PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

NASLJEDNO PRAVO
ZADACI
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2 WWW.BH-PRAVNICI.COM


Odgovore traiti u Zakonu o nasljeivanju, i evenutalno knjizi iz 1991.
Svi grafici ne prate isti nain prezentovanja injeninog stanja
Legenda simbola: O predstavlja mukarca, trokut enu, s tim da se koriste i slova
S za sina, K za kerku, D za dijete, Ot za oca, Mj za majku, St za sestru BD za
branog druga, UPU za usvojenika iz potpunog usvojenja, UNU za usvojenika iz
nepotpunog usvojenja, OVZ obraunska vrijednost zaostavtine i sl. X unutar ili
preko simbola oznaava smrt, odricanje od nasljea, nesposobnost za
nasljeivanje itd. Malo x iznad simbola oznaava ispunjenje objektivno-
subjektivnog kriterija ili neku drugu bitnu osobinu lica. Skraenica test. oznaava
testament.
Ova verzija je nepotpuna: nisu uraeni zadaci koji se odnose na istu materiju
testamentarnog nasljeivanja
Ignorisati sudsku praksu































WWW.BH-PRAVNICI.COM
3 WWW.BH-PRAVNICI.COM

1. Ostavilac je sainio testament kojim je za svog nasljednika odredio svog brata. Osim
brata iza ostavioca su ostali brani drug, usvojenik iz potpunog usvojenja i usvojenik iz
nepotpunog usvojenja. Ostavilac je branog druga napustio pet godina prije smrti i
zasnovao vanbranu zajednicu koja je trajala sve do smrti ostavioca. Usvojenik iz
potpunog usvojenja ima sina i kerku. Kerka je nesposobna za privreivanje i nema
nunih spredstava za ivot. Usvojenik iz nepotpunog usvojenja ima dvoje djece, oboje
nesposobno za privjeivanje i nemaju sredstava za ivot.
Ko su nuni nasljednici
1
u konkretnom sluaju i koliko bi im pripalo na ime nunog
nasljednog dijela?

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug i
usvojenik iz potpunog usvojenja, a njihov nuni
nasljedni dio iznosi 1/6 za svakog pojedinano.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug,
usvojenik iz potpunog usvojenja i usvojenik iz
nepotpunog usvojenja (l. 10, 19). Budui da
nasljednici prvog nasljednog reda nasljeuju na
jednake dijelove, zakonski nasljedni dio, u sluaju da
nema testamenta, iznosio bi 1/3 za svakog od njih pojedinano (usvojenici su izjednaeni
sa drugim srodnicima, jer nije drugaije odreeno; injenica naputanja branog druga
radi ivota u vanbranoj zajednici nije relevantna, jer se ne kae da je ivotna zajednica
sa ostaviocem trajno prestala krivicom branog druga ili u sporazumu sa ostaviocem
l.22/3). Nuni nasljednici u ovom sluaju su, prema l. 28, brani drug i usvojenik iz
potpunog usvojenja. Usvojenik iz nepotpunog usvojenja to nije jer ne ispunjava
objektivno-subjektivni kriterij: da je nesposoban za rad i da nema nunih sredstava za
ivot (l. 28/2). Djeca usvojenika iz nepotpunog usvojenja iako zadovoljavaju
objektivno-subjektivni kriterij nisu nuni nasljednici, jer zakon kae da oni to mogu biti
samo kad su po zakonskom redu nasljeivanja pozvani na nasljee (l. 28/3), to ovdje
nije sluaj (isto vai i za djecu usvojenika iz potpunog usvojenja). Osnovica za
izraunavanje nunog dijela (l. 29) je zakonski dio, odnosno nuni dio iznosi jednu
polovinu zakonskog dijela, odnosno jednu treinu od zakonskog dijela kod lica koja se
odreuju po objektivno-subjektivnom kriteriju (takvih nema relevantnih u ovom sluaju).
Prema tome, brani drug i usvojenik iz potpunog usvojenja koji bi dobili 1/3 zakonskog
nasljednog dijela da nema testamenta, dobit e 1/6 nunog nasljednog dijela.

2. Ostavilac je sainio testament kojim je za svog nasljednika odredio svoju prijateljicu.
Iza njega su ostali brani drug, otac i majka. Majka se odrekla od nasljea u svoje ime.
Otac i majka imaju dvoje zajednike djece. Otac je nesposoban za privreivanje i nema
nunih sredstava za ivot, a takoe i jedno njihovo dijete. Majka ima sina iz prvog braka,
koji je nesposoban za privreivanje i nema nunih spredstava za ivot.
Ko su nuni nasljednici u konkretnom sluaju i koliko bi im pripalo na ime nunog
nasljednog dijela?

1
Kod utvrivanja nunih nasljednika odrediti sljedee ovim redoslijedom: 1. Zakonske nasljednike; 2.
Zakonski nasljedni dio kao da nema testamenta; 3. Nune nasljednike (i njihov dio)
WWW.BH-PRAVNICI.COM
4 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Odgovor: nuni nasljednici su brani
drug, otac, jedno dijete od oca i majke i sin
majke iz prvog braka, a njihov nuni
nasljedni dio iznosi 1/4 za branog druga i
1/12 za oca i 1/36 za dvoje djece.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su
brani drug, otac (otac i majka su u drugom zakonskom nasljednom redu, a ovdje su
uvrteni jer ostavilac nije imao potomaka l. 12) , dvoje djece od oca i majke i sin
majke iz prvog braka (majka se odrekla u svoje ime pa njen zakonski nasljedni dio
nasljeuju sva njena djeca). Njihov zakonski dio iznosi 1/2 za branog druga, 1/4 za oca,
a majina 1/4 e se dijeliti na njeno troje djece, koji e dobiti po 1/12 pojedinano i
zamijeniti majku kao zakonski nasljednici (pravo predstavljanja). Nuni nasljednici u
ovom sluaju su: brani drug i ostali potomci koji su po zakonskom redu nasljeivanja
pozvani na nasljee a ispunjavaju objektivno-subjektivni kriterij, a u ovom sluaju su to
otac, jedno dijete oca i majke i sin od majke iz prvog braka. Njihov nuni nasljedni dio se
rauna prema l. 29, odnosno iznosi pola od zakonskog nasljednog dijela branog druga,
odnosno treinu od zakonskog nasljednog dijela ovlatenika po objektivno-subjektivnom
kriteriju, pa nuni nasljedni dio branog druga iznosi 1/4, 1/12 za oca i po 1/36
pojedinano za jedno dijete od oca i majke i sina od majke iz prvog braka.

3. Ostaviteljica je sainila testament kojim je za svog nasljednika odredila svog
vanbranog druga sa kojim ivjela u vanbranoj zajednici 12 godina. Da bi zasnovala
vanbranu zajednicu napustila je branog druga ali se nije razvela. Iza ostaviteljice je
ostao sin iz braka sa ostaviocem, usvojenik iz nepotpunog usvojenja. Usvojenik ima
dvoje djece nesposobne za privreivanje i koja nemaju nunih sredstava za ivot. Sin ima
troje djece. On se odrekao nasljea u svoje ime i u ime svojih potomaka.
Ko su nuni nasljednici u konkretnom sluaju i koliko bi im propalo na ime nunog
nasljednog dijela?

Odgovor: nuni nasljednik je brani drug, i njemu
pripada 1/4 na ime nunog nasljednog dijela.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug i
usvojenik iz nepotpunog usvojenja; budui da se sin
odrekao nasljea on vie nije zakonski nasljednik, a
nema ni predstavljanja budui da se odrekao i u ime
svoje djece. Prema tome, u sluaju da nije bilo
testamenta branom drugu i usvojeniku iz
nepotpunog usvojenja pripalo bi po 1/2 zaostavtine
na ime zakonskog nasljednog dijela. Nuni
naljednik, u ovom sluaju, samo je brani drug, iz razloga to usvojenik iz nepotpunog
usvojenja ne ispunjava objektivno-subjektivni kriterij (a njegova djeca, iako ispunjavaju
taj kriterij, ne mogu zauzeti njegovo mjesto jer nisu u konkretnom sluaju bili zakonski
nasljednici). Brani drug, kao nuni nasljednik, dobiva 1/4 zaostavtine na ime nunog
nasljednog dijela (odnosno polovinu od onoga to bi dobio kao zakonski nasljednik).


WWW.BH-PRAVNICI.COM
5 WWW.BH-PRAVNICI.COM

4. Ostavilac je sainio testament kojim svoju zaostavtinu na jednake dijelove ostavlja
dvojici svoje brae. Testamentom je isljuio iz nasljea svog jedinog sina jer se tee
ogrijeio od zakonsku i moralnu obavezu prema ostaviocu budui da ga u njegovoj
bolesti nije izdravao niti pomagao niti se uope o njemu brinuo. Ostavioev sin ima
dvoje djece. Jedan brat se odrekao nasljea u svoje ime, a imao je troje djece.
Kako e se podijeliti zaostavtina? Ko e naslijediti i sa kojim dijelom?

Odgovor: jedan brat e, testamentom, dobiti pola nasljea, a
dvoje djece od iskljuenog sina e dobiti drugu polovinu
zaostavtine.
Obrazloenje: budui da se jedan brat odrekao nasljea u
svoje ime, njegov dio nasljea e dobiti zakonski nasljednici,
a u ovom sluaju to su djeca od iskljuenog ostavioevog sina. Oni e dobiti polovinu
nasljea, odnosno po 1/4. Budui da se ne govori o bilo kakavoj drugoj zaostavtini, od
koje bi djeca mogla biti oteena, nee se raunati nuni nasljednici (oni i nisu nuni
nasljednici, i po tom osnovu svakako ne bi dobili nita ).

5. Ostaviteljica je sainila testament kojim je za svog nasljednika odredila svog sina (koji
je nije varao). Iza nje su ostali brani drug, kerka i dva sina. Kerka se odrekla nasljea
u svoje ime. Ona ima dvoje djece od kojih je jedno nesposobno za privreivanje i nema
nunih sredstava za ivot. Jedan sin je prevarom naveo ostavioca da izmjeni odreene
odredbe testamenta. Drugi sin ima dvoje djece, jedno je nesposobno za privreivanje i
nema nunih sredstava za ivot.
Ko su nuni nasljednici u konkretnom sluaju i koliko bi im pripalo na ime nunog
nasljednog dijela?

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug i jedno
dijete od kerke. Brani drug dobiva 1/6 na ime
nunog nasljednog dijela, a dijete 1/18.
Obrazloenje: zakonski nasljednici u ovom sluaju
su brani drug, drugi sin (sin prevarant nije zakonski
nasljednik jer je nedostojan za nasljeivanje l.
129/2), i dvoje djece od kerke; budui da se ona
odrekla nasljea (samo u svoje ime) ona vie nije
zakonski nasljednik i njeno mjesto zauzimaju njena
djeca prema pravu predstavljanja (i dijele njen zakonski nasljedni dio). Zakonski
nasljedni dio, za sluaj da nema testamenta, iznosio bi 1/3 za branog druga i drugog sina
pojedinano i 1/6 pojedinano za dvoje djece od kerke. Nuni nasljednici u ovom
sluaju su brani drug i jedno dijete od kerke koje ispunjava objektivno-subjektivni
kriterij. Drugi sin koji je bio zakonski nasljednik ne moe biti i nuni nasljednik budui
da je upravo njega ostaviteljica i odredila za svog nasljednika u testamentu (djeca ga ne
mogu predstavljati budui da nisu bili zakonski nasljednici). Nuni nasljedni dio branog
druga iznosi 1/6 (polovina od onoga to bi dobio na ime zakonskog nasljednog dijela), a
djeteta 1/18 (treina od onoga to bi dobilo na ime zakonskog nasljednog dijela).


WWW.BH-PRAVNICI.COM
6 WWW.BH-PRAVNICI.COM

7. Ostavilac je sainio testament kojim je cjelokupnu svoju zaostavtinu zavjetao svome
unuku (sinu ranije umrle kerke). U trenutku smrti ostavioca, osim tog unuka, iza njega
su ostali njegov brani drug, sin i dva usvojenika iz nepotpunog usvojenja, od kojih jedan
nema sredstava za ivot i nesposoban je za privreivanje.
Ko od ovih lica ima pravo da trai smanjenje testamentarnih raspolaganja? Koji dio
zaostavtine bi dobila ta lica na ime svog nunog dijela? Obrazloi!

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug, sin i jedan
usvojenik iz nepotpunog usvojenja, a njihov nuni
nasljedni dio je po 1/10 za branog druga i sina
pojedinano i 1/15 za usvojenika.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug,
sin, dva usvojenika i sin od umrle kerke. Njihov
zakonski nasljedni dio, za sluaj da nema testamenta,
iznosio bi 1/5 za sve njih. Nuni nasljednici su brani drug, sin i jedan usvojenik iz
nepotpunog usvojenja koji ispunjava objektivno-subjektivni kriterij; sin od umrle kerke
nije jer neispunjava objektivno-subjektivni kriterij, a i da ispunjava ne bi bio je upravo
njemu ostavilac i ostavio zaostavtinu testamentom. Njihovi nuni nasljedni dijelovi
iznose 1/10 za branog druga i sina (polovina od zakonskog nasljenog dijela) i 1/15 za
usvojenika (treina od zakonskog nasljednog dijela).

8. Ostavilac je sainio testament kojim je cjelokupnu svoju zaostavtinu zavjetao svome
bratu. U trenutku smrti ostavioca, osim njegovog brata, iza njega su ostali njegov brani
drug i dvije sestre. Jedna sestra je nesposobna za privreivanje i nema nunih sredstava
za ivot.
Koja od ovih lica u konkretnom sluaju imaju pravo na nuni dio? Koji dio zaostavtine
bi dobila ta lica na ime svog nunog dijela? Obrazloi!

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug i jedna sestra, a
njihov nuni nasljedni dio iznosi 1/4 za branog druga i 1/18
za sestru.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, dvije
sestre i brat. Njihov zakonski nasljedni dio, za sluaj da nema
testamenta, iznosio bi 1/2 za branog druga i po 1/6 za sestre i brata (to su nasljedili od
svojih mrtvih roditelja u drugom redu). Nuni nasljednici su brani drug i jedna sestra
koja ispunjava objektivno-subjektivni kriterij. Njihov nuni nasljedni dio iznosi 1/4 za
branog druga (polovina od zakonskog nasljednog dijela) i 1/18 za sestru (treina od
zakonskog nasljednog dijela).

9. Ostavilac je sainio testament kojim je cjelokupnu zaostavtinu zavjetao svome
prijatelju. Iza ostavioca su ostali brani drug, otac i majka. Ostavilac je umro 12. 03.
2003. Otac ostavioca je pravosnanom presudom osuen za ubistvo i nalazio se u
inostranstvu od 11. 05. 1997. do 14. 11 2002.g., gdje je pobjegao da bi izbjegao sluenje
kazne za ubistvo. Otac ima sina iz prvog braka koji je nesposoban za privreivanje i
nema nunih sredstava za ivot. Majka se odrekla nasljea u svoje ime. Otac i majka su
imali osim ostavioca jednu zajedniku kerku.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
7 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Koje od ovih lica ima pravo na nuni dio i koliki dio zaostavtine e dobiti na ime
nunog dijela? Obrazloi!

Odgovor: nuni nasljednik je brani drug i njegov nuni nasljedni dio iznosi 1/4.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, kerka od oca i majke i otac (to to je
prvobitno pobjegao iz zemlje nije relevantno u ovom sluaju l. 129/5). Njihovi
zakonski nasljedni dijelovi, za sluaj da nema testamenta,
iznosili bi 1/2 za branog druga, i po 1/4 za oca i kerku od
njega i majke. Nuni nasljednik je brani drug, budui da ostali
neispunjavaju objektivno-subjektivni kriterij. Nuni nasljedni
dio branog druga iznosi 1/4 (polovina od zakonskog
nasljednog dijela).

10. Ostavilac je sainio testament kojim je cjelokupnu svoju zaostavtinu zavjetao sinu
svoga ranije umrlog brata. U trenutku smrti ostavioca, osim bratovog sina, iza njega su
ostali ostavioev brani drug, majka ostavioca i sestra ostavioca. Sestra ostavioca je
neposobna za privreivanje i nema nunih sredstava za ivot. Ko od ovih lica ima pravo
da trai smanjenje testamentarnih raspolaganja, tj. zatitu nunog dijela?
Koji dio zaostavtine bi dobila ta lica na ime svog nunog dijela? Obrazloi!

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug i sestra, a
njihov nuni nasljedni dio iznosi 1/4 za branog druga i
1/24 za sestru ostavioca.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug,
majka, sestra i sin od umrlog brata. Njihov zakonski
nasljedni dio, za sluaj da nije bilo testamenta, iznosio
bi 1/2 za branog druga, 1/4 za majku i po 1/8 za sestru i sina od brata. Nuni nasljednici
su brani drug i sestra, jer ispunjava objektivno-subjektivni kriterij; sin od brata nije jer
on svakako po zakonu ne moe biti nuni nasljednik (l. 28/2). Nuni nasljedni dio iznosi
1/4 za branog druga (polovina od zakonskog dijela) i 1/24 za sestru (treina od
zakonskog dijela).

11. Ostavilac je 12.03.1997. g. svom branom drugu poklonio kuu u vrijednosti od
130.000 KM. Sinu od tetke poklonio je tednu knjiicu u vrijednosti od 50.000 KM
16.06.1998. g. svom prijatelju je poklonio
nakit u vrijednosti od 30.000 KM
12.12.2002. ostavilac je sainio testament
kojim je cjelokupnu svoju zaostavtinu u
vrijednosti od 20.000 KM zavjetao svome
branom drugu. Ostavilac je umro
10.09.2003. g. U trenutku smrti ostavioca
iza njega su, osim branog druga, ostali
dvoje djece, usvojenik iz nepotpunog
usvojenja i dva unuka iza ranije umrle
kerke. Jedan od unuka je nesposoban za
privreivanje i nema nunih sredstava za
WWW.BH-PRAVNICI.COM
8 WWW.BH-PRAVNICI.COM

ivot. Ko od ovih lica ima pravo da trai zatitu svog nunog nasljednog dijela i koliki
dio zaostavtine e dobiti? Kako se zove tuba kojom e tu zatitu traiti i kako e glasiti
tubeni zahtjev? Da li su svi uinjeni pokloni u istom poloaju?
Odgovor: nuni nasljednici su dvoje djece ostavioca i jedan unuk, njihov nuni nasljedni
dio iznosi po 1/10 za dvoje djece i 1/30 za unuka. Na ime tog nunog nasljednog dijela
dvoje djece e dobiti po 18.000 KM, a unuk 6.000 KM, nakon to doe do smanjenja
testamentarnog raspolaganja i djeliminog vraanja jednog poklona. Tuba kojom se ta
zatita trai zove se actio supletoria. Svi pokloni nisu u istom poloaju (pogledat obrazl.).
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, ostavioevo dvoje djece, usvojenik iz
nepotpunog usvojenja i dva ostavioeva unuka. Njihov zakonski nasljedni dio, za sluaj
da nije bilo testamenta, iznosio bi po 1/5 za branog druga, dvoje djece i usvojenika i po
1/10 za dvoje unuka. Nuni nasljednici su dva ostavioeva djeteta i jedan unuk koji
ispunjava objektivno-subjektivni kriterij (brani drug nije jer je upravo njoj ostavilac
ostavio poklon). Njihovi nuni nasljedni dijelovi iznose po 1/10 za dvoje djece (polovina
od zakonskog nasljednog dijela) i 1/30 za jednog unuka (treina od zakonskog nasljednog
dijela). Sada se mora izraunati obraunska vrijednost zaostavtine (OVZ) kao osnovica
za izraunavanje vrijednosti nunog nasljednog dijela. Ona se izraunava tako to se na
istu vrijednost zaostavtine (20.000 KM) doda vrijednost poklona uinjenih za ivota
ostavicoa (130.000 + 30.000 = 160.000 KM). Treba imati u vidu da se mogu uzimati u
obzir samo pokloni koji se mogu vratiti (zakonski nasljednici uvijek, drugi dati u
posljednoj godini ivota ostavica), to direktno iskljuuje poklon sinu od tetke jer on u
ovom sluaju nije zakonski nasljednik (l. 31). Prema tome, obraunska vrijednost
zaostavtine je 180.000 KM (20.000 KM + 160.000 KM), a nuni nasljedni dijelovi od
toga iznose 1/10 za dvoje djece (po 18.000 KM) i 1/30 za unuka (6.000 KM). Jasno je da
mora doi do smanjenja testamentarnih raspolaganja da bi se namirila ova potraivanja,
meutim budui da 20.000 KM nije dovoljno, mora doi i do vraanja poklona (zakon
kae da se kod reda smanjenja i vraanja prvo mora smanjivati raspolaganje
testamentom, a tek onda vraanje poklona ako ono nije dovoljno l. 38.). Pokloni se
vraaju poevi od posljednjeg poklona i dalje obrnutim redom kojim su uinjeni, dok se
ne namiri nuni dio. U ovom sluaju posljedni uinjeni poklon bio je prijatelju (30.000
KM) i prvo e se on smanjivati. Budui da e se namiriti nuni dijelovi i bez potpunog
vraanja ovog poklona, ostatak tog poklona se nee dirati niti poklon branog druga.
Prema tome, dolo je do smanjenja testamentarnog raspolaganja do potpunog ukidanja
(20.000 KM), a poklon prijatelju se samnjio za 21.000 KM, dok se nisu namirila
potraivanja nunih nasljednika.

12. Ostavilac nije sainio testament. On ima nenu sa majine strane. Dedo sa majine
strane je umro prije ostavioca. Oni su imali jednog sina, dajdu ostavioca, koji je takoe
umro prije ostavioca i koji je imao troje djece. U trenutku smrti ostavioca bila je iva
nena po ocu. Dedo po ocu je bio nedostojan za nasljeivanje. Ostavilac je imao jednog
amidu i dvoje djece od drugog, ranije umrlog amide.
Kako podijeliti zaostavtinu?

Odgovor i obrazloenje: zakonski nasljednici u
ovom sluaju su nena sa oeve strane, nena sa
majine strane i amida. Zakonski nasljedni dio
WWW.BH-PRAVNICI.COM
9 WWW.BH-PRAVNICI.COM

koji je pripadao dedi, sa majine strane, prirastao je neni iz razloga to nije mogao
pripasti dajdi jer je bio mrtav (a ni njegovoj djeci jer se u treem nasljednom redu
predstavljanje zaustavlja na djeci rodonaelnika ista je situacija sa djecom od drugog
dajde). Dio koji je pripadao nedostojnom dedi prirastao je neni po ocu i amidi. Njihovi
zakonski nasljedni dijelovi iznose 1/2 za nenu po majci, 1/4 za nenu po ocu i 1/4 za
amidu.

14. Ostavilac je sainio testemanet kojim je za svog nasljednika odredio svoju sestru.
Osim sestre iza ostavioca su ostali brani drug, usvojenik iz potpunog usvojenja i dva
unuka iza ranije umrlog sina. Ostavilac je branog druga napustio pet godina prije smrti i
zasnovao vanbranu zajednicu koja je trajala sve do smrti ostavioca. Usvojenik iz
potpunog usvojenja ima sina i kerku. Kerka je nesposobna za privreivanje i nema
nunih sredstava za ivot. Jedan od unuka ima dvoje djece, oboje nesposobno za
privreivanje i nemaju sredstava za ivot.
Ko su nuni nasljednici u konkretnom sluaju i koliko bi im pripalo na ime nunog
nasljednog dijela?

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug i usvojenik iz potpunog usvojenja, a njihovi
nuni nasljedni dijelovi iznose 1/6 pojedinano.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug,
usvojenik iz potpunog usvojenja i dvoje djece od
umrlog sina, koji su oevo mjesto zauzeli po pravu
predstavljanja. Zakonski nasljedni dijelovi, za sluaj
da nema testamenta, iznosili bi po 1/3 za branog
druga i usvojenika iz potpunog usvijenja, i po 1/6 za
dvoje djece. Nuni nasljednici u ovom sluaju su
brani drug i usvojenik iz potpunog usvojenja, ali
ne i djeca jer zakon kae (l. 28/2) da ostali potomci umrlog mogu biti nuni
nasljednici samo ako ispunjavaju objektivno-subjektivni kriterij, to ovo dvoje djece
neispunjava. Nuni nasljedni dio branog druga i usvojenika iz potpunog usvojenja iznosi
po 1/6.

15. Ostavilac je sainio testament kojim je cjelokupnu svoju zaostavtinu zavjetao
svome unuku (sinu ranije umrle kerke). U trenutku smrti ostavioca, osim tog unuka, iza
njega su ostali njegov brani drug, sin i dva usvojenika iz nepotpunog usvojenja, od kojih
jedan nema sredstava za ivot i nesposoban je za privreivanje.
Ko od ovih lica ima pravo da trai smanjenje testamentarnih raspolaganja? Koji dio
zaostavtine bi dobila ta lica na ime svog nunog dijela? Obrazloi!

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug, sin i
jedan usvojenik iz nepotpunog usvojenja, a njihovi
nuni nasljedni dijelovi iznose po 1/10 za branog
druga i sina pojedinano i 1/15 za usvojenika.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug,
sin, usvojenici iz nepotpunog usvojenja i sin od
umrle kerke. Njihov zakonski nasljedni dio, za sluaj da nije postojao testament, iznosio
bi po 1/5 za sve njih. Nuni nasljednici su brani drug, sin i usvojenik iz nepotpunog
WWW.BH-PRAVNICI.COM
10 WWW.BH-PRAVNICI.COM

usvojenja koji ispunjava objektivno-subjektivni kriterij. Njihovi nuni nasljedni dijelovi
iznose po 1/10 za branog druga i sina (polovina od zakonskog nasljednog dijela) i 1/15
za usvojenika iz nepotpunog usvojenja (treina od zakonskog nasljednog dijela).

16. = 2.

17. Ostavilac je sainio testament kojim je odredio nain svoje sahrane, priznao
vanbrano oinstvo, toj kerci koju je priznao ostavio je poklon od 100.000 KM i sinu je
oprostio dug od 50.000 KM. ista vrijednost zaostavtine je bila 180.000 KM. Osim
navedene djece ostavilac je imao i tri unuka iza ranije umrle kerke. Kako podijeliti
zaostavtinu. ta bi se desilo da je zaostavtina bila vrijedna 100.000 KM?

18. Ostavilac je sainio testament kojim je cjelokupnu zaostavtinu ostavio svojoj sestri.
Iza njega su ostali brani drug, sin, kerka, majka i otac. Sina je ostavilac u testamentu
iskljuio iz nasljea. Sin je imao dvoje djece od kojih je jedno nesposobno za
privreivanje i nema nunih sredstava za ivot. Otac i majka su takoe nesposobni za
privreivanje i nemaju nunih sredstava za ivot.
Ko su nuni nasljednici u konkretnom sluaju i koliko bi im pripalo na ime nunog
nasljednog dijela?

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug, jedno
dijete (od sina) i kerka, a njihov nuni nasljedni dio
iznosi 1/6 za branog druga i kerku pojedinano i
1/12 za dijete.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug,
kerka i dvoje djece od sina iskljuenog iz nasljea;
njegovo mjesto kao zakonskog nasljednika zauzet e
njegova djeca po pravilu predstavljanja (njegovo
iskljuenje nije relevantno za djecu l. 47). Otac i
majka nisu u igri jer nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva lica
daljeg nasljednog reda (l. 9/3). Zakonski nasljedni dio, za sluaj da nema testamenta,
iznosio bi 1/3 za branog druga i kerku pojedinano i po 1/6 za dvoje djece pojedinano.
Nuni nasljednici u ovom sluaju su brani drug, kerka i jedno dijete od sina koje
ispunjava objektivno-subjektivni kriterij (drugo dijete neispunjava pa nije l. 28/2).
Njihov nuni nasljedni dio iznosi 1/6 za branog druga i kerku (polovina od zakonskog
nasljednog dijela), odnosno 1/12 za dijete (treina od zakonskog nasljednog dijela).

21. Ostavilac je sainio testament kojim je cjelokupnu svoju zaostavtinu zavjetao svom
prijatelju. U trenutku smrti ostavioca, ostavilac je imao branog druga i troje djece. Jedno
dijete se odreklo nasljea u svoje ime, a ima dvoje djece. Drugo dijete ima tri kerke
nesposobne za privreivanje i bez nunih sredstava za ivot. Ostavilac je napustio
branog druga tri godine poslije smrti.
Koji dio zaostavtine bi dobila ta lica na ime svog nunog
dijela? Obrazloi!

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug i dvoje djece, a
njihov nuni nasljedni dio iznosi po 1/8 za sve njih
WWW.BH-PRAVNICI.COM
11 WWW.BH-PRAVNICI.COM

pojedinano.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, dvoje djece ostavioca i dvoje djece
od umrlog djeteta ostavioca. Njihovi zakonski nasljedni dijelovi, za sluaj da nije bilo
testamenta, iznosili bi po 1/4 za branog druga i dvoje djece ostavioca pojedinano, i po
1/8 za ostavioevu unuad. Nuni nasljedici su brani drug i dvoje djece, ali ne i ostali jer
neispunjavaju objektivno-subjektivni kriterij. Njihov nuni nasljedni dio iznosi po 1/8 za
sve njih (polovina od zakonskog nasljednog dijela).

22. Ostavilac je sainio testament 12. 04. 2003. kojim je cjelokupnu svoju zaostavtinu
zavjetao svojim unuadima (kerci i sinu ranije umrlog sina). U trenutku smrti
ostavioca, osim tih unuka, iza njega su ostali njegov brani drug, dvije kerke. Jedna
kerka ima troje djece od kojih dvoje nemaju sredstava za ivot i nesposobni su za
privreivanje. Ostavioev brani drug je u sporazumu sa ostaviocem napustio branu
zajednicu. Kerka koja ima djece je 18. 06. 2003. falsificirala
2
novi testament u kojem je
stajalo da ostavilac njoj ostavlja cjelokupnu zaostavtinu.
Ko od ovih lica ima pravo da trai smanjenje testamentarnih raspolaganja? Koji dio
zaostavtine bi dobila ta lica na ime svog nunog dijela? Obrazloi!

Odgovor: nuni nasljednici su kerka i dvoje djece od
nedostojne kerke, a njihov nuni dio iznosi 1/6 za kerku i
po 1/27 za dvoje djece.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su kerka, troje djece od
nedostojne kerke i dvoje djece od umrlog sina. Njihovi
zakonski nasljedni dijelovi, za sluaj da nema testamenta,
iznosili bi 1/3 za kerku, po 1/9 za troje djece od nedostojne kerke i po 1/6 za dvoje
djece od umrlog sina. Nuni nasljednici su kerka i dvoje djece koja ispunjavaju
objektivno-subjektivni kriterij; dvoje djece od sina nisu jer neispunjavaju obejktivno-
subjektivni kriterij, a i da ispunjavaju ne bi mogli biti jer je upravo njima ostavilac
zaostavtinu ostavio testamentom. Njihov nuni nasljedni dio iznosi 1/6 za kerku
(polovina od zakonskog nasljednog dijela) i po 1/27 za dvoje djece (treina od zakonskog
nasljednog dijela).

25. Iza ostavioca su ostali brani drug, usvojenik iz nepotpunog usvojenja, sin, kerka,
otac i tri sina iza ranije umrle druge kerke. Sin nema potomaka, a kerka ima sina i
kerku. Sin je prijetnjom sprijeio ostavioca da saini testament, a kerka se odrekla
nasljea u svoje ime. Njen sin je iz nehata ubio
ostavioca.
Kako podijeliti zaostavtinu?
Odgovor: zakonski nasljednici su brani drug,
dvoje djece od prve kerke, troje djece od druge
kerke i usvojenik iz nepotpunog usvojenja, a
njihovi zakonski nasljedni dijelovi iznose 1/4 za
branog druga i usvojenika iz nepotpunog

2
Falsifikovanje moe se izvriti na dva naina bilo da se postojeem testamentu neto oduzima ili dodaje,
bilo da se saini nov testament u ime ostavioca, kae Drago Bago & co., Osnovi nasljednog prava,
(Sarajevo: To je to, 1991), str. 21.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
12 WWW.BH-PRAVNICI.COM

usvojenja pojedinano, 1/8 za dvoje djece od prve kerke pojedinano, i 1/12 za troje
djece od druge kerke pojedinano.
Obrazloenje: budui da ostavilac nije ostavio testament moramo odrediti zakonske
nasljednike. Zakonski nasljednici su usvojenik iz nepotpunog usvojenja, brani drug,
troje djece od kerke to je umrla i dvoje djece od kerke to se odrekla u svoje ime (njen
sin je ubio ostavioca iz nehata, a ne iz umiljaja l. 129/1). Otac nije u igri budui da
nasljednici iz blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva lica daljeg nasljednog
reda (l. 9/3). to se tie zakonskih nasljednih dijelova: dvoje djece, od kerke to se
odrekla, dobilo bi po 1/8 pojedinano, troje djece, od kerke to je umrla, dobijaju po
1/12 pojedinano, a usvojenik iz nepotpunog usvojenja i brani drug e dobiti po 1/4
pojedinano.

26. Primus je Sekundusov sin. Nisu u dobrim odnosima jer je Primus prekinuo studij
nakon druge godine, nije traio posao, ne radi, pije, izdrava se od sitnih kraa, zbog ega
je bio u zatvoru. Sekundus je sainio testament u kome je naveo te injenice i cijelu
zaostavtinu ostavio je drugom sinu i kerci. Primus ima dva sina od kojih je jedan
nesposoban za privreivanje i nema nunih sredstava za ivot. Primus i oba sina trae
zatitu nunog nasljednog dijela.
ta mogu traiti i kako?

Odgovor: Primusov sin koji ispunjava objektivno-
subjektivni kriterij je nuni nasljednik, a njegov nuni
nasljedni dio je 1/18. Primus i drugi sin nemaju osnova da
trae nuni nasljedni dio, ali mogu da trae izdvajanje
predmeta domainstva (zakljuit emo da su njih dvojica
ivjela sa ostaviocem u istom domainstvu) prema l. 36. Iz
samog teksta zadatka se ne vidi da li mogu traiti jo ta.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su jedan sin, kerka i dva sina od Primusa (S1),
kojeg je Sekundus iskljuio iz nasljedstva. Njihovi zakonski nasljedni dijelovi, za sluaj
da nema testamenta, iznosili bi po 1/6 za dva sina od Primusa i po 1/3 za drugog sina i
kerku pojedinano. Nuni nasljednik je jedan sin od Primusa koji ispunjava objektivno-
subjektivni kriterij; drugi sin i kerka nisu jer je ostavilac upravo njima i ostavio
zaostavtinu u testamentu. Njegov nuni nasljedni dio iznosi 1/18 (treina od zakonskog
nasljednog dijela).

27. Primus ima sina Sekundusa, Sekundus ima dvije kerke i jednog unuka. Jedan
Primusov sin (Tercijus) je ranije umro, a iza njega je ostao sin. Sekundus se kocka,
prokockao je sve to je naslijedio od majke. Povremeno radi, ali zaraeno troi na skupe
poklone. Ima dugova. Sekundusove kerke i Sekundusov unuk su maloljetni i neposobni
za privreivanje
3
. Primus je testamentom svoju imovinu ostavio vanbranoj supruzi.

3
Sama injenica nesposobnosti za privreivanje nije dovoljna za ispunjenje objektivno-subjektivnog
kriterija, jer zakonodavac koristi veznik i da bi oznaio da je za taj kriterij potrebno kumulativno
postojanje nesposobnosti za privreivanje i nedovoljnih nunih sredstava za ivot l. 28/2. Takoer, sama
injenica maloljetnosti ne znai ispunjenje kriterija (Zakon o radu kae da maloljetnici sa 15 godina mogu
stupiti u radni odnos; a to to su maloljetni ne mora znaiti ni da nemaju nunih sredstava za ivot). Ako
budete u prilici, pitajte za razjanjenje na testu/ispitu. Meutim, nesposobnost za privreivanje je dovoljna
osobina da bi odreeno lice dobilo nuni nasljedni dio svog lienog pretka (l. 48).
WWW.BH-PRAVNICI.COM
13 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Takoer je testamentom liio sina Sekundusa nunog dijela u korist unuka (Tercijusovog
sina).
Kakva je pravna situacija?



Odgovor: Sekundus ima pravo da liavanje pobija u parnici.
Obrazloenje: Zakonski nasljednici su Sekundus i sin od
Tercijusa, a njihov zakonski nasljedni dio, za sluaj da nije
bilo testamenta, iznosio bi po 1/2 za oboje. Nuni nasljednik
bi u ovom sluaju bio samo Sekundus, budui da sin od
Tercijusa neispunjava objektivno-subjektivni kriterij, a nuni
nasljedni dio Sekundusa iznosio bi 1/4. Meutim, ostavilac
je, iz razloga navedenih, liio Sekundusa njegovog nunog
dijela. Ono to ostavilac, meutim, nije mogao da uradi jeste
da taj nuni dio kojeg je liio Sekundusa da nekom ko nije Sekundusov potomak, budui
da zakon kae da ga zavjetalac (...) moe liiti u cjelini ili djelimino njegovog nunog
dijela u korist njegovih maloljetnih ili punoljetnih potomaka koji su nesposobni za
privreivanje (l 48; naglasak dodat). Smatramo (moda netano) da se onaj nuni dio
koji je pogreno dat Tercijusovom sinu ne moe automatski vraati i dijeliti
Sekundusovim potomcima, ve Sekundus (ili ti potomci) moraju tu ostavioevu radnju
pobijati u parnici.

28. Ostavilac je testamentom raspolagao u korist svoga oca. Iza njega su osim oca ostali:
brani drug, sin i dvije kerke. Sin ima dvoje maloljetne djece nesposobne za
privreivanje. Iza ranije umrlog sina je ostala kerka koja se odrekla u svoje ime, a ima
dvoje maloljetne djece. Sin koji je iv je rasipnik i
prezaduen je i ostavilac ga je liio prava na nuni dio u
korist jednog njegovog djeteta.
Kakva je pravna situacija?

Odgovor: nuni nasljednici su brani drug, dvije
kerke i jedno dijete od ostavioevog sina, a njihov
nuni nasljedni dio iznosi po 1/10 za sve njih
pojedinano.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug, sin, dvije kerke i dvoje djece od
kerke (od ranije umrlog sina) koja se odrekla nasljea u svoje ime. Zakonski nasljedni
dio, za sluaj da nema testamenta, bio bi po 1/5 za branog druga, sina i dvije kerke i po
1/10 za dvoje djece od ostavioeve unuke. Nuni naljednici u ovom sluaju su brani
drug, dvije kerke i jedno dijete od sina lienog nasljea, jer je nuni nasljedni dio koji je
trebao pripasti sinu ostavilac dodijelio jednom njegovom djetetu
4
. Njihovi nuni nasljedni

4
Po slovu zakona ostavilac nema nikakva ogranienja po pitanju kojem e potomku lienog lica dodijeliti
nuni nasljedni dio koji je trebao pripasti tom lienom licu, meutim postoje i miljenja da zbog sutine
nunog nasljeivanja volja ostavioca bi morala biti ograniena (...) [i] bilo [bi] nuno odrediti da lienje
mora biti uinjeno srazmjerno, u korist svoh potomaka, iako je autor vjerovatno mislio na rjeenje de lege
fedenda Meliha Povlaki & co., op. cit., str. 69.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
14 WWW.BH-PRAVNICI.COM

dijelovi iznose po 1/10 (pola zakonskog nasljednog dijela, odnosno u sluaju djeteta dio
koji je trebao dobiti sin).

29. Ostavilac je umro neostavivi testament. Iza njega su ostali brani drug, dva sina,
majka, brat, sestra, dvoje sestrine djece i polubrat po majci. Jedan sin je prijetnjom
sprijeio ostavioca da saini testament. On je inae dugi niz godina ivio i privreivao sa
ostaviocem i svojom zaradom doprinosio poveanju ostavioeve imovine. Drugi sin se
odrekao nasljea. Sestra se takoer odrekla nasljea u svoje ime. Brani drug je slabog
imovinskog stanja i nesposoban je za privreivanje.
Kako podijeliti zaostavtinu? Koje bi zahtjeve mogao postaviti brani drug, a koje sin?
Detaljno obrazloiti pravnu situaciju kao i rjetenje.

Odgovor i obrazloenje: budui da ostavilac nije ostavio testament moraju se odrediti
zakonski nasljednici. Zakonski nasljednici u ovom sluaju su brani drug, majka
ostavioca, brat ostavioca i dvoje djece od sestre ostavioca koja se odrekla nasljea u svoje
ime. Njihov zakonski nasljedni dio iznosi 1/2 za branog druga, 1/4 za majku, 1/8 za
brata i po 1/16 za dvoje djece. Ako bi tumaili rijei zadataka slabog imovinskog stanja
kao situaciju da brani drug nema nunih sredstava za ivot, tada bi brani drug mogao
zahtjevati od suda da naslijedi i jedan dio onog dijela
zaostavtine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali
nasljednici, a sud moe odluiti da brani drug naslijedi i cijelu
zaostavtinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom
podjelom, brani drug zapao u oskudicu (l. 23). Iako je sin
nedostojan da naslijedi bilo ta zakonom ili testamentom, on
ipak ima pravo po zakonu (l. 35) da zahtijeva da mu se iz
zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njegovom doprinosu u
poveanju vrijednosti ostavioeve imovine. Njemu takoer
pripadaju predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje
njegovih svakodnevnih potreba, kao to su pokuanstvo,
namjetaj, posteljina i slino (ali ne i ako su ovi znatnije vrijednosti) l. 36.

30. Ostavilac je umro neostavivi testament. Iza njega su ostali brani drug, sin i kerka,
otac, sestra, dvoje sestrine djece i polubrat po majci. Ki je prijetnjom sprijeila ostavioca
da saini testament. Ona je inae dugi niz godina ne samo ivjela nego i privreivala sa
ostaviocem i svojom zaradom je popravila poruenu kuu ostavioca. Drugo ostavioevo
dijete se odreklo nasljea. Sestra se takoe odrekla nasljea u svoje ime. Brani drug je
slabog imovinskog stanja i nesposoban za privreivanje.
Kako podijeliti zaostavtinu? Koje bi zahtjeve mogao postaviti brani drug, a koje
kerka? Detaljno obrazloiti pravnu situaciju kao i rjeenje.

Odgovor i obrazloenje: zakonski nasljednici su brani
drug, otac, dvoje djece od sestre koja se odrekla nasljea
u svoje ime i polubrat od majke koja je umrla. Njihovi
zakonski dijelovi iznose 1/2 za branog druga, 1/4 za oca,
po 1/16 za dvoje djece od sestre i 1/8 za polubrata. Ako bi
tumaili rijei zadataka slabog imovinskog stanja kao
WWW.BH-PRAVNICI.COM
15 WWW.BH-PRAVNICI.COM

situaciju da brani drug nema nunih sredstava za ivot, tada bi brani drug mogao
zahtjevati od suda da naslijedi i jedan dio onog dijela zaostavtine koji bi po zakonu
trebalo da naslijede ostali nasljednici, a sud moe odluiti da brani drug naslijedi i cijelu
zaostavtinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom, brani drug zapao
u oskudicu (l. 23). Iako je kerka nedostojna da naslijedi bilo ta zakonom ili
testamentom, ona ipak ima pravo po zakonu (l. 35) da zahtijeva da joj se iz zaostavtine
izdvoji dio koji odgovara njenom doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine.
Njoj takoer pripadaju predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje njenih
svakodnevnih potreba, kao to su pokuanstvo, namjetaj, posteljina i slino (ali ne i ako
su ovi znatnije vrijednosti) l. 36.

32. Ostavilac je umro neostavivi testament. On je imao branog druga, nenu po ocu,
dajdu koji je imao dvoje djece, kao i tetku sa majine strane. Brani drug i ostavilac po
sporazumu ve dugi niz godina ne ive zajedno, iako se nisu razveli. Dajda se ve dugi
niz godina nalazi u inostranstvu, gdje je pobjegao jer je u BiH osuen zbog pljake.
Kako podijeliti zaostavtinu? Detaljno obrazloiti.

Odgovor: zakonski nasljednici su dvoje djece od dajde i tetka, a to se tie zakonskog
nasljednog dijela dvoje djece dobijaju po 1/4
pojedinano, a tetka 1/2.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su tetka i dvoje
djece od daide; brani drug nema pravo na nasljee
budui da je sporazumom sa ostaviocem prestala
ivotna zajednica njih dvoje (l. 22/3). Takoer,
daida je nedostojan za nasljeivanje (l. 129/5), pa
njegovo mjesto kao zakonski nasljednici zauzimaju
njegova djeca po pravilu predstavljanja. Nena nije u
igri budui da su je iskljuili nasljednici iz bliih nasljednih redova (l. 9/3). Zakonski
nasljedni dijelovi zakonskih nasljednika iznose po 1/4 za dvoje djece i 1/2 za tetku.

33. Ostavilac je sainio testament i svu svoju zaostavtinu je ostavio sestri. Imao je
branog druga, usvojenika iz nepotpunog usvojenja, i majku nesposobnu za privreivanje
i bez nunih sredstava za ivot.
Ko od ovih lica ima pravo na nuni dio. Obrazloi!

Odgovor: nuni nasljednik je brani drug, a njen
nuni nasljedni dio iznosi 1/4.
Obrazloenje: zakonski nasljednici su brani drug i
usvojenik iz nepotpunog usvojenja. Budui da nije
reeno u zadatku da su nasljedna prava usvojenika
iz nepotpunog usvojenja pri usvojenju ograniena ili
iskljuena, to znai da on prema ostaviocu ima ista nasljedna prava kao i usvojioeva
djeca i drugi njegovi potomci (l. 19/1), to dalje znai da je on sa branim drugom, kao
nasljednici blieg nasljednog reda, iskljuio majku ostavioca kao zakonskog nasljednika
iz daljeg nasljednog reda. Njihovi zakonski nasljedni dijelovi, za sluaj da nema
testamenta, bili bi po 1/2 za oboje. Nuni nasljednik, u ovom sluaju, samo je brani drug,
WWW.BH-PRAVNICI.COM
16 WWW.BH-PRAVNICI.COM

budui da usvojenik iz nepotpunog usvojenja neispunjava objektivno-subjektivni kriterij
(l. 28/2). Nuni nasljedni dio branog druga iznosi polovinu od njegovog zakonskog
nasljednog dijela, kojeg bi dobio da nema testamenta, to iznosi 1/4.


Sudska praksa:

1. Opa potraivanja lica koja su umrla u vremenu od 23. 03. 1992. godine do 6. 12.
1997. godine, kao dana stupanja na snagu zakona o privatizaciji preduzea, ne
mogu biti predmet nasljeivanja u ostavinskom sudskom postupku. (Zakljuak
Graanskog odjela Vrhovnog suda FBiH sa sjednice od 11. 09. 2003. godine)
2. Ponitenje nasljednike izjave, zbog mahana volje, moe se traiti u rokovima
propisanim odredbama Zakona o obligacionim odnosima za pobojne ugovore.
(Prema odluci Vrhovnog suda Republike Crne Gore, Rev.br.133/99, od 24. 03.
2000. godine)
3. Kad je poklonom u cjelini povrijeen nuni nasljedni dio nuni nasljednik
moe, u smislu lana 37. Zakona o nasljeivanju, traiti vraanje poklona i od
poklonoprimevog univerzalnog nasljednika bez obzira to je poklonoprimac
umro prije ostavioca (poklonodavca), bez obzira to nije in concreto, zbog svoje
smrti prije ostavioca, pozvan na nasljee. (Vrhovni sud Republike Srpske, Rev-
75/2001, od 20. 11. 2001. godine)
4. Protekom roka od 20 godina iz lana 142. Zakona o nasljeivanju pretendent na
nasljedstvo ne moe traiti predaju u posjed stvari zaostavtine, odnosno
utvrenje da mu pripada pravo na nasljee ni od nesavjesnog pretpostavljenog
nasljednika (posjednika). Prigovor zastare nasljednike tube je neosnovan samo
pod pretpostavkom da je pretendent na nasljedstvo i pravi nasljednik ustupio
pretpostavljenom nasljeniku (posjedniku stvari zaostavtine) stvari zaostavtine
na koritenje do opoziva (praecarium) ili na osnovu nekog drugog pravnog posla.
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, Rev-182/00, od 25. 12. 2000. godine)
5. Polazei od zakonskoh odreenja koja se odnose na uslove za punovanost, oblike
i sadrine testamenta, nasljednik na osnovu testamenta moe biti i lice koje ne
spada u krug zakonskih nasljednika, ili u krug lica koja su imala pravo na
koritenje stana (imovina koja je testamentom zavjetana). (Vrhovni sud
Republike Crne Gore, Rev.br. 40/00, od 30. 05. 2000. godine)
6. Koritenje nepodijeljene zaostavtine od strane samo nekih od nasljednika, nije
bez pravne osnove, pa je u odnosu na njih iskljuena primjena instituta stjecanja
bez osnova. (Presuda Vrhovnog suda FbiH, broj Rev-329/01, od 23. 12. 2003.
godine)
7. Pravni osnov sticanja svojine na nepokretnosti koja je bila predmet ugovora o
izdravanju je sam taj ugovor, a ne rjeenje ostavinskog suda, bez obzira to se
dejstvo tog ugovora i nasljeivanje vezuju za momenat smrti fizikog lica.
(Vrhovni sud RCG, Rev. Broj 331/99, od 07. 03. 2000. godine)
8. Pojam imovina ne bi trebao da bude tumaen na restriktivan nain. Rije
imovina ukljuuje irok obim imovinskih interesa koji predstavljaju ekonomsku
vrijednost. U skladu sa svojom dosadanjom praksom, Ustavni sud podsjea da
stanarsko pravo obuhvata sui generis vlasnike interese koji predstavljaju
WWW.BH-PRAVNICI.COM
17 WWW.BH-PRAVNICI.COM

ekonomsku vrijednost. S druge strane, lan 1. Protokola broj 1. titi samo
postojeu imovinu, ali ne ukljuuje prava ili oekivanja na sticanja imovine u
budunosti, npr. kroz nasljedstvo. (Odluka Ustavnog suda BiH, broj U-52/02, od
17. 5. 2004. godine)
9. Sporazum o nainu diobe zaostavtine, koji je unijet u rjeenje o nasljeivanju
ima karakter sudskog poravnanja i moe se pobijati iz istih razloga kao i sudsko
poravnanje zbog mahana volje, a to u konkretnom sluaju tuiteljica nije ni
traila, niti je dokazala da ima osnova za to. (Apelacioni sud Brko Distrikta BiH,
broj: G. 42/04, od 20. 02. 2004. godine)
10. Ako je rjeenje kojim je pokrenut ostavinski postupak i zakonski nasljednik (sin)
ostavioca upuen da pokrene parnini postupak, shodno lanu 128. stav 1. ZPP-a,
primio njegov punomonik, zakonskom nasljedniku nije oduzeta mogunost da
raspravlja u ostavinskom postupku i da pokrene parnini postupak. (Kantonalni
sud u Sarajevu, broj: G-1475/04, od 15. 2. 2005. godine)
11. Kod ocjene pravne valjanosti oblika testamenta nije mjerodavna subjektivna ve
objektivna kvalifikacija forme, pri emu sud konverziju forme uzima u obzir po
slubenoj dunosti. (Vrhovni sud RCG, Rev. Broj: 566/95)
12. Prvostepeni sud je presudom utvrdio da je nitav zajedniki testament ostavioca i
njegove supruge tuene, nalazei da Zakon o nasljeivanju ne poznaje institut
zajednikog testamenta, da se testament ne moe djelimino proglasiti, jer je
drugi zavjetalav jo iv, da smru jednog zavjetaoca drugi gubi pravo da
testament izmjeni, pa je lien prava da svojom imovinom raspolae do smrti.
Kako Zakon o nasljeivanju ne poznaje zajedniki testament, to je sporni
testament suprotan osredbama navedenog zakona i isti je nitav. (Presuda
Okrunog suda u Beogradu, G. 2005/97 od 13. 09. 1997.)
13. Ako brani drug sredstva ostvarena u ranijem braku upotrebi za kupovinu stana
koji poklonom postane svojina njegovog drugog branog druga, naslednici
ustupioca mogu zahtevati zatitu svog naslednog prava pobijanjem poklona do
visine njihovog nunog dela. (Reenje Vrhovnog suda Srbije, Rev. 5412/99 od 1.
12. 1999. godine.)
14. Sama injenica to je naplata dosuenih iznosa uzdravanja vrena pljenidbom
plae kod poslodavca, ne ini teu povredu tuenikove obveze uzdravanja i
njegovu nedostojnost za nasljeivanje sina (ostavitelja). (Odluka Vrhovnog suda
Republike Hrvatske, br. 2312/97, od 27. 9. 2000.)