1

UVOD

Alkoholizam je bolest od koje pati i pojedinac i drutvo, bolest na koju ne obraamo
dovoljno panje, mada je njena rasprostranjenost i tetnost veoma znaajna. Prema podacima
Svetske zdravstvene organizacije (SZO) alkoholizam je trea bolest po uestalosti u svijetu,
odmah poslije kardio-vaskularnih (bolesti srca i krvnih sudova) koje su na prvom mjestu i
malignih bolesti (razni oblici raka) koji su na drugom mjestu.
tetno dejstvo alkohola na oveji organizam i problemi koji proizilaze iz konzumacije
alkohola poznati su iz davnina. Spartanci su pre 300 godina kanjavali pijance odsecanjem
nogu. Mona Rimska drava je zakonom zabranjivala mlaima od 30 godina da piju alkohol.
Na slavni Car Duan je u svom Zakoniku tano odredio kazne pijancima u zavisnosti od
"belaja" koji su napravili. O pijanstvu kao bolesnoj pojavi pisalo se i u najdrevnijim zapisima
daleko prije Hipokrata. Prve definicije o patologiji pijanstva i njegovim psihopatolokim
dejstvima nalaze se jo u Aristotelovim zapisima.
Zadovoljavajue definicije o alkoholizmu nema, a prihvatljivijeg objanjenja jo manje.
Definicija alkoholicara Svetske zdravstvene organizacije glasi:

ALKOHOLIAREM SE SMATRA OSOBA KOJA DUE I PREKOMjERNO
KONZUMIRA ALKOHOLNA PIA, KOD KOJE SE RAZVILA ZAVISNOST OD
ALKOHOLA I KOD KOJE JE DOLO DO OTEENJA DUEVNOG I TjELESNOG
ZDRAVLJA KAO I RAZUMNOG STANJA. U POJAM ALKOHOLIARA UKLJUUJE SE I
OSOBA KOJA POKAZUJE POETKE POREMEAJA U TOM SMISLU.
Na sl. br. 1. je prikazan alkohliar:



Sl. br. 1. Alkoholiar
1

2
1.FAZE ALKOHOLIZMA


1.1.Razvoj alkoholizma

Razvoj alkoholizma prolazi kroz odreene faze, koje imaju svoje karakteristine znake
koji odreuju fazu. Meutim, neki put nije mogue odrediti jasnu granicu izmeu pojedinih
faza, niti prisutnost svih simptoma u nekoj fazi. To ne znai da dotinih simptoma nee biti u
toj fazi tokom daljeg razvoja bolesti.
Faza umjerenog pijenja
Svi ljudi koji piju alkohol su u riziku da jednog dana postanu alkoholiari. Da li e se to
desiti i kada, ne moe se odrediti, ali rizik postoji.
Trening faza
Ni ova faza se ne smatra fazom zavisnosti. To je u stvari jedan prelaz izmeu faze
umjerenog pijenja i zavisnosti. Osoba i dalje pije umjereno, ali joj se dogodi da se povremeno
napije u nekoj situaciji.
Ove dve navedene faze ne zahtijevaju struno-medicinsku pomo, ali treba poveati
opreznost to se pijenja alkohola tie.
Pretoksikomanska (predzavisna) faza
Glavna odlika ove faze su poveanje tolerancije i psihika zavisnost. Poveanje
tolerancije je pojava da alkoholiar moe da "podnese" veu koliinu alkohola nego ranije.
Ova pojava se obino razvija postepeno, tako da alkoholiari "privikavaju" organizam na sve
vee i vee koliine alkohola. Alkoholiar sa razvijenom povienom tolerancijom, subjektivno,
nema oseaj pijanstva ni kada popije vee koliine alkohola. To ipak ne znai da nije pijan.
Njegove psihofizike sposobnosti su sigurno smanjene.
Psihika zavisnost
Trajna psiholoka zavisnost ili "oslanjanje" na efekat alkohola je potreba alkoholiara
radi "olakanja" fizikih ili emocionalnih bolova. Takoe, alkohol moe koristiti za ublaavanje
napetosti, neizvjesnosti, strepnje, straha, uopteno reeno - anksioznosti. Umirujue dejstvo
alkohola moe da se postigne i tabletama za umirenje.
Psihika zavisnost predstavlja i ukljuivanje alkohola u razne aktivnosti kao neizbjean
element. Naprosto osoba osjea nekompletnost nekog dogaaja ili aktivnosti bez alkoholola.


Toksikomanska (zavisna) faza
Ovo je faza kompletne zavisnosti od alkohola. Nju karakteriu etiri znaka. Ako osoba
ima prisutan samo jedan od ovih znakova svrstava se u ovu fazu:

3
Prvi znak je gubitak kontrole (fenomen prve ae). To je jedan od najsigurnijih
znakova toksikomanske zavisnosti. Zapoeto pijenje ne moe se zaustaviti, to jest, alkoholiar
nastavlja da pije do potpunog opijanja. Jedna od bitnih karakteristika ovog fenomena je
njegova nepovratnost.. Alkoholiar je doivotno izgubio sposobnost umjerenog konzumiranja.
ak i posle vie godina apstinencije ovaj fenomen se odrava.
Drugi znak je alkoholna amnezija ("prekid filma"). Predstavlja pojavu gubitka
sjeanja za pojedine sadraje iz perioda pijanstva. Najee to nesjeanje moe da se odnosi na
kompletne dogaaje, postupke ili na pojedine djelove. Ponekad se javlja naknadno prisjeanje
koje nastaje spontano ili podstaknuto podsjeanjem od strane oevidaca problema koje je
alkoholiar napravio u pijanom stanju. Ova pojava je esto vrlo neprijatna za osobu jer izaziva
napetost, strah i griu savesti. Postoje dvije vrste alkoholne amnezije: benigna i maligna.
Benigna alkoholna amnezija predstavlja akutnu intoksikaciju (trovanje) alkoholom. Ona
se esto javlja kod nealkoholiara, obino adolescenata i predstavlja specifino reagovanje
linosti na alkohol. Najbolji primjer za to je opijanje na srednjokolskim ekskurzijama,
maturskim proslavama. Ponavljana alkoholna amnezija je predznak poetne alkoholne
zavisnosti.
Maligna alkoholna amnezija je znak poodmakle faze zavisnosti. Obino se vie puta
javljala. Smatra se da predstavlja odraz poetnih ili poodmaklih oteenja u mozgu, zavisno od
uestalosti javljanja.
Trei znak je nemogunost apstinencije. Alkoholiar se ponaa po devizi "ni jedan
dan bez pia". Obino piju po sistemu dolivanja, to znai da im je potrebna stalna
koncetracija alkohola u krvi da bi mogli da funkcioniu. Prekidanje pijenja dovodi do
apstinencijalne (uzdravajue) krize. Kompletna preokupacija alkoholiara vezana je za
alkohol, zbog toga alkoholiar poinje da stvara zalihe alkohola, javlja se jutarnje
konzumiranje.
etvrti znak je pad tolerancije. Najee se javlja u kasnijim fazama bolesti. Ovaj
kardinalni znak toksikomanske zavisnosti nadovezuje se na prethodne znake bolesti.
Alkoholiar nije vie u mogunosti da pije vee koliine, ve mu je dovoljno jedna do dve
aice da se napije. Oteenje organizma alkoholiara je veoma izraeno, naroito jetre i
mozga, tako da nove koliine alkohola samo pogoravaju ve postojee teko stanje. Pad
tolerancije predstavlja prisilnu odbranu organizma od vee koliine alkohola. I kod ovog znaka
prisutna je nepovratnost.
Na sl. br. 2. prikazana je zdrava jetra, kao i jetra nekog tekog alkoholiara.



Sl. br. 2. Zdrava jetra i ciroza jetre usled alkohola

4
1.2.Fizika zavisnost


Ovo je fenomen koji se javlja iskljuivo u toksikomanskoj fazi alkoholizma. Fizika
zavisnost javlja se posle prestanka korienja uglavnom tri grupe depresantnih supstanci
(alkohol, barbiturati i morfin) i potpuno je nezavisna od psihikog stanja organizma.
Alkoholozi vie vole da fiziku zavisnost zamjene terminima apstinencijalna kriza ili
apstinencijalni sindrom. Utvreno je da znaci ove krize nastaju zbog opadanja nivoa alkohola
u mozgu, a ne od nivoa alkohola u krvi.
U blaoj formi javlja se podrhtavanje prstiju, malaksalost i razdraljivost. Teu formu
karakterie podrhtavanje cijelog tijela, pojaano znojenje, gubitak apetita, povieni krvni
pritisak, srane smetnje, razdraljivost koju okolina pacijenta opisuje "da je neizdriv",
nesanica i malaksalost. U najteim sluajevima mogu se javiti i halucinacije, poremeaji
svijesti, pa ak i napad padavice.
Sl. br. 3. nam prikazije alkoholiara i nealkoholiara.




Sl. br. 3. Alkoholiar u depresiji i dobro raspoloeni nealkoholiar



5
1.3. ta su alkoholne krize?


Za razliku od apstinencijalne krize tj. sindroma, alkoholne krize se javljaju kod
pacijenata koji ne piju dui period vremena (mjesec i vie dana). Mogu se javiti i tokom
lijeenja. Alkoholne krize se ne javljaju obavezno, ali su mogue. One su obino pokazatelj da
se alkoholiaru javlja elja za propijanjem, ili ako se dogodi tokom terapije, znak su ozbiljnih
otpora lijeenju i imaju svoj terapijski uzrok.

Postoje DVIJE VRSTE krize:

a) Otvorena koja se manifestuje otvorenom udnjom za pijenjem. Npr. tokom letnjih
vruina elja za hladnim pivom. Dobro lijeeni pacijenti lako je savladaju uz pomo postupaka
u rjeavanju krize, koji se naue tokom terapije i sastoje se iz sedam koraka. Posebna vrsta
otvorene krize su snovi o pijenju. Obino alkoholiari sanjaju kako su popili pie, iako su
prethodno uzeli lijek protiv alkohola, ili da im je neko na prevaru sipao alkohol u sok.
b) Zatvorena (maskirana) - je sloenija. Kod nje ne postoji otvorena elja za pijenjem,
ve se manifestuje kroz psihike probleme (nervoza, napetost, razdraljivost, esta promena
raspoloenja, gubitak koncentracije) i (ili) telesnim smetnjama (glavobolja, muka, povraanje,
malaksalost, gubitak apetita, stomane tegobe, povieni krvni pritisak...).
Zatvorena kriza je opasnija jer je tee prepoznatljiva. Neki put, nabrojane tegobe se
vezuju za neke druge probleme ili bolesti, to je opasno, jer se kriza ne prepoznaje, ne reava
se, produbljuje se i postoji opasnost od opijanja.

1.4. Dejstvo alkohola na zdravlje


Pijenje alkoholnih pia vie godina, posebno ako je to vie od neke uobiajene doze,
obavezno dovodi do oteenja pojedinih organa kod osobe.
Neki put spoljni izgled osobe moe da otkrije da se radi o alkoholiaru. To su obino
neuredne, higijenski zaputene osobe sa izraenim kapilarima na obrazima i nosu, sa mutnim,
suznim, esto zakrvavljenim oima. Organi koji su najee oteeni su: eludac, crijeva, jetra,
guteraa, mozak, nervi.
Smatra se da je 40-50% rizika za pojavu alkoholizma genetski regulisano, a tendenciju
imaju srodnici prvog reda. Npr. deca alkoholiara imaju 4 puta vie rizika da i sami to postanu,
bez obzira na eventualno odrastanje u drugoj porodici. Zato sva deca sa istorijom alkoholizma
u porodici treba da budu informisana o tetnosti ove bolesti ve u dobi od 10 godina.
Odnos meu polovima je 4:1 za mukarce, mada ene ee odbijaju lijeenje.
Na sl. br. 4. je prikazano da alkohol utie na mozak.

6


Sl. br. 4. Alkohol utie na rad mozga

Najee se javljaju ove bolesti:
a) Delirijum tremens - alkoholno ludilo. Javlja se kod osoba koje vie godina piju,
preteno estoka pia. Nekoliko dana ranije mogu se javiti neodreeni simptomi koji
strunjacima ukazuju da moe doi do ludila. Osoba se osea malaksalo, ima pojaano
znojenje, povieni pritisak, psihiki je napeta, neraspoloena i sve ove pojave prati nesanica.
Kad nastupi delirijum, to za okolinu deluje zastraujue, pogotovo nou kada su simptomi
najizraeniji. Pacijent osjea strah i ne moe da zaspi. Ne zna koji je dan, mjesec, godina, gde
se nalazi, ali zna ko je on. Najee deluje uplaeno i zbunjeno, ali je mogue i agresivno
ponaanje prema okolini. Uz bolniko lijeenje i adekvatne ljekove ovo stanje traje do deset
dana. Ponovno propijanje i javljanje ovog stanja dovodi do trajnijih i ozbiljnijih oteenja
mozga.
b) Izlapelost (demencija) - nastaje zbog direktnog tetnog dejstva alkohola na elije
mozga i njihovog izumiranja. Ova pojava se normalno javlja tokom starenja, ali kod
alkoholiara je mnogo ubrzanija i intenzivnija. Glavna karakteristika ove bolesti je problem
pamenja. Osoba se ne sjea dogaaja od prije nekoliko dana, sadraja razgovora, poslova koje
je radila. Teko se prisjea naziva predmeta koje svakodnevno koristi. S obzirom da zaboravlja
ta je nekome priao, jednu istu stvar ponovo pria jednoj istoj osobi 3-4 puta, ale ne shvata i
sve prihvata bukvalno. U podmakloj fazi ove bolesti, bolesnici nisu u stanju da vode rauna o
sebi, ne mogu da kontroliu svoje fizioloke potrebe, ak ne priznaju ni svoje najblie. Nastala
oteenja mozga su konana. Uz apstiniranje od alkohola i odgovarajue leenje proces
propadanja moe da se uspori, ali ne i da se zaustavi.

7
Na sl. br. 5. je prikazan alkoholicar koji ulazi u izlapelost.

Sl. br. 5. Alkoholicar koji ulazi u izlapelost (demenciju).

c) Alkoholna padavica je jo jedna bolest koja nastaje zbog oteenja elija mozga.
Bolest se ispoljava u napadima koji su dramatini i za pacijente i za okolinu. Napad poinje
gubitkom svijesti, zbog ega pacijent pada niice. Prilikom pada moe ozbiljnije da se
povrijedi. Zatim nastupa ukoenost cijelog organizma, koju smjenjuje faza greva. Pacijent se
trza, moe da se pojavi pjena na ustima sa tragovima krvi, zbog ugriza jezika. Obino se
pacijent umokri. Posle pada koji relativno kratko traje, pacijent je zbunjen, pospan i ne zna ta
se sa njim desilo. Niega se ne sea iz perioda napada.







8
1.5.Vjerovatnoa pojave alkoholizma na osnovu krvnih grupa

Uzimajui relativne frekvencije za ocjene vjerovatnoe odgovarajuih dogaaja,
moemo ocijeniti vjerovatnou da e neka sluajno odabrana osoba iz populacije biti
alkoholiar i imati odreenu krvnu grupu. Ako uzmemo da je vjerovatnoa da e neko iz
populacije biti alkoholiar:

p(b)=0,04
odnosno vjerovatnou da e neko biti nealkoholiar
p(z)=1-p(b)=0,96
onda moemo izraunati sve verovatnoe da e neko imati odreenu krvnu grupu i biti
alkoholiar ili nealkoholiar. Na osnovu navedenih podataka izraunate su te verovatnoe i
prikazane u tabeli 1, gde je sa x oznaen sistem krvnih grupa, a sa y sistem koji obuhvata
stanja "alkoholiar i nealkoholiar". Unutar tablice su verovatnoe proizvoda stanja tih
sistema, a u rubrikama f" i date su marginalne vjerovatnoe za krvnu grupu i dogaaje iz y u
celoj populaciji (gde se nalaze i alkoholiari i nealkoholiari).

y
x

Alkoholiar (b) Nealkoholiar (z) f"
A 0,02077 0,39944 0,42021
0 0,01137 0,35244 0,36381
B 0,00546 0,13763 0,14309
AB 0,00240 0,07049 0,07289

0,04000 0,96000 1,00000
Tabela 1.

9
Ove vjerovatnoe pokazuju da onaj ko ima krvnu grupu A ima najveu ansu da
postane alkoholiar (4,943 %), zatim onaj ko ima krvnu grupu B (3,816 %), pa oni sa krvnom
grupom AB (3,293 %) i najzad najmanju ansu imaju ljudi sa krvnom grupom O (3,125%)

Tabela 2.
Proraunate vjerovatnoe ukazuju na veoma znaajne injenice koje mogu imati kako
teorijski znaaj za dalja prouavanja fenomena alkoholizma, tako i praktinu vrijednost u
otkrivanju predisponiranosti za alkoholnu adikciju.

1.6.Alkohol i mladi

Sve je vie mladih koji piju alkohol. Do prvog kontakta sa alkoholom u prosjeku dolazi
se sa 13,5 godina, a najkasnije u 20. godini ivota. Znaci zavisnosti prosjeno se javljaju oko
21,5 godina, dok na lijeenje mladi dolaze izmeu 25 i 27 godina.
Meu najznaajnijim faktorima koji utiu na pojavu alkoholizma kod mladih su:
adolescencija, porodica, grupa vrnjaka i ira socijalna sredina.
Adolescencija je vrijeme burnih psihikih i fizikih promjena u mladom ovjeku koji
se ponaa kao dijete, a trai da ga se tretira kao odrasloga, pri emu dominira jaka nestabilnost.








10
2.PREVENCIJA I LIJEENJE ALKOHOLIZMA


Sama prevencija podrazumijeva preduzimanje mjera radi spreavanja javljanja
alkoholizma. Osnovne mjere su sistematsko informisanje stanovnitva, posebno djece, o
uzrocima i posledicama alkoholizma, rad na mijenjanju stavova prema upotrebi alkoholnih pia,
primeni opstih mentalno-higijenskih mjera iji je cilj da se formira takva linost koja nee u
konfliktnim situacijama i tekim trenucima uditi za alkoholom.
Naroitu panju u preventivnom radu treba obratiti umjerenim i prekomjernim
potroaima alkohola jer se iz njih regrutuju budui alkoholicari. U veoma kompleksnom
problemu prevencije alkoholizma postoje tri vida prevencije:
1. primarna prevencija
2. sekundarna prevencija
3. tercijalna prevencija

Primarna prevencija podrazumijeva unapredjenje i zatitu drutvenog zdravlja
stanovnitva. Primarna prevencija alkoholizma se provodi integralno sa drugim okolnostima kao
medicinsko-socijalnim pojavama i to na osnovu drutveno usvojenog programa i organizacije
prevencije.
Sekundarna prevencija provodi se medju osobama sklonim alkoholu,i ijem je cilju da
takve osobe ne postanu alkoholiari,odnosno da se suzbijanjem daljeg prekomjernog pijenja
sprijee psihosomatski poremeaji koji prate alkoholnu bolest.
Tercijalna prevencija ima kao cilj spreavanje izbijanja najteih komplikacija od
alkoholizma i smanjivanje onesposobljenosti, jo produktivnog dijela stanovnitva, a to znai
sveobuhvatno lijeenje alkoholiara.
Preventivna djelovanja trebaju biti usmjerena na cjelokupnu populaciju mladih, a
naroito na grupe mladih sa povienim rizikom. Preventivne mjere mogu se podijeliti jo i na
opte i posebne.
Opte preventivne mjere su:

1. Kontinuirana edukacija seoske i gradske omladine tokom kolovanja o alkoholizmu
kao socio medicinskoj bolesti;
2. Kontinuirana edukacja porodice i vaspitaa (nastavnici, profesori) iz oblasti
alkoholizma, a posebno o ranom prepoznavanju zloupotrebe alkohola i postupku sa mladom
osobom koja pije;
3. Afirmisanje zdravih oblika ivljenja u porodici, koli i drutvu i ostvarivanje
individualnih potencijala i ivotnih ciljeva.
Posebne preventivne mjere su:

1. Prevencija alkoholizma kod razliitih subgrupa alkoholizma mladih;
2. Permanentan rad sa mladinma na uspjenom rjeavanju pojedinih razvojnih faza
ivotnog ciklusa;
3. Rad na uspjenom prevazilaenju nerazvojnih kriza ukoliko se pojave ( gubitak lana
porodice, hronino oboljenje, invalidnost, alkoholizam lanova porodice );
4. Rad na poboljanju komunikacije sa okolinom;
5. Suprotstavljanje uticaju pojedinih subgrupa vrnjaka koji zloupotrebljavaju alkohol.


11
Prevencija alkoholizma mladih je zadatak svih drutvenih struktura. Ona mora biti
savremeno koncipirana i prije svega usmjerena na porodicu i kolu. kola ima veliki znaaj jer
moe u saradnji sa porodicom i strunjacima iz oblasti alkoholizma organizovati edukativno-
preventivne aktivnosti. U svim tim aktivnostima znaajno je ko, kada i kako alje preventivne
poruke. Najadekvatniji prenosioci takvih poruka su osobe kojima mladi vjeruju, sa kojima imaju
dobru komunikaciju. To mogu biti vrnjaci, nastavnici, roditelji, ljekari, omiljeni sportisti i sl.
Mediji kao najmasovniji vid savremene komunikacije takoe zauzimaju znaajno mjesto
u donoenju odluka i izbora u vezi upotrebe alkohola. Uspjean program prevencije mora biti
inidividualno, soci-kulturno kao i za supstancu specifian.
Individualna specifinost u prevenciji alkoholizma mladih sastoji se u prilagoavanju
programa i izbora onih metoda i postupaka koji su prihvatljivi i razumljivi za mlade.
Socio-kulturne specifinosti preventivnih aktivnosti sastoje se u njihovom
prilagoavanju brojnim faktorima sredine kao i kulturolokim obiljejima. Obrazovanje,
religijska pripadnost, socijalni status itd. Bitno utiu na razumijevanje i prihvatanje preventivnih
poruka. Npr. Mladom intelektualcu treba pribliiti injenicu da alkohjol umanjuje intelektualne
sposbnosti, dok njegovom vrnjaku u seoskoj srdini objasniti da alkohol ne grije ve hladi
organizam. Dok obojici treba objasniti da alkohol kida i njavea drugarstva.
Specifinost prevencije u odnosu na supstancu-alkohol , odnosi se na edukaciju o
dejstvu alkohola na sve oblasti funkcionisanja mlade osobe, a naroito na procese emocionalnog
i socijalnog sazrijevanja.

Alkoholizam je bolest koja se lijei. Lijeenje je neophodno, ne predstavlja poraz, niti
sramotu ve pobjedu. Svim alkoholiarima je potrebno lijeenje. to ranije lijeenje zapone,
lake e se sprovesti i vee su anse da e biti uspjeno. Ne treba ekati najtee komplikacije, ve
se to ranije odluiti za pomo. Lijeenjem se postie ozdravljenje, odnosno oslobaanje
zavisnosti od alkohola. S jedne strane, organizam se oslobaa od fizike zavisnosti, a um se ne
nalazi vie pod negativnim dejstvom alkohola i osoba postaje duevno zdravija i srenija. Za
izleenje je neophodna potpuna i trajna apstinencija od alkohola. Najvanije je na vreme uvidjeti
da postoji problem, i odluka da se taj problem rijei zauvjek. Uz jaku snagu volje, odlunost i
podrku porodice i prijatelja, izleenje je lake, bre i vee su anse da ostane trajno.
U lijeenju i rehabilitaciji alkoholiara sarauje tim strunjaka raznih profila i
primjenjuju se sloeni postupci koji obuhvaaju:
- farmakoterapiju (ljekovi za umirenje, vitamini, sredstva koja izazivaju hemijsku
internaciju-disulfiram),
- psihoterapiju-individualnu i grupnu terapiju,
- socioterapiju-terapijsku zajednicu, roditeljsku terapiju, grupe samopomoi.

Lijeenje alkoholizma, gledano djelom i sa pravne strane, moe biti "dobrovoljno" ili
prisilno. Kod nas na alost nema Zakona o zavisnosti od alkohola ili drugih supstanci. Krivini
zakon predvia prisilno lijeenje alkoholiara samo onda ako je on uinio neko krivino djelo
za koje sud smatra da mu je uzrokom bio alkoholizam i ako sud smatra da bi alkoholizam
mogao i dalje biti uzrokom injenja eventualno slinih ili istih takvih krivinih djela.
Iz prakse poznajemo nekoliko glavnih grupa razloga zato se alkoholiar odluuje na
lijeenje:
- Osjea da mu zdravlje poputa.
- Tjelesne i nervne odnosno duevne komplikacije i bolesti ine da se alkoholiar
poinje plaiti za svoje zdravlje i za svoju budunost.

12
- Opadanje radne sposobnosti i lo kvalitet rada, pa ak i pravljenje tete na radnom
mjestu je jedan od daljih razloga.
- Na poslu ima potekoa. Ne ispunjava normu. Mamuran je, bolestan, ne moe da izdri
radno vrijeme do kraja, svaa se sa efom zbog slabog kvaliteta rada, itd. To dovodi do
toga da mu kolektiv postavi uslov: ili lijeenje - ili napolje! Mislim da se ne moe
dovoljno naglasiti koliko je to vaan momenat i koliko bi nai radni kolektivi, ustanove
i preduzea doprinijeli suzbijanju alkoholizma kada bi u svojim sredinama obratili
panju na detekciju alkoholiara i kada bi bili otriji u pritisku na njih da se podvrgnu
lijeenju. Na alost, alkoholizam se u velikom broju sluajeva neshvatljivo tolerie pa
se ak tolerie i pijenje na radnom mestu i za vreme radnog vremena.
- Porodini konflikti esto dovode alkoholiara na lijeenje.

Ima i drugih razloga, no ovi koje sam iznijela su najei. Sem toga oni se vrlo esto
kombinuju pa bude i po nekoliko razloga zato se alkoholiar odluuje na lijeenje.


2.1. Od ega se sastoji terapija za leenje alkoholizma?

U savremenom svijetu se primenjuju desetine razliitih naina lijeenja alkoholizma.
Najznaajnije se radi:

1. Detoksikacija od alkohola - konforno ienje organizma od alkohola i
sekundarnih toksina. Detaljna dijagnostika fizikog i psihikog stanja, istorija
bolesti omoguava individualni model detoksifikacije. Ona ukljuuje infuzije
vitaminsko-mineralnih koktela, vegetostabilizatore, sedative.
Farmakoterapija ukljuuje aminokiseline, prirodne neuromedijatore,
antioksidante, cerebroprotektore, antikonvulzivne medikamente i sve ono to
nedostaje odreenom pacijentu. Tada on prelazi na trezvenost bez simptoma
alkoholne apstinencijske krize i bez komplikacija sa srcem i krvnim
sudovima, bez rizika za pojavu delirijum tremensa. Pacijent normalno spava,
jede i potpuno normalno funkcionie tokom bolnikog lijeenja.
2. Metabolika terapija to je takoe individualni terapijski program koji
vraa biohemijsku funkciju elija u prirodno stanje. Alkohol prestaje da bude
neophodan supstrat za fermentni sistem i jedino eljeni izvor energije. elije
se podmlauju, funkcioniu kao u mladosti i alkohol oveku vie nije
potreban. Na taj nain se lijei fizika zavisnost od alkohola.
3. Averzivna terapija To su medikamentne i psihoterapeutske metode
lijeenja alkoholizma koje formiraju vrstu odvratnost i odbojnost prema
rakiji, votki, pivu itd. Pogled, miris, ukus i ak rei o alkoholu izazivaju
negativne emocije i fizioloki protest organizma. Posle takvog leenja od
alkoholizma ovek ne samo da zaboravlja na pie, ve esto izbegava
neprijatne razgovore na tu temu.
4. Farmakoloka blokada protiv alkohola se postie preparatom disulfirama ili
naltrexona. Pacijent ih dobija u obliku potkonih implanata ili
intramuskularne injekcije ili oralnim putem. Oni tite na due vrijeme od
recidiva i od samih misli o alkoholu. To je neophodan period za adaptaciju na
trezvenost.

13
5. Stabilizacija pozitivnog rezultata. Kako bi nov ist ivot poslije lijeenja
bio prijatan i poeljan, neophodno je naviknuti se na trezvenost. Lekar
obezbeuje medikamentni i psiholoku zatitu od stresa, depresije, nervoze,
napetosti. Pacijent izbegava provokativne situacije i sve ono to podsea na
prolu bolest. Tokom nekoliko mjeseci ovjek se u potpunosti transformie
kako fiziki tako i psihiki. A za godinu dana je zdrav i uiva u slobodi i
trezvenosti.

Teite terapije alkoholizma je pokuati doi do trajne i potpune apstinencije. Lijeenje
od alkoholizma, kao i od mnogih drugih bolesti, moe se sprovoditi u ambulanti
dispanzerskim putem, ili stacionarno - leanjem u bolnici. Koji e nain biti primenjen, zavisi
od vie faktora.
Jedan od najvanijih faktora jeste stepen u kom su nastupile tjelesne i duevne
posledice koje alkoholizam obino sobom donosi. Razume se da to je vie komplikacija i to
su one tee, to je bolniko lijeenje potrebnije, pa ak moda i neophodno. Alkoholiari koji
tih komplikacija nemaju ili ih imaju samo u manjoj mjeri, mogu se lijeiti i dispanzerski.
Nekako se smatra da bolniki zidovi daju neku garanciju protiv iskuenja koja prua
svakodnevni ivot i da nadzor ljekara i medicinskog osoblja ne moe biti niim zamijenjen. Tu
ima i neto istine, mada brojke ubjedljivo govore protiv apsolutiziranja ovakvog stava, jer su se
hiljade i hiljade alkoholiara uspjeno izlijeili od alkoholizma, a da nisu ni vidjeli bolnicu.
Nije nikakva tajna, tavie, to treba i naglasiti, da je glavno oruje za pobedu protiv bolesti i
glavna garancija za uspeh u lijeenju volja pacijenta da se oslobodi od alkoholizma, njegova
saradnja sa terapeutima i doslednost i disciplinovanost u odravanju postignutog uspjeha.
Rodbina vrlo esto vri pritisak na ljekare da pristanu da u bolnicu prime alkoholiara
koga bi oni silom ili na prevaru doveli, po pravilu, razume se, iskoristivi njegovo stanje
pijanstva, "...pa ga vi onda zadrite u bolnici i nikako ga nemojte putati vie napolje sve dok
se ne izlijei...!" Meutim, ljudi zaboravljaju da niko ne moe biti lien slobode bez sudske
odluke. Razume se, druga je stvar ako alkoholiar, sem samog alkoholizma, boluje i od neke
duevne bolesti koja komplikuje alkoholizam (delirium tremens, alkoholna halucinoza,
alkoholna paranoja i drugo), jer tada postoje dovoljne zakonske osnove za prisilno zadravanje
u bolnici. Svakako da je najbolje kada alkoholiar prilikom javljanja na lijeenje nije
alkoholisan. Kada se pacijent javi u dispanzer na lijeenje, prvo porazgovara sa
neuropsihijatrom, pa sa socijalnim radnikom. Zatim se izvre pretrage i detaljan pregled
pacijenta koji imaju za cilj utvrivanje, da li pacijent boluje od jo neke bolesti koja bi se
mogla zakomplikovati i samim tim oteati period apstinencije, koji je neophodan u lijeenju.
Od dobijenih rezultata zavisi koje e ljekove morati dotina osoba da koristi.
U dispanzerskim uslovima primjenjuje se medicinska terapija: pacijentu se daju ljekovi
za smirenje, detoksikacija: intravenozne injekcije glukoze sa vitaminima i peroralni vitamini i
minerali. Naravno, tu je i obavezni esperal koji treba da se pije svaki dan uz prisustvo
saradnika. Za vrijeme terapije treba redovno ii na kontrole da bi struni tim imao uvid i
mogao pratiti zdravstveno stanje pacijenta i da bi bio u mogunosti da mijenja ljekove u skladu
sa poboljanjem zdravlja pacijenta. Naravno, potrebno je redovno ii na kontrole i pridravati
se prepisane terapije. U nekim ambulantama se jo radi i porodina terapija, kao i
psihoterapija.
U bolnici pacijent je pod stalnim nadzorom ljekara. Po potrebi se vre razni pregledi i
snimanja i daje se odreena terapija. Pacijenti su obavezni svako jutro da popiju esperal
razmuen u vodi.

14
Nakon perioda apstinencije od alkohola neophodna je i psihosocijalna terapija, kako bi
se pacijent vratio to lake u normalan ivot i kako bi se sprijeila mogunost ponovnog
prekomjernog konzumiranja alkohola. Zbog toga se pored medikamentozne terapije
primjenjuju i psihoterapijske metode: individualna, grupna i porodina psihoterapija.
Duina boravka u bolnici zavisi od mnogo faktora, a najvie od same bolesti i od
izazvanih fizikih i psihikih komplikacija.
Sl. br. 6. pokazuje da alcohol ne treba konzumirati.






Sl. br. 6. Stop alkoholu











15
Zakljuak

Savremeni pristup lijeenju alkoholiara sve vie preferira psihoterapiju kao najbolji vid
lijeenja alkoholiara.
Uoava se vanost rehabilitacije alkoholiara u njegovoj porodinoj i radnoj sredini pri
emu sve veu ulogu dobijaju klubovi lijeenih alkoholiara i udruenja za pomo oboljelima i
njihovim porodicama.
Alkoholizam je bolest, a alkoholiar bolesnik zbog prekomjerne i dugotrajne upotrebe
alkoholnih pia, u kojeg nastaje psihika i fizika zavisnost, zdravstveni problemi, obiteljski i
drutveni poremeaji.
Organi koji se najee oteuju su: eludac, crijeva, jetra, guteraa, mozak i nervi.
Za one koji vole alkohol najbolji vid je apstinencija. Najee adolescencija bude
vrijeme burnih psihikih i fizikih promjena u mladom ovjeku koji se ponaa kao dijete, a
trai da ga se tretira kao odrasloga, pri emu dominira jaka nestabilnost.
Alkohol utie na rad mozga pa moe da dovede do tekih stanja, a jedan od njih je i
delirijum tremens, zbog toga treba se suzdravati, biti svjestan da alkohol nije dobar za
zdravlje ovjeka, i kao to slika 6. govori Stop Alkoholu. Cilj je: IVjETI PRIJATNO BEZ
ALKOHOLA!

15.11. 15.12. Mjesec borbe protiv alkoholizma.














16
Literatura

1.ALKOHOLIZAM- Zoran Stankovi, 86-902289-5-0, 2003, Beograd
2.ALKOHOLIZAM OD PRVE DO POSLEDNJE AE - Stevan P. Petrovi,
9788671572330, 2001, Beograd
3. rs.wikipedia.org
4. www.alkoholizam.com




























17
SADRAJ


UVOD............................................................................................................................................................. 1
1.FAZE ALKOHOLIZMA .................................................................................................................................. 2
1.1.Razvoj alkoholizma .............................................................................................................................. 2
1.2.Fizika zavisnost .................................................................................................................................. 4
1.3. ta su alkoholne krize? ...................................................................................................................... 5
1.4. Dejstvo alkohola na zdravlje .............................................................................................................. 5
1.5.Vjerovatnoa pojave alkoholizma na osnovu krvnih grupa ............................................................... 8
1.6.Alkohol i mladi .................................................................................................................................... 9
2.PREVENCIJA I LIJEENJE ALKOHOLIZMA .................................................................................................. 10
2.1.Od ega se sastoji terapija za lijeenje alkoholizma?.......................................................................12
Zakljuak ..................................................................................................................................................... 15
Literatura .................................................................................................................................................... 16
Sadraj..17