SLAVKO MIHALI(1928.) roen je u Karlovcu, sin je knjievnika Stjepana Mihalia.

Radio je kao
novinar, sredinja je pjesnika osobnost krugovake generacije. e prvi! "birka!a #Komorna muzika, 1954., Pu u n!"o# o$an$!, 195%., Po&! ak za'ora(a, 195).$ predstavlja se kao i"ra"ito intelektualni pjesnik. Re%leksivnost je te!eljna odlika njegova doivljaja svijeta, a kon%liktne situacije raaju se i" osjeaja straha, bespo!onosti, spo"naje da se ne !oe oduprijeti vlastitoj sudbini. Sve to jae je naglaeno u sljedei! "birka!a #*ar!+,$i(o "ro-on# (o, .o/i0n$a /o'a, Po#,$!/n$a (!&!ra, K,o"ka za u#"om!n!, 1i2! ,oma&!, I#korak$. Kljuni !otivi njegove poe"ije su sa!oa, naputenost i odbaenost, rasap, ugroenost i pora". &rugi! rijei!a, eg"istencijalno pjesnitvo. 'oe"ija i!a uinak oneobiavanja i "auivanja. (o je u"budljivi govor, a i"ra" je ekono!ian. Slike su konkreti"acije ideja i vrlo su asocijativne.

PRIBLIAVANJE OLUJE. 'jesnik pove"uje voljenu enu i sebe s dolasko! oluje na selu. )" pjes!e progovara dra!a dvoje ljudi koji su usa!ljeni #iako su "ajedno$ i u tiini svog tjeskobnog postojanja slute dola"ak oluje koja, u pravilu, poraava ovjeka, donosi su"e "bog unitenog bogatstva #!aterijalnog i duhovnog$. *n traga "a po!oi i ko!unikacijo! i ta je potraga sveta. +a kraju, on prevladava strah i be" osvrtanja kree u novo suoenje sa ivoto!. MAJSTORE, UGASI SVIJEU. 'jes!a govori o odnosu u!jetnika i vlasti, vre!ena u koje! ivi i stvara. re!ena su uglavno! bila nesklona u!jetnici!a, jer je u!jetnik po svojoj vokaciji, unutranje! glasu, duan rei istinu o sebi i sve!u ono!e to se dogaa oko njega, a istine !ogu biti bolne "a one o koji!a se govori. Stoga takve treba sprijeiti, ukloniti, udaljiti. (o je posebno dola"ilo do i"raaja u totalitarni! rei!i!a, sustavi!a ko!unistikog tipa. *vu pjes!u !oe!o shvatiti ako shvati!o o koje! vre!enu Mihali govori #Dola su teka vremena i nikome se nita ne oprata$. (o su vre!ena na ovi! prostori!a poslije )). svjetskog rata, vrije!e diktata u!jetnosti i u!jetnici!a, vrije!e straha. )stinski u!jetnik ne s!ije nita preutjeti. , ))). stro%i Mihali je svjestan da je potreba "a stvaranje! jaa od bilo ega - stege, prisile, diktata. .er, ivot nije ivot ako se ovjek ne !oe iska"ati. +o, treba pripa"iti o e!u pisati i kako pisati, da "bog svojih rijei ne i"gubi glavu. Savjetuje da je recept kako ivjeti i stvarati - navui !asku #krinku$ kao to to rade klauni. *ni "naju kako se ovjek !oe i"vui - smiju se kad im pla razara lice, a plau kad im se smije . Sa!o pretvaranje! se !oe opstati u teki!, olovni! i !uni! vre!eni!a. .edna osobina Mihalieve poe"ije je obraanje u )). licu !noine, a u ovoj pjes!i u )). licu jednine. Slijedi tradiciju slobodnog stiha. +jegovu poe"iju !oe!o shvatiti kao pole!iku u kojoj je pjesnik neravnopravan. +jegovu poe"iju treba itati u povijesno! kontekstu.
Mi2a,i3!(i "o-,!/i na "!r#"!k i(! &o($!ka #u 4rni, no i"ak $! o n!ka (r# a !-zi# !n4i$a,i# i&ko2umanizma 5 #2(a3an$! /a una o& n!/(o#mi#,!no$ i n!iz'$!+no$ "ro"a# i, ko$a za &o($!ka ,!+i u #mr i, i"ak ,$u/#ki +i(o ima #mi#ao u 2ra'ro# i, ko$om &o($!k "ri2(a3a u($! ! #(o- "o# o$an$a.

IVA6 SLAM6I.(1978.92881.) i" Metkovia, bio je pjesnik, pro"aik, knjievni teoretiar i prevoditelj.
Radio je kao predava na !nogi! slavistiki! katedra!a u /uropi i 0!erici. 'rvu "birku pjesa!a A,!$a "o#,i$! #(!&ano# i objavio je 1234. *stale "birke su !u O/ron, 6aron#ka #i!# a, Mono-ra:i$a, Lim', Ana,!4 a, *ron a, ;!,a i(no nao"ako, "birke pripovijedaka 6!"ri$a !,$, Po(ra nik # M$!#!4a i ro!an <o,$a "o,o(i4a 2ra'ro# i #pro"a u traperica!a$. Kritika ga je na"vala poeta ludens. Sla!nig svoj odnos pre!a ivotu i poe"iji ispituje pri!arno na eksperi!entu istraivanja !ogunosti je"ika na ko!e se i"raava, nerijetko na igri rijei. /le!enti svih po"natih hrvatskih dijalekata, atrovakog govora, slenga, narodne poe"iji i intelektualnog i"ra"a, i"!ijeani u Sla!nigovi! stihovi!a, reali"iraju se kao stilski !o"aik, jo vie kao od!ak od bilo kakvih poetolokih "akona #ludi"a!$. e u novelistici, a isto i u ro!anu, Sla!nig iska"uje dosta naglaen ironino5sarkastian stav pre!a ivotu. Rije je o stavu obrane, pasivi"acije, ne!oi da se suprotstavi bilo e!u. Ra u!an u !a" # $ol%a polo&'(a )*a$*ost', kako kae na kraju svog ro!ana. 6ilj tog ro!ana nije poruka, ve je"ino5stilska igra, avantura rijei. Sla!nig je autor i knjiga i" povijesti i teorije knjievnosti - S($! #ka kn$i+!(no# za"a/no- kru-a, 19)7., Hr(a #ka (!r#i:ika4i$a, 1981., S!/am "ri# u"a "$!#mi, 198%., itd.

UBILI SU GA +IGLAMA. , poetni! stihovi!a postavlja se "agonetka, jer se ne "na koga je tko ubio #Sla!nig se dri naela da itatelju ne valja sve otkriti$5 Radnja na! je jasna, ali nje"ina rtva nije. 'jesnik nije ni nagovijestio bit svog gadljivog "graanja i nei"reenog prosvjeda, nei"raene suuti pre!a rtvi i pritajene !rnje pre!a surovi! ubojica!a. *n je ne!oni svjedok "la. +e "na!o ni tko je ubio ni tko je ubijen, ali "na!o kako - cigla!a. &akle, pri!itivno i okrutno. Rijei su u pjes!i glagoli ili "a!jenice, a i!enice su "losutne #"id, kosti, igle, jelen, !rlja, prigla, repi$. Rije je o guteru #u$'l' su ,a pod 'do!$. )dejna te"a pjes!e je gro"niavo nastojanje ranjene ljudske ivotinje da bar !alo produi ivot bjeei od s!rti u neki !rani "akutak vlastite eg"istencije.