Sveuilite u Mostaru Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti Kolegij: ODRIVI RAZVOJ I TURIZAM 2.

dio

Prof.dr. Dora Smoli Jurdana Prof.dr. Ines Milohni doras@fthm.hr imilohni@fthm.hr

OBAVEZNA LITERATURA
rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja,

Glosa, Rijeka, 2009,str. 13-155, str. 173-222.

Grupa autora (u red. Vuji, V.): Odrivi razvoj turizma,

Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, Opatija, 2005., str. 15-27, str. 119-140.
Predavanja

KOLOKVIJI
Obuhvat gradiva za 1. kolokvij: rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja, Glosa, Rijeka, 2009, str. 13-155. Predavanja 1. dio Obuhvat gradiva za 2. kolokvij: rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja, Glosa, Rijeka, 2009, str. 173-222. Grupa autora (u red. Vuji, V.): Odrivi razvoj turizma, Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, Opatija, 2005., str. 15-27, str. 119-140. Predavanja 2. dio

Pojam menadmenta
Menadment je proces planiranja, organiziranja,

voenja i kontroliranja rada lanova organizacije te koritenje svih raspoloivih resursa organizacije u cilju dosezanja postavljenih ciljeva. (Bennett)

Vani elementi menadmenta

Drutvena odgovornost
Etika menadmenta

Temeljne funkcije menadmenta

Planiranje
Organiziranje Upravljanje ljudskim potencijalom Nadzor

Pojam ekolokog menadmenta

Ekoloki menadment je primjena sustavnog i holistikog pristupa u

zatiti, upravljanju i obnavljanju okolia i ekosustava.

Ima utvrene i jasne ciljeve koji djeluju u skladu s politikom zatite

okolia, njezinim protokolima i praksom, i koji je uinjen adaptabilnim programima kontrole i istraivanja , baziranim na naem najboljem razumijevanju ekolokih iterakcija i procesa potrebnih za odravanja strukture, kompozicije i funkcije ekosustava. (Christensen, N.L.)

Konkurentske prednosti koje proizlaze iz ekolokog menadmenta:

1.
2. 3. 4.

5.
6. 7. 8.

Uteda trokova Izbjegavanje zakonskih kazni Anticipiranje buduih zakona Smanjenje ekolokih rizika Unapreenje odnosa s dravnim institucijama za zatitu okolia Unapreenje javnog interesa i suradnje s nevladinim udrugama Poveanje trinih ansi Vei entuzijazam zaposlenika

Izdvajamo

Ekoloki menadment zatienih dijelova prirode

Podruja i zamlja i/ili more posebno posveeno zatiti i odravanju bioloke raznolikosti i prirodnih i kulturnih resursa kojima se upravlja

kroz pravne ili druge efektivne naine. (IUCN)

Kategorija I.a (Strogi prirodni rezervati Strict Nature Reserve)

Ova kategorija podrazumijeva podruja prirode (kopna ili mora) koja imaju posebna, reprezentativna obiljeja ekosustava, geoloka ili fizika obiljeja, posebne biljne ili ivotinjske vrste, te koja se stoga koriste prvenstveno u znanstveno-istraivake svrhe.

Kategorija I.b (Podruja divljine Wilderness Area)

To su velika prostranstva ili mora gdje se jo ne biljee promjene zbog utjecaja ovjeka ili su one izuzetno male, te su zadrala prirodna obiljeja, a zatiena su s ciljem da se odre postojei prirodni uvjeti. Podruja klasificirana u kategoriju I trae najviu razinu zatite, te nije dozvoljen bilo koji oblik ljudske intervencije u prostoru, te time nije pogodno niti za turistiku valorizaciju, izuzmemo li pojedince koji posjeuju podruje prvenstveno iz znanstvenih razloga ili se radi o malim ciljanim skupinama.

Kategorija II. (Nacionalni park National Park)

Podruje (kopno ili more) proglaeno s ciljem: (a) zatite ekolokog integriteta ekosustava za sadanje i budue generacije; (b) zabrane eksploatacije ili koritenja u tetne svrhe; (c) formiranja prostora za mogunost duhovnog, znanstvenog, obrazovnog, rekreacijskog i slinog koritenja, s time da svi ciljevi moraju biti kompatibilni.

Kategorija III. (Prirodni spomenik Natural Monument)

Podruje koje ima jedno ili vie prirodnih ili kulturnih obiljeja koja su jedinstvene vrijednosti zbog njihove rijetkosti, reprezentativnosti ili kvalitete i kulturnog znaaja.

Kategorija IV. (Stanite, nalazite, podruje upravljanja vrstama Habitat)

Podruje prirode koje je subjekt aktivne intervencije u menaderske svrhe, na nain da se osigura odranje stanita ili da se udovolji zahtjevima pojedinih vrsta.

Kategorija V. (Zatieni krajobraz/morska veduta Protected Landscape/Seascape)

Podruje gdje je interakcija ljudi i prirode doprinijela jedinstvenom karakteru podruja sa znaajnim estetskim, ekolokim i/ili kulturnim vrijednostima, te esto biolokom raznolikou. Ova kategorija podrazumijeva podruja kao to su nacionalni parkovi u Velikoj Britaniji gdje kulturno i prirodno okruenje stoji u komplementarnom odnosu.

Kategorija VI. (Resursna zatiena podruja pod upravom - Managed Resource Protected Area)
Podruje koje dominantno ima ouvanu prirodu, kojim se upravlja na nain da se ouva bioloka raznolikost, uz istovremeno odrivo koritenje prostora s ciljem zadovoljenja potreba lokalnog stanovnitva. Dakle, to su podruja prirode kojima je potrebno odrivo gospodariti.

ODRIVI RAZVOJ TURIZMA

Gospodarski napredak
Koja su nam znanja potrebna?

ODVIJAJU

Drutveni napredak

SE

USPOREDNO
DRUTENE ZNANOSTI

Upravljanje prirodnim resursima

PRIRODNE ZNANOSTI

Multidiscplinarni pristup

20. stoljee Da li prihvatiti koncepciju odrivog razvoja? 21. stoljee Kljuno pitanje - implementacija

DA KAKO?

Gdje se krije zamka?

TEZA (WTO)

Da bi turizam bio ekonomski odriv mora biti i ekoloki odriv.

REALNOST
OPASNOST

Razvoj turizma moe biti (ak i srednjorono) ekonomski uspjean, iako se razvija na tetu okolia i izaziva trajne negativne posljedice na okoli i sociokulturno okruenje.

NUNO

Zakonska regulativa. Upravljanje razvojem turizma. Kontrolni mehanizmi. Uvaavanje stavova lokalnog stanovnitva, gospodarstva, lokalne uprave i samouprave, svih zainteresiranih subjekata.

Nova koncepcija turizma

Turizam

Lokalna zajednica

Zatita okolia

Inicijativa za odrivi razvoj treba stii iz lokalnih zajednica koje moraju shvatiti da u turizmu ekonomsku korist donosi ekoloka odgovornost.

PROBLEM IMPLEMENTACIJE ODRIVOG RAZVOJA

Koncepcija odrivog razvoja reflektira i zahtijeva znaajni preokret naih vizija i predodbi o odnosu funkcioniranja ekonomskih aktivnosti i prirode. Koncepcija odrivog razvoja u prvi plan istie kvalitativno unapreenje u odnosu na kvantitativni rast.

Procesu implementacije odrivog razvoja turizma u praksi namee se nekoliko prepreka:

Fizika, prirodna ogranienja teko je precizno procijeniti limite

tolerancije prirode i prostora, budui dolazi do stalnih promjena.

Kompleksnost odnosa turistiki razvoj nije mogue promatrati kroz

pojednostavljeni odnos uzrok-posljedica izmeu dva ili vie imbenika, ve je to kompleksan odnos izmeu razliitih imbenika koji su meusobno u razliitim vezama. seu u prolost, te koji su se pojavili nakon proteka dueg vremenskog perioda (npr. pojava ozonskih rupa). priroda i ovjek prilagodio novoj situaciji. esto se nunost proteka asimilacijskog perioda zanemaruje kod razvojnih projekata, to izaziva negativne posljedice.

Vremenski odgoeno javljanje posljedica postoje efekti iji uzroci

Asimilacijski period potrebni je protok odreenog vremena da bi se

Primjenom koncepcije odrivog razvoja turizma treba maksimizirati koristi od turizma i istovremeno minimizirati tete ili trokove, te usmjeriti i limitirati turistiki razvoj sukladno zahtjevima odrivog razvoja turizma.

Meuzavisnost turizma i okolia u cilju dostizanja odrivog razvoja ukljuuje:

a) povezivanje razvojne politike s menadmentom

prirodnih resursa na temelju projekata, planova i programa; b) povezivanje razvoja turizma i politike menadmenta prirodnih resursa na lokalnoj, regionalnoj i dravnoj razini; c) poveanje lokalnih kapaciteta u skladu s realnim mogunostima okolia (posebno u podrujima gdje se ostvaruju intenzivna turistika kretanja).

Odrivi razvoj sainjavaju tri usko povezana pitanja o kojima gospodarstvo mora voditi rauna:

Okoli je potrebno vrednovati kao integralni dio ekonomskog procesa.

Potrebno je voditi rauna o jednakosti. Jedna od prijetnji ovjeanstva je da danas nerazvijene zemlje ele pod svaku cijenu dostii ivotni standard razvijenog Zapada. Koncepcija odrivog razvoja stavlja pred drutvo, poslovne subjekte i pojedince drugaije ciljeve koji trebaju biti usklaeni s buduim potrebama ovjeanstva.

Ciljevi odrivog razvoja turizma

Zadovoljenje potreba i unapreenje kvalitete ivota lokalnog stanovnitva Ouvanje socio-kulturnog identiteta lokalne zajednice Razvijanje visoko kvalitetnog turistikog proizvoda Unapreenje kvalitete doivljaja turista Ouvanje resursa kako bi ih i budue generacije mogle koristiti Doprinos blagostanju stanovnitva

Pri izradi razvoja turizma uvaavaju se i ravnopravno tretiraju svi strateki ciljevi razvoja turizma.

EKONOMSKI
SOCIO-KULTURNI EKOLOKI zatita okolia

 Primjer - CILJEVI RAZVOJA TURIZMA DUGORONI CILJEVI

EKONOMSKI: Turizam kao metoda razvoja gospodarstva u cjelini Rast investiranja Poduzetnitvo, obrtnitvo Vee zapoljavanje Poveanje turistike potronje Proizvodnja autohtonih proizvoda Smanjenje uvozne komponente Cjelogodinje poslovanje (sezonalnost ponegdje nemogue izbjei) Via kvaliteta smjetajnih objekata Bolja struktura smjetajnih kapaciteta Razvoj novih turistikih proizvoda Osvajanje novih trita KVALITETA

DUGORONI CILJEVI
SOCIO-KULTURNI: Rast kvalitete ivota lokalnog stanovnitva, blagostanje Sigurnost za lokalno stanovnitvo i turiste Ouvanje kulturno-povijesne batine Ouvanje lokalnog identiteta u uvjetima globalizacije Proimanje kultura EKOLOKI (ZATITA OKOLIA): Zatita prirodnih resursa, ekostandardi Racionalno koritenje energije Unapreenje infrastrukture Monitoring zagaenja Sprjeavanje vizualnog zagaenja prostora, prostorno planiranje

ODRIVI RAZVOJ

Pojam
Odrivi razvoj turizma podrazumijeva koncepciju razvoja

turizma koja uspostavlja pozitivan odnos izmeu ekonomije i ekologije.

Odrivi razvoj turizma zahtijeva ouvanje, kako fizikog

tako i drutvenog, okruenja. Upravo je za turizam primjena ove koncepcije u praksi iznimno vana. Poslovanje gospodarskih subjekta iz drugih djelatnosti ne zavisi direktno o ouvanoj prirodi, dok za turizam prirodni okoli predstavlja osnovni resurs i najistaknutiji je motiv turistikih putovanja.

Definicija
Definicija Svjetskog savjeta za okoli i razvoj (World Commission on Environment and Development - WCED) iz 1987. godine objavljena u publikaciji Our Common Future (poznato i kao Izvjetaj Brundtland komisije):
Odrivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadanje generacije pri tome ne umanjujui mogunost buduim generacijama da zadovolje svoje potrebe.

Definicija

Our Common Future (Brundtland izvjetaj) donosi do danas najprihvaeniju i najee citiranu definiciju: Odrivi razvoj turizma je razvoj koji zadovoljava sadanje potrebe turista i lokalne zajednice, dok se istovremeno uvaju resursi za njihovo budue koritenje.

Definicija
The Federation of Nature and National Parks in Europe definirali su odrivi razvoj turizma kao sve oblike razvoja, upravljanja i djelatnosti vezanih uz turizam koji omoguuju dug ivot kulturnoj djelatnosti koju nazivamo turizmom, to ukljuuje niz turistikih proizvoda koji su usklaeni sa stalnim odravanjem zatienih resursa prirodne, kulrne ili izgraene batine, ime se omoguuje razvoj turizma. Udruenje istie tri podruja koja zahtijevaju posebnu brigu: kulturna degradacija degradacija prirodnog okolia ekonomski poremeaji.

Naela odrivog razvoja

Odrivi razvoj zasnovan je na etiri glavna naela: ekolokoj odrivosti, socio-kulturnoj odrivosti, ekonomskoj odrivosti, tehnolokoj odrivosti.

Ekoloka odrivost
Koncepcija odrivog razvoja esto se svodi i poistovjeuje iskljuivo sa zatitom okolia, te se time svodi samo na jedno naelo, naelo ekoloke odrivosti. Iako ekoloka odrivost ima veliki znaaj, budui zagaenje prirode postaje globalna prijetnja cijelom ovjeanstvu, u analizi kompleksnosti koncepcije odrivog razvoja nedovoljno je ograniiti se samo na njenu ekoloku dimenziju.

Ekoloka odrivost
Ekoloka odrivost jami kompatibilnost razvoja s ouvanjem i odranjem osnovnih ekolokih procesa, bioloke raznolikosti i biolokih resursa.
Jedno od najistaknutijih naela odrivog razvoja Ekoloka odrivost od temeljnog je znaaja za dugoroni razvoj turizma

Ekoloka odrivost
Krippendorf:
Osiguranje optimalnog zadovoljenja mnogostrukih turistikih potreba svih ljudi unutar sposobnih organizacija i u nenaruenom okoliu, vodei rauna o interesima stanovnitva i turistikih podruja.

Vano:
Moraju se izbjei negativne promjene stanja okolia, obnovljivi resursi mogu se koristiti unutar granica mogunosti obnavljanja, a posebna briga treba se voditi o neobnovljivim resursima.

PERMANENTNI KONFLIKTI

BITNO !
I turizam poluuje negativne utjecaje na okoli.

Socio-kulturna odrivost
Socio-kulturna odrivost jami kompatibilnost razvoja s ouvanjem kulture i sustava vrijednosti ljudi na koje taj razvoj utjee, te trajno odranje i isticanje identiteta lokalne zajednice.
Zadatak je koritenja instrumenata odrivog razvoja (prihvatni potencijal, procjena utjecaja na okoli i ostalih) da sprijee drutvenu neodrivost odreenih gospodarskih projekata.

Socio-kulturna odrivost
Za male, zatvorene zajednice i mali broj turista moe snano utjecati

na promjenu socio-kulturnog okruenja i imati dalekosene negativne posljedice. Stoga je potrebno razviti menadment utjecaja posjetitelja (engl. visitor impact management) s ciljem sprijeavanja kontrole utjecaja turista na lokalno stanovnitvo, odnosno takvih negativnih utjecaja. otvorenost lokalne sredine. to je lokalna sredina razvijenija i otvorenija, to je razina drutvene odrivosti via. Zatvorene lokalne zajednice, izraenih tradicionalnih vrijednosti tee prihvaaju promjene u drutvu.

Stupanj drutvene odrivosti razlikuje se s obzirom na razvijenost i

Socio-kulturna odrivost mijenja se s razvojem ukupnog drutva.

Doxeys Irridex Euforija

Drutveni odnos

Aktivnosti

Inicijalna faza razvoja; posjetitelji i Planiranje ili neki od oblika investitori su dobrodoli formalne kontrole su rijetki Turisti se smatraju kao neto to se podrazumijeva samo po sebi; kontakti izmeu lokalnog stanovnitva i stranaca su formalniji Dosegnuta je toka saturacije; lokalno stanovnitvo poinje sumnjati u pozitivnosti razvoja turizma Poseban je naglasak na marketingu; struna udruenja iz turizma promiu svoje interese

Apatija

Iritiranost

Planeri jaaju infrastrukturu; jo uvijek rijetko ograniavaju dalji rast; javljaju se lokalne skupine koje protestiraju i brane odreene interese Donose se bitne planske odluke; jaa se promocija kako bi se potisnula loa reputacija destinacije; snane su borbe izmeu razliitih interesnih skupina

Antagonizam

Iritiranost situacijom je dosegla vrhunac; turisti se smatraju uzrokom svih problema

Ekonomska odrivost
Ekonomska odrivost jami da je razvoj ekonomski efikasan i da je upravljanje resursima takovo da e se njima moi koristiti i budue generacije.
Cilj je tako koncipiranog razvoja blagostanje za sadanje i budue generacije. Odrivi razvoj nije ni mogu bez uvaavanja ekonomske dimenzije

Tehnoloka odrivost
Tehnoloka odrivost zahtijeva razvoj i primjenu tehnologije na nain da se u proizvodnji koristi tehnologija koja uz ekonomske uinke ima i elemente, kojima se titi okoli.
Nove tehnologije:
trebaju iznai supstitutivna rjeenja za koritenje prirodnih

(posebno neobnovljivih) resursa; primjenjuju se u postupcima proiavanja otpadnih voda, uklanjanja otpada, recikliranja i slino; trebaju biti okrenute ovjeku i boljitku ovjeanstva.

Naela odrivog razvoja turizma

Menadment i planiranje potrebno je usmjeriti k adekvatnom koritenju resursa u turizmu. Koncepcija odrivog razvoja nije anti-razvojna koncepcija, ali istie limite razvoja u skladu s ime je potrebno i razvijati turizam. Naglasak je na dugoronom promiljanju razvoja turizma. Menadment odrivog razvoja turizma vodi rauna ne samo o problemu zatite okolia, ve i o ekonomskim, drutvenim, kulturnim, politikim i drugim pitanjima. Potrebno je voditi rauna o jednakosti i pravdi meu generacijama ljudi. Svi zainteresirani subjekti iz okruenja (stakeholders) trebaju biti konzultirani, ukljueni u donoenje odluka i informirani o problemima odrivog razvoja turizma. Neophodna je realna procjena mogunosti primjene odrivog razvoja u praksi i moguih dosega u buduem razdoblju. Poduzea trebaju iskoristiti trine prednosti primjene odrivog razvoja. Zbog moguih sukoba oko koritenja resursa nuni su ustupci i kompromisi. Pri ocjeni koristi i trokova odrivog razvoja turizma treba uvaiti sve individue i skupine na koje tako promiljen razvoj ima utjecaj.

Agenda 21
Agenda 21 predstavlja plan aktivnosti na svim podrujima u svezi

odrivog razvoja turizma na Zemlji. Ona ukazuje na potrebu promjena u osmiljavanju razvoja, promjena koje su zasnovane na novom pristupu i shvaanju utjecaja ponaanja ovjeanstva na okoli.

Agenda 21 usvojena je na Svjetskom summit-u u Rio de Janeiru 1992.

godine, gdje se donosi zakljuak da je neophodno uspostaviti globalno partnerstvo na Zemlji kao neophodan klju odranja i uspjeha ovjeanstva. Aktivnosti je, zakljueno je, potrebno usmjeriti k uspostavi meunarodnih sporazuma i dogovora u slubi ouvanje kvalitete okolia.

Agenda 21 zadaci usmjereni vladama zemalja (vezani uz turizam):

Unaprijediti i preorijentirati politiku cijena i dravnih poticaja,

subvencija u podruju turizma.

Diverzificirati ekonomiju u planinskim podrujima njihovim

ukljuivanjem u turistiku ponudu.

Unaprijediti mehanizme za ouvanje ugroenih podruja, gdje je

potrebno poduzeti mjere za ouvanje ivotinjskog svijeta, bioloke raznolikosti, te takva podruja od posebna znaaja ukljuiti u sustav zatite.
Promovirati ekoloki osvijetene turistike aktivnosti.

Potencijalni utjecaji turizma na okoli

PRIRODNI OKOLI

A. Promjene na flori i fauni

1.Poremeaj ivotnog ciklusa razmnoavanja 2.Ubijanje ivotinja u lovu 3.Ubijanje ivotinja radi izrade suvenira 4.Migracije ivotinja 5.Unitavanje vegetacije putem sjee uma i ostalih biljaka 6.Promjene u prirodi zbog pripreme i koritenja zemljita za izgradnju turistikih objekata i sadraja 7.Formiranje rezervata ivotinja ili sklonita 1.Zagaenje vode (otpadne vode, otpadni materijal, ulja i naftni derivati) 2.Zagaenje zraka od ispunih plinova prijevoznih sredstava 3.Zagaenje bukom zbog transporta turista i turistikih aktivnosti Nakupine prljavtine Promjene u riziku pojave odrona zemlje Promjene u riziku pojave lavina tete na geolokim pojavama (pilje i sl.) teta na obalama rijeka 1.Iscrpljivanje zemlje i izvora vode 2.Iscrpljivanje fosilnih goriva zbog potrebe energije za turistike aktivnosti 3.Promjene u riziku pojave poara 1.Objekti (graevine hoteli, restorani itd., parkiralita) 2.Otpad

B. Zagaenje

C. Erozija

D. Prirodni resursi

E. Vizualni utjecaji

Izvor: Green et al.: Application of the Delphi technique in tourism, Annals of Tourism Research, 17, str. 270-279; preuzeto iz Green H., Hunter, C.: The Environmental Impact Assessment of Tourism Development, u Perspectives on tourism policy, Mansell, London, 1993., str. 33-34.

Potencijalni utjecaji turizma na okoli

IZGRAENI OKOLI

A. Urbano okruenje

1.Oduzeta zemlja 2.Hidrologijske promjene 1.Rast izgraenih podruja 2.Novi stilovi u arhitekturi 3.Ljudi i vlasnitvo nad imovinom (imovinski odnosi) 1.Preoptereenost infrastrukture (ceste, eljeznice, parkiralita, energetski sustav, komunikacijski sustav, odlaganje otpada, opskrba vodom) 2.Potreba gradnje nove infrastrukture 3.Menadment okolia kako bi se prilagodilo podruje za razvoj turizma 1.Promjene u koritenju i namjeni zemljita (izgradnja hotela i sl.) 2.Promjene u urbanoj slici grada (zgrade) 3.Kontrasti izmeu urbanih zona graenih za turiste i onih za lokalno stanovnitvo 1.Obnova starih zgrada i njihovo ponovno koritenje 2.Restauracija i ouvanje povijesnih zgrada i mjesta 3.Restauracija naputenih objekata i stavljanje u funkciju kua za odmor (vikendica) 1.Mogunost pada turistike atraktivnosti regije zbog otvorenog pristupa drugim atrakcijama i promjeni navika i preferencija turista

B. Vizualni utjecaji

C. Infrastruktura

D. Urbani oblici

E. Restauriranje

F. Konkurentnost

Izvor: Green et al.: Application of the Delphi technique in tourism, Annals of Tourism Research, 17, str. 270-279; preuzeto iz Green H., Hunter, C.: The Environmental Impact Assessment of Tourism Development, u Perspectives on tourism policy, Mansell, London, 1993., str. 33-34.

Etiki kodeks za turizam (UNWTO)

U lanku 1. istie se potreba da turizam doprinese razumijevanju meu ljudima i drutvima:
Razumijevanje i promocija etikih vrijednosti ovjeanstva, uz isticanje

tolerancije i uvaavanje razlika meu razliitim religijama, filozofskim i moralnim uvjerenjima temelj su odgovornog turizma; subjekti zainteresirani za turizam (stakeholderi) u turistikom razvoju i turisti trebaju uvati drutvene i kulturne tradicije i obiaje ljudi, ukljuujui manjine i starosjedioce, te uvaavati njihovu vrijednost. Turistike aktivnosti trebaju se odvijati u harmoniji s osobitostima i tradicijom regija i zemalja domaina, uz puno uvaavanje njihovih zakona, obiaja i navika.

Etiki kodeks za turizam (UNWTO)

U lanku 2. tumai se turizam kao sredstvo za individualno i kolektivno ispunjenje. lanak 3. ima naziv Turizam, imbenik odrivog razvoja, te se u njemu navodi: Subjekti zainteresirani za turizam (stakeholderi) pri turistikom razvoju moraju uvati prirodni okoli s ciljem postizanja zdravog, kontinuiranog i odrivog ekonomskog rasta da bi se na pravian nain zadovoljile potrebe i tenje sadanjih i buduih generacija. Oblicima turistikog razvoja koji bitno doprinose ouvanju rijetkih i vrijednih resursa, posebno vode i energije, te nastoje u najveoj mjeri izbjegavaju postojanje proizvodnog otpada, mora se dati prioritetni znaaj, te ih potaknuti i ohrabriti od strane nacionalnih, regionalnih i lokalnih javnih vlasti. Neophodno je iznalaziti naine za ravnomjernu distribuciju u vremenu i prostoru tijekova turista i posjetitelja, osobito onih koji rezultiraju iz plaenih dopusta i kolskih praznika, a s ciljem smanjenja pritiska turistike aktivnosti na okoli i jaanja pozitivnog utjecaja na turistiku industriju i lokalnu ekonomiju. Turistika infrastruktura mora se oblikovati, a turistike aktivnosti programirati na nain da se zatiti prirodno nasljee (ekosustav, raznolikost biljnih vrsta), ouvaju ugroene ivotinjske vrste; subjekti zainteresirani za turizam (stakeholderi) moraju postii suglasje o uvoenju limita i ogranienja vlastitih aktivnosti u osobito osjetljivim podrujima: pustinje, polarna ili planinska podruja, obalna podruja, tropske ume ili movare, te biti skloni stvaranju rezervata prirode ili zatienih podruja. Turizam u prirodi i ekoturizam su vrste turizma koje osobito doprinose obogaenju i poboljanju statusa turizma, pod uvjetom da potuju prirodno nasljee i lokalno stanovnitvo, te da su u skladu s prihvatnim potencijalom destinacije.

Etiki kodeks za turizam (UNWTO)

lanak 4. posveen je turizmu kao korisniku kulturnog nasljea ovjeanstva i nainu za njegovo unapreenje, a u toki 4. navodi se: Turistika aktivnost mora se planirati na nain da omogui tradicionalnim kulturnim proizvodima, obrtima i folkloru da preivi i razvija se, umjesto da se zatire i standardizira. lanak 5. govori o turizmu kao korisnoj aktivnosti za zemlje i lokalne zajednice. Lokalno stanovnitvo mora biti povezano s turistikim aktivnostima i imati udjela u ekonomskim, drutvenim i kulturnim koristima koje one generiraju, a posebno u stvaranju direktnih i indirektnih poslova koji rezultiraju iz njih. Turistike politike moraju se primjenjivati na nain da pridonose rastu ivotnog standarda lokalnog stanovnitva regije koja se posjeuje, te da udovoljavaju njihovim potrebama. Posebnu je pozornost potrebno posvetiti specifinim problemima obalnih podruja, te osjetljivim ruralnim i planinskim podrujima za koje turizam esto predstavlja izuzetnu priliku za razvoj s obzirom na opadanje tradicionalnih ekonomskih aktivnosti. Subjekti zainteresiran za turizam, posebno investitori, voeni regulativom to je postavljaju javne vlasti, moraju izraivati studije o utjecaju na okoli, te moraju pruiti informacije o svojim buduim programima i predvidivim posljedicama/utjecajima i poticati dijalog o njihovom sadraju s lokalnim stanovnitvom.

Etiki kodeks za turizam (UNWTO)

U daljim lancima obrazlau se obveze subjekata odgovornih za

razvoj, pravo na turizam, sloboda turistikih kretanja, prava radnika i poduzetnika u turizmu, te implementacija naela Globalnog etikog kodeksa za turizam.
Globalni etiki kodeks za turizam nije obvezujui dokument, u

smislu postojanja prisile da ga se pridrava i prateih sankcija. No, on je obvezujui s gledita ope drutvenih stavova odgovornog razvoja turizma.

 Problematika prihvatnog potencijala osnova je na kojoj se

bazira koncepcija odrivog razvoja turizma.

Prihvatni potencijal turistike destinacije predstavlja

njenu sposobnost da prihvati turiste i razvoj turizma, a da se pri tome u veoj mjeri ne naruava ukupno okruenje prirodno, izgraeno i socio-kulturno.
Ono podrazumijeva prisutnost turista, to u svakom

sluaju ima utjecaja na okruenje, ali koje je prihvatljivo za lokalno stanovnitvo i turiste, te koje je odrivo i u budunosti.

 Od sredine osamdesetih godina 20. stoljea shvaanje

prihvatnog potencijala razvilo se od gledita da se nalazi optimalni broj korisnika (turista) do kompleksne metode koja ukljuuje resursni menadment i fizike parametre resursa, te analizu oekivanja i preferencija turista. (United Nations Environment Programme - UNEP) i Svjetske turistike organizacije (World Tourism Organization - WTO) prihvatni potencijal definira se kao maksimalni broj turistikih korisnika koji simultano posjeuju turistiko mjesto bez neprihvatljivih poremeaja fizike, ekonomske i socio-kulturne okoline, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetilaca

U dokumentima Programa za okoli Ujedinjenih naroda

Aspekti (tipovi) prihvatnog potencijala: fiziki psiholoki bioloki socioloki ekonomski.

Odrivanje razine prihvatnog potencijala

Prihvatni potencijal predstavlja menadersku odluku donesenu na nivou turistike destinacije nakon provoenja opsenog i interdiscipinarnog istraivanja.
Po utvrivanju optimalnog razvojnog scenarija pristupa se definiranju prihvatnog potencijala, budui da njegova veliina nije jednaka za razliite

razvojne scenarije.

CC = f(Q,T,N,Ut,DM,AB)

CC Q

- prihvatni potencijal (engl. carrying capacity) - fizika veliina (prostranstvo) resursa (engl. quantity of the parks resources) T - tolerancija prema koritenju resursa (engl. tolerance of its resources to use) N - broj posjetitelja (engl. number of visitor) Ut - tip koritenja resursa (engl. type of use) DM - izgradnja i management objekata turistike ponude (engl. design and managament of the visitor facilities) AB - stav i ponaanje posjetitelja i menadera (engl. attitude and behaviour of visitors and managers)
Amerika asocijacija nacionalnih parkova

TCC = f (Ecol, Phys, Econ) (TC,RA,Pol)

Ecol - ekolokog sustava (engl. ecological systems in a destination) Phys - fizike infrastrukture i razvijenosti objekata za turizam (engl.

physical infrastructure and tourist facility development) Econ - ekonomskih karakteristika (engl. economic characteristics of tourist investment and expenditure) TC - karakteristika turista (engl. tourists characteristics in socialcultural and behavioural terms) RA - prihvatljivosti razvoja turizma za lokalno stanovnitvo (engl. residetns acceptance of tolerance of tourism activity) Pol - politike donoenja menaderskih odluka (engl. politcal capability and authority to take effective management decisions)
Glasson

 Menadment turistike destinacije moe djelovati na poveanje

prihvatnog potencijala turistike destinacije, prvenstveno djelujui na smanjenje sezonalnosti i koncentraciju turista oko/u pojedinih turistikih atraktivnosti, dok ostale zanimljivosti (koje bi trebale, bar dio njih, prerasti u atrakciju) ostaju neposjeene i neotkrivene turistima.

Sezonalnost umnogome utjee na odreivanje prihvatnog

potencijala. Najvei broj turista posjeuje odreenu turistiku destinaciju tijekom glavne sezone, dok ostalih mjeseci broj turista mnogo manji. Za odreivanje prihvatnog potencijala relevantan je podatak o broju turista u vrijeme glavne sezone, kada je njihov broj najvei, dakle vrno optereenje. Tom optereenju potrebno je prilagoditi sve funkcije prostora i infrastrukturnu opremljenost turistike destinacije.
potencijale, standarde, za pojedina prirodna podruja, a koje je naravno potrebno korigirati i prilagoditi specifinostima konkretnog primjera.

Analitiari turizma nastojali su definirati okvirne prihvatne

Standarde za nie navedena podruja ustanovila je Svjetska turistika organizacija (WTO). Izraeni su u broju posjetitelja na dan po hektaru:

park uma park u predgrau popularno izletniko podruje manje popularno izletniko podruje sport/igre u ekipi golf aktivnosti na vodi: ribarenje/jedrenje glisiranje skijanje na vodi staze u prirodi u broju osoba na dan po kilometru: pjeaenje jahanje konja skijalita

do 15 15-70 300-600 60-200 100-200

10-15
5-30 5-10 5-15

40 25-80 100 skijaa po hektaru ureenog skijalita (staze)

Utvrivanje prihvatnog potencijala u naelu se moe odvijati u etiri osnovne faze: 1. 2. 3. 4. faza prikupljanja dokumentacije i izrade karata, faza analize, opcije razvitka turizma, faza formulacije prihvatnog potencijala.

Osnovna naela metodologije prihvatnog potencijala:

1. 2. 3.

4.
5. 6.

Prihvatni potencijal za odreeno podruje moe biti definiran samo u skladu s ciljevima menadmenta. Mora postojati definirano zemljopisno podruje i istaknuta njegova obiljeja da bi se odreivanju prihvatnog potencijala moglo pristupiti. Mogu se koristiti razni okviri za planiranje prihvatnog potencijala. Pri tome treba uvaavati sve indikatore i standarde, te pratiti uvjete na odabranom podruju. Prikupljanje miljenja i preferencija turistikih korisnika (i onih koji to nisu) moe pomoi pri formuliranju ciljeva i sugerirati mogue promjene u dosadanjoj turistikoj politici. Na raspolaganju korisnicima mora biti cijeli niz rekreacijskih sadraja s ciljem zadovoljenja njihovih potreba, a koji trebaju biti voeni na nain da trajno bitno ne naruavaju prirodni okoli. Mora biti odabrana menaderska tehnika za upravljanje turistikom destinacijom u skladu s njenim prihvatnim potencijalom, te ciljevima turistikog razvoja i znaenjem samog podruja. Menadment nakon niza konzultacija i analiza mora donijeti odluku o optimalnoj razini koritenja odreenog podruja u turistike svrhe (prihvatni potencijal u turizmu).

Tekoe pri utvrivanju prihvatnog potencijala prihvatnog potencijala:

Mulitidimenzionalnost.
Teko je identificirati kritini limitirajui resurs kao osnovu za procjenu prihvatnog potencijala.

Broj posjetitelja koje moe prihvatiti odreeno podruje zavisi o tipu i intenzitetu turistike aktivnosti i tehnolokim faktorima. Uobiajeno postoji vie razliitih objanjenja za degradaciju okolia, a jedan od njih moe biti utjecaj turizma.

Pripremljeno na temelju: rnjar, M., rnjar, K.: Menadment odrivog razvoja, Glosa, Rijeka, 2009. Grupa autora (u red. Vuji, V.): Odrivi razvoj turizma, Fakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, Opatija, 2005.