M.C.

Nehajev: Bijeg

Milutin Cihlar Nehajev rodio se 1880. godine u Senju, kao pripadnik jedne od doseljenikih obitelji. Afir iraju!i se jo" kro# ladost kao #naajan intelektuala$ u brojni polji a #nanosti i u jetnosti, Nehajev se proslavio kao knji%evnik ostavljaju!i #a sobo &0'godi"nji opus. ( danas ostaje #apa !en kao jedan od vrhunskih predstavnika hrvatske oderne i kao pisa$ )*ijega+, najboljeg ro ana tog ra#doblja, po#natog po svoji iskriavi opisi a i krajnje defabularnoj radnji. )*ijeg+ je ro an i# takore!i srednjeg ra#doblja Nehajevog stvarala"tva, napisan 1,0,.godine. -ipian je pri jer oderne pro#e jer ne a fabule ni #apleta, radnja se odvija unutar lika, u ovo sluaju ladog intelektual$a .ure Andrija"evi!a. /ro# ispreplitanje nekoliko pripovijedakih naina, Nehajev opisuje stanja njegove svijesti, njegova ra# i"ljanja i doslovno stvara ro an lika i nasljednika, oderni#iranu linost poj a suvi"nog ovjeka. .uro je nadaren, ali prepasivan, negativan lik koji se ne o%e prilagoditi dru"tvu. 0a svoje nesre!e na neki nain krivi svoju sudbinu, a ne svoje postupke i rje"enje pronala#i u alkoholu #a kojeg je s atrao da sve opija i o a ljuje, spa"ava od briga okrutne stvarnosti. -o je bio njegov nea bi$io#ni bijeg. 1vaj ulo ak s je"ten je u ra#doblje .urina %ivota nakon "to je dobio na je"tenje suplenta u senjskoj gi na#iji i osi "to je dobio #abranu 2erine ajke da joj pi"e, sada je i fi#iki bio prilino udaljen od nje. 3la!a u je bila ni"tavna, sa gi na#ijski profesori a, i#u#ev 4ukaevskog, 5raara i 6aji!a, nije bio u dobri odnosi a, nije se ogao prilagoditi dosadnoj, jednolinoj alogra7an"tini provin$ijskog Senja'sve su to bili ra#lo#i #bog kojih se sve vi"e distan$irao od #aruni$e 2ere. ( dalje ju je volio, ali osje!ao se anje vrijedni i sve vi"e je shva!ao prije#ir njenih roditelja, posebno ajke, i njihovu potrebu #a skrivanje #aruka. )3ri#ori njihove ljubavi prepletali su se s doj ovi a sada"njeg, osa ljenog, dosadnog, bes islenog njegova %ivota'i svaki as jadniji i#la#io u je pred oi be#nadni polo%aj u koje je sad.+ 5ledaju!i njegove osje!aje pre a 2eri koja je bila druga ljubav u njegovo %ivotu, a prvenstveno se ba#iraju!i na njegovoj hipersen#ibilnosti, nije te"ko #akljuiti ra#loge takvih osje!aja kao "to su pri jeri$e bili njeni inteligentni, pro i"ljeni stavovi i ra#u ijevanje njegovih, njena strpljivost, dobar polo%aj u dru"tvu, po"tovanje s koji u se odnosila...No #ahvaljuju!i njegovo bijegu, bolje reeno nepoku"avanju popravljanja %ivota, on je i nju i#gubio. *ijeg od neega nikada nije najbolje, pa ak ni najjednostavnije rje"enje, koliko se god to nekad o%da inilo. .uro je htio pobje!i od sa og %ivota, po o!u alkohola i#brisati sve ono "to ga je uni"tavalo do te grani$e da u je pijanstvo postalo fi#iko potrebo . A tada, kada u# sebe vi"e nije i ao nikoga i niega, vratilo u se i sve ono od ega je tako neskru"eno pobjegao. 2era je po"la #a drugoga, dobio je otka# na poslu, nije bilo nikakve "anse da #avr"i ispite,

postao je propali$a. 3ovlae!i se #a beskrupulo#no filo#ofijo 8riedri$ha Niets#$hea, pronala#i jedino rje"enje u sa oubojstvu. /ada ve! nije uspio pobje!i od %ivota, o%e ga bar #avr"iti. 3osljednju %elju "alje svo prijatelju -o"i kao #a olbu da u pokopa tijelo. No, ono nikada nije bilo prona7eno, bura ga je odnijela. Strahovita senjska bura koja je ljude tjerala s uli$a, a propale ljude pri ala u u#bibane, orske valove i sa svi njihovi proble i a #auvijek odnosila negdje daleko. /raj prie ili u ovo sluaju kraj anali#e jednoga djela ini se najlak"o stavko . No u nekoliko rijei objasniti bit $jelokupnog djela nije uvijek jednostavno. /akav je ovjek uistinu bio .uro Andrija"evi!'intelektuala$ iju su slobodu i isli slo ile ograniavaju!e spone dru"tva ili re#igna$ija slaba"ne propali$e koji se nije ogao sna!i u tada tipini situa$ija a9 Mo%e li se stvarna si bolika bijega svesti sa o na fiktivno i$anje od proble a, a ustvari sa o produbljivanje njihove biti i te%ine i njihov konani povratak u )krivo + trenutku9 -e"ko je #au#eti potpunu objektivnost u odgovaranju na ta pitanja, ali sa nekakve distan$e, oj #akljuak je da unato ogranienji a,te"ko!a a ili nor a a postavljeni a u svako dru"tvu, na" %ivot o%e biti onoliko ko pli$iran, onoliko tu%an ili ak onoliko #ani ljiv koliko u i to dopusti o da bude. .uro je ogao pro ijeniti svoj %ivot, ali je bio previ"e nea bi$io#an, previ"e je vjerovao kako je %rtva i u oji isli a to ga ini re#ignirani negativ$e .