DRVO

PREDNOST DRVETA
-mala zapreminsa masa to ga ini 13 puta lakim od elika i 4 puta od betona
-relativno velioka vrstoda paralelna sa vlaknima
-dobra obradljivost
-nezavisnost od vremenskih uslova
-dobro oblikovanje kako poprenog presjeka tako i cijelog konstruktivnog elementa
-velika sloboda u izboru duine elementa
-mala osjetljivost na temperaturne promjene

NEDOSTACI
-heterogen i anizotropan materijal
-Kvalitet uslovljen biolokim karakteristikama
-Mogude greke u samom drvetu
-podlonost uticaju gljiva i insekata te vlanosti
-zapaljivost
OVIM NEDOSTACIMA NE TREBA POSVEDIVATI VELIKU PANJU JER PRIMJENOM NOVIJE
TEHNOLOGIJE OVI NEDOSTACI SE 100% MOGU NEUTRALIZAT

TEHNOLOGIJA DRVETA
-Tenoloja drveta je nauka koja se bavi prouavanjem i poznavanjem grae i sojstva drveta.
-Veoma bitna karakteristika drveta od koje zavise mnoge osobine drveta je DEBLJINA (pod debljinom
stabla podrazumjeva se prenik drveta na visini od 1.30 m)
GRAA DRVETA
-u p.p drveta jasno se uoavaji koncentrini krugovi koji se nazivaju GODOVI
-GOD nastaje jednogodinjim prirastom drveta

-na jednom p.p drveta jasno se razlikuju
-sr dio drveta oko anatomske ose
-sretina dio gdje se ved odigrao proces radenja
-beljkovina- dio drveta gdje je proes radenja tek zapoeo
U PRILOG NEHOMOGENOST DRVETA POKAZUJE NAM I GRAA GODOVA GDJE JASNO
RAZLIKUJEMO RANO PROLJETNO I KASNO JESENJE DRVO

ELEMENTI GRAE DRVETA
-vlakna- izraziti mehaniki elemenit grae drveta i nalaze se samo kod lidara
(tu ulogu kod etinara imaju traheide)
-cjevice ili drvni sudovi
-srni zraci
TEHNIKA SVOJSTVA DRVETA
Pod tehnikim svojstvima podrazumjevaju se one osobine koje su posljedica grae i hemizama
drveta a od posebnog su znaaja za tehniki rad
Grupiu se u :
-ESTESKA POJAVE KOJE SE REGISTRUJU ULIMA
-boja drveta
-tekstura drveta pod teksturom podrazumjeva s eodreen izgeld drveta nakon mehanike obrade
Razlikuje se fina i gruba
U ZAVISNOSTI OD PRESJEKA RAZLIKUJE SE :FRONTALNA ,RADIJALNA I TANGECIJALNA


Zatim imamo jo
-Sjaj drveta
-miris
-finoda drveta
FIZIKA SVOJSTVA DRVETA
-poroznost
-vlanost drveta
Suenje drveta moe se uraditi na dva naina
a) prirodnim putem proces zahtjeva due vrijeme (kada je mala graa)
b) tehniko suenje bre ali i skuplje
-teina drveta
-promjenjivost dimenzija (skupljnje i bubrenje) podrazumjeva promjene dimenzija kao posljedica
promjene vlanosti.PROMJENJIVOST DIMENZIJA JE RAZLIITA U RAZLIITIM PRAVCIMA.
SKUPLJANJE ODNOSNO BUBRENJE NAJVEDE JE U TANGECIJALNOM PRAVCU.
NA VELIINU SKUPLJNJA DRVETA UTIU:graa drveta ,starost,obojenost sri,zapreminska
masa,koliina smole,vrsta drveta,sredina u kojom se nalazi te od postupka obrade.
BUBRENJE OBRNUTA POJAVA OD SKUPLJANJA (MLADO DRVO VIE BUBRI OD STARIJEG)
VELIINA SKUPLJANJA ODNOSNO BUBRENJA MOE SE SRAUNATI POMODU KOEFICIJENATA
SKUPLJNJA ODNOSNO BUBRENJA A NA OSNOVU RELACIJA
ZA GREDU
h
W
h
R
100
) ( 5 , 0
1


b
W
b
R
100
) ( 5 , 0
1





ZA DASKU
B
W
B
100
1



-provodljivost zvuka
-Provodljivost toplote
-termike dilatacije zavisi od vrste ,zapreminske mase,vlanosti i od temperature.(u normalnim
temperaturnim podruima od -50 do 50 koeficijenti dilatacije variraju od
II vlaknima od 2,50 do 11 10
-6
(najede od 3 do 510
-6
)
Okomito na vlakna(u radijalni smjer od 1,6 do 3,510
-5
u tangecijalnom pravcu od 2,4 do 7,510
-5
)
l=
tII
lt
-provodljivost elektriciteta
b
-akustina svojstva drveta
FIZIKO HEMISKA SVOJSTVA (pored anatomske grae mjenja se i hemiski sastav)
-TARJNOST DRVETA sposobnost da ono due ili krade zadri svoja svojstva
-ZAPALJIVOST DRVETA
MEHANIKA SVOJSTVA(manifestuju se pod uticajem spoljnih sila)
-TVRDODA sposobnost da se drvo suprostavi prodiranju nekog drugog materijala u njegovu masu)
-OTPORNOST NA ABANJE
-ILAVOST DRVETA - sposobnost da poslje spoljnih uticaja drvo zadri deformisani oblik
Y
b
veliina ugiba neposredno pred slom
y
p
- -II- -II- na granici proporcionalnosti
-

-CJEPLJIVOST DRVETA
-ELASTINOST DRVETA (najvie istraen modul elastinosti paralelan vlaknima)
ANIZOTROPIJA DRVETA
POSLJEDICA RAZLIITOG PONAANJA DRVETA U RAZLIITIM PRAVCIMA (ST.33 34 35)

VRSTODA DRVETA
PRESTAVLJA NAJBOLJE MJERILO TRAJNOSTI DRVETA
NA VRSTODU UTIDE
-VRSTA DRVETA
-ZAPREMINSKA MASA
-KVRGAVOST
-PROCENAT VLANOSTI
-HEMIZMI
-POSTUPAK OBRADE
p b
p b
y y

-VEZE
POD POJMOM GRANINA VRSTODA PODRAZUMJEVAMA
O VRSTODU PRI SLOMU(ODREUJE SE LABARATORISKIM POSTUPKAOM)