Gustave Flaubert

Gospo a Bovary
Drutveno-psiholoki roman Gospoa Bovary jedno je od najpoznatijih djela francuskog realizma
devetnaestog stoljea. Potaknut novinskim lankom i priom iz stvarnog !ivota" Gustave Flaubert
napisao je remek-djelo psiholokog realizma kojim ne samo da je prikazao ljubavnu priu" ve i
cjelokupnu karakterizaciju francuske malogra#anske sredine.
$oman Gospoa Bovary najbolji je predstavnik psiholokog realizma zbog detaljne psiholoke
karakterizacije glavnog lika % &mme 'ovar(. Potujui naelo istinitosti" Flaubert u pripovijedanju
koristi tree lice )sveznajui pripovjeda* kako bi to objektivnije i vjerodostojnije prikazao
stvarnost onakvu kakva jest" bez uljepavanja. +aelo tipinosti mo!emo primjetiti u tome to su
likovi obini ljudi iz svakodnevnog !ivota i razliitih drutvenih slojeva" ime se ostvaruje
kompletna slika drutva. $oman u , dijela )Oekivanje, Iskustvo i Razoaranje* opisuje tragini
!ivot !ene ija se monotona svakodnevnica brutalno skuobljava s njezinim romantinim snovima.
- djelu je predstavljen sukob snova i zbilje" tj.&mminih nerealnih oekivanja i surove" realne
stvarnosti. +a poetku prie &mma je puna iluzija o !ivotu izvan samostana" koje je stekla itajui
brojne romantine romane. .na je tek neshvaena !ena koja ezne za ljubavi i avnturom" no kad
shvati da ne mo!e imati ono o emu sanja poinje fiziki i psihiki propadati. /bog nerealnog
pogleda na !ivot troi sve svoje novce u pokuaju ostvarivanja !ivota na 0visokoj nozi0 te uhvaena
u stupicu dugova i monotonog !ivota tra!i utjehu i bijeg u smrti" poput pravog romantiarskog
junaka. +aposlijetku" nakon ispraznog !ivota punog razoaranja" odluuje se za samoubojstvo
ispivi otrov te smatra da e nakon te brze i bezbolne smrti sve biti dobro1 0Emma je radoznalo
ispitivala samu sebe, da razabere ne osjea li bolova. li ne! "o# ni#ta nije osjeala.0 +o nakon
toga joj postaje sve gore i gore" da bi na kraju uz vrlo naturalistike opise danima umirala u agoniji1
0$e%ala je nepomino, bojei se da joj i najmanja kretnja ne izazove povraanje. &eutim je
osjeala neku ledenu 'ladnou koja joj se pola(ano #irila od no(u prema sr)u. * osam sati poela
je opet povraati.0 +jezin mu! 2harles" iako je doktor" previe je pasivan i nema dovoljno znanja da
bi djelovao i pomogao kada je to zaista nu!no. 2harles iskreno voli &mmu ali njegov mediokritetski
stav ga sprjeava da poduzme ono to joj je potrebno" umjesto suoavanja" on uzmie1 0+ato joj on
nje%no i (otovo milujui je prijee rukom preko %elu)a. Ona vrisnu. On uzmakne sav prestravljen.0
-nato bolnoj agoniji" smrt je za &mmu bio jedini pravi izlaz i konaan bijeg od !ivota. +jene misli
o smrti ),'!-mrt zaista nije tako stra#na!.pomisli ona. ./aspat u i sve e biti savr#eno!,* ukazuju
nam na njezino idealiziranje tog konanog ina" romantini zavretak u skladu sa svim traginim
ljubavnim priama. 3e#utim" takav kraj je ujedno i realistiki jer predstvalja kaznu zbog odmaka
od formalistikog !ivota tadanjeg vremena. - to vrijeme nije bilo mjesta u drutvu za one koji
odstupaju od 0normale0" a kako je &mma !ivjela u vlastitom svijetu po vlastitim pravilima" drutvo
ju je kao takvu odbacilo osudivi ju na tragianu sudbinu. Da se rodila u drugom vremenu" mo!da
bi njena sudbina bila drugaija.
+akon objave romana 4567." autor Gustave Flaubert optu!en je za vrije#anje javnog morala kroz
velianje preljubnitva" to dovoljno govori o formalizmu drutva tog vremena. 8ako je kasnije bio
oslobo#en tih optu!bi" Flaubert je svojim romanom uzdrmao stupove malogra#anskog drutva
prikazom malogra#anske skuenosti i licemjerja )9onville* te prikazom krize braka i obitelji.
:injenica da je &mma kao udana !ena mogla imati ljubavnike ne vodei brigu o svom i mu!evom
ugledu te dobrobiti svog djeteta uinila je roman skandaloznim i sabla!njivim. Drutvo ne doputa
ostvarenje snova ako se ponaanje pojedinca ne uklapa u poimanje opeprihvaenog standarda.
;eko je ne poistovjetiti se sa glavnom junakinjom jer svatko od nas te!i ostvarivanju najvee
mogue sree" stoga ne mogu osu#ivati &mmu zbog njenih postupaka. <vi smo na kraju samo
robovi svojih !elja" samo je pitanje koliko daleko smo spremni ii da bi ih ostvarili.