Engleski Prvi Jezik 1.-8. Razreda

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD
ENGLESKI JEZIK
(PRVI STRANI JEZIK)
1. 8. RAZRED
SADRAJ: A. UVOD: 1. Ope napomene 2. Naela izrade HNOS-a 3. Svrha i ciljevi suvremene nastave stranih jezika 4. Razine jezine kompetencije B. STANDARDI POUAVANJA I VREDNOVANJA 1.Standardi pouavanja 1.1 Preduvjeti za ostvarenje ciljeva nastave stranih jezika i standarda pouavanja 2. Standardi vrednovanja C. POSEBNOSTI U RADU S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNOOBRAZOVNIM POTREBAMA - OPE NAPOMENE D. STRUKTURA HNOS-a ZA STRANE JEZIKE I HNOS-A ZA ENGLESKI JEZIK E. LANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA 1. Povjerenstvo za strane i klasine jezike 2. Radna skupina defektologa/strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu 3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje 4. Povjerenstvo za zavrnu izradu Nastavnog plana i programa prema HNOSu F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI KAO PRVI STRANI JEZIK (OD 1. 8. RAZREDA O) Pripremile: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Marija Andraka, prof., vii predava, Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu Milica Bili tefan, prof., uitelj mentor, I. O Dugave, Zagreb Gordana Neuhold, prof., uitelj savjetnik, O Vladimira Nazora, Zagreb mr. sc. Nataa Nikpalj-Jurai, via savjetnica Zavod za kolstvo, Zagreb Alis Perii-Fiala, prof., uitelj mentor, O Stanovi, Zadar (SHU) Ksenija Rumora, prof.,uitelj mentor, O Franje Kreme, Osijek (SHU) Vlasta Zajec, prof., O Marina Dria, Zagreb
Radna nelektorirana verzija
A. UVOD
1. Ope napomene Nacionalni obrazovni standard za strane jezike u osnovnoj koli (u daljnjem tekstu: HNOS) sadri Obrazovne standarde za engleski, francuski, njemaki i talijanski jezik i to za nastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1. do 8. razreda osnovne kole) i kao drugoga stranoga jezika 1 (od 4. do 8. razreda osnovne kole). Ovi dokumenti predstavljaju osnovu na kojoj se temelje ciljevi i sadraji nastavnih programa za spomenute jezike. Adekvatno izvoenje tih programa pretpostavlja uvaavanje i primjenu naela pouavanja, metodikih i drugih uputa sadranih u Hrvatskom nacionalnom brazovnom standardu za dani strani jezik. 2. Naela izrade HNOS-a za strane jezike Koncepcija HNOS-a polazi s jedne strane od preispitivanja mogunosti rastereenja postojeih nastavnih programa za strane jezike, a s druge strane od potrebe usklaivanja domaih nastavnih programa za strane jezike s europskim standardima tj. integriranja europski prihvaenih razina jezinih kompetencija uenika stranih jezika u promiljanje ciljeva i sadraja nastave stranih jezika uz potovanje nacionalnih specifinosti glede potreba uenja stranih jezika i okvirnih uvjeta kolskoga sustava. U tom se smislu HNOS oslanja na teorijske odrednice i ciljeve suvremene nastave stranih jezika (vidi pod 3.) i na razine kompetencije komunikacijske uporabe stranoga jezika razraene u Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje (Vijee Europe, Vijee za kulturnu suradnju; vidi pod 4.) 2 te ih prilagoava i ugrauje u HNOS na temelju rezultata dvaju novijih domaih znanstvenih projekata kojima je istraeno pouavanje i uenje stranih jezika u osnovnoj koli (Istraivanje procesa uenja i usvajanja stranih jezika u ranoj kolskoj dobi, 1991. 1995. pod vodstvom prof. dr. sc. Mirjane Vilke i Istraivanje procesa uenja i usvajanja stranih jezika u osnovnoj koli, 1996. 2001. pod vodstvom prof. dr. sc. Yvonne Vrhovac). Polazei s tih osnova HNOS navodi ona znanja, vjetine i sposobnosti koje bi uenici trebali stei i postii na kraju svakoga pojedinog razreda. Pritom se imalo na umu afektivne i kognitivne mogunosti prosjenog uenika. Za darovite uenike i uenike s posebnim potrebama svaki e uitelj na osnovi Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda oblikovati poseban program ovisno o specifinim potrebama i mogunostima uenika. Obrazovni standardi za svaki pojedini jezik ostavljaju prostor i za dodatne sadraje koje uitelji odabiru prema interesima, potrebama i mogunostima konkretne uenike skupine. 3. Svrha i ciljevi suvremene nastave stranih jezika Obrazovni sustavi duni su odgovoriti na promjene u suvremenom drutvu koje zahtijevaju jezine i komunikacijske vjetine u interpersonalnim i interkulturalnim situacijama, vjetine rada u timu, osposobljenost za rjeavanje problema i sl. Sagledano iz perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima rastuih meunarodnih, interkulturalnih kontakata na privatnom i profesionalnom planu, medijske i komunikacijske umreenosti i povezanosti globalnih razmjera znanje stranih jezika predstavlja jednu od kljunih kompetencija (osnovnih umijea) 3 koje pojedinac treba stei kako bi poboljao svoje mogunosti tijekom obrazovanja i u sve dinaminijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika doprinosi porastu osobne mobilnosti i zapoljivosti, omoguava ravnopravno i kritiko pribavljanje informacija, koritenja izvora znanja i dr. Razvoj komunikacijskih vjetina u podruju stranih jezika ukljuen je u prioritete razvoja obrazovnog sustava Republike Hrvatske; znanje stranih jezika smatra se bitnim preduvjetom za omoguenje procesa cjeloivotnog uenja jednog od sredinjih stratekih ciljeva Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. 4
Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema generacijama uenika koje s uenjem prvog stranog jezika zapoinju u 1. razredu, a s uenjem drugog stranog jezika u 4. razredu. Za uenike koji su uenje prvog stranog jezika zapoeli u 4. razredu (2003., 2004. i 2005. godine) namijenjen je program koji se ovdje naziva programom drugog stranog jezika. 2 Cadre eurpen commun de rference pour les langues: apprendre, ensegner, valuer. Conseil de lEurope, Paris: Didier, 2001 Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment. CUP, 2001 Gemeinsamer Europischer Referenzrahmen fr Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. Berlin: Langenscheidt, 2001 Quadro comune europeo di riferimento per le lingue: apprendimento, insegnamento, valutazione. Oxford: La Nuova Italia, 2002 Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje. Zagreb: kolska knjiga, 2005 3 Usp. Weibuch zur allgemeinen und beruflichen Bildung: Lehren und Lernen. Auf dem Weg zur kognitiven Gesellschaft (1995) http:/ec.europa.eu/education/doc/official/keydoc/lb-de.pdf, str. 20 4 Republika Hrvatska, Ministarstvo znanaosti, obrazovanja i porta, Zagreb, 2005., str. 21
1
U zemljama lanicama Europske unije i Vijea Europe znanje se jednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. Istodobno se nastoji ouvati jezinu i kulturnu raznolikost europskoga kontinenta. Stoga se europske institucije zalau za viejezinost graana Europe, to podrazumijeva da bi se se tijekom obveznog obrazovanja svakom ueniku u EU trebalo omoguiti uenje barem dva strana jezika. 5 Suvremenu nastavu stranih jezika za uenike od 6. do 15. godine ivota odreuju iroko shvaeni cilj usmene i pisane komunikacijske kompetencije na stranom jeziku (1.) proirene elementima italake/knjievne (2.), sociokulturne (3.) i interkulturalne (4.) kompetencije. Nastava je usmjerena na uenika kao subjekta nastavnoga procesa (5.), njegov opi kognitivno-afektivno-socijalni razvoj (6.) te razvoj njegove samostalnosti u uenju i stjecanje uspjenih strategija uenja kao temelj za cjeloivotno uenje (7.). Globalni cilj komunikacijske kompetencije (1.) danas s jedne strane ukljuuje osposobljavanje uenika za adekvatnu komunikaciju u nekim buduim komunikacijskim situacijama. To podrazumijeva kako sporazumijevanje u stranojezinoj sredini, s izvornim govornicima jezika cilja u vlastitoj zemlji tako i sa drugim strancima sluei se zajednikim stranim jezikom. S druge pak strane pogodnim trenutkom i mjestom za komunikaciju na stranom jeziku smatraju se i aktualni trenutak uenja i sama uionica. To znai da je suvremena nastava stranih jezika istodobno usmjerena na izvanjski cilj komunikacijske kompetencije i na samoga uenika i njegov proces uenja (5.). Uenje vie nije gomilanje injenica ve poticaj na kognitivno organiziranje sadraja, a znanje predstavlja meusobno povezani sustav sadraja koji potrebuje nove pedagoke metode da bi uenje bilo uspjeno. U tom su kontekstu situacije iz svakodnevnoga ivota stranojezine zajednice proete kulturom, civilizacijom i knjievnou te predstavljaju predmet i povod za komunikaciju izmeu uitelja i uenika i izmeu samih uenika. Za ove posljednje segmente nastave stranih jezika moe se rei da se ne ograniavaju na jezinu komponentu i povrinsko znaenje iskaza, ve kod uenika nastoje pokrenuti i emocionalne i misaone procese doivljaja knjievnoga djela (italaka/knjievna kompetencija (2.)) te refleksiju okvirnih uvjeta ivota zajednice jezika cilja, odnosa prema stranome i stranosti, ali i prema vlastitoj kulturi (sociokulturna i interkulturalna kompetencija (3.) i (4.). Otvaranjem prozora u neke nove i drugaije kulture, razvijanjem tolerancije, uenja u suradnji s drugima, potovanja drugoga, osjeaja za lijepo itd. nastava stranih jezika daje bitan doprinos opem kognitivnoafektivno-socijalnom razvoju uenika (6.). Suvremena nastava stranoga jezika u svojstvu cilja, sadraja i nastavnoga postupka ukljuuje i sam proces nastave i uenja stranih jezika. U tom svjetlu valja sagledati ugraivanje opega odgojno-obrazovnoga cilja osposobljavanja uenika za samostalno uenje i za cjeloivotno uenje (7.). Postizanju toga cilja moe se teiti kroz razne oblike rada na razvoju samostalnoga, suradnikoga i timskoga uenja, preko razvoja strategija i tehnika uenja do osposobljavanja za meusobno promatranje, ocjenjivanje i samoocjenjivanje uenika. U ovom posljednjem podruju posebno valja izdvojiti Europski jezini portfolio. U funkciji pedagokoga instrumenta on potie uenike na razmiljanje o vlastitom uenju i napretku te samim time uspostavlja novi odnos izmeu nastavnika i uenika. Primijeni li se na adekvatan nain ta uenika jezina mapa ima potencijala za iniciranje promjene tradicionalne paradigme pouavanja neopravdano usredotoene gotovo iskljuivo na ostvarenje nastavnog programa. 4. Razine jezine kompetencije Kao orijentacija glede razina jezine kompetencije koje bi uenici trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja tj. odsjeaka osnovnokolskoga kolovanja uzete su u obzir smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike koji razlikuje sveukupno est razina komunikacijske uporabe stranoga jezika: U podruju elementarne razine to su razine A1 (pripremna razina) i A2 (temeljna razina), u podruju samostalne uporabe jezika razine B1 (prijelazna razina) i B2 (samostalna razina) te u podruju kompetentne uporabe jezika razine C1 (napredna razina) i C2 (vrsna razina).
5 Usp. Weibuch., ibid., str. 62-63; Europische Kommission, 2004., str. 17
Viele Sprachen, eine einzige Familie. Sprachen in der Europischen Union.
Prvi strani jezik U uvjetima osnovnokolskoga uenja stranih jezika u Hrvatskoj uenici nakon prve etiri godine uenja stranoga jezika (1. - 4. razred) mogu postii razinu A1 (pripremna razina), a nakon 8. godine uenja (po zavretku 8. razreda) razinu A2 (temeljna razina). Nakon 4. godine uenja stranoga jezika, po zavretku 4. razreda uenici u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti mogu ostvariti sljedee: Razina A1 (pripremna razina) Razumijevanje Sluanje razumjeti poznate rijei i osnovne fraze koje se tiu njih samih, njihove obitelji i neposredne, konkretne okoline, kada sugovornici govore sporo i razgovijetno itanje prepoznati poznata imena, te razumjeti rijei i vrlo jednostavne reenice, primjerice na natpisima, plakatima, prospektima ili u katalozima razumijeti vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove poznate tematike Govor Govorna komunicirati na jednostavan nain, ako je sugovornik spreman interakcija ponoviti ili usporeno parafrazirati te pomoi pri preformuliranju onoga to uenik pokuava rei postavljati i odgovarati na jednostavna pitanja koja se tiu neposrednih potreba ili vrlo poznatih tema kao npr. obitelj, kola, prijatelji, hobiji i sl. Govorna koristiti jednostavne fraze i reenice u svrhu opisivanja mjesta produkcija gdje uenik ivi i ljudi koje poznaje Pisanje Pisanje napisati kratku jednostavnu razglednicu, npr. pozdrav s praznika ispuniti obrasce s osobnim podacima Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 400 leksikih jedinica te globalnu i neosvijetenu uporabu najosnovnijih gramatikih struktura. Nakon 8. godine uenja stranoga jezika, po zavretku 8. razreda osnovne kole uenici u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti mogu ostvariti sljedee: Razina A2 (temeljna razina) Razumijevanje Sluanje razumjeti fraze i najuestalije rijei iz podruja neposredne osobne relevantnosti (npr. osobni podaci, podaci o obitelji i prijateljima, zdravlje, prehrana, putovanja, zabava, kupovina, zatita okolia i dr. ) razumjeti glavni smisao kratkih, jasnih i jednostavnih poruka, obavijesti i uputa itanje itati kratke, jednostavne tekstove u okviru poznate tematike pronai odreene, predvidive informacije u jednostavnim, svakodnevnim materijalima poput reklama, prospekata, jelovnika i voznoga reda razumjeti kratka i jednostavna osobna pisma Govor Govorna komunicirati u jednostavnim i rutinskim zadaama koje interakcija zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o poznatim temama i aktivnostima sudjelovati u kratkim dijalozima u drutvu, premda obino nee razumjeti dovoljno da bi sami mogli odravati razgovor Govorna koristiti nizove fraza i reenica kako bi jednostavnim jezikom produkcija opisali svoju obitelj i druge ljude, mjesto gdje ive i sl. Pisanje Pisanje napisati kratke, jednostavne biljeke i poruke napisati jednostavno osobno pismo, npr. zahvaliti nekomu na neemu Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 1000 - 1100 leksikih jedinica te osvijetenu uporabu osnovnih gramatikih struktura. Pod osvijetenom uporabom podrazumijeva se da uenik moe rijeiti gramatike zadatke ili ispraviti pogreku u govoru i pismu ako ga netko upozori, ali se ne trai da gramatike strukture upotrijebi bez pogreke u slobodnom govoru i pisanju.
Drugi strani jezik Uenici koji uenje stranoga jezika zapoinju u 4. razredu (drugi strani jezik) u naelu mogu postii tzv. razinu A1+ to znai da u prethodno navedenim podrujima jezine vjetine stjeu razinu viu od razine A1, ali zbog ogranienog broja sati, osim u iznimnim sluajevima, ne uspijevaju u svim vjetinama dosei razinu A2. To znai da uenici nakon 5. godine uenja drugog stranog jezika, po zavretku 8. razreda osnovne kole u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti mogu ostvariti sljedee: Razumijevanje Sluanje itanje Govor Govorna interakcija Govorna produkcija Pisanje razumijeti poznate izraze i jednostavne fraze vezane uz svakodnevni ivot i neposredno okruenje razumijeti kratke obavijesti, jednostavna pisma i druge kratke tekstove o poznatim sadrajima uz pomo sugovornika komunicirati u jednostavnim, svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne razmjene informacija o poznatim temama i aktivnostima rei to voli a to ne voli, objasniti zato mu se neto svia ili ne svia jednostavnim rijeima opisati ljude, stvari ili svakodnevne aktivnosti napisati kratku poruku, jednostavno osobno pismo i sl. ispuniti obrasce s osobnim podacima
Pisanje
Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 700 800 leksikih jedinica te osvijetenu uporabu osnovnih gramatikih struktura. Pod osvijetenom uporabom podrazumijeva se da uenik moe rijeiti gramatike zadatke ili ispraviti pogreku u govoru i pismu ako ga netko upozori, ali se ne trai da gramatike strukture upotrijebi bez pogreke u slobodnom govoru i pisanju. B. STANDARDI POUAVANJA I VREDNOVANJA 1. Standardi pouavanja Realizacija prethodno navedenih ciljeva i postizanje odgovarajuih razina komunikativne kompetencije zahtijeva pridravanje odreenih metodikih naela/standarda pouavanja. Pritom se ni u kom trenutku ne smije izgubiti iz vida osnovna posebnost nastave stranih jezika u odnosu na druge nastavne predmete. Jedino nastavu stranih jezika odlikuje identinost cilja i sredstva/medija nastave: Stranim se jezikom pouava strani jezik. Standardi pouavanja razraeni su u Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu za svaki pojedini jezik u kategoriji Metodike upute za uitelje za svaki pojedini razred. Ovdje emo upozoriti na standarde koje bi suvremena nastava trebala zadovoljavati na opoj razini: 1. Razvoj i odravanje motivacije za uenje stranoga jezika jedan je od kljunih preduvjeta za uspjeno pouavanje i uenje stranih jezika. To ujedno znai razvoj pozitivnoga stava prema stranom jeziku i kulturi u kojoj se on govori. 2. Potrebno je stvoriti ugodno razredno ozraje u kojem e uenici bez osjeaja stresa i straha u aktivnoj radnoj atmosferi rado sudjelovati u nastavi. Ovdje uitelji i uiteljice vie nemaju sredinju ulogu ve funkciju voditelja, savjetnika, pomagaa, poticatelja na zajedniki rad te preuzimaju odgovornost za stvaranje ugodnoga razrednog ozraja. Jedan od preduvjeta za postizanje takvog razrednoga ozraja je i odnos prema pogrekama. Jezine pogreke su sastavni dio uenja stranoga jezika. Njegujui takav stav razvijat e se uenikovo samopouzdanje i odvanost u sluenju jezikom. Raznolikost nastavnih sadraja, aktivnosti, oblika rada i medija doprinijet e kako motivaciji 3. uenika tako i ugodi pri uenju. 3.1 Neobino je vano da se sadraji nastave posreduju, uvjebavaju i utvruju kroz raznolike nastavne aktivnosti pri emu je vrlo bitan i element igre. 3.2 Ovisno o vrsti sadraja i cilju sata treba uspostaviti odgovarajuu ravnoteu izmeu udjela frontalnoga rada i postupnoga poveanja udjela individualnoga rada, rada u skupinama i u paru. Tim se oblicima rada potie samostalnost uenika i suradniko uenje te se poveava udio vremena u kojem uenik ima prilike govoriti i pisati, po mogunosti, na stranom jeziku. 3.3 Preporuljivo je povremeno oprobati i alternativne oblike rada kao npr. slobodni rad na postajama (Freiarbeit an Stationen/learning stations) ili tjedni plan (Wochenplan). Kod 6 Radna nelektorirana verzija
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
rada na stanicama uenici se u skladu sa svojim individualnim sposobnostima i tempom uenja kreu od jedne do druge stanice u uionici i rjeavaju zadatke koji se razlikuju od stanice do stanice kako po sadraju i teini tako i po strategijama iju uporabu zahtijevaju pri rjeavanju. Tjedni plan predstavlja oblik suodluivanja uitelja/uiteljica i uenika/uenica o sadrajima i nainu njihove obrade (mediji, nastavni postupci i dr.) koji e se obraivati u predstojeem kratkoronom razdoblju. 3.4 Raznolikost medija pored tradicionalnih medija (kasetofon, grafoskop, TV, video i dr.) ukljuuje i koritenje novih medija (CD-romova i interneta). Ukljuenje interesa uenika iznimno je bitno naelo elimo li da se uenik osjeti subjektom nastavnoga procesa. To se moe odnositi npr. na zajedniko odluivanje uitelja i uenika o izboru sadraja i njihovom redoslijedu, izboru medija, nastavnih postupaka i dr. Uenici mogu npr. dobiti i individualne zadatke ije obavljanje predstavlja preduvjet za uspjeh rada u skupini na zajednikom projektu i dr. Pogodni tipovi nastave ili oblici rada u tom su smislu istraivaka i projektna nastava, tjedni plan i dr. Postupno valja stavljati sve vei naglasak na samostalnost uenika bilo u izboru sadraja rada bilo u izboru strategija/tehnika rada, pa ak i partnera za rad. Ukljuenje iskustva uenika takoer je vana komponenta nastave usmjerene na uenika. To se naelo odnosi ne samo na ueniko iskustvo njegova okruenja i svijeta uope ve i na iskustvo uenja i to posebice prethodnih iskustava u susretima sa stranim jezicima i uenju jezika. To se iskustvo treba koristiti na nain da se izbjegne nepotrebno ponavljanje obraenoga gradiva, a da se istodobno usvojeni sadraji iskoristi za bre shvaanje i usvajanje novog gradiva. Primjena ve postojeeg znanja polazite je za stjecanje i aktivno stvaranje novih znanja. Pored toga valja naglasiti da strani jezik moe posluiti kao sredstvo posredovanja informacija iz drugih kolskih predmeta ili izvankolskoga okruenja pa time uenje stranoga jezika iz perspektive uenika zadobiva vie smisla. To ujedno ukljuuje i primjenu Povezivanje uionikog mikrokozmosa sa svijetom izvan njega. Na ukljuenje iskustava uenika u nastavu stranih jezika poeljno je nadograditi i planirano povezivanje nastave sa izvanjskim svijetom kao npr. posjeti stranim kulturnim centrima, izlobama, filmskim projekcijama, posjeti kazalinim predstavama stranih autora i sl., posjeti predstavnicima tvrtki i drugim izvornim govornicima stranoga jezika. Isto se tako osobe s iskustvom uenja i koritenja stranih jezika te izvorni govornici mogu pozvati na sat stranoga jezika. Dodatno se u nastavu mogu planski ukljuiti internetsko pretraivanje i korespondencije tradicionalnom i elektronikom potom i dr. Posebno koristan oblik iskustvenoga uenja je i meunarodna razmjena uenika. Nikako se ne smije izgubiti iz vida krajnju svrhu nastave stranih jezika - posredovanje sredstva komunikacije. To znai da treba nai pravilnu ravnoteu izmeu posredovanja pojedinih podruja jezika (leksik, gramatika, izgovor i dr.) i razvoja jezinih vjetina. Nastava stranih jezika nikako ne bi smjela biti nastava gramatike i leksika. Ovisno o sadrajima nastava stranih jezika treba uzimati u obzir istraivako uenje. Taj je koncept primjenjiv u raznim podrujima nastave stranih jezika (leksik, kultura i civilizacija, gramatika, interkulturalne kompetencije i dr.). Pri obradi jezinih struktura istraivako se uenje odnosi na promiljeni slijed aktivnosti kojima se uenike vodi do samostalnoga uoavanja analogija i jezinih pravilnosti tako da oni sami induktivnim putem otkrivaju jezine zakonitosti i formuliraju gramatika pravila bez suvine uporabe metajezika. Pri razvoju receptivnih jezinih vjetina valja voditi rauna o tome da je sluanje i itanje proses dekodiranja i razmiljanja koji ukljuuje stvaranje pretpostavaka, dopunjavanje i biranje, tehnike i strategije potrebne i izvan nastave stranih jezika. Stoga uenike treba poticati da nepoznate rijei i izriaje prvo pokuaju razumijeti primjenom postojeeg znanja, konteksta i strategija za razumijevanje, a tek potom da potrae tumaenje od uitelja, suuenika ili u rjeniku. To je ujedno i jedan oblik pripreme na realne situacije komunikacije na stranom jeziku. Uenicima bi u tijeku osnovnokolskog uenja primjereno njihovoj dobi trebalo prezentirati i omoguiti isprobavanje niza strategija i tehnika koje im mogu olakati uenje i uiniti ga uinkovitijim te ih na taj nain pripremiti za cjeloivotno uenje. S obzirom na individualnost kao jedno od osnovnih obiljeja procesa uenja, strategije uenja prezentirane i isprobane u sklopu nastave u kasnijim se situacijama uenja tijekom nastave i izvan nje mogu samo preporuiti tj. njihov odabir valja prepustiti samim uenicima potujui individualne razlike u nainima uenja. Organizacija uionice svakako treba odgovarati osnovnom cilju nastave stranih jezika komunikaciji, to znai da se uenicima mora omoguiti meusobni izravni vizualni kontakt i dobre akustike uvjete. Uionice bi trebale vizualno odraavati sadraje rada koje je nastavnik obradio s uenicima: razliiti panoi, plakati s jezinim segmentima o kojima je bilo rijei, izlobe uenikih radova (poezije, sastavaka, pria, ilustracija, itd.) Nastava se u naelu odvija na stranom jeziku. Glede omjera materinskoga jezika treba nastojati provoditi naelo: Koristiti strani jezik koliko god je to mogue, a materinski jezik onoliko koliko je to potrebno. Materinski jezik u tim sluajevima uglavnom ima dvojaku ulogu ulogu metajezika kojim eventualno objanjavamo jezine strukture onda kada ih uenici/uenice na Radna nelektorirana verzija
13.
stranom jeziku ne razumiju te ulogu sustava jezika na kojem gradimo daljnja objanjenja i upuujemo na slinosti i razlike pojedinih struktura u stranom i materinskom jeziku. Materinskim se jezikom na poetnoj razini uenja po potrebi mogu pojasniti kulturno civilizacijski sadraji. Uenje stranoga jezika u koli posredno ukljuuje i roditelje. Motivacija roditelja i njihov interes za napredak djece u uenju stranih jezika znaajno moe utjecati na motivaciju uenika. Stoga valja ostvariti dobar kontakt s roditeljima i dati im mogunost da doive napredak svoga djeteta.
Uvoenjem prvoga stranog jezika od prvoga razreda osnovne kole nastava stranoga jezika mora se prilagoditi svim dobnim skupinama zastupljenima u osnovnoj koli. Osmogodinja osnovna kola s obzirom na dob djeteta zahvaa dob ranoga i srednjega djetinjstva, te pubertet. U tom smislu u nastavi stranih jezika moemo razlikovati pripremno razdoblje (1. - 3. r.), srednje razdoblje (4. - 6.) i zavrno razdoblje (7. - 8.r.). S obzirom na kognitivne sposobnosti djece mogue je i razlikovanje ranoga uenja stranih jezika u prva etiri razreda osnovne kole od uenja stranih jezika u viim razredima osnovne kole. HNOS za strane jezike uzima u obzir ovu drugu podjelu na dva razdoblja uenja stranih jezika u osnovnoj koli. Ovisno o razdoblju razlikovat e se kako naini realizacije uvodno navedenih ciljeva nastave stranih jezika tako i primjena gore izdvojenih naela nastave tj. ostvarenje standarda pouavanja. Ovdje emo neto vie prostora posvetiti ranom uenju jer je obvezno uenje stranoga jezika od 1. razreda osnovne kole uvedeno relativno nedavno (k. god. 2003./04.) i uiteljima jo uvijek predstavlja nedovoljno poznato podruje. Uenje i pouavanje stranih jezika u niim razredima osnovne kole zasniva se na multisenzornom (vizualnom, auditivnom, taktilnom i dr.) i cjelovitom uenju koje se obraa kognitivnim, afektivnim i motorikim aspektima uenika. Rano uenje stranih jezika svoje teite ima u govornoj komunikaciji, uenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog izraza, igre i pjesme. Ta obiljeja nastave s uenicima mlae kolske dobi proizlaze iz stupnja njihova kognitivno-afektivnog razvoja. Tako moramo naglasiti da oni ue i usvajaju strani jezika na holistiki nain tj. cijelim biem i svim osjetilima. Brzo ga ue no i brzo zaboravljaju. To je razlogom da neprestano valja ponavljati ono to je naueno i da imamo osjeaj da se nastava polagano odvija. Uenici se vrlo lako zamaraju pa im primijetimo da im je dosadno ili da su umorni valja promijeniti aktivnost. Kreativne sposobnosti i sposobnost matanja, izmiljanja i stvaranja neobinoga, katkad i apsurdnoga, u djece mlae kolske dobi valja iskoristiti u nastavi, pogotovo pri obradi pria ili pjesmica, pri izmiljanju radnji i osoba koje obavljaju te radnje. Djeca neobino vole pjesmice za recitiranje i one za pjevanje te brojalice. One mogu posluiti nastavniku ne samo kao rekreativne aktivnosti ve i za uvjebavanje izgovora te specifinoga ritma. Ovisno o motivaciji uenika i njihovoj jezinoj razini u nastavne sadraje treba ukljuiti rad na tradicionalnim bajkama i priama (Grimma, Perraulta i sl.) - sadraje koje uenici uglavnom ve poznaju iz materinskoga jezika. Uz te zabavne i zanimljive sadraje uenici usvajaju nove leksike i sintaktike strukture te istodobno uranjaju u svijet mate i u kulturnu tradiciju naroda jezik kojeg ue. Djeca u dobi od 6 do 8 godina poinju logino razmiljati te se postupno razvijaju osnove analitikih sposobnost. Uenici razvijaju svijest o jeziku i prepoznaju neke jezine ablone pa e razumjeti i prihvatiti osnovne odnose u stranom jeziku bez dodatnih gramatikih objanjenja. Djeca te dobi okrenuta su prema sebi te ih treba postupno navikavati na rad u skupinama i razvijati njihove socijalne kompetencije. Kako bi razvili samopouzdanje potrebno ih je esto poticati i hvaliti, dati im priliku da kau to vole i da pokau to znaju. Pri odabiru igara valja obratiti pozor da ne sadre previe natjecateljskoga duha jer to moe biti kontraproduktivno. Neto stariji uenici (od 9 do 11 godina) razumiju razliku izmeu stvarnosti i mate te mogu i znaju planirati kako izvesti odreenu aktivnost. Uenici e rado raditi s drugima (u paru ili skupini) ako ih tome uimo i na to potiemo i tako uiti jedni od drugih. Osim toga, pouzdani su i u stanju preuzeti odgovornost za rad i organizaciju rada u razredom odjelu. Nasuprot obiljejima ranoga uenja stranoga jezika, nastava se u viim razredima osnovne kole postupno orijentira na kognitivno uenje. Jezine se strukture objanavaju uz osvjeivanje njihove uporabe u kontekstu i postupno uvoenje metajezika. U ovom se razdoblju nastoji ujednaeno razvijati govornu i pisanu komunikaciju. To znai da se podjednako obraa pozor razvoju svih jezinih vjetina: sluanju i itanju u okviru djelatnosti razumijevanja, govoru kako glede govorne interakcije tako i glede govorne produkcije te pisanju. 1.2 Preduvjeti za realizaciju ciljeva nastave stranih jezika i ostvarenje standarda pouavanja Osnovni preduvjet za realizaciju ciljeva suvremene nastave stranih jezika i ostvarenje standarda pouavanja su adekvatno su obrazovanje i kontinuirano, usustavljeno struno usavravanje uitelja. Glede obrazovanja uitelja valja razvijati studijske programe specifino usmjerene na pojedine dobne skupine uenika: uenike niih i viih razreda osnovne kole tj. uenike mlae i srednje ake dobi te djece u pubertetu. Struno usavravanje uitelja treba se odvijati kontinuirano u tijeku cijeloga radnog vijeka u nastavi, i to na razini kole, u strunim aktivima, na upanijskoj i na dravnoj razini putem seminara za ciljano usavravanje uitelja stranih jezika. Ti seminari moraju obuhvaati kako usavravanje glede samoga stranoga jezika i pripadne kulture tako i metodike nastave stranoga jezika. U struno usavravanje valja ubrojiti i boravke uitelja u zemlji izvornih 8 Radna nelektorirana verzija
govornika danog stranoga jezika na seminarima i na individualnim usavravanjima. U kontekstu cjeloivotnog uenja struno usavravanje dio je vlastite odgovornosti i uiteljske etike svakoga pojedinog uitelja i uiteljice, pogotovo u dananje doba sveprisutnosti informacija prije svega putem interneta. No u samim kolama takoer je potrebno osigurati odreene standarde opreme i ureenja uionica te druge objektivne uvjete rada kako bi se postavljeni ciljevi i standardi mogli ostvariti. Ovdje navodimo neke osnovne objektivne imbenike koji omoguavaju pospjeivanje kvalitete nastave stranih jezika: 1. dijeljenje razrednih odjela u dvije skupine osobito u ranom uenju (ne vie od 15 uenika po skupini), 2. specijalizirana uionica za nastavu stranih jezika, 3. osiguranje adekvatnoga ureenja uionice: za rano uenje poeljan je u jednom kutu uionice sag s jastucima za sjedenje; panoi na kojima se mogu izloiti radovi uenika i dr., 4. tehnika i informatika oprema (magnetizirana bijela ploa, a po mogunosti i bijela interaktivna ploa, grafoskop, kazetofon i CD-player, televizor, video ureaj, raunalo/a s pristupom na internet i dr.), 5. materijalna podrka kole za kupnju pisaeg pribora i kopiranje, 6. medijateka u kojoj uenici mogu sluati kasete, CD i dr. pristupiti internetu i sl., 7. opremanje kolske biblioteke asopisima i knjigama za djecu na stranom jeziku te strunim asopisima i knjigama za uitelje, 8. razumijevanje kolega i ravnatelja za mogua opravdana odstupanja od nastavnoga programa i izostanka s nastave zbog strunoga usavravanja. 2. Standardi za vrednovanje Znamo da svaki pojedinac ui na svoj nain pa moramo svakome dati priliku da pokae to zna i moe na razliite naine. Uenike moramo poticati da pokau to mogu a ne to ne mogu. Pri ocjenjivanju stranoga jezika osnovni kriterij morao bi biti stupanj komunikacijske uspjenosti odnosno razumljivost. To ne znai da treba zanemariti pogreke uenika, ali su svakako vee i znaajnije pogreke koje predstavljaju prepreku u komunikaciji (kao na primjer kada uenici rabe neprimjerene izraze ili je njihov izgovor do te mjere iskrivljen da se poruka ne moe razumjeti). Vaniji je kriterij jesu li uenici uspjeli prenijeti poruku nego koliko su je tono prenijeli. Hrvatski nacionalni obrazovni standard za svaki pojedini strani jezik daje detaljne naputke za vrednovanje u kategoriji Upute za vrednovanje koja se navodi u svakom pojedinom razredu. Stoga emo se ovdje ograniiti na opa naela i osnovne razlike u evaluaciji uenika u okviru ranoga uenja stranih jezika te uenika u viim razredima osnovne kole: 3. Osobito je vano da se izbjegne stvaranje stresne situacije ispitivanja i ocjenjivanja. 5.1 Aktivnosti provjere ne bi se smjele razlikovati od uobiajenih aktivnosti na satu. 5.2 Uenike se pri individualnom ispitivanju ne bi trebalo izdvajati iz uenike skupine. 4. Naglasak treba biti na pozitivnim postignuima, a ne na pogrekama. Svako pozitivno postignue valja primjereno pohvaliti i nagraditi. 5. Ovisno o dobi uenika: 1.1 provjeravaju se i ocjenjuju razliiti elementi, 1.2 primjenjuju se razliiti oblici praenja i provjeravanja napretka, 1.3 primjenjuju se razliiti kriteriji pri ocjenjivanju. Ocjenjivanje poetnika i uenika u niim razredima osnovne kole svakako treba biti blae uz izbjegavanje negativnih ocjena. 6. U skladu s dobi uenika valja postupno uvoditi oblike samoprocjene, samoocjenjivanja i meusobnoga ocjenjivanja uenika. To pretpostavlja ukljuivanje uenika u donoenje odluka i preuzimanju odgovornosti za svoje uenje, svoj napredak kao i svoje znanje. Ti oblici samovrednovanja pomau uenicima da bolje razumiju proces uenja, poveava njihovu samostalnost u uenju i odluivanju i pomae im da ue i primjenjuju znanja u svakodnevnom ivotu. U mlaoj kolskoj dobi e im u tome svakako biti potrebna pomo uitelja koji e svojim ocjenjivanjem i poticanjem uenika da ocjenjuju sebe ili jedni druge razvijati njihovu samostalnost i sposobnost kritikoga razmiljanja. 7. U cjelokupnom procesu vrednovanja svakako valja uzimati u obzir i roditelje kao interesne partnere tj. sudionike u odgojno-obrazovnom procesu: 1.1 U tom su smislu u niim razredima u okviru ranoga uenja iznimno vane tzv. priredbe za roditelje. 1.2 Uvid u napredak djece i njihov proces uenja od drugoga razreda nadalje roditelji mogu stei i posredstvom Europskog jezinog portfolia koji je za osnovnu kolu izraen na dvije razine: za uenike od 7/8 do 10/11 i za one od 11 do 15 godina. Portfolio pridonosi osvjetavanju uenika i uenica kao sudionika nastavnoga procesa. Vodi ih prema shvaanju uenja kao procesa stjecanja znanja i vjetina u kojemu aktivno sudjeluju i prema uvianju da se znanje stranog jezika moe stei samostalno, bez nastavnikove pomoi i u neformalnoj, izvandidaktikoj sredini. Pritom ih potie na razmiljanje o uspjenim strategijama uenja, o procjeni postignutoga znanja i vjetina kao i o osobnim eljama i planovima za napredak u 9 Radna nelektorirana verzija
8.
9.
uenju stranih jezika. Portfolio ujedno uzima u obzir viejezinost uenika i/ili ih vodi prema uvianju vanosti postizanja viejezinosti pri emu vanu ulogu imaju kako formalno tako i neformalno uenje. Portfolio pospjeuje osvjetavanje viejezinost i multikulturalnosti u uenika i uenica kao osnovna obiljeja i vrednote europskoga prostora iji razvoj i ouvanje predstavljaju bitan preduvjet za europsko jedinstvo i identitet. Proces vrednovanja postignua uenika prethodno navedenim oblicima unutarnjega vrednovanja valjalo bi nadopuniti i oblicima izvanjskoga vrednovanja kao to su nacionalni ispiti nakon pojedinoga razreda ili odsjeka kolovanja. S obzirom na utvrene razine jezine kompetencije koje se oekuju na kraju 4. razreda kod prvoga stranoga jezika te na kraju 8. razreda kod prvog i kod drugoga stranog jezika bilo bi poeljno izvanjsko vrednovanje tih postignua na kraju spomenutih odgojno-obrazovnih razdoblja. Razraenim sustavom vrednovanja, samovrednovanja i meusobnog vrednovanja rada uitelja valja obuhvatiti postignua uitelja u nastavnom radu.
C. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNOOBRAZOVNIM POTREBAMA - OPE NAPOMENE Ope posebnosti uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodiki naputci za rad s uenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadrajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno koritenje i naputaka iz Uvoda. Brojke od 1. do 8. u rubrici Posebnosti za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama oznaavaju na koju se populaciju naputak odnosi: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. s oteenjem vida s oteenjem sluha s poremeajima glasovno-jezino-govorne komunikacije s motorikim poremeajima i kroninim bolestima sa snienim intelektualnim sposobnostima s poremeajima panje/hiperaktivnosti sa specifinim tekoama u uenju s poremeajem u ponaanju i emocionalnim poremeajima s autizmom.
1. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM VIDA Uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku. - osigurati vie vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovre kod kue - udbenici i pisani didaktiki materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veliine slova. - brajev pisai stroj i papir ili prilagoeno raunalo - folija za pozitivno crtanje - brajeve mape - obine ili specifine biljenice s jae otisnutim crtama i s veim proredom na bijeloj ili utoj podlozi koja ne blijeti - meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajue debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleini - poveala (lupe) - odgovarajue osvjetljenje - klupu s nagibom 2. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM SLUHA Uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomo strunjaka za edukacijskorehabilitacijsku podrku. NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. Preporuke za komunikaciju: - jasno i razumljivo govorenje ili pojaan glas pa tek onda poseemo za pisanjem, osobito ako je poruka znaajna i ne trpi dvosmislenost ili djelominost; pokazivanje, runa abeceda ili znakovna komunikacija, - ee provjeravanje razumijevanja, 10 Radna nelektorirana verzija
- paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, - uenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjega reda kako bi mogao lake ostvarivati vizualni kontakt s uiteljem, - uitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema uenicima kada im se obraa govorom. Didaktiko-metodiki postupci: - motivaciju temeljiti na iskustvu uenika, ako iskustvo o nekoj temi ne postoji potrebno ga je stvoriti na temelju slika, filma, posjete odreenoj lokaciji, po mogunosti u stvarnoj situaciji, neposrednim prirodnim kontaktom, - provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih rijei ili reenica i objasniti ih te ih pojasniti i crteom i praktinim primjerom - postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih rijei, - pitanje zabiljeiti na ploi; izbjegavati diktiranje, - sluiti se individualiziranim nastavnim listiima, - nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, - koristiti raunalne edukacijske programe, - provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima uenika kako bismo ga doveli u situaciju da svoje znanje to bolje izrazi; samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo, - pozitivno potkrepljivati uspjeh. 3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S GLASOVNO-JEZINO-GOVORNIM POTEKOAMA I SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU Uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s uenikom uz povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku (logopeda). NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. Prilagodbe u radu za uenike s poremeajima govora: - mucanje nikada ne ispravljati i osvjetavati, rugati se ueniku, oponaati ga ili dozvoliti drugima da to ine - obraati se ueniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tiim i sporijim (laganijim) tempom - ne ustrajati u zahtjevu da uenik govori ukoliko on to ne eli u nekoj situaciji - ee primjenjivati pismene ispite znanja - brzopletom ueniku dati strukturu i odreeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za uenike s jezinim i specifinim tekoama u uenju: - predvidjeti due vremensko razdoblje za usvajanje leksikih i gramatikih pojmova - koristiti razliite vrste podraaja vidne, slune, dodirne kod obrade novih sadraja, - dati prednost eim usmenim oblicima u pouavanju i provjeravanju znanja, - sistematski provjeravati je li uenik razumio sadraj, pojmove i definicije te dati dodatna objanjenja, - izbjegavati uenikovo itanje naglas ili pisanje na ploi pred razredom (osim ako uenik ne izrazi elju), - koristiti preraene, saete, jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje uenik mora nauiti - u udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna reenica, pravilo, primjer, slika, postupak, - koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim sadrajima, - zadavati manji broj zadataka, a zadatke po teini rasporediti tako da je prvo laki zadatak, pa tei, a na kraju opet laki, - rjeavanje pisanih zadataka ne ograniiti vremenski, a greke tipa disleksije ne ocjenjivati, - greke u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznaiti (podvui rije u kojoj je greka) kako bi uenik sam uoio i ispravio greke uz pomo udbenika ili rjenika. - uputiti uenika da koristi slikovne podsjetnike pri uenju odnosno pomoi mu da naui tehniku vizualizacije i brega zapamivanja te da ui uz pomo kognitivnih mapa (koje samostalno izrauje po podrujima koje ui). 4. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S MOTORIKIM POREMEAJIMA I KRONINIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagoavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje osobnoga asistenta i pomo u prijevozu i kretanju Posebnosti pisanja: - osigurati primjereno radno mjesto, radni stol i stolac prilagoen individualnim potrebama uenika, - primjereni pribor i pomagala za pisanje, 11 Radna nelektorirana verzija
fiksiranje papira za pisanje ili biljenice za radnu podlogu, kada drugaije nije mogue piu samo velikim tiskanim slovima, kada uenik ne moe samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (diktiranje drugoj osobi, snimanje pismene obveze na kasetu, - uenicima treba osigurati vie vremena za izvoenje grafikih aktivnosti, - tekst predvien za plan ploe najee treba biti kopiran i nalijepljen u uenikovu biljenicu, - pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti uenika (iri prostori za pisanje, zaokruivanje ponuenih odgovora, pomo druge osobe u pisanju, koritenje raunala za pisanje, samo usmeno odgovaranje), - uenicima koji imaju dodatne tekoe osigurati uvjete predviene u napucima za rad s navedenim kategorijama. Posebnosti itanja - pomagalo za dranje knjige u optimalnom poloaju, - pomagalo za okretanje stranica, - za uenike s oteenjem vida i tekoama itanja koristiti naputke za rad s navedenim kategorijama. Posebnosti u izvan-uionikom radu - osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za uenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju. Uenicima s kroninim bolestima ponekad e biti potrebno prilagoavati tempo rada, a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe uenika treba dogovarati s lijenikom specijalistom kolske medicine, strunom slubom kole, roditeljima i uenikovim lijenikom. 5. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA SA SNIENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se odnose na programske sadraje koji su navedeni uz pojedine teme. NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. - poticati uenika i vrnjake na pozitivnu interakciju provoenjem zajednikih aktivnosti - omoguiti mu dulje vrijeme za rad, vjebanje i ponavljanje bitnih dijelova sadraja uz eu provjeru njihovoga razumijevanja, - pojednostavljenje sadraja uz povezivanje s potrebama svakodnevnoga ivota uenika i mogunostima njihove primjene, - sadraje teorijskoga tipa saeti isticanjem bitnoga, - uenika uvoditi u praktine zadatke postupno uz jasna obrazlaganja, - zahtjeve za uenikim biljeenjem tijekom predavanja ili itanja potrebno je izbjegavati, a ueniku prirediti posebne nastavne listie, - dozirati vrijeme ispitivanja (ee, krae provjere manjih cjelina) te omoguiti ueniku onaj nain provjere znanja koji mu je laki (usmeno, pismeno), - nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na nain da se uenikov pozor rukovoenim promatranjem uvijek usmjerava na ono to je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti - izrada individualiziranih vizualnih sredstava proienih od detalja koji uenika ometaju u promatranju i oteavaju mu predoavanje i razumijevanje - izrada sredstva koja ueniku omoguuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadraja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obiljejima, originalno sredstvo; didaktiki materijal, slikovni prikaz, grafiki prikaz, simboliki prikaz) - vjebanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listiima (npr. razne vrste lota, didaktikih igara) - koristiti raunalo u cilju interesantnog uenja ili vjebanja i ponavljanja sadraja, a posebno u sluajevima kad su prisutne perceptivno-motorike smetnje koje oteavaju pisanje. 6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJEM PANJE/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEAJEM U PONAANJU I EMOCIONALNIM POREMEAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadraja i naina provjere znanja. - omoguiti alternativne naine provjere znanja (usmeno, audio i video prezentacije i sl.); - omoguiti alternativne naine rjeavanja zadataka (usmeno i pisano rjeavanje zadataka, izrada slikovnoga rjenika i podsjetnika; koritenje slikovnoga materijala;
12
- privui i zadravati pozor koristei upozoravajue geste, npr. lagano tapanje po ramenu; davati upute jednu po jednu, pohvale - primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje vienog ili proitanog,...); - reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u oekivanim vremenskim okvirima - esto provjeravati i poticati napredak - dogovorno odrediti uenika kojemu se moe obratiti za pomo - pripremiti pisani materijal sa podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama - nagraditi poeljno ponaanje - omoguiti ee prilike za ustajanje i kretanje, - smanjiti mogunost izvora odvlaenja pozora - davati pravodobne obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. imate pet minuta do zavretka toga zadatka i prelaska na drugi). D. STRUKTURA HRVATSKOG NACIONALNOG OBRAZOVNOG STANDARDA ZA STRANE JEZIKE I HRVATSKOG NACIONALNOG OBRAZOVNOG STANDARDA ZA ENGLESKI JEZIK 1. Struktura HNOS-a za strane jezike HNOS za svaki pojedini jezik sadre sljedee osnovne kategorije: 1. Znanja 2. Vjetine i sposobnosti 3. Metodike upute za uitelje 4. Upute za vrednovanje 5. Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina 6. Odgojni i socijalizirajui ciljevi Navedena struktura HNOS-a proizlazi iz specifinosti stranoga jezika i nastave stranih jezika gdje su pojedina podruja jezika (leksik, gramatike strukture i dr.) i jezine vjetine (sluanje, govor, itanje i pisanje) nerazdvojno povezane. U tom smislu nastava stranih jezika ne posreduje izolirana znanja ve primjenu znanja tj. osposobljava uenike za direktnu i indirektnu komunikaciju primjenjujui novi sustav izraavanja svijeta i meusobnoga sporazumijevanja. Dodatna specifinost nastave stranoga jezika u usporedbi sa svim ostalim nastavnim predmetima jest da je strani jezik istodobno cilj nastave i medij u kojem se ona odvija. Kategorije 1. i 2.: Zbog preglednosti HNOS-a jezina su znanja, vjetine i sposobnosti razdvojeni u dvije zasebne kategorije od kojih svaka sadri vei broj podkategorija. Pritom je vano dodatno naglasiti da znanja (kategorija 1) i vjetine i sposobnosti (kategorija 2) te pojedine njihove sastavnice ne predstavljaju izolirana podruja nastave stranih jezika ve da u nastavnom procesu u meusobnoj isprepletenosti tvore cjelinu. HNOS ne uzima u obzir samo jezina znanja, vjetine i sposobnosti ve obraa pozor i na naine njihova stjecanja i razvoja tj. na strategije uenja i sluenja znanjem. U tu je svrhu uvedena rubrika Strategije uenja i sluenja znanjem. Kategorije 3. i 4.: Metodike upute za uitelje (kategorija 3) i Upute za vrednovanje (kategorija 4) namijenjene su prvenstveno uiteljima kao pomo u strukturiranju nastave i praenju i vrednovanju znanja. Kategorija 5: Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina (kategorija 5) slue kao mogui primjer organizacije obveznih sadraja prethodno navedenih u kategoriji znanja (1) te upuuju na korelaciju s drugim nastavnim predmetima u horizontalnoj ravni. Predloene nastavne cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede njihova broja i redoslijeda niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama. To ujedno znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. No ti prijedlozi predstavljaju obrazac koji pokazuje kako se obvezni sadraji mogu meusobno kombinirati u nastavne cjeline. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a. Kod prvoga se stranoga jezika u niim razredima osnovne kole u pravilu pojavljuje vie nastavnih cjelina nego u viim razredima jer se djeca rane kolske dobi bre zasiuju sadrajima.
13
NAPOMENE: 1. Hrvatski nacionalni obrazovni standardi za pojedini strani jezik u okviru te ope strukture sadre neke posebnosti temeljene na specifinostima danog stranog jezika i na specifinim obiljejima nastave toga jezika. 2. Kategorije 1. 5. razradila su Predmetna povjerenstva za svaki pojedini jezik, dok je za odgojne i socijalizirajue ciljeve (kategorija 6) bila zaduena Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje. Upute za rad s djecom s posebnim potrebama izradila je Radna skupina defektologa. Pojedinane su upute ukljuene u kategorije od 1. do 4.
3.
2. Strukura HNOS-a za engleski jezik HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI JEZIK u okviru prethodno prikazane ope strukture kataloga sadri sljedee kategorije:
1.
Znanja 1. 1. 1. Leksika podruja 2. Gramatike strukture
1. 3. Jezine funkcije u okviru obraenih tema i jezinih struktura 1. 4. Kultura i civilizacija 2. Vjetine i sposobnosti 2. 1. Jezine vjetine 2.1.1 2.1.2 2.1.3 2. Receptivne vjetine Reproduktivne vjetine Produktivne vjetine
2. Interkulturalne kompetencije
2. 3. Strategije uenja i sluenja znanjem 3. Metodike upute za uitelje 4. Upute za vrednovanje 5. Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina 6. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji
14
E. LANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA
1. Povjerenstvo za strane i klasine jezike za izradu HNOSa:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. Akademik MISLAV JEI, HAZU (voditelj) Prof. dr. sc. MILENA IC FUCHS, Filozofski fakultet, Zagreb (zamjenica voditelja) ALICE STEPINAC, prof., profesor savjetnik, voditelj Strunog vijea za Grad Zagreb i za Zagrebaku upaniju, O Mladost, Zagreb (zamjenica voditelja) ANELKA DUKAT, profesor savjetnik, Klasina gimnazija, Zagreb (tajnica) MARIJA ANDRAKA, prof., vii predava, Uiteljska fakultet, Zagreb TANJA BAKRAN LESAR, prof., uitelj mentor, O Tina Ujevia, Zagreb MILICA BILI TEFAN, prof., uitelj mentor, voditelj Strunog vijea za Grad Zagreb, I. O Dugave, Zagreb VESNA BLAZNIK, prof., uitelj mentor, O J. J. Strossmayer, Zagreb ELJKA BUTORAC, prof. defektologije, O M. Dria, Zagreb ANKICA CRKVENI, prof., profesor savjetnik, IV. Gimnazija, Zagreb DAVORKA FRANI, prof., profesor mentor, XVI. Gimnazija, Zagreb NELA JURKO, znanstvena novakinja, Filozofski fakultet, Zagreb MARGITA MADUNI, prof., O itnjak, Zagreb Prof. dr. sc. DUBRAVKA MALE, Filozofski fakultet, Zagreb MIRJANA MARKOVI MARINKOVI, prof., uitelj savjetnik, O Vladimir Nazor, Zagreb ZDRAVKA MARTINI-JERI, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija u Zagrebu DUBRAVKA MATKOVI, prof., O S. S. Kranjevi, Zagreb GORDANA MATOLEK VESELI, prof., I. O Luka, Sesvete Dr. sc. DUBRAVKA MILJKOVI, Hrvatski studiji, Zagreb GORDANA NEUHOLD, prof., uitelj savjetnik, voditelj strunog vijea za Grad Zagreb, O Vladimira Nazora, Zagreb mr. sc. NATAA NIKPALJ JURAI, prof., profesor savjetnik, Zavod za kolstvo, Zagreb DUBRAVKA NOVAK, prof., uitelj mentor, O Antun Gustav Mato, Zagreb Doc. dr. sc. ANA PETRAVI, Uiteljski fakultet, Zagreb ALIS PERII-FIALLA, prof., uitelj mentor, O Stanovi, Zadar (SHU) NADA PETROVI, prof., profesor savjetnik, IV. gimnazija, Zagreb MELITA RANI-KUFRIN, prof., O Isidor Krnjavi, Zagreb KSENIJA RUMORA, prof., uitelj mentor, voditelj Strunog vijea za Osjeko-baranjsku upaniju, O Franje Kreme, Osijek (SHU) JADRANKA SALOPEK, uitelj savjetnik, voditelj strunog vijea za Grad Zagreb, O J. J. Strossmayera, Zagreb DUBRAVKA SKENDEROVI-KELE, prof., uitelj mentor, O Bukovac, Zagreb JADRANKA STRABI, prof., profesor mentor, O Rude i XVIII. gimnazija, Zagreb BLAENKA STRELEC-JUGEC, prof., uitelj savjetnik, O A. enoe, Zagreb Prof. dr. sc. NIVES SIRONI BONEFAI, Filozofski fakultet, Zagreb BOENA VORKAPI, prof., profesor savjetnik, XVI. gimnazija, Zagreb Prof. dr. sc. YVONNE VRHOVAC, Filozofski fakultet, Zagreb VLASTA ZAJEC, prof., O Marina Dria, Zagreb
Uvodne dijelove Hrvatskog obrazovnog standarda za strane jezike (Uvod, Standardi za pouavanje i vrednovanje, Struktura, lanovi povjerenstava i radnih skupina) pripremila doc. dr. sc. Ana Petravi. Prilozi iz djeje knjievnosti: Za engleski jezik: mr. sc. Smiljana Narani Kova, prof. visoke kole, Uiteljski fakultet, Zagreb Za njemaki jezik: Iris midt Pelaji, prof., vii predava, Uiteljski fakultet, Zagreb
2. Radna skupina defektologa:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Prof. dr. sc. JASMINA FREY KRINJAR, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb (voditeljica) Mr. sc. MARA KOVAI, Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb (voditeljica) Mr. sc. VINI RAKI, Centar "Juraj Bonai" Split, (zamjenica voditelja) DUBRAVKA UBI, prof., Zavod za kolstvo, Zagreb (tajnica) ELJKA BUTORAC, prof., O M. Dria, Zagreb mr. sc. URICA IVANI, prof., struni suradnik mentor, CZOO Gornje Prekrije, Zagreb SLAVICA JELI, prof., CZOO Slava Rakaj, Zagreb LJILJANA KLJAI, prof., O Grigora Viteza, Zagreb
9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.
SLAANA LOVRI, prof., O F. K. Frankopana, Zagreb DRAGICA MATOK, prof., CZOO Vinko Bek, Zagreb Mr. sc. EDITA RUI, vii savjetnik u MZO, Uprava za predkolski odgoj i O ZDENKICA STANEC, prof., Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb ANTON TEMBERGER, prof., Centar za socijalni rad, Rijeka DUBRAVKA VAJDI, prof., O Nad lipom, Zagreb MARIJA VALJAK, prof., Poliklinika za rehabilitaciju sluha i govora, Zagreb RENATA ULJ, prof., O J. J. Strossmayera, Zagreb
3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje:

70. Prof. dr. sc. MARIJA ROSANDI PILA, Medicinski fakultet, KBC Rebro, Zagreb (voditeljica) 71. Mr. sc. VINI RAKI, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonai", Split (zamjenica voditeljice) 72. DANICA SINOI, prof., O F. Frankovi, Rijeka (tajnica) 73. JADRANKA BARTIEVI, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonai", Split RUA BULE, uitelj mentor, O Malenica, Zagreb 74. Prof. dr. sc. MIRA UDINA OBRADOVI, Uiteljski fakultet, Zagreb 75. Mr. sc. GORDAN RPI, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Zagreb 76. SUZANA FABIJANI, dr. med., Zavod za javno zdravstvo Sisako-moslavake upanije, Sisak 77. Prof. dr. sc. VLADIMIR GRUDEN, Medicinski fakultet, Zagreb 78. Mr. sc. DRAGICA HUSANOVI-PEJNOVI, Visoka uiteljska kola, Gospi (metodiar geog.) 79. PERO PAIN, prof., Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek", Zagreb 80. Prof. dr. sc. VLATKO PREVII, Filozofski fakultet, Zagreb 81. Doc. dr. sc. RUICA RAZUM, Katoliki bogoslovni fakultet, Zagreb 82. KARMEN UKANEC, nastavnica likovne kul., O dr. Vinka ganca, Zagreb 83. Doc. dr. sc. DIJANA VICAN, Sveuilite u Zadru, Odjel za pedagogiju, Zadar
4. Povjerenstvo za strane i klasine jezike za zavrnu izradu Nastavnog plana i programa prema HNOSu
1. Akademik MISLAV JEI, HAZU (voditelj) 1. Prof. dr. sc. YVONNE VRHOVAC, Filozofski fakultet, Zagreb 2. Prof. dr. sc. NIVES SIRONI BONEFAI, Filozofski fakultet, Zagreb 3. Doc. dr. sc. ANA PETRAVI, Uiteljski fakultet, Zagreb 4. ANELKA DUKAT, prof. Klasina gimnazija Zagreb 5. JADRANKA SALOPEK, O J. J. Strossmayera, Zagreb 6. GORDANA MATOLEK VESELI, prof., I. O Luka, Sesvete 7. RUICA HERDELJA, prof. O Miroslave Krlee, Zagreb 8. NINOKA TRUCK BILJAN, prof. , Zavod za kolstvo RH Osijek 9. ANKICA CRKVENI, prof., Zavod za kolstvo, RH, Zagreb 10. KSENIJA RUMORA, prof., O Franje Kreme, Osijek 11. GORDANA NEUHOLD, prof., O Vladimira Nazora, Zagreb 1. MARIJA ANDRAKA, prof., vii predava, Uiteljski fakultet, Zagreb 2. MILICA BILI TEFAN, prof., O Dugave, Zagreb 3. MIRJANA MARKOVI MARINKOVI, prof., O Vladimir Nazor, Zagreb 4. MAJA SIMONOVI, O Joe uran, Vinjan 5. ALICE STEPINAC, prof. O Mladost, Zagreb 6. DUBRAVKA SKENDEROVI-KELE, prof., O Bukovac, Zagreb 7. JADRANKA STRABI, prof., O Rude i XVIII. gimnazija, Zagreb 8. DUBRAVKA MATKOVI, prof. O S. S. Kranjevi, Zagreb 9. ZDRAVKA MARTINI-JERI, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija u Zagrebu 22. KORNELIJA PAVI, prof. Klasina gimnazija, Zagreb U radu Potpovjerenstva za njemaki jezik sudjelovala i DINKA STIGLMAYER, prof. O S. S. Kranjevia. Prilozi iz djeje knjievnosti: Za engleski jezik: mr. sc. Smiljana Narani Kova, prof. visoke kole, Uiteljski fakultet, Zagreb Za njemaki jezik: Iris midt Pelaji, prof., vii predava, Uiteljski fakultet, Zagreb
16
Hrvatski nacionalni obrazovni standard
Engleski jezik kao prvi strani jezik
F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI JEZIK
Engleski kao prvi strani jezik: 1. 8. razred PRVI RAZRED (70 sati godinje)
1. ZNANJA 1.1 LEKSIKA PODRUJA Do kraja 1. godine uenja u 1. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 80 leksikih jedinica a razumjeti oko 130 leksikih jedinica. Pri obradi novoga leksikog gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 4 do 5 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Semantika podruja: Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje, oslovljavanje, imenovanje i predstavljanje prijatelja i lanova ue obitelji, imenovanje predmeta (igrake i kolski pribor, predmeti u uionici), pojam broja od 1 do 10, imenovanje osnovnih boja, aktivnosti u razredu (razumijevanje najeih uputa i naredbi, izricanje radnji na nastavnom satu), imenovanje nekih osnovnih jela i pia (doruak), roendani, blagdani (Boi, Uskrs, Nova godina). Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: 2. Rad treba poeti rijeima ija se grafija i izgovor bitno razlikuje od adekvatnih rijei hrvatskoga jezika. 3. i 7. Uporaba najmanje 50 rijei, a razumijevanje najmanje 100 rijei 5. Nauiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) nekoliko rijei (pozdravi, predstavljanje, imenovanje lanova obitelji, predmeta, jela/pia). 1.2 GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno ve ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 1. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: na razini uporabe - prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u jednini - jednina imenica (a boy, a girl...) - mnoina imenica (boys, girls...) - osobne zamjenice: I, you, he, she, it - posvojni pridjevi: my, your - pokazna zamjenica: this - upitne rijei: what, how, where - opisni pridjevi kao dio predikata: This is a big ball. - glavni brojevi 1 - 10 - jednostavne izjavne reenice
na razini prepoznavanja - prezent glagola to be i to have i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u mnoini - zapovijedi u okviru tematskih podruja - osobne zamjenice: we, they - neki prijedlozi (in, on, under, up, down...) - upitne reenice s upitnom rijeju how many - inverzne upitne reenice - neki prilozi vremena (today...) Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnog komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.).
1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA - pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini - predstavljanje sebe i drugih - izraavanje dobi - izraavanje svojine - izraavanje koliine - imenovanje predmeta i osoba - opis predmeta i osoba - potvrivanje i nijekanje - osnovni obrasci uljudnog ophoenja: molbe i zahvale - estitanje blagdana i roendana 1. 4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki sadraji integrirani su u predviena tematska podruja vezana i za odgojne i socijalizirajue aktivnosti kao npr. pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana, imena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neka tipina prezimena. U pristupu kulturolokim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te drugih kultura uope. Djeja knjievnost: Preporua se obraditi nekoliko izvornih djejih pukih pjesmica s pokretima od kojih neke mogu biti pjevane. Na satu se preporua obraditi ili proitati dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanoga dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja. 2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1 JEZINE VJETINE 2.1.1 RECEPTIVNE VJETINE Sluanje s razumijevanjem - neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku - povezivanje vizualnoga (slikovnog) i zvunog jezinog sadraja - razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni zapisi) 2.1.2 REPRODUKTIVNE VJETINE Govorenje - sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunome uzorku - sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustinih uzoraka izoliranih rijei i kraih reenica - reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje uz pokret, ukljuujui i jazz chants i rap - reproduciranje vrlo kratkih dijaloga Posebnosti za uenike s posebnim odgojno- obrazovnim potrebama 2.i 3. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunog jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela. itanje - pamenje grafijske slike rijei i izoliranih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka glasno itanje u skupini ili individualno Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.i 3. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunog jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela Pisanje - preslikavanje izoliranih rijei i kraih reenica prema grafijskom i likovnom predloku (u 2. polugoditu) - preslikavanje estitke prema pisanom predloku Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Preslikavanje rijei i crtanje pojmova
Hrvatski nacionalni obrazovni standard 2.1.3 PRODUKTIVNE VJETINE
Govorenje Govorna produkcija/ izraavanje u kontinuitetu - elementarno opisivanje slikovnoga predloka sudjelovanje u vrlo kratkim dramatizacijama (2 - 3 kratke reenice) Govorna interakcija/sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija - odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja - sudjelovanje u kraim dramatizacijama Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Nauiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) niz novih rijei (pozdravi, predstavljanje, imenovanje lanova obitelji, predmeta, jela/pia). 2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama: - senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji i sl.). 2. 3. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM - postupno ovladavanje jednostavnim strategijama uenja i sluenja znanjem - koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja - uoavanje uloge ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta - postupni razvoj samostalnoga i suradnikog uenja - postupni razvoj svijesti o vlastitom napretku 3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE Teite rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika. Uenici sadraje usvajaju mehaniki (reprodukcijom), no nuno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje znaenja poruke ukljuujui i kulturoloke elemente. Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, geste, lutke i dr.). Novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura. Jezine se strukture posreduju globalno bez osvjetavanja i upotrebe metajezika. Nove se jezine strukture uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala. Jezini se sadraji neprestano moraju ponavljati u svrhu osiguranja zapamivanja i to po mogunosti na to je mogue vie naina (apelirajui na razliite kanale percepcije). To ujedno znai da se prethodno obraeni sadraji neprestano povezuju s novim sadrajima. Jezini se sadraji prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku. Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje u naelu ne bi trebale trajati due od 5 do 6 minuta. Oblici rada: rad s itavom skupinom uenika, rad u paru, vie manjih skupina, individualni rad. Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt, kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Didaktike aktivnosti svakako trebaju ukljuivati elemente igre. Mogue didaktike aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crteom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogunosti popraeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijeloga tijela)
- izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, i figurica i dr. - sudjelovanje u kraim dijalokim situacijama i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rjenika i struktura - didaktike igre: bingo, memory, pogaanje, sakrivanje i traenje, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl. VANA NAPOMENA: itanje u 1. razredu valja shvatiti kao globalno itanje. To znai da se itanju ne pristupa analitiko-sintetiki, ve da djeca pamte sliku odreene rijei. Pritom je vano krenuti od rijei koje se svojom grafijom i izgovorom ne razlikuju ili minimalno razlikuju od grafijskih i fonetskih obiljeja materinskoga jezika. Osnovna je aktivnost glasno itanje pojedinih rijei i kratkih reenica i to u zboru i individualno. Pisanje u 1. razredu podrazumijeva preslikavanje slova, izoliranih rijei i vrlo kratkih reenica, to znai da se pisanju ne pristupa sustavno ve da se samo povremeno ukljuuje u nastavu. Preporua se uvoenje pisanja u 2. polugoditu nakon to su djeca osnove pisanja svladala u nastavi materinskoga jezika. I ovdje je poeljno krenuti od rijei koje se grafijom i izgovorom nimalo ili minimalno razlikuju od materinskog jezika. Osobiti pozor valja obratiti na koordinaciju s nastavom materinskoga jezika u smislu koritenja istog naina pisanja slova. 4. UPUTE ZA VREDNOVANJE
Elementi provjere i vrednovanja: - provjera slunoga razumijevanja izoliranih rijei i kraih iskaza i razumijevanja pisanih rijei na osnovi povezivanja jezinoga izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom i pokretom - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi - itanje i pisanje se NE ocjenjuje Naela i naini praenja i vrednovanja uspjeha: Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znai da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in. Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu; uenike ne treba izdvojiti iz skupine prilikom provjere usmenoga jezinog reagiranja. Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain. Uenicima mlae kolske dobi potrebna je neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu, to moe biti usmena pohvala ili pozitivna reakcija izraena gestom ili mimikom ili pak uporaba simbola poput nasmijeenog lica, cvjetia i sl. Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih uenici usvajaju na razini prepoznavanja. Pri evaluaciji uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nuno je primijeniti individualni pristup. Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je zadaa zadana tako da je dijete moe svladati samo, bez pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti jednostavne i vrlo kratke npr. nacrtati, obojiti, precrtati, povezati crte i rije, izraditi slikovne kartice, preslikati nekoliko rijei, rijeiti zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard 5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA
Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a. TEME I PRIJEDLOG IZRIAJI I STRUKTURE NASTAVNIH CJELINA SUODNOS Napomena: Navedeni suodnosi odnose se na horizontalnu ravan, no koriste se znanja iz drugih nastavnih predmeta steena u prethodnim razredima.
Priroda i drutvo (Ja sam uenik)
1. Susreti i pozdravi pozdravljanje i komunikacijski obrasci, uljudno ophoenje i oslovljavanje
Hello! Hi! Good morning/afternoon! Bye! Miss/Mr/Mrs White What's your name? I'm... How are you today? Fine, thanks. Not well. Please....Sorry....Thank you.... Whats you name? Im... Who is this? This is my friend. How old are you? Im 6/7. Happy birthday to you!
2. Ja i moji prijatelji predstavljanje sebe i prijatelja, izricanje dobi, estitanje roendana, pjevanje prigodne pjesmice
Katoliki vjeronauk (Imam svoje ime i svoje mjesto) Glazbena kultura (Pjevanje, Sluanje) Matematika (Brojevi 1 5, Brojevi 6 10) Priroda i drutvo (lanovi obitelji) Katoliki vjeronauk (Imam svoje ime i svoje mjesto)
3. Ja i moja obitelj This is my family. predstavljanje lanova ue obitelji Who is this? This is my mum/dad/sister/brother. 4. Razredni jezik razumijevanje uputa i postupanje prema njima, traenje doputenja 5. Boje imenovanje osnovnih boja, opisivanje predmeta, bojanje po diktatu 6. kolski pribor imenovanje osnovnog kolskog pribora 7. Moja uionica imenovanje nekih predmeta i dijelova uionica, pozivanje na aktivnost 8. Doruak imenovanje jela i pia za doruak 9. Blagdani Boi i Uskrs estitanje i pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice
Sit down! Stand up! Go...! Come here! Draw! Priroda i drutvo Colour! Listen! Repeat! Open! Close! Can I go out, (ivot i rad u koli) please? What colour is it? It's Likovna kultura (Boja) hrvatski jezik white/black/red/yellow/blue/green. (Jezi no izraavanje: Stvaranje nizova Colour the ball blue!
rijei)
This is my pencil/book/pen/desk... Open/Close the door. This is a chair/a desk... Let's draw! Let's go out! Let's sing! Whats for breakfast? I like/dont like milk/bread and butter. Merry Christmas; Santa Claus... Happy New Year Happy Easter; Easter eggs...
Hrvatski jezik (Jezik: Stvaranje nizova rijei ) Priroda i drutvo (Moja kola)
Priroda i drutvo (Zdravlje) Priroda i drutvo (Blagdani) Katoliki vjeronauk (Boi blagdan Isusova roenja, Isus je uskrsnuo i ivi) Likovna kultura (Ilustracija) Glazbena kultura (Pjevanje, Sluanje)
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesima uenika prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi, posteri. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard 6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI
promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, istoe i urednosti uz tematske cjeline: Ja i moja obitelj, Razredni jezik, kolski pribor, Moja uionica promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematsku cjelinu: Ja i moja obitelj promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani razvijanje ekoloke svijesti uz tematsku cjelinu: Doruak
DRUGI RAZRED (70 sati godinje)

1. ZNANJA 1.1. LEKSIKA PODRUJA Do kraja 2. godine uenja u 2. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno koristiti oko 180 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga usvajanja do 250 (pjesmice, recitacije i brojalice). Planira se aktivno usvajanje i koritenje 5-6 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Semantika podruja: Susreti (pozdravljanje pri susretu i opratanju, predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu), moja obitelj i ja (imenovanje i predstavljanje ue i ire obitelji), brojevi (od 1 do 20), boje, kola (kolski pribor i aktivnosti u koli), kuni ljubimci, hrana (imenovanje glavnih dnevnih obroka i osnovnih vrsta jela i pia), moje tijelo (imenovanje i opis osnovnih dijelova tijela), odjea (nazivi za najee odjevne predmete koje djeca nose), blagdani i obiaji (Halloween, Boi, Nova godina, Uskrs). Gotovo svaka cjelina trebala bi sadravati brojalicu ili kratku pjesmicu (nursery rhyme, action rhyme/song, jazz chant itd.) vezanu uz tematske sadraje. Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Prepoznati najmanje 70% rijei odnosno 180-200 rijei, a aktivno koriste najmanje 60% leksikih jedinica. Uenici tee pamte serije (dane u tjednu, godinja doba, brojanje), tee se snalaze u prostoru (ispred iza), u vremenu (prije- poslije). Ova podruja treba due uvjebavati i koristiti slikovne podsjetnike koje uenici izrauju sami. 5. Nauiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) niz novih rijei (pozdravi, predstavljanje, imenovanje lanova obitelji, predmeta, jela/pia) 1.2. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike strukture se ne tumae eksplicitno, ve ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 2. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: na razini uporabe - prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u jednini i 3. lice mnoine - izraavanje svianja/nesvianja: I like/don't like - traenje dozvole pomou glagola can - jednina/mnoina imenica (prema tematskim podrujima) - osobne zamjenice: I, you, he, she, it, they - posvojni pridjevi: my, your, his, her, their - pokazna zamjenica: this - upitne rijei: who, what, how, where - opisni pridjevi kao dio predikata - glavni brojevi od 1 do 20; pitati za broj s How many... - prijedlozi: in, on, under, behind, in front of - jednostavne izjavne reenice - neodreeni lan a/an i odreeni lan the (globalna uporaba)
na razini prepoznavanja - prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u mnoini - imperativ 2. lice jednine i mnoine izraavanje zapovijedi i molbe u okviru tematskih podruja (razredni govor) - osobne zamjenice: we, you - inverzne upitne reenice - izraavanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous uestalih glagola vezanih uz tematska podruja, jednina i 3.lice mnoine) Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Due uvjebavati lanove, oblike za mnoinu, prijedloge 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.). 1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA - pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini - osnovni obrasci uljudnog ophoenja - predstavljanje sebe i drugih - imenovanje predmeta, osoba, pojava - opisivanje predmeta i osoba - imenovanje i opisivanje kunih ljubimaca - izraavanje koliine/broja - izraavanje svojine - imenovanje glavnih dnevnih obroka, jela i pia - izraavanje osobnog stava i osjeaja - estitanje blagdana i roendana - izraavanje odnosa u prostoru - opisivanje radnje koju trenutno inimo - izraavanje molbe i naredbe - pozivanje na igru 1. 4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki kao i odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. predstavljanje, tipina imena i prezimena, pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljavanje, estitanje blagdana i obiaji vezani uz blagdane, hrana. U pristupu kulturolokim i odgojnim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te drugih kultura uope. Postupno se uoavaju slinosti i kulturoloke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije. Djeja knjievnost: Preporua se obraditi nekoliko izvornih djejih pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane. Takoer se uvodi jedna do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu nauiti itati na nastavi, te nacrtati neto u vezi s njima. Na satu se preporua obraditi ili proitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanog dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja, a najmanje jedna neka sadri priu. Obraditi barem jednu tradicionalnu djeju priu ili bajku. 2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1. JEZINE VJETINE 2.1.1. RECEPTIVNE VJETINE Sluanje s razumijevanjem - razumijevanje i izvravanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi (razredni govor i sl.) - povezivanje vizualnog i zvunog jezinog sadraja - razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja - uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni zapisi)
Hrvatski nacionalni obrazovni standard -
postupno privikavanje uenika na globalno razumijevanje jednostavnog dijaloga/teksta
2.1.2. REPRODUKTIVNE VJETINE Govorenje - sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku - sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih rijei i kraih reenica - reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje, ukljuujui i rap Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.i 3. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunog jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela. 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.). itanje - sposobnost povezivanja zvuka s napisanim tekstom - sposobnost prepoznavanja i razumijevanja rijei i osnovnih reenica u kratkim pisanim uputama - glasno itanje rijei i jednostavnih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane, u skupini ili individualno Posebnosti za uenike s posebnim odgojno- obrazovnim potrebama 2.,i 3. i 7 Due uvjebavati itanja rijei i kratkih reenica te reenine intonacije. 5. itanje slike rijei i kraih slikovnih reenica uz mogunost ponavljanja ili imitiranja uitelja. Pisanje - sposobnost prepisivanja jednostavnih, poznatih rijei ili kraih reenica prema uzorku - prepoznavanje i koritenje slova koja ne postoje u hrvatskom jeziku (x, y, w, q) Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3. i 7. Mogue pogreke kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati, nego naznait tako da ih uenik sam otkrije i ispravi. Tolerirati greke kao izostavljanje, zamjene ili umetanje slova, slogova ili rijei. 5. Prepisivanje/preslikavanje rijei, krae reenice s 2-3 rijei. 2.1.3. PRODUKTIVNE VJETINE Govorenje Govorna produkcija/ izraavanje u kontinuitetu - imenovanje i jednostavno opisivanje osoba, predmeta i radnji sudjelovanje u kraim dramatizacijama Govorna interakcija/sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija - postavljanje i jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja sudjelovanje u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata sudjelovanje u kraim dramatizacijama prema zadanom predloku Pisanje - dopunjavanje u govoru usvojenih rijei slovima koja nedostaju - dopunjavanje reenica rijeima koje nedostaju prema uzorku - pisanje estitki za blagdane prema uzorku - pismeno odgovaranje na pitanja jednom rijeju, prema uzorku Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3.i 7. Pisati kratke tekstova, popunjavanje teksta rijeima, kao i povezivanje pomijeanih dijelova teksta, samo s jednostavnim primjerima ili uz pomo predloka sa shemom kako rjeavati takav tip zadatka. 2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega:
- senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji i sl.) 2. 3. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM - postupno ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja - koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja (npr. vlastiti slikovni rjenik) - postupno ovladavanje tehnikama projektnoga rada uvoenjem kratkih, jednostavnih projekata - uoavanje uloge ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta - postupni razvoj samostalnoga i suradnikog uenja - postupni razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) 3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE Teite rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika. Uenici sadraje usvajaju mehaniki (reprodukcijom), no nuno je osigurati i provjeriti pravilno, razumijevanje znaenja poruke ukljuujui i kulturoloke, odgojne i socijalizirajue elemente. Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, geste, lutke i dr.). Novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura. Jezine se strukture posreduju globalno bez osvjetavanja i upotrebe metajezika. Nove se jezine strukture uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala. Jezini se sadraji neprestano moraju ponavljati u svrhu osiguranja zapamivanja i to po mogunosti na to je mogue vie naina (apelirajui na razliite kanale percepcije). To ujedno znai da se prethodno obraeni sadraji neprestano povezuju s novim sadrajima. Jezini se sadraji prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku. Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje u naelu ne bi trebale trajati due od 5 do 6 minuta. Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, vie manjih skupina, individualni rad. Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt, kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Didaktike aktivnosti svakako trebaju ukljuivati elemente igre. Mogue didaktike aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crteom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogunosti popraeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijeloga tijela) - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, i figurica i dr. - sudjelovanje u kraim dijalokim situacijama i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rjenika i struktura, sudjelovanje u igrama - didaktike igre: bingo, memory, pogaanje, sakrivanje i traenje, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl. 4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - provjera slunoga razumijevanja izoliranih rijei i kraih iskaza i razumijevanja pisanih rijei i kraih reenica na osnovi povezivanja jezinoga izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom i pokretom - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - motiviranost za rad i aktivnost na nastavi Naela i naini praenja i vrednovanja:
Pisanje i itanje provjerava se kao sposobnost pisanja, prepisivanja i itanja grafijski jednostavnih rijei i kraih reenica. Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znai da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in. Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu te da se uenici ne izdvajaju iz skupine. Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain. Uenicima u ranoj kolskoj dobi potrebna je neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu, to moe biti usmena pohvala ili pozitivna reakcija izraena gestom ili mimikom ili pak uporaba simbola poput nasmijeenog lica, cvjetia i sl. Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih uenici usvajaju na razini prepoznavanja. Pri evaluaciji uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nuno je primijeniti individualni pristup. Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je zadaa zadana tako da je dijete moe svladati samo, bez pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti jednostavne i vrlo kratke npr. nacrtati, obojiti, precrtati, povezati crte i rije, izraditi slikovne kartice, preslikati nekoliko rijei, prepisati najdrau rije ili reenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, rijeiti zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave. 5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a. TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA IZRIAJI I STRUKTURE SUODNOS Napomena: Navedeni suodnosi odnose se na horizontalnu ravan, no koriste se znanja iz drugih nastavnih predmeta steena u prethodnim razredima. Priroda i drutvo (Ponaanje u koli i odnosi meu uenicima)
1. Pozdravi i oslovljavanje pozdravljanje pri dolasku i odlasku na formalnoj i neformalnoj razini, predstavljanje i oslovljavanje odraslih 2. Moja obitelj predstavljanje lanova svoje ue i ire obitelji, izraavanje svojine 3. Boje opisivanje predmeta 4. Moje igrake ponavljanje i proirivanje nazive za igrake, opisati svoje igrake, globalno razumijevanje pojma jedan i vie
Hello! Hi! Good morning! Good bye! Etc. Mr/Mrs/Miss White What's your name? I'm... How are you today? I'm fine, thank you./OK. And you? my, your, his, her; This is my mum/dad/brother /uncle/aunt. I've got/I have...You've got/You have...S/he's got/S/he has... What colour is your/her/his pencil/pen/notebook? It's red/white/black/brown. I have/ have got three balls/dolls. How many...? My plane iz blue/big. The teddy is in the box.
Priroda i drutvo (Obitelj)
Hrvatski jezik (Jezino izraavanje: Opisivanje), Likovna kultura (Boja, Kontrasti boja)
10
Hrvatski nacionalni obrazovni standard 5. kolski pribor ponavljanje i proirivanje naziva za kolske predmete, odnos predmeta u prostoru 6. Kuni ljubimci usvajanje naziva za kune ljubimce, opisivanje kunih ljubimaca 7. Glavni dnevni obroci usvajanje naziva za glavne dnevne obroke i najea jela/pia, izraavanje osobnih stavova prema jelu i piu 8. Moje tijelo opisivanje osoba, opisivanje radnje koju trenutno inimo 9. Odjea imenovanje odjee koju djeca te dobi najee nose 10. Blagdani usvajanje novih pojmova vezanih uz blagdane, estitanje i pjevanje prigodnih pjesama, izricanje nekih tipinih radnji vezanih uz blagdane, razumijevanje krae prie po slikama in, on, under, behind, in front of Your pencil is on the desk. I have got a pet/a dog/a cat. Have you got a pet? Yes,I have./No, I haven't. What is it?It's a dog. My dog is small/big/black/ brown. I have... for breakfast/lunch/dinner/supper. I like sandwiches. I don't like coffee. He's got brown hair/big hands/a small nose/blue eyes... He's drawing/jumping/eating... What are you wearing? Ann is wearing jeans, a T- shirt... Christmas tree/presents/ cards/ carols, Father Christmas; Easter bunny/ eggs Merry Christmas! Happy New Year! Happy Easter! We Wish You a Merry Christmas, Hot Cross Buns... Happy Halloween!
Priroda i drutvo (Prehrana, Zdravlje)
Hrvatski jezik Opisivanje)
(Jezino
izraavanje:
Priroda i drutvo (Blagdani i praznici) Katoliki vjeronauk (Isus je oekivani spasitelj, Uskrsli Isus daruje mir i radost) Likovna kultura (Crtanje) Glazbena kultura (Pjevanje, Sluanje)
IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika recitacije, pjesmice i brojalice te se sadraji obogauju novim audio i vizualnim materijalima.
6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI - promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, istoe i urednosti uz tematske cjeline: Pozdravi i oslovljavanje, Moja obitelj , kolski pribor, Moje tijelo, Odjea - razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Moje tijelo - promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematsku cjelinu: Moja obitelj - promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani - razvijanje ekoloke svijesti uz tematsku cjelinu: Kuni ljubimci, Glavni dnevni obroci
11
TREI RAZRED (70 sati godinje)
1. ZNANJA 1. 1. LEKSIKA PODRUJA Do kraja 3. godine uenja u 3. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 260 leksikih jedinica a razumjeti oko 350 leksikih jedinica. Pri obradi novoga leksikog gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od otprilike 6-8 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Semantika podruja: Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje, oslovljavanje, imenovanje, predstavljanje i opis prijatelja i lanova ire obitelji, imenovanje i opis predmeta (kolski pribor, kolski prostor, odnosi u prostoru), pojam broja od 1 do 100, blagdani i proslave, aktivnosti u koli i izvan nje (najee upute i naredbe, izraavanje radnji), izraavanje kronolokoga vremena (dani u tjednu, puni sat i pola sata, godinja doba, mjeseci), opisivanje atmosferskih prilika, dijelovi ljudskog tijela, jelo i pie (obroci), voe i povre, imenovanje i opis odjee i obue, neke portske aktivnosti i igre Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Razumjeti i upotrebljavati oko 70% leksikih jedinica. Ako uenik ima problema s govorom ili fonemskim sluhom i slunim pamenjem, nee moi pravilno izgovarati ni ponavljati jednostavne cjeline. 5. Nauiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) niz novih rijei (pozdravi, predstavljanje, imenovanje lanova obitelji, predmeta, jela/pia) 1.2. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno ve ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 3. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: na razini uporabe prezent glagola be i have/have got izraavanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous glagola za opis aktivnosti izraavanje svianja i nesvianja (I like s/he likes; I don't like S/he doesn't like) razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi uz pomo imperativa razlikovanje jednine i mnoine - There is / There are razlikovanje i uporaba jednine i pravilne mnoine imenica i nekih nepravilnih mnoina vezanih na temu osobne zamjenice posvojni pridjevi my, your, his, her, their pokazna zamjenica: this upitne zamjenice who, where, whose, what, how many opisni pridjevi kao dio predikata neki prilozi vremena (today, now...) i mjesta (left, right, there, here) neki prijedlozi (in, on, under, in front of, behind, into, at) glavni brojevi 1-100 neodreeni lan a /an odreeni lan the jednostavne izjavne reenice prema modelu: SVO I like pizza. kratke izjavne reenice s glagolom can: I can ride a bike. jednostavne upitne reenice s upitnom rijei who postavljanje kratkoga direktnog pitanja: Is this your ball? na razini prepoznavanja present simple glagola u 3. licu jednine: It runs fast. pitanja u present simple - Do you like ? Does he like... ? posvojni pridjevi u mnoini our, your
12
pitanja s glagolom can Can you ride a bike? simple past da bi se omoguilo njegovo spontano koritenje pri prianju i itanju pria
Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.,3. i 7. Due vrijeme za usvajanje prijedloga i priloga, tolerirati greke do usvajanja. Prijedloge i priloge imati na podsjetniku izraenom uz pomo slika te ih koristiti u nastavi. Isto je s lanovima a/an te razinom prepoznavanja simple pasta i prepoznavanjem vrste zamjenica.. 1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini predstavljanje sebe i drugih izraavanje dobi imenovanje predmeta i osoba opis predmeta i osoba potvrivanje i nijekanje postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na pitanja osnovni obrasci uljudnoga ophoenja izraavanje ukusa i stava prema neemu izricanje radnji izraavanje molbi izraavanje koliina izraavanje naredbi estitanje blagdana
Posebnosti za uenike s posebnim obrazovnim potrebama 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.). 1. 4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki kao i odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljavanje, estitanje blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neka tipina prezimena, neka jela i prehrambene navike, odijevanje, portske aktivnosti i igre, neke osnovne informacije o zemlji/zemljama iji se jezik ui (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/ rijeke/ planine i sl.) U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te stranoj kulturi openito. Djeja knjievnost: Preporua se obraditi nekoliko izvornih djejih pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke mogu biti pjevane. Takoer se uvodi jedna do dvije kratke i jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu nauiti itati na nastavi, te nacrtati neto u vezi s njima. Na satu se preporua obraditi ili proitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanoga dizajna i s malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja. Barem jedna neka sadri priu. Obraditi jednu tradicionalnu djeju priu ili bajku. 2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1. JEZINE VJETINE 2.1.1. RECEPTIVNE VJETINE Sluanje s razumijevanjem - reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku - povezivanje vizualnoga (slikovnog) i zvunog jezinog sadraja - razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike - uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuni zapisi)
13
uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik
Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.); globalno razumijevanja kratkog teksta poznate tematike uz dodatno prilagoavanje teksta (pojednostavljivanje izreenog, oblikovanje teksta s poznatim rijeima; osigurati slikovnu podrku teksta i/ili svake pojedine reenice teksta. 2.1.2. REPRODUKTIVNE VJETINE Govorenje - sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku - sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih rijei, kraih reenica, brojalica i pjesmica (ukljuujui rap i jazz chants) - reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih modela Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.i 3. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunog jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela. Vjebati krae zvune uzorke. 5.- Potrebno je poticati reprodukciju rijei, kraih reenica, brojalica uz zvuni uzorak (potrebno uvaavati napor koji uenik ulae manje pravilnost izgovora i intonaciju) itanje - pamenje grafijske slike rijei i kraih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka - glasno itanje u skupini ili individualno - razumijevanje jednostavnih kraih tekstova o poznatim sadrajima - glasno itanje jednostavnih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane te kraih tekstova koji sadre poznate strukture i rjenik Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. i 3. i 7. Due uvjebavati itanja rijei i kratkih reenica te reenine intonacije. 5. Vjebati glasno itanje rijei, kraih reenica uvijek u paru ili skupini. Pisanje - preslikavanje izoliranih rijei i kraih reenica prema grafijskom i likovnom predloku - prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obraeni
2.1.3. PRODUKTIVNE VJETINE Govorenje Izgovor i intonacija - oponaanje i izgovaranje specifinih glasova engleskoga jezika u rijeima - smiljanje i produkcija kratkih reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom Govorna produkcija/ izraavanje u kontinuitetu - opisivanje slikovnog predloka - imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji - povezivanje elemenata prie pomou slikovnica ili aplikacija/slikovnih kartica - sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igri uloga - iznoenje rezultata skupnoga rada npr. postera na neku od obraenih tema - prepriavanje nekoga slijeda dogaaja Govorna interakcija/ sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih
14
jezinih funkcija postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja - reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine elemente - samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija - sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igri uloga Pisanje nadopunjavanje kratkoga teksta rijeima (prema modelu) povezivanje izmijeanih dijelova kratkoga teksta u logiku cjelinu pismeno odgovaranje na pitanja (jednom rijeju, prema modelu) pisanje estitki za blagdane prema predloku samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru poznatih, prethodno usmeno uvjebanih sadraja uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei uoavanje osnovnih razlika izmeu ortografije hrvatskoga i engleskog jezika (pisanje poetnim velikim slovom naziva dana u tjednu i mjeseca u godini) Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Mogue pogreke kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznaiti, tako da ih uenik sam otkrije i ispravi uz koritenje udbenika. Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz voenje i pomo uitelja. 5. Prepisivanje/preslikavanje rijei, kraih reenica; nadopunjavanje reenica jednom rijeju (1 slika je 1 rije) uz dodatnu pomo uitelja.
2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji, obroci, prometna sredstva i sl.) 2. 3. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja (npr. vlastiti slikovni rjenik) koritenje ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta koritenje konteksta kao pomoi pri razumijevanju znaenja nepoznatih rijei uoavanje principa abecednoga strukturiranja popisa rijei u udbeniku koritenje popisa rijei npr. u udbeniku upoznavanje naina strukturiranja slikovnih rjenika koritenje slikovnih rjenika kao pomonoga sredstva za traenje znaenja rijei i naina pisanja odreene rijei uvianje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranog jezika (npr. TV, raunalo) koritenje najjednostavnijih mogunosti novih medija u funkciji uenja stranoga jezika uz pomo uitelja (u sredinama gdje za to postoje odgovarajui uvjeti) prezentacija rezultata skupnoga rada npr. postera o nekoj od obraenih tema razvoj samostalnoga i suradnikog uenja razvijanje odgovornosti za vlastito uenje i napredak razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika
3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE Teite rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika. Uenici sadraje usvajaju mehaniki (reprodukcijom), no nuno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje znaenja poruke ukljuujui kulturoloke, odgojne i socijalizirajue elemente.
15
Uvode se prema potrebi i jezinoj strukturi usporedbe izmeu hrvatskoga i engleskog jezika. Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, gestikulacija, lutke i dr.). Novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura. Jezine se strukture posreduju globalno bez osvjetavanja i uporabe metajezika. Nove se jezine strukture uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala. Jezini se sadraji moraju ponavljati esto i na to vie razliitih naina (apelirajui na razliite kanale percepcije) u svrhu boljeg memoriranja. To znai da se prethodno obraeni sadraji neprestano povezuju s novim sadrajima. Jezini se sadraji prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje u naelu ne bi trebale trajati due od 10 minuta Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, vie manjih skupina, individualni rad Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt, kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Didaktike aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crteom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogunosti popraeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijelog tijela) - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, i figurica i dr. - sudjelovanje u kraim dijalokim situacijama i dramskim prikazima situacija kao provjera jesu li rjenik i strukture usvojeni - itanje na osnovi zvunog modela - kratki jednostavni pismeni radovi - didaktike igre: bingo, memory, pogaanje, Simon says, skrivanje i traenje, priam ti priu, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl. 4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - provjera slunoga razumijevanja kraih iskaza i kratkih zvunih tekstova te razumijevanja kratkih pisanih tekstova (na osnovi povezivanja jezinog izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom i pokretom te odgovaranja na globalna pitanja)) - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi Naela i naini praenja i vrednovanja: Pisanje i itanje provjerava se kao sposobnost pisanja i itanja reenica i vrlo kratkih tekstova. Uporaba prologa vremena (simple past) se NE provjerava. Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znai da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in. Pismene provjere mogu se provoditi pisanjem kraih diktata, kratkim pismenim provjerama, rjeavanjem zadataka dopunjavanja, kratkih voenih sastavaka i sl. Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu. Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain. Uenicima u toj dobi potrebna je neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu, to moe biti usmena pohvala ili pozitivna reakcija izraena gestikulacijom ili mimikom uiteljice. Jednostavnim aktivnostima valja postupno uvoditi najjednostavnije oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika. Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih uenici usvajaju na razini prepoznavanja.
16
Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je zadaa zadana tako da je dijete moe svladati samo, bez pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti jednostavne i kratke npr. nacrtati, obojiti, precrtati, povezati crte i rije, izraditi slikovne kartice, izraditi kartice s rijeima, prepisati najdrau rije ili reenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, napisati nekoliko kratkih reenica o sebi, prijatelju, svome kunom ljubimcu i sl., rijeiti radni listi, rijeiti zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave. 5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a. TEME I CJELINA PRIJEDLOG NASTAVNIH IZRIAJI I STRUKTURE SUODNOS Napomena: Navedeni suodnosi odnose se na horizontalnu ravan, no koriste se znanja iz drugih nastavnih predmeta steena u prethodnim razredima.
This is... My name /Her name is ... 1. Ja, moji prijatelji i obitelj davanje She is 9. She has got long hair. He is tall /short. He osnovnih podataka o sebi, prijateljima i uoj i can ride a bike .... iroj obitelji He likes football. His birthday is in June. 2. Moj dom - imenovanje razliitih vrsta stanovanja, opis sobe, stana, doma, dijelova pokustva, postavljanje pitanja vezano uz stanovanje There is a desk in my room. My home is a big house. / My home is a small flat. I live in a flat. There are three chairs in the kitchen. There is a hall in my house. Are there bunk beds in your room? No, there arent. Where do you live?- I live in a house.
3. Odjea i obua imenovanje i opisivanje Tom is wearing a T-Shirt. odjee i obue, izraavanje ukusa/svianja i What are you wearing? nesvianja What colour is your T-shirt? The shoes are too big. I like/don't like my jeans/sweatshirt. ... likes/doesnt like hats. 4. Domae i divlje ivotinje imenovanje i The pig has four legs / one tail. opisivanje ivotinja The dog is black/ small/ strong. The rabbit can run fast /jump high. 5. U uionici imenovanje predmeta u I am in the classroom. My English teacher is uionici, izraavanje odnosa u prostoru, There is a chair postavljanje pitanja za broj There are 10 boys in the playground. How many pupils are there? In/on/under/in front of, behind
She
Hrvatski jezik (Jezik:Glagoli, Jezino izraavanje: Pripovijedanje, Jezik:Pridjevi)
17
Hrvatski nacionalni obrazovni standard 6. Vrijeme izricanje kronolokog vremena: dani u tjednu, puni sat i pola sata, godinja doba, mjeseci; izricanje atmosferskog vremena When do you go to school? What time do you play tennis? - On Saturday/ At 4 oclock What time is it? It is five o clock./ It is half past five. What month is it?- It is May. What season is it?- It is summer. It is cloudy, rainy, sunny.
Priroda i drutvo ( Podneblje, vremenska obiljeja zaviajne regije )
7. Slobodno vrijeme i port imenovanje I am playing football. / She is playing the violin. portova i aktivnosti kojima se bavimo u He can run. / She can ride a bike. slobodno vrijeme, izricanje posjedovanja Can you / she I have got a ball. She has got a bike. 8. kolski praznici i kako ih provodimo It is summer. They are making a sand castle on the opisivanje aktivnosti tijekom odmora u beach. razliitim godinjim dobima It is winter. We are making a snowman. Have a nice holiday! 9.Obroci imenovanje obroka i nekih vrsta I have breakfast at 8 in the morning. hrane i pia I eat pizza. I drink milk. Ann has toast/spaghetti for breakfast/lunch. I like tea. I dont like juice. 10. Blagdani estitanje blagdana i pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice - prema kalendaru, navoenje nekih tipinih aktivnosti, pisanje estitke, pozivnica Happy Halloween! Come to my Halloween party! Trick or treat! Merry Christmas, Happy New Year Christmas tree, candles, Happy Easter, Easter bunny, Easter eggs,
Hrvatski jezik (Jezik:Glagoli, Jezino izraavanje: Pripovijedanje, Jezik:Pridjevi)
Priroda i drutvo (Zdravlje)
Katoliki vjeronauk (Znakovi Boje dobrote, Bog postaje ovjekom) Likovna kultura (Slikanje, Crtanje) Glazbena kultura (Pjevanje, Sluanje)
IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se po izboru nastavnika prie te pripremaju recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji obogauju novim audio i vizualnim materijalima. 6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI - promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, istoe i urednosti uz tematske cjeline: U uionici, Odjea i obua - promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematsku cjelinu: Ja, moji prijatelji i obitelj, Moj dom - promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani - razvijanje ekoloke svijesti uz tematsku cjelinu: Domae i divlje ivotinje, Obroci - razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno vrijeme i port, kolski praznici i kako ih provodimo - razvijanje osobne odgovornosti za zdravlje - preispitivati steena iskustva uenika i kanalizirati ih stjecanjem pozitivne slike o sebi
18
ETVRTI RAZRED (70 sati godinje)

1. ZNANJA 1.1. LEKSIKA PODRUJA Do kraja 4. razreda uenici bi trebali aktivno koristiti 380 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 500. Planira se uvoenje do 7-8 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novog gradiva. Leksiko se gradivo cikliki ponavlja i proiruje. Semantika podruja: Moja okolina i ja, moja obitelj, prijatelji, dom, mjesto gdje ivim, kola (kolski pribor, uionica), slobodno vrijeme, odjea, dijelovi tijela, hrana, praznici blagdani, predstavljanje lanova ire obitelji i prijatelja, izraavanje srodnosti / pripadanja, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, usvajanje naziva za najea zanimanja, ponavljanje i proirivanje naziva za aktivnosti u slobodno vrijeme i njihovo opisivanje, proirivanje izraza vezanih uz kolu i kolske aktivnosti i usvajanje naziva za kolske predmete u 4. razredu, usvajanje naziva za osnovne geometrijske likove, uenje naziva za prometna sredstva, trgovine, mjesta u gradu i davanje i traenje informacija o njima, usvajanje naziva za naine putovanja, aktivnosti i izraze vezane uz (kolske) praznike, ponavljanje i proirivanje izraza vezanih uz godinja doba, mjesece, dane i atmosferske prilike, proirivanje rjenika vezanoga uz dnevne obroke, hranu i ivene namirnice i izraavanje svoga miljenja u vezi s tim, zdravlje i zdravstvene tegobe, proirivanje naziva za domae i divlje ivotinje, imenovanje dijelova njihova tijela i opisivanje ivotinja, glasanje ivotinja, usvajanje i proirivanje rjenika vezanoga uz blagdane, uenje novih pjesama/recitacija (Halloween/jack-o-lantern, Christmas carols, St.Valentine's Day). Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.,3. i 7. Aktivno koristiti najmanje 250-300 rijei, a razumijevati najmanje 400 (imati na umu da brzo zaboravljaju naueno). Serije tee usvajaju (dane u tjednu, mjesece u godini, itd.) Zamjenice esto zamjenjuju pa ih treba due ponavljati i dozvoliti slikovne podsjetnike dok ih ne usvoje. Priloge dugo zamjenjuju, potrebno ee ponavljati i vjebati, a takoer teko usvajaju prijedloge. Pomoi im kod upotrebe, izraditi slikovni podsjetnik s prijedlozima npr. maka u, na, ispred, iza, pored kante itd. Teko usvajaju lanove, dugo tolerirati zamjene. 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.);globalno razumijevanja kratkoga teksta poznate tematike uz dodatno prilagoavanje teksta (pojednostavljivanje izreenoga, oblikovanje teksta s poznatim rijeima; osigurati slikovnu podrku teksta i/ili svake pojedine reenice teksta. 1.2. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatika se ne objanjava eksplicitno ve se strukture usvajaju globalno u okviru predloenih tematskih jedinica. Na kraju 4. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama na razini uporabe - prezent glagola to be i to have/have got - izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uestalih glagola vezanih uz tematske jedinice izjavni, upitni i nijeni oblik) - izricanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous uestalih glagola vezanih uz tematske jedinice izjavni, upitni i nijeni oblik) - razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi uz pomo imperativa - izraavanje sposobnosti uz pomo glagola can - globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica i nekih primjera nepravilne mnoine vezanih uz tematska podruja - izraavanje pripadanja uz pomo posvojnoga genitiva (Saxon genitive) - posvojni pridjevi - opisni pridjevi - osobne zamjenice - postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which - pravilno upotrijebiti zamjenicu there uz glagol to be (There is/are) - pokazne zamjenice / pridjevi this i that - raspitivanje o mjestu uz pomo where - postavljanje pitanja s how many - prilozi i prilone oznake mjesta i vremena (here, over there, always, every day, every week, now)
19
pravilno upotrebljavanje prijedloga za mjesto on, in, into, under, behind, in front of, at, to, between glavni brojevi 1 do 100
na razini prepoznavanja: - simple past tense - uporaba glagola must za izraavanje naredbi - present perfect simple za izraavanje rezultata neke radnje (Have you finished/copied?) - phrasal verbs - stupnjevanje pridjeva - neodreeni lan a / an i odreeni lan - globalno usvajanje na razini prepoznavanja i uporabe Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Gramatika znanja postupno usvajati kroz dui vremenski period (npr. uz opetovano ponavljanje raditi na daljnjem memoriranju i eventualnoj primjeni prezenta glagola to be i to have, osobne zamjenice, brojevi i sl.). 1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I STRUKTURA pozdravljanje i oslovljavanje predstavljanje lanova ire obitelji i prijatelja izraavanje srodnosti / pripadanja imenovanje najeih zanimanja opisivanje tjelesnih i karakternih osobina imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme davanje i traenje informacija o mjestima u gradu imenovanje i opisivanje godinjih doba, mjeseca, dana i atmosferskih prilika imenovanje kolskih predmeta u 4. razredu i opisivanje aktivnosti vezanih uz kolu imenovanje dnevnih obroka i ivenih namirnica izraavanje svoga miljenja o hrani imenovanje i opisivanje odjee imenovanje i opisivanje dijelova tijela, osjeaja i zdravstvenih tegoba imenovanje i opisivanje ivotinja i dijelova njihovoga tijela postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which postavljanje pitanja s how many i izraavanje koliine prepriavanje nekoga slijeda dogaaja izraavanje molbe i zapovijedi estitanje blagdana, roendana, i sl.
Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.); globalno razumijevanja kratkoga teksta poznate tematike uz dodatno prilagoavanje teksta (pojednostavljivanje izreenoga, oblikovanje teksta s poznatim rijeima; osigurati slikovnu podrku teksta i/ili svake pojedine reenice teksta. 1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje; uljudno ophoenje; oslovljavanje; estitanje blagdana; neke aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrnjaka u zemlji/zemljama zemalja engleskog govornog podruja, neka tipina prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored sati, raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnog vremena i praznika, nain stanovanje, kupovanje ivenih namirnica, vaniji objekti u mjestu, osnovne informacije o zemlji/zemljama iji se jezik ui (zemljopisna obiljeja i sl.). U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskog govornog podruja i stranoj kulturi uope.
20
Djeja knjievnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih pukih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi dvije slikovnice u kojima slika i tekst ravnopravno sudjeluju u prezentaciji prie te ponuditi uenicima najmanje jednu slikovnicu s nepoznatom priom ili jednu kratku priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu samostalno proitati.
2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1. JEZINE VJETINE 2.1.1. RECEPTIVNE VJETINE Sluanje s razumijevanjem - sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i kratkih i jednostavnih naredbi - sposobnost povezivanja vizualnoga i zvunog jezinog sadraja - sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - sposobnost razumijevanja sporijeg i paljivo artikuliranoga govora s duljim pauzama za asimiliranje znaenja - razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike - uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik - razumijevanje slovkanih rijei (spelling) Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Razumijevanje i izvravanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi (uz demonstraciju, imitiranje sposobnost povezivanja vizualnoga i zvunog jezinog sadraja). 2.1.2. REPRODUKTIVNE VJETINE Govorenje - sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih rijei, reenica, pjesmica i brojalica vezanih za predloene jezine sadraje i situacije - spelling (izgovor slova abecede) Posebnosti za uenike s tekoama u razvoju 2., 3. i 7. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunog jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela. Due uvjebavati itanja rijei i kratkih reenica te reenine intonacije. Dugo uvjebavati abecedu; uenik sam izrauje svoju abecedu sa slikama predmeta koji poinju zadanim slovom abecede. itanje - pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini prethodno usvojenih zvunih uzoraka - uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei - sposobnost itanja reenica i dijaloga nakon odsluanih zvunih uzoraka - sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijei i osnovnih reenica u kratkim pisanim uputama - sposobnost razumijevanja i itanja reenica i kratkih, jednostavnih tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vizualnim sadrajima - sposobnost razumijevanja i itanja kratkih i jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim situacijama svladavanje reenine intonacije Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Due uvjebavati itanja rijei i kratkih reenica te reenine intonacije.
21
Pisanje uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei i razlika izmeu pravopisa (ortografije) hrvatskog i engleskog jezika prepisivanja reenica/kratkih tekstova koji su prethodno obraeni 2.1.3. PRODUKTIVNE VJETINE Govorenje Govorna produkcija / izraavanje u kontinuitetu - sposobnost koritenja vie jednostavnih reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija - povezivanje elemenata prie slikovnicama ili slikovnim karticama i sposobnost opisivanja slikovnoga predloka - sudjelovanje u kraim dramatizacijama / dijalozima uz predloene jezine sadraje - iznoenje rezultata skupnoga ili individualnog rada npr. postera na neku od obraenih tema - sposobnost prepriavanja kraih tekstova ili slijeda dogaaja Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija - sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i odgovaranja na njih u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja - reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine elemente - samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija - sudjelovanje u kraim dramatizacijama Pisanje - sposobnost pisanja jednostavnih reenica, estitki za blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima - nadopunjavanje teksta rijeima koje nedostaju - pismeno odgovaranje na pitanja - povezivanje izmijeanih dijelova kratkoga teksta u logiku cjelinu - pisanje voenih kratkih sastava u okviru prethodno usvojenih sadraja - pisanje rijei, reenica i vrlo kratkih tekstova prema zvunom modelu diktat Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Mogue pogreke kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznaiti tako da ih uenik sam otkrije i ispravi uz koritenje udbenika. Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz voenje i pomo uitelja. 5. Nadopunjavanje reenica jednom rijeju (1 slika je 1 rije), pisanje kratkih poruka. 2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena, razliita boja koe, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnoga vremena i praznika i sl.) 2.3. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM - ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja - ovladavanje nekim tehnikama uenja: mnemotehnike, asocijacije, kontekst - koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje, zaokruivanje, precrtavanje i sl.) - koritenje ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta - voenje vlastitoga rjenika / usustavljivanje rijei po tematskim podrujima - koritenje popisa rijei u udbeniku i dvojezinih rjenika - samostalno zakljuivanje - koritenje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranoga jezika
22
prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada npr. postera o nekoj od obraenih tema razvoj samostalnoga i suradnikog uenja kroz rad u skupinama i na manjim projektima postupno preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje i napredak razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika
3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE Teite rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika. Uenici sadraje usvajaju mehaniki (reprodukcijom) pri emu je nuno osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje znaenja poruke ukljuujui kulturoloke, odgojne i socijalizirajue elemente. Uvode se prema potrebi i usporedbe izmeu hrvatskoga i engleskog jezika. Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, lutke i dr.). Polazi se od onoga to je ueniku ve poznato iz engleskoga jezika i drugih predmeta: (novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura; nove jezine strukture se uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala). Jezine se strukture uvode globalno, bez osvjetavanja i uporabe metajezika, ali uenike se postupno upuuje na pojedine pravilnosti i analogije. Jezini sadraji se cikliki ponavljaju u svrhu osiguranja memoriranja, ali to je mogue vie naina (apelirajui na razliite kanale percepcije). Jezini se sadraji prema potrebi pojanjavaju na materinskom jeziku. Uvodi se rad na kraim projektima tematski povezanih s obraenim sadrajima. Artikulacija sata: dinamina izmjena to raznolikijih aktivnosti ne duljih od 10 minuta. Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, u skupinama, individualni rad Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt, kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Mogue didaktike aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crteom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje koje moe biti popraeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijelog tijela) - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, figurica i dr. - sudjelovanje u kraim dijalozima i dramskim prikazima situacija (kao potvrda usvojenosti rjenika i struktura) - itanje na osnovi zvunoga predloka - prepriavanje uz likovni predloak - kratki i jednostavni pismeni radovi - didaktike igre: bingo, memory, igre pogaanja, skrivanje i traenje, priam ti priu, pokvareni telefon i sl. 4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - sluno razumijevanje kraih iskaza i tekstova - razumijevanje kratkoga pisanog teksta - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi Naela i naini praenja i vrednovanja: Govorna aktivnost provjerava se reprodukcijom pjesmica, kraim dramatizacijama, dijalozima, verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj. Pisanje i itanje provjerava se kao sposobnost pisanja i itanja reenica i kraih tekstova; mogu se zadati krai zadaci za nadopunjavanje poznatoga teksta rijeima koje
23
nedostaju ili zadaci tipa zaokrui, poredaj, izbaci, odgovori. Takoer se mogu koristiti razliite vrste diktata i kratke pismene provjere. Nakon obrade pojedinih veih cjelina mogu se provoditi krai petminutni spiti znanja, a uitelj/ica e sam/a odluiti kada e ih tijekom kolske godine primjenjivati Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost za praenje napretka i vrednovanje: evaluacija se provodi kao integralni dio nastavnoga sata, kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in. Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu, ali u ovom se razredu mogu postupno uvoditi i krai testovi objektivnoga tipa. Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain, ali ueniku valja na razumljiv nain ukazati na podruja na kojima treba uloiti vie truda. Uenicima treba dati neposrednu povratnu informacija o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu usmenom pohvalom i pozitivnom neverbalnom reakcijom. Uenike valja postupno uvoditi u najjednostavnije oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnu procjenu znanja. Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih uenici usvajaju na razini prepoznavanja. Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je zadaa zadana tako da je dijete moe svladati samo, bez pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti jednostavne i jasne, npr. nacrtati i oznaiti, povezati crte i rije, izraditi slikovne kartice, izraditi kartice s rijeima, prepisati najdrau rije ili reenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, napisati nekoliko reenica o sebi, prijatelju, svome kunom ljubimcu i sl., rijeiti radni listi, rijeiti zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.
5. TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a. TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA IZRIAJI I STRUKTURE SUODNOS Napomena: Navedeni suodnosi odnose se na horizontalnu ravan, no koriste se znanja iz drugih nastavnih predmeta steena u prethodnim razredima. Katoliki vjeronauk (Potuj roditelje i uvaj dar ivota!) Priroda i drutvo (ovjek)
1. Moja obitelj i prijatelji predstavljanje lanova ue i ire obitelji, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina lanova obitelji i prijatelja, zanimanja 2. Slobodno vrijeme - ponavljanje i proirivanje rjenika vezanoga uz temu 3. U koli aktivnosti u koli, razredu, kolski predmeti, raspored sati, izraavanje odnosa u prostoru, razumijevanje i izraavanje
This is my dad/ mum. He's kind. She's pretty. Hes a vet/sailor. /Shes a lawyer/pilot/teacher Who's this? Whose mum... ? My uncle,aunt, niece is short Tim's cousin is tall and skinny. He is taller than John. I play computer games every day. Who do you play/walk/go...with? When do you watch TV? How often? How many hours a week? in, on, in front of, behind, under, between, at school/ at home, do the homework, There is /there areWhat is she doing? - She's reading/drawing... Take a... / Copy...
Tjelesna kultura (Igre)
Katoliki vjeronauk (Boje zapovijedi pravila ivota)
24
Hrvatski nacionalni obrazovni standard molbe, doputenja, zapovijedi 4. U gradu/na selu prometna sredstva, mjesta u gradu/selu, opisivanje svoga mjesta, uenje o ponaanju u prometu prelazak preko ceste, usvajanje izraza za naine putovanja, davanje svoje adrese/adrese kole 5. Praznici ponavljanje i proirivanje izraza vezanih uz godinja doba, mjesece i vremenske prilike, gdje provodimo praznike 6. Dnevni obroci - usvajanje naziva dnevnih obroka i proirivanje rjenika za nazive jela, voa i povra, nabavljanje hrane: trgovine, supermarket, cijene, izrada popisa namirnica za kupovinu 7. Odjea ponavljanje i proirivanje naziva za odjeu, opisivanje odjee 8. Moje tijelo i uvanje zdravlja - ponavljanje i proirivanje naziva za dijelove tijela i osjeaje, opisivanje tijela i zdravstvenoga stanja, razumijevanje uputa vezanih uz njegu tijela 9. ivotinje - ponavljanje i proirivanje naziva za domae i divlje ivotinje, opisivanje njihovih dijelova tijela, glasanje ivotinja 10. Blagdani opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje obiaja (Halloween karneval)
Can I borrow your pen? Yes, you can./No, you can't. My place/village/town is small/big/quiet/noisy/busy; My street is..., His house is..., our car is...; There is a church near my home. Cross the road at the traffic lights. I go to school by car/by bus/on foot.
Hrvatski jezik (Opisivanje, Pridjevi) Likovna kultura (Arhitektura i urbanizam, Kompozicija oblika) Priroda i drutvo (Breuljkasti krajevi RH, Nizinski krajevi RH, Primorski krajevi RH, Gorski krajevi RH)
in the country / at the seaside / go diving He's swimming... What's the weather like in summer? It's sunny/windy/ hot. We wear coats in winter. How many apples...? I've got an apple /two apples. . I go to the supermarket/shop every day. I buy bread at the baker's. Shopping list: bread, milk, yoghurt, pasta... How much is it/are they? The shop opens /closes at What are you wearing? Im wearing blue jeans, a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat... Im scared. Foot/feet; Whats the matter with you? Ive got a toothache/ a cold. Brush your teeth! Wash your hands! I take a shower every day. Do exercises every morning. Katoliki vjeronauk (ovjek u Bojem zrcalu i njegova zahvala Bogu) Priroda i drutvo (Ljudsko tijelo, Moje tijelo)
mouse- mice; Birds can fly. A cat has(got) a long tail and whiskers. It miaows. The neigbours dog barks at the cat.
Priroda i drutvo (ivot ivotinja)
Halloween go trick or treating, jack-o'lantern... Christmas carols, pudding, crackers, tree, presents... St. Valentine's Day Easter eggs/basket/bunny
Glazbena kultura (Nastavna podruja: pjevanje, sluanje i upoznavanje glazbe, glazbene igre) Katoliki vjeronauk (Bog je jedini Gospodin ljubi ga i svetkuj dan Gospodnji!, Posvuda je Betlehem Isus je svjetlo naroda, Svjedoiti pobjedu uskrsloga Krista) Tjelesna kultura (Igre), Likovna kultura
IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, prie, recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima.
25
Hrvatski nacionalni obrazovni standard 6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI -
promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i istoe uz tematske cjeline: Moja obitelj i prijatelji, U koli, U gradu/na selu, Odjea, Moje tijelo i ouvanje zdravlja promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematske cjeline: Moja obitelj i prijatelji, U koli, U gradu/na selu promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani - razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Moje tijelo i ouvanje zdravlja - razvijanje ekoloke svijesti uz tematske cjeline: Dnevni obroci, ivotinje - razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno vrijeme, Praznici, Pria ili tema po izboru -preispitivati steena iskustva uenika i kanalizirati ih prema rastu pozitivne slike o sebi ( Ja i moji prijatelji, Ja i moja obitelj ) -postupno razvijati organizacijske sposobnosti ( slobodno vrijeme i praznici ) PETI RAZRED (105 sati godinje) 1. ZNANJA 1.1. LEKSIKA PODRUJA Do kraja 5. godine uenja u 5. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 580 leksikih jedinica i razumjeti oko 660 leksikih jedinica. Pri obradi novoga leksikog gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 9 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Semantika podruja: Imenovanje lanova ue i ire obitelji, opisivanje tjelesnih i karakternih osobina ljudi, imenovanje nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne kole, izraavanje svianja i nesvianja, ponavljanje glavnih brojeva 1-100 (parni i neparni brojevi), usvajanje rednih brojeva od 1-100, itanje osnovnih raunskih operacija, itanje nadnevka i godine, itanje telefonskih brojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje (spelling), slobodno vrijeme: izvankolske aktivnosti, portovi, hobiji, glazbeni instrumenti), imenovanje i opisivanje odjee koju nosimo u odreenim prilikama i godinjem dobu, ponavljanje naziva za boje, opisivanje doma (kue/stana), njegove unutranjosti (sobe/namjetaj) i onoga to ga okruuje (vrt/ulica/promet), snalaenje u prostoru/na ulici (odnosi u prostoru), utvrivanje i proirivanje izraavanja vremena (godinja doba / mjeseci u godini / dani u tjednu / dijelovi dana / sat), ponavljanje i proirivanje naziva za biljke i ivotinje, opisivanje svoga mjesta/grada/drave/domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruja (atmosferske prilike, obiaji, kultura), ponavljanje i proirivanje naziva za voe, povre i hranu u pojedinim dnevnim obrocima, zdrava prehrana: usporeivanje hranidbenih navika nae zemlje i zemalja engleskoga govornog podruja, usporeivanje obiaja vezanih uz proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja, upoznavanje uenika s proslavom Valentinova i Halloween-a. Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Razumjeti i upotrebljavati oko 70% leksikih jedinica. Brojeve e imenovati, ali tee odrediti koji je prije, a koji poslije zadanoga broja, snalaenje u prostoru i vremenu je teko za ove uenike, trebaju odreivati samo najjednostavnije pojmove, na sat nisu sigurni, osim ako vrijeme ne pie brojkama, serije tee memoriraju (dane u tjednu, mjesece u godini itd.). Ova podruja uiti uz podsjetnike i konkretna pomagala. 1.2. GRAMATIKE STRUKTURE Budui da je uenicima ovo peta godina uenja engleskoga jezika, gramatika se objanjava eksplicitno (present simple i present continuous za izraavanje sadanjosti te past simple za izraavanje prolosti). Iako se gramatika objanjava eksplicitno, svakako valja napomenuti kako to ne znai uenje gramatikih paradigmi i pravila uporabe navedenih glagolskih vremena napamet, a ni njihovo ispitivanje. Uenike je neophodno gramatiki osvjetavati, ali ih pritom valja i rastereivati, a navedeno postiemo primjenom razliitih
26
(kreativnih) metoda i naina rada (usvajanje gramatike kroz igru, problemsku i istraivaku nastavu, pronalaenjem analogija u materinskom jeziku, radom u skupinama i radom u paru). S druge strane, present perfect simple za izraavanje rezultata neke radnje ne objanjava se eksplicitno ve se takve jezine strukture globalno usvajaju u okviru predloenih tematskih jedinica. Valja oekivati da e uenici na kraju 5. godine uenja engleskoga jezika raspolagati sljedeim gramatikim strukturama: na razini uporabe prezent glagola to be i to have/have got u svim licima izricanje radnje koja se ponavlja (present simple uestalih glagolavezanih uz tematske jedinice potvrdni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja) izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present continuous uestalih glagola vezanih uz tematske jedinice potvrdni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja) razlikovanje radnje koja se ponavlja i radnje koja se dogaa u trenutku govorenja (present simple / present continuous ) izraavanje zapovjedi i molbi imperativom izraavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom glagola can izraavanje elja za budunost uz pomo glagola would izricanje prole svrene radnje (past simple - uporaba nekoliko najuestalijih glagola) razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica i nekih primjera nepravilne mnoine vezanih uz tematska podruja (wolf, mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti kod pisanja (story stories, box boxes) osobne zamjenice izraavanje pripadanja uz pomo posvojnoga genitiva (Saxon genitive) i posvojnih pridjeva (my, your, his, her, our, their) postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica (who, whose, what, when, which, why, how, how many) i odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (why...?-Because...) uporaba zamjenice there uz glagol to be (There is/are) uporaba pokazne zamjenice/pridjeva this i that prilozi mjesta, vremena i uestalosti (here, there, today, yesterday, now, usually, always, sometimes) pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into, under, behind, in front of, at to, between, in the middle of, next to) stupnjevanje jednoslonih i vieslonih pridjeva i nepravilna komparacija pridjeva good i bad glavni brojevi 1 - 100 redni brojevi 1 - 100 neodreeni lan a / an
Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Kod upotrebe zamjenica, priloga i prijedloga koristiti slikovni podsjetnik s prijedlozima. Teko usvajaju lanove, dugo tolerirati zamjene. Posebno pojasniti inverzne upitne reenice na primjerima u hrvatskom jeziku. na razini prepoznavanja - izraavanje rezultata neke radnje (present perfect simple) - phrasal verbs - globalna uporaba odreenog lana the - glavni i redni brojevi 1 - 1000 - znakovi fonetske transkripcije (u svim kolama/udbenicima trebaju se koristiti opeprihvaeni simboli fonetske abecede)
1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA - predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja - opisivanje tjelesnih i karakternih osobina - imenovanje i opis zanimanja - imenovanje kolskih predmeta - izraavanje svianja i nesvianja - opisivanje naina provoenja slobodnoga vremena - imenovanje i opisivanje odjee - opisivanje svoga doma (kue/stana), njegove unutranjosti (sobe/
27
namjetaj) i onoga to ga okruuje (vrt/ulica/promet) snalaenje u prostoru / na ulici izraavanje pripadnosti postavljanje pitanja i odgovaranje na pitanja izraavanje vremena imenovanje i opisivanje biljaka i ivotinja opisivanje svoga mjesta / grada / drave / domovine i usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruja razvijanje navika pravilne prehrane opisivanje i usporedba hrane i hranidbenih navika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja sudjelovanje u dijalogu estitanje blagdana i roendana
1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje; uljudno ophoenje; oslovljavanje; estitanje blagdana i roendana; neke aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja; neka tipina prezimena; neka jela i prehrambene navike; odijevanje; prometna sredstva i ponaanje u prometu; portske aktivnosti i igre; neke osnovne informacije o zemlji/zemljama iji se jezik ui (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.). U pristupu kulturolokim i odgojnim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te razvijanja pozitivnog odnosa prema vlastitoj kulturi i kulturama jezika cilja. Djeja knjievnost: na nastavi obraditi nekoliko tradicionalnih pukih pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze. Obraditi jednu do dvije slikovnice s nepoznatom priom i najmanje jednu kratku priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu samostalno proitati. 2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1. JEZINE VJETINE 2.1.1. RECEPTIVNE VJETINE Sluanje s razumijevanjem - razumijevanje i reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku - povezivanje vizualnoga (slikovnog) i zvunog jezinog sadraja - razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica i pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika - razumijevanje govora normalnoga tempa i artikulacije poznate tematike - globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike - uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik - razumijevanje slovkanih rijei (spelling) 2.1.2. REPRODUKTIVNE VJETINE Govorenje - sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku - sposobnost pravilne reprodukcije govorenih i snimljenih zvunih uzoraka izoliranih rijei, reenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloene jezine sadraje i situacije - slovkanje rijei (spelling) Posebnosti za uenike s tekoama u razvoju 2., 3. i 7. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunog jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela. itanje
28
- prepoznavanje i itanje fonetskih simbola - uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei - sposobnost itanja reenica, dijaloga i kraega teksta nakon odsluanih zvunih uzoraka - sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijei i jednostavnih reenica u jednostavnim pisanim uputama - sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vizualnim sadrajima - sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u svakodnevnim situacijama - svladavanje reenine intonacije Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Due uvjebavati itanja rijei i kratkih reenica te reenine intonacije. Pisanje - uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskoga jezika - pisanje reenica / kratkih tekstova tematike i rjenika koji su prethodno obraeni PRODUKTIVNE VJETINE
2.1.3.
Govorenje Govorna produkcija / izraavanje u kontinuitetu - sposobnost koritenja jednostavnih reenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija - povezivanje elemenata prie pomou slikovnih kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloka - sudjelovanje u kraim dramatizacijama / dijalozima uz predloene jezine sadraje - iznoenje rezultata skupnoga ili individualnoga rada npr. projekta ili postera na neku od obraenih tema - prepriavanje slijeda dogaaja Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija - sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja - reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine elemente - samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija - sudjelovanje u kraim dramatizacijama Pisanje - sposobnost pisanja jednostavnih reenica, estitki za blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima - sposobnost pisanja jednostavnih tekstova o sebi i izmiljenim osobama, mjestu gdje ive i to rade - popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju prema uzorku i pisanje kraih reenica - pismeno odgovaranje na pitanja - povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u smislenu cjelinu - samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru prethodno usvojenih sadraja - pisanje reenica i vrlo kratkih tekstova prema zvunom modelu diktat Posebnosti za uenike s posebnim obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Mogue pogreke kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznaiti tako da ih uenik sam otkrije i ispravi uz koritenje udbenika. Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz voenje i pomo uitelja. 5. Nadopunjavanje reenica jednom rijeju (1 slika je 1 rije), pisanje kratkih poruka. 2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena,
29
prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnoga vremena i praznika), nenasilno rjeavanje sukoba, otklanjanje stereotipa i sl. 2.3. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljega pamenja koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje, zaokruivanje i sl.) koritenje ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta voenje vlastitoga rjenika usustavljivanje rijei po tematskim podrujima koritenje popisa rijei u udbeniku i dvojezinih rjenika uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija koritenje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranoga jezika koritenje raunala, elektronike pote i interneta u uenju stranoga jezika prezentacija rezultata individualnoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od obraenih tema razvoj samostalnoga i suradnikoga uenja razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika samostalno zakljuivanje
3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE Teite rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika; ipak postupno se uspostavlja ravnotea izmeu svih jezinih vjetina. Uenici sadraje usvajaju mehaniki (reprodukcijom), ali nuno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje znaenja poruke ukljuujui i kulturoloke, odgojne i socijalizirajue elemente. Uvode se prema potrebi i usporedbe izmeu hrvatskoga i engleskoga jezika. Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, lutke i dr.). Polazi se od onoga to je ueniku ve poznato iz engleskoga jezika i drugih predmeta. Novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura. Jezine se strukture uvode globalno, ali uenike se postupno upuuje na pojedine pravilnosti i analogije, te uvodi u osnove metajezika. Nove jezine strukture se uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala Jezini sadraji se cikliki ponavljaju na to je mogue vie naina (apelirajui na razliite kanale percepcije) da bi ih uenici lake usvojili, a novi sadraji povezuju se s usvojenim. Jezini se sadraji po potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku. Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje ne bi trebale trajati due od 10 do 15 minuta. Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, vie manjih skupina, individualni rad (kada god je to mogue, potrebno je dati prednost onim (kreativnim) oblicima rada koji stavljaju samoga uenika u centar procesa uenja: rad u paru, vie manjih skupina i sl.). Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt, kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) didaktike bi aktivnosti po mogunosti trebale ukljuivati elemente igre Didaktike aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crteom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, figurica i dr. - sudjelovanje u kraim dijalokim situacijama i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rjenika i struktura - itanje na osnovi zvunog modela - prepriavanje uz likovni predloak - kratki jednostavni pismeni radovi
30
Hrvatski nacionalni obrazovni standard - didaktike igre: bingo, memory, igre pogaanja, skrivanje i traenje, priam ti priu, pokvareni telefon i sl. 4. UPUTE ZA VREDNOVANJE
Elementi provjere i vrednovanja: - razumijevanje kraih iskaza i tekstova - razumijevanje kratkoga pisanog teksta - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi Naela i naini praenja i vrednovanja: Vjetina pismenoga izraavanja provjerava se i putem diktata, kraih voenih sastavaka koji e sadravati prethodno obraene teme i strukture i kratkim ciljanim pismenim provjerama. Usvojenost kulturnocivilizaciskih sadraja moe se provoditi kroz kvizove znanja, reproduciranjem pjesmica za pjevanje i govorenje, odgovarajuim jezinim reagiranjem u nekim specifinim kulturno uvjetovanim situacijama i sl. Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znai da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in. Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu, ali mogu se koristiti krae provjere znanja objektivnoga tipa. Preporua se na poetku kolske godine inicijalni test. Inicijalni test slui za bolje planiranje nastavne grae, jer iskazuje uenikovo predznanje. Ovaj test ima iskljuivo dijagnostiku ulogu i ne ocijenjuje se. Uitelj/ica e uenicima predoiti broj bodova, kako bi stekli uvid u svoje znanje. Nakon obrade pojedinih veih cjelina mogu se provoditi krai petminutni spiti znanja, a uitelj/ica e sam/a odluiti kada e ih tijekom kolske godine primjenjivati Nuno je naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain, ali ueniku valja na razumljiv nain ukazati na podruja na kojima treba uloiti vie truda. Uenicima treba dati neposrednu povratnu informaciju o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu (usmena pohvala i pozitivna neverbalna reakcija). I dalje uenike valja poticati na jednostavnije oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnu procjenu znanja. Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih uenici usvajaju na razini prepoznavanja. Pri vrednovanju uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija i sl.) nuno je primijeniti individualni pristup. Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je zadaa zadana tako da je uenici mogu svladati sami, bez pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. nacrtati i oznaiti, povezati crte i rije, izraditi kartice s rijeima, prepisati kljunu rije ili reenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, napisati nekoliko reenica o sebi, prijatelju, poznatoj osobi, svome mjestu/gradu, rijeiti radni listi, rijeiti zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok uenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i povremenim pregledom biljenica uenika) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave. Zadae mogu ukljuivati i rad na manjim projektima, samostalno istraivanje traenjem podataka u enciklopedijama, rjenicima, na internetu i sl.
31
Hrvatski nacionalni obrazovni standard 5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA
Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a. TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA IZRIAJI I STRUKTURE SUODNOS Napomena: Navedeni suodnosi odnose se na horizontalnu ravan, no koriste se znanja iz drugih nastavnih predmeta steena u prethodnim razredima. Hrvatski jezik (Subjektivno i objektivno iznoenje dogaaja) Likovna kultura (Toka i crta Obrisne crte, tok i karakter crta)
1. Ja, moja obitelj i prijatelji predstavljanje i opis sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja, njihove tjelesne i karakterne osobine, ponavljanje starih i usvajanje novih naziva za zanimanja
My name is/I am 10. I am from I've got a small/big family. I live with my mother, my father, My mum /dad is a teacher/ a cook/ a dentist/ a secretary/ a doctor/ a nurse/ a police officer. What would you like to be? I've got many friends. I've got/ He's got/ She's got a pet. I'm crazy about/good at, He/ She is/ isn't tall/ plump/ naughty. I've got/He's got blond hair and blue eyes. to be/ have/ have got My/Her/His house/flat is small/big. There is a hall, a living room There is a bed/a desk in his/David's room. There are a lot of drawings on the wall. My street is/isn't very long. in, on, under, in front of, behind What is your favourite/least favourite subject? When do you have English/Maths? On Mondays. Can you spell your name? be good/bad at/be best in I like/don't like geography/science My sister is writing her homework now. Have you finished the exercise? How do you spend your free time? What do you usually do in the afternoon/evening/at five? I likeswimming. I play badminton on Mondays and Wednesdays. When did you start collecting stamps? in the afternoon/ morning/ evening, on Sunday(s), in July/summer, at midnight/ noon/2 oclock I go skating in winter. Whats the time? Its 5 oclock / half past 4/ a quarter to/ past 3. In the afternoon/ morning/ evening, on Sunday, in July/ summer, at midnight/ noon/ 2 oclock. What is your best friend's telephone number? What is twenty plus sixty-six?I go to school every day. The capital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the most famous square in London. A squirrel is smaller than a rabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. The longest river in the world is the Nile.
2. Dom i oko njega opisivanje doma/kue/stana, soba, pokustva te prostora izvan i oko njega vrta, ulice, prometa
Priroda (ovjekove ivotne potrebe i prehrambene navike) Hrvatski jezik (Odreeni i neodreeni oblik pridjeva, Nepromjenjive vrste rijei, Sklonidba imenica)
3. to uimo u koli nastavni predmeti u 5. r. O, raspored sati, ponavljanje dana u tjednu, , izricanje naredbi, engleska abeceda, slovkanje rijei
4. Kako provodimo slobodno vrijeme imenovanje izvankolskih aktivnosti, portova, hobija, dijelovi dana, godinja doba
Tjelesna kultura (Igre)
5. Izraavanje vremena sati, dijelovi dana, godinja doba, izricanja kronolokoga vremena, ponavljanje glavnih brojeva 1-100, itanje osnovnih raunskih operacija i telefonskih brojeva 6. Moj svijet i oko njega - svakodnevne radnje, opisivanje svoga mjesta/grada/domovin e i usporedba sa zemljama engleskoga govornog podruja atmosferske prilike, obiaji, kultura, ponavljanje
Geografija (Gibanje Zemlje i godinja doba, Mjesno i pojasno vrijeme) Matematika (Prirodni brojevi; Zbrajanje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje prirodnih brojeva
Hrvatski jezik (Sklonidba pridjeva) Geografija (Vrijeme i klima; Tipovi klime, biljni i ivotinjski svijet) Hrvatski jezik (Stupnjevanje pridjeva, Predikat)
32
Hrvatski nacionalni obrazovni standard i proirivanje rjenika vezanoga uz biljke i ivotinje opisivanje mjesta, pojava, ivotinja 7. Zdravlje i kako ga sauvati - ponavljanje i proirivanje: hrana, dnevni obroci, razgovor o zdravoj prehrani i zdravome nainu ivota, usporedba hrane i prehrambenih navika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja, bavljenje portom / tjelesnim aktivnostima, higijena, kod lijenika, najee tegobe 8. Blagdani obiaji vezani uz proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja, proslava Valentinova, pisanje prigodnih poruka za Valentinovo, Halloween IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, kao na primjer neka pria, bajka, pjesma, strip i sl.
The most famous sight in New York is the Statue of Liberty a story stories, a box boxes breakfast, brunch, lunch, dinner, supper, I'd like some Would you like any? I wouldn't like any Don't go on buses and trams. Walk, walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders! I've got a sore throat/ a headache/a temperature/a runny nose. I cough/ sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot feet, a tooth teeth, a child children An apple a day keeps the doctor away. carol singers, a pantomime, Jingle Bells, egg rolling, egg hunting, bobbing for apples, Be my Valentine! Priroda (ovjekove ivotne potrebe i prehrambene navike; Pubertet promjene i tekoe u sazrijevanju; Uzgoj i potronja hrane kod nas i u svijetu), Tjelesna kultura (Ritmike i plesne strukture; Igre)
Glazbena kultura (Nastavna podruja: Pjevanje i Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples i sviranje), Katoliki vjeronauk (Izborne teme: ivjeti u ritmu liturgijske godine vrijeme kroz godinu), Likovna kultura
6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i istoe uz tematske cjeline: Ja, moja obitelj i prijatelji, Dom i oko njega, to uimo u koli promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematske cjeline: Ja, moja obitelj i prijatelji, Dom i oko njega, to uimo u koli razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Hrana i zdravlje promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani razvijanje ekoloke svijesti uz tematsku cjelinu: Zdravlje i kako ga sauvati razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematsku cjelinu: Kako provodimo slobodno vrijeme razvijanje sposobnosti za drutveni angaman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u ivotu drutva uz tematsku cjelinu: Moj svijet i oko njega -da bi se postupno razvijala sposobnost za drutveni angaman treba prvo njegovati osjeaj osobne odgovornosti -odgoj za demokratsko graanstvo ( individualna prava, obitelj i drutvo )
33
ESTI RAZRED (105 sati godinje)

1. ZNANJA 1.1. LEKSIKA PODRUJA Na kraju 6. razreda osnovne kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno koristiti oko 780 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 880. Predvia se aktivno usvajanje oko 10 novih leksikih jedinica po satu novog gradiva. Leksike jedinice treba neprestano ponavljati i cikliki proirivati prema tematskim sadrajima i interesima uenika. Semantika podruja: Razgovaranje o sebi, svojoj obitelji, prijateljima; opisivanje karakternih osobina i izgleda osoba; opis svoga grada ili mjesta, predstavljanje svoga kraja i jezika kojim govorimo, opisivanje svoga doma; proirivanje rjenika o zdravoj hrani, zdravom tijelu, zagaenju i zatiti okolia; opisivanje svakodnevnih obveza u kui, koli, komunikacija s drugim osobama iz neposredne okoline; usvajanje i proirivanje vokabulara vezanog uz medije, port, putovanja, prepriavanje svojih iskustava; usvajanje osnovnoga vokabulara vezanog uz likovnu i glazbenu umjetnost i knjievna djela: proirivanje izraavanja i opisivanja kalendarskoga vremena i atmosferskoga vremena; ponavljanje i proirivanje vokabulara o odjei; upoznavanje kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog podruja, znamenitih osoba i usporedba s Hrvatskom i znamenitim osobama iz Hrvatske; otkrivanje nekih novih osobina proslava blagdana u zemljama engleskoga govornog podruja, obiaja, pjesama, tipinih blagdanskih jela i sl. Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Razumjeti i upotrebljavati oko 70% leksikih jedinica. 1.2. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike strukture uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 6.razreda od uenika se oekuje znanje sljedeih struktura: na razini uporabe - glagoli to have/have got i to be ; stuktura there is /are - present simple (potvrdni, upitni i nijeni oblik) - present continuous (potvrdni, upitni i nijeni oblik) - present simple u odnosu na present continuous - phrasal verbs - would za izricanje elja - prilozi uestalosti i njihovo mjesto u reenici - planirana budua radnja uz pomo going to future (potvrdni, upitni i nijeni oblik) - prilozi i prilone oznake vremena - traenje doputenja uz pomo glagola can i may (upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja) - izricanje obveze uz pomo must / have to - simple future za predvianje buduih radnji - izricanje prole radnje uz pomo simple past pravilnih i nepravilnih glagola - komparacija pridjeva (kratki, dugi i nepravilni pridjevi good, bad, many, much) - tvorba mnoine imenica - brojive i nebrojive imenice - neodreena koliina uz pomo some, any, much, many - razlika izmeu How much ? i How many ? - glavni i redni brojevi od 1 do 1000 - posvojni pridjevi i zamjenice (my / mine, your / yours,...) - prijedlozi za mjesto i vrijeme - neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like swimming in the sea. na razini prepoznavanja - present perfect simple u situaciji izricanja rezultata radnje
Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Kod upotrebe zamjenica, priloga i prijedloga koristiti slikovni podsjetnik s prijedlozima. Komparaciju pridjeva uiti na najjednostavnijim primjerima.
34
5. Gramatika znanja postupno usvajati kroz dui vremenski period (npr. uz opetovano ponavljanje raditi na daljnjem memoriranju i eventualnoj primjeni pomonih glagola osobne zamjenice, brojevi i sl.). 1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA - prianje o sebi i drugima - opisivanje predmeta, osoba i situacija - postavljanje pitanja - snalaenje u prostoru i vremenu - uljudno ophoenje - izricanje sklonosti i potreba - izraavanje stava - prepriavanje prolih dogaaja - izricanje radnji koje se upravo dogaaju - izricanje radnji koje se ponavljaju - traenje i davanje informacija - izricanje buduih radnji - izricanje radnji koje su upravo zavrile - usporeivanje predmeta i osoba - estitanje blagdana, roendana i sl. 1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji su integrirani u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljavanje, estitanja, razne informacije o blagdanskim i drugim obiajima, pjesme, igre, plesovi, dnevne obveze vrnjaka, raspored sati, slobodno vrijeme, odijevanje, nain stanovanja, informacije o zemljama, glavnim gradovima, nekim poznatim spomenicima, umjetninama, muzejima, galerijama, izletitima, nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim osobama iz podruja knjievnosti, likovne, glazbene kulture te ostalim obiajima vezanim uz svakodnevni ivot. U pristupu kulturolokim i odgojnim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskog govornog podruja i razvija pozitivni odnos prema svojoj kulturi i kulturama jezika cilja. Djeja knjievnost: obraditi nekoliko autorskih pjesmica ili tradicionalnih pjesmica, ukljuujui zagonetke, brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proitati najmanje dvije ilustrirane kratke prie od kojih jedna moe biti strip. Obraditi jednu nepoznatu priu ili kratku priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu samostalno proitati. 2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1. JEZINE VJETINE 2.1.1. RECEPTIVNE VJETINE
Sluanje s razumijevanjem - raspoznavanje i razumijevanje fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - razumijevanje paljivo artikuliranoga govora - razumijevanje i izvravanje uputa i naredbi - povezivanje vizualnoga i auditivnog jezinog sadraja - razumijevanje izjavnih, nijenih i upitnih reenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike - uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik - razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
35
Hrvatski nacionalni obrazovni standard 2.1.2. REPRODUKTIVNE VJETINE
Izgovor i intonacija - oponaanje i izgovaranje specifinih glasova engleskoga jezika - reproduciranje reenine intonacije - reproduciranje zvunih modela - spelling (izgovor slova abecede) Govorenje - pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih modela - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija - sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja obraene cjeline Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunoga jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela. Due uvjebavati itanja rijei i kratkih reenica te reenine intonacije itanje - sposobnost razumijevanja pisanih uputa - sposobnost itanja tekstova i dijaloga nakon odsluanoga zvunog uzorka - sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vizualnim sadrajima - sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s razglednica, kraih pisama, obavijesti u svakodnevnim situacijama - glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjenika - svladavanje reenine intonacije - samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Due uvjebavati itanja rijei i kratkih reenica te reenine intonacije. Pisanje - pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih sadraja - uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora i razlike pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika - pisanje rijei po zvunom modelu slovkanih slova abecede 2.1.3. PRODUKTIVNE VJETINE
Govorenje Govorna produkcija / izraavanje u kontinuitetu - sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja - sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija - sposobnost opisivanja slikovnoga predloka - povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu - iznoenje rezultata skupnoga ili individualnog rada (postera, teksta, ili sl.) - sposobnost prepriavanja slijeda dogaaja uz likovne poticaje Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - reproduciranje dijaloga u kojim uenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove - sudjelovanje u dramatizacijama / dijalozima uz predloene jezine sadraje postavljanje jednostavnijih pitanja i odgovaranja na njih u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama *3. Samostalno prepriavanje teksta treba biti potpomognuto pitanjima ili podsjetnikom koji je uenik sam izradio. *5. Odgovarati na postavljena pitanja o poznatom tekstu npr. jednom rijeju; uz povezivanje pitanja i odgovora ispisanih unaprijed na papirnatim.
36
Hrvatski nacionalni obrazovni standard itanje Pisanje -
samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje zadataka nakon proitanoga teksta pisanje estitki, poruka na razglednicama, kratkih pisama, osobnih podataka na obrascima sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu ivljenja i rada, kolovanja popunjavanja tekstova rijeima koje nedostaju sposobnost povezivanja elemenata predloenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga, kraih tekstova u smislenu cjelinu samostalno pisanje kraih opisa u okviru prethodno obraenih sadraja ispunjavanje obrasca s osobnim podacima samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja nakon uvjebanih sadraja samostalno i zajedniko osmiljanje tekstova i grafikih rjeenja namijenjenih razrednom panou
Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Mogue pogreke kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznaiti tako da ih uenik sam otkrije i ispravi uz koritenje udbenika. Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz voenje i pomo uitelja. 5. Nadopunjavanje reenica jednom rijeju (1 slika je 1 rije), pisanje kratkih poruka. 2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnoga vremena), otklanjanje predrasuda i stereotipa, nenasilno rjeavanje sukoba i sl. 2.3. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM 3. ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljeg pamenja koritenje vizualnih elemenata u svrhu pamenja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje, zaokruivanje i sl.) voenje vlastitoga rjenika koritenje udbenikoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija koritenje novih medija u uenju stranog jezika razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija pri rjeavanju zadataka (npr. predvianje sadraja teksta na osnovi naslova, koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza, saimanje i dr.) primjena tehnika memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.) prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada npr. postera o nekoj od obraenih tema razvoj samostalnoga i suradnikoga uenja razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika
METODIKE UPUTE ZA UITELJE
U nastavi se nastoji uspostaviti ravnotea izmeu sve etiri jezine vjetine. Uenici usvajaju sadraje s razumijevanjem poruke ukljuujui i kulturoloke, odgojne i socijalizirajue sadraje. Uvode se prema potrebi i usporedbe izmeu hrvatskog i engleskog jezika. Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva, metoda demonstracije i zvuni predloci. Polazi se od onoga to je ueniku ve poznato iz engleskoga jezika i drugih predmeta. Nove jezine strukture se uvode na osnovi ve obraenoga rjenika. Jezini sadraji se cikliki ponavljaju a novi se sadraji povezuju s ranije usvojenima. Jezini se sadraji mogu prema potrebi pojasniti na materinskom jeziku. Artikulacija sata: aktivnosti i njihov tempo bi se trebale izmjenjivati, a svaka aktivnost ne bi trebala trajati due od 12 do 15 minuta. Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, rad u skupinama, individualni rad, cijeli razred.
37
Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt, kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Didaktike aktivnosti: - verbalne i neverbalne reakcije na govornu stimulaciju - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica i dr. - sudjelovanje u dijalozima, dramskim prikazima kao potvrda usvojenosti rjenika i struktura - itanje uz zvuni model - pismeni radovi - didaktike igre primjerene dobi i interesima uenika 4. UPUTE ZA VREDNOVANJE
Elementi provjere i vrednovanja: - razumijevanje sluanjem i itanjem - govorna aktivnost na planu produkcije i reprodukcije - itanje i pismeno izraavanje - usvojenost rjenika i jezinih struktura - usvojenost odabranih sadraja iz kulture i civilizacije - aktivnost na nastavi Naela i naini praenja i vrednovanja: Govorna aktivnost provjerava se reprodukcijom pjesmica, kraim dramatizacijama, dijalozima, verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj. Pisanje se provjerava putem diktata, kratkih i vieminutnih provjera znanja i vjetina, usvojenost jezinih zakonitosti provjerava se testovima objektivnog tipa, kolskim zadaama, kratkim pismenim provjerama, ispitima znanja i sl. kolska je zadaa razvijanje vjetine pisanja i namijenjena je provjeri razvijenosti te vjetine, a ne izdvojenom ispitivanju gramatike, vokabulara ili razumijevanja. kolska se zadaa moe pisati u zasebnu biljenicu ili na zaseban list kako bi se na kraju zavrenoga razreda mogla uloiti u portfolio uenika. Na osnovi sluanja glazbe, itanja ili sluanja polaznoga teksta ili slikovnoga odnosno vidnoga poticaja razvija se vjetina pisanja kao proces koji rezultira kreativnim ili voenim pisanjem. kolska zadaa moe biti prepisivanje izmijeanih reenica, nadopuna teksta, voeni ili poluvoeni sastavak, a moe imati i komunikacijsku vrijednost (pismo, ivotopis, zamolba). Broj, oblik i obim kolske zadae zajedno s ostalim pisanim provjerama znanja treba usuglasiti s vaeim Pravilnikom o nainu praenja, vrednovanja i ocjenjivanja uenika. Preporuuju se sljedea razdoblja kao najpogodnija za pisanje kolskih zadaa: 1. zadaa: od 1. do 15. studenoga 2. zadaa : od 8. do 15. prosinca 3. zadaa: od 15. do 30. oujka 4. zadaa: od 15. do 31 svibnja. Ne bi trebalo pisati 2. kolsku zadau nakon 15. prosinca, a 4. nakon 31. svibnja. Nakon obrade pojedinih veih cjelina mogu se provoditi krai ispiti znanja, a uitelj/ica e sam/a odluiti kada e ih tijekom kolske godine primjenjivati. Preporua se na poetku kolske godine inicijalni test. Inicijalni test slui za bolje planiranje nastavne grae, jer iskazuje uenikovo predznanje. Ovaj test ima iskljuivo dijagnostiku ulogu i ne ocijenjuje se. Uitelj/ica e uenicima predoiti broj bodova, kako bi stekli uvid u svoje znanje. Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znai da se evaluacija provodi kao integralni dio nastavnoga sata kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in. Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu. Prije pristupanja pisanju pismenih ispita znanja vano je dobro uvjebati i ponoviti gradivo koje e biti evaluirano. Nuno je staviti naglasak na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain, ali ueniku valja na razumljiv nain ukazati na podruja na kojima treba uloiti vie truda. Uenicima treba dati neposrednu povratnu informaciju o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu (usmena pohvala i pozitivna neverbalna). I dalje uenike valja poticati na razne oblike samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnu procjenu znanja, vjetina i sposobnosti.
38
Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih uenici usvajaju na razini prepoznavanja. Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je zadaa zadana tako da je uenici mogu svladati sami, bez pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. napisati nekoliko reenica o sebi, prijatelju, poznatoj osobi, svome mjestu/gradu, rijeiti radni listi, odgovoriti na pitanja, rijeiti neki zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku, napisati krai tekst prema zadanom modelu na zadanu temu, pronai znaenje rijei, ispisati iz teksta rijei koje spadaju u odreenu kategoriju, pripremiti pitanja za intervju s nekom odreenom osobom i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok uenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i povremenim pregledom biljenica uenika) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave. Domae zadae mogu ukljuivati i rad na projektima, samostalno istraivanje traenjem podataka u enciklopedijama, rjenicima, na internetu i sl. 5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a. TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA IZRIAJI I STRUKTURE SUODNOS Napomena: Navedeni suodnosi odnose se na horizontalnu ravan, no koriste se znanja iz drugih nastavnih predmeta steena u prethodnim razredima. Hrvatski jezik (Izricanje sadanjosti prezentom)
1. Ja, moja obitelj i prijatelji ponavljanje i proirivanje rjenika - opisivanje osobina i izgled ljudi, izricanje svakodnevnih radnji i obveza, izricanje prave sadanjosti 2. Moj dom ponoviti i proiriti rjenik, opisivanje doma prostorije, namjetaj, ulica, trgovine, mjesta u gradu, razgovor o prednostima ivota u gradu i na selu 3. Nae zdravlje i okoli razgovaranje o zdravoj hrani, ivotu i okoliu, usvajanje rjenika vezanog uz ekologiju i osvjeivanje potrebe za zatitom okolia
to be, have/have got, must/have to, curly/straight hair, big eyes/nose, clumsy/jealous/proud/hardworking/lazy... We must do our homework. I always/ sometimes/ never go to bed at 10 p.m. I usually read in bed but today I'm watching a film. there is/ there are I share the room with... In my room there is/are... This is my room, not hers. I like living in the city/in my village. The air is clean/fresh/polluted... There are tall buildings, trams, museums, theatres/There are fields, meadows, woods... Home, sweet home. There's no place like home. We must protect the environment/ stop pollution/ recycle paper/glass/plastic bottles. In ten years we'll have no water. Are there any flowers? No, there aren't any. /Yes, there are some. How much money/sugar/tea? How many apples/cars/people?
Hrvatski jezik (Opis otvorenoga i zatvorenog prostora)
Priroda (Korist od uma, oneienje i zatita; Korist od mora i kopnenih voda, oneienje i zatita) iva bia, stanite i ivotni uvjeti) Geografija (Stanovnitvo i gospodarstvo, Oneienje i zatita okolia) Hrvatski jezik (Izricanje budunosti futurom)
Hrvatski jezik (Povijesni i znanstvenofantastini roman; izvorni nazivi djela za lektiru: Mark Twain Kraljevi i prosjak, Jonathann Swift Gulliverova putovanja, C.S. Lewis Kronike iz Narnije, Oscar Wilde Sretni kraljevi) Likovna kultura (Nastavno podruje: plono oblikovanje)
4. Knjievnost, likovna i glazbena umjetnost usvajanje rjenika vezanoga uz temu
good/better/the best, bad/worse/the worst, muchmany/more/the most, This is the best painting I have ever seen. I like reading fables/novels/comics. I don't like listening to operas.
39

Glazbena kultura (Sluanje i upoznavanje glazbe- trzalaka glazba: Rock i pop glazba od J. Hendricksa do E.Claptona, od Beatlesa do Rolling Stonesa)
5. Zemlje engleskoga govornog podruja SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland - upoznavanje kulture i civilizacije te znamenitih osoba
6. Slobodno vrijeme usvajanje rijei i izraza vezanih uz slobodno vrijeme, medije, port, putovanja, pomo u kui, prepriavanje svojih doivljaja i iskustava, prianje o planovima i namjerama
He was a famous doctor/ writer/ composer. She played tennis last weekend. We went home after school yesterday, but she didn't. When did they arrive in London? a hundred two hundred, one thousand four thousand, on July 15, on Monday, at school, in May, at five o' clock, in the afternoon He won his 3rd gold medal in swimming. Have you finished your work? I've done my homework. Then you can send SMS messages to your friends. Last summer I went to....with my friends. an/may: May I go out?-No, you may not. Can we surf the Internet now?-No, you can't. I like playing football. I'm going to play football tomorrow. She is going to visit her friends. ponavljanje ve usvojenih struktura i izraza te usvajanje novih ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.
Povijest (Velika zemljopisna otkria) Geografija (Otkria i podjela Amerike, Prirodno-geografska obiljeja Amerike, Stanovnitvo i gospodarstvo Amerike, SAD i Kanada, Australija i Oceanija) Hrvatski jezik (Izricanje prolosti perfektom) Tjelesna kultura (Igre) Tehnika kultura (Elektronika pota)
7. Blagdani upoznavanje nekih blagdanskih obiaja, pjesama, jela, igara, plesova naroda engleskoga govornog podruja
Povijest (Reformacija i katolika obnova) Glazbena kultura (Pjevanje i Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples i sviranje) Katoliki vjeronauk (ivjeti u ritmu liturgijske godine vrijeme kroz godinu) Likovna kultura
IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima uenika, kao na primjer prie ili pripremaju tematski panoi i projekti. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim materijalima. 6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI - promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi uz tematsku cjelinu: Moj dom - promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Blagdani, Knjievnost, glazbena i likovna umjetnost - razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Nae zdravlje i okoli - razvijanje ekoloke svijesti uz tematsku cjelinu: Nae zdravlje i okoli - razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematsku cjelinu: Slobodno vrijeme - poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i potivanje drugih kultura i duhovnih vrijednosti razliitih civilizacija uz tematske cjeline: Moj dom, Zemlje engleskoga govornog podruja -njegovanje odgovornosti za zaviaj, domovinu i svijet, kulturni identitet i interkulturalnost ( engleski jezik i globalizacija ) -uvijek polaziti od steenih iskustava uenika- putovanje u zemlje engleskog govornog podruja
40
SEDMI RAZRED (105 sati godinje)

1. ZNANJA 1. 1 LEKSIKA PODRUJA Do kraja 7. godine uenja u 7. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 1000 leksikih jedinica, a razumjeti oko 1100 leksikih jedinica. Pri obradi novoga leksikog gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 10-12 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Semantika podruja: Predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja, razgovor o problemima mladih u suvremenom svijetu i problemu sukoba generacija, o zdravom nainu ivota, stanovanju, zanimanjima i poslovima, ekoloke teme o ugroenosti biljnih i ivotinjskih vrsta i zagaenju okolia i kako pomoi, razgovor o slobodnom vremenu odlasku u kino (vrste filmova), sluanju glazbe (vrste glazbe), portu i literaturi, prepriavanje i razgovor o vlastitim doivljajima, traenje i davanje informacije o putu do nekog mjesta, upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruja - znamenitosti, nain ivota, kolovanje, obiaji i usporedba s Hrvatskom, blagdani i proslave. Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Razumjeti i upotrebljavati oko 70% leksikih jedinica. 1.2 GRAMATIKE STRUKTURE Gramatike se strukture tumae eksplicitno, najee induktivnim putem. Na kraju 7. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: na razini uporabe - present continuous potvrdni, upitni i nijeni oblik, za izricanje sadanjosti i budunosti - present simple potvrdni, upitni i nijeni oblik - razlikovanje uporabe present simple/continuous - past simple pravilnih i nepravilnih glagola - trajanje radnje u prolosti past continuous (potvrdni, upitni i nijeni oblik) - razlikovanje upotrebe past simple i past continuous izricanje trajanja jedne ili vie istodobnih radnji u prolosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom radnjom - budua radnja i predvianje sa simple future - planovi u budunosti - going to future - radnja u present perfectu (potvrdni, upitni i nijeni oblik) - uporaba modalnog glagola have to + infinitive za izricanje obveze u sadanjosti i prolosti - uporaba modalnog glagola can/ be able to za izricanje sposobnosti u sadanjosti, prolosti i budunosti - uporaba modalnog glagola would - razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica pravilne i nepravilne mnoine - glagolske imenice - pravilna uporaba osobnih zamjenica (subjekt /objekt) i odnosne zamjenice (who, which, that, whose i where) - neodreene zamjenice anybody. something, nowhere - povratne zamjenice (myself, yourself, itd.) - proirivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama - posvojni genitiv u jednini i mnoini - uporaba lana uz gradivne imenice, vlastita imena i zemljopisne pojmove - subjektna i objektna pitanja s who i what - proirivanje komparacije pridjeva s novim primjerima nepravilnoga stupnjevanja - ponavljanje glavnih i rednih brojeva, itanje datuma, godina, oportskih rezultata, pisanje i itanje adresa, telefonskih brojeva i sl.
41
Hrvatski nacionalni obrazovni standard na razini prepoznavanja - odnosne reenice
Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Kod upotrebe zamjenica, priloga i prijedloga koristiti slikovni podsjetnik s prijedlozima. Teko usvajaju lanove, dugo tolerirati zamjene. Posebno pojasniti inverzne upitne reenice na primjerima u hrvatskom jeziku. Gramatiku uiti uz konkrete, koji ueniku omoguavaju vizualizaciju grae. 5. Gramatika znanja postupno usvajati kroz dui vremenski period (npr. uz opetovano ponavljanje raditi na daljnjem memoriranju i eventualnoj primjeni prezenta glagola to be i to have, osobne zamjenice, brojevi i sl.). 1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA - predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja - izraavanje srodnosti / pripadanja - izraavanje problema mlade generacije - izraavanje problema vezanih uz odnos s roditeljima - izraavanje problema meu vrnjacima u razredu i u ivotu - izraavanje miljenja i stavova - izraavanje ideja kako pomoi da se sauva okoli - imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme - prepriavanje vlastitih doivljaja iz prolosti - planovi za budunost - predvianja u budunosti - razmiljanje o sadanjosti, prolosti i budunosti - davanje savjeta - razumijevanje uputa kako stii na odreeno mjesto - estitanje blagdana 1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje; uljudno ophoenje; oslovljavanje; estitanje blagdana; neke aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrnjaka u zemlji/zemljama engleskoga govornog podruja, neka tipina prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i praznika, nain stanovanja, kupovanje ivenih namirnica. Uenici se upoznaju s povijesti zemalja engleskoga govornog podruja, velikim gradovima i njihovim zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim dijelovima zemalja i obiajima ljudi. Kroz tematske jedinice susreu se sa znaajnim osobama, osobama iz pop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz zemalja engleskoga govornog podruja, te s njihovim knjievnim djelima i likovima. U pristupu kulturolokim i odgojnim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi s kulturama jezika cilja i drugim kulturama uope. Knjievnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Takoer uvodimo najmanje dvije kratke prie, autorske basne ili bajke i sl. U sedmoj godini uenja uenike potiemo da proitaju najmanje jednu neto dulju pripovjetku ili krai roman tematski i jezino primjeren njihovoj dobi. 2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1. JEZINE VJETINE 2.1.1. RECEPTIVNE VJETINE Sluanje s razumijevanjem - sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga govora - sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i naredbi - sposobnost povezivanja vizualnoga i auditivnog jezinog sadraja - reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku - razumijevanje izjavnih i upitnih reenica, razumijevanje osnovne namjere sugovornika - globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike
42
uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
2.1.2. REPRODUKTIVNE VJETINE Govorenje - oponaanje i izgovaranje specifinih glasova engleskoga jezika - sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustikih modela - spelling (izgovor slova abecede) itanje - sposobnost razumijevanja i itanja pisanih uputa - sposobnost itanja narativnih tekstova i dijaloga nakon odsluanoga zvunog uzorka - sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih vizualnim sadrajima - sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s razglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnim situacijama - glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura i rjenika - svladavanje reenine intonacije - samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Due uvjebavati itanja rijei i kratkih reenica te reenine intonacije. Pisanje - pisanje rijei po zvunom modelu slovkanih slova abecede - uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora i razlike pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika - pisanje diktata Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Mogue pogreke kod pisanja(u svim oblicima pisanja) ne ispravljati nego naznaiti tako da ih uenik sam otkrije i ispravi uz koritenje udbenika. Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz voenje i pomo uitelja. 5. Nadopunjavanje reenica jednom rijeju (1 slika je 1 rije), pisanje kratkih poruka. 2.1.3. PRODUKTIVNE VJETINE Govorenje Govorna produkcija / izraavanje u kontinuitetu - sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja obraene cjeline - sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija - sposobnost opisivanja slikovnoga predloka - povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u smislenu cjelinu - iznoenje rezultata skupnoga ili individualnog rada (postera, teksta, ili sl.) - sposobnost prepriavanja uz likovne poticaje, prepriavanje slijeda dogaaja - sposobnost prepriavanja proitanoga i obraenog teksta - sposobnost prepriavanja dogaaja iz osobnoga iskustva Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija - sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja - reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine dijelove - samostalno voenje dijaloga u okviru poznatih situacija - sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Uiti prepriavati uz pomo natuknica.
43
5. Razvijati sposobnost odgovaranja na postavljena pitanja o poznatom tekstu npr. jednom rijeju; uz povezivanje pitanja i odgovora ispisanih unaprijed na papirnatim trakama. Pisanje - sposobnost pisanja prema uzorku - pisanje estitki, poruka na razglednicama, kraih pisama, osobnih podataka na obrascima - sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjestu ivljenja i rada, kolovanja - samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje zadataka nakon proitanoga teksta - nadopunjavanje tekstova rijeima koje nedostaju - sposobnost povezivanja elemenata predloenoga teksta i pismeno odgovaranje na pitanja - povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga i kraih tekstova u smislenu cjelinu - samostalno pisanje kraih opisa u okviru prethodno obraenih sadraja - ispunjavanje obrasca s osobnim podacima - pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih sadraja - samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja nakon uvjebanih sadraja - samostalna i zajednika izrada tematskih postera - samostalno pisanje voenih sastavaka - kreativno pisanje pisanje voenih sastavaka i pjesama s prethodnom pripremom, poticanje uenika na kreativnost 2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje slobodnoga vremena i sl.) 2.3. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljega pamenja koritenje vizualnih elemenata radi memoriranja jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje, zaokruivanje i sl.) poticanje uenika na koritenje strategija uenja primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming), misaone mape (mind maps) voenje vlastitoga rjenika koritenje udbenikog rjenika za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei koritenje dvojezinoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija koritenje novih medija u uenju stranoga jezika razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uenja pri rjeavanju zadataka (npr. predvianje sadraja teksta na osnovi naslova, koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza, saimanje i dr.) primjena tehnika memoriranja (npr mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.) prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj od obraenih tema razvoj samostalnoga i suradnikog uenja razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika
3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE Rad na usmenom iskazu treba povezati sa situacijom u razredu, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika. Potrebno je kod usvojenih sadraja provjeriti pravilno razumijevanje znaenja poruke ukljuujui kulturoloke, odgojne i socijalizirajue elemente. Uvode se, prema potrebi i jezinoj strukturi, usporedbe izmeu hrvatskoga i engleskog jezika. Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, gestikulacija, lutke i dr.). Novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura. Jezine se strukture objanjavaj detaljno (tvorba i uporaba - po potrebi uz objanjenje na hrvatskom jeziku).
44
Nove se jezine strukture uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala. Jezini se sadraji moraju ponavljati u svrhu osiguranja memoriranja i to po mogunosti na to je mogue vie naina (apelirajui na razliite kanale percepcije). To ujedno znai da se prethodno obraeni sadraji povezuju s novim sadrajima. Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje u naelu ne bi trebale trajati due od 15 minuta Oblici rada: rad s cijelom skupinom, rad u paru, rad u skupinama, individualni rad, interakcija cijelog razreda Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt, kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Mogue didaktike aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - verbalne i neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crteom/bojanjem) - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - izrada tematskih projekata, panoa, postera, slikovnih kartica i figurica i dr. - sudjelovanje u dijalokim situacijama i dramskim prikazima situacija za utvrivanje rjenika i struktura 4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - provjera razumijevanja kraih iskaza i zvunih predloaka te razumijevanja kraih pisanih tekstova - govorna aktivnost na planu produkcije i reprodukcije - pismeno izraavanje - usvojenost rjenika i jezinih struktura - usvojenost odabranih sadraja iz kulture i civilizacije - aktivnost na nastavi Naini praenja i vrednovanja: Pisanje i itanje provjerava se diktatima koji sadre poznati, ve uvjebani rjenik, kratkim pismenim provjerama, opisima i sastavcima (krai voeni i slobodni sastavci). Usvojenost jezinih struktura provjerava se kolskim zadaama te testovima objektivnoga tipa. kolska je zadaa razvijanje vjetine pisanja i namijenjena je provjeri razvijenosti te vjetine, a ne izdvojenom ispitivanju gramatike, vokabulara ili razumijevanja. kolska se zadaa moe pisati u zasebnu biljenicu ili na zaseban list kako bi se na kraju zavrenoga razreda mogla uloiti u portfolio uenika. Na osnovi sluanja glazbe, itanja ili sluanja polaznoga teksta ili slikovnoga odnosno vidnoga poticaja razvija se vjetina pisanja kao proces koji rezultira kreativnim ili voenim pisanjem. kolska zadaa moe biti prepisivanje izmijeanih reenica, nadopuna teksta, voeni ili poluvoeni sastavak, a moe imati i komunikacijsku vrijednost (pismo, ivotopis, zamolba). Broj, oblik i obim kolske zadae zajedno s ostalim pisanim provjerama znanja treba usuglasiti s vaeim Pravilnikom o nainu praenja, vrednovanja i ocjenjivanja uenika. Preporuuju se sljedea razdoblja kao najpogodnija za pisanje kolskih zadaa: 1. zadaa: od 1. do 15. studenoga 2. zadaa : od 8. do 15. prosinca 3. zadaa: od 15. do 30. oujka 4. zadaa: od 15. do 31 svibnja. Ne bi trebalo pisati 2. kolsku zadau nakon 15. prosinca, a 4. nakon 31. svibnja.Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj,reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znai da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog satakao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in.Prije pismene provjere jezine zakonitosti treba dobro uvjebati. Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu. Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain. Preporua se na poetku kolske godine inicijalni test. Inicijalni test slui za bolje planiranje nastavne grae, jer iskazuje uenikovo predznanje. Ovaj test ima iskljuivo dijagnostiku ulogu i ne ocijenjuje se. Uitelj/ica e uenicima predoiti broj bodova, kako bi stekli uvid u svoje znanje. Uenicima je potrebna neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu, to moe biti usmena pohvala ili pozitivna reakcija izraena gestikulacijom ili mimikom. Uenika valja i dalje poticati na razne oblike samovrednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobno vrednovanje. Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih uenici usvajaju na razini prepoznavanja. Pri evaluaciji uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nuno je primijeniti individualni pristup.
45
Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike, odgovornost i samostalnost uenika ali ne smiju uenicima oduzimati previe vremena. Zadae moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. napisati nekoliko reenica o prijatelju, poznatoj osobi, svome mjestu/gradu, o putovanju, rijeiti radni listi, odgovoriti na nekoliko pitanja, rijeiti zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku, napisati krai tekst prema zadanom modelu na zadanu temu, pronai znaenje rijei, ispisati iz teksta rijei koje spadaju u odreenu kategoriju, pripremiti pitanja za intervju s nekom odreenom osobom i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok uenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i povremenim pregledom biljenica uenika) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave. Domae zadae mogu ukljuivati i rad na projektima, samostalno istraivanje traenjem podataka u enciklopedijama, rjenicima, na internetu i sl. Pri evaluaciji uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nuno je primijeniti individualni pristup. 5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a. TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH IZRIAJI I STRUKTURE CJELINA SUODNOS Napomena: Navedeni suodnosi odnose se na horizontalnu ravan, no koriste se znanja iz drugih nastavnih predmeta steena u prethodnim razredima. Katoliki vjeronauk (Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga, Izazovi puberteta, Zamke suvremenih ovisnosti, Potiva-nje roditelja i starijih) Hrvatski jezik (Objekt)
1. ivot mladih i njihovi problemi razgovaranje o problemima mladih u modernom svijetu, o ljubavi i prijateljstvu, o sukobu narataja, o ivotu i problemima u razredu i koli
2. Svakidanjica ponavljanje i proirivanje rjenika na temu zdravoga ivota, stanovanja, poslova, zanimanja -razgovaranje o ugroenim biljnim i ivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu ; prijedlozi kako pomoi ugroenim vrstama te kako ouvati planet Zemlju 3. Slobodno vrijeme i kako ga provodimo nrazgovaranje o TV programu, odlasku u kino, vrstama filmova, poznatim glumcima/redateljima, vrstama glazbe, portovima, itanju knjiga i knjievnosti
- My son never talks to me. - My father flies to New York every Saturday but this Saturday he is leaving for Berlin. When I was a teenager I had a car accident. I didnt get hurt.I didn't pay attention to...Why did he go to that place? We didnt pay attention to They lived/flew/went/had/bought. - I had to call my friend yesterday to pick me up at my home because my leg hurt badly. Who opened the door?Who did you see? What happened three days ago?What did you do? She is more beautiful than her friend. This is the worst excuse I have ever heard. I saw him in the street. SVO - who, which, that, whose, where: He was a writer who spent the whole life in a small village. It is an animal that lives in the desert. Endangered species live all over the world. The wolf and the brown bear live in the forests of Croatia. What can we do to protect them? Where do they live?- In forests/seas/lakes/deserts - can / be able to: I can see the waves crashing on the beach. Well be able to talk to people from other planets. I could sing but I couldnt play a musical instrument. My favourite film is/I saw it last week. I often listen to classical music. Mark Twains novels are very good but I prefer reading
Hrvatski jezik (Zamjenice i njihova uloga u reenici) Biologija (Pojava ivota na zemlji, Evolucija) Geografija (Klima i biljni pokrov, Stanovnitvo, Gospodarstvo Europe)
Hrvatski jezik (Medijska kulturaIgrani film, televizijske emisije, radio Knjievnost-biogra-fija, autobiografija, kriminalistika pripovijetka i
46
Engleski jezik kao prvi strani jezik kriminalistiki roman, dramske vrste, teme lirskih pjesama) Katoliki vjeronauk (Idoli i ideali u izgradnji osobnosti) Hrvatski jezik lektira Katoliki vjeronauk (Zamke suvremenih ovisnosti)
about Harry Potters adventures. -girls room, girls room, childrens room boy- boys / house houses / piano pianos/ baby babies goose geese 4. Doivljaji i mata prianje o vlastitim doivljajima i pustolovinama, i o likovima iz mate, itanje i/ili sluanje ulomaka iz pria ili romana za djecu i omladinu They bought themselves some icecream. She is looking at herself in the mirror. Tourists will stay in hotels on the moon. Some people wont like the moon. We are going to travel by rocket in the future. It was raining heavily the whole day yesterday. Milly was watching television when she heard a loud crash. While I was cooking, my friend was watching TV. - since/for I have known him for 3 years. I have known him since 2001. - already and yet She has already finished her homework. I havent finished yet. man - men foot feet fish fish(es) -the USA, the Sava, the Adriatic Sea - anybody, something, nowhere: Theres something in your hair. Have you seen anybody in the building? Excuse me, can you tell me the way to... How can I get to... Take the 77 bus/Turn left at the traffic lights.
5. Zemlje engleskoga govornog podruja - UK, Irska, SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland - obrada teme vezanih uz kulturu i civilizaciju zemalja engleskog govornog podruja i usporedba s Hrvatskom; putovanja-snalaenje u nepoznatome gradu/stranom svijetu
Geografija (Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, Ostale drave Zapadne Europe (Irska)) Povijest (Svijet i Hrvatska u osvit modernoga doba, Europa na vrhuncu moi, Svijet u doba europske dominacije u 19. st.)
6. Blagdani obiljeavanje Boia i Uskrsa radom na prigodnim tekstovima i pjesmama, usporeivanje raznih obiaja vezanih uz proslavu Nove godine IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se po izboru nastavnika prie te pripremaju recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji obogauju novim audio i vizualnim materijalima. 6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI -
Katoliki vjeronauk (ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu boini i uskrsni ciklus) Glazbena kultura (pjevanje)
promicanje opih vrijednosti kao npr. istoe, urednosti, pristojnosti i obazrivosti uz tematske cjeline: ivot mladih i njihovi problemi promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi uz tematsku cjelinu: ivot mladih i njihovi problemi, Svakidanjica, Slobodno vrijeme i kako ga provodima promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: Blagdani, Zemlje engleskoga govornog podruja razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematske cjeline: Slobodno vrijeme i kako ga provodimo, Doivljaji i mata poznavanje vlastitih korijena te poznavanje i potivanje drugih kultura i duhovnihvrijednosti razliitih civilizacija uz tematsku cjelinu: Zemlje engleskoga govornog podruja poticati uenike da prikupljaju injenice za vlastita motrita ili ideje za bolje razumijevanje razliitosti kako bi bolje razumijeli probleme rasizma, terorizma i kolonijalizma
47
OSMI RAZRED (105 sati godinje)

1. ZNANJA 1.1. LEKSIKA PODRUJA Do kraja 8. razreda uenici bi trebali aktivno koristiti 1300 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 1400. Planira se uvoenje 12 14 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki ponavlja i proiruje novim temama posebice iz podruja kulture i civilizacije. Treba poveati broj autentinih tekstova. Semantika podruja: ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu (obitelj, prijatelji, mlade i odrasli i njihovi problemi, problemi vezani uz posao, traenje zaposlenja); svakidanjica (zdravlje, stanovanje, briga za mlade, kako se zatititi od zaraznih bolesti) slobodno vrijeme (mediji, glazba, itanje, port); putovanja (turizam, rad turistike agencije, planiranje putovanja, izvjea o putovanjima, turistiko snalaenje u stranoj zemlji i s tim u vezi vanost engleskoga jezika kao svjetskoga jezika); svijet u kojem ivimo / problemi suvremenoga ovjeanstva (siromatvo, glad, ekoloki problemi...); teme iz kulture i civilizacije zemalja engleskoga govornog podruja i Hrvatske (npr. ukljuivanje Hrvatske u EU); blagdani. Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Razumjeti i upotrebljavati oko 70% leksikih jedinica. 1.2. GRAMATIKE STRUKTURE Gramatika se uvodi i uvjebava i na komunikacijskim uzorcima, cikliki se ponavlja i utvruje, a metajezik se koristi u okviru struktura propisanih programom. Gramatike strukture se usporeuju sa slinima u hrvatskom jeziku. Na kraju 8. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: na razini uporabe present simple / present continuous /present perfect (tvorba, oblici, uporaba) past simple / continuous (tvorba, oblici, uporaba) simple future / going to future / present simple / present continuous za izricanje budue radnje modalni glagoli: proirivanje znanja o uporabi i oblicima (can / could, be able to, may / might, must / have to, ought to, shall / should, will / would) - can s glagolima percepcije - question tags (tvorba i uporaba) - pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present / future / past) tvorba, oblici, uporaba - ponoviti tvorbu pravilne i nepravilne mnoine imenica i proiriti znanja o brojivim i nebrojivim imenicama - glavni i redni brojevi: itanje datuma, godina, portskih rezultata, itanje i pisanje adresa, telefonskih brojeva i sl. - zamjenice: osobne (u nominativu i objektnom padeu), odnosne (who, which, that,whose, whom), povratne i neodreene zamjenice - posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u obliku i uporabi - komparacija pridjeva (proiriti komparativom jednakosti: as tall as) - prilozi naina (tvorba i uporaba) - prilozi mjesta, vremena, uestalosti i njihovo mjesto u reenici - odnosni prilog where - razlikovanje pridjeve od priloga u uporabi, tvorbi i mjestu u reenici - proirivanje znanja o uporabi / isputanju lanova ispred apstraktnih i gradivnih imenica i zemljopisnih pojmova - upravni i neupravni govor/pitanja s glagolom u glavnoj reenici u present tenses - neupravne molbe / zapovijedi - redoslijed rijei u reenici (S V O) na razini prepoznavanja - kondicionalne reenice (prvi i drugi tip) - vremenske reenice
48
Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Uvjebavati na najjednostavnijim primjerima. Pomoi im kod upotrebe, izraditi slikovni podsjetnik s prijedlozima. Due tolerirati zamjene lanova. Provjeriti koliko uenici razumiju tvorbu zavisno sloenih reenica i vjebati na najjednostavnijim primjerima. Izraditi svoju gramatiku biljenicu s primjerima koji su jasni i jednostavni. 5. Gramatika znanja postupno usvajati kroz dui vremenski period (npr. uz opetovano ponavljanje raditi na daljnjem memoriranju i eventualnoj primjeni prezenta glagola to be i to have, osobne zamjenice, brojevi i sl.). 1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu generacijama razgovaranje o vanosti znanja stranih jezika s ciljem razvijanja tolerancije i empatije u odnosu na druge narode i kulture prepriavanje osobnih doivljaja i iskustava raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i traenje zaposlenja razgovaranje o obiajima povezanim uz blagdane, elementima kulture i civilizacije, povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja engleskoga govornog podruja i usporedba s Hrvatskom razgovaranje o razlikama, prednostima i nedostacima ivota na selu / u gradu izvijee o putovanju snalaenje u stranoj zemlji kao turist razgovaranje i izraavanje stavova o ekolokim problemima i ugroenim vrstama razgovaranje o nainu koritenju slobodnoga vremena razgovaranje o oekivanjima i planovima za budunost razgovaranje o svojim interesima i hobijima i ponaanju mladih u vezi s tim izraavanje molba, zahtijeva, zahvala, elja izraavanje slaganja i neslaganja izraavanje obveza i dunosti
1.4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljavanje, estitanje blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrnjaka u zemlji/zemljama engleskoga govornog podruja, neka tipina prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i praznika, nain stanovanja, kupovanje ivenih namirnica. Uenici se upoznaju s povijesti zemalja engleskoga govornog podruja, velikim gradovima i njihovim zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim dijelovima zemalja i obiajima . Kroz tematske jedinice susreu se sa znaajnim osobama, osobama iz pop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz zemalja engleskoga govornog podruja, te s njihovim knjievnim djelima i likovima. U obradi kulturolokih i odgojnih sadraja vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi s odgovarajuim sadrajima u hrvatskoj kulturi. Knjievnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Obraujemo i tradicionalne pjesme u okviru tematskih sadraja. Takoer uvodimo najmanje dvije kratke prie, jedna od kojih moe biti autorska basna ili bajka, ili se umjesto nje ita igrokaz, kraa drama i sl. Bilo bi dobro da uenici proitaju najmanje jednu dulju pripovjetku ili suvremeni roman za djecu i mlade. 2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1. JEZINE VJETINE 2.1.1. RECEPTIVNE VJETINE Sluanje s razumijevanjem - sposobnost razumijevanja fraza i rijei koje su neposredno osobno relevantne za uenike - sposobnost razumijevanja informacija u jednostavnim svakodnevnim materijalima, poput reklama, jelovnika, prospekata, voznog reda i sl. - sposobnost razumijevanja kraih i jednostavnijih osobnih pisama - sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i kraih i jednostavnijih naredbi - sposobnost povezivanja vizualnoga i zvunoga jezinog sadraja - sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika
49
sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga govora sa stankama za asimiliranje znaenja razumijevanje izjavnih reenica i pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na materinski jezik razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
2.1.2. REPRODUKTIVNE VJETINE Govorenje - sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika - sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jezinih sadraja - spelling (izgovor slova abecede) itanje pamenje grafijske slike rijei i reenica u okviru obraenih sadraja uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei sposobnost itanja reenica, dijaloga i tekstova u okviru obraenih sadraja sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih imena, rijei i reenica u kratkim pisanim uputama sposobnost razumijevanja i itanja reenica i tekstova o poznatim sadrajima sposobnost razumijevanja i itanja poruka s razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama svladavanje reenine intonacije itanje fonetskih simbola
Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3.i 7. Due uvjebavati itanja rijei i kratkih reenica te reenine intonacije. itati samo tekstove koje je dobro uvjebao, a pitanja i zadaci nakon teksta neka budu jednostavni i jasni ueniku. Pisanje - uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika - prepisivanja reenica / kraih tekstova koji su prethodno obraeni 2.1.3. PRODUKTIVNE VJETINE Govorenje Govorna produkcija / izraavanje u kontinuitetu - sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija - sposobnost opisivanja slikovnoga predloka - sudjelovanje u dramatizacijama / dijalozima uz obraene jezine sadraje - iznoenje rezultata skupnoga ili individualnog rada na projektu u okviru obraenih tema - sposobnost prepriavanja tekstova / slijeda dogaaja u okviru obraenih tema Govorna interakcija / sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jednostavnijih jezinih funkcija - sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja - sudjelovanje u kraim dijalozima u kojima uenici samostalno mijenjaju pojedine elemente - sudjelovanje u dramatizacijama Pisanje - sposobnost pisanja estitki za blagdane, poruka na razglednicama, osobnih podataka na obrascima - nadopunjavanje teksta rijeima koje nedostaju - pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - pisanje voenih i slobodnih sastava u okviru prethodno usvojenih sadraja
50
Hrvatski nacionalni obrazovni standard - pisanje rijei, reenica i tekstova po diktatu - pisanje ispita znanja u okviru obraenoga rjenika i struktura
Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Mogue pogreke kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati, nego naznaiti tako da ih uenik sam otkrije i ispravi uz koritenje udbenika. Povezivanje pobrkanih dijelova teksta zamijeniti lakim zadatkom, samostalno pisanje treba biti uz voenje i pomo uitelja. 5. Nadopunjavanje reenica jednom rijeju (1 slika je 1 rije), pisanje kratkih poruka. 2.2. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE Na ovom stupnju veliku pozornost treba posvetiti usvajanju interkulturalnih kompetencija unutar civilizacijskih dosega da bi se uenici senzibilizirali za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnove za razvijanje tolerancije i empatije prema drugim narodima i kulturama. Uenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u vezi s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni ok i razgovor o iskustvima s tim u vezi). Proiruju se znanja na kognitivnoj razini: znanja o kulturi kao nainu ivota u zajednici ciljanoga jezika, upoznaju se kulturna dostignua poput knjievnih djela, likovnih, umjetnikih djela, te elementi drutveno-kulturalnog konteksta. Na ovom se stupnju postupno uvode interkulturalne kompetencije na nivou vjetina potrebnih za ophoenje u ciljanom drutveno-kulturalnom kontekstu (know-how/ savoir faire) dok se stvaranje stavova o vrijednostima i sl. (being / savoir etre) na ovom stupnju jo ne oekuje. 2.3. STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, pisanje biljeaka i natuknica radi boljeg pamenja koritenje ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta voenje vlastitoga rjenika / usustavljivanje rijei po tematskim podrujima koritenje popisa rijei u udbeniku i rjenika (dvojezinih i jednojezinih) samostalno zakljuivanje razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uenja pri rjeavanju zadataka (npr. predvianje sadraja teksta na osnovi naslova, koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza, saimanje i dr.) primjena tehnika memoriranja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr. koritenje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja stranoga jezika prezentacija rezultata individualnoga i skupnog rada na projektu razvoj samostalnoga i suradnikog uenja razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrednovanja uenika
3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE S obzirom na nastavna sredstva pristup nastavi stranoga jezika je multimedijski. U obradi jezinoga materijala aktiviraju se kognitivne sposobnosti uenika, ali se upotrebljava i mogunost mehanikoga usvajanja pojedinih elemenata jezika. Kombinacija mehanikoga i kognitivnog u uenju stranih jezika dolazi do izraaja na svim razinama jezika, a posebice pri uenju gramatike. Usporeuju se jezini sadraji hrvatskoga i engleskog jezika. Jezini se sadraji prema potrebi pojanjavaju na materinskom jeziku. Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se po potrebi zorna sredstva. Polazi se od onoga to je ueniku ve poznato iz engleskoga jezika i drugih predmeta: (novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura; nove jezine strukture se uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala). Jezine strukture se osvjeuju i koristi se metajezik u okviru predvienih sadraja. Jezini sadraji se cikliki ponavljaju na to je mogue vie naina (apelirajui na razliite kanale percepcije). Mogue didaktike aktivnosti: - pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
51
- izrada tematskih projekata - sudjelovanje u dijalozima i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rjenika i struktura - itanje na osnovi zvunoga modela - prepriavanje obraenih sadraja. Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, u skupinama, individualni rad Organizacija prostora mora se prilagoditi tipovima rada uz mogunost varijacije (razliit raspored klupa u razredu). Nastava se moe odvijati i u informatikoj uionici uz koritenje raunala. 4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - itanje i razumijevanje obraenih jezinih sadraja - govorna aktivnost na planu reprodukcije u okviru obraenih sadraja - govorna aktivnost na planu produkcije u okviru obraenih sadraja - poznavanje jezinih zakonitosti u okviru obraenih sadraja - pismeno izraavanje - usvojenost rjenika i jezinih struktura - usvojenost odabranih sadraja iz kulture i civilizacije - aktivnost na nastavi Naela i naini praenja i vrednovanja: Pismeno izraavanje provjerava se pisanjem razliitih vrsta diktata (npr. dictocomp), kratkih pismenih provjera, testova objektivnoga tipa, testova rjenika i gramatike, kolskih zadaa, ispita znanja, i sl. kolska je zadaa razvijanje vjetine pisanja i namijenjena je provjeri razvijenosti te vjetine, a ne izdvojenom ispitivanju gramatike, vokabulara ili razumijevanja. kolska se zadaa moe pisati u zasebnu biljenicu ili na zaseban list kako bi se na kraju zavrenoga razreda mogla uloiti u portfolio uenika. Na osnovi sluanja glazbe, itanja ili sluanja polaznoga teksta ili slikovnoga odnosno vidnoga poticaja razvija se vjetina pisanja kao proces koji rezultira kreativnim ili voenim pisanjem. kolska zadaa moe biti prepisivanje izmijeanih reenica, nadopuna teksta, voeni ili poluvoeni sastavak, a moe imati i komunikacijsku vrijednost (pismo, ivotopis, zamolba). Broj, oblik i obim kolske zadae zajedno s ostalim pisanim provjerama znanja treba usuglasiti s vaeim Pravilnikom o nainu praenja, vrednovanja i ocjenjivanja uenika. Preporuuju se sljedea razdoblja kao najpogodnija za pisanje kolskih zadaa: 1. zadaa: od 1. do 15. studenoga 2. zadaa : od 8. do 15. prosinca 3. zadaa: od 15. do 30. oujka 4. zadaa: od 15. do 31 svibnja. Ne bi trebalo pisati 2. kolsku zadau nakon 15. prosinca, a 4. nakon 31. svibnja. Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici sudjeluju, bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini, prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. Uenicima treba dati neposrednu povratnu informacija o ostvarenom uspjehu u aktivnostima na satu usmenom pohvalom i pozitivnom neverbalnom reakcijom. Preporua se na poetku kolske godine inicijalni test. Inicijalni test slui za bolje planiranje nastavne grae, jer iskazuje uenikovo predznanje. Ovaj test ima iskljuivo dijagnostiku ulogu i ne ocijenjuje se. Uitelj/ica e uenicima predoiti broj bodova, kako bi stekli uvid u svoje znanje. Uenike se osposobljava za samovrednovanje, samoprocjenu (portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnu procjenu znanja. Na kraju 8. razreda moe se pisati cjeloviti ispit znanja, koji uenicima moe posluiti kao koristan putokaz njihova znanja, koja su potrebna za nastavak kolovanja u srednjoj koli. Ne provjerava se usvojenost jezinih struktura za koje se u HNOS-u navodi da ih uenici usvajaju na razini prepoznavanja. Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike, odgovornost i samostalnost uenika ali ne smiju uenicima oduzimati previe vremena. Zadae moraju biti jasne, a upute razumljive, npr. napisati nekoliko reenica o prijatelju, poznatoj osobi, svome mjestu/gradu, o putovanju, rijeiti radni listi, odgovoriti na nekoliko pitanja, rijeiti zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku, napisati krai tekst prema zadanom modelu na zadanu temu, pronai
52
znaenje rijei, ispisati iz teksta rijei koje spadaju u odreenu kategoriju, pripremiti pitanja za intervju s nekom odreenom osobom i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok uenici rade na nekom drugom zadatku na nastavi i povremenim pregledom biljenica uenika) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave. Domae zadae mogu ukljuivati i rad na projektima, samostalno istraivanje traenjem podataka u enciklopedijama, rjenicima, na internetu i sl. Pri evaluaciji uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nuno je primijeniti individualni pristup. 5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a. TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA IZRIAJI I STRUKTURE SUODNOSI Napomena: Navedeni suodnosi odnose se na horizontalnu ravan, no koriste se znanja iz drugih nastavnih predmeta steena u prethodnim razredima. Biologija (Od roenja do smrti) Katoliki vjeronauk (Drama odrastanja, Suodgovornost za pravedan ivot u drutvu, Izbor ivotnog zanimanja) Hrvatski jezik (Jezik Nastajanje rijei, Jezino izraavanje Razliitost stilova: Razgovorni stil, Administrativno-poslovni stilanketa, prijavnica, ivotopis) Glazbena kultura (Glazbeno scenske vrste-opera, opereta, musical, balet -G.Gershwin-Porgy & Bess, A.L.Webber-Jesus Christ Superstar itd., Popularna glazba, Dez) Biologija (Miii, Kosti i veze meu kostima) Katoliki vjeronauk (Prijateljstvo i ljubav, Rad i slobodno vrijeme) Hrvatski jezik (Jezino izraavanje Razliitost stilova: Rasprava, Razgovorni stil, Lektira -E. Hemingway: Starac i more; W. Shakespeare: Romeo i Julija itd.) Hrvatski jezik (Jezino izraavanje Razliitost stilova: Pismo, Novinarski stil, Knjievnost Putopis)
1. ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu problemi mladih, razgovaranje o neprihvatljivom ponaanju mladih, npr.na portskim priredbama, ulici, nasilje meu kolskom djecom..., problemi vezani uz odnos meu vrnjacima, odabir zanimanja i traenje zaposlenja, vanost uenja stranih jezika 2. Mladi i njihovi interesi provoenje slobodnog vremena (mediji, glazba, itanje, port, kuni ljubimci...), razgovaranje o izgledu i modi, o ljubavi i zaljubljivanju
- You should talk to your parents about the problem. - going to future / simple future: I'm going to study at the university. I'll help you carry the bag. - prilozi naina: quick/quickly - present perfect i simple past: She has already seen that comedy. She was at the theatre yesterday. - question tags: People leave their pets in the street, don't they? You must take care of your pet. - She's as tall as her brother. Today's fashion is much nicer than. . . -posvojni pridjevi/zamjenice: my/mine, etc. This book is mine. -pravilna i nepravilna mnoina/nebrojive imenice: sugar/tea/coffee/money/news/ information/advice...
3. Putovanja planiranje putovanja, snalaenje u stranoj zemlji, izvjetavanje o putovanju, pisanje kratkog pisma ili razglednice, Hrvatska kao turistiko odredite
It says in the brochure that.... I'm leaving tomorrow. The train leaves at two o'clock. While I was sitting in the doubledecker a man with a bowler hat on got in. Where did you spend your winter holidays? We went to Greece. Croatia has got the most beautiful coast in the world.
53
Hrvatski nacionalni obrazovni standard 4. Svijet oko nas razgovaranje o problemima u svijetu: glad, siromatvo, rat, ekoloki problemi, ugroene vrste, razvoj tehnologije raunalo, internet, mobitel
Engleski jezik kao prvi strani jezik Povijest (Procesi dekolonizacije svijeta, Hrvatska i svijet na poetku treeg tisuljea, Terorizam, Globalizacija) Biologija (Zatita organizma od bolesti, Ovisnosti) Tehnika kultura (Povezivanje na internet, Obrazovni sadraji na Webu) Geografija (Opa obiljeja Hrvatske) Povijest (Demokratski procesi izmeu dva rata-politika SAD-a prema Europi, utjecaj amerike kulture, Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljea u svijetu i u Hrvatskoj)
- pasiv osnovnih vremena The natural habitats of many animals are destroyed by human activity. Many people die of starvation in Africa. In 10 years computers will be used in all schools. My parents always tell me not to leave the light on. London is the capital of England / the UK. He likes coffee but he doesnt like tea. Drinking tea is not so popular among young people in the UK. Columbus discovered America but it was named after Amerigo Vespucci.
5. Zemlje engleskog govornog podruja (UK, Irska, SAD, Kanada, Australija) i Hrvatska - zemljopisna obiljeja, dogaaji iz povijesti, kultura i civilizacija, obrazovanje
6. Blagdani opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporedba obiaja s naim obiajima u Hrvatskoj IZBORNE TEME U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru dodatni sadraji. Sadraji se obogauju novim audio i vizualnim materijalima.
Ponavljanje ve usvojenih struktura Uvoenje novih struktura ovisno o prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu
Glazbena kultura (Pjevanje) Katoliki vjeronauk (ivjti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, boini/uskrsni ciklus)
6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI - promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, urednosti i istoe uz tematsku cjelinu: ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu - promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematsku cjelinu: ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu - promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematske cjeline: - Zemlje engleskoga govornog podruja (UK, Irska, SAD, Kanada, Australija) i Hrvatska, Putovanja - razvijanje sposobnosti i talenta svake osobe sukladno njezinoj prirodi uz tematsku cjelinu: Mladi i njihovi interesi - razvijanje sposobnosti za drutveni angaman, tj. za aktivno i odgovorno sudjelovanje u ivotu drutva uz tematsku cjelinu: Svijet oko nas - promicanje ljubavi i ponosa na zaviaj i domovinu, te razumijevanje i potivanje drugih i drugaijih uz tematske cjeline: Svijet oko nas, Zemlje engleskog govornog podruja (UK, Irska, SAD, Kanada, Australija) i Hrvatska - odgovornost za zaviaj, domovinu i svijet, kulturni identitet i interkulturalnost - njegovanje ivotnih vjetina, razumijevanje razliitosti, prikupljanje i razmjena informacija putem medija - pripremanje uenika za uoavanje problema, terorizam, kolonijalizam - odgoj za demokratsko graanstvo, primjena ljudskih prava
54
Hrvatski nacionalni obrazovni standard LITERATURA:
Bildungsstandards fr die erste Fremdsprache (Englisch/Franzsisch fr den Hauptschulabschluss nach Jahrgangsstufe 9. Beschluss (Entwurf) der Kultusministerkonferenz. Stand 23. 4. 2004., URL: http//:leb.bildung-rp.de/info/sonstiges/kmk/standards/standards_text.htm Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment. CUP, 2001 Content knowledge 4th edition. A compilation of content standards for K-12 curriculum. Midcontinent Research for Education and Learning, URL:http://www.mcrel.org/standards-benchmarks/ DoDea Foreign Language Standards. Department of Defense Dependents Education Activity, URL:http://www.odedodea.edu/instruction/curriculum/secondforeignlanguage/index.htm Katalog znanja angleino 1. tuji jezik. Srednje strokovno izobraevanje (7.7. 1998.) URL: http://gean5.pfmb.uni-mb.si/eng/language/Katalog_znanja_Angles2.htm Kurikularni pristup promjenama u osnovnom kolstvu. Razrada Okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji rastereenja uenika. Strani i klasini jezici. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i porta, 2002. Kurikularni pristup promjenama u osnovnom kolstvu. Razrada Okvirnog nastavnog plana i programa u funkciji rastereenja uenika. Razredna nastava. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i porta, 2002. Modern Language Curriculum Standards. URL: www.myschools.com/offices/cso/foreign_language/standards/htm National Educational Technology Standards (NETS). International Society for Technology in Education (ISTE) URL: http://cnets.iste.org Nastavni plan i program za osnovnu kolu. U: Prosvjetni vjesnik (posebno izdanje) god. I., br.2, 1. lipnja 1999. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. Republika Hrvatska, Ministarstvo znanaosti, obrazovanja i porta, Zagreb, 2005., str. 21 The National Curriculum Online.URL: www.nc.uk.net Viele Sprachen, eine einzige Familie. Sprachen in der Europischen Union. Europische Kommission, 2004. Vilke, M./Vrhovac, Y. (ur.) (1993): Children and foreign languages. Les enfants et les langues trangers. Zagreb: Faculty of Philosophy, University of Zagreb Vilke, M. i dr. (ur.) (1995): Children and foreign languages. Les enfants et les langues trangers. Kinder und Fremdsprachen. Bambini e lingue straniere. Zagreb: Faculty of Philosophy, University of Zagreb Vrhovac, Y. i sur. (1999): Strani jezik u osnovnoj koli. Zagreb: Naprijed Vrhovac, Y. (ur.) (2001): Children and foreign languages III. Kinder und Fremdsprachen III. Bambini e lingue straniere III. Les enfants et les langues trangers III. Zagreb: Faculty of Philosophy, University of Zagreb Weibuch zur allgemeinen und beruflichen Bildung: Lehren und Lernen. Auf dem Weg zur kognitiven Gesellschaft (1995) http:/ec.europa.eu/education/doc/official/keydoc/lb-de.pdf
Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje. Zagreb: kolska knjiga, 2005.
55

Engleski Prvi Jezik 1.-8. Razreda

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Engleski Prvi Jezik 1.-8. Razreda

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

Radna nelektorirana verzija

Radna nelektorirana verzija

5 Usp. Weibuch., ibid., str. 62-63; Europische Kommission, 2004., str. 17

Viele Sprachen, eine einzige Familie. Sprachen in der Europischen Union.

Radna nelektorirana verzija

Radna nelektorirana verzija

Radna nelektorirana verzija

Radna nelektorirana verzija

Znanja 1. 1. 1. Leksika podruja 2. Gramatike strukture

Radna nelektorirana verzija

E. LANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA

1. Povjerenstvo za strane i klasine jezike za izradu HNOSa:

2. Radna skupina defektologa:

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje:

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Engleski jezik kao prvi strani jezik

F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA ENGLESKI JEZIK

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Engleski jezik kao prvi strani jezik

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard 2.1.3 PRODUKTIVNE VJETINE

Engleski jezik kao prvi strani jezik

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Engleski jezik kao prvi strani jezik

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard 5. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA

Engleski jezik kao prvi strani jezik

1. Susreti i pozdravi pozdravljanje i komunikacijski obrasci, uljudno ophoenje i oslovljavanje

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard 6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI

Engleski jezik kao prvi strani jezik

DRUGI RAZRED (70 sati godinje)

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Engleski jezik kao prvi strani jezik

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard -

Engleski jezik kao prvi strani jezik

postupno privikavanje uenika na globalno razumijevanje jednostavnog dijaloga/teksta

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Engleski jezik kao prvi strani jezik

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Engleski jezik kao prvi strani jezik

Priroda i drutvo (Obitelj)

Radna nelektorirana verzija

Engleski jezik kao prvi strani jezik

Priroda i drutvo (Prehrana, Zdravlje)

Hrvatski jezik Opisivanje)

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard

Engleski jezik kao prvi strani jezik

TREI RAZRED (70 sati godinje)

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard -

Engleski jezik kao prvi strani jezik

Radna nelektorirana verzija

Hrvatski nacionalni obrazovni standard -