" Ovaj
aj et je oi ti dokaz da je onaj ko se bude i zi gravao Al lahom1
Poslani kom i li Nj egovim1 azze ve delle1 ajetima ( vjerskim
obi lj ej i ma) 1 Kur ' anom - pravi nevj erni k1 i da mu nee vri j edi ti
nj egovo i spri avanj e da se samo al i o i igrao1 nego j e on nevjerni k bez
i malo sumnje.
Aj et j e objavljen u vezi munafi ka1 dok se kod pri padni ka tevhi da ne
nalazi i zi gravanje uopte.
238
t s]' c| I |\1 ' ? |
odgovarao:
JJj' ' .)j 0:
"Zar se niste
Allahu i rijeima Njegovim i Poslaniku Njegovu
rugali?
"
, niti bi se obazirao na njega, niti bi ta dodavao
na njih.
"
MES" ELE:
1. I ona je zaista velika, a to je - ko se bude alio s
ovim, on je nevjernik;
2. Ovo je znaenje ajeta koje se odnosi na onoga
ko bi to uradio, bez obzira ko on bio;
3. Razlika izmeu nemimeta i savjetovanja u ime
Allaha i Njegova Poslanika;
4. Razlika izmeu opratanja kojeg Allah voli i
estine protiv Allahovih neprijatelja;
5. Postoje neke isprike koje ne prilii da budu
primljene.
239
240
-l - . l .i-1 , . ' , -.
0
- ' , ,
; - . . t' }.
... 4 _ " )
o
.. J
" . . .
"Kad ga obaspemo milou Naom, poslije nesre koja ga
zadesi, on govor: ' Ovo sam i zasluio ...
' "
(Fussilet, so. ) .
Rekao je Mudahid: "Ovo je zbog mog rada i ja ovo
zasluujem s punim pravom. "l
Rekao je Ibn-Abbas: "Hoe da kae: ' Od mene je' .
"
Rekao je Uzvieni:
"Govoro je on: ' Ovo t imam stekao sam znanjem svojim. ' " (EI
Kasas, 78.)
Rekao je Ka tade: "Svojim poznavanjem naina zarade. "l
' Znai da on ima pravo na tu blagodat i da Al lah1 azze ve del le1 ni j e
taj koji mu j e dao i z Svoj e dobrote sve to ima1 j er samo On daj e sve
blagodati1 tako da u ovu grupu lj udi o koj ima je sputen ajet ulaze
dvi j e vrste:
oni koj i neto sami sebi pri pi suj u1 i ne pri suj u to Allahu1 azze ve
delle1 uoptej i oni koj i sebi pri pi suj u sa strane zasl uge videi samog
sebe dostojnim toga kod Allaha1 azze ve del le1 kao to se deava
kod nekih koj i su se zavarali .
Rbovo djelo je samo uzrok1 iz kojeg ponekad ne proizi lazi ni ta1 dok
se nekad desi da ima neki udi o Al lahovom1 azze ve delle1 dozvolom1
tako da se sve vraa na Al lahovu dobrotu koj u daje kome On hoe.
24 1
izl | | e.Ae4|lztit A|a ej|
A rekli su drugi: "Jer je Allah znao da sam ja dostojan
toga.
rr
I ovo je znaenje Mudahidovih rijei: "Dobio sam ga
zbog poasti.
rr
Od Ebu-Hurejre se prenosi da je uo Allahovog
Poslanika kako kae:
"Bila su tri ovjeka iz Benu-Israila: gubavac, elo i
slijepac, pa je Allah htio da ih iskua, te im posla jednog
meleka koji doe gubavcu i ree: '
ta bi najvie volio?'
'Lijepu boju i lijepu kou i da od mene ode ono zbog ega
' Ovo se deava kod mnogi h koj ima j e Al lah1 azze ve del le1 dao
bogatstvo i koj i su se upusti li u veli ku trgovi nu1 tako da e nai neke
od nj i h kako sam sebi pri pi suj e neke stvari1 pa kae: 11) a poznajem
naine kako da zaradim'
1
i sl i no1 i l i pak kada doe na neki poloaj
govori : 110vo je zbog mog truda .. /
1
Zatim je naveo dugi had is od Ebu-H urej re1 a ono na to on upuuje
j e zai sta j asno1 kao i da j e Allah1 azze ve delle1 i zl i j eio ovu troj i cu a
zatim ih obogatio i z Svoje dobrote1 al i nakon to ih je i zl i j eio1
dvoj i ca od nj i h su pri pi sal i blagodat sami m sebi1 dok je trei blagodat
pri pi sao Allahu1 azze ve del le1 pa ga je Allah nagradio dobrim1 te
mu dao da blagodat koj u je dobio i dalje ostane pri njemu. to se tie
prve dvoj i ce1 nj i h je kazni o. Ovakva je Al lahova blagodat1 daj e je
kome On hoe1 zatim uini da ta blagodat ostane kod koga On eli1
a oduzi ma je od koga el i .
Od uzroka opstanka blagodati j este da rob velia svoga Gospodara i
da zna da je dobrota u Allahovoj ruci1 a da je blagodat samo
Al lahova blagodati i potpunost tevhi da j e da rob bude svjestan svoje
potrebe i si romatva prema Al lahu1 azze ve delle1 i da on nema
ni kakvo pravo kod Allaha1 azze ve delle1 nego je Al lah nj egov
Gospodar Koj i i ma pravo da bude oboavan1 hvaljen i velian od
strane Svoj i h robova1 kao i da Ga spomi nj u i sve blagodati Nj emu
pnpl SUJ U.
242
t \ [ ' c| I |\1 ' ? |
se narodu gadim', odgovori on. Pa ga je po tra o i od
njega je otila neistoa te je dobio lijepu boju i lijepu
kou. Zatim ga je upitao: 'Koji ti je imetak najdrai?'
Odgovorio je: 'Deve ili krave' (nije bio siguran Ishak),
pa je dobio devu koja je bila u desetom mjesecu
trudnoe. Rekao mu je: 'Allah ti dao beriet u njoj. '
Potom je doao elavome i rekao: '
ta bi najvie volio?'
'Lijepu kosu i da od mene ode ono zbog ega se narodu
gadim', odgovorio je. Po tra o ga je i od njega je to otilo.
Dobio je lijepu kosu i lijepu kou. Upitao ga je: 'Koji ti
je imetak najdrai?' Rekao je: 'Krave - ili deve'. Pa je
dobio steonu kravu i reeno mu je: 'Allah ti dao beriet u
njoj. ' Zatim je doao slijepcu i upitao ga: '
ta bi najvie
volio?' Ree: 'Da mi Allah vrati vid kako bih vidio
narod', pa ga je potrao i Allah mu vrati vid. On mu ree:
'A koji ti je imetak najdrai?' Ree: 'Ovce'. Pa je dobio
sjanjenu ovcu. Sve ivotinje su se ramnoile, pa je ovaj
imao dolinu deva, drugi dolinu krava, a trei je imao
dolinu ovaca. Rekao je: uzatim e doao gubavcu u
svome liku i obliku i rekao mu: 'ovjek sam siromah i
putnik, nestalo mi je namirica na putu i danas mi ne
moe pomoi niko do Allah, a zatim ti. Molim te Onim
Koji ti je dao lijepu boju i lijepu kou i imetak da mi da
jednu devu kojom bi se potpomogao na putu. ' Odgovorio
mu je: 'Potrebe su velike. ' Tada mu ree: 'Kao da te ja
znam. Zar nisi bio gubav, zbog ega se narodu na tebe
gadilo, siromaan, pa ti je Allah, azze ve delle, dao
imetak?' On odgovori: ' Ovaj imetak sam ja naslijedio
od svojih predaka. ' 'Ako si slagao, Allah te vratio u ono
to si bio', rekao je. Zatim je doao kod elavoga u
svome liku pa mu ree isto to i ovome, a ovaj mu
uzvrati isto onako kako mu je i onaj uzvratio, pa mu
243
iz|i| e.Ae4|lztit A|a ej|
ree: 'Ako si slagao, Allah te vratio u ono to si bio. '
Zatim je doao kod slijepca u svome liku, pa mu ree:
'
ovjek sam siromah i putnik, nestalo mi je namirica

na putu i danas mi ne moe pomoi niko do Allah, a
zatim ti, pa te molim Onim koji ti je vratio vid da mi
da jednu ovcu kojom bi se potpomogao na putu. '
Odgovorio mu je: 'Bio sam slijep, pa mi je Allah vratio
moj vid. Uzmi ta hoe, a ostavi ta hoe, jer, tako mi
Allaha, neu ti prigovoriti danas ni za ta to uzme
radi Allaha. ' Pa mu je rekao: 'Zadri svoj imetak. Vi ste
samo iskuani. Allah je zadovoljan tobom, a rasrdio se
na tvoja dva prijatelja.
"
Z++
Biljee ga Buharija i Muslim.
MES' ELE:
l . Tumaenje ajeta;
2.
ta znai: ! ,'"Ovo sam i zasluio

"
;
3.
ta znae rijei: g J
(
'"Ovo to Imam,
^ * ^
stekao sam znanjem svojim, tako ja mislim.
"
;
4.
ta se sve nalazi u ovoj udnoj prii od velikih

pouka.
jrw
'
wl .e= wl

11
l kad im je On darvao zdrava potomka, oni su izjednaili
drge s Njim u onome to i m On daje - a Allah je vro .
visoko iznad onih koje Njemu smatraju ravnima l
11
(El-E' araf, 190.)
Rekao je lbn-Hazm: "Sloili su se da je svako ime u
kojem se spominje robovanje nekome pored Allaha haram,
kao Abdul-Amr (Amrov rob), Abdul-Ka'ba i slino, osim
imena Abdul-Muttalib. " I
' Rekao j e l bn-Hazm: "Sloi l i su se" - znai1 uenjaci su saglasni1
shodno znanj u koje j e do nj ega dolo1 da je nazivanje nekoga nei j i m
robom1 a ne Al lahovim - haram1 a bi lo je haram i u svim zakonima
pri j anj i h vjerovjesni ka1 j er se u tom imenu blagodat pri pi suj u
nekome drugom pored Al l aha1 azze ve del l e1 a takoer u tome bi bi lo
i loe ophoenj e prema Allahu sa strane Nj egovog gospodarstva i
prava na oboavanje1 a i samo pri pi sivanj e prava na ropstvo lj udima
je greka takoer i sa strane nj egovog znaenj a.
" . . . osim imena Abui -Muttal i b" - u ovom pi tanj u se ni su sloi li1 j er
su neki uenjaci rekli da j e nazi vanj e tim imenom nakon Muttal i ba
pokueno1 ali da ne dostie do stepena haramaj i ovo mi l j enje ni j e
tano1 a ono i me dokazuj u svoje mi l j enje j e potpuno sl abo1 j er j e
Vjerovj esni k; sal l al l ahu alej hi ve sel lem1 rekao: ''Ja sam vjerovjesnik i
to mje la ja sam Ahdui-Mutta!hov sin ' i ovo je dolo samo sa
strane obavjetenja u kojem se ne nalazi direktno pri pi si vanje
ropstva nekom stvorenju1 a poglavl j e u arapskom j ezi ku o
obavjetavanj u j e iroko poglavl j e koj e obuhvata mnoga znaenj a.
Z+J
izli| e.Ae4ilztit A|e ej|
Od Ibn-Abbasa se prenosi da je rekao u vezi ajeta: "Kada
ju je Adem oblj ubio, ona je zatrudnjela, pa im je doao
lblis i rekao: 'Ja sam va saputnik koji vas je izveo iz
Denneta. Ili ete mi biti pokorni ili u uiniti da ono
dobije rog od divoj arca, pa kada bude izlazilo iz stomaka
da ti ga razdere. Uradiu, uradiu to,' zastraivao ih je.
' Nazovite ga Abdul-Harisom' . Odbili su da mu se
pokore, te se rodi mrtvo dijete. Zatim je ponovo
zatrudnjela, pa im je on doao i rekao isto to i prije. Oni
odbie da mu se pokore, te se rodi mrtvo dijete. Nakon
toga, ona ponovo zatrudni a on im ponovo doe i
spomenu im. Njih nadvlada ljubav prema djetetu, pa ga
nazvae Abdul-Haris" . Na to se odnose rijei: ==
.t"Oni su izjednaili druge s Njim u onome to im
On daje . . . " Biljei ga Ibn-Ebi-Hatim.
On takoer biljei predaju s vjerodostojnim lancem
prenosilaca od Katade da je rekao: "Izjednaavaju druge s
Njim u pokornosti, a ne u oboavanj u. "
Takoer biljei predaju s vjerodostojnim lancem
prenosilaca od Mudahida u vezi ajeta: "Ako bl nam darvao
zdravog potomka" da je rekao: " Bojali su se da nee dobiti
to se ti e nazivanja neki h ashaba imenom Abdul-Muttal i b1

uenjaci koj i se bave utvrivanjem tani h i njenica u vezi prenosi laca
su rekl i : "Oni koj i su nazvani imenom Abdul -Muttali b1 u pravoj
stvarnosti1 nj i hovo ime je Muttali b1 bez pri pi si vanja ropstva l abd)1
al i j e preneeno kao Abdul-Muttal i b1 j er se to i me rairi lo vie nego
i me Muttal i b1 te j e na taj nai n dolo do greke na tom mjestu. "
246
t s [ ' c| I | + ' ? |
ljudsko bie. Isto znaenje se prenosi i od Hasene, Seida i
drugih. 1
' Miljenje veine prethodni ka j este da j e ova pria u vezi Adema i
Have. Ovo miljenje je zastupao i ej h1 rahimehul lah1 a ri j e
"zdrava" odnosi se na tj elesi i zgled kao i na nji hovu korist od njega.
Izj ednaavanje koje j e spomenuto u ajetu odnosi se na sudjelovanje
dvi je osobe u neemu1 pa su Allahu1 azze ve delle1 pri pisali sudruga
u onome to im je On dao1 j er su se pokori l i ej tanu imenovanjem
djeteta Hari som, a Haris je ime ej tanova.
Ovo njihovo grij eenje ni j e bi lo po prvi put1 nego se ono desi lo i prije,
kao to je dolo u hadisu u kojem stoj i da je Vj erovjesni k; sal l al lahu
alej hi ve sellem1 rekao: 'Vva puta ih je prevario. " l to j e bi lo zbog
toga to su ga i zj ednai li sa Al lahom u pokornosti .
Optepoznato j e da j e svaki grj eni k pokoran ejtanu1 i rob ne poini
ni jedan grij eh1 a da ne uini neto od irka ( poistovjeivanj a) u
pokornosti .
Nj ihova pokornost ej tanu na ovom mjestu ne podrazumi jeva
umanj ivanje od nj ihovog poloaj a, ni ti da su poi ni l i irk prama
Al lahu, azze ve delle1 nego je to samo poi stovjeivanje u pokornosti.
Vj erovj esnicima j e bi lo dozvolj eno injenje nekih mali h pri j estupa,
kao to to znaj u uenjaci1 jer oni ne nastavljaj u injenje ti h gri j eha,
nego ure u kaj anj u Allahu, azze ve delle1 tako da nji hovo stanje u
pokorosti i i badetu nakon poinj enog gri j eha biva samo jo veim i
boljim nego to je bi lo pri j e, i sve ovo uenjaci dobro znaj u. i rk koj i
se na ovom mj estu spomi nje se odnosi samo na poistovjeivanje u
pokornosti, i on ne dostie do malog irka1 a oni su daleko od toga.
247
izl | | e.Ae4ilztit Ala ej|
248
MES' ELE:
1. Zabrana svakog imena u kojem se nalazi
pripisivanje gospodarstva nekome drugome pored
Allaha;
2. Tumaenje ajeta;
3. Ovo se naziva irkom samo sa jezike strane, a
ne misli se na stvarni irk;
4. Allahovo darovanje nekom ovjeku zdrave
djevojice je od blagodati;
5. Prethodnici su navodili razliku izmeu irka u
pokornosti i irka u ibadetu.
t!
_
J

l
i
J
)
J
.
J
Al lah Ima najljepa imena l vl Ga zovite njima, a klonite
se onih koji iskru Njegova imena. (El-Earaf, 180.) l
Spomenuo je lbn-Ebi-Hatim da je Ibn-Abbas, u vezi ajeta
t!
_
J

n Iskru Njegova Imena" , rekao:
1
1
ine irk. 1 1
Od njega se prenosi da je rekao: 1
1
Uzeli su ime za Lata
od rijei ilah - bog, a za Uzaa od rijei aziz. 1 1
' Naj l j epa imena1 koja su dostigla vrhunac lj epote1 pri padaj u samo
Allahu1 azze ve del le1 i to s puni m pravom.
"l vi Ga zovi te njima"- naredba1 a dova m dozivanje u ovom ajetu je
protumaeno kao pohvalj ivanje i i badet1 tako da Ga oboavamo
preko ovi h preli jepi h imena i onoga to su obuhvati la od uzvienih
svojstava. Neki su to protumai li kao traenj e i molbu1 tj . kada nam
neto treba1 okreemo se ka Allahu kako bismo to dobi li1 te Ga
mol imo imenima koj a sadre ono to nam treba1 i oba znaenja su
1spravna.
Ri je "njima" znai da se Allahu pri bli avamo preko nj i h.
"A klonite se onih koj i iskreu Nj egova imena" - ostavite i h se1 i ovo
znai da je muslimanu vadi b udalj i ti se od stanja onih koji i skreu
Allahova1 azze ve delle1 imena.
Iskrivlj avanje Allahovi h imena podrazumi j eva skretanje
udaljavanje od nj i hovog pravog znaenja ka nekom koj e ne pri lii
Allahu1 azze ve del le1 i ovo i skrivlj avanj e ( i lhad) ima SVOJ e
stepenove.
249
Od Ea' mea se prenosi da je tekao: " Ubacuju u njih
ono to nije od njih. " l
' Od stepenova i skrivlj avanja Al lahovi h imena i svojstava j este kada
se [j udi1 koji su ustvari samo robovi1 nazovu Al lahovim imeni ma1 kao
to su murici uzeli i me za Lata od i lah1 a za Uzaa od Aziz1 i sli no.
U i skri vljavanje Al lahovi h imena ulazi i pri pi sivanje Allahu1 azze ve
del le1 djeteta1 kao to j e to sl uaj sa krani ma.
U to ulazi i negiranje Nj egovih imena i svoj stava1 i li negiranje samo
nekih od nj i h1 kao to su radi le dehmi j j e koj i su pretjeralii oni ne
vjeruj u ni u j edno ime od Al lahovih i mena1 ni ti u neko od Nj egovih
svojstava1 osim u postojanje i da On postoj i .
Od iskrivlj avanja j e i skretanj e od nj i hovog postojanog znaenja koje
moramo priznati Allahu1 azze ve delle1 te ih tumae i udaljavaj u od
nj i hovog pravog i vi dlj ivog znaenja i tumae znaenj ima koja nije
dozvol j eno pri pi sati Allahu1 azze ve delle1 dok j e pravi lo kod
i spravnih prethodni ka da se vjeruj e u sva ta imena1 i da i h ne
udaljavamo od nj i hovog j asnog i stvarnog znaenja raznim
tumaenj ima i l i kori stei neka prenesena znaenj a - medaz1 i sli no1
kao to su to uradi le mu ' tezi le1 e ' ari j e1 maturi di j e i jo neke sekte.
Ovo su bi le samo neke vrste i skri vljavanja Al lahovi h i mena.
Ako nam ovo bude j asno i budemo ubi j eeni u ovo1 onda emo vi djeti
da j e neko iskrivlj avanje Al lahovi h imena isti kufr1 dok je neko
bid ' at - novotari j a1 i sve to shodno nekoj od si tuaci ja koje smo
naveli .
Zadnja si tuaci j a je bid ' at i i skriv[j avanje1 al i ne dosti e do stepena
ku fra.
Pi tanja o ovom poglavlj u su veli ka i opi rna j er se povezuj u s
imenima i svojstvi ma1 to j e poznato u poglavl j u o i menima i
svoj stvi ma.
250
t \ [ ' | I | + ' ? |
MES' ELE:
1. Potvrivanje imena;
2. Ona su najljepa;
3. Naredba da Ga zovemo njima;
4. Ostavljanje onih koji se protive tome i koji ih
iskri v ljavaju;
5. Pojanjavanje ilhada - iskrivljavanja Allahovih
imena;
6. Prijetnja onima koji budu iskrivljavali neto od
nj ih.
25 1
Z3Z
51. NE KE SE: " SELM ALLHU. " 1
U Sahihu je dola predaja u kojoj stoji da je lbn-
Mes ' ud rekao:
"Kada smo bili sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve
sellem, govorili smo u namazu: 'Selam Allahu od
njegovih robova, selam tom i tom, ' pa je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem,rekao: 'Ne govorite "Selam
Allahu", jer, Allah je, uistinu, selam. "2
' Ne govore se ove ri j ei j er j e to manj kavost u potpunom tevhi du1
to e rei da je od upotpunj avanj a tevhi da da se ne i zgovaraj u ove
ri j ei1 i to je Al lah neovisan Sam po Sebi od svi h stvorenj a1 dok su
stvorenj a si romana i od Nj ega ovisna: "0 lj udi1 v ste siromasi1 vi
trebate Allaha1 a Allah je nezavisan i hvale dostojan. " l to je u
stvarnosti nj i ma potreban selam - mi r1 spas.
Govori li su ove ri j ei s namj erom pozdravlj anja1 a pozdravl j anje u
ovom eri j atu j e povezano sa znaenj em1 tako da je selam Allahu od
Nj egovih robova kao da su rekl i : "Pozdrav Allahu od Nj egovih
robova"1 i ovo znaenje1 i ako je bi lo i spravno sa strane nj i hove
namj ere1 ni j e bi lo i spravno sa strane i zgovora1 j er ri j ei : "Selam
Allahu od Nj egovih robova" znae: "Neka Ga prati sigurnost od
Nj egovih robova"1 i ovo j e1 bez sumnje1 neispravno i pogreno1 kao i
loe ophoenj e s onim to je obavezno u pogledu Nj egovog
rububi j j eta1 ul uhi j j eta i svoj stava1 pa im je zbog toga Vj erovj esni k
sallallahu alej hi ve sellem1 rekao: " Ne govori te: ' Selam Allahu'1 j er
Al lah j e1 ui sti nu1 Selam. " Ovim ri j eima on i m je zabrani o te ri j ei a
ova zabrana upuuj e da je to dj elo haram.
253
254
MES' ELE:
l. Tumaenje znaenja rijei selam;
2. Ona je pozdrav ljanje;
3. Nije ispravno upuivati j e Allahu;
4. Razlog tome;
5. Njegovo, sallallahu alejhi ve
poduavanje ashaba pozdravljanju
ispravno upuivati Allahu.
sell em,
koje nije
52. POGL VUE O RUEI MA:
"ALLHU MOJ, OPROSTI Ml AKO HOE! " 1
U Sahihu je dola predaja od Ebu-Hurejre da je

"Neka niko od vas ne kae: 'Allahu moj, oprosti mi ako
hoe, Allahu moj smiluj mi se ako hoe, ' nego neka
bude uporan u svojoj molbi, 2 jer Allaha niko ne moe
primorati. "
A Muslim biljei:
l z ovog govora se da razumj eti da onaj ko ih i zgovori ni j e ovisan od
toga da mu se oprosti1 i kao da ne eli da se poti ni i kao da nema
ni kakve potrebe. Ovo j e djelo onih koj i se ohole kao i onih koji ne ele
da budu uz A1 laha1 pa je zbog toga u nji ma nepotpunost tevhi da1 kao
i suprotnost onome to je obavezno robu da uini sa strane
Al lahovog1 azze ve delle1 rububi j j eta1 j er je vadi b pokazati svoj u
bijedu i potrebu prema svome Gospodaru1 i da ni j e neovisan od
A11ahovog oprosta1 bogatstva1 prelaenja preko propusta1
plemeni tosti i dobrote Nj egove1 i zbog ovi h injenica ej h j e naveo
had i s.
Dakle1 neka moli kao neko ko j e potreban1 ponizan i uporan1 a ne
kao neki ko se smatra neovi snim i koj i se oholi . ''er Allaha niko ne
moe primorati' ni ko Ga ne moe ni na ta primorati1 a sve to zbog
Nj egove neovisnosti i bogatstva1 te Nj egovog ponosa1 savladivosti
drugih i moi1 a ovo je opet kao produkt Nj egovi h imena i svojstava.
Z33
izl | | e.Ae4|lztit A|e ej|
"Neka povea svoju elju, jer, Allahu nije teko nita to
podari. "l
MES' ELE:
l . Zabrana izuzimanja u dovi;
2. Pojanjenje razloga za to;
3. Rijei "nego neka bude uporan u svojoj molbi";
4. Poveanje elje;
5. Pojanjenje za tu naredbu.
' Meutim1 to se tie Vjerovjesni kovih1 sallall ahu alejhi ve sellem1
ri j ei : "
i st1 ako Allah htjedne" - ovo ni j e dova uopte1 nego je samo

obavjetenje1 tj . bi e oien1 ako Allah htj edne1 tako da od samog
kori j ena nema veze s ovom mes ' elom.
256
53. NE KE SE: " MOJ ROB l MOJA ROBI NA. " 1
anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao:
"Neka niko od vas ne kae: 'Nahrani svoga gospodara,
oisti svoga gospodara',2 nego neka kae: 'Moj
' Razlog ove zabrane j e to j e l j udsko ropstvo prema Allahu1 azze ve
delle1 stvarno robovanj e1 i li pri si lno i li uz vlasti to opredj eljenj e1 i
ono je potpuno j asno1 j er1 On je Gospodar i On radi ta hoe . . . Dok
rijei ovjeka o svome robu: " Ovo j e moj rob1 a ovo j e moj a robinja"1 u
nji ma pri pi suj e pravo na posjedovanje ropstva samom sebi1 u emu j e
suprotnost potpunom obaveznom l i j epom odnosu prema Allahu1 azze
ve delle1 kao i suprotnost velianj u rububi j j eta1 te naruavanje
l j udskog ropstva prema Allahu1 azze ve delle1 pa je to razlog to su
ove ri j ei zabranjene kod veine uenj aka1 dok j e kod drugih samo
poku eno.
1 U vezi ove zabrane koj a j e dola u ovom hadi su1 uenjaci su se
razi l i pa su neki rekl i : " lz nje proi zi lazi da j e to djelo haram"1 dok su
drugi rekl i : "Zabrana na ovom mj estu upuuj e da j e to djelo
pokueno"1 a do razmi moi laenja j e dolo j er se ovo djelo vee za na
edeb - l i j epo ponaanje1 i ono to je i spravno1 jeste da ni j e dozvoljeno
rei : "Moj rob i moja robi nj a1 i li nahrani svoga gospodara . . . " i sl i no.
to se ti e pri pi si vanj a gospodarstva nad nei m to ni je lj udsko bi e1
u tome nema ni kakvih smetnji1 kao to se kae: "Gospodar kue . . . "1
jer se u ovoj si tuaci j i ne moe poj mi ti stvaro gospodarstvo.
" . . . nego neka kae: "Moj starj ei na i zati tni k" - upotreba
starjeinstva - i ako se zna da j e samo Allah1 azze ve delle1 pravi
Starjeina i Gospodar - uz odreeno pri paj anje ni j e zabranj eno1 j er1
257
starjeina i zatitnik'. Neka niko od vas ne kae: 'Moj
rob i moja robinja', nego naka kae: 'Moj mladi i moja
djevojka, ili moj sluga. "'
MES' ELE:
1 . Zabrana izgovaranj a: " Moj rob i moja robinja";
2. Rob ne govori svome starjeini: " Gospodaru
moj", niti mu se kae: " Nahrani svoga gospodara" ;
3. Poduavanje prvoga rijeima: 1 1 Moj mladi i moja
djevojka, ili moj sluga 1
1
;
4. Poduavanje drugoga rijeima: 1 1 Moj starjeina i
zatitnik1 1 ;
5. Skretanje paznJe na ono to se helo ovim
poglavljem, a to je upotpunj avanje tevhida ak i u
rijeima.
lj udi posjeduj u neko starj einstvo koj e i m doli kuje1 a Al lahu1 azze ve
del le1 pri pada savreno starjei nstvo nad svim stvorenj ima.
Rije "zati tni k" su neki uenjaci dozvol i l i na osnovu ovog hadi sa1 a
neki su rekli da je pokueno1 meuti m1 ispravno j e upotrebl javati
ri j ei starjei na1 zati tni k i sl i no za lj udska stvorenj a uopte1 zbog
injenice da i oni imaj u neku vrstu starjeinstva i zati tni tva1 a sve
to onako kako im dol i kuj e1 i ni su na i stom mjestu kao ri j ei : "Tvog
gospodara1 moj rob i moja robinj a. "
258
54. NE OD BUA SE ONA KO BUDE TRiO
NETO SPOMI NUI ALLHA 1
Od Ibn-Omera, radijallahu anhu, se prenosi da je
rekao:
.
'Ko bude traio utoite kod Allaha, vi mu ga pruite. 2
Ko bude molio u ime Allaha vi mu to podajte. Ko vas
pozove, odazovite mu se. 3 Ko uini neko dobro prema
vama, vi mu to nadoknadite,4 pa ako ne naete nita
Ako neko bude neto mol i o1 i Al laha1 azze ve del le1 uzme kao
sredstvo do eljenoga1 tada ni j e dozvoljeno odbiti tu osobu i z
velianja koje smo duni i skazati prema Al l ahu1 azze ve del l e.
Rekao j e ej hul-islam l bn-Tej mi j j e i j edan broj uenj aka koj i se bave
utvrivanjem tanih injeni ca: " Haram je odbi ti onoga koj i mol i
spominj ui Al laha ako bi se obratio odreenoj osobi i s odreeni m
pi tanj em1 znai1 ako bi se tebi posebno obratio1 i moli o te u ime
Al laha da mu pomogne1 a ti si u stanj u da mu da ono to trai .
Ovo biva l i j epim i pohvalnim dj elom ako se osoba koja neto trai ne
obrati nekome posebno1 kao da pi ta tog1 tog i tog insana. Bi va
dozvol jeni m ako bi se znalo da osoba koj a trai hoe da i slae
ponekad.
Onaj ko bude traio utoi te kod Al laha1 on trai utoi te kod
naj uzvieni j ega kod kojeg se moe trai ti utoi te.
Veina uenjaka j e na stanovi tu da je ovaj poziv vezan samo za
svadbeno veselj e1 a ne bi lo koj i poziv1 dok je odaziv ostalim pozivima
samo pohvalan.
Nadoknadite mu onako kako j e i on vama uinio dobro1 a sve to
kako bi srce bi lo to i skreni j e1 pa da u njemu ne bude skretanje i l i
259
ime bi mu to nadoknadili, molite za njega sve dok ne
vidite da ste mu nadoknadili. "
Biljee ga Ebu-Davud i Nesai s vjerodostojnim
lancem prenosilaca.
MES' ELE:
l. Pruanje utoita onome ko ga bude traio kod
Allaha;
2. Davanje onome ko bude traio u ime Allaha;
3. Odazivanje na poziv;
4. Nadoknada za uinjeno dobro;
5. Dova je nadoknada od onoga ko ne bude u
stanju uzvratiti istom mjerom;
6. Rijei: "sve dok ne vidite da ste mu nadoknadili. "
ponienje i poslunost prema tom dobru1 i zbog toga je rekao: " Pa ako
ne nadete nita ime hi mu to nadoknadi!? molte za nfega sve dok ne
vidite da ste mu nadoknadili. "- Ova stanj a ne moe osjetiti ni ko do
oni koji su se oki ti l i i skrenou1 upotpuni l i tevhi d1 Al lah nas sve
uinio od nj i h.
260
55. NITA SE NE Ti ALLHOVIM LICEM
OSIM DENNE 1
Od Dabira se prenosi da je rekao:
'Nita se ne trai Allahovim licem osim Dennet. "'
Biljei ga Ebu-Davud. 2
' A sve to i z ukazivanja veli anja prema Allahu, azze ve delle1
Nj egovim imenima i svojstvima.
>Ova negaci j a sadri potvrenu zabranu, a Al lahovo l i ce j e svojstvo
Nj egovog bi a, onako kako to pri lii Nj egovoj veliini i uzvi enosti,
tako da znamo ta ono znai u osnovi, ali potpuno znaenje i l i
kakvoa, to preputamo samo Onome koji to zna, azze ve delle1
Onome koj i je opi san nj i me, no1 mi potvruj emo u samom startu bez
i kakvog poreenj a i l i negiranja onako kako je rekao Uzvi eni : "Nita
nije ko Oni On sve uje i sve vidi . "
e osim Dennet"- j er j e Dennet neto najvee to se moe traiti,
pa j e zbog toga zabranjeno mol i ti Al laha, pri bl i avaj ui se
N
jemu,
azze ve delle1 samim Nj im, Nj egovim li cem, svojstvom od
Nj egovih svojstava, i l i nekim Nj egovim l i j epi m imenom, za neto od
prezreni h i ni ski h stvari, nego Ga moramo tim osobinama moli ti za
neto naj vee to moemo dobi ti, kao to j e Dennet i l i neto to
ulazi u tu blagodat i li to proi zi lazi i z nje, a sve to kako bi pi tanje
odgovaralo sredstvu preko kojeg moli mo, i ovo je znaenje ovog
poglavlja, a to je da je vel ianje Al lahovih1 azze ve del le, svojstava
od obavezni h produkata tevhi da.
26 1
262
MES' ELE:
l. Zabranjeno je moliti Allaha Njegovim licem za
neto osim za Dennet;
2. Potvrivanje lica kao svojstva.
56. POGL VUE O " DA JE . . .
"
1
\ c '-?
'
d
" Da smo se za bilo ta pitl i " - govor oni -, " ne bismo ovdje
izgi nul i . " (Ali-Imran, 154.)
I rekao je:
) u jlf ' i_lj ,,i)\ ,,

" Onima koji se nisu borl l , a o bri svojoj su govorl i : ' Da su nas
posl uali, ne bl Izgi nul i . ' " (Ali-Imran, 168. ) 2
anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao:
"Dri se onoga to ti koristi, trai pomo od Allaha i ne
malaksavaj. A ako te neto zadesi nemoj rei: 'Da sam
to uradio, bilo bi tako i tako, ' nego reci: 'Allah je
' Pi sac je naveo ovo poglavlje j er mnogi prigovaraj u za kader sa
strane nj ihovih di j ela1 mi sl e da ako bi uradi li neke stvari da bi stanje
bilo drugai j e1 a Al lah1 azze ve del le1 j e odredio dj elo i nj egov
produkt1 i sve je to u skladu s Nj egovom1 azze ve delle1 mudrou.
Rei : "Da sam1 da j e . . . " za neko djel o koje se desi lo u prolosti j e
zabranj eno1 haram1 a dokaz za to j e to j e upotreba "da sam1 da j e . . . "
od osobina munafi ka1 a ta injeni ca upuuj e da je dotino djelo
haram.
263
izl i | e.Ae4ilztit A|a ej|
odredio i uradio je onako kako je htio', jer zaista, "da
je" otvara ejtanovo djelo. "1
MES' ELE:
1. Tumaenje dva ajeta i z sure Al-Imran;
2. Jasna zabrana izgovaranja " da je' ' ako te neto
pogodi;
3. Pojanjenje tog pitanja da se tim rijeima otvara
ejtanovo djelovanje;
4. Upuivanje na lijep govor;
5. Nareivanje dranja za ono to donosi korist
uz traenje pomoi od Allaha;
6. Zabrana onoga to je suprotno tome, a to je
slabost.
Zabrana koja j e dola u ovom hadi su podrazumi j eva da j e djelo
haram1 a takoer1 ako bi j e osoba upotri j ebi la1 ona bi time oslabila i
umanj i l a sposobnost svome srcu.
i nj enje ovog djela zabranjeni m - haramom1 vraa se na ono to je
proi zi lazi lo upotrebom "da j e" i sl i ni h i zraza od aljenja za
prolou1 a to se ti e upotrebe "da j e" za budunost1 ako bi bi lo u
dobru uz el j u za onim to je kod Al laha1 azze ve del le1 od
potpomaganj a na i njenj u uzroka za to dobro1 onda bi to bi lo
dozvoljeno. Meuti m1 ako bi to bi lo i z oholosti i li velianje samog
sebe1 onda to ne bi bi lo dozvolj eno1 j er bi u tome bi la jedna vrsta
vladanja kaderom.
264
57. ZBRANJENO JE PSOVATI VJEAR 1
Od Ubeja b. Ka ' ba, radijallahu anhu, se prenosi da je
"Ne psujte vjetar. 2 Kada vidite neto to ne volite, vi
recite: 'Allahu na, zaista Te mi molimo za dobro ovog
vjetra, dobro koje u sebi nosi i dobro koje mu je
nareeno. A traimo utoite kod Tebe od zla ovog
vjetra, zla koje u sebi nosi i zla koje mu je nareeno. "'
Tirmizi je rekao da je ovaj hadis vjerodostojan.
Psovanj e vjetra je i sto kao i psovanje vremena1 u suti ni1 vraa se
na uznemi ravanj e Allaha1 azze ve delle1 jer1 On je T aj Koj i upravlja
vjetrom kako hoe.
Ova zabrana upuuj e da j e to djelo haram1 a to psovanje biva
nj egovim grenj em i prokli njanj em1 dok u psovku ne ulazi ako bismo
za nj ega rekli da j e estok1 i l i ako bismo ga opisali oni m svojstvima u
koj i ma se nalazi zl o po onoga na koga on doe.
Ovo upuuje da Allah1 azze ve delle1 alje vjetar kako hoe1 i
odvodi ga od koga eli1 j er je vjetar poti nj en Nj egovoj1 azze ve
del le1 naredbi1 pa je zbog toga rekao1 sal l al lahu alejhi ve sel lem: '/
kada vidite neto to ne volite/ vi recite: //ahu na! Zaista Te mi
molmo za dobro ovog vjetra/ i dobro koje u sebi nos i dobro koje mu
je nareeno. A traimo utoite kod Tebe od zla ovog vjetra/ i zla
koje u sebi nos i zla koje mu je nareeno. "Tirmizi j e rekao da j e ovaj
hadis vjerodostoj an.
265
266
MES' ELE:
l. Zabrana psovanja vjetra;
2. Upuivanje na koristan govor kada osoba vidi
neto to ne voli;
3. Ukazivanje da je vjetar potinjen;
4. Nekada mu bude nareeno dobro, a nekada
zlo.
58. POGLVUE O RUEIMA UZIENOG
ALLHA:
l
" Misl ili su o Allahu ono to nije Istina, kao to paga nl misle, l
govorili su: ' I mamo li mi ikaka udjela?' Reci: o svemu odluuje
samo Allah l l ll (Ali-Imran, 1 54. )
1
Rekao je Uzvieni:
l
-
" ... koji o Allahu zlo misle - neka zlo njih snae! (El-Feth, 6. )
' Od Al lahove potpunosti i savrenosti u Nj egovom rububi j j etu1
i menima i svojstvima, j este da On ne radi ni ta a da i za toga ne stoj i
potpuna mudrost, a mudrost u tome j este da On, azze ve del le1
stavl j a stvari na nj i hova mjesta koj a potpuno odgovaraj u l i j epi m
i shoditima, pa j e zbog toga obavezno mi sl i ti o Nj emu samo ono to
j e i sti na, a sve to zbog Nj egove potpunosti, i sve to sa strane
Nj egove potpunosti i savrenosti u mudrosti, mi losti i pravdi, a da
se ne mi sl i o Nj emu runo iz ega bi proi zi la manj kavost. T ako su
misl i l i u doba dahi l i j j eta1 to j e opet suprotno osnovama tevhi da u
nekim si tuacij ama, i l i je suprotno potpunom tevhi du1 i oni su bi li
ubi j eeni1 i l i i m j e padalo na um - pored toga to su bi l i murici - da
Allahova, azze ve delle1 djela ni su onakva kakva bi trebala bi ti,
potpuna, to je Al lah, azze ve delle1 i pojasnio kada je rekao:
" lmamo li mi ikakva udjela?" U nj i hovi m ri j ei ma je bi lo poricanje
mudrosti, i l i pori canj e kadera.
267
Rekao je lbn-Kajjim u vezi prvog ajeta: "Ovo miljenje
je protumaeno kao da On, azze ve delle, nee pomoi
Svoga Poslanika i da e njegova stvar ieznuti. Takoer je
protumaeno da ono to ih je pogodilo nije bilo u Allahovoj
odredbi niti od Njegove mudrosti. Protumaeno je i kao
poricanje mudrosti, pa kao poricanje kadera, te kao
poricanje upotpunjavanja Poslanikove, sallallahu alejhi ve
sellem, misije, kao i da e ga Allah uzdii iznad svih vjera.
Sve je to zlo miljenje na kojem su bili munafici i murici, a
koje je spomenuto u suri El-Feth. Ovo miljenje je zlo jer se
misli o Allahu, azze ve delle, onako kako ne treba i kako
ne prilii Njegovoj mudrosti, hvali i istinitom obeanju. Ko
bude mislio da e On prepustiti neistini da pobijedi istinu
trajnom pobjedom u kojoj e istina ieznuti, ili negira da je
u svemu tome bila Njegova odredba, ili ako bi porekao da
je Njegova odredba radi potpune mudrosti na kojoj treba da
bude hvaljen, nego, prosto tvrdi da je to samo obino
htijenje, onda bi to bilo miljenje onih koji su
pronevjerovali. Pa, teko li se od vatre onima koji budu
nevjerovali. Veina ljudi misli o Allahu runo u onome to
se tie lino njih kao i u onome to radi s drugima, a od toga
se sauva samo onaj ko spozna Allaha, Njegova imena i
svojstva, kao i ta sve proizilazi iz Njegove mudrosti i
hvale. Pa neka dobro povede rauna o ovome onaj ko je
pametan i koji savjetuje samog sebe. Neka se Allahu pokaje
i neka od Njega trai da mu oprosti zlo miljenje prema
svome Gospodaru. A ako bi provjeravao kod nekih bi naao
kako previe zahtijevaju od kadera, kore ga i govore kako je
trebalo biti tako i tako. Neki to ine mnogo, a neki malo.
Provjeri i samoga sebe da li si ist od toga.
268
t s [ ' c| I |\1 ' ? |
Pa ako se spasi od toga, spasio si se od velike
nesree, a ako ne, ja te onda ne vidim spaenoga. 1
' Spomenuo j e l bn-Kaj j i m da su prethodnici protumai li zlo mi l j enj e
koje zastupaj u dahi li s j ednim od tri znaenj a1 a svako od nj i h j e
ispravno: poricanj e kadera1 poricanje mudrosti te poricanj e Allahove1
azze ve del le1 pomoi Svome Poslani ku1 sallallahu alejhi ve sel lem1
Svojoj vjeri i li Svoj i m dobrim robovima.
Razlog ovakvog mi l j enj a j este nepoznavanj e onoga to Allah1 azze
ve delle1 zasl uuj e1 kao i onoga to je Allah stavio u obavezu od
sabura1 smi renosti i slino od vadi ba.
Mnogi se spase ove nagativnosti u vanj tini1 al i u nj i hovim srcima se
nalazi miljenje svoj stveno dahi li j j etu1 kao i loe ubj eenje. Zbog
toga je obavezno svakom vjerni ku da oisti svoje srce od svakog
mi lj enja prema Allahu koj e je zlo1 te da naui Allahova1 azze ve
delle1 imena i svojstva1 kao i uti caj toga u Allahovom carstvu1 sve
dok u nj egovom srcu ne ostane ubj eenj e da je Allah1 azze ve delle1
i sti na1 da je Nj egovo djelo i sti na i pravda1 pa ak i kada bi bi o
pogoen naj veom nedaom.
ZOV
270
MES" ELE:
1. Tumaenje ajeta iz sure Ali-Imran;
2. Tumaenje ajeta iz sure El-Feth;
3. Obavjetenje da ta pojava ima svoje vrste koje
se ne mogu pobrojati;
4. Od toga se ne sauva niko osim ko bude
spoznao imena i svojstva te bude spoznao samog
sebe.
59. TA JE DOLO O PORICATEUI MA KDERA l
Rekao je Ibn-Omer: " Tako mi Onoga u ijoj ruci je dua
Ibn-Omera, kada bi neko od njih imao zlata koliki je Uhud, zatim
ga udijelio na Allahovom putu, Allah ga ne gi od njega primio sve
dok ne povjeruje u kader. " 2 Zatim je to potvrdio
Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellem rijeima:
Kader j e Allahovo prai skonsko znanje o stvarima1 nj i hovo
zapisivanje u Levhi Mahfuz1 opte Nj egovo hti j enje te stvaranje
pojedi naca i nj i hovi h svojstava1 u to ulazi takoer i stvaranj e djela
koj a i ne robovi i to na osnovu Nj egovih ri j ei : "Allah j e Stvaralac
svega" - i robova i nji hovi h di j ela1 te se ne kae ni za koga da je
mu ' min sve dok se ne povi nuj e i ne bude vjerovao u sve etiri stvari1
jer tekstovi upuuj u na to.
Neke vrste poricanja kadera i zvode svoga poini oca iz tevhi da i
islama1 i to biva ako bi osoba negirala Al lahovo prai skonsko znanje o
stvari ma1 i li ako bi porekla Al lahovo zapi si vanje ti h stvari u Levhi
Mahfuzj dok su neke vrste bi d ' at - novotari j a koja je u suprotnosti s
potpunim tevhi dom1 i to biva ako bi porekao opte Al lahovo hti j enje1
i l i opte stvaranje.
'Rekao j e l bn-Omer: "T ako mi Onoga u i j oj ruci j e dua l bn-Omera1
kada bi neko od nj i h imao zlata kol i ki je Uhud1 zatim ga udi jeli o na
Allahovom putu1 Al lah ga ne gi od njega primio1 sve dok ne povj eruj e
u kader." - Zato? Pa upravo i z razloga to Al lah1 azze ve delle1 ne
prima dobra djela osim od musl i mana1 a ko porekne kader i ne bude
vj erovao u nj ega1 on ni j e ni musli man1 ni ti e ta biti od njega
primlj eno1 pa makar udi j el i o zlata kol i ko je brdo Uhud.
"Zatim je to potvrdio Vj erovjesni kovim1 sallal lahu alejhi ve sel lem1
rijeima: Iman je da vjeruje u Allaha/ i Njegove meleke/ i knjie
Z !
"Iman je da vjeruje u Allaha, Njegove meleke, knjige
Njegove, poslanike Njegove, Sudnji dan i da vjeruje u
kader, njegovo dobro i zlo. "
Biljei ga Muslim.
Od Ubadeta b. Samita se prenosi da je rekao svome
sinu:
"O sinko moj, nee osjetiti slast imana sve dok ne
bude znao da ono to te je pogodilo nije te moglo
zaobii, a ono to te je zaobilo nije te moglo ni
pogoditi.
uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu

alejhi ve sellem, kako kae: 'Pro to je Allah stvorio
bilo je pero. Potom mu je rekao: 'Pii!' Pa je reklo:
' Gospodaru moj, a ta da piem?' Rekao je: 'Pii ta e
se sve desiti do Sudnjega dana. ' O sinko moj, uo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da
kae: 'Ko umre na neemu mimo ovoga, on nije od
mene. "'
U predaji koju biljei Ahmed stoji: "Prvo to je
Uzvieni Allah stvorio bilo je pero. Rekao mu je: ' Pii! ' Pa je
u tom asu proteklo sve to e biti do Sudnjega dana. "
U predaji koju biljei Ibn-Vehb stoji da je Allahov
Njegove/ i poslanike Njegove/ i Sudnji dan/ i da vjeruje u kadeT
njegovo dobro i zlo. " Dobro u odnosu na si na Ademovog kao i zlo u
odnosu na njega. A to se tie Al lahovog1 azze ve delle1 djela1 pa
sva Al lahova1 azze ve delle1 dj ela su dobra j er su u potpunoj
suglasnosti s Nj egovom veli kom mudrou.
272
t s [ ' | I | 1 ' ? |
"Pa ko ne bude vjerovao u kader, njegovo dobro i zlo,
Allah e ga spaliti vatrom. "1
U Musnedu, kao i u Sunenima j e predaja od lbn
Dejlemija u kojoj stoji da je rekao: "Doao sam kod Ubeja b.
Ka ' ba pa sam mu rekao: Pri meni je neto u vezi kadera.
Obavijesti me neim, ne bi li g( Allah odagnao iz moga srca.
Rekao je:
1
Kada bi udijelio zlata koliki je Uhud, ne bi ga Allah od
tebe primio sve dok ne povjeruje u kader i dok ne bude znao da
ono to te je pogodilo nije te moglo promaiti, a ono to te je
promailo nije te moglo ni snai. Ako bi umro na neemu mimo
toga, bio bi od stanovnika vatre. Svi su me ovako obavijestili od
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Ha dis je
vjerodostojan, biljei ga Hakir u svome Sahihu.
' Ovo je zbog inj eni ce to j e odrei vanje stvari ve zavreno1 a od
imana u kader j este vjerovanje da te j e Al lah1 azze ve delle1 ostavio
da sam bi ra1 i da ni si ni na ta primoran1 j er j e odgovornost ve pala
na msane.
"
uo sam Allahovog Poslani ka1 sallallahu alej hi ve sellem1 kako

kae: 'rvo to je Allah stvorio bilo je pero. Rekao mu je: 'ii!' Pa je
reklo: 'Gospodaru moj! A ta da piem!' Reko je: 'Pii ta e se sve
desiti do Sudnjega dana. "'- U ovom di j el u had i sa je dokaz za stepen
pisanja1 a ri j ei : ''rvo to je Alah stvorio bilo je pero" - znae1 po
naj i spravni j em mi l j enj u kod uenjaka koj i se bave utvri vanjem
tani h injenica: Onda kada je Al lah stvorio pero1 dakle1 odnosi se na
vrij eme1 a to se tie prvog stvorenj a1 to je Ar - Allahovo pri j estolje.
273
izli| |.A|4ilztit Ala ej|
274
MES' ELE:
l . Pojanjenje obaveze vjerovanja u kader;
2. Pojanjenje naina na koji vjerujemo u njega;
3. Propadanje djela one osobe koja ne vjeruje u
njega;
4. Obavjetenje da niko nee osjetiti slast imana
sve dok ne povjeruje u njega;
5. Spominjanje prvoga to je Allah stvorio;
6. U tom asu j e proteklo sve to e se desiti do
Sudnjega dana;
7. On e, sallallahu alejhi ve sellem, biti ist od
onih koji ne budu vjerovali u njega;
8. Praksa ispravnih prethodnika da svaku
nejasnou uklanaju pitajui uenjaka;
9. Uenjaci su odgovorili onim ime su uklonuli
njegovu nej asnou, a to na nain to su govor
pripisali samo Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi
ve sellem.
60. TA JE DOLO O SLIKRIMA 1
rekao:
"Rekao je' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
'Rekao je Uzvieni Allah: 'A ko je vei nasilnik od onoga
koji hoe da stvara kao to Ja stvaram? Pa, neka store
trun, ili neka stvore zro, ili neka store jeam. ' "
Oni biljee od Aie, radijallahu anha, da je Allahov
Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ljudi koji e biti najee kanjeni na Sudnjem danu su
oni koji budu imitira li Allahovo staranje. "1
' Znai1 od pri jetnje1 a sl i kar j e onaj ko obl i kuj e neto na osnovu
poznatog i zgleda.
Sl i kanje se di j el i na dvi j e vrste:
1 . Imi tiranje i oponaanje Al lahovog stvaranj a1 pod Nj egovim
imenom i svoj stvomj
2. Sli kanj e kao sredstvo za injenje i rka1 j er je i rk mnogih
mnogoboaca bio preko sl i ka1 pa je od potpunosti tevhida to
sl i ke nisu dozvolj ene1 j er j e sl i ka j edno od muri ki h sredstava
koj a su kori sti l i u svoj i m i badetima.
Al lah j e pojasni o nj i hovu nemo1 a to to neko mi sl i da stvara kao
to Al lah ini1 to je samo plod nj egove mate1 a u stvarnosti1 ni ko
nije u stanj u stvori ti kao to Al l ah stvara1 pa je zbog toga postao od
oni h koj i oponaaj u Al laha1 azze ve del le1 i to j e razlog koj i ga je
uinio da bude najveim nasi lni kom.
275
Oni takoer biljee predaju od Ibn-Abbasa da je
rekao:
"

sellem, kako kae: 'Svaki slikar e u vatru. Svakoj slici
koju bude naslikao udahnue se dua kojom e biti
muen u Dehennemu. "' 2
Od njega biljee i predaju koja ima stepen merfua:
"Ko naslika sliku na dunjaluku, bie mu nareeno da u
nju udahne duu, a to nee biti u stanju. "3
Muslim biljei predaju od Ebu-Hejjada da j e rekao:
"Rekao mi je Alija: 'A zar da te ne uputim na ono na to
me je uputio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
' Imi tiranje u sli kanj u 1 [ 1 kiparstvu biva veli kim kufrom u dva sl uaja:
J. Da napravi nekog ki pa znaj ui da e bi ti oboavan1 i ovo j e
isti kufr prema Allahu1 azze ve del l ej
2. Da nasl i ka neku sl i ku i i zj avi da je ona bolja od Allahovog1
azze ve delle1 stvaranj a1 i na ovu vrstu se odnosi prethodni
hadisj u nj ega ulaze i oni koj i budu i mi tirali sl i kanjem uopte
/ kao onaj ko bi sli kao svojom rukom1 i li ko bi i sklesao neku
statuu) nekih stvari koje ga ne bi i zvele iz vj ere1 ali je to ipak
veli ki grij eh1 a poi ni oc doti nog djela je proklet i zaprij eeno
mu je vatrom.
' Ri j e 'aua " upuuj e da je on nasl i kao neto to je posj edovalo duu
- ovjeka i li ivoti nj u1 pa je zbog toga pri j etnja i usmj erena na ovu
vrstu sli kanj a.
Ovo i z razloga to j e dua samo All ahovo1 azze ve del le1
vlasni tvo.
ZO
t s [ ' | I | 1 ' ? |
sellem, da ne ostavi ni jednu sliku, a da je ne izbrie,
niti uzvien kabur a da ga ne poravna. "' 1
MES" ELE:
1. Strogo ophoenje prema slikarima;
2. Skretanje panje na uzrok, a to je ostavljanje
lijepog odnosa prema Allahu, azze ve delle, to se
uzima iz rijei: "A ko je vei nasilnik od onoga koji hoe
da stvara kao to Ja stvaram?";
3. Skretanje panje na njegovu mo, kao i na njihovu
nemo, to se vidi iz rijei: "Pa, neka stvore trun, ili neka
stvore jeam";
4. Jasan iskaz da e oni biti najee kanjeni;
5. Allah e stvoriti onoliko dua koliko slikar
bude naslikao slika, koje e muiti slikara u
Dehennem u;
6. Bie mu nareeno da u njih udahne due;
7. Naredba njihovog brisanja ako se nau.
' U ovom hadisu je skrenuta panj a na drugi razlog zbog ega j e
sli kanje haram1 a to j e injeni ca to j e ono od sredstava irka. Nain
na koj i se dokazuj e ovaj propis j este to je u hadisu povezano
brisanj a sli ke i poravnavanj a uzdi gnutog kabura1 tako da je zbog tog
spoj a ostanak sli ke takoer j edno od sredstava i puteva ka irku.
Z
278
61. TA JE DOLO O MNOlU ZKLINJANJA 1
"A o zakletama svojim brnite sei " (EI-Maida, 89. )
rekao:
"

sellem, kako kae: 'Zakletva je uzrok brze prodaje neke
robe, ali otklanja beriet od zaraenog. '
Od Selmana se prenosi da je Allahov Poslanik,
"Trojici se Allah nee obratiti niti e ih oistiti i njih
eka bolna kazna: starcu koji blud ini, 1 oholom
' Mnotvo zakl injanja se ne podudara s potpunim tevhi dom1 j er onaj
u i j em srcu tevhi d bude potpun1 i l i bl i zu toga1 on nee uzi mati
Al laha1 azze ve del le1 stalno u svoj i m zakletvama1 tj . u zakletvama
koj i h je svjestan1 a to se ti e zakletve koja je kao potapali ca1 za nj u
nema smetnj e1 i ako je bol j e i pohvalni j e da mu ' mi n oisti svoj j ezi k i
srce od mnotva zaklinjanja u vi du potapali ca u svakodnevnom
govoru.
Uzrok te i njeni ce j este to je to neka vrsta kazne j er ni j e ui ni o ono
to je bio duan ui ni ti od Al lahovog1 azze ve del le1 velianj a.
279
prosjaku i ovjeku koji uzme Allaha kao svoju robu: ne
kupuje nita a da se ne zakune, niti ta proda a da se ne
zakune. "
Biljei ga Taberani s vjerodostojnim lancem
prenosilaca.
U Sahihu se biljei od Imrana b. Husajna, radijallahu
anhu, da je rekao:
'Najbolji od mog ummeta su moja generacija, zatim ona
poslije njih, zatim ona poslije njih, zatim ona poslije
njih. ' Rekao je Imran: 'I ne znam je li nakon svoje
generacije spomenuo dvije ili t?' 'Zatim e doi nakon
vas narod koji e svjedoiti, ali njihovo svjedoenje nee
biti traeno, i varae i nee im biti nita dato na
povjerenje, i zavjetovae se, ali nee izvravati ono to
obeaju. Oni e biti debeli. "'
U njemu j e dola predaja i od Ibn-Mes' uda da je
"Najbolji ljudi su moja generacija, zatim oni poslije
njih, zatim oni poslije njih. Onda e doi narod u kojem
e svjedoenje nekog od njih prestii njegovu zakletvu a
zakletva e prestizati njegovo svjedoenje. "
' Rije j e o osobi koj a je ostarjela i koja j e osijedjela, a srce j oj je jo
uvi jek vezano za bl ud.
"Oholom prosjaku i ovjeku koji uzme Alaha kao svoju robu: ne
kupuje nita a da se ne zakune/ niti ta proda a da se ne zakune. "- l z
ovoga se j asno vi di da j e pokuen onaj ko uzme Al laha kao svoj u
robu1 a uz to on ini i jedan od veli ki h grijehova.
280
t s [ ' | I | + ' ? |
Rekao je Ibrahim: "Udarali su nas zbog svjedoenja i
davanja prisege dok smo bili mali . " l
MES' ELE:
1 . Oporuka o uvanju zakletvi;
2. Obavjetenje da je zakletva uzrok brze prodaje
neke robe, ali da otklanj a beriet;
3.
estoka prijetnja onome koji niti ta proda, niti

ta kupi, a da se ne zakune;
4. Skretanje panje da grijeh biva velikim bez
ikakve potrebe;
5. Kuenje onih koji se kunu, a da se to od njih ne
trai;
6. Njegovo, sallallahu alejhi ve sellem,
pohvaljivanje prve tri ili etiri generacije, kao i
spominjanje onoga to e se desiti nakon njih;
7. Kuenje onih koji svjedoe, a da se to od njih
ne trai;
8. Prethodnici su tukli djecu zbog svjedoenja i
davanja prisege.
' Lz ovoga se vi di koLi ko su i spravni prethodnici vodi li rauna o
odgoj u svoje djece i potomaka kada je u pi tanj u velianje Al laha1
azze ve delle.
28 1
ZZ
62. TA JE DOLO U VEI ALLHOVE GARANCUE
l GARANCUE NEGOVOG VJEROVJESNIK 1
n l ispunjavajte obaveze na koje ste se Allahovim Imenom obavezali l
ne krite zaklete kad ste ih tro dali $ $ n (En-Nahl, 91. ) 2
Od Burejde se prenosi da je rekao:
"Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
postavio nekoga za zapovijednika vojske ili izvidnice,
oporuio bi mu posebno bogobojaznost i da bude dobar
prema muslimanima koji budu s njim, a zatim bi rekao:
'Ratujte s Allahovim imenom na Allahovom putu!
Ubijajte one koji ne vjeruju u Allaha! Ratujte i ne
uzimajte nita prije podjele plijena. Ne varajte, niti
' Dakle1 o Allahovom obeanj u zati te1 kao i zati ti koj u je obeao
Nj egov Vj erovjesni k1 sal l al lahu alej hi ve sel lem.
10ve obaveze su protumaene kao ugovori koji budu medu lj udi ma1 a
protumaene su i kao zakletve1 tako da je obavezno i zvriti ono to se
dogovori1 kao i zakletvu i z velianja prema Allahu1 azze ve delle1 j er1
ko se zakune Al lahom1 to znai da j e on potvrdio i zvrenje onoga na
ta se obavezao Al lahom1 azze ve delle1 pa ako bi to pronevjerio1 i li
prekri o ugovor1 to bi tada znai l o da on ne velia Allaha1 azze ve
delle1 onakvim nainom od kojeg bi se boj ao da ne uradi ono to j e
obavezan prema Allahu od i zvrenja obeanog uz zakletvu1 tj . to bi
ga velianje Allaha stalno bodri lo da to bolj e i zvri zadanu ri j e.
283
masakrirajte i ne ubijajte djecu. Kada sretne svoga
neprijatelja od murika, pozovi ga u jedno od troje - ili
neka izabere jednu od tri solucije - , pa ta god da
izaberu primi to od njih. Zatim ih pozovi u islam, pa
ako ti se odazovu, primi to od njih. Onda ih pozovi da
se presele iz svojih domova u domove muhadira - oni
koji su uinili hidru, i obavijesti ih ako to budu uinili
imae isto to i muhadiri i bie im obavezno isto to i
muhadirima. Ako odbiju iseljenje, onda ih obavijesti
da e biti u istom propisu kao i muslimanski beduini.
Nad njima e se sprovoditi Allahov, teala, propis, nee
dobiti nita od ratnog plijena osim ako se budu borili s
muslimanima. Ako sve to odbiju, onda im ponudi .
dizju, a ako pristanu, primi je od njih i odustani od
njih. Ako odbiju, zatrai pomo od Allaha i ubijaj ih.
Kada bude opsjedao one koji su u utvrdama pa zatrae
od tebe da im da Allahovu garanciju i garanciju
Njegovog Vjerovjesnika, ti im ne daj Allahovu garanciju
i garanciju Njegovog Vjerovjesnika, ali im daj svoju
garanciju i garanciju svojih drugova, jer, da prekrite
vau garanciju i garanciju vaih drugova lake je nego
da prekrite Allahovu garanciju i garanciju Njegovog
Vjerovjesnika. A kada bude opsjedao one koji su u
utvrdama, pa zatrae od tebe da im presudi po
Allahovoj presudi, ti im nemoj suditi po Allahovoj
presudi, nego im presudi po svojoj presudi, jer ti ne zna
hoe li prema njima uraditi po Allahovoj presudi ili
ne?"
Biljei ga Muslim. l
' Hadi s j asno upuuj e na velianj e Al laha1 azze ve delle1 tako to
rob nee dati l j udima Al lahovu garanci j u1 ni ti garancij u Nj egovog
284
t s [ ' | I | 1 ' ? |
MES' ELE:
l. Razlika izmeu Allahove garancije, garancije
Njegovog Vjerovjesnika i garancije muslimana;
2. Uputstvo ka injenju djela koje nosi manju
opasnost;
3. Rijei: "Ratujte s Allahovim imenom na
Allahovom putu! ";
4. Rijei: "Ubijajte one koji ne vjeruju u
Allaha! ";
5. Rijei: "Zatrai pomo od Allaha i ubijaj ih";
Vjerovjesni ka1 sallal lahu alejhi ve sellem1 al i i m daje svoj u garanci j u.
U ovome j e vel i ko upozorenje pripadnicima tevhi da i onima koj i
trae vjersko znanje i bri nu se za nj ega1 a takoer i l j udi znaj u da su
oni krenul i tim putem - da i m ne i zmakne ni kakva ri j e i l i djelo koj e bi
uputi lo na nj i hovo nepri dravanj e ovog znanja1 tako da j e potrebno
da stalno bude svjestan da lj udi gledaj u u tebe - a pogotovo u ovom
vremenu koje je puno nej asnoa i smutnj i - j er oni gledaj u u tebe kao
onoga koj i nosi sunnet i tevhi d1 pa se ne ophodi prema nji ma osim na
nain iz kojeg se vi di vel i anje Gospodara1 azze ve delle1 i iz kojeg
e Ga i oni veliati kada te vi de kako to ti radi 1 i ne kri svoje
zakletve1 ni ti Al lahove garanci j e1 i ne budi kukavica u svjedoenj u i li
meuodnosima1 j er e to umanj i ti uti caj znanj a i vjere koj u nosi .
285
izl i | e.Ae4i|ztit Ale ej|
6. Razlika izmeu Allahove presude i presude
uenjaka;
7. Ashab sudi po potrebi, ali ne zna da li je donio
presudu jednaku Allahovoj ili ne.
ZO
63. TA JE DOLO O ZKLINANU
ALLHOM 1
Od Dundub b. Abdullaha, radijallahu anhu, se
prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao:
"Rekao je ovjek: 'Tako mi Allaha, Allah nee oprostiti
toj osobi. '2 Pa je rekao Allah, azze ve delle: 'Ko se to
' Zakli njanje Al lahom biva na dva naina:
1 . Na nai n oholosti1 gordosti i naprasitosti1 tako da sam sebi
daje pravo nad Al lahom i da e Al lah presuditi po nj egovoj
presudi . Ova si tuaci j a je suprotna potpunom tevhi du1 a moe
da se kosi i sa nj egovom osnovom.
2. Da se zakune Allahom iz ponienja prema Nj emu1
pokornosti1 potrebe i si romatva prema Allahu1 azze ve
delle1 i za ovo je doao hadis: ''ma Alahovih robova koji
kada hi se za neto zakle/o Alahom/ On hi mu to uslao. "- a
sve je to zbog nj egovog l i j epog mi lj enj a prema Al lahu1 azze
ve del le.
Ovo stoga to j e ta osoba bi la veli ki grjeni k1 pa se je uzoholio
dotini pobonj ak i vi di o je samog sebe kao veli koga1 te j e pomi sl i o
da j e zbog svoga i badeta prema Allahu1 azze ve delle1 dostigao
tol i ki stepen da moe raspolagati Al lahovim dj eli ma i da Al lah nee
odbiti ni kakav nj egov zahtjev. Ovo je u suprotnosti sa stvarni m
oboavanj em1 pa ga j e Allah1 azze ve delle1 kazni o i rekao: "Ko se to
ohol nada Mnom. " mi sli se na zakl i nj anje i z oholosti1 pa j e
oprostio nepokornome1 a ponitio j e pobonj akova djela. Sve t i to
287
oholi nada Mnom pa da ne oprostim toj osobi? Zaista
sam mu J a oprostio, a unitio sam tvoje djelo. ' "
Biljei ga Muslim.
U hadisu od Ebu-Hurejre stoji da je onaj ko je
izgovorio te rijei bio pobonjak, a Ehu Hurejre je rekao:
"Izgovorio je rije koja mu je upropastila i ovaj i budui
svijet. "
MES' ELE:
1. Upozorenje od oholosti prema Allahu;
2. Svakom od nas vatra je blia od kajia naih
papua;
3. Dennet j e isto tako blizak;
4. U njemu je dokaz za rijei: "
ovjek nekada
izgovori neku rije e a e " (do kraja);
5. Nekada ovjeku bude oproteno iz razloga koji
je od najnepoeljnijih stvari za njega.
govori kol i ka je stvar ne veliati Al laha1 azze ve delle1 i kol i ka j e
stvar suprotstavi ti se Al lahovoj j ednoi1 subhanehu ve teala.
288
64. NE Ti SE OD ALLHA DA SE ZGOVARA
KOD NEKOG STORENJA 1
Od Dubejra b. Mufima, radijallahu anhu, se prenosi
da je rekao:
"Doao je neki beduin Vjerovjesniku, sallallahu alejhi
ve sellem, pa je rekao: 'O Allahov Poslanie, sallallahu
alejhi ve sellem, due su iznurene, djeca su ogladnjela i
propali su imetci, pa zamoli svoga Gospodara da nas
opskrbi kiom. Zaista, mi od Allaha traimo da se
zauzme kod tebe, i od tebe da se za uzme kod Allaha. '2
Pa je rekao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem:
'Subhanallah! Subhanallah!' Nije prestao izgovarati te
' Ne smi j e se Allah1 azze ve delle1 uzi mati kao neko sredstvo koj i m
bi se pri blii lo nekom stvorenj u1 j er bi to bi l o u suprotnosti s
potpunim tevhi dom.
Ri j ei ovoga ovjeka upuuj u da su Al laha uzi mal i kao posredni ka
kod Poslani ka1 sal lal lahu alejhi ve sel lem1 kako bi Poslani k mol i o za
nj i hi a nema sumnje da j e Al lah daleko Vei od svega toga1 j er j e
stvorenje jadno i ni sko u odnosu prema Cospodaru1 azze ve delle.
"Pa je rekao Vjerovjesni salalahu a/ejhi ve se/lem: 'uhhanalah!
Suhhana/ah!' - i nie prestao izgovarati te njei" - ponavljao ih je
kako bi pokazao Al lahovu vel iinu i istou od onoga to j e bedui n
spomenuo1 kao i Nj egovu svetost od bi lo kakve manj kavosti i li zlog
opisa1 kao i od svakog loeg mi l j enj a o Nj emu1 azze ve del le.
''Sve dok se to ni/e vide/o na licima njegovih drugova/ zatim je rekao:
'Teko tebi! Zna l ti ko je Allah! Allah je Vei od toga! Ne trai se
od Allaha da se zagovara ni kod koga!"'
289
rijei sve dok se to nije vidjelo na licima njegovih
drugova, zatim je rekao: 'Teko tebi! Zna li ti ko je
Allah? Allah je Vei od toga! Ne trai se od Allaha da se
zagovara ni kod koga!' I spomenuo je hadis. "
290
Biljei ga Ebu-Davud.
MES' ELE:
1. Neodobravanje onome ko kae: " Mi od Allaha
traimo da se zauzme kod tebe
_
2. Njegova promjena koja se vidjela na licima
njegovih drugova;
3. Nije mu prigovorio za rijei:
Od tebe traimo da
se zauzme kod Allaha
| _
4. Skretanje panje na znaenje: " Subhanallah
_
5. Muslimani su od njega traili da moli za kiu.
65. TA JE DOLO O VJEROVJESNIKOVOM,
SALLLLHU ALEHI VE SELLEM, UVANU
GRANICA TEHI DA l ZTARANJU PUA IRK
Od Abdullaha b. E-
ihhira, radijallahu anhu, se

prenosi da je rekao:
"Otiao sam sa delegacijom Benu-Amira do Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa smo rekli: 'Ti
si na gospodin - stareina. ' Pa je rekao: ' Gospodin -
Starjeina je Allah, tebareke ve tea la. '1 Mi smo rekli:
'Najbolji si od nas u dobru i najvei u zasluzi. ' A on je
rekao: 'Kaite to ili dio toga to ste rekli, i neka vas
ejtan ne zastupa. "'
' l z ovih ri j ei se da zaklj ui ti1 nakon to znamo da je Poslani k
sallallahu alej hi ve sellem1 prvak i gospodi n svi h Ademovi h
potomaka1 da j e hti o da sauva granice tevhi da1 kao i da zatvori sve
puteve koji vode ka i rku1 od koj i h je svakako i pretjerivanje u
ri j eima.
Ako bi neko oslovio nekoga ovom ri j ej u - gospodine lu znaenj u da
je on starj eina i l i gospodar)1 kao i kada bi j e pri poj i o nekoj grupaci j i1
ne bi bi lo dozvoljeni m. A uenjaci su spomenul i da ovu ri j e ni j e
dozvoljeno upotrebljavati na nai n i z kojeg bi se shvati la
sveobuhvatnost1 pa zbog toga vi di one koji ine irk posredstvom
nekih evl i j a1 kao to to rade sa Bedevij em1 veliaj u ovu ri j e - sej j i d
(gospodin)1 i mnogo j e kori ste1 a stalno mi sle pri nj enom i zgovoru na
Bedevi ja.
291
prenosilaca. l
Od Enesa, radijallahu anhu, se prenosi da su neki
ljudi rekli:
"O Allahov Poslanie! O najbolji od nas i sine najboljeg
od nas, gospodine na i sine gospodina naega. " Pa je
rekao: "O ljudi, kaite to to ste rekli i neka vas ejtan
ne zavede. Ja sam Muhammed, Allahov rob i poslanik.
Ne volim da me diete iznad moga stepena kojeg mi je
Allah, azze ve delle, dodijelio. "
Biljei ga Nesai s dobrim lancem prenosilaca. 2
' Zatim su ga poeli hval i ti u li ce, to j e ej tanova djelo, a sve to
kako bi porastao u svoj i m oima, nakon ega bi mu dolo ponienje,
j er ko se. udalji od ri j ei "la havle ve la kuvvete i l la bi l lah" ( nema moi
ni ti snage osim sa Allahom), i ko ne bude prezirao duu, te se udalj i
od poni znosti i pokornosti koj e Al lah zna i z nj egovog srca, on e se
poni zi ti neoekivano.
Ono to su rekli o Poslani ku1 sallal lahu alej hi ve sellem1 je i sti na,
al i je on zatvorio vrata kako ne bi neko uao na nj i h ako bi on preutio
nj i hovo dj elo, pa bi onda veliali nekoga, nakon ega bi ej tan doao i
onome koji velia i kojeg veliaj u, te bi uinio nj i hova srca vezanima
za tu osobu sve dok ne bi poi ni l i i rk i sve dok ga ne bi poeli veliati
na nain koj i ni j e dozvol j en za nj ega. Ovo poglavl j e j e kao pravi lo za
zatvaranj e svi h puteva koj i vode ka irku.
292
t \ [ ' | I | 1 ' ? |
MES' ELE:
l . Upozorenje ljudi od preljerivanja;
2.
ta treba rei osoba kojoj se kae: " Ti si na

gospodin " ;
3. Rijei: " I neka vas ejtan ne zastupa" iako nisu
rekli nita do pravu istinu;
4. Rijei: "Ne volim da me diete iznad moga
stepena. "
ZVJ
294
66. TA JE DOLO O RUEIMA UZIENOG
ALLHA:
_it , .j: lj

" Oni ne veliaju Allaha onako kako Ga trba veliati. "
(Ez-Zumer, 67.)
Od lbn-Mes'uda, radijallahu anhu, se prenosi da je
doao neki idovski uenjak kod Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao:
"O Muhammede! Mi smo nali da e Allah staviti
nebesa na prst, zemlje i dree na drugi prst, vodu na
trei, vlano tlo na etvrti, a ostala stvorenja na peti
prst, a zatim rei: 'Ja sam vladar. ' Pa se nasmijao
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tako da su mu
se vidjeli krajnji kutnjaci u znak potvrde onoga to je
rekao idovski uenjak. Zatim je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, prouio:
,-
=
jtt j _ it t.j lj
"Oni ne veliaju Allaha onako kako Ga treba
veliati; a itava Zemlja e na Sudnjem danu biti u
Njegovoj aci stisnuta. "' (Ez-Zumer, 67.)
U Muslimovoj predaji stoji:
"Planine i dree na prst, zatim e ih zatresti i rei: 'Ja
sam Vladar, Ja sam Allah!"'
U Buharij inoj predaji stoji:
295
izli| e.Ae4i|ztit A|a ej|
"Stavie nebesa na prst, vodu i vlano tlo na drugi, a
ostala stvorenja na trei prst. "
Biljee ga Buharija i Muslim.
Muslim biljei predaju od Ibn-Omera koja ima stepen
merfua:
"Allah e saviti nebesa na Sudnjem danu, zatim e ih
uzeti u Svoju desnu ruku, a onda e rei: 'Ja sam Vladar!
Gdje su silnici? Gdje su oni koji su se oholili?' Zatim e
smotati sedam Zemalja i uzeti ih u Svoju ljevicu a onda
e rei: 'J a sam Vladar! Gdje su silnici? Gdje su oni koji
su se oholili?"'
Prenosi se od Ibn-Abbasa da je rekao: "Nije sedam
nebesa I sedam zemalja u aci Milostivoga nita drugo do
kao goruica u aci nekoga od vas. 1 1
Rekao j e lbn-Derir da mu je pripovijedao Junus da
ga je obavijestio Ibn-V eh b, a ovoga lbn-Zejd koji je uo od
svoga oca da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem:
"Nije sedam nebesa u Allahovoj stolici - Kursijju, nita
drugo do kao sedam dirhema koji se baeni u okruglu
ravnicu. "
Rekao je da je kazao Ebu-Zerr:
"

sellem, kako kae: 'Nije Kursij u odnosu na Ar nita
drugo do kao eljezni obru baen u prostranu pustinju
na Zemlji. "
Od lbn-Mes' uda se prenosi da je rekao: "Izmeu
dunjalukog neba i onoga koje slijedi je pet stotina godina.
Izmeu svakog neba je pet stotina godina. Izmeu sedmog
296
t \ [ ' | I | + ' ? |
neba i Kursijja je pet stotina godina. Izmeu Kursijja i vode
je pet stotina godina, a Ar je iznad vode, a Allah je iznad
Ara; nita Mu nije skriveno od vaih dijela. " Biljei ga
lbn-Mehdi od Hammada b. Seleme, on od Asima, od Zerra,
od Abdullaha. Na slian nain ga biljei i Mes' udi od
Asima, od Ebu-Vaila, od Abdullaha. Ovo je rekao hafiz
Zehebi, rahimehullah, i rekao je: "On ima vie puteva. "
Od Abbasa b. Abdul-Muttaliba, radijallahu anhu, se
prenosi da je rekao:
'Znate li koliko ima izmeu neba i Zemlje?' Rekli smo:
'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju. ' Rekao je:
'Izmeu njih je rastojanje od pet stotina godina.
Rastojanje izmeu svaka dva neba je pet stotina godina
i debljina svakog neba je pet stotina godina. Izmeu
sedmog neba i Ara nalazi se more, a izmeu najnieg i
najvieg njegovog dijela je kao izmeu neba i Zemlje.
Allah, subhanehu ve teala, je iznad svega toga i nita
Mu nije skriveno od dijela Ademovih sinova. "
Biljei ga Ebu-Davud i drugi.
ZV
298
MES' ELE:
l . Tumaenje rijei:
-
,-
=
.- : )
"A itava Zemlja e na Sudnjem danu biti u Njegovoj aci stisnuta" ;
2. Ove znanosti i njima sline su bile kod
idova
koji su bili u Njegovom, sallallahu alejhi ve sellem,
vremenu i nisu ih poricali, niti su ih lano tumaili;
3. Kada je idovski uenjak to spomenuo
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, on je
potvrdio istinitost toga to mu je rekao, pa je siao
Kur'an koji je sve to potvrdio;
4. Njegovo, sallallahu alejhi ve sellem, smijanje
kada mu je idov spomenuo ovo velianstveno
znanJe;
5. Jasan govor koji potvruje postojanje dviju
ruku, kao i da e nebesa biti u desnoj, a Zemlje u
lijevoj ruci;
6. Jasno nazivanje druge ruke lijevom;
7. Spominjanje silnika i onih koji se ohole na tom
mjestu;
8. Rijei: 1
1
Kao gorui ea u aci neko
g
a od vas
l l _
9. Veliina Kursijja u odnosu na nebesa;
10. Veliina Ara u odnosu na Kursijj;
t \ [ ' | I | 1 ' ? |
ll. Ar j e jedno, a Kursijj i voda neto drugo;
12. Koliko ima izmeu svaka dva neba;
13. Koliko ima izmeu sedmoga neba i kursijja;
14. Koliko ima izmeu kursijja i vode;
15. Ar je iznad vode;
16. Allah je iznad Ara;
17. Koliko ima izmeu neba i Zemlje;
18. Debljina svakog neba je pet stotina godina;
19. More koje se nalazi iznad nebesa, razdaljina
izmeu njegove dvije krajnje take (od povrine do
dna) je pet stotina godina, a Allah, azze ve delle,
najbolje zna.
Neka je hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova i neka
je Allahov selam i salavat na naeg prvaka Muhammeda,
njegovu porodicu i drugove. 1
' Zavrio j e voa ovog da ' veta1 ej hul-i slam1 ovu knj igu ovi m
poglavljem - velianstvenom zavrni com1 j er ko bude znao u
stvarnosti ta je ovo poglavl j e sve obuhvati lo od Nj egovi h svojstava1
azze ve delle1 on nee moi a da Mu se ne ponizi u potpunosti1 te da
iskae svome Gospodaru ogromnu pokornost.
"Oni ne veliaj u Allaha onako kako Ga treba veliati" - tj . oni Ga
nisu veliali u potpunosti1 j er da su Ga veli al i onako kako Ga treba
veliati1 ne bi oboavali ni koga pored Nj ega.
Ako bude malo vie razmi sl i o o svome Gospodaru1
Veli anstvenome1 Mudrome1 Opi sanom svoj stvima s1ave1 a On j e1
azze ve delle1 iznad Ara1 nareuje i zabranj uj e1 u Svome
prostranome carstvu1 u kojem je Zeml j a j edno od najmanj i h
stvorenja u odnosu na ona veli ka1 obasi pa Svojom mi lou i
ZVV
izl i | e.Ae4i l ztit A|a ej|
blagodatima koga hoe1 otklanj a muku od koga hoe. On j e1
subhanehu1 Vlasni k blagodati i dobra1 pa vi di Al lahova, azze ve
del le1 dj ela u nebesima, i vi di oboavanje koj e ine meleki na
nebesima kako su okrenuti ka ovom vel i kom poglavl j u, zatim vidi
Allaha, Slavnoga1Velianstvenoga1 Opi sanoga ovim vel i kim
carstvom, obraa se tebi - o bi j edni i ni ski ovjee - pa ti nareuje da
Ga oboava1 to je uj edno i tvoja ast kada bi ti samo to osjetio, i
nareuj e ti da Ga se boj i 1 to je uj edno i tvoj a ast kada bi ti samo
to znao1 i nareuj e ti da Mu bude pokoran, to je uj edno i tvoj a ast
kada bi ti samo o tome razmi sl i o.
J er1 zaista, ako bude znao Allahovo pravo1 i spozna Nj egova
svoj stva1 i ta sve posj eduj e od opte veliine u Svome biu u
svojstvima, nai e da nisi u stanj u ui ni ti nita vie do da Mu se
potpuno povi nuj e1 azze ve del l e1 i to iz svoj e vol j e1 te da se pred
Nj im poni zi i da Mu se okrene u pokornosti, kao i da Mu se
pri bl i i onim to On voli .
Ako bude i tao Nj egov govor1 i tae govor Onoga ko ti se nj ime
obraa1 nareuj e ti i zabranj uj e preko nj ega1 i tada se kod tebe j avlja
potivanje i velianje koje nisi posj edovao do tada1 pa j e zbog toga od
uzroka uvrivanja imana u robovom srcu1 kao i velianja
Gospodara, azze ve del le1 svakako i razmi l j anj e roba1 pa razmi lj a
o nebeskim i zemalj ski m carstvi ma, onako kako mu j e naredio Al lah,
azze ve delle.
300
SAD
R
UVOD U KNJI GU O TEVHI DU 5
KNJIGA O TEHI DU 7
MES' ELE (pitanja, kljune take, zakljuci, postavke): 10
l.VRIJEDNOSTTEVHI DA lTA SVE BRIE OD GRIJEHA 13
MES' ELE:
16
2. KO UPOTPUNI TEHI D, UI E U DENNE BE OBRAUNA 19
MES' ELE: 22
3. STRAH OD I RK -
------
MES' ELE:
4. POZIV U SVJEDOENJE DA NEMA BOGA OSIM ALLHA
MES' ELE:
5.TUMAENJE TEVHI DA l SVJEDOENJA DA NEMA
BOGA OSIM ALLHA
6. 0D I RK JE NOENJE OBRUOVA, KONACA l NJI MA SLI NI H
STARI KKO Bl SE RIJEILI NEKE NEDAE I Ll KAKO Bl JE SPRIJEILI
MES' ELE:
7. TAJE DOLO U VEI RUKJE lHAMALIJA
MES' ELE:
8. POGLVUE O ONI MA KOJI BUDU TRAILI BLGOSLOV
(BERIE OD DRVEA, KAMENA l SLINOG
MES' ELE:
9. TAJE DOLO U VEI KLANJA NEKOM DRUGOM MI MO ALLHU
MES' ELE:
lO. NE KOUE SE RADI ALLHA NA MJESTU NA KOJEM SE
KOUE NEKOM DRUGOM MI MO ALLHA
MES' ELE:
1 1. 0D IRKA JE DA SE OVJEK ZVJEUJE NEKOM
DRUGOM MI MO ALLAHU, AZE VE DELLE -
MES' ELE:
12. 0D IRKA JE TRAENJE UTOITA (ISTI ' A) KOD
NEKOGA DRUGOG MI MO ALLHA
MES' ELE:
25
28
31
34
37
43
48
49
53
55
61
65
70
73
76
77
78
79
81
301
13. 0D IRKA JE l TRAENJE POMOI I Ll UPUIVANJE DOVE
NEKOM DRUGOM l MO ALLAHU 83
MES' ELE: 87
14. POGLVUE O ALLHOVIM RIJEIMA
" Zar da Njemu smatraju ravni m . . . " 89
MES' ELE: 93
15. POGLVUE O RIJEIMA UZVI ENOG ALLHA
" l kad iz srca nji hovih nestane straha, . . . " 95
MES' ELE: 97
16. EFA' AT (ZAGOVORNITO) 99
MES' ELE: 107
17. POGLAVUE O RIJEIMA UZIENOG ALLHA
" Ti , doista, ne moe uputiti na pravi put . . . " 109
MES' ELE: 1 1 1
18. UZROK NEVJEROVANJA UUDSKOG RODA l NJI HOVOG
OSTAVUANJA VJERE JE PREJERIVANJE U POGLEDU
DOBRI H UUDI 1 13
MES' ELE: 117
19. STROGA ZBRANA OBOVANJA ALLHA ORED KABURA
NEKOG DOBROG OVJEKA, A KAKO JE TEK ONDA AKO
Bl GA OBOVAO? 12 1
MES' ELE: 126
20. PREJERIVANJE U POGLEDUKABUROVA DOBRI H UUDI
INI I H I DOLIMA KOJI SE OBOAVAJU PORED ALLHA 129
MES' ELE: 131
2 1. POSLNI KOVO, s. a.v.s., UVANJETEVHI DA l
ZTARANJE SVAKOG PUTA KOJI VODI KA I RKU 133
MES' ELE: 135
22. NEKI PRI PADNICI OVOG UMMEA OBOAVAJU I DOLE 137
MES' ELE: 142
23. POGLVUE O SI HRU 145
MES' ELE: 148
24. POJANJENJE NEKIH VRSTA SI HRA 149
MES' ELE: 152
25. POGLVUE O VRAEIMA l l NJIMA SLINI M 153
302
MES' ElE: 157
26.TA JE DOlO O NURI - UKlANJANJU SI HRA 159
MES' ElE: 161
2 7 .TA JE DOlO O TEAJURU 163
MES' ElE: 167
28.TA JE DOlO O ASTROlOGIJI? 169
MES' ElE: 171
29.TRAENJE KIE OD ZIJEZDA 173
MES' ElE: 176
30. POGlVUE O RIJEIMA AllHA UZIENOGA:
"I ma ljudi koji su mjesto Al l aha kumi re pri hvati l i . . . " 177
MES' ElE: 180
31. POGlVUE O RIJEIMA AllHA UZIENOG:
"To vas je samo ejtan plaio . . . 181
MES' ElE: 184
32. POGlVUE O RIJEIMA AllHA UZIENOGA:
"l u Allaha se pouzdajte, ako ste vjernici ! " 185
MES' ElE: 188
33. POGlVUE O RIJEIMA UZVIENOG AllAHA:
"Zar oni mogu biti sigurni od Allahove spletke? . . . 189
MES' ElE 191
34.0D VJEROVANJA U AllHA JE l SABUR - STR PU IVOST
NA AllHOVIM ODREDBAMA 193
MES' ElE: 196
35.TA JE DOlO O RIJA' U? 197
MES' ElE: 200
36.0D I RKJE l AKO Bl OSOBA HTEl SVOJI M
DJElOM POSTI I DUNJAlUK 201
MES' ElE: 204
37. 0NA KO BUDE POKORAN UENJACIMA l ZPOVJEDNI CI MA
U ZABRANJIVANJU NEEGA TO JE AllAH DOZOliO, lli
DOZOUAVANJU NEEGA TO JE ZABRANIO, ON I H JE VE UZEO
GOSPODARIMA PORED AllAHA 205
MES' ElE: 208
38. POGlVUE O RIJEIMA UZIENOGA
303
"Zar ne vidi one koji trde da vjeruju u ono to se . . . " 209
MES' ELE 212
39. POGLVUE O ONOME KO BUDE NEGI RAO
NETO OD I MENA l li SVOJSTAVA 2 13
MES' ELE: 216
40.POGLVUE O RIJEIMA UZIENOG ALLHA:
"Oni priznaju da je blagodat od Al l aha, . . . " 217
MES' ELE:
219
41. POGLVUE O RIJEIMA UZIENOG ALLHA:
"Zato ne inite svjesno druge Al l ahu ravni m! " 22 1
MES' ELE: 224
42. POGLVUE O ONOME KO SE NE ZDOVO Ul
ZKLINJANJEM ALLHOM 225
MES' ELE: 226
43. POGLVUE O RIJEIMA:
"ONAKO KAKO JE HTIO ALLH l KAKO Sl Tl HTIO" 227
MES ' ELE: 229
44. KO BUDE PSOVAO VRIJEME, ON JE UZNEMI RI O ALLHA 231
MES' ELE:
232
45. POGLVUE O I MENOVANJU NEKOGA SUDIJOM
SVIH SUDIJA
233
MES' ELE: 234
46. POGLVUE O POTIVANJU ALLHOVI H, AZE VE DELLE,
I MENA, KAO l MIJENJAU I MENA ZBOG TOGA 235
MES' ELE:
236
47. KO SE .BUDE ALIO NEIM U EMU SE SPOMI NJE
ALLHOVO I ME, KUR' AN l li POSLNI K 237
MES' ELE: 239
48.POGLVUE O RIJEIMA UZIENOG ALLHA:
" Kad ga obaspemo mi lou Naom, . . . 241
MES' ELE:
244
49. POGLVUE O RIJEIMA UZVIENOG ALLHA:
" l kad im je On darovao zdrava potomka, . . . 245
MES' ELE:
248
304
"Al l ah i ma najljepa i mena . . . " 249
MES' ELE: 251
51. NE KAE SE: " SELM ALLAHU. " 253
MES' ELE: 254
52. POGLVUE O RIJEIMA:
" ALLHU MOJ, OPROSTI Ml AKO HOE! 255
MES' ELE: 256
53. NE KAE SE: " MOJ ROB l MOJA ROBI NJA. " 257
MES' ELE: 258
54. NE ODBIJA SE ONA KO BUDE TRAiO NETO SPOMI NJUI ALLAHA _259
MES' ELE: 260
55. NITA SE NE TRAI ALLAHOVIM LICEM OSIM DENNE 261
MES' ELE:
262
56. POGLVUE O " DA JE. . . "
263
MES' ELE: 264
57.ZABRANJENO JE PSOVATI VJEAR 265
MES' ELE:
266
" Misl i l i su o Al l ahu ono to nije isti na, . . . " 267
MES' ELE: 270
59.TAJE DOLO O PORI CATEUI MA KADERA 271
MES' ELE: 274
60.TA JE DOLO O SLIKARIMA 275
MES' ELE: 277
61.TAJE DOLO O MNOTU ZAKLINJANJA 279
MES' ELE: 281
62. TA JE DOLO U VEI ALLHOVE GARANCIJE
l GARANCIJE NJEGOVOG VJEROVJESNI KA 283
MES' ELE: 285
63.TA JE DOLO O ZKLINJANJU ALLHOM 287
MES' ELE: 288
64.NE TRAI SE OD ALLHA DA SE ZGOVARA KOD NEKOG STORENJA 289
MES' ELE: 290
305
65. TAJE DOLO O VJEROVJESNI KOVOM, S.A.V. S. , UVANJU GRANICA
TEVHI DA
ZTARANJU PUTEA I RK 291
MES' ELE: 293
66.TA JE DOLO O RIJEIMA UZIENOG ALLHA:
" Oni ne veliaju Al l aha onako kako Ga treba veliati . " 295
MES' ELE: 298
SADR
301
306

Knjiga Tevhida-Skraćeni-Komentar

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjiga Tevhida-Skraćeni-Komentar

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nas|eoer|g|na|a.

Na ovo upuuj e i shvatanje da su poslanici poslani upravo zbog

uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve

irina Allahove dobrote;

ak su i vjerovjesnici trebali upozoriti na vrijednost

a ' bijj'. Upitao me je: ,A

ta znai njegovo upotpunjavanje;

ak j e i naredio da se l i j eimo. J ednom ashabu j e naredio da se spri

uvanje od dove mazluma;

uara ' obavjetavaj ui o stanovnicima vatre: "Allaha nam, bi li

Ajet iz sure El-Isra' . U njemu je naveo odgovor

Ajet iz sure Et-Tevba. Pojasnio je u njemu da su

Rijei Ibrahima, alejhissalatu vesselam, nevJer

n Nemam ja nita s onima koje vl oboavate, ja oboavam samo

Ajet iz sure El-Bekare koji je doao u vezi nevjer

"Ko kae 'la ilahe illallah' i bude nevjerovao u

ej h1 rahi mehul lahu1 j e zapoeo razlaganjem i rka i razj anj avanj em

ta je ovo?" Odgovori: "Protiv slabosti. " Na to mu

estina prema noenju obrueva, konaca i slinog;

uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve

estoka prijetnja onome koji okai strunu;

to se ti e vremena1 mi sli se da neko vri j eme bude berietno1 kao to

eljeli su se time pribliiti Allahu jer su mislili da On to

ta j e dolo u vezi klanj a nekom drugom mi mo Allahu) od prij etnj e1

da zakol j e samo radi Al laha i s ci ljem pri bl i avanj a

da spomene Al lahovo i me dok kol j e1 pa ako ne

sa strane traenj a pomoi i

sa strane i badeta1 velianja i prol i j evanj a krvi radi

ihaba se prenosi da Je Allahov

ovjek je uao u Dennet zbog muice, a drgi je ovjek

uvanje od oponaanja murika u njihovim

ula sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve

udna stvar, a to je priznavanje idolopoklonika da

'' Od tebe nita ne zavisi

" Od tebe nita ne zavisi & & &

ta je to rekao Gospodar va?' 'Istinu',

ejh j e dobro shvatio stanje muri ka i nj i hove dokaze pa je rekao:

efa ' at j e dova.

ej h je dobro shvati o stanje muri ka i nj i hove dokaze pa je rekao:

efa ' at je dova.

ej hul-islama l bn-T ej mi j j e: "Al lah je ui ni o dobroi nstvo prema

ej hul-islam l bn-Tej mi j j e nakon toga: "Pa j e zbog toga

v,doista, ne moe uputiti na pravi put onoga koga tl eli da

v,doist, ne moe uputiti na pravi put onoga koga tl eli da

injenica da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

tetnost druenja sa loim drutvom;

tetnost uzvisivanja prethodnika i velikana;

to se ti e dobrih lj udi1 Al lah j e dozvol i o da i h vol imo1 potuj emo i

ak ni Kur ' an ni j e bi o ravan nj egovom mjestu"

uvajte se pretjerivanja, jer je pretjerivanje unitilo one

ejtan ovo znanje emu vodi neka novotarija, pa

tetnost kruenja oko kabura iako bi se htjelo

i dove i krane1 jer su oni uzeli kaburove svoj i h vj erovj esni ka

uo sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,

idova i krana i oni su to

ta znai uzimanje kabura mesdidom;

ime je poaen uzimanjem za prisnog prijatelja;

ej tan j e i zgubi o nadu da e ga oboavati oni koji

i dok skupina od mog ummeta ne hude oboavala idole11- bie to

i dova u vel i kom broju1 pa ako

i dova j este sihr u kojeg

to se ti e tarka on dolazi od postavljanja puteva po zeml j i1 tj .

u kojoj stoji: "Ko zavee vor, zatim puhne u njega,