1

KNJIGE I ASOPISI
Urednici: Mr.sc. Tija arkovi Palijan, psihijatar Dra"en Kova$evi , psiholog NPB Dr. Ivan Barbot Popova$a Zavod za forenzi$ku psihijatriju Izdava : CERES d.o.o., Zagreb Matica hrvatska Kutina 2001. godina

IZ FORENZI KE PSIHIJATRIJE (447 str.) Sudska psihijatrija je dio psihijatrije koja egzistira od po etka razvoja znanstvene psihijatrije. Psihijatrija je do ivjela zna ajne promjene od Pinela kako u razumijevanju etiologije duevnih poreme$aja tako i u odnosu drutva prema duevno poreme$enim osobama, ali i u lije enju tih osoba. Forenzi ka psihijatrija je zapravo upotreba psihijatrije kao znanstvene discipline na pravne sadr aje. Ona je pratila i prati razvoj psihijatrije kao znanstvene discipline, ali isto tako i zakonodavne promjene. Suvremena psihijatrija je dola do zna ajnih spoznaja o prirodi pojedinih mentalnih poreme$aja, njihovim uzrocima i genezi, klini kim o itovanjima, prognozi i ishodu bolesti, a to je najva nije zna ajno su unaprije)ene mogu$nosti lije enja pojedinih skupina mentalnih poreme$aja i mentalno poreme$enih osoba. Podru je djelovanja sudske psihijatrije odnosi se na duevno nenormalne osobe koje su se zbog duevne bolesti, duevne poreme$enosti, nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge teke duevne smetnje sukobile s pozitivnim normama iz pojedinih podru ja prava: kaznenog, gra)anskog, obiteljskog, radnog. Najzn ajnije mjesto u forenzi koj psihijatriji odnosi se na podru je kaznenog prava odnosno provedbu istoga, budu$i da se razmatraju obilje ja kaznenog djela. Stoga se vrlo esto name$e potreba vjeta enja psihijatrijskih bolesnika slijedom pozitivnih zakonskih propisa kako bi se utvrdila njihova ubrojivost u kaznenom postupku, odnosno njihova sposobnost shva$anja po injenog djela i mogu$nosti upravljanja vlastitim postupcima. Pri tome se esto treba procijeniti njihova opasnost za okolinu i preporu iti odgovaraju$e psihijatrijsko lije enje. U posljednje vrijeme u tom postupku ve$inom sudjeluje i forenzi ka (sudska) psihologija.

2 Koliko se forenzi ka psihologija primjenjuje, u kojim domenama i povodom kojih stru nih pitanja u velikoj mjeri ovisi o postoje$im zakonskim normama koje reguliraju pravosudnu praksu. Naj e$e je to u povodu: krivi ne odgovornosti; posebno maloljetnih i mal)ih punoljetnih osoba, kada npr. treba ocijeniti njihovu duevnu razvijenost, tj. intelektualne, emocionalne i socijalne karakteristike izricanja odgojnih mjeera i kazni koje $e, s obzirom n karakteristike optu enog, biti djelotvorne ocjene vjerodostojnosti iskaza; e$e se radi o iskazu djece i starijih osoba Tako su i glavni urednici ove knjige stru njaci s podru ja psihijatrije i psihologije. Lije enje sudskih psihijatrijskih bolesnika provodi se u etiri psihijatrijske bolnice u Republici Hrvatskoj: u Popova i, na Rabu, Ugljanu i u Vrap u. Lije enje ovisnosti o alkoholu i drogama provodi se u i psihijatrijskim ustanovama i zatvorskim institucijama. Tretman forenzi kih psihijatrijskih bolesnika u NPB Dr. Ivan Barbot u Popova i zapo inje 1963. godine. Tada je bio primljen prvi forenzi ki pacijent na uvanje i lije enje u tzv. paviljon za nemirne bolesnike sklone bijegu. Ve$ je slijede$e godine u taj prostor primljeno jo sedam sudskih bolesnika. Postupno broj sudskih bolesnika raste, tako da je 1966. godine u okviru tog odjela bilo smjeteno 14 bolesnika, od kojih su troje bili na psihijatrijskom vjeta enju. Krajem 70.-tih godina 20.st. intenzivira se razvoj Neuropsihijatrijske bolnice u Popova i i poti e se interes u iroj drutvenoj zajednici za ostvarenje ideje o izgradnji Zavoda za lije enje i uvanje psihi ki abnormalnih delikvenata. Krajem 1982. godine dovrena je izgradnja prve faze Zavoda i u nove organizacijske jedinice preseljeni su sudski bolesnici iz starog forenzi kog odjela. Osim poboljanja uvjeta smjetaja, rad je organiziran timski tako da uz forenzi ki educirane psihijatre ili neuropsihijatre rade psiholozi, socijalni radnici, defektolozi, medicinske sestre i tehni ari. Na alost, izgradnja Zavoda uslijed nedostatka materijalnih sredstava jo uvijek nije dovrena. Uz medikamentno lije enje provode se i razli ite socioterapijske aktivnosti i psihoterapijski pristupi u zbrinjavanju forenzi kih bolesnika u svrhu rehabilitacije i resocijalizacije. Intenzivno se sura)uje s drugim srodnim psihijatrijskim, ali i pravosudnim institucijama kao i irom drutvenom zajednicom. Tako)er se provodi i znanstveno-istra iva ki rad. Zbornik radova Iz forenzi ke psihijatrije predstavljen je javnosti u Sisku dana 17. sije nja o.g. u prostorijama Glazbene kole Fran Lhotka. U to vrijeme u posjeti Hrvatskoj je bio i jedan od najpoznatijih svjetski forenzi ara gosp. Henry Lee, MD. U koncepciji knjige naglaena je interdisciplinarnost u postupku i razumijevanju socijalne patologije kriminaliteta, forenzi ko-psihijatrijskim aspektima vjeta enja, ali i u tretmanu forenzi kih pacijenata. To potvr)uju i razli ite profesionalne izobrazbe ostalih autora: psihijatri, psiholozi, socijalni pedagozi. Ovaj zbornik radova obuhva$a podru ja kojima se bavi forenzi ka psihijatrija. Posebna mu je vrijednost to se bavi i nekim problemima koji su rje)e obra)eni u suvremenoj svjetskoj, ali i doma$oj forenzi koj literaturi, a odnosi se na maloljetne po initelje kaznenih djela, edomorstvo, incest, silovanje, kockanje, po ere i sl. Zbornik obra)uje pitanja iz podru ja naknade teta, duevne boli i vjeta enja oporuka. Bavi se vrlo aktualnom problematikom vezanom uz vjeta enja posttraumatskog stresnog poreme$aja i psihijatrijskih poreme$aja.

3 Djelo je i retrospektiva rada bivih i sadanjih lije nika i drugih stru njaka, tako da je ne samo stru no-znanstveni, nego i generacijski most u razvoju forenzi ke psihijatrije u Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan Barbot u Popova i. Zbornik je podjeljen u slijede$e me)usobno nadopunjavaju$e cijeline: socijalna psihopatologija kriminaliteta forenzi ko-psihijatrijski aspekti vjeta enja tretman forenzi kih pacijenata posteri i ilustracije

Prvi dio koji je pod naslovom Socijalna psihopatologija kriminaliteta zapo inje radom o maloljetnicima i mal)im punoljetnicima kao po initeljima kaznenog djela ubojstva i pokuaja ubojstva. Uvodni dio daje prikaz transkulturalne studije o stopi homicida me)u mukarcima izme)u 15.-te i 24.-te godine, te mjestu Hrvatske u tim podacima. Slijedi prikaz rada iji je predmet istra ivanja pra$enje i razumijevanje psiholokopsihijatrijskih aspekata ubojstava i pokuaja ubojstava koje ini malde . Cilj rada je bio usporediti sociopatoloka i psihopatoloka obilje ja maloljetnih i mla)ih punoljetnih osoba s modalitetom djela. U tu svrhu konstruiran je poseban upitnik ije varijable mo emo podijeliti u 3 skupine: obiteljsko okru enje i sociodemografske prilike, obilje ja ponaanja i osobnosti, te modaliteti izvrenja kaznenog djela. Podaci su bili eruirani iz forenzi ko-psihijatrijskih i kaznenih predmeta. Ponaanje mladih je impulzivno, podlo no utjecaju sna nih emocija i esto konfliktuozno. Mlade ispoljavanje emocija te e kontrolira. Psiholoki, tri su osnovna zadatka pred maloljetnicima: proces separacije, proces individualizacije i personalizacije. To je proces odrastanja. Ukoliko je poreme$en dolazi do trajne emocionalne nezrelosti ili do zauzimanja trajnih negativnih stavova i buntovnitva prema bilo kojem autoritetu. Mlade u borbi za afirmacijom sklona je ispadima, lako poprima negativne stavove starijih. Bazi na nesigurnost izaziva jaku elju za isticanjem i maloljetnici mogu po initi ubojstvo samo da ne ispadnu kukavice pred drugim vrnjacima. Emocionalna nestabilnost o ituje se u izra avanju neprikladnih i nepredvidivih osje$aja koji po svom intenzitetu ili trajanju ne odgovaraju okolnostima koje su ih izazvale. Vrlo esto je naglaena kod nasilnika, ali i po initelja kaznenih djela ubojstva. Njihovo kriminalno ponaanje posljedica je uznemirenosti i razdra ljivosti. Emocionalno nestabilna djeca preosjetljiva su i sklona previe osobno interpretirati sve doga)aje oko sebe. Agresivnost je ona oznaka osobnosti koju susre$emo kod svih po initelja ubojstava, bilo maloljetnika bilo odraslih osoba. Bez agresivnosti nebi bilo ni ubojstva. Agresivno ponaanje znatno je u estalije me)u mladima koji su po inili kazneno djelo nego njihovim vrnjacima. Kad se agresivnost udru i s drugim oblicima sociopatolokog i psihopatolokog ponaanja, te s konzumiranjem alkohola i sredstava ovisnosti, znatno se pove$ava vjerojatnost izvrenja kaznenog djela. Specifi nost maloljetni kog kriminaliteta je i u njegovoj motivacii. Fenomenologija maloljetni kog kriminaliteta, odnosno vrste po injenog kaznenog djela i modaliteta njegovog izvrenja esto nisu odraz motivacijskih mehanizama. Vrlo esto se pod utjecajem obrambenog mehanizma racionalizacije, sekundarno na prihvatljiv na in za po initelja delikta i okolinu uspijevaju objasniti pravi razlozi koji su doveli do delikta. Festo su povezani sa specifi nim obilje jima dobi ( elja za avanturom, isticanjem, pripadanjem grupi, potreba za samopotvr)ivanjem i sl.).

4 Naj e$e se radi o multikauzalnom karakteru motivacije. Da su mnoga djela neplanirana ukazuje i injenica kako mladi nisu vodili ra una o prikrivanju sebe kao po initelja. Alkohol predstavlja zna ajan kriminogeni faktor u maloljetni kim ubojstvima, ali ne toliko velik kao kod odraslih. Prate$i broj osu)enih maloljetnih po initelja kaznenih djela ubojstava tijekom du eg vremenskog razdoblja (1962.-1999.) u Hrvatskoj, uz znatne oscilacije u pojedinim godinama, uo ava se da je on relativno konstantan. U pozadini svakog maloljetni kog ubojstva nalazimo vie ili manje naglaene faktore kao to su narueni obiteljski odnosi, psihi ke oznake dobi, osnovne crte osobnosti, naruen odnos s realitetom, naglaeni konstelacioni faktori, ponaanje rtve i motivaciju koja ve$im dijelom ide iz nesvjsenog nivoa. Jedinstven tip maloljetni kog ubojice ne postoji. Svako pojedino ubojstvo je jedinstven i neponovljiv osobni in. Slijede$i rad prikazao je Psihijatrijske aspekte asocijalnih osoba koje su po inile ubojstvo. Autori (Koludrovi$, Magerle, Marti$-Bio ina) pronali su specifi nu tipologiju po initelja: kod ubojstva s predumiljajem i ubojstva u afektu koja su po inile asocijalne li nosti, prona)ena je specifi na tipologija po initelja: - kod ubojstava s predumiljajem hladni shizotimi ni tip ubojice - kod ubojstva u afektu djelo se odvija kao reakcija kratkog spoja nije prona)eno postojanje specifi nog tipa rtve asocijalne osobe ubojstvo u afektu kod zadravih osoba u pravilu je posljedica kumulacije afekta

U istra ivanju Li nost alkoholi ara autori (Harkovi$ Palijan, Kova evi$) dobili su klasi an profil li nosti alkoholi ara istovjetan za osu)ene i hospitalizirane alkoholi are, koji posjeduju slijede$e karakteristike: sklonost uljepavanju slike o samom sebi (uz kontrolu iskazivanja socijalno nepo eljnih odgovora), opreznost, hipersenzibilnost, poteko$e u socijalnom komuniciranju, povienu napetost, zabrinutost za psihi ko i tjelesno zdravlje, slabiju prilago)enost, unutarnji konflikt, emocionalnu izolaciju, pad vitalne energije, sni en prag tolerancije na frustracije, netolerantnost i rigidnost. Osobine li nosti su op$enito zna ajan, ali ne i presudan initelj koji $e objasniti ho$e li alkoholi ar po initi kazneno djelo. Iz toga proizlazi da je kazneno djelo najvejrojatnije determinirano elementima situacije u kojoj se djelo ini. O pojmu moral insanity danas autori (Koludrovi$, Magerle) navode da je moral insanity termin koji se izgubio iz upotrebe, ne nalazi se niti u jednoj modernoj podjeli, ali se u klini koj praksi i sudskim ekspertizama katkad nailazi na nj. Taj oblik ponaanja ini jezgru pojma uro)eni zlo inac po Lombrozu, kao i pojam moralno ludilo (Prichard). Radi se o dubokom poreme$aju cjelokupnog psihi kog ivota koji je uvjetovan njegovom razvojnom i aktualnom ivotnom situacijom, a mo da i nekim nama jo nepoznatim nasljednim initeljima. Pojam moral insanity obuhva$a ove elemente: nemogu$nost uspostavljanja emotivnih odnosa s okolinom, odsutnost osje$aja krivnje, te nju za isticanjem, odsutnost intelektualnog deficita, viestruki polimorfni povrat, kaznena djela koja predstavljaju povredu vladaju$ih socijalno-eti kih normi, a izvedena su nasilni ki, agresivno. Angloameri ke koncepcije o poreme$ajima li nosti nazna eni pojam zamjenjuju pojmom sociopatia i s pojmom poreme$aj osobnosti iznose u Dijagnosti kom i statisti kom priru niku Ameti kog psihijatrijskog udru enja (DSM: III: R iz 1987. godine).

Drugi dio Zbornika pod naslovom Forenzi ko-psihijatrijski aspekti vjeta enja zapo inje radom o Maloljetnim po initeljima kaznenog djela ubojstva. Autori (Harkovi$ Palija, Kova evi$) navode da maloljetni delikventi prije svega ine imovinske delikte: kra)u, teku kra)u, provalu, razbojnitvo, razbojni ku kra)u, oduzimanje motornog vozila, prevaru, prikrivanje, djela povezana s opojnim sredstvima, a zatim slijede kaznena djela protiv ivota i tijela, teke tjelesne povrede, sudjelovanja u tu njavi, te ubojstva. Iako je relativno mali broj maloljetnika koji su po inili kazneno djelo ubojstva u cjelokupnoj populaciji, pa i u populaciji ubojica, ono izaziva znatnu pozornost drutvene javnosti i manjeg broja stru njaka koji se bave maloljetnicima. Me)u 901 osobom optu enom za kazneno djelo ubojstva od 1995. do 1999. godine bile su 33 maloljetne osobe (3,64%). U maloljetni kim ubojstvima u velikoj mjeri zastupljene su emocionalne nestabilne osobe koje brzo i lako gube kontrolu nad vlastitim ponaanjem i po inju djelovati emocionalno impulzivno i neadekvatno. Emocionalna nestabilnost jedan je od glavnih psiholokih faktora u maloljetni koj delikvenciji agresivnog tipa. Maloljetnici pokazuju impulzivno i agresivno, te moralno reducirano ponaanje. U poglavlju Vjeta enje maloljetnih ovisnika autor (Harkovi$ Palijan) nazna uje da analiza vjeta enja maloljetnika pokazuje u nekim svojim komponentama da maloljetne osobe koje su fizi ki zlostavljane, e$e ine kriminogene radnje vezane uz fizi ko zlostavljanje, a maloljetnici koji su psihi ki zlostavljani i znemarivani, e$e su na ovisni kom putu. U postupcima s maloljetnicima, pa tako i maloljetnim ovisnicima najva nija je hitnost postupka. Postupak ne mo e trajati mjesecima i godinama, a i zakonodavac je dao rok ne du i od 30 dana u procesuiranju maloljetnka. Osim to je potrebno voditi ra una o hitnosti, potrebno je izuzetno voditi ra una i o osobnosti maloljetne osobe, isto tako promiljati postoji li zdravi lan obitelji ili druga zdrava osoba koja bi mogla pozitivno utjecati na maloljetnika u suradnji sa stru njacima koji bi pomogli prevladavanju adolescentne krize sa zloupotrebom ovisnosti. Ukoliko okru enje maloljetnika nije sasvim negativno da bi ga trebalo izdvojiti, u svakom slu aju izvaninstitucionalni oblik tretmana je povoljniji od institucionalnih odgojnih mjera. Institucionalne odgojne mjere ili druge sankcije u provedbi slabo funkcioniraju ili neadekvatno su organizirane gra)evinski i financijski, pa i kadrovski te bi bilo po eljno da se uz dobre zakonske, zdravstvene i socijalno-odgojne metode ulo e napori u kvalitetnije formiranje institucija (bilo otvorenog, poluotvorenog ili zatvorenog tipa) za maloljetne prijestupnike. Sankcija nije svrha sama sebi, ve$ promjena ponaanja maloljetnika, pa ona mora voditi cilju da adolescentna kriza bude to uspjenije prevladana. U Nekim forenzi ko-psihijatrijskim problemima akutno napitog stanja i alkoholizma autor (Koludrovi$) govori o me)usobnom utjecaju akutne alkoholne intoksikacije, alkoholizma, li nosti po initelja i aktualne situacije. Komplicirano pijanstvo povla i umanjenu ubrojivost. Potrebna je analiza cjelokupne li nosti. Ukoliko se ustanove psihopatske crte, potreno je ispitati koliko su one utjecale na oblikovanje pijanstva. Patoloko pijanstvo povla i neubrojivost. Prilikom vjeta enja potrebno je: isklju iti postojanje trajne ili prolazne duevne bolesti i zaostajanje u durvnom razvoju, izvriti analizu cjelokupne li nosti po initelja, osobito analizirati relacije ponaanja po initelja kad je trijezan i kad je pijan, odrediti individualni na in reakcije na alkohol, analizirati utjecaj alkohola na motivaciju, odrediti oblik pijanstva: normalno, komplicirano ili patoloko.

6 U Psihijatrijskom prosu%ivanju utjecaja afekta na po initelje ubojstva autor (Koludrovi$) navodi da za bolje razumijevanje motivacije ubojstva veliko zna enje ima dinamika odnosa rtva-po initelj, tzv. vrijeme pred djelo i svojstva li nosti. Ubojstvo ovisi o stupnju poreme$aja svijesti u vrijeme djela i neposredno prije njega. Stoga se najve$a pozornost mora posvetiti analizi informacija koje govore o stanju svijesti neposredno prije djela i u tijeku djela. &edomorstvo (Kova , Kova evi$) se u naem jeziku upotrebljava za ubojstvo novoro)en eta za vrijeme ili neposredno poslije poroda, ime se ozna ava da dijete ubija osoba najpozvanija tititi ga njegova majka. Krivi ni zakon RH iz 1993. godine za edomorstvo ( l.36.) ka e: Majka koja lii ivota svoje dijete za vrijeme poro)aja ili neposedno poslije poro)aja, dok traje poreme$aj to ga je kod nje izazvao poro)aj, kaznit $e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Prema podacima Dr avnog zavoda za statistiku od 1990. do 2000. godine za kazneno djelo edomorstva prijavljeno je 76, optu eno je 52, a osu)eno je 37 ena. Dobna struktura pokazuje da edomorstvo sve vie postaje delikt starije populacije ena. U navedenom razdoblju edomorstvo nije po inila niti jedna maloljetnica. Od 36 osu)enih edomorki za koje imaju podatke, 16 ih je izme)u 30 i 39 godina, 4 su starije od 40 godina, 3 su izme)u 18 i 20 godina, 7 ih je od 21 do 24 godine, a 6 ih je od 25 do 29 godina starosti. Razli iti su motivi ubojstva djeteta: ubojstvo ne eljenog djeteta, zbog akutne psihoti nosti, altruisti ko ubojstvo, slu ajno ubojstvo, ubojstvo iz osvete prema suprugu. Fedomorstvo se mo e izvriti aktivno ili pasivno. Aktivno edomorstvo podrazumijeva aktivne radnje koje poduzima majka kako bi prouzro ila djetetovu smrt: davljenje, guenje, utapanje, bacanje u sme$e, u septi ku jamu, u staja$u ili teku$u vodu, smrzavanje, nanoenje razli itih ozljeda npr. tupim predmetom. Vrlo rijetko se koristi vatreno oru je, a specifi no sredstvo predstavlja pup ana vrpca bilo da se koristi kao sredstvo za davljenje ili se njenim nepodvezivanjem uzrokuje djetetova smrt zbog iskrvarenja. Pasivno edomorstvo podrazumijeva nepoduzimanje onih radnji koje majka treba u initi da bi djetetu omogu$ila pre ivljavanje: nepodvezivanje pup ane vrpce, neutopljavanje, nehranjenje, neosloba)anje dinih puteva kod vidljivog guenja. Fedomorstvo je posljedica kumuliranja frustracija. Na frustracije nastale u djetinjstvu i adolescenciji nadogra)uju se nove aktualne frustracije koje prilikom poroda izbijaju u eksplozivnoj formi potiskuju$i materinski motiv. Fedomorstvo na mah i pod pritiskom tekih okolnosti obi no spada u reakcije kratkog spoja do kojih dolazi u trenucima su ene svijesti. One u sebi nose naboj trenuta nog razrjeenja i ne vode ra una o posljedicama. Rodoskvrnu(e (Harkovi$ Palijan, Kova evi$, Kova ) uz pojam rodoskvrnu$e e$e se upotrebljava izraz incest, koji dolazi od latinske rije i incestus koja zna i ne ist, a ozna ava spolni odnos s bli im srodnikom. Od 1990. do 2000. godine zbog kaznenog djela rodoskvrnu$a prijavljeno je 27, optu eno 11, a osu)eno 9 osoba. Rodoskvrnu$e karakterizira dugotrajnost i izuzetno velika tamna brojka. Od svih kaznenih djela incest je najmanje slu beno prijavljen. Zbog te tamne brojke vrlo teko je znanstveno pratiti kretanje i promjene incesta sa sociolokog i psiholokog aspekta jer podaci na otkrivenim slu ajevima nisu odraz pravog stanja stvari. Incestuozne veze su samo jedan od simptoma razli itih poreme$aja koji ukazuju na disfunkciju obitelji. One mogu uklju iti samo jednu seksualnu vezu u obitelji ili ih mo e biti vie (multipli incest). Incest se dijeli na endogamni i egzogamni. Endogamni ili tzv. pravi incest ozna ava seksualnu vezu unutar jezgre obitelji, a odnosi se na odnose izme)u roditelja i djece, bra$e i sestara, te djedova i baka s unucima.

7 Egzogamni incest ozna ava seksualnu vezu u iroj obitelji npr. izme)u strica i ne$akinje ili izme)u nekrvnih srodnika u obitelji. Naj e$i oblik egzogamnog incesta je seksualna veza izme)u o uha i pok$erke koji pokazuje druga iju dinamiku odnosa od incesta otac-k$er. Opseg posljedica rodoskvrnu$a ovisi o: dobi rtve kad je incestuozna radnja prvi put u injena, o duljini zlostavljanja, na inu zlostavljanja, poreme$enim odnosima u obitelji. Silovanje (Molnar) vjerojatno nema mnogo oblika ljudskog ponaanja i pojava u ljudskom drutvu i civilizaciji koji tijekom povijesti i sadanjosti tako zaokupljaju pozornost javnosti kao silovanje. Prisutno u novinskim crnim kronikama, svakodnevnim razgovorima, stru nim publikacijama, sudskim dvoranama, knji evnim djelima i filmovima kao da je vrsto vezano za samo ovjekovo postojanje. Pa ipak, ini nam se da nije mnogo ili bar dovoljno napisano o prirodi i uzrocima ove pojave dok se vie tekstova mo e na$i o fenomenologiji i posljedicama, odnosno o onome to prolaze rtve ina. Stalna prisutnost te periodo an pad ili porast broja silovatelja i seksualnih delikata uop$e ini navedeno kazneno djelo postojanim predmetom interesa razli itih stru njaka: pravnika, kriminologa, sociologa, vikrimologa, endokrinologa, psihologa i psihijatara. I dok op$a psihijatrija svoju energiju usmjerava vie prema rtvi, forenzi ka psihijatrija te ite prebacuje na po initelja, kako radi dijagnostike eventualnog duevnog poreme$aja, tako i zbog ocjene njegove ubrojivosti o kojoj manje ili vie direktno ovisi izricanje kaznene mjere. S obzirom na vezanost motiva seksualnog delikta uz aberantni spolni nagon, seksualna krivi na djela se dijele na tzv. prava ili ista seksualna djela kod kojih motiv proistje e direktno iz nagona i na ona kod kojih to nije slu aj. Seksualni delikt mo e biti simptom shizofrene ili mani ne psihoze, a mo e se javiti kod duevno zaostalih osoba. Op$eniti je pristup da se ubojstvo procjenjuje u odnosu na osnovni psihi ki poreme$aj. Slu ajevi kod kojih je silovanje samo simptom rijetki su, a forenzi kopsihijatrijsko prosu)ivanje u takvim slu ajevima i ne predstavlja ve$u teko$u. U ve$ini slu ajeva po initelji seksualnih delikata su osobe s poreme$ajima osobnosti. Zadatak psihijatra kod tih slu ajeva je ispitati i koliko je mogu$e objasniti psihi ku strukturu seksualnog delikta s posebnim obzirom na kriminogenost delikta. Takav psihijatrijski pristup vrlo je va an ne samo zbog procjene ubrojivosti ve$ i zbog sagledavanja terapijskih mogu$nosti seksualno devijantnog ponaanja. Uz ispitivanje stalne nagonske anomalije te psihi ke strukture seksualnog delikventa potrebno je uvijek uzeti u obzir i prolazne situacijske okolnosti u kojima se dogodio seksualni delikt, kao npr. alkoholna stimulacija. Neki forenzi ko-psihijatrijski aspekti kockanja (Harkovi$ Palijan, Kova evi$, Kova , Koludrovi$) ukazuju na injenicu da je ovjek kroz povijest oduvijek koristio kocku kao oblik rekreacije. Sudjelovanje u kockanju nije obvezno i mo e se izbje$i, stoga ono podrazumijeva aktivno uklju ivanje ija motivacija nije univerzalna, esto je nepovezana s ulo enom imovinom i proizlazi iz razli itih psiholokih potreba. Na kraju 20.og stolje$a pod pojmom kockanja smatramo skup razli itih oblika ponaanja i aktivnosti. Kockanje je svojim ekonomskim, pravnim, sociolokim, kriminolokim, psiholokim i psihijatrijskim obilje jima u posljednja dva desetlje$a privuklo pozornost brojnih istra ivanja, ali je i ostavilo brojne nedoumice. Na osnovu karakteristika ponaanja, stavova, motivacije, uklju enosti ega, vjetine, praznovjerja i drutvenih reakcija razlikujemo slijede$e tipove kockara: drutveni (socijalni) kockar, ozbiljni drutveni kockar, problem kockar, patoloki kockar, profesionalni kockar i kriminalni (varalica) kockar. Dijagnoza patolokog kockara ne umanjuje zakonsku odgovornost, ali je imbenik koji treba uzeti u obzir kod odmjeravanja kazne. Ubrojivost kockara mo e se kretati na kontinuumu od ubrojivosti do neubrojivosti preko smanjene ubrojivosti koja mo e biti u znatnoj ili neznatnoj mjeri, ovisno o svakoj pojedina noj situaciji

8 uzimaju$i u obzir karakteristike osobnosti kockara, prisutnost te ih duevnih smetnji, prisutnost zloupotrebe sredstava ovisnosti, te uklju uju$i faktore situacije u kojoj je djelo po injeno. Ve$inu kaznenih djela kockari ine neposredno da bi mogli nastaviti svoju aktivnost kockanja. Vjeta enje osoba koje podme(u po)are (Kova evi$, Kova ) podmetanje po ara vrlo je ozbiljno kazneno djelo zbog metarijalne tete koju nanosi te zbog toga to potencijalno mo e izazvati i ljudske rtve. Za razliku od drugih kaznenih djela podmetanje po ara zahtijeva vrlo malo specifi nih znanja, vjetina ili spretnosti, a kao sredstvo izvrenja upotrebljavaju se lako dostupne stvari. Samo djelo karakterizira individualnost po initelja. Podmetanje po ara mo e biti motivirano materijalnom dobiti (npr. od osiguravaju$eg drutva), kao izraz drutvenopoliti kih ideologija i sabota a, kao prikrivanje kaznene odgovornosti (npr. da bi se unitili tragovi zlo ina), kao izraz bijesa ili osvete, kao odgovor na sumanutost ili halucinacije, kao rezultat ote$ene sposobnosti prosudbe. Potpaljivanje mo e biti sredstvo iskazivanja teko$a, ali i pokuaja rjeavanja problema. Potpaljiva i su u 90% mukarci, a ene u 10%. Maloljetnici su zastupljeni od 10% do 15%. Paljenje kao poziv za pomo$ naj e$e se javlja kod osoba koje skre$u na sebe pozornost nakon akutnih kriza u ivotu ili razli itih gubitaka odnosno separacije. U forenzi ko-psihijatrijskom tretmanu osoba kojima je izre ena sigurnosna mjera zbog potpaljivanja pojavljuju se neke specifi nosti. Kod njih je izra ena slaba motivacija za lije enjem, karakterizira ih nedostatak uvida u kazneno djelo, esto pori u kazneno djelo i/ili neprihva$aju odgovornost za nj. Takve osobe su rezistentne na lije enje. Njihova pasivnost predstavlja teko$u u terapijskom radu, prvenstveno psihodinamskom pristupu. Autori (Magerle, Koludrovi$, Kova , Kreo) rada Vjeta enje osoba oboljelih od posttraumatskog stresnog poreme(aja u odtetnom pravu navode nu nost to boljeg upoznavanja emocionalnog stanja ote$enika, detaljnog prou avanja njegovog ivotnog puta, identificiranja primarnih iskustava koja su dovela do smanjenja tolerancije na stres tako dobro da ih mo e razlu iti od sekunadrne dobiti, simulacije i sve to detaljno i jasno obrazlo iti na na in da to sud razumije. Pri Psihijatrijskim aspektima vjeta enja pretrpljenih duevnih boli i poja anih psihi kih napora (Magerle, Koludrovi$) dolo je do pozitivnih pomaka jer se ovjek kona no shva$a kao cjelovito bi$e sa svojim tjelesnim, psihi kim i duhovnim obilje jima. Da bi se postigla ujedna enost pri procjeni kvaliteta i kvantiteta negativnih emocija potrebno je uzeti u obzir subjektivne opise ote$enika, objektivne tjelesne manifestacije emocija koje se javljaju kao popratne pojave (ukoliko postoje), odrediti utjecaj na ostale psihi ke funkcije u odnosu na aktualnu situaciju. Kod procjene stupnja i opsega duevnih boli i njihovog utjecaja na op$u ivotnu sposobnost, prije svega je potrebno odijeliti op$u ivotnu sposobnost od radne sposobnosti. Kod procjene ote$enja op$e ivotne sposobnosti tj. duevnih boli procjenjuje se koliko osoba trpi jer ne mo e obavljati svoje uobi ajene aktivnosti radi nastale tete i koliko poja anih psihi kih napora (volje) mora ulagati da to otkloni. Potrebno je sagledati takvu osobu u svim aspektima njenog ivota, dobro upoznati njen obiteljski i socijalni milje. Potrebno je utvrditi njene navike, stavove, interese, hobije, a ako ih ima utvrditi koliko je ometena u njihovom zadovoljavanju i koliko psihi ke energije (volje) ula e da to otkloni.

9 Psihijatrijski problemi kod vjeta enja oporuka i ugovora o do)ivotnom i dosmrtnom uzdr)avanju kod starijih osoba (Magerle, Harkovi$ Palijan, Petkovi$, Koludrovi$) procjena sposobnosti za rasu)ivanjem kod vjeta enja oporuka zahtjeva cjelovitu klini ku procjenu potkrepljenu s izjavama svjedoka i medicinskom dokumentacijom. Da bi se oborila oporuka potrebno je da psihijatar-vjetak utvrdi kako sposobnost za rasu)ivanje nije postojala tempore acta. Potrebno je opisati svaki postoje$i simptom. Tre$i dio Zbornika pod naslovom Tretman forenzi kih pacijenata zapo inje prikazom Farmakoterapije (Molnar). Psihofarmakoterapija je samo jedan od kamen i$a u mozaiku terapijskih postupaka koji se primjenjuju u lije enju psihijatrijskih bolesnika. Obi ava se re$i da ona djelovanjem na sumanute ideje, halucinacije, depresivne akte, anksioznost i teke simptome uop$e ini pacijenta podlo nijim i spremnijim za prihva$anje ostalih oblika lije enja. Dobar pristup pacijentu i uspostavljanje kvalitetnog transfera olakavaju njegovo prihva$anje psihofarmakoterapije i kasniju suradljivost u terapijskom procesu. Ako se pri ruci ima dovoljan izbor lijekova kojima se mogu pogoditi ciljani simtomi i sa uvati pacijenta od nepotrebnih i mu nih popratnih pojava, ta suradnja trajat $e du e i ishod lije enja bit $e bolji. Stvarnost forenzi kih pacijenata je da du e ostaju u bolnici od ostale populacije bolesnika s istovrsnim dijagnozama. Dugotrajan boravak u bolnici uzrokuje hospitalizam to uz socijalne imbenike ote ava njihovu resocijalizaciju. Razvitak i neke specifi nosti grupnog psihoterapijskog tretmana na forenzi nim odjelima (Magerle) upu$uje nas na to da grupa forenzi kim pacijentima omogu$uje do ivljavanje grupnog iskustva koje pridonosi pove$anju kapaciteta ega za toleranciju frustracija bez pojave dezintegracije i izbijanja ubila ke agresije. Kod forenzi kih pacijenata susre$emo se s destrukcijom koja je prela s rije i na djelo. Oni su destrukciju iskazali na najte i mogu$i na in ubojstvom. Destrukcija je jedan od na ina komunikacije, a komunikacija kod psihoti nih pacijenata blokirana je u dva smjera: blokada vlastite komunikacije (razumijevanja vlastitih potreba) i blokada komuniciranja s drugima. U grupi s homicidnim psihoti nim bolesnicima terapeut nastoji uspostaviti komunikaciju s destruktivnim i u initi ga prepoznatljivim i razumljivijim za bolesnika, jer terapijska grupa mo e izdr ati destruktivnu agresiju bolje nego individualna analiti ka situacija. Nadalje autor isti e svoje iskustvo za vrijeme Domovinskog rata kad je bio prisutan nedostatak lijkova i porast pogoranja osnovne bolesti. Broj pogoranja kod bolesnika na forenzi kim odjelima koji su istovremeno bili i u grupnom tretmanu bio je znatno manji nego kod bolesnika koji nisu bili uklju eni u grupni psihoterapijski tretman. Istovremeno kod bolesnika uklju enih u grupni psihoterapijski tretman unato pogoranju bolesti nije uo eno izbijanje agresije. Kod ostalih bolesnika pogoranje bolesti popra$eno je agresivno-destruktivnim ispadima koji su bili opisani kod po injenja kaznenog djela. Autori (Harkovi$ Palijan, Petkovi$, Mlakar, Trojanovi$) rada Radno-okupacijska terapija kao faza resocijalizacije i rehabilitacije forenzi kih bolesnika navode da je cilj takve terapije u najve$oj mogu$oj mjeri izbjegavanje pojave hospitalizma. Nastoji se djelovati na fizi koj, mentalnoj, socijalnoj i profesionalnoj pripremi bolesnika za to je mogu$e kompletniji ivot i to normalniji socijalni kontakt, vode$i ra una da bolesnik na najbolji mogu$i na in koristi svoje preostale sposobnosti. Radno-okupacijska terapija zna ajan je imbenik u lije enju psihijatrijskog bolesnika jer ima ulogu roditelja i odgajatelja. Tijekom lije enja, resocijalizacije i rehabilitacije vra$aju se stare i stje u nove sposobnosti kod bolesnika, osposobljava ga se za nove djelatnosti i profesionalno ga se orijentira. Na poslovima izvan ustanove bolesnik stvara nove kontakte, stje e samopouzdanje, materijalnu neovisnost, socijalizira se i resocijalizira.

10 Slijedi prikaz rada o Specifi nostima forenzi kog tretmana paranoidnih bolesnika s homicidalnim tendencijama (Magerle, Koludrovi$) specifi na va nost socioterapijskog tretmana ne sastoji se samo u uklanjanju socijalne deprivacije u fazi remisije, to je dijelom posljedica bolesti, a dijelom i dugog boravka u specifi nim izoliranim uvjetima, nego se takvim tretmanom zna ajno utje e i na sam bolesni proces: poma e se bolesnicima da izgrade pravilan stav prema ivotu, smanje autizam, a samim tim olakana je i socijalna prilagodba li nosti. Osobitosti u radu s forenzi kim bolesnicima o ituju se u pra$enju ponaanja bolesnika i reakcija okoline za vrijeme probno-terapijskih dopusta koje bolesnik provodi u krugu svoje obitelji. U pravilu je reakcija okoline zna ajnija to je bolesnik nastanjen u manjoj sredini. Procjena opasnog ponaanja homicidalnih shizofrenih bolesnika prilikom otpusta iz bolnice (Magerle, Koludrovi$) rtve psihoti nih ubojica uglavnom su supru nici, ro)aci i bliske im osobe. Mla)a dob i predeliktni odnosi sa rtvom zajedni ke su oznake svih ubojica, bili oni duevno bolesni ili ne. Motivacija zlo ina obi no je u kombinaciji bolesnog (paranoidnosti, prisile, simboli nosti ina), ali i zdravog. Bolesno prete e, ali i kod najbolesnijih uvijek se nalazi udio zdravih motiva. Ubojstva shizofrenih bolesnika mogu se samo dijelom objasniti njihovom psihopatologijom. Vrlo zna ajnu ulogu imaju premorbidne psihopatske crte li nosti shizofrenih ubojica, osobito antisocijalnost i agresivnost. Od bolesnih svojstava osobito homicidalnim smatraju se anksioznost, zapovjedne halucinacije i ideje ljubomore. Najve$i homicidalni naboj ima paranoidnost, odnosno ideje proganjanja koje su naro ito opasne u kombinaciji s idejama veli ine. Ne postoje objektivni kriteriji koji bi se mogli koristiti za procjenu redukcije opasnosti i kriminoloku prognozu. Izgelda da je jedino pa ljivo proveden sveobuhvatan tretman, kad je postignuta dobra klini ka remisija i kad su ispunjeni svi socijalni kriteriji, jedini pokazatelj za otpust s lije enja. Ne treba vie od toga ni tra iti. Fetvrti dio Zbornika su Posteri i plakati. Prikazan je plakat kojim su autori Harkovi$ Palijan i Magerle sudjelovale na Fetrnaestom me)unarodnom kongresu grupne psihoterapije u Jeruzalemu. Slijedi nekoliko fotografskih prikaza radno-okupacijskih terapija forenzi kih bolesnika u NPB Dr. Ivan Barbot u Popova i. Posebna vrijednost ovog Zbornika je u velikom broju prikaza primjera iz prakse koji itatelju daju potpuniji uvid u razne vidove probmelatike forenzi ke psihijatrije. Zbornik radova Iz forenzi ke psihijatrije autora Tije Hrkovi$ Palijan i Dra ena Kova evi$ zna ajan je doprinos u spoznavanju nu ne potrebe za ravojem interdisciplinarnosti u radu sa forenzi kim pacijentima, te boljoj povezanosti stru njaka s podru ja zdravstva, pravosu)a i policije, socijalne skrbi, te lokalne zajednice, kao i ire drutvene zajednice uop$e. Daa Poredo