Uvod U Dizajn - Knjiga 1 2003

Uvod u dizajn 2002/2003
DIZAJN STVARALAKA DISCIPLINA

Filozofija savremenog ovjeka je ivjeti i raditi ljepe, sa manje materijalnih ulaganja i
troenja materijalne i fizike energije. U tome mu dizajn svesrdno pomae stvaranjem upotrebnih
predmeta. Ti predmeti su u poetku, posmatrano sa aspekta dostignua savremenog dizajna, bili
relativno primitivni. remenom su se oni usavravali i dostigli dananji nivo kvaliteta, koji moe u
potpunosti zadovoljiti sve ovjekove materijalne i duhovne potrebe, zahtjeve i elje. !a razvoj
upotrebnih predmeta kroz historiju su, pored dizajna, uti"ali umjetnost, arhitektura, zanatstvo,
nauka, tehnologija, kao i mnoge druge oblasti ovjekovog ivota.
U anglosaksonskoj terminologiji pojam #design$ %ital. disegno, fran". dessin, pan. disefio&
ima vrlo irok spektar znaenja, od prakse oblikovanja industrijskog proizvoda preko konstruiranja i
projektiranja, do svake druge intelektualne kon"eptualiza"ije. 'izajnom su nazvani i svi rezultati
svijesti o uvjetima pod kojima se formira "jelokupna fizika i duhovna "jelina, ali i veza izme(u
unutarnjeg i vanjskog svijeta.
'izajn je stvarna veza izme(u umjetnosti i svakodnevnog ivota, ali i svako traganje za
najboljim rjeenjem i borba za najbolji nain. U uem znaenju dizajn jeste "rte, %prvi& na"rt,
projekt, uzorak, umjetnika ideja iz koje treba nastati odre(eno djelo i sl.
U naoj !"#u$noj "%#&ino'o(iji uo)i$aj%na j% d%*ini+ija ,#%&a -ojoj j% dizajn
in"%#di!+i,'ina#na ,#a-!a -#%i#anja o)'i-a indu!"#ij!-i ,#oizv%d%ni. ,#%d&%"a/
eliki svjetski teoretiari dizajna ulaze, me(utim, u dublju analizu, pa nam tako daju
"jelovitiji odgovor.
)meriki dizajner Harold van Doren dizajnom smatra praksu analize, kreiranja i razvoja
proizvoda za masovnu upotrebu, a njegov kolega Booker se potpuno slae sa takvom defini"ijom,
s tim to pot"rtava upravo pro"es dizajniranja, koji svojim postulatima najvie doprinosi konanoj
o"jeni pro"enta #iste dizajnerske kreativnosti$, dakle same pojavnosti dizajna u pro"esu
realiziranja neke ideje.
*a Viktora Papaneka dizajn je ivot u punom smislu i opsegu te rijei. +o njemu, dizajn
je, kao i za Giu Bansiepea, kreativno rjeavanje problema bez obzira na stupanj njihove
kompleksnosti i razine. +apanek, me(utim, istie problem dizajna posmatranog sa njegove
najmranije, najbezobraznije strane,
0Dizajn j% j%dno od naj,od&u-'iji. !#%d!"ava -a,i"a'a !av#%&%no( !vij%"a1
najn%,o"%nija ,#o*%!ija1 -oja na(ova#a 'jud% da -u,uju !"va#i -oj% n% "#%)aju1 ! nov+%&
-oj%( n%&aju1 !a&o !"o(a da i&,oni#aju 'judi&a -oji&a "o ni"a n% zna$i/2
Niela Diffrient istie da dizajn mora biti problemski, a ne tehniki orijentiran, dok se po
britanskom teoretiaru dizajna Mishi Blackoun mora vie baviti drutvenim problemima, nego
tehnikim i estetskim preokupa"ijama svog vremena, to je uglavnom ista misao samo drugaije
formulirana.
3
Teo Van Doesburg dizajn vidi kao jednu univerzalnu metodu, kako za umjetnost tako i za
industrijsku proizvodnju.
T. Mandolado konstatuje da je dizajn sinteza kulture i nauke, mogunost stvaranja tzv.
znanstvene kulture. +oseban naglasak na te humanistiko-naune karakteristike #idealnog$
dizajna stavlja osniva Bauhausa, uveni Walther Gropius.
.d teoretiara sa naih prostora Matko Metrovi!, na primjer, odgovarajui na pitanje ta
je dizajn, tvrdi da moderna teorija dizajna, za razliku od njenih prvotnih predstavnika, izbjegava
svako teoretiziranje globalnog znaenja kao i svaku dugoronu ideju.
Fullera i Papaneka, za koje je upravo ovaj globalni aspekt polazite svih analiza, Metrovi
smatra za #manje oprezne glave$ za koje dizajn #znade pokatkad poprimiti utopistiku viziju
totalnog dizajna svijeta.$
Goroslav "eller, me(utim, nam svojom postavkom o dizajnu ukazuje da Metrovi ba i
nije sagledao problem sa svih aspekata. +o njemu, Papanek i Fuller su u pravu kada tvrde da je
#sve dizajn$, ali i nastavlja, #...+od sve podrazumijevamo svaku intelektualnu kon"eptualiza"iju,
svaku zamisao. /pak, koliko god taj odgovor bio taan, on zbunjuje svojom irinom.$ U daljem
izlaganju on dolazi do zakljuka da se sve moe dizajnirati, ali sve nije i dobar dizajn. #+rva
zanaajka dobrog dizajna$, kae Keller, #jeste upravo duhovitost, lu"idnost, svjeina, iskriavost.$
To nije i ne moe biti #estetika$, jer, po njemu, #da bi se te duhovite i lu"idne izmiljotine zvale
dobar dizajn, ne mogu biti samo lijepe, one moraju imati dublji izvor.$
0ednu od najpotrebnijih misli o dizajnu izrekao je Fuller:
0Su,#o"no!" dizajnu j% .ao!/ Dizajn j% o'i$j% in"%'i(%n+ij% i'i #azu&'jivo!"i/2
D45INICIJA
Teorija dizajna nije sklona univerzalnom definiranju zbog svoje kompleksnosti uoavanja i
rjeavanja problema. 1injeni"a da se problemi javljaju na razliitim podrujima ini dizajn
interdis"iplinarnim to ga suprotstavlja spe"ijaliziranom svijetu u kojem ivimo. 2ritika miljenja
djelatnika dizajna i njihovo dugogodinje iskustvo kreiralo je nekoliko defini"ija u kojima moemo
prepoznati zajednika obiljeja. 'efiniranjem tih parametara moemo se pribliiti shvatanju samog
dizajna.
Po"#%)a ne samo da je pokreta dizajna, ve ga u velikoj mjeri usmjerava. *adovoljavanje
zahtjeva korisnika je osnovni "ilj dizajna.
Sv%!"#ano!" karakterie dizajn3 u namjeri da se bavimo dizajnom neophodno je poznavati
prirodne, drutvene i tehnoloke znanosti i imati sposobnost integriranja znanja u jednu dis"iplinu.
I!"#a6ivanj% je usmjereno potrebom i kree se u vie smjerova, od istraivanja kulture
proizvoda do istraivanja kulture potroaa.
2
Si!"%& je vana odlika dizajna, inei ga strukturalnom djelatnou odre(enih metoda,
djelovanja i rezultata.
S"va#anj% se odvija kroz analizu prikupljenih podataka, kompromisnim uskla(ivanjem
interesa proizvo(aa, distributera i potroaa, i kroz iznalaenje najboljeg mogueg rjeenja.
4armonino povezivanje u koherentnu "jelinu podrazumijeva zastupanje svih faktora u pravoj
mjeri, pojam prave mjere ovisi od iskustva, ope kulture i odgoja, i opeg smisla za mjeru.
7)'i-ovanj% predstavlja likovno kreiranje vanjskih karakteristika proizvoda. Forma je
sredstvo privlaenja panje3 u istoj mjeri treba biti uoljiva na prvi pogled koliko e otkrivati i
potvr(ivati duhovnost rjeenja prilikom koritenja.
Ko&uni-a+ija je neophodna u svim fazama razvojnog pro"esa dizajna. 2oristi se tokom
istraivanja trita, od isti"anja potrebe postojeih i optimalnih rjeenja. .d izuzetne vanosti je
povratno komuni"iranje sa tritem u "ilju razvijanja samokritinosti autora i njegovog
usavravanja.
2roz ove parametre svorena je ideja dizajna kao pro"esa koji se odvija po odre(enim
kora"ima,
#t$ling u kome glavnu ulogu igra estetika i podloan je kulturno-drutvenim normama
%edesign predstavlja preoblikovanje postojeih proizvoda3 funk"ija je poznata,
promjene se vre na strukturi
Design, stvaranje forme i funk"ije po utvr(enim standardima %estetika, izraavanje
namjene formi, praktinost i prilago(enost koritenju, sigurnost i ugodnost pri upotrebi,
lakoa odravanja i popravki, trajnost i ekonominost...& ija pojedinana vrijednost,
odnosno zastupljenost, zavisi od proizvoda.
&nviron'ental design predstavlja integralni dizajn okoline kao spe"ifine dizajnerske
djelatnosti3 ona uokviruje dizajn kroz proizvodnju, distribu"iju, koritenje i odba"ivanje
proizvoda i tei organizovanju harmoninog sistema djelovanja.
.vim se definira i dizajner, naa posljednja nepoznani"a, kao osoba sa irokim opim
obrazovanjem, sposobnou imaginarnog zakljuivanja, kritikog odnosa prema postavljenim
zada"ima i vlastitim rjeenjima, sposobnou komuni"iranja i prezenta"ije svoga rada i smislom za
znanstvenu metodinost. !eophodno je da dizajner bude drutveno odgovoran i aktivan prenosei
tehnoloki progres drutva u humanistiki, i to sve u "ilju stvaranja dizajna kao nauno-
humanistike djelatnosti koja e oblikovati svijet sutranji"e bez haosa, svijet reda i sigurnosti.
3
T4R8IN7L79IJA
Dizajn %engl. design, dizajner3 "rta, pronalaza, umjetnik koji se bavi oblikovanjem motiva za
industrijske proizvode.
5ije dizajn vodi porijeklo iz engleskog jezika, ali se moe sresti i u drugim jezi"ima,
- designo 6 italijanski
- diseno 6 panski
- dessin 6 fran"uski
U slobodnom prevodu rije dizajn znai "rte, na"rt, projekat, uzorak, prvi na"rt,
umjetnika ideja iz koje treba da nastane neko djelo i slino.
2ada je rije o oblikovanju industrijskih proizvoda, termin dizajn dobija kompleksno
znaenje, koje se moe pre"izno definisati.
+ojam, sutina i aktivnost dizajna se esto zamjenjuju sa vie neprikladnih termina.
Upotreba ovih, umjesto termina dizajn, esto u teoriji i praksi unose zabune i nesporazume.
U nekim zemljama umjesto termina dizajn, kao zamjena koriste se drugi termini, i to
najee 6 tehnika estetika, industrijska estetika, industrijsko oblikovanje, modelarstvo i sl. .vi
termini u odnosu na dizajn imaju par"ijalno znaenje. Tehnika estetika je termin koji ne ukazuje
da li se radi o esteti"i tehnike ili o esteti"i tehnikih proizvoda. /ndustrijska estetika je u tom smislu
jo nepre"iznija jer se moe iroko tumaiti.
/ndustrijsko oblikovanje je termin izveden od imeni"e #oblik$. .blik je imeni"a koja
ukazuje na aktivnosti koje stvaraju oblike proizvoda, ali oblik je samo jedan od elemenata koji
pored veliine, boje i ornamenata ine estetski kvalitet proizvoda %jo postoje tehniko-funk"ionalni,
ekonomski i egronomski kvaliteti&.
7lino je sa terminom modelarstvo proizvoda. .vaj termin ukazuje na konano formiranje
proizvoda kao modela. U stvari, modelovati znai sklopiti model kao gotov prototip, ali do
sklapanja modela ima mnogo prethodnih aktivnosti.
Termin dizajn u svom historijskom razvoju, imao je dva znaenja koja su se koristila za
dvije vrste proizvoda.
'o 89. i prvih de"enija :;. stoljea, tj. do pojave industrijske proizvodnje i industrijskog
oblikovanja, ovjek je kroz svoju vjetinu zadovoljavao sve osobine i kvalitete jednog proizvoda.
+roizvodnja je bila runo-zanatska i maloserijska. .vaj period poinje jo u provobitnoj zajedni"i i
vee se za po(a' unikata.
T%#&in dizajn !% u !va-o& !'u$aju v%6% za %,o.u indu!"#ij!-% +ivi'iza+ij%/
:
'rugo znaenje ovog termina u historijskom razvoju vano je za serijsku mainsku
proizvodnju.
!akon prvog svjetskog rata u praksi se javlja termin #industrijski dizajn$. +rvi ga uvodi
engleski slikar 0oseph 7innel.
Tada se raskidaju sve veze sa dizajnom kao pojmom unikatnog proizvoda. Uvo(enjem
ovog termina obiljeava se nova oblast stvaralatva, ija je primjena veoma iroka. .vaj termin
moe se dvojako posmatrati. +ojam koji oznaava oblast i stvaralaku dis"iplinu i kao pojam koji
oznaava gotov proizvod i njegove kvalitete.
'akle, treba prihvatiti englesku rije #dizajn$, iskljuivo zato to na najbolji nain odraava
pojam i sutinu dis"ipline o kojoj je rije.
.vaj termin je prihvaen u skoro svim zemljama svijeta. Uz to, i druge naune i stvaralae
dis"ipline su prihvatile termine koji nisu na jeziku svake zemlje, ve potiu iz drugih jezika. 5ije
#dizajn$ izgovorena ili napisana odmah i jasno govori o sutini te izuzetno znaajne naune,
strune i stvaralake dis"ipline. To na umu moraju imati svi dizajneri, njihovi saradni"i i ostali
zaposleni u preduzeima.
N784NKLATURA PRAVCI DIZAJNA
'izajn u dananjem obliku se razvijao kroz razliite, esto burne periode ljudske istorije.
7vako stvaralatvo u oblasti upotrebnih predmeta je u pojedinim periodima imalo obiljeja
koja su ga inila posebnim prav"em.
+rav"i u dizajnu imaju istorijskih ali i savremeni stvaralaki znaaj. <judi su u prolosti
podravali uspjele stilove i mode, pod uslovom da su po njihovom ukusu, kao i da je vrijednost
predmeta odgovarala kupovnoj snazi. =noga svojstva proizvoda su obiljeavala minule stilove i
mode vrei na ljude ekonomska, psiholoka i so"ioloka dejstva. eliki stilovi su tako(er
predstavljali i prav"e u stvaranju upotrebnih predmeta preteno se odnosi na arhitekturu, odjeu,
obuu, nakit, namjetaj, posu(e...
'anas nema velikih stilova, ali postoje spe"ifini prav"i odnosno vrste dizajna koje treba
prepoznati da bi se upoznala i svojstva proizvoda radi vanosti za savremeni dizajn, da bi se
koristili primjeri dobrih rjeenja, a neuspjela rjeenja izbjegla.
U tom smislu, najvaniji prav"i su,
Unikatan dizajn
Funk"ionalizam
/ndustrijska estetika
7tajling
=etaforian dizajn
5a"ionalan dizajn
;
1ist dizajn
)erodinamian dizajn
/ntegralan dizajn
7vaki od ovih prava"a obiljeio je odre(ene periode razvoja dizajna.
UNIKATAN DIZAJN
Upotrebni predmeti su se uvijek stvarali da bi zadovoljili neku ovjekovu potrebu, a esto i
poseban zahtjev ili spe"ijalnu elju. 7tari majstori-zanatlije su izra(ivali upotrebne predmete u
malim koliinama, a najveu vrijednost imao je onaj predmet koji se izra(ivao u jednom primjerku 6
UNIKAT/
Takvi predmeti su rado prihvatani od kup"a i imali su znaajnu ekonomsku vrijednost.
+osjedovati unikat znailo je imati drutveni presti. /nteresantno je da se u tom pogledu ni do
danas nije nita promijenilo. 2upovina i posjedovanje unikada pored upotrebnog ima i so"ioloki i
psiholoki karakter. 1ovjek je uvijek elio da u neemu bude poseban i zapaen u so"ijalnom sloju
kojem pripada, unikatni predmeti tu imaju znaajnu ulogu u postizanju eljenog statusa.
Unikatan dizajn stvara samo jedan predmet, najee za poznatog kup"a. +rednost
unikatnog dizajna je u nepostojanju problema prodaje, ali tako(er i velika odgovornost zbog
spe"ifinih zahtjeva naruio"a unikata. Unikati se trae u skoro svim kategorijama proizvoda
iroke potronje od obue do auta. ano je naglasiti da uspjeli unikati uvijek imaju svoje kup"e
koji su im odani, ime doprinose renomeu firme i dizajnera koji su ih stvorili. +otroaima koji
naruuju proizvode unikate dizajneri moraju izlaziti u susret i to iz najmanje dva razloga 6 potroai
e biti zadovoljni i odani marki, a firma e ostvariti znaajan profit.
Unikatan dizajn je zastupljen i u dananje vrijeme velikoserijske i masovne proizvodnje to
je dokaz njegove neprolaznosti. Teorija i praksa dizajna moraju podravati unikatan dizajn zbog
njegove tradi"ije, ali i vanosti za ivot savremenog ovjeka.
7no "o j% najva6nij% za ovaj dizajn j%!"% z'a"no ,#avi'o iz#adi"i !a&o j%dan
,#i&j%#a- na#u$%no( ,#%d&%"a/
5UNKCI7NALIZA8
'izajn od samog poetka ima zadatak da stvori upotrebne predmete koji e prije svega
zadovoljiti neku potrebu ljudi i imati funk"iju u njihovom ivotu i radu.
7!novni ,#in+i, *un-+iona'iz&a j%!"% *un-+ija ,#%d&%"a1 a u d#u(o& ,'anu !u
%!"%"!-i i d#u(i -va'i"%"i -oji "#%)a da ,#oiza<u iz u,o"#%)no!"i *un-+ij% dizajna/
!eki teoretiari dizajna danas smatraju da svi kvaliteti proizvoda treba da budu podre(eni
njegovoj funk"iji, odnosno tehniko 6 funk"ionalnom kvalitetu. +otpuna primjena funk"ionalizma
nosi opasnost da proizvodi budu jednolini, monotoni i da se njihovo "jelokupno stvaranje svodi
=
samo na tehniko-funk"ionalni kvalitet i dovodi do potpunog eliminisanja ostalih kvaliteta proizvoda
koji savremeni potroai trae %estetika, ekonomija, ergonomija&.
U zalaganju za uvo(enje i primjenu funk"ionalizma u dizajnu pojedini teoretiari dizajna
koriste razne analogije i aso"ijativna svojstva dizajna.
U teoriji dizajna su prihvaene tri analogije, i to,
=ehanika
.rganska
=oralna
=ehanika analogija se zasniva na uvjerenju da funk"ionalni predmeti koji dobro slue
svrsi samim tim imaju i ljepotu i druge kvalitete 6 proizvod je lijep samo ako je tehniki savren.
)rhitekte su najvie propagirali mehaniku analogiju. /nteresantan je stav uvenog arhitekte )e
"orbi*i(ea koji je smatrao da je zgrada #maina za stanovanje$ i ukoliko se u njoj udobno ivi,
onda ona ima i estetsku vrijednost.
.rganska analogija se zasniva na uvjerenju da su ljepota i savrenstvo prirode uzor za
dizajniranje proizvoda. *bog toga je priroda vjeita inspira"ija i izvor ideja umjeti"ima, arhitektima i
dizajnerima. +roizvodi koji su funk"ionalni imaju analogiju sa raznim obli"ima i njihovim
elementima u prirodi iz ega proizlaze harmonija i funk"ionalnost.
=oralna analogija se zasniva na aso"ijativnom dejstvu upotrebnih predmeta na emo"ije,
svijest i psiho-so"ioloko bie ovjeka. 7vaki upotrebni predmet mora biti stvaran i na smije kod
ljudi izazivati iluzije i navoditi ih na pogrene o"jene, odluke ili na pogreno shvatanje proizvoda,
njegovog kvaliteta i vrijednosti u "jelini. +redmet koji dizajn stvara i ljudi koriste treba da bude ist,
jasan i dostupan svim ulima i da odrava stil, kulturu i vrijeme kada je stvoren i u kojem ga ljudi
koriste. U smislu funk"ionalizma kao prav"a, moralni prin"ip je zadovoljen ako je predmet
funk"ionalan i u potpunosti odgovara potrebama ljudi. /z tih razloga funk"ionalnost, kao kvalitet
proizvoda koji stvara dizajn, sadri u sebi elemente morala.
INDUSTRIJSKA 4ST4TIKA
+ojava industrijske estetike kao nove grane estetike imala je veliki uti"aj na razvoj dizajna.
.snovni "ilj industrijske estetike bio je razvijanje ljepote kod proizvoda, kao i u radnoj i ivotnoj
sredini ovjeka, i da objasni vezu estetike i dizajna kao i drugih kvaliteta i vrijednosti.
!ajvanije okvire industrijske estetike postavio je fran"uski estetiar +ak Vieno. Ti okviri
su i danas aktuelni. .vaj estetiar je dosta uinio na vaspitanju potroaa u pogledu ukusa, te na
planu industrijske estetike u teoriji i praksi dizajna.
To su zakoni,
>konominosti
7tila
>
0edinstva i harmonije
4armonije izme(u izgleda i upotrebnosti
>volu"ije i relativnosti
Ukusa
+otpunog zadovoljstva
2omer"ijalnosti
=orala
/ntegrisane umjetnosti
.vi zakoni predstavljaju osnovu za primjenu industrijske estetike u teoriji i praksi dizajna.
/ndustrijska estetika izriito naglaava znaaj ljepote proizvoda dok funk"ionalne i ostale kvalitete
podrazumijeva kao nuno prisutne za upotrebnu vrijednost proizvoda. .vaj prava" je suzbio
rairena miljenja da predmeti treba samo da funk"ioniu. 7vojom pojavom industrijska estetika je
ukazala ljudima da funk"ionalni proizvodi mogu biti i lijepi, dovodei pri tome ova dva svojstva u
ravnoteu. To su psiholoke potrebe za estetikom koje su se morale zadovoljiti, da bi upotrebni
predmet pruio ovjeku "jelovit doivljaj i lijepe emo"ije dok ga posjeduje i koristi. .va saznanja i
danas su aktuelna u savremenom dizajnu. 'okaz tome je injeni"a da savremeni proizvodi ne
nailaze na prihvatanje kod potroaa ako nemaju traeni nivo estetskog kvaliteta.
STAJLIN9
Tridesetih godina ?? vijeka, u vrijeme velike ekonomske krize, javlja se prava" dizajna pod
nazivom #!"aj'in($. Uti"aj ovog prav"a dizajna osjea se i danas.
7tajling kao prava" je imao strogo komer"ijalne "iljeve, pa je stoga naiao na kritiku
pristali"a kole #@auhaus$, koji su se zalagali za iste prin"ipe u dizajnu. .vaj prava" u dizajnu
obuhvata proizvode koji su samo prividno novi, a privlae one potroae koji vole laan sjaj.
7tajling omoguava postizanje visokog profita, ali donosi nesagledive posljedi"e u formiranju loeg
ukusa i nanoenju tete dizajnu, obrazovanju i kulturi.
=noge industrijske grane i njihovi proizvo(ai su stvarajui proizvode na prin"ipima
stajlinga, ostvarili trenutne komer"ijalne uspjehe na tritu, ali su ti uspjesi bili kratkog daha i
dovodili su do ruenja renomea proizvo(aa na tritu.
+rimjena stajlinga esto je dovodila i do pojave loih imita"ija starih stilova u pojedinim
kategorijama proizvoda koje nisu uspjele da budu masovno prihvaene odnosno da postanu moda.
Te imita"ije stilova su ipak u nekoj mjeri odrane i do danas, to stvara tekoe savremenom
dizajnu.
/ danas ima mnogo proizvo(aa koji stvaranje proizvoda podvrgavaju stajlingu da bi se
neprikladnim oblikom proizvoda postigao brz i lak komer"ijalni uspjeh. 7tajling je danas ukorijenjen
pa njegovo eliminisanje predstavlja problem u praksi savremenog dizajna. / uprkos ignorisanju
proizvoda koji nose stajling obiljeja i obrazovanju mladih dizajnera koji moraju uvijek imati na umu
negativne posljedi"e primjene tog prav"a, on se i dalje odrava. To je svakako posljedi"a
istorijskog naslje(a u stvaranju proizvoda, neobrazovanosti pojedinih dizajnera, pohlepe firmi za
?
brzim sti"anjem profita kao i loeg ukusa potroaa sa problematinim nivoom obrazovanja,
kulture, ukusa, niskim kriterijima za estetiku.
84TA57RINI DIZAJN
7am termin metaforian znai da je prvo svojstvo ovog prav"a prenos smisla ideja, motiva
i rjeenja prilikom dizajniranja proizvoda. 7toga, ovaj prava" na obli"ima proizvoda najee
stvara aso"ija"ije vezane za prirodu, preteno biljni i ivotinjski svijet. +riroda je inae izvor ideja
za mnoga stvaralatva pa i za ono u oblasti dizajna.
8%"a*o#i$an dizajn !"va#a o)'i-% ,#oizvoda -oji !% ,#%no!% iz ,#i#od%/
.na je prepuna razliitih oblika, veliina, boja i ornamenata. U metaforinom dizajnu
proizvodi su esto optereeni stiliza"ijama raznih motiva ili upotrebnom neprikaldnih motiva postiu
se neeljeni efekti u pogledu estetskog kvaliteta. 1esto se ovakve stiliza"ije sreu u tekstilnom
dizajnu, namjetaju i posu(u %ae u obliku "vjetova, dijelovi divljih ivotinja na namjetaju, itd.&.
+ostoje proizvodi koji ne mogu dostii estetski kvalitet bez metaforinog dizajna, ali je
vano naglasiti da postoje proizvodi na koje se nikako ne smiju nanositi stilizovani motivi jer to ne
trpe njihova namjena i priroda %bijela tehnika, razni tehniki proizvodi, medi"inski ure(aji, itd.&. .
tome dizajneri moraju strogo voditi rauna jer tenja za primjenom metaforinog dizajna lako moe
odvesti na teren stajlinga.
*a metaforini dizajn kao prava" tipino je da se stiliza"ije motiva iz prirode moraju vriti
paljivo i sa mjerom kao i da proizvodi dizajnirani pod njegovim uti"ajem mogu imati visok estetski
kvalitet.
=etaforian dizajn danas ima sve veu primjenu ak i kod proizvoda kod kojih je ta
primjena nelogina. Tako se danas ovaj prava" primjenjuje u dizajniranju namjeataja, pojedinih
elektronskih proizvoda, automobila, odjee, i dr.
RACI7NALAN DIZAJN
.vaj prava" se javio sredinom ?? stoljea kao rezultat razvoja tehnike, tehnologije i
pronalaska novih materijala.
Z'a"no ,#avi'o #a+iona'no( dizajna j%!"% !"vo#i"i #a+iona'an ,#oizvod -oji @% *i#&i
doni!i"i ,#o*i" i -oji @% !% ,#oizvodi"i uz &ini&u& u'a(anja/
Ailj ovog prav"a jeste maksimum ra"ionaliza"ije, kako u dizajniranju tako i u izradi
proizvoda. =noge firme danas koriste ra"ionalni dizajn kako bi lake i bre dole do profita.
5a"ionalan dizajn ak"ent stavlja na funk"iju proizvoda, ne koristi se ornamentima, bojom i
dekora"ijom, mada njihova primjena nije iskljuena. .vo esto rezultira monotonijom i
jednostavnou u obli"ima to stvara tekoe pri plasmanu proizvoda na tritu. *ato pri
dizajniranju proizvoda po prin"ipima ra"ionalnog dizajna treba nai ravnoteu izme(u
A
pojednostavljenja proizvoda zbog manjih trokova i zahtjeva potroaa da oni budu atraktivni,
raznovrsni i privlani.
+roizvode ra"ionalnog dizajna esto karakteriu tipizovanost i standardizovanost.
7tvaralatvo dizajnera teko se moe zamisliti bez matovitosti i imagina"ije tako da se dizajneri
esto nalaze u situa"iji nespremnosti za nove i originalne ideje i gotovo uvijek se nalaze izme(u
dilema od kojih moraju izabrati jednu,
izabrati primjenu ra"ionalnog dizajna pa e proizvodi biti monotoni, nekreativni i
neprivlani za potroae, ili
izabrati kombina"iju ra"ionalnog i npr. metaforinog dizajna, ime e pomiriti
sopstvene i interese potroaa.
IST DIZAJN
Tipian za velikoserijsku i masovnu proizvodnju zbog visoke produktivnosti koja, izme(u
ostalog, zavisi od veliine, oblika i konstruk"ije proizvoda. 'a bi se poveala produktivnost obli"i
proizvoda se maksimalno pojednostavljuju. 7toga su njegove posljedi"e najee jednostavni
proizvodi ije oblike karakteriu ravne i blago zaobljene povrine.
1ist dizajn uslovljavaju automatiza"ija i robotika u proizvodnji. 7ve to je usmjereno ka
brzoj proizvodnji i postizanju profita. =oe se rei da je ist dizajn u razvojnom smislu nastanak
ra"ionalnog dizajna. !ajvanije zajedniko obiljeje im je maksimalno pojednostavljenje oblika
proizvoda i lako ostvarivanje profita. 1ist dizajn svodi koritenje elemenata estetskog kvaliteta
proizvoda na minimum.
.bli"i proizvoda su isti i, kao i u ra"ionalnom dizajnu, ist dizajn najveu primjenu ima u
dizajniranju tehnikih proizvoda, namjetaja i posu(a, maina, ure(aja i alata u industriji, i sl. To
znai da je primjena ovog prav"a ograniena jer je relativno mali broj proizvoda koji se mogu
dizajnirati bez primjene i kombinovanja boja i ornamenata.
7ve je usmjereno ka tipiza"iji i standardiza"iji zato ova vrsta dizajna nosi opasnost od
jednolinih proizvoda koji ne privlae potroae i sputava matovitost dizajnera.
A4R7DINA8IAN DIZAJN
.vaj prava" karakterie aerodinamian oblik proizvoda.
)erodinamian dizajn ima posebnu primjenu u stvaranju onih proizvoda koji prilikom
funk"ionisanja savladavaju otpor vazduha ili vode %avion, brod, auto, i sl.&. +roizvodi koji imaju
aerodinamian oblik obino imaju visok tehniko-funk"ionalni kvalitet. .ni lako savladavaju otpor
vazduha ili vode, a zahvaljujui sve savrenijim obli"ima minimalno troe energiju. .vo se odnosi
na proizvode koji se u funk"ionisanju kreu bilo na zemlji ili u vazduhu, na vodi ili u njoj.
30
)erodinamian dizajn danas ima iroku primjenu, pored proizvoda koji pri funk"ionisanju
savladavaju otpor vazduha ili vode, njegova primjena je daleko ira, a naroito je zastupljen u
dizajnu tehnikih proizvoda, odjee, obue, namjetaja i posu(a i sl.
/ntersantno je da je aerodinamian dizajn veliku primjenu naao u dizajnu za dje"u, kao
to su (ake torbe, pribor, djeija odjea, igrake, itd.
'okazano je da proizvodi aerodinaminih oblika imaju vie nivoe tehniko-funk"ionalnog
kvaliteta, lake odravanje, rukovanje, servisiranje, i sl. +ored funk"ionalnih obiljeja,
aerodinamini obli"i zanimljivi su i u estetskom pogledu. 'oputaju primjenu ornamenata,
dekora"ije i boje i time postiu visoki estetski kvalitet. Uz tehniko-funk"ionalni i estetski kvalitet
proizvoda, aerodinamian dizajn ima odraza i na ostale pojedinane kvalitete.
)erodinamian dizajn moe umanjiti ekonomski kvalitet proizvoda sa aspekta interesa
proizvodnje. 2ada su u pitanju produktivnost i ekonominost u proizvodnji, aerodinamini proizvodi
esto dovode do njihovog smanjenja.
7poljni aerodinamini obli"i proizvoda najee zahtijevaju i aerodinaminu unutranju
strukturu. To oteava izradu tih elemenata i njihovo povezivanje u proizvode uz to izaziva vei
otpad materijala, to uveava trokove i smanjuje ekonominost u proizvodnji, zbog ega mnoge
firme izbjegavaju primjenu aerodinaminog dizajna. =e(utim, on ostaje i ima iroku primjenu u
skoro svim oblastima dizajna.
INT49RALAN DIZAJN
U pogledu stvaranja proizvoda, ovaj prava" integrie sve relevantne faktore i odnose to
uslovljava nastanak kvalitetnog proizvoda. .bli"i integralnog dizajna mogu u sebi sadrati
elemente metaforinog, ra"ionalnog, istog i aerodinaminog dizajna, zbog toga proizvodi imaju
raznovrsne uravnoteene i integrisane tehniko-funk"ionalne, estetske, ekonomske i ergonomske
kvalitete, kao i druge atribute.
/ntegralan dizajn danas prua najire mogunosti u stvaranju svojstava proizvoda kakve
potroai trae. +roizvodi stvoreni u okviru ove vrste dizajna imaju svojstva skoro svih prava"a
koje se u njemu integriu.
U "jelini, integralan dizajn stvara uspjene proizvode sa stanovita proizvo(aa i potroaa
i drutva. +roizvodi koji su rezultat ovakvog dizajna imaju ukupan kvalitet koji se trai, atraktivni
su, efikasni za proizvodnju i potronju, konkurentni na domaem i inostranom tritu, itd.
.va vrsta dizajna se moe primjeniti u stvaranju svake vrste proizvoda bez obzira na
njihovu namjenu i nivo ukupnog kvaliteta. =nogi faktori su uslovili integralan dizajn, ali glavni su
ipak razliite potrebe, zahtjevi i kupovna snaga potroaa to se stalno mijenja. U jednom periodu
se da ak"enat na funk"iju, u drugom na ljepotu, dok se u nekom narednom periodu trae isti ili
aerodinamini obli"i. +roizvodi se pri dizajniranju, izradi i ponudi moraju prilago(avati i drugim
faktorima i inio"ima trita.
33
7talne promjene u karakteristikama potroaa uslovile su nastanak integralnog dizajna koji
u sebe ukljuuje sve ranije prav"e pa ak i stajling, kako bi dizajneri odgovorili irokom spektru
zahtjeva i elja potroaa. +rimjena samo jednog prav"a ne bi zadovoljila savremene potroae.
/ntegriui vie prava"a u jedan zajedniki u pro"esu dizajniranja, olakava se stvaranje proizvoda
sa obiljejima raznih integrisanih prava"a. /ntegralan dizajn najvie obiljeavaju,
spoj ostalih prava"a
mogunost potpunijeg zadovoljenja interesa proizvo(aa, potroaa i drutva u
odnosu na primjenu samo jednog prav"a
stalni rast kvaliteta
mogunost stvaranja optimalnih proizvoda
stalno prilago(avanje asortimana interesima proizvo(aa i potroaa %irina, dubina,
gustina, raznovrsnost& i dr.
4C7 DIZAJN
UNIV4RZALNI DIZAJN
32
5AKT7RI DIZAJNA
Faktori dizajna ine njegovu sutinu i predstavljaju njegov sadraj u dizajniranju proizvoda.
.ni su inio"i kvaliteta proizvoda kao rezultata dizajniranja.
U ,#a-"i$no& !&i!'u1 iz a-"ivno!"i -oj% u!'ov'javaju *a-"o#i dizajna na!"aj% ,#oizvod/
7tvarajui proizvod, dizajner je pod uti"ajem faktora iz svoje okoline, dakle drutva u kojem
ivi, i pod uti"ajem svojih unutranjih poimanja, koja zavise od karaktera njegove linosti. U
odnosu na ovo razlikujemo vanjske i unutranje faktore, koji utiu na razvoj proizvoda.
VANJSKI 5AKT7RI DIZAJNA
Vanj!-i *a-"o#i dizajna !u od#%<%ni o-o'ino& u -ojoj dizajn%# dj%'uj% i 6%'ja&a 'judi i
,o"#%)a&a za -oj% j% dizajni#an ,#oizvod/
.d ovih faktora ovisi kvalitet proizvoda jer se njime mora udovoljiti velikim masama ljudi,
3/ %-ono&!-oB"#6ini *a-"o#
2/ *un-+iona'noB"%.no'o-i *a-"o#
3/ %#(ono&!-i *a-"o#
:/ d#u"v%noB-u'"u#ni *a-"o#
;/ %-o'o-i *a-"o#
=/ ,#o!,%-"ivni *a-"o#
4K7N78SK7BTRCIDNI 5AKT7R
7vaki dizajn predstavlja neto novo, neku novu promjenu, i za njegovu proizvodnju
potrebna su odre(ena ulaganja koja bi na kraju trebalo opravdati na tritu. !astoje se postii to
bolji rezultati uz to manja ulaganja, postii to bolja funk"ionalnost, a smanjiti sredstva utroena
na to.
4-ono&!-i *a-"o# j% od#%<%n ,#oizvodnoB"#6ini& *a-"o#i&aE
+ij%na
#%n"a)i'no!"
&a#-%"in(
&%nad6&%n"
"#6i"%
CIJ4NA je sutinski vezana za proizvod jer je ona posljedi"a nivoa njegovog kvaliteta, iako na
njeno formiranje utiu drugi faktori. 7ama "ijena se formira na bazi marketing strategije i poslovne
politike proizvo(aa. +olitika "ijena nalae stalno prilago(avanje proizvo(aa potranji, i zbog
pritiska konkuren"ije. Aijena je bitan faktor profita3 prodaja i ostvareni prihod zavise od "ijena na
tritu.
33
R4NTAFILN7ST govori o poboljanju proizvoda i to tako da se elementi proizvoda dovode u vezu
sa njima odgovarajuim elementima trokova proizvodnje, kako bi se traene funk"ije proizvoda
ispunile s najmanjim utrokom sredstava.
8ARK4TIN9 je poslovna aktivnost kojom se ispoljava stav firme prema svojoj ulozi u privredi i
drutvu. !jime se uspostavlja veza firme sa tritem i poslovnom okolinom. +rema tome, postoje
dva osnovna djelovanja marketinga. +rvi je istraivaki i sastoji se od planova, strategija i
aktivnosti usmjerenih ka dobijanju eljenih saznanja i informa"ija. 'rugi je operativni i sutina mu
je u realiza"iji planova i strategija kroz razliite programe i aktivnosti poslova i zadataka.
84NADC84NT predstavlja organiza"iju prodaje. To je djelatnost koja se sastoji od donoenja
odluke i snoenja rizika prilikom ulaganja kapitala u proizvodnju i promet. =enadment oblikuje i
odrava okruenje u kojem pojedin"i, radei zajedno, ostvaruju svoje "iljeve. U tom smislu
ustanovljene su menaderske funk"ije, planiranje, organiziranje, kadrovsko popunjavanje,
vo(enje, kontrola i koordiniranje.
TRCIDT4 predstavlja sveukupan prostor gdje se proizvodi kupuju, prodaju, prezentiraju. 'etaljnije,
trite je dinamini skup faktora, doga(aja, kretanja, promjena, pojava, odnosa, veliina i uslova
ekonomske, so"ioloke, politike, psiholoke i tehniko-tehnoloke prirode, koji kao sloeni
mehanizam reguliu tokove i posljedi"e ponude i potranje. Trite ine potroai kao nosio"i
potranje, proizvo(ai kao nosio"i ponude, konkurenti, drava i privredna regulativa.
4-ono&!-i *a-"o# &o6%&o ,o!&a"#a"i !a dva !,%-"aE a!,%-"a ,#oizvodnj% i a!,%-"a
,o"#onj%/
4K7N78IN7ST U PR7IZV7DNJI i&a za +i'j da !%1 uz &ini&a'na u'a(anja
&a"%#ija'a i 'jud!-o( #ada1 ,o!"i(nu o,"i&a'ni #%zu'"a"i/
>konomski faktor sa aspekta proizvodnje ima vie elemenata koji su povezani, zajedno
djeluju i u ovisnosti su jedan od drugog,
ekonominost utroka materijala
ekonominost ra"ionalnog koritenja sredstava rada
ekonominost radnog vremena
>konominost utroka materijala se odnosi na "ijenu, vrstu i koliinu materijala.
5a"ionalno koritenje materijala zavisi od njegovog pravilnog izbora. 7astavni dio masovne
industrijske proizvodnje je primjena standarda koji mogu ostvariti znatnu ekonominost utroka
materijala. /ako standard donekle ograniava dizajnera u njegovom kreativnom razmiljanju, on
znatno pospjeuje pro"es proizvodnje.
>konominost ra"ionalnog koritenja sredstava rada se odnosi na maine i alate, jer svaki
materijal zahtijeva odre(enu vrstu tehnoloke obrade i proizvodnje, jer da nije tako troilo bi se vie
materijala i radnog vremena. 2ada je u pitanju proizvodnja predmeta u manjim koliinama, vano
je da maine i alati, radi postizanja ekonominosti, budu jeftini, a kada se radi o visoko-serijskoj
proizvodnji, "ijena nije toliko bitna.
3:
>konominost radnog vremena se odnosi na kvalifika"ije radnika i broj opera"ija koje oni
obavljaju. 2valifika"ija radnika ima uti"aj na brzinu obavljanja odre(enih opera"ija.
4K7N78IN7ST U P7TR7DNJI i&a za +i'j da o!"va#i "o v%@u ,#odaju i u,o"#%)u
,#oizvoda/
+roizvod ima opravdanje samo onda ako je kvalitetan i ako nalazi svoj plasman na tritu.
2valitet proizvoda treba da motivie kup"a da posjeduje i da koristi proizvod, a ta motiva"ija se
ostvaruje putem marketinga.
'a bi se ostvarilo djelovanje marketinga, potrebno je sljedee,
da proizvod zadovolji potrebe u pravo vrijeme na pravom mjestu
da se trite maksimalno pokrije proizvodom
da se postigne maksimalna dobit za proizvo(aa i sve one koji sudjeluju u marketingu
da se povea i unaprijedi kontakt izme(u proizvo(aa i potroaa
T4GNIK7B5UNKCI7NALNI 5AKT7RI DIZAJNA
Sva-i ,#%d&%" &o#a da i&a !voju *un-+iju/ U !"va#i1 &o#a da )ud% od -o#i!"i1 da
!'u6i $ovj%-u za zadovo'j%nj% #az'i$i"i. ,o"#%)a i 6%'ja/
.vakvi zahtjevi za tehniko-funk"ionalni kvalitet proizvoda proizilaze iz ljudskih potreba da
ih takav jedan proizvod zamijeni u nekoj radnji ili da njima zadovolje egzisten"ijalne potrebe.
T%.ni$-oB*un-+iona'n% -o&,on%n"% dizajna !u ,#v% na!"a'% i on% !u o!novn%/
!ekad se od proizvoda prvobitno trailo da obavljaju funk"iju i da rade. Bledajui na taj
zahtjev, on se ni do danas nije promijenio, s tim da se pored ovog javljaju i novi zahtjevi kao to su
estetski, ekonomski i ergonomski. 5azvoj industrijske proizvodnje kao i samog proizvoda doveo je
do stalnog dizajniranja novih, kvalitetnijih i funk"ionalnijih proizvoda.
2ada se uzme u razmatranje tehniko-funk"ionalna komponenta, moe se rei da je
funk"ionalnost samostalan kvalitet nekog proizvoda i da moe postojati nezavisno od drugih
kvaliteta. /pak, pri dizajniranju proizvoda ne smiju se zanemarivati ostale komponente. +ored
funk"ionalnosti, ne smije se zaboraviti na estetski, ekonomski i ergonomski aspekt. Ukoliko se ne
ostvari simbioza ovih komponenti, rezultat e biti proizvod koji je funk"ionalan, ali jednolian.
T%.ni$-oB*un-+iona'n% -o&,on%n"% !% &ani*%!"uju u ,#o+%!u dizajni#anja -#oz
od#%<%n% a-"ivno!"i -oji&a !% id%ja ,#%"va#a u ,#oizvod/
Te aktivnosti su,
stvaranje ideja
kreiranje
3;
konstruisanje
izbor materijala
izrada prototipa proizvoda
7am kvalitet proizvoda za vrijeme upotrebe manifestuje se u,
funk"ionisanju proizvoda po predvi(enoj zamisli dizajnera
pouzdanosti proizvoda
minimalnoj potronji energije
jednostavnom i jefinom odravanju
dugovjenosti proizvoda
bezopasnosti po zdravlje i ivot ovjeka
ekologinosti...
Kva'i"%" -oji na!"aj% $in% %'%&%n"i &a"%#ija'n% ,#i#od%/
!ajvaniji su,
materijal
konstruk"ija proizvoda
kvalitet izrade
.va tri elementa su bitna za ukupni kvalitet proizvoda, kao i njegovu "jelinu te vrijednost.
8AT4RIJAL -ao %'%&%n" "%.ni$-oB*un-+iona'n% -o&,on%n"%
8a"%#ija' daj% ,#oizvodu *izi$-u %(zi!"%n+iju1 !vojo& "%-!"u#o& i )ojo& od#%<uj%
%!"%"!-i -va'i"%" ,#oizvoda/
!a izbor materijala utiu mogunosti tehnolokog pro"esa. *ato je pri dizajniranju
proizvoda nuno birati one materijale od kojih e se proizvod moi realizirati, a pritom zadrati sve
predvi(ene kvalitete.
=aterijali na mnogobrojne naine utiu na tehniko-funk"ionalni kvalitet proizvoda, i to,
prirodom i kvalitetom materijala
podobnou
otpornou
dugovjenou
bezopasnou
)ko materijal posjeduje ova svojstva, on pozitivno utie i faktor je tehniko-funk"ionalnog
kvaliteta. Cto se tie vrste materijala, postoji osnovna i najvanija klasifika"ija,
3=
neorganski materijali %metal, staklo, glina...&
organski
sintetiki %poliester, pleksiglas...&
U zadnje vrijeme sve se ee koriste sintetiki materijali zbog boljih fiziko-mehanikih
osobina, kao i, uglavnom, boljih estetskih osobina. =e(utim, plemenitost prirodnih materijala e
jo dugo ostati nezamjenjiva.
K7NSTRUKCIJA -ao %'%&%n" "%.ni$-oB*un-+iona'n% -o&,on%n"%
Kon!"#ui#anj% zna$$i d%*ini#anj% o)'i-a1 di&%zija1 -va'i"%"a o)#ad%1 na$ina
,ov%zivanja i *un-+ioni#anja !vi. %'%&%na"a -ao i ,#oizvoda -ao +j%'in%/
U praksi konstruiranje obuhvata vie aktivnosti 6 od definiranja veliine, oblika, do raznih
prorauna i dokumenta"ije koja definira konstruk"iju.
2onstruirati proizvod znai materijalno ga definirati. Time se ujedno matrijalizira i sama
ideja i to je najdrago"jeniji rezultat psiholokog pro"esa dizajnera.
/ako je krea"ija tek dvodimenzionalan "rte, ona je u vezi sa konstruk"ijom jer je i
predodre(uje. !o, ipak je konstruk"ija ta koja je vanija jer je poznato da proizvod funk"ionira
onoliko kvalitetno koliko je pre"izno konstruiran.
2onstruk"ija se mora kontinuirano usavravati jer to utie na ukupan kvalitet proizvoda.
KVALIT4T IZRAD4 -ao %'%&%n" "%.ni$-oB*un-+iona'n% -o&,on%n"%
8o6% !% #%@i da j% -va'i"%" iz#ad% ,#%+izno!" o)#ad% %'%&%na"a ,#oizvoda i !,ajanja
i!"i. u +j%'inu/ !a kvalitet izrade utie veliki broj faktora3 tanost konstruk"ije, kvalitet materijala,
uskla(enost dimenzija sa konstruk"ionim "rteima, strunost radne snage...
7vaki od ovih faktora u manjoj ili veoj mjeri utie na kvalitet izrade, to ovisi od prirode
proizvoda i njegove kompleksnosti.
4R97N78SKI 5AKT7R
4#(ono&ija H(#$/ %#(o! #ad1 no&o! za-onI j% nau$na di!+i,'ina $iji j% zada"a- da
,#u6i d%*ini#an% ,a#a&%"#% i ,#%,o#u-% ,#i'a(o<avanja ,#%d&%"a1 o-o'in%1 !i!"%&a i ,#o+%!a
$ovj%-u1 -oji !a nji&a do'azi u dodi#/
+rilikom nastajanja proizvoda on stie tehniko-funk"ionalne, estetske i druge kvalitete
koje ulaze u ukupan sastav proizvoda.
=e(utim, pored svih ovih kvaliteta, proizvod je nepotpun ako u njemu nisu zastupljeni i
ergonomski zahtjevi ljudi. .vi zahtjevi se ogledaju u maksimalnoj prilago(enosti proizvoda
ovjeku, kako u fizikom tako i u psiholokkom smislu. <judi ranije nisu imali zahtjeva za
3>
ergonominou proizvoda koje koriste. 5azvojem tehnike, tehnologije i materijala javljaju se
potrebe kod potroaa. U sutini, ergonomija se bavi izuavanjem odnosa ovjeka sa njegovom
materijalnom okolinom. Ailj toga jeste prilago(avanje te materijalne okoline ovjeku.
Ailj se realizuje kroz zadatke ergonomije,
sprjeavanje povreda i profesionalnih oboljenja
kvantitativno i kvalitativno poveanje efikasnosti u proizvodnji
poveanje efikasnosti i sigurnosti upotrebe
U realizovanju ovih zadataka ergonomija koristi naune rezultate drugih naunih dis"iplina,
najee marketinga, tehnike, tehnologije, raunarstva, elektronike, matematike, fizike, hemije,
psihologije, psihijatrije, neurologije, anatomije, fiziologije, antropometrije, biologije, i dr. 'akle,
ergonomija je interdis"iplinarna.
7ama ergonomija moe se posmatrati i izuavati u irem i u uem smislu. U irem smislu,
ona se bavi istraivanjem, izuavanjem i prilago(avanjem itave materijalne okoline, radne i
ivotne okoline ovjeku. U uem smislu, ergonomija se bavi izuavanjem i prilago(avanjem
svihmaterijalnih predmeta ovjeku, posebno onih koji ga okruuju i onih koje on koristi. .ba ova
aspekta ergonomije su u sutini jedinstveni u djelovanju na ovjeka, odnosno na njegovo tijelo i
psihu.
P#i'i-o& dizajni#anja ,#oizvoda1 -oji @% %#(ono&!-i od(ova#a"i ,o"#oa$i&a1
dizajn%#i &o#aju ,o"ova"i ,#in+i,% %#(ono&ij%E
optimalna definiranost namjene proizvoda
veliina i kvalitet proizvoda
konstruk"ija proizvoda
kvalitet izrade proizvoda
materijal
.ptimalna definiranost namjene proizvoda predstavlja napor dizajnera da stalno uveavaju
ergonominost proizvoda, u okviru njegove osnovne namjene.
7vaka ljudska potreba moe se zadovoljiti odre(enom vrstom proizvoda, ali nain
zadovoljenja i spe"ifina svojstva proizvoda mogu biti veoma razliiti3 znai, +i'j dizajn%#a j%!"% da
za od#%<%nu ,o"#%)u 'judi dizajni#a naj%-ono&i$niji ,#oizvod/
/ako su alternative dizajna djelimino ograniene u definiranju namjene proizvoda na bazi
ergonomskih prin"ipa, dizajneri ipak imaju dovoljno slobode da ergonomski definiraju proizvod.
7vaki potroa, zbog velike ponude na tritu i rasta kupovne snage, ima irok izbor proizvoda za
zadovoljenje iste potrebe. 'izajneri se trude da stvore optimalnu definiranost namjene proizvoda,
time proizvodi u ergonomskom pogledu postaju sve savreniji, to uvijek nailazi na pozitivno
reagiranje potroaa. .vim se uveavaju obim prodaje i nivo profita, to je najvaniji "ilj
proizvo(aa.
3?
eliina i oblik proizvoda, osim to su element estetike, su istovremeno i element
ergonomske komponente dizajna. eliina i oblik se moraju u ergonomskom pogledu posmatrati
jedinstveno. +oznato je da veliine materijalnih predmeta dominiraju prostorom. 'izajner veliinu
zauzdava i podre(uje ovjeku. .dnos veliina materijalnog predmeta i ovjeka uvijek mora biti
ergonomski odnos. 'akle, mora biti usmjeren u korist ovjeka. .vo je vano za sve proizvode u
ovjekovoj okolini, a posebno za one koji su u neposrednom kontaktu sa njegovim tijelom.
V%'i$ina i o)'i- n% !&iju uni"ava"i i u(#o6ava"i zd#av'j% i 6ivo" $ovj%-a1 v%@ &o#aju
)i"i ,od#%<%ni udo)no!"i i !"va#a"i u6i"a- ,#i u,o"#%)i/
.blik tako(e mora biti ergonomski tretiran. .n u jedinstvu sa veliinom ini materijalnu
harmoniju proizvoda, pa tako i oblik mora biti prilago(en tijelu potroaa.
2onstruk"ija proizvoda mora biti psiho-fiziki prilago(ena ovjeku, odnosno anatomskoj
gra(i njegovog tijela. .vo vai za sve proizvode u ovjekovoj okolini koje on stalno, ili povremeno,
koristi a posebno za one koji su u direktnom kontaktu sa njegovim tijelom. 2onstruk"ijom se
definiu dimenzije, obli"i i nain povezivanja svih dijelova u "jelovit proizvod. U pogledu
ergonominosti, dizajneri moraju konstruk"ijom zatiti zdravlje i ivot ljudi. .d metoda i kvalitete
konstruiranja zavise reim i kvalitet njegovog funk"ioniranja. =nogi proizvodi dok funk"ioniraju
predstavljaju stalnu opasnost za ivot i zdravlje ovjeka.
Treba naglasiti da loa konstruk"ija najee ugroava ula i psihu ovjeka. 2valitetnom
konstruk"ijom mogu se opasnosti po ovjeka minimalizirati, pa i u potpunosti ukloniti.
2valitet izrade proizvoda zavisi od brojnih faktora. /zrada proizvoda moe se ostvariti u
raznim tehnolokim postup"ima i od toga ovisi kvalitet njegove izrade.
7am kvalitet izrade postie se,
pre"iznom i tanom konstruk"ijom
strogim potivanjem tehnikih "rtea pri izvo(enju opera"ija
pre"iznom obradom i kvalitetom materijala
pre"iznim spajanjem dijelova u podsklopove
ispravnou sredstava za rad
strunou radne snage na radnim mjestima gdje se proizvod izra(uje, itd.
2akav e biti nivo kvaliteta izrade ovisi od zahtjeva potroaa, i u tom pogledu dizajneri su
duni da se rukovode informa"ijama marketinga o zahtjevima potroaa.
=aterijal na ergonominost utie direktno preko svojih svojstava, a indirektno preko
veliine, oblika, konstruk"ije, kvalitete izrade. eliina, oblik i konstruk"ija su samo okviri
materijalnosti proizvoda. =noga svojstva materijala u veoj ili manjoj mjeri utiu na ergonominost,
ali najvie uti"aja imaju,
porijeklo materijala
3A
fiziko-mehanika svojstva
povrinski kvalitet
pogodnost za pre"iznu obradu
kompaktnost
ekologinost
kompatibilnost sa ovjekovim tijelom, itd.
'okazano je da su prirodni materijali ergonominiji od sintetikih, iako su u posljednje
vrijeme stvoreni veoma dobri sintetiki materijali, usljed nedostatka prirodnih.
DRUDTV4N7BKULTURNI 5AKT7R
<judi su drutvena bia i ve ro(enjem postaju dio neke drutvene zajedni"e. 7vaka
drutvena zajedni"a ima karakteristine regulative ivota i karakteristine norme ponaanja.
'rugim rijeima, svaka drutvena zajedni"a ima svoju kulturu. U okviru ovog faktora razlikujemo
odre(ene kriterije koji ga poblie odre(uju,
ukus
estetika
drutveni kriterij
psiholoki faktor
Ukus je bitan preduslov za dobar dizajn. .vaj kriterij podrazumijeva da dizajner posjeduje
pravilno formiranu linu kulturu i da je u stanju da izdvoji i definira kvalitet, sklad i harmonine
odnose u strukturi jednog proizvoda kao i totaliteta.
!asuprot ukusa se nalazi ki. 2i ili bolje reeno anti-dizajn predstavlja sve ono to nije
istinsko, to je lano. !jime se pokuava prikriti struktura i tehnologija izrade proizvoda. 2i
predstavlja neuskla(enost u sintezi namjene, funk"ije i oblika. .n moe znaiti i prevaru u
vremenu3 bilo da predstavlja iluziju budunosti, kroz futuristike i svemirske oblike, iluziju prolosti,
kroz starinski, stilski namjetaj, ili pak iluziju sadanjosti.
>stetika je nauka o lijepom ili nauka o per"ipiranju lijepog. <judi danas ne trae od
proizvoda samo da dobro funk"ionira, ve i da lijepo izgleda. +roizvodi lieni ljepote nemaju
znaajniju vrijednost za savremenog ovjeka, koji preko ljepote ovjeka gradi svoje unutranje
zadovoljstvo. <judi reagiraju na spoljni izgled jer im je tehniko-funk"ionalni kvalitet skriven i
nedostupan.
7vaki od proizvoda mora imati prirodnu, loginu veliinu, skladan oblik, harmonizirane boje
i njihove tonove, kao i oranmente, koji oplemenjuju i obogauju vidljive strane proizvoda. U tom
sluaju ljudi e reagirati na proizvode to i jeste "ilj dizajnera.
'rutveni kriterij je odre(en politikom i demokra"ijom. +olitika je ta koja propisuje pravila i
ima mo u svojim rukama, dok je demokra"ija pitanje pojedin"a. .bje ine drutveni sistem koji
20
ima svoje norme i zakone. @itno je da dizajner radi u skladu sa drutvenim zakonima, da pokazuje
pripadnost odre(enom podruju, kulturi. 'izajn je dis"iplina posveena objektivnim potrebama
klime, povijesti, geografske kulture i osobnog senzibiliteta. To znai da se u identitetu proizvoda
moraju nai elementi npr. na"ionalnog identiteta po kojem e se oitovati njegova originalnost.
+siholoki kriterij je odre(en motiva"ijom. +ri izboru proizvoda po njegovim estetskim
kvalitetima, kupa" je pod uti"ajem svjesnih i nesvjesnih motiva. 7vjesni motivi ili voljni motivi
nastaju nakon odre(enog perioda kupevog razmiljanja, upore(ivanja i pro"jene, dok su nesvjesni
motivi intuitivni i zavise od neposrednog iskustva i doivljenog utiska. +ored motiva, na kup"a
djeluje i trenutani ukus vremena ili same okoline u kojoj se potroa nalazi.
4K7L7DKI 5AKT7R
4-o'o(ija H(#$/ oi-o! do&1 'o(o! nau-aI j% nau-a -oja !% )avi ,#ou$avanj%&
$ovj%-ovo( odno!a ,#%&a o-o'ini/
Uti"aj prirode na ovjeka je bitan za njegovo fiziko i mentalno zdravlje. =e(utim, ljudi na
razne naine unitavaju prirodu i njena dobra, a ako se tako nastavi prijeti opasnost od potpune
destruk"ije zdrave ivotne okoline. !aa razmiljanja o prirodi se svode na dva suprotna gledita.
+rvo shvatanje govori da je priroda stvorena sa svim svojim resursima upravo da bi ih ljudi
koristili. 'rugo gledite podravaju pristali"e ouvanja ivotne sredine koji smatraju da ovjek
predstavlja najveu opasnost za prirodu.
+rirodni resursi, najvjerovatnije, jesu stvoreni zato da bi se koristili, ali istina je da ovjek
unitavajui prirodu pretjeranom i nera"ionalnom eksploata"ijom prirodnih dobara, indirektno
unitava sam sebe.
Dizajn%#i n% !a&o da &o#aju )i"i !vj%!ni %-o'o-% -#iz%1 oni !vj%!no &o#aju #adi"i na
o$uvanju 6ivo"n% !#%din% i #j%avanju ('o)a'no( ,#o)'%&a %-o'o-% -#iz%/
'izajnerova odgvornost, kao stvarao"a proizvoda, je dvostruka,
rezultat njegovog rada predstavlja element ovjekove radne i ivotne sredine
posredno, proizvodnja, koritenje i odba"ivanje dizajniranog proizvoda, tako(e ima
odre(ene posljedi"e na stanje ljudske okoline.
'izajner mora ostvariti kontinuiranu brigu o proizvodu, dakle ne samo da dizajnira, ve i da
sagleda sve ekoloke uti"aje vezane za ivotni "iklus proizvoda.
*a tretiranje proizvoda na upotrebe osmiljena je strategija koja se sastoji od tzv. #D5$
taaka,
R3 H#%du+"ionI 6 snienje spe"ifinog utroka sirovina i snienje nastanka otpada koji
se odlae u okolinu
23
R2 H#%,'a+%&%n"I 6 zamjena koritenih sirovina onima pri ijoj preradi nastaje manja
koliina otpada ili manje tetan otpad
R3 H#%+J+'in(I 6 povrat otpada u isti proizvodni "iklus u kome je nastao
R: H#%+ov%#JI 6 obnova korisnih komponenti iz otpada ili iskoritenih proizvoda i
vraanje u isti proizvodni pro"es
R; H#%u"i'i!a"ionI 6 ponovno koritenje iskoritene opreme ili njenih dijelova na
drugom mjestu i u druge svrhe.
+roblemi sa kojima smo uli u novo stoljee 6 nestajanje obradivih povrina, uma,
rastue zaga(enje u gradovima, siromatvo, zarazne bolesti, migra"ije 6 sve vie prijete da u
potpunosti unite odrivi razvoj. 5jeenje za izlaz iz ekoloke krize se ogleda u razvoju odrive
globalne privrede 6 privrede koju ova planeta moe neogranieno podravati.
Blobalna privreda sastoji se od tri razliita tipa privreda koje se uzajamno preklapaju,
trina privreda
privreda preivljavanja
prirodna privreda
Trina privreda je zastupljena u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. U zemljlama
sa trinom privredom je nastanjeno oko milijardu stanovnika, dakle jedna estina svjetske
popula"ije. .ve zemlje troe vie od EDF svjetske energije i resursa, i tako stvaraju najveu masu
toksinog, industrijskog i potroakog otpada. / pored ovako velike potronje materijala i energije, i
velikog otpada koji stvaraju, nivo zaga(enja u razvijenim zemljama je veoma nizak. .bjanjenje
ovoga su strogi propisi za zatitu okolia, ekologiza"ija industrije, te postup"i premjetanja
industrije i toksinog otpada na teritorije zemalja u razvoju, na iju tetu se ostvaruje ekologiza"ija
razvijenih zemalja.
+rivreda preivljavanja je zatupljena u ruralnim dijelovima zemalja u razvoju. U nju je
ukljueno oko tri milijarde ljudi, najveim dijelom u )fri"i, /ndiji i 2ini. 7tanovni"i ovih zemalja
nastoje zadovoljiti osnovne egzisten"ijalne potrebe neposredno iz prirode. +redvi(anja su da e
se svjetsko stanovnitvo u narednih par de"enija udvostruiti i da e 9;F tog porasta otpadati na
zemlje u kojima vlada privreda preivljavanja. Uovim zemljama natalitet je veliki upravo zbog
naina tamonjeg ivota. ei natalitet znai veu radnu snagu, koja je potrebna za preivljavanje.
=e(utim, porast radne snage u ovim zemljama ubrzava pro"es eksploata"ije i unitavanja
prirodnih resursa, tako da njihova kratkorona rjeenja za preivljavanje uzrokuju dugoronu tetu.
=nogi stanovni"i ovih zemalja usljed nedostatka osnovnih uvjeta za preivljavanje naputaju
podruja u kojima ive.
+rirodna privreda se sastoji od prirodnih sistema i resursa, i ona slui za podravanje
privrede preivljavanja. 5esursi poput nafte, uglja i drugih minerala su ogranieni i neobnovljivi.
Tlo, uma i drugi obnovljivi resursi su jako teko obnovljivi i predstavljaju najveu pretnju odrivom
razvoju, jer je njihova regenera"ija mogua do odre(ene kritine take.
Uzro"i ekolokog optereenja, koje je rezultat ljudske aktivnosti, lei u funk"iji tri faktora,
popula"ija, potronja i tehnologija. )ko bi se jedan od ovih faktora mogao stabilizirati, to bi dovelo
22
do redu"iranja ekolokog optereenja i postizanja odrivosti. 5eduk"ija popula"ije je teko
mogua, jer postoje predvi(anja da e se u naredna tri do etiri desetljea udvostruiti.
!emogunost redu"iranja ovog faktora povlai sa sobom i nemogunost redu"iranja potronje. /z
ovog proizilazi da se ni tehnologija ne moe redu"irati, upravo zbog poveane potronje, ali se zato
moe razviti tehnologija odrivog razvoja.
Tehnologije odrivog razvoja su,
malootpadne i bezotpadne tehnologije, pod kojima se porazumijeva prerada,
koritenje, i tretman proizvoda nakon koritenja
tehnologije kjima se smanjuje utroak resursa
tehnologije koritenja i prerade otpada
+oglavi"a je rekao,
,-&M)./ N& P%0P/D/ 12V.&"3.
12V.&" P%0P/D/ -&M).045
7avremeni svijet je stalno izloen opasnostima koje su posljedi"a zaga(ivanja atmosfere,
vode, zemljita. +roblemu zaga(enja, koji je prisutan kroz "ijelu historiju ovjeanstva, uveliko je
doprinijela i industrijska revolu"ija, provedena krajem ?/// i poetkom ?/? stoljea. 1esto su se
zbog ljudskog nemara u historiji deavale velike ekoloke katastrofe. 7pomenimo samo neke koje
su se desile ne tako davno,
Aurenje otrovnog gasa iz amerike tvorni"e pesti"ida Union Aarbde Aorporation u
@opalu, /ndija, 89GH. godine, uzrokovalo je smrt :;;; ljudi i ozlje(ivanje :;;.;;;
drugih
1ernobil 6 Ukrajina, 89GI. godine, eksplozija reaktora nukelarne elektrane uzrok je
smrti, za sada, J8 osobe, uzrok je tekih povreda vie od :;; ljudi, a ta oekuje nova
pokoljenjaK 0er, ne zaboravimo, reaktor se nalazio u primarnom krugu, u krugu gdje
su svi elementi i materije visoko radioloki kontamiraniL Upravo iz tog kruga
eksplozijom je nekontrolisano oslobo(ena ogromna koliina radioaktivnog materijala
%uzronika tekih bolesti i patnji& i #odjezdila$ atmosferom.
eliki dio morske flore i faune na istonoj strani sjevernog )tlantika, naroito oko obala
@ritanije i sjeverne >vrope, uniten je 89GG. godine. =nogi nauni"i vjeruju da je
uzrok unitenja povezan sa rastuim stepenom zaga(enja 7jevernog mora, mora koje
spada me(u najzaga(enije na svijetu.
89G9. godine tanker >MMon alidez je u )ljasku uba"io 88 miliona galona sa otpadnim
uljem i naftom. U tom dijelu mora ivi svijet je bio potpuno uniten. *aga(enost se
brzo irila i u ostalim dijelovima gdje je ivot bio otean.
+riroda je oduvijek bila izvor ovjekova ivota, zdravlja i sree. 'olazi vrijeme kada e se
u ivotu kvalitet mjeriti onim to jo podsjea na prirodu i prirodno. !aglo udaljavanje od prirode
prouzrokovalo je napetost i osjeaj nesigurnosti, sa sve kompi"iranijim odnosima me(u ljudima.
7manjenje zelenih povrina u urbanim sredinama uslovilo je nagli porast neuroza, nesani"a,
glavobolja, probavnih smetnji i drugih unutarnjih poremeaja.
23
/z ove eme se jasno vidi kruni pro"es zaga(ivanja ivotne sredine. .snovni zaga(iva
je ovjekova djelatnost, ali u isti mah ovjek mora biti svjestan injeni"e da ponovo te tetnosti sam
koristi za ivotne pro"ese.
!ekontrolisano odlaganje raznih vrsta otpada je izvor razmnoavanja muha, mieva,
pa"ova, i drugih tetoina koji mogu da budu prenosio"i raznih oboljenja. +utem otpada prenose
se i bakterijska oboljenja kao to su, tuberkuloza, trbuni tifus, paratifus i slino. U zadnje vrijeme
je dokazano da se putem otpada prenosi preko 8;; raznih tipova virusa koji supatogeni za
ovjeka. !e treba zaboraviti da je za raspad aluminijskih limenki potrebno nekoliko de"enija, a
plastike nekoliko stoljea. +rerada korisnog otpada tedi velike koliine energije i pet do est puta
osnovne resurse %uglja, nafta, rude...&.
*aga(ena voda bez obzira na koliinu ili vrstu zaga(ivaa koji se u njoj nalaze, veoma je
opasna i tetna kako za ivi svijet u njoj, tako i za svijet oko nje. *aga(ene vode su najei
prenosio"i raznih veoma opasnih bolesti, kao to su dizenterija, salmonela, hepatitis, kolera i dr. U
zemljama Treeg svijeta H;-D;F stanovnitva je zaraeno bolestima koje se prenose putem
otpadnih voda. To je najee malarija od koje oboli oko H;; miliona ljudi godinje, od ega D
miliona umre. .ve zemlje spadaju u najugroeniji dio svijeta po broju zaga(enih voda.
'anas smo, naalost, svi svjesni injeni"e da se zaga(enost nae planete svakim danom
poveava vrtoglavom brzinom. 'a bi se smanjila zaga(enost svih eko sistema u prirodi, potrebno
je probuditi ekoloku svijest kod ljudi tako da svaki pojedina" vodi rauna o okolini u kojoj stanjuje,
ne ba"ajui otpad tamo gdje ne treba, smanjivajui upotrebu vjetakog gnojiva i pesti"ida u
poljoprivredi, koristei automobile novije proizvodnje jer njihovi motori vre potpunije sagorijevanje
nafte i benzina, itd.
+rema eko kalendaru, ::. april je dan +lanete *emlje. +ostavlja se pitanje da li je ovjek
odvojio dovoljno vremena, panje i brige za ono to mu ne pripada nego emu pripada.
PR7SP4KTIVNI 5AKT7R
P#o!,%-"ivni *a-"o# ,#%d!"av'ja -#i"%#ij% -oji u"i$u na #azvoj ,#oizvoda1 nj%(ovu
)udu@no!" na "#6i"u/
7vi ovi faktori koji su ve i objanjeni, tako(e predstavljaju uti"aj na razvoj proizvoda.
.sim njih postoje i drugi faktori na koje dizajner ne moe uti"ati. 5azvoj proizvoda ovisi od
prirodnih i drutvenih karakteristika okoline.
+rirodni uti"aji su,
klima
geografski poloaj
prirodna bogatstva zemlje
2:
'rutveni uti"aji su,
tradi"ija odre(ene drutvene zajedni"e
istorija
kontakt sa drugim narodima i kulturama
proizvodne snage drutva
drutveni odnosi i naini ponaanja
'izajner je taj koji se prilago(ava svim ovim i mnogim drugim faktorima, ljudskim
potrebama i uslovima drutvenog ivota uzetog u "jelini.
UNUTRADNJI 5AKT7RI
!a stvaranje proizvoda, osim vanjskih faktora, utiu i unutranji faktori, koji su veoma bitni,
a predstavljaju karakteristike koje se neposredno tiu lika dizajnera. +ozitivni unutranji faktori su
jedan od osnovnih uslova za stvaranje proizvoda. 'izajner dizajnira proizvod i on je taj od kojeg
sve polazi, stoga on mora imati odre(ene kvalitete i komponente linosti, kao preduslov za
stvaranje dizajna.
Dizajn%# &o#a i&a"iE
smisao za sistematsko istraivanje, o"jenjivanje, programiranje i analizu svih
formativnih faktora dizajna, kao to su funk"ija, estetika, zahtjevi trita, ergonomija i
dr. dizajner treba da pokae smisao za planiranje, organiza"iju, analizu, sintezu,
koordina"iju da bi se postigao to ekonominiji pristup "iljevima.
tehniku kulturu, tj. odre(eni stepen teorijskog znanja i praktinog iskustva iz oblasti
tehniko-tehnolokih dis"iplina
poznavanje marketinga, menadmenta i ekologije3 svrha dizajna kao stvaralakog
pro"esa je da definie proizvod koji e garantovati njegovo prihvatanje na to se ulau
visoka sredstva
poznavanje "iviliza"ijskih i kulturnih okruenja dizajna
razvijanje kon"eptualne svijesti, smisla i sposobnosti, da shvati, osjea i pokree
jedinstvo i "jelovitost, nezavisno i slobodno od svakog, unaprijed zamiljenog, uzroka
ili neke predodre(ene forme. 'izajner treba da sagledava jedinstvo forme kroz sve
konstituirajue elemente svog zadatka u totalitetu
poznavanje plastine realnosti, tj. senzibilitet i svijest o uslovima, faktorima i
zakonitostima kako predmetni svijet egzistira, izraen u plastinoj realnosti, kao prin"ip
u svom nunom svojstvu od simbolinih i reprezentativnih, odnosno iluzionistikih
optereenja
2;
sposobnost komuni"iranja, tj. sposobnost koja se odnosi na vjetinu orijenta"ije,
saoptavanja i prikazivanja problema i rjeenja putem verbalnih i vizuelnih analogija,
kao to su, ski"e, ilustra"ije, na"rti, grafikoni, makete, i sl.
sposobnost da pravim rijeima objasni svoju ideju3 prezenta"ija i propaganda.
'a bi dizajner mogao razvijati ove sposobnosti, koje predstavljaju unutranje faktore
dizajna, i da bi uope pristupio dizajniranju proizvoda, on mora biti motiviran.
87TIVACIJA je uzrok ljudske aktivnosti. *a razumijevanje motiva"ije, potrebno je
objasniti teoriju potreba.
P7TR4FA je pokreta ponaanja, proizvod elje. 0avlja se ako se narui bioso"ijalna
stabilnost. @ioso"ijalna stabilnost je elementarni pro"e neprekidnog nauravanja i uspostavljanja
bioloke i so"ijalne stabilnosti. +otrebe koje se javljaju naruavanjem bioso"ijalne stabilnosti
poredstavljaju odre(ena stanja organizma.
+otrebe dijelimo po,
ulozi 6 primarne i sekundarne
postanku 6 naslje(ene i steene
oblasti 6 bioloke i so"ijalne
proirenosti 6 univerzalne %karakteristine za sve ljude&, regionalne %karakteristine za
pripadnike nekih ljudskih zajedni"a&, individualne %karakteristine za pojedin"a&.
'a bi potrebe postale podstrek za ak"iju, one moraju doi do svijesti, a u svijesti se
odraavaju kao kompleksni osjeaji.
7SJ4KAJI su organski i intelektualni. .rganski osjeaji su psihiki odraz biolokih
potreba, a intelektualni su odraz so"ijalnih potreba. Ti osjeaji su praeni neugodom koja potie
ovjeka na ak"iju kako bi ih se rijeio. .sjeaji izazivaju odre(ene emo"ije.
487CIJ4 odraavaju na odnos prema stvarima, okruenju, doga(ajima, vlastitim
ak"ijama, postup"ima i doivljajima. .ne su pokreta svih ljudskih aktivnosti i njihov uti"aj je bitan
za psihiki ivot ovjeka, a posebno na mehanizam i motiva"iju. Uti"aj emo"ija moe biti pozitivan
i negativan. +onekad emo"ije djeluju kao pomo, imaju analgetian uinak, a ponekad njihov
uinak moe biti upravo suprotan, tj. mogu djelovati kao mentalni blokovi i dovoditi do kratkih
spojeva u miljenju i pamenju. >mo"ije izazivaju interes.
INT4R4S definiemo kao manje-vie trajnu usmjerenost ovjekove svijesti i aktivnosti na
odre(ene sadraje, a samo bavljenje tim sadrajima povezano je subjektivno sa zadovoljavanjem
nekih unutranjih potreba dotinog pojedin"a. / interes je taj koji poveava anse da uspijemo u
nekoj ak"iji koju poduzimamo. /nteres izaziva elju.
2=
C4LJA, kao to je na poetku navedeno, je direktan pokreta ak"ije, dok potreba, osjeaji,
interes predstavljaju uslove i put ka ak"iji. .bino se ne javlja jedna elja, ve niz elja, tenji i
stremljenja koje vode ka borbi motiva. 0edna elja uvijek pobje(uje, postaje pokreta aktivnosti,
dok druge elje bivaju odgo(ene za kasnije, od njih odustajemo i one bivaju potisnute.
AKCIJA je rezultat djelovanja raznih motiva. )k"ija vodi do odre(enih "iljeva.
CILJ4VI su rjeenja, predmeti ili stimula"ije koje nastojimo postii kroz ak"iju, a u skladu
sa eljama koje su pobijedile u borbi motiva.
'a bi dizajner ostvario "iljeve, koji su definisani i odre(eni ovako sloenim pro"esima i
putevima ljudske psihe, on mora biti sposoban da se snalazi u novim situa"ijama, pred novim i
nepoznatim problemima. To snalaenje nije nita drugo nego inteligen"ija.
INT4LI94NCIJA je osjetljivost na probleme koje rjeavamo pro"esom miljenja. +ro"es
miljenja je pro"es koji vodi od problema do rjeenja i realiza"ije istog. =iljenje je pro"es
posrednog i uoptenog zahvatanja stvari i pojava u objektivnoj stvarnosti. +ostoji analitiko i
kreativno miljenje. )nalitiko miljenje je pro"es gdje se loginim putem povezivanja informa"ija
nalazi vie ili manje jednostavno rjeenje, dok je kod kreativnog miljenja potrebna imagina"ija da
bi se pronalo rjeenje problema 6 ideja. 'akle, dizajner, osim to mora biti inteligentan, on mora
biti i kreativan, to se ogleda u inventivnosti i inovativnosti.
INV4NTIVN7ST je pro"es iznalaenja rjeenja.
IN7VATIVN7ST je pro"es pronalaenja prin"ipa.
PRINCIPI DIZAJNA
P#in+i,i !u ,o'azna "a$-a1 na$%'o/ Dizajn j% ,#o+%! ,#i&j%n% ,#in+i,a/
To nam govori da dizajn nije zadovoljavajui ako ne poznaje, a potom i ne zadovolji
prin"ipe. *adovoljstvo je temeljni prin"ip dizajna i ono je korak ka dobrom dizajnu. 'o ovog
temeljnog prin"ipa dolazimo na sljedei nain,
interes 6 usmjerenosti ovjekove svijesti na neku potrebu
elja 6 osjeaj potreba
zadovoljstvo 6 temeljni prin"ip dizajna.
.stali prin"ipi u dizajnu su,
izv%divo!" dizajn mora biti mogue fiziki realizovati i izvesti
%#(ono&i$no!" dizajn mora biti u zadovoljavajuem odnosu prema ovjeku, mora
zadovoljavati parametre ergonomije
vizu%'no!" mora biti uoljiv
do!'j%dno!" prvobitna ideja mora biti dosljedno sprovedena do kraja
2>
%!"%"i$no!" potrebno je da dizajn bude lijep
in*o#&a"i$no!" vanjtina predmeta mora govoriti o njegovoj sutini i funk"iji
!i&)o'i$no!" mora biti zadovoljena ideja simboliteta kojeg taj predmet nosi.
PARA84TRI DIZAJNA
Pa#a&%"a# v%'i$ina i'i od#%d)a1 j% &j%#a o -ojoj ovi!i *un-+ija i'i ,#o+%!/
To je odredni"a koja stoji pored promjenjivih stvari u pro"esu i daje tipine i odre(ene
oblike funk"ija. .bino je konstantna u nekim grani"ama promjenjivih vrijednosti. U teoretskim
razmatranjima i empirijskim istraivanjima parametar predstavlja konstantnu dimenziju teorijskog
sistema ili podataka. !a razvoj industrijskog oblikovanja kao dis"ipline djeluju mnogobrojni faktori
iz sfere drutveno-politikih, kulturnih, ekonomsko-privrednih, naunih i tehniko-tehnolokih
pro"esa. 7vaki od ovih parametara ostavlja trag na pro"es i oblike razvoja dizajna, ali tako(e i
dizajn moe djelovati na njihov razvoj.
+roizvodnja, distribu"ija i potronja su tri osnovne sfere drutvene reproduk"ije. .ne
predstavljaju parametre dizajna. +od ovim parametrima podrazumijevamo one drutvene, ljudske,
tehnike, tehnoloke i organiza"ione injeni"e koje uvjetuju nastanak, razvoj i tenden"ije
industrijskog oblikovanja u makro %istorijskim i ope drutvenim& i mikro %na nivou proizvo(aa,
potroaa i proizvoda& rela"ijama, za razliku od faktora relevantnih za pro"es oblikovanja o kojima
dizajner u svojoj praktinoj profesionalnoj aktivnosti mora voditi rauna. .ni proizlaze iz osnovnih
parametara. /nterdis"iplinarnost dizajna manifestira se upravo u djelovanju itavog niza
parametara i faktora na pro"es i razvoj oblikovanja.
'va su osnovna parametra dizajna,
ekonomski
kulturni
4K7N78SKI PARA84TAR
'rutvo kao neograniena zajedni"a ljudi, sjedinjena odre(enim proizvodnim odnosima,
jeste osnovni inila" od kojeg zavisi funk"ija i pro"es industrijskog dizajna. Uspjeno
organizovanje pro"esa masovne industrijske proizvodnje jedan je od glavnih "iljeva savremenog
drutva.
!ain organizovanja siguran je pokazatelj sposobnosti drutva i efikasnosti drutvene
ak"ije. 'rutvena ak"ija je pojaana djelatnost u okviru sistema i ona je usmjerena na dostizanje
nekog drutvenog "ilja. .na je vrsto povezana sa drutvenom potrebom koju ljudi mogu
zadovoljiti samo drutvenom interak"ijom.
7a ekonomske strane drutvena potreba proizilazi iz potrebe jedinke koja je prvenstveno
ekonomsko bie. >konomska misao sadri dvije osnovne ideje, izbor i rijetkost. 1ovjek ra"ionalno
bira me(u alternativama 6 izme(u razliitih dobara, materijalnih koristi i slobodnog vremena,
2?
izme(u sadanje i budue potronje i izme(u alternativnih naina upotrebe rijetkih i ogranienih
proizvodnih izvora kao to su zemlja, rad, razne vjetine i kapital, koje koristi za postizanje ivotnog
standarda. >konomski ovjek traga za najboljim rezultatima. 2ao potroa prilago(ava izdatke
svojim linim potrebama i "ijenama na tritu, tako da na najbolji mogui nain zadovolji potrebe.
.vu ravnoteu postie prilago(avanjem line potronje razliitih dobara, do take na kojoj mu
odre(eni novani iznos, iskoriten za bilo koje dobro, donosi isto zadovoljstvo. 2ao proizvo(a u
okviru trine potranje i ponude proizvodnih izvora, on pokuava da postigne to vei dohodak,
profit u kapitalizmu.
/z ovoga moemo zakljuiti da je pitanje drutveno-ekonomskih odnosa jedno od
najvanijih pitanja ovjeanstva, jer je blisko povezano sa osnovnom drutvenom potrebom za
odravanjem ivota. U drutvima u kojima je egzisten"ija jedinki osigurana ekonomijom, itav
sistem slui zadovoljavanju nekih drugih potreba, prvenstveno standarda.
+ravila drutveno-ekonomskog sistema odre(ena su ustavom, zakonima, uredbama,
ukazima i drugim podzakonskim aktima, osigurana dravnim aparatom, a uslovljena politikom. 7vi
postavljeni odnosi unutar drutveno-ekonomskog sistema rezultirali su parametrima koji su
podjednako bitni za itav industrijski pro"es, a samim tim i za pro"es industrijskog dizajna.
>konomski parametri dizajna se globalno dijele na,
parametre proizvodnje
parametre koritenja
intermedijalne parametre distribu"ije
U odno!u na ,#oizvodnju1 ,#odu-" dizajn ,#%d!"av'ja o,%#a"ivnu di!+i,'inu -oja "%6i
&a-!i&a'iza+iji1 #a+iona'no!"i1 %-ono&i$no!"i1 ,#odu-"ivno!"i1 "i,iza+iji1 !"anda#diza+iji1
uni*i-a+iji1 ,#i&j%ni Fau.au! !i!"%&a1 a(#%(a"no( i &odu'a#no( ,#oj%-"i#anja1 %#(ono&iji
,#oizvodnj%1 i"d/
/ndustrijski dizajn predstavlja takvu kon"ep"iju oblikovanja proizvoda da ga je mogue
optimalno industrijski i serijski proizvoditi kako bi se zadovoljio imperativ dobiti u najveem broju.
+odgrupe ovog parametra su,
parametri proizvodnog pro"esa, koji proizilaze iz spe"ifinih karakteristika tehnolokog
pro"esa
tehniki parametri samog objekta koji proizilaze iz konstruk"ije, mehanizma i materijala
parametri koji proizilaze iz zahtjeva za tipiza"ijom ili standardiza"ijom elemenata u
montai ili demontai
ekonomski parametri kao to su ekonominost proizvodnje i rentabilnost serije
7a stanovita potroaa osnovni atributi kvalitete proizvoda su njegova funk"ionalnost,
pouzdanost, izdrljivost, ergonominost, "ijena, odravanje, itd.
2A
'izajniranje predstavlja takvu kon"ep"iju djelovanja s nastojanjem da se optimaliziraju ovi
atributi.
ergonomski parametri koji proizilaze iz odnosa objekt 6 korisnik, na primjer, pogodnost
i pouzdano koritenje
prostorno-funk"ionalni parametri koji proizilaze iz odnosa objekt 6 okolina
parametri ekonominosti koritenja
2valitet proizvoda u distribu"iji sa stanovita dizajn kon"ep"ije predstavlja izazivanje
pozitivne reak"ije potroaa na proizvod. Ailj dizajnera u ovom planu je da putem
zadovoljavajueg oblika i ekonomske propagande, osigura presti poduzea na tritu.
'ominantnu ulogu mora imati formatiza"ija stvarnih dizajn argumenata, a ne stvaranje iluzija
prividnih argumenata.
spe"ifini zahtjevi trita i uvjeti konkurentnosti
zahtjevi transporta, skladitenja, distribu"ije, itd.
zahtjevi prezenta"ije i propagiranja proizvoda.
KULTURNI PARA84TAR
.snovni smisao kulture sastoji se u tome da se olaka odranje, produenje i napredak
ljudske vrste. 7avremena kultura je preteno kultura masovnih medija 6 televizije, tampe i
interneta. Aiklus drutvene reproduk"ije u savremenim uvjetima tehnologije industrijske i serijske
proizvodnje ponaa se slino kao i "iklus razmjene informa"ija putem masovnih medija. U takvom
"iklusu dizajner se javlja kao emiter odre(enih informa"ijskih, dakle kulturnih sadraja, a korisnik 6
potroa kao primala" tih informa"ija.
'izajner mora preko dizajna slati istinite informa"ije, a ne dizajnirati neto lano i
neuskla(eno sa trenutnim stanjem u kulturi. .vo se odnosi na pojavu kia. 'izajn kao
komunkativno sredstvo javlja se upravo kao onaj kulturni sadraj koji se saoptava korisniku.
+roizvod ne djeluje samo na nivou svoje upotrebne vrijednosti, svoje funk"ije i svoje namjene,
njegovo se djelovanje protee i na formiranje kulturnih i durtvenih vrijednosti i stavova korisnika
koji je njima okruen.
To je realna nova pozi"ija savremene kulture i dizajna. .vu pozi"iju prije svega
karakterizira radikalno proirenje klasinog pojma kulture sa kulturom proizvodnje i potronje,
kulturom rada i ivota. =oda bi trebalo umjesto pojma masovne kulture upotrijebiti pojam totalne
kulture. italni elementi kulture postaju i elementi svakodnevne kulture trita, kulture ponaanja,
poslovanja, prodavanja i kupovanja, kulture potronje, kulture proizvodnje. Cta vie, kultura
proizvodnje i potronje koju dizajn bitno karakterizira postaju vanija kulturna obiljeja od klasinih
oblika kulturnog stvaralatva.
30
DIZAJN KA7 KR4ACIJA KR4IRANJ4 KA7 8ISA7NI PR7C4S
2reativnost kao intelektualnu sposobnost nije mogue u potpunosti objasniti. /ako pojam
kreativnost predstavlja neto apstraktno, sam in kreiranja, u naem sluaju dizajniranja,
podrazumijeva misao pro"es sa relativno odre(enim kora"ima.
+rimjenom metodologije, nauke koja objanjava pro"es dizajniranja i njegove pojedine
etape, garantira se ispunjavanje svih zahtjeva dobrog dizajna.
1injeni"e da dizajn problemi postaju sve sloeniji, vrijednost informa"ije kao valute sve
vea, a razvoj tehnologije i nauke sve bri daju metodologiji izuzetnu vanost u dizajnerskom
svijetu.
+rema tome, primjena metodologije ne ograniava kreativnost dizajnera, ve je stimulie,
usmjeravajui ga ka pravom rjeenju.
DIZAJN PR7C4S

PR79RA8IRANJ4
+rogramiranje predstavlja uvodnu fazu koja nije povezana sa pro"esom dizajniranja, ali ga
u velikoj mjeri odre(uje.
33
programiranje
analitika faza
ANALIZA
kreativna faza
SINTEZA
kreativna faza
SINTEZA
izvrna faza
REALIZACIJA
verifikacija
P#o(#a&i#anj% !% )avi id%n"i*i+i#anj%& ,#o)'%&a i !'u6i -ao od#%<%na v#!"a u,u"!"va
za ,#i'a6%nj% dizajn ,#o+%!u/
+rogramiranje se svodi na tri glavne take,
uoavanje ljudske potrebe ili elje
postavljanje okvira zadatom problemu
fokusiranje misli unutar okvirnog podruja u "ilju rjeavanja problema
5jeenja identifi"iranog problema je u ovoj etapi mogue klasifi"irati kao,
izum, potpuno novi proizvod na tritu
usavrena verzija postojeeg proizvoda
dodatni proizvod postojeoj proizvodnoj liniji
proizvod koji dostie konkuren"iju
7hodno ovome, programiranje podrazumijeva poetni izbor podruja koje sadri moguu
potrebu, odnosno spe"ifika"ije zahtjeva za dizajn. U sluaju kada je dizajner spoljni saradnik,
programiranje obavlja sam naruila" koji je najee i sam proizvo(a.
84T7DA1 ANALIZA
7istematski dizajn se koristi metodologijom da bi korigovao greke koje se u pro"esu
dizajna mogu javiti, i za stimula"iju kreativnosti.
S%&an"i$-i di*%#%n+ija' omoguuje iskazivanje i doznavanje sfera doivljaja koje nisu
uvijek dostipne formuilisanoj savjesti.
To je pristup gdje pojedina" daje kvantitativne pro"jene npr. objekta u odnosu na izvjestan
broj bipolarnih pridjeva koj su u suprotnosti %npr. bijelo-"rno&. !a sredini vrijednosti skale je nula, a
prema krajevima raste intenzitet pridjeva, najee do tri stepena. 7vakom se ispitaniku da skala,
a on zaokruuje kod, iji stepen odgovara polu i intenzitetu njegovog doivljaja %prostora&.
Cto znai da je za ovu metodu bitna razliitost polova i starosna razlika. Uzima se vie
ispitanika jer e samo tako na kraju dobiti objektivan doivljaj.
+rimjer, J:8;8:J
otvoren zatvoren
svijetao mraan.....
'ruga veoma vana metoda je tzv. FRAINST7R8IN9/
@rainstorming ili igra ideja je metoda uvedena J;ih godina, i to najprije za urbaniza"iju.
7utina ove metode je ispreplitanje miljenja, antiko i kretaivno.
32
An"i$-o &i'j%nj% je miljenje do kojeg dolazimo logikom deduk"ijom.
K#%a"ivno &i'j%nj% ne dozvoljava logiko miljenje, ve trai matu i to vei broj ideja.
2reativno misliti moe svako. +ostoje razliite barijere kreativnog miljenja, a to su,
vjerovanje u jedan pravi odgovor
konformizam 6 davanje oekivanog odgovora
suvie brzo pro"jenjivanje
strah od greke
sputavanje spontanih ideja
@rainstorming ima tri faze, to su,
definisanje problema, gdje je prisutno antiko miljenje
faza samog brainstorminga %naba"ivanja ideja&, gdje je prisutno kreativno miljenje
pro"jenjivanje, tj. selek"ije po odre(enim kriterijima.
7+j%njivanj% ,i,!
=etoda o"jenjivanja bavi se o"jenjivanjem samog problema i ima faze rjeavanja problema
%pips&. .va metoda razlae probleme na programe i pro"ese. 2onaan ishod moe se bodovati i
o"jenjivati brojevima od 8 do D.
ANALIZA je po mnogim teoretiarima najvaniji dio dizajn pro"esa. .na mora biti
maksimalno objektivna, iskljuujui predrasude i individualne uti"aje. +otrebno je da se proizvod
analizira kroz odnos #ovjek 6 predmet$, rela"ijom proizvoda sa ovjekom koji e ga koristiti, i kroz
odnos #predmet 6 sredina$, uslovi okoline u kojoj se nalazi korisnik i predmet.
<ako je uoiti da je analiza sloen postupak i unutar pro"esa dizajniranja predstavlja
pro"es sam za sebe.
Blavne faze analize su,
odre(ivanje "ilja
istraivanje
odre(ivanje strategije
planiranje
7d#%<ivanj% +i'ja
!a osnovu pripremljenog programa pripremaju se analize za defini"iju "ilja i svih
uslovljenosti koje su vezane za postavljeni zadatak.
33
'efiniranje "iljeva obuhvata sve proizvodno-tehnoloke, materijalne, kadrovske i trine
mogunosti, a vri se odgovarajui na pitanja,
2o koristi proizvodK
2oja je funk"ija proizvodaK
2akvi su konkurentski proizvodiK
2akav postupak proizvodnje se predvi(aK
!a koji nain e se proizvod propagiratiK
2oji su metodi distribu"ije novog proizvodaK
2ako, gdje i kada e se proizvodi plasiratiK
.d izuzetne vanosti pri odre(ivanju "ilja je definiranje ogranienja, izvjesnih okvira unutar
kojih treba da se kree realiza"ija postavljenog zadatka.
.granienja koja upuuju dizajnera da ra"ionalno pro"ijeni sve elemente i kvalitete
budueg dizajna su,
finansije
proizvodnja
trite
pravni aspekti
zahtjevi naruio"a
I!"#a6ivanj%
I!"#a6ivanj% ,#%d!"av'ja ,#i-u,'janj% ,oda"a-a1 ,o !vi& do!adanji& i!-u!"vi&a i
"%o#%"!-i& &i'j%nji&a1 najva6niji dio &%"odo'o(ij% dizajna/
@udui da je dizajn ra"ionalna stvaralaka dis"iplina utemeljena na naunim osnovama,
prikupljeni poda"i moraju biti,
kvalitetni
pre"izni
realni
+ojam kvaliteta informa"ije podrazumijeva strunu obradu i upotrebljivost podataka.
+re"iznost se odnosi na kompletnost informa"ije. 5ealnost potvr(uje vjerodostojnost i istinitost
podataka.
+rikupljanje informa"ija i injeni"a vezanih za dizajn pro"es treba da obuhvati odgovore na
sljedee grupe pitanja,
poda"i o proizvodnom pro"esu3 informa"ije vezane za tehnoloku opremljenost,
strunost kadrova i raspoloive materijale
3:
ergonomski poda"i o korisni"ima
poda"i o zahtjevima funk"ionalnosti, sigurnosti i odravanju
poda"i o zahtjevima trita3 informa"ije vezane za estetske i ekonomske kvalitete
postojeih i konkurentskih proizvoda, oblike plasiranja, motiva"iji potroaa na
kupovinu i njihovoj reak"iji
poda"i o prezentiranju proizvoda3 informa"ije o ambalai i grafikom liku.
!ema utvr(enog pravila kako se prikupljaju informa"ije, ali najee koritena metoda je
anketiranje koje se moe sprovoditi kroz direktnu komunika"iju, intervju, ili kroz indirektnu, putem
upitnika. 2ao punomono sredstvo koristi se prin"ip uzorka pod kojim podrazumijevamo odre(eni
broj jedini"a ispitivanja3 to mogu biti ljudi, pojave ili predmeti.
7d#%<ivanj% !"#a"%(ij%
U-'ju$ivanj% !"#a"%(ij% i&a za o!novni +i'j da -on"#o'i#a i'i )a# ,#%dvi<a vanj!-%
,#i"i!-% i u"i+aj% -oji @% i&a"i %*%-"a na ,#o+%! dizajni#anja/
.na odre(uje "ilj koji kompanija treba da postigne, uspostavlja strateki plan za dostizanje
"ilja i primjenjuje taj plan u investiranju, angairanju kadra, poslovnoj organiza"iji i menadmentu.
+repoznajemo tri vrste strategija,
poslovna strategija
korpora"ijska strategija
proizvodna strategija
+oslovna strategija odre(uje nain poslovanja kompanije, te mora biti dobro osmiljena i
komer"ijalno opravdana.
Uoavamo etiri glavne kategorije poslovnih strategija,
pionirska strategija se zasniva na istraivanju i razvoju u "ilju plasiranja radikalnih
inova"ija na trite prije konkurenata
reflektivna strategija odgovara pionirskim konkurentima plasirajui poboljanu verziju
na ve provjereno i osvojeno trite
tradi"ionalna strategija je prihvaena na velikim i statinim tritima gdje ne postoje
zahtjevi za promjenom osim smanjivanja "ijena, olakavanja proizvodnje ili
poboljavanja korisnosti proizvoda
uslovljene strategije primjenjuju kompanije koje djeluju zajedno i me(usobno
uslovljavaju nain poslovanja.
2orpora"ijska strategija se nadovezuje na generalno objanjenje poslovanja opisujui
spe"ifine aktivnosti i fazne poslovanja. .na odre(uje aktivnosti svakog pojedin"a, uskla(uje opti
"ilj sa pojedinanim zada"ima i odre(uje vremenske rokove. +rimjenom korpora"ijske strategije
3;
se, u stvari, ostvaruje planirano poslovanje prevazilazei postojee stanje kompanije. Faktori koji
bitno utiu i usmjeravaju razvoj korpora"ijske strategije su angairani kadar, njihovo znanje i
umijee, opremljenost u tehnolokom smislu, uloene finansije i raspoloivo vrijeme.
7+>A/F/2)A/0)
+/T)!0)
=>T.'> .'B..5/ .'<U2>
Bdje se, u svom
ivotnom "iklusu
nalaze postojei
proizvodiK
2akvi su konkurentski
proizvodi u usporedbi
sa postojeimK
2oje su mogunosti za
razvoj novog
proizvodaK
<judiK
+ro"edure
.premljenostK
!ova"K
+rovjera zasienosti
trita
)naliza konkuren"ije
)naliza rizika
+otreba za razvojem
novih proizvoda moe
biti vana ili hitna ili
oboje
Faktori uti"aj na razvoj
proizvoda
+roizvodna strategija
+roizvodna strategija bavi se izborom vrste proizvoda koji e u potpunosti zadovoljiti
zahtjeve planiranog poslovanja. 5azvoj ove strategije je u mnogome slian planiranju poslovanja.
7lijedi se slina pro"edura i trae odgovori na slina pitanja, samo to se do njih dolazi drugaijim
metodama.
+ostoje tri osnovne tehnike razvoja proizvodne strategije,
provjeravanje stupnja zasienosti trita postojeom linijom proizvoda u "ilju
definisanja potrebe za novim proizvodom
analiza konkurentskih kompanija uspore(uje konkurentske proizvode i njihov status na
tritu
analiza rizika predvi(a finansijski gubitak u sluaju neuspjeha i odre(uje koliko e se
kompanija prilagoditi razvoju novog proizvoda u smislu kadra, naina rada, opreme i
nov"a.
P'ani#anj%
3=
+rovjera postojee situa"ije u toku razvoja novog proizvoda je od velike vanosti za dizan
pro"es.
+regled internih odnosa unutar jedne kompanije zahtijeva visoki stepen samokritinosti i
sposobnost razluivanja izme(u svakodnevnih problema i izazova koji predstavljaju prekretni"u u
razvoju jednog proizvoda. !adgledanje vanjskih sila koje %pre&usmjeravaju razvoj je daleko tee,
jer se zasniva na manje sigurnim injeni"ama. !ajei vanjski faktori promjene su ponaanje
trita, poslovanje konkurenata i tehnoloko-nauni razvoj.
Uskladivi poslovnu, korpora"ijsku i proizvodnu strategiju sa unutranjim i vanjskim
uti"ajima nakon svake provjere postojeeg stanja, stvara se plan za dalji razvoj proizvoda.
Utemeljena su etiri kljuna pitanja koja olakavaju provjeru,
Bdje smoK - preispituje status i reputa"iju kompanije na tritu kroz odre(ivanje
prednosti, mana, postojeih mogunosti i buduih izazova
Bdje idemoK - eksploatira provjerenu vrijednost kompanije nastojei minimalizirati
mane i pretvoriti ih u prednosti, a svaki izazov pretvoriti u novu mogunost
2ako idemo do "iljaK 6 predstavlja uskla(enu primjenu pomenutih strategija i plana
razvoja proizvoda.
SINT4ZA
Sin"%za j% naj-#%a"ivnija %"a,a u dizajn ,#o+%!u1 a )avi !% o)#ado& ,#i-u,'j%ni.
,oda"a-a i izna'a6%nj%& &o(u@i. #j%%nja/
2roz sintezu prelazimo sa induktivnog na deduktivni nain miljenja, sa prouavanja
podataka na njihovu primjenu.
U postupku sinteze izdvajaju se pojedinane faze djelovanja,
inkuba"ija
generiranje ideja
selek"ija
In-u)a+ija
!apredovanje izvan postojeeg znanja zahtjeva njegovo razumijevanje. +raksa je
potvrdila da dugotrajno razmiljanje o problemu ne dovodi uvijek do rjeenja. 2onstantno
razmiljanje nas esto moe suprotstaviti kreativnoj blokadi koju je postavilo samo postojanje
problema.
Uvidjela se potreba za inkuba"ijom podataka, njihovim arhiviranjem. 1ovjekova podsvijest
ovdje igra vanu ulogu3 nesvjesna stana oputenosti su esto produktivnija od svjesnog djelovanja.
3>
+siholoka istraivanja su pokazala da su najvea otkria dananji"e osmiljena u kadi,
krevetu ili autobusu. /stinito koliko i apsurdno, zar neK
9%n%#i#anj% id%ja
Beneriranje ideja podrazumijeva integriranje "ijelog kon"epta dizajna3 ovaj postupak
organizira ideje, kritizira ih i testira, gradei sigurnu bazu za detaljniji posao.
9%n%#i#anj% id%ja ,#%d!"av'ja "#a6%nj% #j%%nja ,u"%& o)#ad%1 a#an6i#anja i #azvoja
,o!"oj%@i. id%ja v%zani. za ,#o)'%&/
+ostoje tri glavne tehnike generiranja ideja,
reduk"ija koja izdvaja relevantne injeni"e
ekspanzija istrauje rjeenje izvan problemske domene
baso"ijaliza"ija predstavlja podsvjesno iznalaenje rjeenja
Beneriranje ideja u prin"ipu treba da rezultira,
stvaranjem opteg kon"epta ili modela %ukljuujui prostorne, matematske i pojmovne
modele&
konstruk"ijom hipoteze
otkrivanjem, kreiranjem, organiziranjem i snimanjem ideja
uskla(ivanjem kontradiktornih potreba korisnika i zahtjeva proizvo(aa, kao i zahtjeva
dizajna
eksperimentiranjem i pro"jenivanjem na matematikoj i logikoj osnovi
sposobnou za dalje modifi"iranje ideja
S%'%-+ija
7elektiranjem vrimo izbor najboljeg mogueg rjeenja po kriterijima utvr(enim
definiranjem problema. 5azmatranje pozitivnih i negativnih osobina svake ideje ini selektiranje
sistemskom i dis"iplinarnom pro"edurom.
S%'%-+ija o)av'ja u!,o#%<ivanj% i #an(i#anj% ,o!"oj%@i. #j%%nja unu"a# ,o!"av'j%ni.
(#ani+a/
U ovoj etapi vanu ulogu imaju kriteriji selek"ije koji moraju biti pre"izni i jasno odre(eni.
Uoeno je da sa sloenou problema rase i broj moguih rjeenja, a samim tim i broj kriterija
o"jenjivanja.
5azlikujemo dvije vrste selek"ije,
inova"iju
inven"iju
3?
Inova+ija je definirana kao sposobnost iznalaenja rjeenja, dok inv%n+ijo& dolazimo do
potpuno novih radikalnih rjeenja to zahtijeva najvii stupanj kreativnosti.
R4ALIZACIJA
5ealiza"ija izvrava zadane i prethodno uskla(ene zahtjeve potroaa, proizvo(aa i
dizajnera.
7astoji se iz tri pod faze,
razvoj
proizvodnja
distribu"ija
Razvoj
*a razvoj proizvoda zaduen je tehnoloko konstruktivni odjel kompanije i predstavlja
konano verifikovanje i dotjerivanje ideje, koja je od tog trenutka neka vrsta preliminarnog dizajna.
.vaj postupak se esto naziva i #komunika"ija$, jer predstavlja stalni kontakt i razmjenu
iskustava angairanog kadra, od radnika i tehniara, preko ininjera, tehnologa, konstruktora, do
ekonomista i dizajnera.
@udui da dizajner ne sudjeluje direktno u pro"esu proizvodnje, vrlo je vano da je njegova
ideja pre"izno objanjena kroz "rtee, proraune, eme i modele.
5azvoj zavrava izradom prototipa koji po svim karakteristikama treba da odgovara
serijskom proizvodu. +rije nego to se pristupi serijskoj potronji, proizvodi se serija testiranja kako
bi se blagovremeno uklonile eventualne greke.
P#oizvodnja
+roizvodnja, utoliko vie ako je serijska, u okviru metodologije predstavlja rutinski posao.
+od pretpostavkom da je tehniko-tehnoloki dio proizvodnje objezbije(en, ne postoje nikakve
prepreke da se pristupi serijskoj proizvodnji u obimu koji sluba marketinga, kao kompetentna,
odre(uje.
Di!"#i)u+ija
+roizvod je duan svojim dizajnom zadovoljiti koliko estetske i funk"ionalne, toliko i
distribu"ione zahtjeve. 'rugim rijeima, oblik proizvoda i njegova ambalaa trebaju da sadre sve
one atribute i kvalitete koje omoguuju zatitu, atraktivnost i funk"ionalnost proizvoda u distribu"iji.
3A
. ra"ionaliziranju u dizajnu moemo govoriti samo kao o totalnoj ra"ionaliza"iji drutvene
reproduk"ije. 5a"ionaliza"ija kroz dizajniranje i proizvodnju nije dovoljna ako se ne sprovede i
prilikom transporta i distribu"ije.
V4RI5IKACIJA
V%#i*i-a+ija j% ,#o+j%njivanj% i'i &j%#%nj% !"u,nja u -oj%& #j%%nj% od(ova#a
,o!"av'j%ni& za."j%vi&a/
!jena vanost u kreativnoj fazi pro"esa dizajna je nepobitna. +roblemi i greke, koji mogu
nastati tokom planiranja, dizajna, proizvodnje i koritenja proizvoda, mogu se putem verifika"ije
uspjeno otkloniti prije izlaska proizvoda na trite. +ostoje tri osnovne verifika"ije u pro"esu
dizajna, a to su,
!akon analize trita i potreba potroaa. 7vi poda"i o zahtjevima potroaa i
prijedlozima za proizvod se grupiu i formuliu. .dre(uju se osnovne karakteristike
proizvoda i uspore(uju sa "iljnim tritem i "iljnim potrebama potroaa u tom tritu.
Treba odgovoriti na pitanje, da li karakteristike i spe"ifika"ije proizvoda zadovoljavaju
"iljne potrebe potroaa sa "iljnog tritaK
!akon sinteze. /zabrani prijedlog spe"ifika"ije iz analize se detaljnije obra(uje. 7tvara
se plan dizajna proizvoda uzimajui u obzir zahtjeve potroaa, tehnoloke
mogunosti, zahtjeve samog dizajnera kao i pro"es proizvodnje proizvoda. +utem
verifika"ije utvr(ujemo koliko su se uskladile sve ove oblasti unutar novog proizvoda i
odluujemo da li prihvatamo prijedlog novog proizvoda.
!akon izrade prototipa proizvoda u ovoj verifika"iji sagledava se proizvod kao "jelina
sa svim njegovim kvalitetima i karakteristikama. 5azmatra se funk"ionisanje
proizvoda pri zadovoljavanju "iljne potrebe potroaa kao i efektivnost. 2valitet
proizvoda odre(uje se po njegovoj otpornosti na vanjska djelovanja, vijeku trajanja,
kvalitetu materijala, itd.
Na -#aju1 va6no j% zna"i da !% ,u"%& v%#i*i-a+ij% o)j%dinjuju ,o"#%)%1 za."j%vi i
&o(u@no!"i !vi. u$%!ni-a dizajn ,#o+%!a1 od !a&o( dizajn%#a do -#ajnj%( ,o"#oa$a novo(
,#oizvoda/
P7JA8 I D45INICIJA PR7IZV7DA
:0
P#oizvod j% ,#%d&%" na!"ao 'jud!-o& di#%-"no& i'i indi#%-"no& a-"ivno@u u +i'ju
zadovo'javanja ,o"#%)a/ Na!"ao j% -ao #%zu'"a" ,#o+%!a dizajni#anja1 !a !vi& a!,%-"i&a -oji
(a $in% zna$ajni& za ,#oizvodnju i ,o!'ovanj%1 ,o"#oa$a i d#u"va u +j%'ini/
1ovjek je od svog postanka, pa do savremene "iviliza"ije preao put psihomatske
evolu"ije. !a tom putu javile su se razliite duhovne i fizike potrebe, zahtjevi i elje. +roizvod ima
izuzetan znaaj u ivotu i radu savremenog ovjeka. 'ostupan je svim ulima ovjeka, oni su
neprekidno u kontaktima.
U irem smislu, proizvod moe biti bilo koji upotrebni predmet %pegla, televizor, itd.&, ili
neopipljiva ili ulna nedostupna usluga %osiguranje, taristike usluge, i sl.&.
U uem smislu, proizvod predstavlja materijalno dobro koje zadovoljava ljudske potrebe.
Uvij%- i u !va-o& ,o('%du ,#oizvod j% ,o#u-a/
9LAVN4 7S7FIN4 PR7IZV7DA
+ri dizajniranju najvanija faza je materijalizovanje proizvoda. U ovoj fazi proizvod postaje
realna materijalna kategorija, vidljiv, opipljiv i mogue ga je kao realnu kategoriju doivjeti ulima.
'a bi proizvod opstao na tritu, on mora ispunjavati tri osobine,
oblik %dizajn&
kvalitet %materijal&
"ijena %upotrebna vrijednost&
KVALIT4T
2valitet je jedna od osnovnih karakteristika proizvoda koji treba da se plasira na trite. U
zavisnosti od kvaliteta proizvoda formira se odgovarajua "ijena. 'a bi se proizveo
visokokvalitetan proizvod, potrebna su vea finansijska ulaganja, time se "ijena poveava u "ilju
pokrivanja trokova proizvodnje i postizanja odgovarajue profitne mare.
/sto vrijedi za proizvod koji je srednjeg ili niskog kvaliteta, gdje e "ijena biti nia u skladu
sa proizvodnim pro"esom.
2valitet proizvoda se odre(uje prema "iljnim trnim segmentima koji su izdvojeni na osnovi
analize promatranja i ispitivanja.
2valitetnije proizvode obino prati kvalitetnija i skuplja reklamna kampanja. =e(utim, to
nije pravilo, neke se firme uzdaju u imid koji su izgradili, a koji se bazira na visokoj kvaliteti,
ekskluzivnom pakovanju, originalnom dizajnu i dobroj i dugoronoj garan"iji. .ni su sigurni u takvu
ekonomsku politiku, smatraju da su njihovi proizvodi sami za sebe reklama.
2valitet je usko povezan sa garan"ijom, dizajnom, "ijenom i pakovanjem proizvoda.
:3
+ojam kvaliteta protee se na materijal, oblik, pomodnost i sline osobine odre(enog
proizvoda. 7vaki proizvod namijenjen prodaji mora imati upotrebnu vrijednost.
2valitet proizvoda treba uspjeno da zadovolji odre(enu potrebu. Treba ispunjavati
odre(ene standarde koje subjektivno oekujemo od proizvoda ili koji su definisani odgovarajuim
propisima %standardima&.
!isu rijetki sluajevi u praksi da je poetna ponuda proizvoda znatno kvalitetnija u odnosu
na onu koja slijedi kada odre(eni ponu(a dobije eljeno trno uee. +rema tome, kvalitet
proizvoda treba odravati u skladu sa eljama i potrebama potroaa i njihovom kupovnom moi.
CIJ4NA
Cij%na j% nov$ano iz#a6%na v#ij%dno!" ,#oizvoda na "#6i"u/
+utem izraunavanja "ijene proizvo(a nastoji da pokrije svoje trokove i ostvari odre(enu
zaradu. Aijena je usko vezana za kvalitet, funk"ionalnost, sigurnost proizvoda. )ko ove upotrebne
osobine nisu zadovoljene, proizvo(a nema mogunost zarade, dakle "ijena definira vrijednost
koju proizvod ili usluga ima za kup"a.
Aijena ukazuje koliko za potroaa vrijedi proizvod, tj. koliko je potroa spreman da plati
za odre(eni proizvod.
2ad se desi da postoji viak tranje u odnosu na ponudu, u tom sluaju sami potroai
vre pritisak na "ijene, da one rastu. =e(utim, ukoliko se desi da postoji viak ponude u odnosu
na tranju, tada proizvo(ai reaguju, te obino u takvoj situa"iji sniavaju "ijene.
'akle, "ijena predstavlja mehanizam za alo"iranje robe i usluga na poten"ijalne kup"e.
7FLIK
.blik je pojmovna, materijalna odre(enost neega, to odgovara na pitanje 2)2.K
U vizuelnoj kulturi oblik je konkretno prostorno-materijalni realitet, u smislu poimanja
njegovog nastojanja i statusa trajanja.
.bli"i postoje u ivoj i neivoj prirodi. 7pontano oblikovanje se deava u prirodi, ovjek
tako(e oblikuje zadovoljavajui svoje potrebe.
2ada je rije o dizajnu, zadatku i problemu koji se pred njim postavalja, tzv. T5/0)')
nikada nije u potpunosti zadovoljena.
AS7RTI8AN PR7IZV7DA
:2
A!o#"i&an ,#oizvoda u )i"i j% !v%u-u,na ,onuda1 odno!no o,u! !vi. -#%a"ivni.
o,+ija j%dno( i'i vi% ,#oizvoda/
.snovne osobine svakog asortimana su,
irina %koliina&
dubina %razliite vrste&
gustina
raznovrsnost
konzistentnost %dodatna ponuda, kompatibilnost&
7vaki dobar proizvod treba teiti ka unifika"iji i standardiza"iji.
+laniranje asortimana u dizajnu zapoinje sa kategorijom idealnog asortimana. Formiranje
idealnog asortimana ima za "ilj stvaranje optimalnog asortimana, ije se namjene zadovoljavaju
razvojem pojedinih proizvoda. .n nije zatvoren i statian, nego dinamian i otvoren.
)sortiman se u literaturi i praksi naziva *a&i'ijo& ili &i-!o& proizvoda. +ojmovi
#program$ i #asortiman$ esto se poistovjeuju.
+roizvodni program se najee pogreno poistovjeuje sa unijama, grupama, tipovima i
modelima proizvoda, koji u sutini ine strukturu asortimana.
)sortiman je uvijek u okviru proizvodnog programa nasuprot njemu ini skup proizvoda koji
se stalno usavravaju, mijenjaju i prilago(avaju tritu. +roizvodni asortiman kao sadraj
programa ima svoju strukturu, odnosno sastav.
. njegovoj strukturi moe se govoriti samo kada proizvo(a proizvodi najmanje dva
proizvoda. .bino modele razlikujemo po obliku, ornamentima i materijalima, dok su razlike u
konstruk"iji, kvalitetu i nainu izrade esto manje uoljive.
+romjene asortimana i njegovo plasiranje ovisi o zahtjevima potroaa i planovima
proizvo(aa. !ajbolje je kada proizvo(a sam moe realizovati svoj asortiman. Time on
pojednostavljuje organizovanje proizvodnje, a sva sredstva angauje i kon"entrie u svom
poslovnom pro"esu. Tako on ima potpunu kontrolu nad svim materijalnim i finansijskim tokovima u
proizvodnji.
UP7TR4FNA VRIJ4DN7ST I 7FLIK7VANJ4
V#ij%dno!" n%-o( ,#%d&%"a ,#%d!"av'jaju ona nj%(ova !voj!"va -oja (a $in%
,o6%'jni& i -o#i!ni&/
'o eljenog "ilja dolazimo istraivanjem i razvojem proizvoda. 7vaka aktivnost koja utie
na stvaranje proizvoda utie i na njegovu vrijednost.
+odruja na koja se vrijednosna tehnika moe primjeniti jesu,
:3
dizajn proizvoda
nabavka materijala
organiza"ija
pro"esi
metode
*a ukljuivanje predstavljenih rjeenja u dizajnu ili pro"esu potrebno je izvriti,
analizu funk"ije
podatke o "ijeni
ideje
o"jene ideja i "ijena
unapre(enje
+ostup"i vrednovanja mogu se izvoditi u dva nivoa,
prilikom razvoja novog proizvoda
analiziranjem i unapre(enjem proizvoda koji je u proizvodnji.
+rva alternativa smatra se boljom i pravovremenom. rijednost u djelatnosti vode
spe"ijalizovani analitiari i ininjeri. *a upotrebu vrijednosti bitno je i oblikovanje proizvoda. 7vaku
promjenu koju smo izvrili namjerno ili svjesno moemo nazvati oblikovanjem.
.blikovati znai mijenjati vid ili izgled stvari. +roizvodnja sama po sebi diktira oblik
predmeta. /ndustrijski dizajn i njegove interpreta"ije direktno su vezani za pro"es i rezultat
oblikovanja.
'a bi proizvod stekao upotrebnu vrijednost, dizajner mora da poznaje sljedee drutveno-
kulturne faktore, u-u! i -i$/
U-u!
Ukus, ili ako se po samom njegovom smislu moze rei subjektivna estetika, ima mnogo
defini"ija. 5e"imo, izraz ukus se prema defini"iji 7/5 0.74U> 5>N!.<'7) primjenjuje za onu
sposobnost razuma po kojoj volimo ili ne volimo bilo koji subjekt, stvar i sl.
.no to povezuje sve defini"ije, tj. zajednika karika, je sam smisao rijei ukus, koji moda
i nije izre"iv rijeima3 to je osjeaj za lijepo, opet tu postoje neke polemike oko toga ta je za svaku
pojedinanu osobu ili individuu lijepo. Upravo iz ovog razloga sama rije ukus je povezana sa
subjektivnou i varira od osobe do osobe, ne u svom interpretiranju nego pojedinanom poimanju.
Tako(e, mogue je dopustiti greke u ukusu, koje proizilaze iz nedovoljnog opeg
poznavanja.
::
+ojam ukus je intimno vezan za individualnost pojedin"a, ali tako(e i za zajedni"u, jer
neke njgove osnovne grani"e proizilaze upravo iz stega i lana"a koje drutvo stavlja pojedin"ima.
)ko se ukus moe protumaiti kao mogunost prepoznavanja lijepog i osjeaja za lijepo, onda je
promatranje re"imo jednog umjetnikog djela uivanje u njemu. !e moe se rei da postoji
jedinstven nain uivanja npr. u umjetnikom djelu, ve ba suprotno, dosta su razliiti naini
prosu(ivanja lijepog i openito uivanja, a tako(e i time interpretiranja samog umjetnikog djela.
.vo proizilazi iz razliitosti svake pojedinane osobe, koja promatra to umjetniko djelo i koja se
tako(e simbolino mijenja prema OvremenuP, psiholokim stanjima i senzoriji predmeta.
O...sposobnost uivanja umjetnikog djela i sposobnost razumjevanja istog...P
Tako(e, moe se napraviti razlika izme(u dobrog i loeg ukusa. <o ukus se jo moe
nazvati ki.
U-u! j% j%dan od ,#%du!'ova za do)a# dizajn/ 'izajner mora posjedovati linu kulturu i
imati osjeaj za sklad i harmoniju.
'izajnom se nastoji unaprijed predvidjeti QukusQ i Qsvi(anjeQ pojedinih profila kupa"a, i
umjetno se stvara QmodaQ putem reklama i marketinga kako bi vjerojatnost za zadovoljavanjem
"iljane skupine bila to vea. 7uprotno od zanatske proizvodnje, gdje zanatlija proizvodei
predmet moe ukljuiti modifika"ije koje ine unikat i tako zadovoljiti elje pojedinog naruitelja,
masovna proizvodnja tei iskljuivanju individualnosti kako pojedina"a, tako i proizvoda koji su im
namjenjeni. =odom se stvaraju zajedniki ukusi koji pojednostavljuju proizvodnju. *ato je zadatak
dobrog dizajna stvoriti oblik upotrebnog predmeta koji e imati odmak od uobiajenih stereotipa -
ali ne prevelik odmak koji publika ne bi QshvatilaQ i kupila %kao to je sluaj u umjetnosti gdje
Qsvi(anjeQ nema vezu sa kvalitetom&3 potrebno je zatim da dizajn ne onemoguuje predmetu
njegovu upotrebnost %ako previe ukrasa na li"i ometa njeno dranje hrane i unoenje u usta
onda ta li"a ne valja&3 napokon, dizajn mora omoguavati i ekonomski to isplativiju proizvodnju -
ako se koriste prekvalitetni materijali proizvodnja predmeta je skuplja nego zarada na njemu.
*a finskog so"iologa 0ukku BronoRa Qukus je idealno sredstvo za stvaranje drutvenih
distink"ijaQ, pri emu u "jelini gledano on zapravo podrava tezu da je vladajui ukus nekog
vremena, dobar ukus, odraz klase na vlasti ili vladajue ideologije. +onekad BronoR previ(a i neke
terminoloke probleme te olako prelazi preko kontradiktornosti so"iolokog definiranja ukusa, pa
tako primjeri"e, premda naglaava kako univerzalan, istinski, pravi i uopte dobar ukus ne
postoji.0er, kada pie da je Qdobar ukus pokazatelj pripadnosti dobrom drutvuQ, on zaboravlja da
ako ne moemo pre"izno definirati na to se to odnose pojmovi kao dobar ukus i dobro drutvo.
)rgument koji se u svakodnevnom ivotu esto povlai u obranu razliitosti estetskih
prosudbi, argument o ukusima se ne raspravlja, odrazio se u odre(enom obliku i na znanstveno,
so"ioloko bavljenje pitanjima ukusa, to je najoitije u dualitetu izme(u drutveno propisanih
normi ukusa i individualnog izbora. +ri tome je jasno da istinski, pravi i uopte dobar ukus kao
izvanvremenske i izvandrutvene kategorije ne postoje te da svako raspravljanje o ukusima
pretpostavlja prilinu terminoloku fleksibilnost %jer, dobar ukus, premda vrlo diskutabilan i
neodre(en pojam koristi se u znanosti redovito&, pa i svijest o neuhvatljivosti sadraja kojim se
bavimo.
:;
Ki$
2i je sve ono to nije istinsko, to je lano, hipertrofirano. !eki ga zovu i anti-dizajnom.
!jime se pokuava prikriti neznanje o funk"iji, formi i obliku. 2i moe biti prevara u vremenu,
lana iluzija prolosti i budunosti.
2i %njem. 2its"h, od kits"hen, brzo napraviti, sklepati3 engl. sket"h, ski"a&, rije kojom su
se potkraj ?/? st. me(u minhenskim trgov"ima nazivala brzo izvedena dijela po ukusu
malogra(anske publike. 2i kasnije postaje sinonim za sve to je u literarnom i umijetnikom
stvaranju uope dopadljivo, to svojom tehnikom dotjeranou zadovoljava ukus ire publike, a
nema umijetnike vrijednosti.
Tradi"ionalna defini"ija kia nadopunjena je u novije doba so"iolokim tumaenjima ovog
fenomena3 prema njima ki je oblik masovne umijetnosti, izraz potrebe prosjenog pojedin"a za
estetskim stvaralatvom i estetskim okruenjem.
U tom bi smislu ki bio pandan pravoj umjetnosti, ali za razliku od nje ne tei dosezanju
vrhunskih vrijednosti, nego trenutnom zadovoljstvu i ugodi i stanovit je oblik #estetskog ivljenja$
koji je kompenza"ija za otu(enost i sivilo svakodnevni"e. 2i svojom rasprostranjenou vri i
stanovitu pedagoku funk"iju, jer se #samo preko loeg ukusa dolazi do dobrog ukusa$
2ierski proizvodi su najee izraz amaterskog rada i razliitih hobija, ali ih spremno
prihvata industrija zbog mogunosti njihovog masovnog umnoavanja. .datle duboka povezanost
kia sa mentalitetom potroakog drutva, osobito na podruju reklame i u stvaranju svih vrsta
drutvenih motiva, erotskog, turistikog, sportskog, politikog isl. +ojam kia obuhvata iroku
lepezu proizvoda od turistikih razgledni"a, turistikih plakata, preko umjetnikih reproduk"ija
razliitih ukrasnih predmeta i suvenira., do suvremenih gadeta amerikog tipa. 7klonost prema
kiu postojala je u svim epohama %rokoko, romantizam&, ali kao izraz so"io-kulturni fenomen
pripada razdoblju potroakog drutva. +oslije // svjetskog rata porasla je potraenost za kiom3
pojedin"i sakupljaju kierske predmete, organiziraju se tematske izlobe, u Frankfurtu je otvoran
muzej kia. /staknuti teoretiari kia su 4. @ro"h, B. 'orfles, ). =oles.
CIV7TNI VIJ4K PR7IZV7DA
Poja& 6ivo"no( vij%-a
7vaki industrijski proizvod namjenjen potronji i upotrebi ima svoj ivotni "iklus. Sivotni
"iklus predstavlja istoriju i hronoloki put proizvoda koji prolazi kroz odre(ene stepene razvoja.
ijek novog proizvoda predstavlja njegovo trajanje kao materijalne kategorije, koja je
posebna i razlikuje se po svojstvima od drugih proizvoda.
7vaki pojedinani proizvod kao poseban model uvijek ima svoja tri dijela ili tri ivota,
prvi dio 6 ivot proizvoda u proizvodnji
:=
drugi dio 6 ivot proizvoda izme(u proizvodnje i potronje
trei dio 6 ivot proizvda u u potronji kod potroaa.
7tepeni razvoja mogu se podijeliti na,
P#vi !"%,%nE uvo<%nj% 'an!i#anj% ,#oizvoda na "#6i"%. .vaj stepen ivotnog "iklusa
nam omoguava provjeravanje komponente kvaliteta proizvoda. U prvoj fazi ivotnog vijeka
pristupa se proizvodnji, pripremi, distribu"iji i marketingu.
D#u(i !"%,%nE ,o#a!" ,#oizvodnj% ,'a!&ana. !akon ra(anja slijedi rast, uspon, dolazi
do porasta plasmana i proizvodnje. .vo je period najveeg rizika, koji zahtijeva najvea ulaganja,
kvalitetnu promo"iju, ekonomsku propagandu.
T#%@i !"%,%nE z#%'o!" ,#oizvoda i nj%(ova !"a)i'iza+ija na "#6i"u. .vo je stepen na
kojem se postigao optimalan domet u plasmanu. +roizvod je dobio sigurno mjesto na tritu u
odnosu na konkurentne proizvode. To je zrelo doba. 5enta je najbolja, a trokovi najmanji. To je
upravo "ilj dizajniranja. Tada je pravo vrijeme za dizajn i male dodatne interven"ije.
%"v#"i !"%,%nE (a%nj%1 za!i@%no!" "#6i"a/ 0avlja se opadanje, potranja za proizvod
nezaustavljivo slabi. Treba raditi na pripremi i razvoju novih proizvoda sline ili neke druge
namjene sa novim karakteristikama.
P%"i !"%,%nE o,adanj% ,'a!&ana/ U ovom stepenu dolazi do starenja i odumiranja
proizvoda na tritu. Tada potpuo iezava njegova potranja. 2onkuren"ija se sve manje moe
rabiti, i to je znak da treba to prije poduzimati mjere za zamjenu proizvoda ili itavog asortimana.
remensko trajanje pojedinih stepena tokom ivotnog "iklusa proizvoda je razliito i zavisi od
prirode proizvoda, trenutnog stanja na tritu, so"io-ekonomskih okolnosti koje vladaju u datoj
sredini. Uti"aj mode reflektuje se na brzinu porasta i opadanja plasmana, svodi se na kratke
vremenske intervale. 'anas je ivotni "iklus proizvoda mnogo krai, javlja se sve vea
raznovrsnost proizvoda i jaka konkuren"ija. To za dizajnera predstavlja veliki izazov i odgovornost.
U veini zemalja vlada pravilo da, nakon lansiranja novog proizvoda na trite, odmah poinje
programiranje i planiranje razvoja novog proizvoda.
TIPIZACIJA1 STANDARDIZACIJA1 87DUL7RN7ST
Ti,iza+ija ,#oizvoda
Tipizovati novi proizvod znai ujednaiti mu neka svojstva, naroito u pogledu veliine,
oblika, konstruk"ije i materijala za pojedine elemente.
=e(utim, sa tipiza"ijom se ne smije prei odre(ena grani"a poslije koje bi proizvod i
asortimani postali jednolini i monotoni.
U samoj firmi tipiza"ija novog proizvoda omoguuje,
rast produktivnosti
:>
utede u potronji materijala
upotrebu standardnih alata i opreme za izradu pojedinih elemenata
pojednostavljenje dizajniranja
usavravanje tehnolokih postupaka
prelazak na velikoserijsku proizvodnju
spe"ijaliza"ija u proizvodnji
7ama tipiza"ija moe imati tri nivoa, i to,
tipiza"ija u okviru firme
tipiza"ija u saradnji sa kooperantima
na"ionalna tipiza"ija
+roizvo(ai moraju imati sopstvenu marketing politiku i strategiju asortimana i tipiza"iju
novih proizvoda. *a razliku od standardiza"ije, proizvo(a nije obavezan da sprovodi tipiza"iju
novih proizvoda.
S"anda#diza+ija ,#oizvoda
7tandardi su nastali kao potreba da se ujednae i propiu mnoge veliine i elementi
fizike, pro"esne ili druge prirode. .ni se tehniki izraavaju u vidu rijei, znakova, simbola,
"rtea, grafika, tabela, itd. @ez standarda u dananje vrijeme u ivotu i radu ljudi nastao bi pravi
haos.
7tandardiziranje proizvoda uopte, moe se smatrati kao nastanak tipiza"ije i ima za "ilj da
olaka proizvodnju, poslovanje, prodaju i da prua pomo potroaima. 7tandardi su stvoreni i
data im je forma propisa na bazi nauke i realnosti. .ni se odnose na proizvode, fizike i hemijske
veliine i elemente, pro"ese, postupke i resurse, materijale i dr.
+osebno je znaajno standardizovanje novog proizvoda kao rezultata istraivanja i
razvoja. 7tandardiza"ija proizvoda obezbje(uje potroae od rizika da kupe nekvalitetan proizvod
sa niskom upotrebnom vrijednou.
7tandardi u dizajniranju pravno reguliu,
ukupan kvalitet proizvoda
kvalitet materijala
kvalitet izrade
eksploata"iju
veliinu, oblik, kvalitet materijala i izrade
vijek 6 trajanje proizvoda
dozvoljenu grani"u zaga(ivanja radne i ivotne sredine
bezbjednost ovjeka dok koristi proizvod.
:?
+ri dizajniranju mnogih novih proizvoda moraju se potovati standardi.
4ST4TSKA SV7JSTVA
eina ljudi, bez obzira na nivo obrazovanja, kulture, navike i tradi"ije u ivotu, ima
uro(ene potrebe, a time i kriterije za lijepo.
+otreba ovjeka za ljepotom je iskonska i duboka, ona je i osnovni inila" njegovog
duhovnog svijeta i emo"ija. .n je i sam dio prirode, u iju je raskonu ljepotu utkano i njegovo
bie. *ato je i njegova e( za ljepotom svega materijalnog to ga okruuje logina i posljedi"a
jedinstva prirode u njenoj uzvienoj harmoniji.
!a osnovu toga djelovanje dizajnera, kada stvara proizvode namjenjene ovjeku za
zadovoljenje duhovnih potreba, mora znati da ovjeka uzbu(uje ljepota, duhovno ga uzdie i
ispunjava mu svijet aso"ija"ije.
@ez primjene ovog saznanja dizajneri ne mogu stvoriti proizvod koji e estetski zadovoljiti i
privui ljude. 7vaki od tih proizvoda mora imati prirodno-loginu veliinu, skladan oblik,
harmonizovane boje i njihove tonove kao i ornamente koji oplemenjuju vidljive strane proizvoda. U
tom sluaju ljudi e reagovati na takve proizvode, to je "ilj dizajna, jer ono to se proizvede u firmi
treba prodati na tritu.
/straujui ponaanja kupa"a u odnosu na estetski kvalitet proizvoda, zapaeno je da se
oni razliito ponaaju, ali da svi u veoj ili manjoj mjeri reaguju na taj kvalitet.
>stetski kvalitet na odluku kup"a u kupovoni utie ovisno od,
nivoa obrazovanja i kulture
nivoa informisanosti
jaine kupovne snage
razliitih iskustava u koritenju proizvoda
razliitog poimanja estetike u svakodnevnom ivotu
>ksperimentalno je dokazano da ovjek u komunika"iji sa konkretnim predmetom kao
materijalnom kategorijom u prostoru, preko ula vida ili dodira, psihiki zapaa fizike i estetske
elemente uvijek istim redoslijedom.
veliina
oblik
boja
ornament
.vo su etiri bitna elementa koji preko estetskog ine i ukupan kvalitet proizvoda.
'izajneri moraju te elemente na proizvodu stvarati sa panjom, mjerom i ukusom.
:A
PAK7VANJ4 A8FALACA
+akovanje je pratila" proizvoda kroz njegov ivotni vijek, koji ga titi, podrava na tritu i
odrava u ivotu.
0avlja se dilema izme(u rijei pakovanje i rijei ambalaa, izme(u kojih sutinski ne postoji
razlika. Termin pakovanje je ee u upotrebi i pokriva iru lepezu proizvoda. )mbalaa se kao
termin obino koristi kod prehrambenih proizvoda pia i napitaka.
)mbalaa predstavlja saradnju izme(u tehnikog, komer"ijalnog, skladinog i transportnog
odjela.
.blik ambalae mora sugerirati nain otvaranja i upotrebnog sadraja i manipula"ije.
0edna od njezinih funk"ija je zatita proizvoda.
7amo pakovanje moe se klasifi"irati na,
primarno
sekundarno
otpremno
P#i&a#no ,a-ovanj% je u direktnom kontaktu sa proizvodom i osnovna funk"ija mu je
zatita.
S%-unda#no ,a-ovanj% titi primarno i ono se obino odba"uje pri poetku upotrebe
proizvoda.
7",#%&no ,a-ovanj% slui za identifika"iju, otpremu i prijem kao i zatitu proizvoda u
fizikoj distribu"iji i prodaji.
+ostoji kvalifika"ija i na,
komer"ijalno pakovanje
transportno pakovanje
Ko&%#+ija'no ,a-ovanj% izra(uje sam proizvo(a ili njegov kooperant, a proizvod u
njemu prelazi put od proizvo(aa, preko distributivnih kanala i maloprodaje, do potroaa.
T#an!,o#"no ,a-ovanj% slui za lake prenoenje i prevoz proizvoda do odre(enog
prodajnog mjesta. Treba teiti istraivanju, razvoju, inova"iji, tipiza"iji, standardiza"iji i
diferen"iranju pri pakovanju.
eliine i obli"i mnogi pakovanja mogu se tipizovati i standardizovati.
To prua mnoge prednosti me(u kojima su vanije,
;0
snienje trokova izrade
mogunost ponovnog koritenja pakovanja
=nogi proizvodi su osjetljivi na fizike udare, atmosferske i druge uti"aje, pa bi bez
pakovanja bili oteeni pri prevozu. !ekima bi bez pakovanja bila ugroena i upotrebna vrijednost.
/ma proizvoda koji se uopte ne mogu odrati bez pakovanja, naroito oni u tenom ili poluvrstom
stanju.
.snovna funk"ija pakovanja se, pored zatite, proiruje i na odravanje samog proizvoda
u konzistentnom stanju.
INT49RALNI TRANSP7RT
Transport robe je prenos robe od prodav"a do kup"a. *ahtjev za ra"ionaliza"ijom
pakovanja, rukovanja, skladitenja i premjetanja, odnosno transporta proizvoda, doveo je do
primjene stredstava integralnih transportno-manipulativnih sistema.
.vim zahtjevima najvie su odgovarali primjena paleta i kontejnera. Tako je dolo do
razvoja paletnog i kontejnerskog sistema koji su se razvili u dva savremena sistema rukovanja
proizvodima i transporta proizvoda.
PAL4TNI SIST48
.snova ovog sistema su palete i boks-palete razliitih tipova i konstruk"ija. !ajee su
proizvedene od drveta, metala i vjetakih materijala.
+aleta se definie kao platforma %osnova& na koju se slau proizvodi. .va platforma
izvedena je konstruktivno tako da se njome moe rukovati viljukarima i drugom mehaniza"ijom.
+alete i boks-palete mogu biti razliitih dimenzija, konstruk"ija i materijala. .blik paleta
prilago(en je proizvodima za koje su namjenjene. Uvo(enje standardnih tipova paleta imalo je za
"ilj stvaranje uslova za to iru primjenu istog sistema rukovanja, skladitenja i transporta
proizvoda u me(unarodnim razmjenama. Upotreba paleta i boks-paleta razliitih tipova posebno je
ra"ionalna proizvodnji artikala gdje tehnoloki pro"es proizvodnje zahtijeva me(uskladitenje.
VRST4 I TIP7VI PAL4TA I F7KSBPAL4TA
+alete i boks-palete najee se prave od elika, posebno ako se radi o transportu vrstih i
tekih materijala. .vakve palete lako se odravaju i popravljaju.
;3
D#v%n% ,a'%"% i boks-palete najee se koriste kada su u pitanju upakovani i oblikovani
proizvodi.
Ravn% ,a'%"% !u najjednostavnije i u veini sluajeva najjeftinije. 2oriste se gdje je god
mogue.
+ored nabrojanih postoje &%"a'n% ,a'%"% i palete raznih dimenzija koje zavise od teine
tereta koje nose.
+alete najrazliitijih vrsta tipova i konstruk"ija koriste se u unutranjem transportu,
skladitenju i rukovanju proizvoda.
K7NT4JN4RSKI SIST48
.vaj sistem transporta postaje sve masovniji zahvaljujui prednostima koje prua u
rukovanju robom i njenom prevozu. 2ontejneri postiu znaajne utede i u trokovima pakovanja
uz punu zatitu robe, kao i u trokovima rukovanja.
2ontejneri predstavljaju osnovu u kombinovanom transportu robe, kao i sredstvo koje
povezuje unutranji transport u firmama sa me(unarodnim transportnim sistemima.
+ostoji nekoliko vrsta podjela kontejnera. +rema podjeli /A-a %=e(unarodna eljeznika
linija& kontejneri se dijele na male i velike. +rema podjeli /7.-a %=e(unarodna organiza"ija za
standarde&, kontejneri su sortirani po tipovima i klasama.
+rema namjeni oni se dijele na,
univerzalne kontejnere koji se koriste za transport robe razliitih vrsta
kontejnere "isterne za transport tenosti
kontejnere sa kontrolisanom temperaturom
A85IFIJSKI TRANSP7RT
+ored kontejnera i paleta u plovnim rijenim tokovima i mrenim kanalima, amfibijski
transport je posebno pogodan.
/ma izgled kontejenera "ilindrinog oblika, koji slui za prevoz materijala na kopnu i vodi.
+ostoje dva tipa ovih kontejnera,
kontejner "isterna
;2
kontejneri koji se utovaraju na mjestu proizvodnje odre(enih materijala ili goriva
ZADTITA I PRAV7
2ao budui visokoedu"irani i visokospe"ijalizovani strunjak prirodnoslovnog, odnosno
tehnikog usmjerenja, odgovoran za uspjeno djelovanje i napredak sredine u kojoj ete djelovati,
vi ne morate biti izumitelj, ali morate biti dobro informirani o tome koje mogunosti i zatite prava
intelektualnog vlasnitva postoje, kako se ostvaruju i ta su drugi izumili. +raenjem relevantnih
informa"ija, vi moete kontrolisati ispravnost svojih odluka i mijenjati ih u skladu sa svjetskim
trendovima u podruju vaeg profesionalnog interesa.
In"%'%-"ua'na !vojina j% zaj%dni$-i naziv za dvij% v%'i-% !-u,in% ,#ava/
+rvu skupinu ine au"o#!-a i nji&a !#odna prava koja ure(uju i tite duhovne tvorevine
sa podruja knjievnosti, nauke i umjetnosti.
'rugu skupinu ine ,#ava indu!"#ij!-o( v'a!ni"va koja ure(uju i tite intelektualno
stvaraltvo na podruju tehnike.
U pravo industrijskog vlasnitva spadaju,
patentno pravo
pravo iga
pravo zatite geografskih oznaka porijekla
pravo uzorka i modela
pravo zatite topografija integrijsanih kola
Au"o#!-o ,#avo j% !-u, ,#avni. no#&i -oj% #%(u'iu odno!% u v%zi !a au"o#!-i&
dj%'o&/ C7PLRI9GT M AUT7RSK7 PRAV7/
N j% !i&)o' -oji ozna$ava au"o#!-o ,#avo/ )utorsko pravo nastaje stvaranjem djela, i
zato se ovim simbolom oznaava nosila" autorskih prava uz rezerve i ogranienja na koritenje
djela. 7imbol N se koristi na osnovu lana ///. Univerzalne %7vjetske& konven"ije o autorskom
pravu.
P#ava !#odna au"o#!-o& ,#avu !u ona ,#ava -oja i&aju ,o!%)an ,#%d&%" za"i"%
v%zan za au"o#!-a dj%'a/ U njih spadaju,
pravo umjetnika izvo(aa
pravo proizvo(aa fonograma
pravo proizvo(aa videograma
pravo proizvo(aa radio-difuzije
U pravima srodnim autorskom pravu predmet zatite je, umjetnika izvedba, snimak,
emisija. +rava srodna autorskompravu su posebna prava i ne utiu na prava autora.
;3
8a'a ,#ava !u au"o#!-a ,#ava -oja na!"aju javni& izvo<%nj%& -nji6%vni. i &uzi$-i.
n%!+%n!-i. dj%'a/ 2od javne izvedbe autorskih djela korisni"ima se daje dozvola za kompletne
repertoare i opuse organiza"ija autora, jer ne postoji ekonomska ili bilo koja druga mogunost
pojedinanog prenosa prava.
Au"o#iza+ija j% davanj% odo)#%nja d#u(o& za -o#i"%nj% dj%'a/
Au"o#!-o dj%'o je tvorevina iz oblasti knjievnosti, nauke i umjetnosti i drugih oblasti
stvaralatva, bez obzira na vrstu, nain i oblik izraavanja. S'o)odno au"o#!-o dj%'o je ono u
pogledu kojeg su autorska imovinska prava prestala. Au"o# je onaj koji je djelo stvorio. Koau"o#i
su dva ili vie li"a koja me(usobnom saradnjom stvaraju autorsko djelo. No!i'a+ au"o#!-i. ,#ava
je onaj kome pripadaju prava na autorsko djelo. +ored autora, nosila" autorskih prava moe biti i
li"e kome na osnovu zakona, testamenta ili ugovora pripadaju sva ili pojedina autorsko pravna
ovlatenja. Ko#i!ni- ,#ava je onaj koji autorsko djelo iskoritava. U&j%"ni+i izvo<a$i su li"a i
umjetniki ansambl koji na umjetniki nain prikazuju, re"ituju, deklamuju, pjevaju, sviraju, igraju ili
na drugi nain izvode knjievna, muzika i druga umjetnika djela.
5ono(#a& je zapis zvuka, odnosno niza zvukova %npr. muzika, izvedba autorskog djela,
pjev pti"a, ubor vode, itd.&, a koji se fiksiraju na fiziki predmet %gramofonska ploa, A', audio
kaseta, itd.&.
P#oizvo<a$ *ono(#a&a je li"e koje je prvo nainilo zvuni zapis i u ijoj organiza"iji i ijim
sredstvima je fonogram nainjen. <i"e koje je presnimilo ili umnoilo zapis nije proizvo(a
fonograma.
Radio di*uzija je zvuni, vizuelni, ili zvuni i vizuelni sadraj koji se emituje u formi
elektrinog, elektromagnetskog ili drugog signala. +redmet zatite je emisija u smislu emitovanog
radio ili T programa. 7ubjekt zatite je proizvo(a emisije, koji moe biti fiziko ili pravno li"e koje
je vlastitim sredstvima i u vlastitoj organiza"iji nainilo emisiju.
P#%no%nj% au"o#!-i. ,#ava je davanje autorsko-pravnih ovlatenja na koritenje djela,
koje se moe u "jelini ili djelomino, uz naknadu ili bez naknade, na odre(eno ili neodre(eno
vrijeme prenositi na druga li"a. +renoenje prava se uvijek vri ugovorom.
7!"va#ivanj% au"o#!-i. ,#ava je realiza"ija prava iz zakona i ugovora, a koju autor moe
vriti lino ili putem zastupnika.
Za!"u,anj% au"o#a u ,o('%du au"o#!-i. ,#ava vri onaj kome je autor dao punomo i
ovlatenje da u njegovo ime i za njegov raun nastupa kod treih li"a %kod korisnika autorskih
djela, pred upravnim i sudskim organima, itd.&.
Za"i"a au"o#!-i. ,#ava je poduzimanje mjera kako ne bi dolo do povrede autorskih
prava %prenoenje prava putem ugovora&, kao i poduzimanje pravnih radnji kako ne bi dolo do
sank"ionisanja onog ko vri zloupotrebu ili povredu autorskih prava.
;:
Pi#a"!"vo je svoako neovlateno iskoritavanje autorskih djela. +iratstvo po svojoj pravnoj
prirodi predstavlja nedoputenu, protuzakonitu trinu konkuren"iju koja nastaje povredom
autorskog prava. +iratstvo je sti"anje ekonomske koristi bez ulaganja. +iratstvo je prepreka
ekonomskom, naunom i kulturnom razvoju, jer destimulira kreativni rad.
)utorskim pravom nisu zatieni,
ideje
kon"epti
postup"i
radne metode
matematike opera"ije, nael, otkria
struni izvjetaji i referati
zvanini tekstovi iz zakonodavstva, uprave i sudstva
slubeni akti ili slini radovi nastali iz vrenja radne obaveze u privrednoj ili drugoj
djelatnosti,
do- ,#%vodi "a-vi. "%-!"ova1 a-o ni!u o)jav'j%ni -ao zvani$ni1 u6ivaju au"o#!-oB,#avnu
za"i"u/
)utori ine greke,
kada svoja prava prenose bez ugovora
kada sami zakljuuju ugovor bez kvalifikovanog zastupnika, to rezultira tetnim
posljedi"ama po autora
kada sami pokuavaju da zatite svoja prava
kada od nekvalifikovane osobe trae pomo...
7vako onaj ko se nekvalifikovano bavi pravnim poslovima ostvarivanja, zastupanja i zatite
autorskih prava ini krivino djelo nadripisarstva, za ta je predvi(ena i kazna zatvora.
*atita autorskih prava je zagarantovana temeljnim me(unarodnim dokumentima o
ljudskim pravima, koji su sastavni dio Ustava @osne i 4er"egovine. Ti me(unarodni dokumenti
imaju direktnu primjenu u @osni i 4er"egovini. !a primjer,
>vropska konven"ija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i njeni protokoli 6 lan
8; 6 *atita ugleda i prava drugih3 2onven"ija, prema 'ejtonskom sporazumu i
lanom //, taka :. Ustava @i4, ima prioritet nad svim drugim zakonima3
.pa deklara"ija o ljudskim pravima %lan :E.&3
2onven"ija o pravnom statusu izbjegli"a i 'opunski protokol %lan 8H.&3
=e(unarodni pakt o gra(anskim i politikim pravima %lan 89 stav J.a.&3
=e(unarodni pakt o ekonomskim, so"ijalnim i kulturnim pravima %lan 8D. stav 8"&.
;;
Au"o#!-o dj%'o j% i&ovina au"o#a/ Au"o# 6ivi od i!-o#i"avanja !vo(a dj%'a/
Ko#i"%nj% au"o#!-o( dj%'a )%z dozvo'% au"o#a j% i!"o -ao n%dozvo'j%no -o#i"%nj% )i'o -oj%
d#u(% i&ovin% Hau"o&o)i'a1 -u@%1 i"d/I/ Sva-o onaj -o i!-o#i"ava au"o#!-o dj%'o )%z
dozvo'% au"o#a1 ,o#%d "o(a "o $ini "%"u au"o#u1 "i&% i n%za-oni"o iz)j%(ava ,'a@anj% ,o#%za
d#6avi1 $ij% ,o!'j%di+% "#,% !vi (#a<ani/
Za"i"a in"%'%-"ua'n% !vojin% j% i za"i"a -u'"u#n% )a"in% z%&'j%/
PAT4NT
Pa"%n"o& !% "i"i izu&/
/zum je novo rjeenje odre(enog tehnikog problema. 'a bi se mogao zatiti patentom,
izum mora biti nov, mora biti rezultat stvaralakog rada i mora biti industrijski primjenjiv.
/zum je industrijski primjenjiv ako moe biti proizveden, ili se moe koristiti u bilo kojoj grani
industrije, ukljuujui i poljoprivredu.
+atentna informa"ija je,
nova, jer je to osnovni uvjet da bude priznata
brza, jer je vano ko je prvi prijavi
jasna i jednoznana, jer to od nje trae vrlo rigorozna pravila pripreme
pouzdana, jer prolazi kroz rigoroznu kontrolu tokom postupka priznavanja
lako se pronalazi, jer je klasifi"iran, informa"ijiski obra(ena i pohranjena u sre(enim
bazama podataka
ZNAAJ INDUSTRIJSK79 VLASNIDTVA
#+redmet zatite industrijskog vlasnitva$ su +)T>!T/, korisni modeli, industrijski dizajn,
trgovake marke, uslune marke, trgovaka imena, oznake ili imena porijekla i suzbijanje nelojalne
trine konkuren"ije %#+arika konven"ija$, #+ojam industrijskog vlasnitva$&.
.snovni "ilj zatite prava industrijskog vlasnitva je povezati na zajedniki prihvaenim
naelima zajedni"u u globalni sustav.
OIP7
7vjetska organiza"ija za intelektualno vlasnitvo %Torld /ntelle"tual +ropertU .rganization&
sa sjeditem u Senevi, zapoela je djelovati 89E;. godine. 2rajem 89EH. godine postala je
spe"ijalizirana agen"ija Ujedinjenih naroda.
*ada"i T/+.-a su,
unapre(ivati zatitu intelektualnog vlasnitva u svijetu putem saradnje me(u zemljama
i, kada je to mogue, me(unarodnim organiza"ijama
;=
osigurati administrativnu saradnju izme(u unija u podruju intelektualnog vlasnitva.
87D4L I UZ7RAK
=odelom se titi novi vanjski oblik odre(enog industrijskog ili zanatskog proizvoda, ili
nekog njegovog dijela.
Uzorkom se titi nova slika ili "rte koji se mogu prenijeti na odre(eni industrijski ili
zanatski proizvod ili njegov dio.
0edan od uvjeta zatite je da je oblik tijela, slika ili "rte budu novi, tj. da se bitno razlikuje
od ranije zatienih odnosno dostupnih javnosti. !e mogu se tititi modeli i uzor"i ija bi upotreba
ili objava bila protivna zakonu ili moralu.
7ZNAKA P7RIJ4KLA PR7IZV7DA
.znaka porijekla proizvoda titi geografski naziv proizvoda ija su posebna svojstva
preteno uslovljena mjestom, odnosno podrujem na kojem je proizveden.
.znaka porijekla proizvoda moe se upotrijebiti za obiljeavanje prirodnih proizvoda,
poljoprivrednih proizvoda, industrijskih proizvoda, zanatskih proizvoda, narodnih rukotvorina.
.znaka porijekla proizvoda utvr(uje se upisom geografskog naziva proizvoda i vrste
proizvoda na koji se naziv odnosi u registar zatienih oznaka porijekla proizvoda.
*atita izuma patentom prostorno je i vremenski ograniena, najee na rok od :;
godina.
+ostoji nekoliko na"ionalnih klasifika"ijskih sistema, ali danas je u najiroj upotrebi
=e(unarodna klasifika"ija patenata 6 =2+, koja ljudsko djelovanje dijeli na G glavnih podruja
%naznaenih slovom abe"ede&,
) 6 svakodnevne ivotne potreptine
@ 6 proizvodni postup"i V transport
A 6 hemija V metalurgija
' 6 tekstil V papir
> 6 graditeljstvo V rudarstvo
B 6 fizika
4 6 elektrotehnika
R7FNI I USLUCNI CI9
;>
5obnim odnosno uslunim igom titi se znak koji je u ekonomskom prometu namjenjen
za razlikovanje robe odnosno usluga iste i sline vrste.
Sigom se smatraju peat, tambilj i pun"a.
Sigom se moe tititi samo znak koji je prikladan za razlikovanje robe, odnosno usluga u
ekonomskom prometu %slika, "rte, rije, izraz&.
2ao ig se ne moe zatititi,
koji je protivan zakonu ili moralu
koji nije prikladan za razlikovanje robe, odnosno usluga u ekonomskom programu
IS7 A000 H!av#%&%ni !i!"%& o!i(u#anja -a-vo@%I
'ananje savremeno trite je poprite nesmiljene borbe za opstanak i preivljavanje.
ode se prave bitke za trite i kup"e na svim nivoima me(unarodnih sukoba %"arinski rat 7)' 6
0apan&, preko multina"ionalnih kompanija, sve do malih i srednjih firmi kojima se globaliza"ijom
trita otvaraju mogunosti uestvovanja u velikoj trinoj utakmi"i.
0edna od najvanijih odredni"a u borbi za opstanak je kakvoa proizvoda i usluge i
sposobnost organiza"ije da kontinuirano osigura ispunjenje zahtjeva i oekivanja kup"a.
2roz istorijski razvoj sistema osiguranja kakvoe, ispunjenje ovih zahtjeva provodilo se na
sljedee naine,
T#adi+iona'ni ,#i!"u, -a-vo@iE
kontroliranjem po fazama, ulazna 6 me(ufazna 6 zavrna
o"jenom sposobnosti pro"esa
Sav#%&%ni ,#i!"u, -a-vo@%
osiguranje kakvoe kroz sistem upravljanja kakvoom, koji obuhvata sve elemente
poslovnog i proizvodnog pro"esa, odnosno ukljuivanjem svih imbenika i poslovnih
funk"ija koji imaju uti"aj na kakvou %niz normi /7. 9;;;&
sveobuhvatnim upravljanjem kakvoom %T.=&
SIST48I KAKV7K4
!iz normi /7. 9;;; moe se podijeliti u sljedee grupe,
/7. 9;;8 6 model za osiguranje kakvoe u razvoju, proizvodnji, ugradnji i servisiranju
/7. 9;;: 6 model za osiguranje kakvoe u proizvodnji, ugradnji i servisiranju
;?
/7. 9;;J 6 model za osiguranje kakvoe u zavrnoj inspek"iji i testiranju.
U novije vrijeme uspostavljen je dodatni niz zahtjeva koji se odnose na upravljanje
okoliem kao nezaobilaznim faktorom opstanka na izbirljivom tritu kup"a koji sve vie uvi(a
potrebu za poveanom brigom za okoli.
7ve vea briga za okoli i kako ga ouvati prisutna je ve itav niz godina kroz niz uredbi,
zakona, direktiva, ak"ija, ali i kroz svijest obinog gra(anina 6 kup"a.
*bog toga je @ritanski /nstitut za standardiza"iju razvio normu @7 EED;V/7. 8H;;; kao
odgovor na sve veu zabrinutost za stanje okolia i potrebu njegove zatite.
*ahvaljujui toj normi, ni jedan proizvod ne moe se nai na tritu ako se smatra da nije
dovoljno ekoloki i da je tetan za okolinu.
PR787CIJA PR4Z4NTACIJA
+ravilnim oblikovanjem proizvoda dizajn ra"ionalizira radni pro"es, standardizira
strukturalne dijelove proizvoda3 putem oblikovanja sredstava ekonomska propaganda informira
trite o proizvo(au i proizvodu da bi na bazi toga osigurala plasman. Uslove i naine
najoptimalnije proizvodnje i distribu"ije valja traiti u integra"iji ekonomije, dizajna i marketinga.
*adatak promo"ije je da informie, uvjerava i podsjea potroae da reaguju na ponudu
proizvoda ili uslugu. +romo"ija je najvidljiviji dio marketing pro"esa. +romo"ija je komunika"ijska
vrsta marketinga.
+ostoji pet osnovnih oblika promotivnih aktivnosti, a to su,
8. ekonomska propaganda
:. unapre(enje prodaje
J. odnosi s javnou
H. lina prodaja
D. direktni marketing
=arketing 6 menaderi koriste kombina"iju navedenih promotivnih aktivnosti kako bi
uspjeno komuni"irali svoju poruku "iljnom tritu.
.va kombina"ija naziva se ,#o&o"ivni &i-!. +romotivni miks je oblikovan prema
zahtjevima i potrebama "iljnog trita kao to je odre(en i resursima kompanije.
2onani odgovor kojem se tei promotivnom porukom jeste kupovina. 2upovina je,
me(utim, rezultat sloene interak"ije svih marketing aktivnosti preduzea, a ne samo promo"ije.
1ak ta vie, kupovina je pod uti"ajem niza nekontrolisanih faktora, npr. konkuren"ije. *bog toga
se moe rei da izazivanje trenutne, neposredne kupovine nije namjera svake promotivne poruke
koju firma upuuje "iljanom auditoriju. 'a bi razumjeli kako potroa moe reagovati na marketing
;A
komunika"ije firme, marketing strunja"i analiziraju hijerarhiju moguih efekata njihovih promotivnih
aktivnosti.
+ostoje tri osnovna "ilja promo"ije,
3/ In*o#&i!anj%, putem informisanja kup"a o proizvodima, "ijenama i distribu"iji, firma
omoguava kup"ima da upore(uju mogunosti za kupovinu i koriste raspoloiva sredstva
u vlastitom interesu. .vdje promo"ija ima zadatak #utiranja puta$ i glavni joj je "ilj izazvati
primarnu tranju.
2/ Uvj%#avanj% i ,od!"i+anj% kupa"a da kupe proizvode i usluge. Ailjevi uvjeravanja znae
da firma pokuava da izgradi preferen"ije prema vlastitoj marki. 5adi se, dakle, o
izazivanju relativne tenje, razloge zato je vlatita marka bolja od konkurentske.
3/ )ko "iljno trite ima pozitivne stavove o proizvodu, onda su +i'j%vi ,od!"i+anja1
zad#6avanja ,a6nj% naroito znaajni u fazi zrelosti proizvoda.
7SN7VN4 K78P7N4NT4 K78UNIKACIJ4
H-od1 in*o#&a+ija1 ,o#u-a i -on"%-!"I
7eminoloki osvrt na osnovne odredni"e komuni"iranja, kao i nain na koji svaki segment
pro"esa komunika"ije djeluje, bitna je znaajka u pravilnom razumijevanju njene funk"ionalne
vrijednosti u velikoj plejadi razliitih situa"ija. Ukoliko, primjeri"e, elimo uraditi kvalitetnu i 6 to je
najvanije 6 funk"ionalnu reklamu, poznavanje prin!ipa dekodiran"a takvih poruka od strane
konzumenta od izuzetne je vanosti.
7eminologija prouava sve kulturne fenomene kao sustave znakova, polazei od hipoteze
da su i u stvarnosti svi kulturni fenomeni sustavi znakova, odnosno komunika"ijski fenomeni.
=e(utim, ako je svaki kulturni fenomen komunika"ija i ako se moe objasniti prema shemama koje
prethode svakom komunika"ijskom fenomenu, bit e potrebno utvrditi elementarnu strukturu
komunika"ije %to je, praktiki, komunika"ija dva mehanika stroja&, odnosno definirati i
terminoloki razgraniiti elemente takva ina. 7eminoloki pogled na pogled komunika"ije ne
is"rpljuje, ve se ograniuje na to da ga izdvoji tamo gdje se on moe prepoznati i opisati.
U komunika"iji openito, osnovni elementi su -od1 in*o#&a+ija1 ,o#u-a i -on"%-!"/
2ako navodi F. Mesaro, kod je #dogovorni sustav simbola, koji se koristi u prijenosu
informa"ija.$ +rema #$%ertu &!u, kod je sustav koji utvr(uje,
8. repertoar simbola koji se razlikuju po uzajamnoj suprotnosti
:. pravila njihova kombiniranja
J. eventualno podudaranje, od termina do termina, izme(u svakog simbola i
odre(enog znaaja.
=0
=e(utim, svaki kod ne mora imati sve tri pomenute karakteristike. 2od predstavlja sustav
vjerojatnoe koji je uvjetovan jednakim vjerojatnoama poetnog sustava, to omoguava da se on
komunika"ijski savlada. To je impuls naem umu da pod odre(enim okolnostima izvri dekoda!i"u
odre(ene znakovne stvarnosti, odnosno prihvati "ednu od op!i"a ko"e sa so%o$ nosi odre'ena
infor$a!i"a. 2ako istie #$%erto &!o, #2od je model jedne grupe komunika"ijskih konven"ija, koji
se kao takav pretpostavlja, da bi se objasnila mogunost komunika"ije stanovitih poruka.$
2odovima, tako, moemo smatrati i okus, miris ili odre(enu taktilnu komunika"iju.
+ostoje razna vi(enja klasifika"ije kodova. !ajprimjenjenije je ono po kojem postoje,
,%#+%,"ivni -odovi1 -odovi ,#%,oznavanja1 ,#ij%no!ni1 "on!-i1 i-oni$-i %podijeljeni na figure,
znakove i tzv. she$e ( slike ili ikoni)ki zna!i&, i-on(#a*!-i1 -odovi u-u!a i !%nzi)i'i"%"a1
#%"o#i$-i1 !"i'i!"i$-i i -odovi n%!vj%!no(. =nogi navedeni kodovi, me(utim, esto predstavljaju
samo tzv. konotativne podkodove ili jednostavne repertoare.
7vaki termin V pojava nosi u sebi odre(eni kod %tj. skupinu kodova i podkodova&, a
dekodiranje istog je pro"es koj je uvjetovan ideolokim, kulturnim, drutveno-ekonomskim,
odnosno 6 generalno-"iviliza"ijskim odredni"ama. .vo moemo dijelom razjasniti potvr(enom
tezom da konven!i"a upravl"a svako$nao$ figuralno$ opera!i"o$.
/nforma"ija predstavlja slobodu biranja u priopavanju poruke pa je, sukladno tomu, treba
promatrati kao stati)ko svo"stvo izvora poruke. 'rugim rijeima, informa"ija je vrijednost jednake
vjerojatnoe izme(u mnogih elemenata u kombina"iji, vijednost je utoliko vea ukoliko ima vie
moguih izbora. Tu, dakle, dolazi do interven"ije koda kao regulatora. #Cto se postie uvo(enjem
kodaK$ pita #$%erto &!o i odmah odgovara, #.graniavaju se mogunosti kombiniranja
elemenata koji uestvuju u igri i broj elemenata koji ine repertoar. %...& /zvorna informa"ija se
smanjuje, mogunost prenosa poruke se poveava.$
/nforma"ije se openito mogu podijeliti na in*o#&a+ij% ,o#u-% i in*o#&a+ij% izvo#a.
/nforam"ija izvora jest fizi)ka infor$a!i"a, kvantitativno mjerljiva, a informa"ija poruke je
se$inoloka infor$a!i"a, koja se ne moe kvantitativno mjeriti, ali se zato moe odrediti pomou
skupine znaenja, koja se javljaju kada ona jednom do(e u dodir s kodovima. .na prva
predstavljala je, kako smo rekli, statistiki jednake vjerojatnoe, dok ova druga predstavlja prilino
irok, ali ne i neogranien krug vjerojatnoe. +rvu je ograniavao kod, kao korek"ija u
probabilistikim okvirima %ali ipak otvorenim prema moguim ishodima&3 drugu definitivno
ograniuje deifriranje, izbor jedne poruke 6 znaenja.
Pantha rei, sve tee. +otvr(ujui ovu izreku i informa"ija izraava kontinuirano kretanje
kroz koje ona mijenja kodove i ideologije %prema *u!ienu Gold$annu, ideologija je finalna
konota"ija svih konota"ija znaka i konteksta znakova& i pretvara se u novi kod i novu ideologiju.
+oruka je, kako je do sada ve bilo mogue naslutiti, finalni produkt u pro"esu
komunika"ije, do koje se dolazi kodnim redi"uranjem informa"ije i potom dekoda"ijom. 'anas je
openito usvojen +ako%sonov prijedlog podjele jezikih funk"ija, prema kojemu poruka moe
obuhvatiti, po jednu ili po nekoliko odjedanput, slijedee funk"ije,
=3
8. ,eferen!i"alnu, poruka tei oznaiti realne stvari, ukljuujui tu i kulturnu
stvarnost. +rema tomu, referen"ijalna poruka je #ovo je stol$, ali i
#postojanje @oga je za 2anta postulat praktinog uma.$
:. &$otivnu, "ilj poruke je izazvati emo"ionalne reak"ije3 na primjer #paziL$,
#kretenuL$, #volim te.$
J. -$perativnu, poruka predstavlja nare(enje3 #uini toL$, #odlaziL$
H. Fati)ku ili vezivnu, poruka na izgled izraava ili izaziva emo"ije, ali u stvari
ima namjeru samo provjeriti i potvrditi vezu izme(u dva sugovornika.
Takve poruke su #dobro$, #naravno$, koje izgovaramo za vrijeme
telefonskog razgovora, i najvei broj prigodnih fraza, pozdrava, estitki.
D. Metafizi)ku, predmet poruke je neka druga poruka, primjeri"e izraz #kako
si$ je poruka s fatikom funk"ijom.
I. &steti)ku, poruka dobiva estetiku funk"iju kada je njezina struktura
dvosmislena, a ona sama autorefleksivna, odnosno kada eli privui
pozornost primatelja na sopstvenu formu.
.vakva funk"ionalna klasifika"ija je primjenjiva kada je rije o "ezi)ko" ko$unika!i"i, ali ju je
mogue koristiti i u svim drugim obli"ima komuni"iranja.
+osebnu oblast ine tzv. !,%+ija'n% ,o#u-%, kakva je, re"imo, poetska poruka, ija
vieslojnost zahtijeva i spe"ialan pristup.
2ontekst je, prema #$%ertu &!ou, #prisutnost jedne stvarnosti za koju smo, iz iskustva,
navikli vezivati uporabu jednih znaenja umjesto nekih drugih.$ .n je od izvanredne vanosti u
pro"esu komuni"iranja, jer,
kontekst $i"en"a s$isao poruke %"rvena zastava na plai nema isto
znaenje kao i "rvena zastava na nekoj javnoj manifesta"iji&
kontekst $i"en"a funk!i"u poruke %zabrana prav"a na autostradi ima znatno
veu emotivnu i imperativnu vrijednost od zabrane prav"a na izlazima iz
parking prostora&
kontekst $i"en"a infor$ativnu kvotu poruke %znak mrtvake glave na bo"i i
na okovratniku uniforme ardita samo se djelomi"e razlikuje po smislu3 ali
mrtvaka glava na elektrinoj kabini izgleda mnogo svrsishodnija i
efikasnija od one koja se nalazi na nekoj kuhinjskoj boi"i&.
#$%erto &!o pod"rtava, #2ontekst se uvodi u svijet seminologije, koji predstavlja svijet
kulturnih konven"ija, sa znaenjem neizbrisive stvarnosti3 on vezuje apstraktnu vitalnost sustava
kodova i poruka za kontekst svakodnevnog ivota3 oivljava ledeno samozadovoljstvo smisaonih
odnosa tokovima povijesti, drutva i prirode.$
!a kon"u, valja naglasiti da pro"es komuni"iranja predstavlja prvu znaajku svih ivih bia,
ali i neive prirode. 2ada je rije o obli"ima ivota na zemlji, moda je jedino bitnije svojstvo sama
egzisten"ija %iako i nju smatraju odre'eni$ vido$ ko$uni!iran"a-&.
=2
U dizajnu je osnovno sredstvo komuni"iranja proizvod, jer njime najbolje moemo izraziti
poentu svog poziva. 1ak i sam dizajn mnogi definiraju kao produktivnu ko$unika!i"u.
S%&an"i$no!" -ao -u'"u#noB%!"%"!-i -#i"%#ij dizajna
. dizajnu se danas sve ee govori kao o simbolu aktualne tehnoloko-kulturoloke
svijesti, pa s toga aspekta ni poseban treman semantike karakteriza"ije ne treba odvie uditi.
2ritika dizajna se eli postaviti na konstruktivni plan i pristupiti problemu konkretne rekvalifika"ije
upotrebnog predmeta, rekvalifika"ije koja e taj predmet uiniti kadrim da odgovori oekivanjima
suvremenog ovjeka ne samo na razini materijalnih funk"ija, nego i onih koje je Fran!astel
definirao kao #imaginarne funk"ije$ predmeta, nala se pred nunou da s potroaem uspostavi
odnos zasnovan na, kako navodi Fili%erto Menna, #komunika"iji znaneja, aluzivne ili simbolike
naravi, koja se lako identifi"iraju jer su ukorijenjena i "rpljena u zajednikom kulturnom naslje(u$,
ali u isto vrijeme ne smije izmaknuti zadatku da djeluje unutar %a ne izvan& podruja konkretnih
mogunosti moderne tehnike, da bi se mogla uspjeno suoiti s kvantitativnim problemima koje
postavlja dananje trite.
*ahtjev da se dizajn usmjeri prema personaliza!i"i pred$eta, no svakako vodei rauna o
nunosti industrijskog realiziranja, istakao je jo 89D8. godine &tienne .ouriau, teoretiar
i$pli!irane u$"etnosti, koji je predvi(ao i nagovjetavao da e nad ortodoksnim funk"ionalizmom
prevladati stil koji e biti kadar da u sebi ostvari #odre(enu dozu %esplatne orna$enta!i"e, jednu
ljudsku poruku koju treba deifrirati pored osnovne i bitne poruke same funk"ionalnosti, a to stoga
da se odgovori zahtjevu koji e bez sumnje postavljati nai skori nasljedni"i.$ +iui o ovoj temi,
+ean Baudrillard istie, #!ikada neemo izai na kraj s drutvenim proturjejima, koja izazivaju
proizvodnja i potronja stvari, ukoliko ne shvatimo ovu istinu, pred$et ni"e ni dua ni $ateri"alna
stvar, ve "e u %iti od postanka drutveni odnos. 'rugim rijeima, predmet sam po sebi nije nita,
to je su%"ekt za neki drugi su%"ekt. Upravo tu u isti mah poinju i so"iologija i kriza dizajna 6 jer su
dananji predmeti odraz itavog jednog sustava koji ini da su%"ekti posta"u "edan za drugog
o%"ekti.$ ) u interkomunika"ijskoj personaliza"iji predmeta dizajniranja upravo se$anti)nost , kao
segment estetskih kriterija unutar drutveno-kulturne odre(enosti igra izuzetno znaajnu ulogu.
=etodoloki promatrano, za valjanu analizu uloge faktora se$antike %gr. se$antikos 6
smisleni, znaevni3 znanost o znaenjima& u dizajnu, potrebno je bar u glavnim "rtama razmotriti
oblasti iz kojih takva povezanost i proizilazi, a to je prije svega odnos diza"na i kulture, i, unutar te
rela"ije, estetska razina proizvoda.
=oe na prvi pogled izgledati paradoksalno da podruje %industrijskog& dizajna, koje nam
se u svakodnevnom iskustvu prvenstveno ukazuje kao posve praktina oblast tehnologije i
ekonomije, posjeduje tako vrste veze s kompleksom to se podrazumijeva pod pojmom kulture.
/stina, ni za koga nije sporno da predmeti industrijskog dizajna ine dio materijalne kulture ili
kulture svakodnevnog ivota, no ovdje se pod kompleksom kulture misli na one njezine
komponente koje pripadaju domenu duhovnih z%ivan"a, odnosno pre"iznije reeno, domenu ideja.
U svezi s ovim, +ea /enegri pie, #'izajn se javlja u vremenu tzv. industrijske revolu"ije i,
zajedno s mnogobrojnim ras"jepima koje taj epohalni doga(aj donosi, poinje izazivati ras"jepe u
samim temeljima dotad manje-vie jedinstvena kompleksa duhovne i materijalne kulture. .d
trenutka tog prvog povijesnog ras"jepa do danas traje nastojanje da se podruje dizajna,
=3
neminovno vezano za odgovarajue so"ijalno-ekonomske determinante, istrgne ispod pritiska
tehniko-operativnih i trinih uvjeta, to ih nameu zakonitosti prvobitnog i razvijenog kapitalizma
6 kako bi dizajn obdrao neka od obiljeja koja ine pojam kreativnosti, kao neprijepornog i
neotu(ivog jezgra svakog ljudskog rada.$ .vdje se ponovno vraamo poznatoj defini"iji Miroslava
Fohta da su #svi predmeti i njihovi obli"i, koji su namijenjeni uporabi, tako kon"ipirani da uzrokuju
neko djelovanje.$ ) ova unaprijed osmiljena ak"ija naee se u mnogome upravo duhovno
reflektira, tako da se posredno kreativna potka dizajniranja oituje redovito u sferi kulture. 'anas
je od izuzetne vanosti odrediti omer %a i prirodu& uea dizajna u kulturnim manifesta"ijama %ili
pre"iznije, manifesta"ijama kulture&, da bi se izbjegle ekstremne kvalifika"ije, koje nisu rijetke kada
je rije o ovoj temi. +rimjeri"e, jedna krajnost je, kako navodi /enegri, svo(enje dizajna #na neku
vrst funk"ionalne poluge unutar dominantnih so"ijalno-ekonomskih mehanizama$, dok bi druga
krajnost bila pridavanje dizajnu osobina #utopijskog projekta ije bi se poten"ijalne sposobnosti
idejne aktiviza"ije moge aktualizirati u okolnostima koje bi bile u stanju izazvati njihovo ponovno
javljanje$. +otrebno je utvrditi temeljnu distink"iju izme(u prirode umjetnikog predmeta i prirode
predmeta dizajna %kako to formulira G.0.1rgan&, a zapravo ini poznatu podjelu na sferu #iste$ i
sferu #primjenjive$ oblikovne djelatnosti. .sim u odnosu s kulturom, ovakva postavka je korisna i
u odnosu dizajna i umjetnosti.
2ada je rije o estetskoj razini odre(enog proizvoda, ovu problematiku obuhvaa ogroman
broj otvorenih pitanja. Aijenjeni 1ziz 2eho u svom radu #'izajn i nauna spoznaja$ o ovoj
problemati"i istie, #+ogreno se misli da dizajn mo(e pronai pravu jednainu predmeta,
progresivnu istiu koja bi na kraju pobijedila ki i modu. 'ugorono aktelni projekt dizajna u teoriji
zaista postoji, ali uvijek se zaboravlja na sistematsku logiku znaka i na "iklinu logiku mode koja
igra na duge staze i uvijek pobje(uje. Totalna relativnost oblika pod reimom mode kao
dominirajueg sistema koji uporno namee nove zakone, postaje sve surovija prema onima koji
neumorno trae konani nain ili univerzalno rjeenje.$ 2ako vidimo, s estetskog stanovita ima
mnogo opravdanih razloga za osudu generalnog stanja svjetskoga kursa dizajna dananji"e.
Upravo stoga je personaliza"ija proizvoda dizajniranja, pa ak i moralna rekonfigura"ija,
neophodna u datim uvjetima. 2ako istie Baudrillard, predmeti mogu biti lijepi i funk"ionalni, bogati
znaenjima, me(utim, ako su ta znaenja proizvedena jednostrano, ti predmeti ne mogu ni u emu
izmijeniti oblik drutvenog odnosa. / zato, istie Baudrillardi: #!emoralnost nae kulture nije u
nemoralnosti sadraja, ideologije, lanih potreba, razba"ivanja, niti ak u ogromnom materijalnom i
psiholokom zaga(ivanju. .na lei u injeni"i da sve te sfere izmiu kontroli grupe i na taj nain,
dakle, za grupu kao i za individue koje je ine, gube svaku simboliku vrijednost.$ ) ovo je, priznat
emo, bar djelimina odgovornost dizajna, koji u svojim estetskim ali i semantikim nazorima
%najee& ne uspijeva pronai ispravne i efikasne mjere.
Ukoliko uope elimo govoriti o semanti"i, potrebno je temeljito prouiti sve aspekte i
znaenja termina #simbol$.
.i$%ol %gr& je proimanje smisla i slike3 znak ili shema koja predstavlja ili sugerira neto
drugo od primarne predodbe preko svog odnosa, aso"iranja ili sluajne slinosti. +osebi"e,
simbol je znak neeg nevidljivog %ideje, kvaliteta, sveukupnosti 6 npr. - drave, pokreta ili
ustanove&3 amblem, reprezentativna oznaka jedne temeljne ili bitne odlike %lav je simbol
hrabrosti...&. U pisanju i tiskanju simbol je propisan ili uobiajen znamen, slovo, skraeni"a ili
dijagram, upotrijebljen namjesto rijei. U logi"i, simbol je svaka formalna jedini"a izraza %kao to je
=:
premisa, propozi"ija ili argument& koja predstavlja jedan aspekt misli ili odnos identinosti,
ovisnosti, implika"ije, i sl.
!a prvobitnim stupnjevima razvoja ljudske svijesti simboli nastaju spontano, ali ipak u
duhu zakonitosti izme(u aso"ija"ija, analogija i antiteza, izraavajui tenju za poimanjem i
obuhvaanjem prirodnih pojava %sun"e se zakonito i prirodno predstavlja kao kolo&. .dnosno,
kako navodi Keller, #7imboliko je komuni"iranje zbog svoje jednostavnosti i neposrednosti starije
od drugih oblika komuni"iranja.$ U kulturi 7tarog /stoga glavnu je ulogu igrala religiozna simbolika.
U njojsu neke biljke i ivotinje predoavale linosti i sile %lotos, ibis, bik&, to se kao zajedniki
sustav simbola %us spe"ifine jezine i etike modifika"ije& javlja u 2ini, /ndiji, 7umeru, @abiloniji,
>giptu, Brkoj i 5imu, a njegovi su se osta"i odrali i u srednjovijekovnoj kranskoj simboli"i i
vitekoj heraldi"i. U !ovom *avjetu 2rist svoju objavu esto izraava u simbolinom vidu
%prispodobe, na primjer&, to je tako(er sluaj i u svim starozavjetnim spisima %od kojih je Geneza
najbogatija simbolima i semantinostima&. U islamskom svijetu, tako(er, simboli su izrazito
prisutni. U folklornim umotvorinama, poeziji i igri, simboli su vezani kako za radne pro"ese, tako i
za pokuaje objanjenja prirode i povijesti. =e(utim, iako se simbolske forme mijenjaju prema
spe"ifinostima razliitih povijesnih stupnjeva i ambijenata, bit simbolskog djelovanja svijesti ostaje,
jer se "jelokupna aktivnost ovjeanstva odvija unutar svojevrsnog sistema simbola 6 znakova
komuni"iranja, diferen"ija"ije i registra"ije. /ako se pod simbolom smatra gotovo sve to sadrava
stanovitu aso"ijativnu i sugestivnu komponentu, simboli su i mnotvo znakova, insignija, biljega,
dijagrama koji su pre"izna indika"ija ili ekvivalent znaenja koje treba da prenesu, bez ikakve
primjene #sugestije$. 1isti identifi"irajui simboli jesu kemijski, alkemijski i zodijaki zna"i,
glazbene note, korektorski zna"i, oznake inova i zanimanja.
U filozofiji je simbol esto znakovni pojam %kao to je u osnovu 0assiererove #+hilosophie
der sUmbolis"hen Formen$&, pod kojim se podrazumijeva jezik, mit i spoznaja. 0assiereru je
simbolska reprezenta"ija temeljna funk"ija svijesti. 7vo se ljudsko miljenje odvija u simbolima,
kako najobinije razgovorno, tako i apstraktno logiko i matematiko, a veza izme(u znaka i
oznaenog nije sluajna ni nasumina, ve je praiskonska i zakonita, to pokazuju hijeroglifi,
onomatopejske rijei, astronomski i alkemijski zna"i. +rema Kantu, #simbol jedne ideje je
predstava predmeta po analogiji$. #7imbol je reprezenta"ija koja ne tei da bude reproduk"ija$
%Go%let d31lviella&.
+o svojoj strukturi, simboli mogu biti &n%&oni$-i1 ,i-"o(#a*!-i1 &%"a*o#!-i i
*ono'o(ij!-i3 prema namjeni i uporabi 6 znan!"v%ni i u&j%"ni$-i, a po podrijetlu ,#i#odni i
u&j%"ni1 !,on"ani i !i(ni*i-a"ivni.
!ajira je primjena simbola u psihoanalitikom uenju, gdje oni poprimaju osobito
znaenje pri tumaenju snova. U rjeniku dubinske psihologije simboli se javljaju u svojoj
najprimarnijoj funk"iji #et4as fur et4as$ %njem. neto za neto&, a u odnosu na nagonski sadraj
podsvjesnog. eina je takvih simbola zornog karaktera, kao npr. simboli za muke i enske
spolne organe. 'alje od primarne seksualne simbolike, koju je utemeljio Freud, otiao je +ung,
razlikujui dva stupnja tumaenja, su%"ektivni stupan", s elementima opeljudskih praslika
%arhetipa& kolektivne podsvijesti. / dok je u Freuda simbol uglavnom maskirani nagon koji je pod
tabuom ili zabranom, on je u +unga izvorna i kljuna rije ljudskoga, jedno je simbolika slova, a
drugo simbolika mita.
=;
2ako smo ve vidjeli, u dizajnu, kako to kae +eud5, treba teiti za #naglaskom na
simbolikoj komponenti, ne poriui njegove funk"ionalne osobine.$ =ogue je govoriti o simboli"i
predmeta dizajna u odnosu na njegovu namjenu i na njegovu ulogu u globalnom ambijentu, ali isto
tako i o simboli"i predmeta dizajna u odnosu na ideoloke stavove koje taj predmet inkarnira u
datoj so"ijalnoj stvarnosti. .sobito poti"ajne uvide u probleme se$antiza!i"e !"elokupne l"udske
okoline, a to nuno predstavlja i podruje dizajna, dao je +ean Baudrillard. +o njemu, predmeti
dizajna podvrgnuti su svojevrsnim kodovima koji svjedoe ne vie o njihovoj upotrabnoj i
ekonomskoj vrijednosti, nego o vri"ednosti raz$"ene znakova, koji, zapravo, determiniziraju
"jelokupnu okolinu i, tovie, usmjeravaju i samo postojanje u prav"u jedne nadindividualne
ra"ionaliza"ije ivota. Personaliza!i"a pred$eta, o kojoj je ve bilo dosta rijei, ovdje bi trebala
vidjeti svoje najmonije oruje, jer ukoliko bi se ve postojea se$anti)nost redefinirala tako da
ukazuje na #razmjenu znakova$, o kojoj govori Baudrillard, dizajnu bi se otvorila vrata mnogo
skladnije, estetinije, pa ako hoete i moralnije budunosti, nego li je to sluaj ako tenju za
modifi"iranom semantiziranosti zamijeni tenja za tzv. rese$antiza!i"o$, kakvu istiu pojedini
predstavni"i prava"a u umjetnosti %osobito nadrealizma i pop-arta& i manji broj teoretiara dizajna,
a koja bi u tom kontekstu i funk"iji praktiki poprimila oblik dese$antiza!i"e, koja bi bila posve
pogubna tenden"ija.
/stina, u dizajnu se simboliko moe svesti samo na stupanj funk"ije, koefi"ijenta, ali u onoj
mjeri u kojoj je, kako pod"rtava +eud5, #materija predmeta demistifi"irana i u kojoj konstituiranje
predmeta nije vie oigledno kao to je to sluaj s zanatskim predmetom.$ *namo, me(utim, da
ovo de fa"to nisu jedine #garan"ije$ simbolikog, jer simbol igra i ulogu supstan!e. U formama
razmijene je bitno da se simbolika dimenzija djelomino gubi, zbog fas"ina"ije i iskljuivanja koje
proizvodi kombina"ija predmeta. 7imbol ima samo opi karakter3 on je isto tako repetitivan i
ogranien kao i funk"ija, ali on preuzima na sebe reproduk"iju semantike predmeta-znakova, iji je
znaaj ve vie puta istaknut. 7imbol stalno prati funk"iju, prethodi joj i garantira joj odnos s
l"udski$, odnos sa s$islo$. 7imbol potpuno slii predmetu koji simbolizira3 on je njegova
neposredna predstava. 'izajn nije nikad negirao ontologiju, predmet treba evo"irati prvobitnost
koja se nalazi s ove strane njegove funk"ije i zasniva se na samim vrijednostima humanizma. U
svakoj stvarnosti, naznaka je puno jaa od istog oblika. +redmet je u isto vrijeme znak i ideja koja
igra ulogu simbolikog vrednovanja.
==
Li"%#a"u#aE
.7!./ =)52>T/!B), @oris Tihi, >2.!.=72/ F)2U<T>T, 7)5)0>. 8999.
'/*)0! U +5./*.'!0/, '5. Fruht =iroslav, @>.B5)' 899;.
>5B.!.=/0) *) '/*)0!>5>, Boroslav 2eller, @>.B5)' 89EG.
+5.'UAT '>7/B!, @aMter =ike, <.!'.!, A4)+=)! W 4)<<, 899D.
/!'U7T5/072/ '/*)0!, Fruht =iroslav, @>.B5)' 89EI.
'/*)0!, Boroslav 2eller, *)B5>@ 89ED.
'/*)0! 6 7)5>=>!/ +.B<>'/, =ilovan asiljevi, @>.B5)' 8999.
/!'U7T5/072. <)7!/CT. 6 B<)7!/2, *avod za standardiza"iju, mjeriteljstvo i patente
@osne i 4er"egovine, 899G.
T5)!7+.5T U +5./*.'!0/, =ilan Tatomirovi, 7pasoje elimirovi, */2 /*'))12/
A>!T)5, @>.B5)', 89EE.
725/+T> +5>T4.'!/4 B>!>5)A/0) +5.'U2T '/*)0!)
=>

Uvod U Dizajn - Knjiga 1 2003

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Uvod U Dizajn - Knjiga 1 2003

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uvod U Dizajn - Knjiga 1 2003

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Uvod u dizajn 2002/2003

DIZAJN STVARALAKA DISCIPLINA

You might also like