Frederick Forsyth

aka Boja
1
ovjek kojemu bijae ostalo jo deset minuta ivota smijao se. Zabavila ga je pria to mu ju je upravo
ispripovijedala nje
gova tajnica !oni"ue #amine$ koja ga je vo%ila ku&i i% ureda te hladne$ pomalo kiovite veeri ''. oujka
1(().
*ije je bila o njihovoj kolegici i% ureda +odu%e&a %a svemirska istraivanja u *ue de ,talle$ eni to su je
drali pravim vampom$ koja jede tri mukarca %a doruak - a poka%alo se da je le%bijka. .a se varka svidjela
mukarcu/ godila je njegovu prljavom smislu %a humor.
+ar je u deset do sedam i%aao i% ureda u 0ccleu$ predgra1u Bruacellesa/ vo%ili su se !oni"ueinim renaultom
'1 karavan. +rije nekoliko mjeseci prodala je volks2agen svog poslodavca. 3n je$ naime$ bio tako lo vo%a pa
se bojala da &e se jednoga dana ubiti na cesti.
3d ureda do njegova stana u sredini bloka od triju stambenih %grada kompleksa 4heridreu pokraj *ue
Fran5ois Folie bilo je samo deset minuta vonje. 6o stali su na pola puta kako bi svratili u pekaru. 3boje su
uli u pekaru7 on kako bi kupio hljeb svog omiljenog pain de campagne. 8jetar je nosio kiu. ,toga sagibahu
glave pa nisu opa%ili automobil koji ih je slijedio.
6ita udno. 6ijedno od njih nije bilo .vino %anatu. 9uto be% registarskih ploica s dvama tamnoputim
putnicima pratio je %nanstvenika ve& nekoliko tjedana. 6ikad ga nisu gubili i% vida$ niti su mu se pribliavali/
samo su gledali. 9 on ih nijednom nije vidio. :rugi jesu$ no on to nije %nao.
;%ronivi i% trgovine tono preko puta groblja$ on ubaci hljeb na stranje sjedalo i u1e u auto kako bi dovrio
svoj put doma. 0 sedam i deset !oni"ue ih je dove%la ispred staklenih vrata stambene %grade$ petnaest metara
udaljene od ulice. +onudila se otpratiti ga do stana$ no on to odbije. Znala je kako oekuje svoju djevojku
<elene$ pa ne eli da se njih dvije sretnu. Bila je to jedna
od njegovih muica koje mu je njegovo ensko osoblje opratalo =uostalom$ oboavale su ga>. ?elio je da se
smatra kako je <elene samo njegova prijateljica$ koja mu pravi drutvo dok je on u Bru@ellesu$ a njegova
supruga u Aanadi.
;%aao je i% vo%ila$ kao i uvijek$ podignuta ovratnika svoga kinog ogrtaa$ stegnuta pojasom. 3 rame objesi
svoju veliku crnu platnenu torbu od koje se nije gotovo nikada ra%dvajao. .orba je teila preko petnaest
kilograma. ,adraj joj je inila gomila spisa$ %nanstvenih radova$ prorauna$ projekata i podataka. Znanstve-
nik nije imao povjerenja u seBove i smatrao je - posve nelogino - kako su pojedinosti njegovih najnovijih
projekata sigurniji dok su objeeni o njegovo rame.
!oni"ue je posljednji put vidjela svoga eBa kako stoji pred staklenim vratima. 8elika mu torba objeena o
rame$ hljeb kruha pod pa%uhom druge ruke$ a on trai klju&eve u depu. 8idje ga kako ula%i i kako se
samo%aklju&ajna staklena vrata %atvaraju %a njim. Zatim se odve%e.
0enjak je ivio na estom katu od osam$ koliko ih je imala njegova %grada. :va su se di%ala uspinjala u% crni
%id %grade. ,tubite bijae obavijeno oko di%ala/ na svakom katu pet vrata. 0ao je u di%alo i i%aao na estom
katu. !utna stubina rasvjeta automatski se upalila. #o prtljaju&i oko klju&eva$ nagibao se na stranu pod
teinom torbe$ sti&u&i kruh pod drugim pa%uhom$ on skrenu lijevo$ pa opet lijevo$ preavi
crvenkastosme1im tapisonom. +okuao je %atim ugurati klju u bravu ula%nih vrata svoga stana.
0bojica ga je ekao na drugoj strani di%ala$ %aklonjen u slabo osvijetljenu hodniku. .iho je obiao otvor di%ala/
u ruci mu automatska beretta kalibra C$DE s priguivaem. 3ruje bijae umotano u plasti&nu vre&icu kako se
ahure ne bi rasule po podu.
+et hitaca ispaljenih s manje od metra udaljenosti$ svi u %atiljak i vrat - bilo je to vie nego dovoljno. Arupni$
krni mukarac pade naprijed$ na vrata$ te se srui na tapison. 0bojica se nije %amarao provjerom ishoda/ nije
ni trebalo. 3n je to ve& radio =vjebao je na %atvorenicima> te je %nao kako je posao obavljen. Fako stri est
katova ni%a stubite$ i%ade na stranji i%la% i% %grade$ pa preko vrta puna drve&a do automobila koji ga je
ekao. Za jedan sat bio je u veleposlanstvu svoje %emlje$ a idu&eg dana ve& je napustio Belgiju.
<elene je stigla deset minuta poslije. ;sprva pomisli kako je nje%in ljubavnik doivio sr&ani napadaj. 0 panici
utri u stan i
1)
po%ove hitnu pomo&. !alo poslije dosjetila se kako njegov osobni lijenik stanuje u istom stambenom bloku te
po%ove i njega. Bolni&ari hitne pomo&i ipak stigoe prije.
#edan od njih pokua preokrenuti njegovo teko tijelo to jo leae potrbuke. Bolniar povu&e ruku k sebi7
krv ju je pokrila. 6akon nekoliko minuta on i lije&nik proglasie rtvu mrtvom. ,amo se jedan stanar s istoga
kata pojavi na vratima7 starija gospoda to je sluala koncert klasine gla%be na radiju. 6ita nije ula kro%
svoja vrsta drvena vrata. 4heridreu je bio takvo stambeno naselje7 vrlo diskretno.
ovjek na podu %vao se dr. Gerald 8incent Bull. ,vojeglavi genij$ konstruktor topova/ u posljednje vrijeme
radio je oruje %a ,addama <useina.
6akon umorstva dr. Gerryja Bulla neke su se udne stvari poele %bivati diljem Hurope. 0 Bru@ellesu je
belgijska protuobavjetajna sluba pri%nala kako ga je ve& nekoliko mjeseci gotovo svakodnevno pratilo
neregistrirano vo%ilo s dvojicom crnomanjastih mukaraca levantinskog i%gleda.
11. travnja britanski su carinici %aplijenili na dokovima !iddlesborougha osam dijelova divovske eline
cijevi$ krasno i%radene i nalijebljene$ spremne %a sastavljanje$ s golemim prirubnicama na oba kraja$ s
otvorima %a jake vijke i matice. 4arinici trijumBalno objavie kako te cijevi nisu namijenjene petrokemijskoj
tvornici - kako je stajalo u i%vo%noj do%voli i carinskoj deklaraciji - nego dijelovi topovske cijevi %a golemi top
to ga je konstruirao Gerry Bull$ a naruio ;rak. .ako je poela lakrdija sa supertopom. :ugo &e ona potrajati i
otkrit &e ra%ne prijevare$ tragove prstiju nekoliko obavjetajnih slubi$ gomilu birokratske nesposobnosti te
poneto politi&kih smicalica.
Za samo nekoliko tjedana dijelovi supertopa stadoe se pojavljivati po cijeloj Huropi. 'I. travnja .urska je
objavila kako je u madarskom kamionu otkrila desetmetarsku elinu cijev na putu %a ;rak te kako vjeruje da je
i to dio topa. ;stoga su dana gr&ke vlasti uhvatile drugi teretnjak s elinim dijelovima$ a njegova nesretnog
vo%a&a$ Britanca$ %adrale nekoliko tjedana u pritvoru pod optubom da je umijean.
0 svibnju su .alijani odu%eli CE tona dijelova to ih je proi%velo ,ocietJa della Fucine. #o 1E tona dijelova
%aplijenili su u pogonima Fucine kod *ima. .i su dijelovi bili nainjeni od slitine ti
tana i &elika. .rebali su postati dijelovima mehani%ma %a punjenje topa$ %a koji se jo dijelova i djeli&a uvalo
u skladitu u Bresci u sjevernoj ;taliji.
6ijemci su i%ali u javnost s onim to su otkrili u FrankBurtu i Bremerhavenu. Za neke proi%vode !annesmann
9G utvr1eno je tako1er kako su dijelovi sada ve& svjetski %namenitog supertopa.
!ora se pri%nati kako je Gerry Bull vjeto i promiljeno rasporedio narudbe %a dijelove svoga duhovnog
djeteta. 4ijevi od kojih su imale biti sastavljene topovske cijevi naruio je od dviju engleskih tvrtki7 od Kaltera
,omersa i% Birminghama te od .opoljevaonica u ,heBBieldu. 6o osam dijelova to su %aplijenjeni u travnju
1((). bijahu posljednji od ukupno pedeset dva odsjeka. ;sporueni dijelovi dostatni su %a sastavljanje dviju
itavih topovskih cijevi dugakih 1ED metara$ s kalibrom od nevjerojatnog jednog metraL .akav je top kadar
ispaliti granatu veliine valjkaste teleBonske govornice.
+otpornji su se proi%vodili u Grkoj/ cijevi$ crpke i pipci to tvore tr%ajni mehani%am dola%e i% vicarske i
;talije$ ure1aj %a punjenje i% 9ustrije i 6jemake$ naboj granate i% Belgije. 0 proi%vodnju je ukupno bilo
uklju&eno sedam %emalja$ pri emu nitko nije %apravo %nao to proi%vodi.
,en%acionalistiki je tisak doekao svojih pet minuta$ isto kao i ushi&eni britanski carinici i pravosu1e$ to je
stalo revno progoniti nedune ljude kojih se dokopalo. 6o nitko nije isticao da je prola baba s kolaima. 3d
%aplijenjenih dijelova trebali su biti sastavljeni supertopovi broj dva$ tri i &etiri.
to se pak tie umorstva Gerryja Bulla$ o tome su se u javnim glasilima pojavile neke poprilino udne teorije.
Aako se moglo i oekivati$ oni kojima je 4;9 kriva %a sve optuili su 4;9-u %a umorstvo. #o jedna glupostL
+remda je Fangley u prolosti$ pod odre1enim okolnostima$ odobrio uklanjanje i%vjesnih subjekata$ gotovo je
uvijek bila rije o ljudima i% iste struke7 agentima to su i%nevjerili pogodbu$ i%dajicama i dvostrukim
agentima. ,matrati kako su hodnici u Fangleyu %atrpani truplima bivih agenata to su ih upucali vlastiti
kolege po %apovijedi genocidnih ravnatelja na vrhu - to je %abavno$ ali nerealistino.
tovie$ Gerry Bull nije doao i% neke %abiti. Bijae po%nat %nanstvenik$ projektant i konstruktor topni&kog
oruja - konvencionalnog i vrlo nekonvencionalnog/ ameri&ki dravljanin koji
1'
je nekad godinama radio %a 9meriku i opirno priao svojim prijateljima i% amerike vojske o svojim
planovima. 9ko bi se trebalo MrijeitiM svakoga konstruktora i tvorni&ara koji je radio oruje %a tu emlju koja
=u to vrijeme> nije bila smat@ananeprijateljem 9merike$ onda bi se na popisu te gospode nalo petstotinjak ljudi
u%du i poprijeko ,jeverne i #une 9merike te Hurope.
6apokon$ Fangley je ve& najmanje deset godina %akoen pod upravom novih nad%ornih i nadglednih odbora.
6ijedan proBesionalni obavjetajac ne&e %apovjediti ModstrjelM be% pisane i potpisane %apovijedi odo%go. Za
ovjeka kao to je bio Gerry Bull takva bi %apovijed morala sti&i od samoga ravnatelja ,redinje obavjetajne.
.ada je *,3 bio Killiam Kebster$ bivi sudac i% Aansasa$ koji se strogo pridravao propisa. Bilo bi otprilike
isto tako lako dobiti potpis %a ModstrjelM od Killiama Kebstera kao i probiti se i% Aa%nionice !arion obinom
ajnom liicom.
;pak$ u ligi klubova u igri Mtko je ubio Gerryja BullaM daleko je odskoio od ostalih i%raelski !osadd. ,av tisak
i ve&ina Bullovih prijatelja i ro1aka hitro su doli do istog %akljuka. Bull je radio %a ;rak. 9 ;rak je neprijatelj
;%raela. :va i dva su etiri. +roblem je u tome to je u tom svijetu sjena i iskrivljuju&ih %rcala dva. ; onda$ kad
se to prvo dva pomnoi mnoiteljem koji moda jest dva$ a moda i nije$ re%ultat &e moda biti etiri$ ali
vjerojatnije je da ne&e.
!osadd je najmanja$ najnemilosrdnija i najhitrija od vode&ih obavjetajnih sluibi na svijetu. 0 prolosti je
!osadd nesumnjivo poinio mnoga umorstva$ slue&i se jednom od svoj11115153t1 ekl5a =kidon je hebrejska
rije %a bajunetu>. Aidonim potpadaju pod Borbeni odjel =Aomemjut>. .o su ljudi u dubokoj sjeni/ tvrdi mom
ci. ;pak$ ak i !osadd se dr?i nekih pravila$ makar ih je samom sebi postavio.
Fikvidacije se dijele na dvlje kategorije$ 5edne su Moperativno nu%neM. .ada je rije o i2anrednoj$
nepredvi5en3j ,itu54lji tije
kom i%vedbe operacije$ u k3joj E0 0gr3?enl prijateljski ?18)11. 5,3ba koja stoji na putu i%vedbi operacije
mora biti uklonjena hitro i trajno. 0 takvu sluaju kaca - glavni operativac u to5 operaciji - ima pravo Mrijeiti
seM protivnika koji ugroava cijelu misiju/ od eBova u .el 9vivu dobit &e naknadnu suglasnost.
:ruga kategorija obuhva&a likvidacije osoba otprije stavljenih na nonis %a odstrjel. +opis postoji u dva
primjerka7 u osob
nom seBu predsjednika 8lade i u seBu eBa !osadda. ,vaki novi premijer dobiva na uvid taj popis$ na kojemu je
i%medu trideset i osamdeset imena. +remijer moe ili ra%matrati jedno po jedno ime$ daju&i !osaddu
odobrenje$ odredivi uvjete i vrijeme$ ili pak in%istirati da ga se pita prije svake nove misije. 0 svakom sluaju$
predsjednik 8lade mora potpisati svaku %apovijed %a eg%ekuciju.
Grubo reeno$ osobe na popisu mogu se svrstati u tri skupine. 0 jednoj je nekoliko preostalih nacistikih vo1a/
no ta je skupina gotovo i prestala postojati. +rije puno godina$ makar je !osadd podu%eo veliku operaciju
otmice 9dolBa Hichmanna kako bi mu se moglo suditi$ jer je ;%rael elio od njega uiniti primjer$ ostali su
nacisti jednostavno tiho likvidirani. :ruga se skupina gotovo cijela sastoji od suvremenih terorista$ preteito
9rapa koji su ve& prolijevali i%raelsku ili uop&e idovsku krv$ kao to su 9hmed :ibril i 9bu 6idal. 6o tu su
i oni koji bi to tek htjeli$ kao i pokoji nearapski terorist.
0 tre&u kategoriju$ kojoj je moda pripadao i Gerry Bull$ idu oni koji rade %a neprijatelje ;%raela$ &iji rad nosi
veliku pogibelj %a i%raelske gradane - bude li se nastavio.
Zajedniki je na%ivnik %a sve mete da moraju imati krvave ruke - u %bilji ili u nakani.
9ko je rije o likvidaciji$ premijer &e dati predmet na ispitivanje sucu istraitelju tako tajno da %a njega uje
malo tko od pravnika/ a od gra1ana nitko. .aj sudac dri MsudenjeM s itanjem optunice$ s tuiteljem i
braniteljem. 3dobri li taj MsudM !osaddov %ahtjev$ predmet se vra&a premijeru na potpis. Hkipa kidona obavi
ostatak... ako uspije.
+oteko&a je s teorijom kako je !osadd ubio Bulla to to je uplja gotovo na svakoj ra%ini. ;stina$ Bull je radio
%a ,addama <useina. Aonstruirao je novo konvencionalno topni&ko oruje =koje nije moglo dosegnuti ;%rael>$
ra%vijao raketni program =rakete bi jednoga dana mogle dosegnuti> te divovski top =to ;%raela uop&e nije
%abrinjavalo>. 6o isto su inile i stotine drugih. +etest njemakih podu%e&a stoje i%a potajnog irakog ra%voja
proi%vodnje bojnih otrova$ dok su 6ijemci i Bra%ilci radili na raketama ,aad 1D. Francu%i su bili glavni
poticatelji i dobavljai ira&kih istraivanja ija je svrha bila ra%voj atomske bombe.
6ema sumnje da je Bull - njegove %amisli i lconstrukcije$ njegove aktivnosti i napredak njegovih programa -
vrlo %anirnao ;%rael$ 6a5on njegoye smrti puno se nagadalo na temelju injeni5
ce to je u prethodnih nekoliko mjeseci bio u%nemiravan u%astopnim potajnim ulascima u njegov stan dok je
bio odsutan. 6ikad nita nije bilo u%eto$ no tragovi su svaki put ostali. ae bi se nale na drugom mjestu/
pro%ori otvoreni. 8ideoka%eta bi bila premotana i i%vadena i% videorekordera. #esu li to upo%orenjaN - pitao se.
#e li !osadd i%a togaN :a$ bila su to upo%orenja/ i !osadd je bio i%a toga. 6o ra%lo%i ne bijahu tako
jednostavni.
6akon umorstva javna su glasila br%o proglasila tamnopute strance grlena i%govora$ to su ga pratili po cijelom
Br2cellesu$ i%raelskim ubojicama to su ekali svoj trenutak. 6aalost %a tu teoriju$ agenti !osadda ne
tr&karaju naokolo i%gledaju&i i ponaaju&i se kao +ancho 8illa. :akako$ oni su bili tamo$ ali nitko ih nije
vidio7 ni Bull ni njegovi prijatelji i ro1aci$ pa ni belgijska policija. 0 Bru5cellesu su bili na%oni ekipom iji su
lanovi i%gledali i mogli pro&i kao Huropljani7 Belgijanci$ 9merikanci$ ili to im se ve& prohtije. 0pravo su
oni upo%orili Belgijance kako Bulla slijedi jedna druga ekipa.
3sim toga$ Gerry Bull bijae nevjerojatno indiskretan &ovjek. #ednostavno nije mogao odoljeti i%a%ovu. 3n je
prije radio %a ;%rael. ,vidala mu se ta %emlja i nje%in narod. 0 i%raelskoj vojsci je imao puno prijatelja$ a nije
%nao drati usta %atvorena. Aad bi ga tko i%a%vao rekavi7 MGerry$ kladim se da nikad ne&e natjerati te ,aad
1D rakete da rade...M$ Bull bi upao u trosatni monolog u kojemu bi ton) opisao to radi$ kolika je daleko
projekt doao$ u emu su p3t4k3O5$ kak) ih 11us11 rijeiti... rekao bi puno toga. Za
oDavjetajnu slu5bu takav j5 in5is5Jetan ovjek bio san$ ak je i u posljo5nj5 mjesec dana svog 5ivota u svom
uredu ugostio dva i%raelska gsnerala i dao im potpunu shku sv5 do posljednje poje5 dinosti/ sve j snimljeno
ure5ajima ugra5enim u njihov5 al5ovke$ Zat3 bl ne5k) l5151) taka8 i5anred5 i5or lnBormaclj5 5nutraN
6a5okon/ !5sa55 5a jo jedan obiaj 5ada je rije o 5na55 stverPiku ili tvamiaru$ a nipo5to o tero5stu.
0vijek sc da posljednja opom5na/ ne nekakva l%opacna provala 5a b5 se po5icale ae ili prematale
videovrpce$ nego prava$ ve5bal5a 3p)51'
Q . . $ .R1RJ75... F5S 55nnn5nm errinnBnlnrn nnlr5nnrrll<i .1T1.
ka se gubi - ne ba mudar pote%. *e&i !osaddovoj kidon mom&adi neka uini neto protiv svoje volje - to ba
nije taktika kakvu bi preporuili strunjaci %a sigurnost. :va sata nakon toga Hl!ead je bia mrtav. ;mao je
svoju priliku. Godinu dana poslije cijeli nuklearni kompleks 3sirak 1 i '$ %a iju su opremu dobavljai bili
Francu%i$ ra%oren je u i%raelskom %ra&nom napadu.
Bull je bio drugaiji7 ameriki dravljanin roden u Aanadi$ genijalan$ otvoren i rijetko nadaren pilac viskija.
;%raelci su mogli s njime ra%govarati kao s prijateljem$ to su neprestance i inili. Bila bi najlaka stvar na
svijetu poslati k njemu prijatelja neka mu otvoreno veli da mora prestati s onim to radi ili &e po njega do&i
tvrdi momci - nije to nita osobno$ Gerry$ ali tako stvari stoje.
Bull ne bijae jedan od onih to se trude posmrtno dobiti Aongresnu medalju. tovie$ ve& je rekao ;%raelcima
i bliskom prijatelju Georgeu Kongu kako eli van i% ;raka - tjelesno i ugovorno. :osta mu je. 6ego$ s dr.
Gerryjem Bullom %bilo se neto drugo.
Gerald 8incent Bull ro1en je 1('U. u 6orth Bayu u 3ntariju. 0 koli bijae bistar$ a naprijed ga je gonila elja
%a daka%ivanjem medu ljudima. ,a esnaest godina bio je ve& %reo %a diplomu$ no jedina visokokolska
ustanova koja je htjela uop&e upisati takva mladii&a bio je ,trojarslti Bakultet ,veuilita u .orontu. .amo je
poka%ao kako nije tek bistar$ nego sjajan. , '' godine postao je najmla1i ovjek koji je ikad doktorirao
%rakoplovnu tehniku. 3na$ a posebno balistika$ %aokupila je njegovu kreativnost. Bavio se lete&irn tijelima7
projektilima i raketama podjednako. .im je putem doao do topnitva.
6akon .o@onta %aposlio se u Aanadskoj ustanovi %a istraivanje i ra%voj oruja u 8elcartieru$ tada tiham
predgradu Vuebeca. *anih pedesetih ovjeanstvo nije samo upravljalo svoj pogled nagore$ prema nebu$ nego
uop&e prerna istraivanju prostora koji ga okruuje. Aljuna je rije glasila7 rakete. .ada je Bull poka%ao jo
neto$ osim tehni&ke i%vrsnosti. Bio je svojeglav nonkonBormist7 inventivan$ nekonvencionalan$ matovit.
.ijekom svojih deset godina rada ra%vio je %amisao koja &e mu postati ivotni san do kraja njegovih dana.
+oput svih novih %amisli$ i Bullova bijae prilino jednostavna. +romatraju&i ni% novih amerikih raketa to su
se pojavile jedna %a drugom kasnih pedesetih$ doao je do %akljuka kako je
1D
devet desetina tih tada dojmljivih raketa %apravo tek prvi stupanj. ,mjestivi se na vrhu$ %au%evi tek djeli&
cijele veliine$ stoje drugi i tre&i stupnjevi$ si&uni vrak ukupnog tereta.
Golemi prvi stupanj podie raketu i nosi je prvih 1E) kilometara %rakom$ gdje je %rak najgu&i$ a sila tea
na5jaa. 6akon 1E) km treba %natno manje pogonske snage da se satelit dovede u svemir$ na sta%u od T)) do
E)) km i%nad Zemljine povrine. +ri svakom lansiranju rakete cijeli je taj golemi i vrlo skupi prvi stupanj
bivao uniten - i%gorio bi$ a njegovi bi ostaci pali u ocean.
+retpostavimo - ra%miljao je Bull - da bi drugi i tre&i stupanj$ %ajedno s cijelim teretom$ mogli tih prvih ;E)
km prevaliti ispaljeni i% divovskoga topa. .eoretski je to mogu&e - uvjeravao je on ljude s novcem/ tovie$ to
je jednostavnije i jeBtinije$ budu&i da se top uvijek i%nova rnoe upotrebljavati.
Bijae to njegov prvi sukob s politiarima i inovnicima. 6ije uspio$ prvenstveno %bog svoje naravi. 3n je
mr%io njih i oni njega.
1(D1. mu je upala sjekira u med. !cGillovo sveuilite %ainteresiralo se %a njega vide&i mogu&nost dobre
reklame. Aopnena vojska ,9: imala je vlastite ra%loge. 9meriko topnitvo pripada nje%inu djelokrugu$ no
morala se boriti s *atnim %rakoplovstvom %a nad%or nad raketama i projektilima koji lete i%nad visine od 1))
kilometara. 0druivi njihove Bondove$ Bull je uspio ustanoviti mali istraiva&ki institut na Barbadosu.
9merika ga je Aopnena vojska opskrbila opremom7 jedan otpisani mornariki top kalibra TTU mm =najve&i
kalibar na svijetu>$ jedna priuvna topovska cijev$ jedan mali radar %a pra&enje ispaljenih granata$ di%alica i
nekoliko kamiona. !cGillovo sveuilite je uredilo kovinarsku radionicu. ,ve je to nalikovalo uputanju u
proi%vodnju bolida Bormule jedan s opremom provincijske automehaniarske radionice$ 3n je ipak uspio$
+o&eo je ni5ati svoje %apanjuju&e pro
nalaske/ trideset i tri su mu godine/ stidljiv je$ plah$ neuredan$ in
ventivan te i dalje lleuk+beri ri)rikDriBbtt111,t$
,voja je istraivanja na Barbadosu objedinio pod na%ivom M+rojekt istraivanja velikih visinaM - +;K. ,tari je
mornariki top podignut kako valja te je Bull poeo raditi na projektilu. 6a%vao ga je !artlet$ po ptici s grba
!cGillova sveu&ilita.
Bullova je nakana bila lansirati korisni teret mjernih ure1aja u sta%u oko Zemlje jeBtinije i bre od ikoga
drugog. Bilo mu je sa
vreno jasno kako nema &ovjeka koji bi mogao i%drati pritisak
ispaljivanja i% topa$ no pravilno se domislio kako &e u budu&nosti ()W %nanstvenih istraivanja u svemiru
obavljati strojevi$ a ne ljudi. 9merika je pod Aennedyjevim vodstvom i gonjena sjajem ruskoga Gagarinova
leta i% 4ape 4anaverala lansirala spektakularni je$ no u konanici besmislene letove s mievima$ psima$
majmunima$ te napokon - ljudima.
9 dolje na Barbadosu Bull se borio sa svojim jednim jedinim topom i projektilima M!artletM. Godine 1(DT.
ispalio je !artlet na visinu od (T kilometra. Zatim je na svoju topovsku cijev dodao jo esnaest metara cijevi
=to je stajalo samo T1.))) X> te je tako ta nova$ ID-metarska cijev bila naj1ua na svijetu. 6jome je uspio
dosegnuti arobnu granicu visine od 1E) kilometara sa 1U) kilograma korisnoga tereta.
*jeavao je probleme kako su se pojavljivali. +ogon je bio jedan od glavnih. 0 malom topu naboj daje granati
jedan jedini snaan udarac =potisak>$ prela%e&i u mikrosekundi i% vrstoga u pBinovito stanje. +lin nastoji
otpustiti svoju stlaenost. 6ema nikamo nego i% cijevi$ pa na svom putu pritom pred sobom gura granatu. 6o
kad je cijev tako dugaka poput Bullove$ treba posebno$ sporogore&e gorivo kako se cijev ne bi rasprsnula od
tlaka. .rebao mu je barut koji &e ispaliti njegovu granatu ni% divovsku cijev u dugakom$ je1noliko ubr%anom
gibanju. ,toga je konstruirao to mu je trebalo.
Znao je kako nema ni mjernih uredaja kadrih i%drati 1).))) g =sila tea> to ih i%a%iva eksplo%ija ak i
sporogore&eg pogonskog punjenja. Zato je konstruirao sustav %a ublaavanje udaraca$ koji je to svodio na '))
g. .re&i je problem bio povratni tr%aj. +ove&anje cijevi$ naboja i korisnog tereta uinilo je i povratni tr%aj
strahovitim. ,toga je nainio sustav pera$ odbojnika i ventila kako bi smanjio tr%aj na prihvatljivu mjeru.
1(DD. Bullovi stari protivnici medu slubenicima kanadskoga !inistarstva obrane konano su mu stali na kraj$
nagovorivi ministra da mu obustavi Binanciranje. Bull je prosvjedovao$ tvrde&i kako se njegovim nainom
korisni teret mjernih uredaja moe prevesti u svemir %a samo djeli& cijene i% 4ape 4anaverala. Be% uspjeha.
Aako bi %atitila svoje interese$ amerika vojska je premjestila Bulla s Barbadosa u Yumu u 9ri%oni.
0 studenom te godine uspio je poslati teret na visinu od 1U) kilometara/ bijae to rekord$ neoboren dvadeset
pet godina nakon toga. 9li 1(DC. Aanada se posve po2kla i% projekta - i drava i
1U
!cGillovo sveuilite. 0skoro se povukla i amerika vojska. +;K je ukinut. Bull je postao puki tehniki
savjetnik. 6astanio se u <igh2ateru$ imanju na krajnjem sjeveru 8ermonta$ u%a samu granicu njegove rodne
Aanade.
+ria o +;K-u ima dva epiloga. 3ko 1((). svaki je kilogram prenesen u svemir ,pace shuttleom stajao 1).)))
X. ,ve do smrti Bull bijae uvjeren kako bi njemu to uspjelo %a cijenu od D)) dolara po kilogramu. 9 1(UU. je u
6acionalnom laboratoriju Fa2rencea Fivermorea u AaliBorniji poeo rad na novom projektu. :io projekta je i
divovski top$ no %asad s cijevi kalibra samo 11' mm$ dugom tek E) metara. 6akana je bila na koncu - po cijeni
mjerenoj stotinama milijuna dolara - nainiti mnogo$ mnogo ve&i top koji &e ispaljivati projektile s korisnim
teretom u svemir. +rojekt se %vao M+rojekt istraivanja vrlo velikih visinaM +;K8.
Gerry Bull deset je godina ivio u <igh2ateru na kanadskoj granici i tamo vodio svoje poslove. .ada napusti
neispunjeni san o topu koji &e ispaljivati teret u svemir i okrenu se svojem drugom strunom podruju -
isplativijem7 obinom topnitvu.
+oeo je s jednim velikim problemom. 6aime$ gotovo sve
vo5ske na svi5etu %asnivaju svoje topnitvo na univer%alnom 1 ,,milimetarskom poljskom topu-haubici. Znao
je kako je u topnikom boju pobjednik onaj &iji top ima ve&i domet. .akav moe mirno sjediti u po%adini i
odatle ra%arati neprijatelja$ a da sam ne
bude ugroen. ,toga je Bull naumio produiti domet i pove&ati tonost gadanja 1 , , -milimetarskvm
ha5lbicom. Arenuo je od streljiva. ; drugi su prije njega pokuavali$ no nitko nije uspio. Bullu je trebalo &etiri
godine dok je rijeio to pitanje.
6a pokusnim ispitivanjima 5ul5ova je granata doDacivala upola dalje od obi&ne$ pri emu su obje bile
ispaljene i% istog$ obi&nog 1 , , 5milimetarsko5 topa. <ici su bolje poga5ali metu i granata se pri istoj
koliini eksploZiva rasprskavala na TC)) komadi&a$ umjesto na 1IE)$ kao obi&na 69.3-va granata. 69.3
se nije %ainteresirao. <vala Bogu$ nije ni ,ovjetski ,ave%.
Bull se nije dao smetati$ nego je nastavio s poslom i proi%veo novu$ usavrenu granatu produljena dometa.
69.3 se ni tada nije %ainteresirao$ ostavi radije vjeran svojim tradicionalnim dobavliaima i eranatama
kratkoe dometa.
u&ili od Gerryja Bulla. :ola%ili su i% ra%nih %emalja7 i% ;%raela =tada su se uvrstila prijateljstva to su poela s
promatraima na Barbadosu>$ Hgipta$ 8enecuele$ ilea i ;rana. ,avjetovao je u ve%i s drugim pitanjima i u
Britaniji$ 6i%o%emskoj$ ;ta;iji$ Aanadi i ,9:. 9ko ve& +entagon nije$ ameriki su vojni %nanstvenici nastavili
s i%vjesnim strahopotovanjem prouavati to je to Bull naumio.
1(C'. Bullu su potiho dali ameriko dravljanstvo. ;du&e je godine poeo rad na samom topu od 1EE mm.
6akon dvije godine doao je do jo jednog velikog otkri&a7 naime$ da je savrena duina topovske cijevi ni
vie$ ni manje nego TE puta nje%in kalibar. 0savrio je svoju novu preobliku uobiajene 1EE-milimetarske
haubice i na%vao to .A-TE =.A je kratica od Mtopovski kalibarM>. 6ovi je top$ sa svojim granatama produena
dometa$ mogao nadbiti svako topniko oruje u itavom komunistikom arsenalu. 6o ako je oekivao ugovore$
bio je ra%oaran. +entagon je opet drao stranu topnikom lobiju$ koji je ovoga puta imao novu %amisao7
granate potpomognute raketnim pogonom. 4ijena7 osam puta ve&a. *e%ultati7 istovjetni.
Bullov je pad u nemilost poeo neduno. Bijae to kad su ga preko 4;9-e po%vali u #unu 9Briku kako bi
poboljao junoaBrike granate i topove. #unoaBrikanci su se tada u 9ngoli borili protiv Aubanaca$ koje je
podupirala !oskva.
Bullova je politika naivnost bila nevjerojatna. 3tiao je tamo$ naao se s #unoaBrikancima i utvrdio kako su
mu simpatini i da s njima dobro suraduje. injenica to je #una 9Brika u me1unarodnoj i%olaciji %bog svoje
politike aparthejda nije ga %abrinjavala. +omogao im je moderni%irati topnitvo uvedbom njegove sve traenije
haubice .A-TE$ duge cijevi i dugog dometa. #unoaBrikanci su poslije i%radili vlastitu inaicu i upravo tim
topom smrvili sovjetsko topnitvo$ potisnuvi *use i Aubance.
8rativi se u 9rneriku$ Bull je nastavio isporuivati svoje granate. 6a vlast je tada doao predsjednik #immy
4arter te je politika podobnost postala bitna. Bull je uhi&en i optuen %a protu%akonitu dostavu oruja reimu
pod embargom. 4;9 ga je ispustila i% ruku kao vru& kesten. 0vjerili su ga kako mu je najbolje ostati tih i
pri%nati krivicu. .o je Bormalnost - ka%ae mu. !oraju ga ipak blago ka%niti$ jer je to Bormalno kanjivo djelo.
1D. srpnja 1(U). save%ni ga je sud osudio na godinu dana %atvora =od ega mu je est mjeseci oproteno> i na
globu od
')
1)E.))) X. Zapravo je odsluio etiri mjeseca i sedamnaest dana u %atvoru 9llen2oodu u +ennsylvaniji. 6o %a
Bulla nije bila rije o tomu.
:otukla ga je sramota$ u% to i osje&aj da je i%dan. Aako su mu to mogli uinitiN +omagao je 9merici kad god
je mogao$ u'eo ameriko dravljanstvo$ 1(CD. se oda%vao na 4;9-in po%iv. :ok je amio u 9llen2oodu$
njegova je tvrtka ,*4 pala pod steaj i propala. Bijae uniten.
;%aavi i% %atvora$ napustio je %auvijek ,jevernu 9meriku. Hmigrirao je u Belgiju i po&eo i% poetka$
nastanivi se u garsonjeri u Bruacellesu. +rijatelji kau kako se i%mijenio poslije sudenja te vie nikad nije bio
onaj stari. 6ikad nije oprostio 4;9-i ni 9merici. 9 ipak se stalno borio %a obnovu procesa i oslobodenje od
krivice.
8rativi se kon%ultantskom poslu$ prihvatio je ponudu to ju je bio dobio prije sudenja7 Aina mu je$ naime$
ponudila rad na poboljavanju njihova topnitva. +oetkom i sredinom osamdesetih Bull je uglavnom radio %a
+eking. +repravljao je njihove topove po u%oru na svoj top .A-TE$ %a koji je sada licenciju %a itav svijet imala
austrijska tvrtka 83H,.-9lpine$ to ju je od njega kupila jednokratnom isplatom od dva milijuna dolara. Bull
je uvijek bio vrlo slab trgovac - inae bi bio milijarder.
:ok Bulla ne bijae na popritu$ stvari su se %bivale. #unoaBrikanci su u%eli Bullove konstrukcije i uvelike ih
unaprijedili. 3d njegova .A-TE nainili su haubicu .-E i samohodni top .-D. :o@net obaju oruja s
dalekometnim 5ranatama i%nosio je etrdeset
kilometara. #una 9Brika ih je prodavala diljem svijeta$ Zbog svog nepovoljnog ugovora s #unoaBrikancima$
Bull od toga nije 1obio ni novi&a.
!e1u kupcima je svakako bio i ;rak ,addama <useina. 0pravo je taj top ra%bio valove iranskih Banatika u
osmogodinjem iransko-i5akom ratu te ih konano pobijedio u juriima na Fao$
5o ,addam <usein dodao je i neto svoje$ poscbice u blci %a Fao7 sta5io je bojni otrov u gra5ate.
5ull jc Zatim @adlo %a panjolsku i #ugoslaviju. +retvarao je stare 1I)-milimetarske topove sovjetske
proi%vodnje$ to ih je posjedovala #69$ u 1EE-milimetarske topove s dalekometnim granatama. Bull to nije
doivio$ ali to su ba topovi kojima su ,rbi$ naslijedivi ih pri raspadu #ugoslavije$ pretvarali hrvatske i musli
-- R R R5RR RRR 5 RR.R 7 ....1.. .. 25n5$ i n2$nn i5n 5n nnlr 5 5VC r5nvnnn
pa %a ispaljivanje korisnog tereta u svemir. 6o Gerry Bull je i% toga projekta morao biti strogo iskljuen.
.e je %ime primio neobian teleBonski po%iv i% ira&koga veleposlanstva u Bonnu. Bi li dr. Bull pristao posjetiti
Bagdad kao iraki gostN
6ije %nao kako je sredinom osamdesetih ;rak doivio operaciju Mvrsto&aM$ uskladeno ameriko nastojanje na
%atvaranju svih 5 i%vora uvo%a oruja u ;ran. Zbilo se to nakon pokolja amerikih marinaca u Bejrutu u napadu
<e%bollahovih Banatika na njihovu vojarnu. 9 ;ran podupire <e%bollah.
!akar je operacija Mvrsto&aM uvelike pomogla ;raku u njegovu ratu protiv ;rana$ njihov je %akljuak glasio7
ako to mogu uiniti njima$ mogu i nama. 3tad je ;rak odluio kad god je to mogu&e ne uvo%iti vie oruje$
nego tehnologiju %a njegovu i%radu$ kako bi ga mogao sam proi%voditi. Bull je bio prije svega projektant$
konstruktor/ %ato ih je %animao.
Zadatak njegova vrbovanja pripao je 9meru ,adiju$ drugom ovjeku u !inistarstvu industrije i vojne opreme
=!63>. Aad je Bull u sije&nju 1(UU. stigao u Bagdad$ 9mer ,adi$ Bin ko%mopolit$ diplomat-%nanstvenik to
u% materinski arapski govori i engleski$ Brancuski i njemaki$ lijepo ga je i%igrao.
;rak$ ka%ao mu je$ eli Bullovu pomo& kako bi ostvario svoj san o lansiranju nevojnih satelita u $ svemir. Aako
bi to uinili$ trebaju konstruirati raketu koja &e ponijeti teret na put oko Zemlje. 6jihovi egipatski i bra%ilski
%nanstvenici predloili su da se prvi stupanj rakete napravi od pet pove%anih raketa ,cud$ kojih ih je ;rak kupio
()) komada od ,ovjetskoga ,ave%a. 6o postoje tehnike poteko&e$ puno njih. .reba im pristup vrlo snanom
raunalu. Bi li im Bull mogao pomo&iN
Bull je volio probleme. 3ni su bili njegov raison dJetre. 3n nije imao pristup najsnanijim raunalima$ no sam
je medu dvonocima bio najblii ekvivalent raunalu. 3sim toga$ eli li ;rak biti prva arapska %emlja koja &e
na sta%u oko Zemlje poslati svoje satelite$ postoji i drugi nain... jeBtiniji$ jednostavniji$ bri od raketa$ s kojima
po&inju od skice. ;spriajte mi sve o tome$ ree ;ra&anin. ; Bull mu ispria.
Za samo tri milijuna dolara$ ka%ao je on$ mogao bi nainiti divovski top pogodan %a taj posao. Bit &e to
petogodinji program. +otu&i &e do nogu 9merikance u Fivermoreu. Bit &e to arapski trijumB. :r. ,adi je
blistao od divljenja. +renijet &e %ami
''
sao svojoj vladi i snano se %a nju %au%eti. 0 me1uvremenu$ ne bi li dr. Bull malko pogledao ira&ko topnitvoN
:o konca svog jednotjednog posjeta Xull je pristao rijeiti sljede&e probleme7 kako pove%ati pet ,cudova
%ajedno tako da tvore raketu interkontinentalnog ili svemirskog dometa/ konstruirati dva nova topnika oruja
te napokon nainiti Bormalni prijed$ log projekta svog supertopa %a lansiranje satelita u sta%u.
Aao i prije s #unom 9Brikom$ i sad je sprijeio svoj um ra%miljati o naravi reima kojemu se spremao sluiti.
+rijatelji su ga upo%orili kako ,addam <usein slovi kao najkrvaviji ovjek na Bliskom istoku. 6o 1(UU. su
tisu&e uglednih tvrtki i deseci drava hrlili u poslove s rastronim ;rakom.
Za Bulla je mamac bio top$ njegov ljubljeni top$ njegov ivotni san - napokon je imao punu$ pravu potporu7
nekoga tko je spreman dovesti top do ostvarenja$ a njega do %nanstvenikoga panteona.
3ujka 1(UU. 9mer ,adi poslao je u Bru@elles jednog diplomata kako bi ra%govarao s Bullom. :a$ ree
konstruktor topova$ napredovao je u rjeavanju tehnikih problema prvoga stupnja irake rakete. *ado &e im
predati svoja rjeenja u% ugovor s njegovim privatnim podu%e&em$ i% pepela ustalom ,pace *esearch 4or
poration =,*4>$ +ogodba je sklopljetia. ;rak je tljega2 ponudu topa %a tri milijuna dolara smatrao alom$
+ovis5i su cijenu na deset m5ijuna$ no %atra?le od njega neka bude bri$
9 kad je Bull radio br%o$ onda je radio i2anredno br%o$ Za jedan mjesec sastavio je ekipu od najboljih
slobodnih stru&njaka na svijetu. 8o1a 5kipc %a konstrukciju sup5rtopa bio jc britanski
projektant 4hristopher 4o2ley. Bull je osobno na%vao raketni projekt u sjevernom ;raku$ %asnovan na ,aadu
1D$ projekt M+ticaM.
*a%voj supertopa dobio je ime projekt MBabilonM.
:o svibnja su iZra&unata to&na tehnika svojstva koja %ahtl5eva M5abilonM. .rcbao 5e to biti nevjerojatan
stroj$ +romjer cijevi/ jc5an m5tar/ c5jev duga 1ED metara 1 teka 1DD, tona - dvaput via od 6elsonova
obeliska u Fondonu$ a visine Kashingto
Bull je ve& objasnio Bagdadu kako &e prvo morati nainiti manji prototip$ M!inibabilonM$ kalibra IE) mm i
teak svega 11I tona. 6a njemu &e mo&i ispitati stoaste vrhove =MnosoveM> granata$ uporabljive i %a projekt
ra%voja rakete. ;ra&ani nisu imali nita protiv$ dapa e7 trebala im je i ta tehnologija.
+uno %naenje ne%asitnog irakog %animanja %a tehnologiju i%rade nosa granate ini se da je tada i%makla
Gerryju Bullu. !oda je potisnuo ra%umijevanje$ gonjen svojom beskrajnom udnjom da napokon ostvari svoj
ivotni san. 6osni stoci vrlo usavrena oblika i i%rade potrebni su kako bi se sprije&ilo i%garanje korisnog
tereta od trenja prigodom ponovnog ulaska rakete u Zemljinu atmosBeru. 6o sateliti ne sila%e vie sa svoje
krune sta%e u svemiru u o%raje$ nego ostaju gore.
Arajem svibnja 1(UU. 4hristopher 4o2ley je naruio prve dijelove cijevi od kojih &e biti sastavljena topovska
cijev !inibabilona kod Kaltera ,omersa u Birminghamu. :ijelovi %a veliki Babilon 1$ '$ I i T do&i &e poslije.
3stale &udne narudbe elinih proi%voda nainjene su diljem Hurope.
Bull napredovae %astrauju&om hitrinom. Za dva mjeseca je napravio pasao %a koji bi dravnom %avodu
trebalo dvije godine. :o konca 1(UU. i%radio je nacrte %a dva nova topa %a ;rak. Bijahu to samohodni topovi$ %a
ra%liku od vuenih$ kakve je i%radivao %a #unu 9Briku. 3ba oruja imala su snagu dovoljnu da smrve
topnitvo svih okolnih %emalja7 ;rana$ .urske$ #ordana i ,audijske 9rabije. ,ve su te %emlje kupovale svoje
oruje od 69.3-a i ,9:.
Bullu je takoder polo %a rukom rijeiti pitanje pove%ivanja pet scudova kako bi %ajedno tvorili prvi stupanj
rakete MFticaM$ odnosno - kako &e je ;ra&ani na%vati - 9l-9beid - M8jernikM. 3tkrio je kako su ;raani i
Bra%ilci koji su radili na ,aa1u 1D imali pogrene podatke koje su dobili u %ranom simulacijskom tunelu koji
nije dobro Bunkcionirao. 6akon tog otkri&a predao je svoje nove proraune Bra%ilcima te ostavio njima neka se
bave s time.
,vibnja ;(U(. ve&ina ljudi i% svjetske industrije on%ja i novinstva$ vladini promatrai i obavjetajci - svi su se
oni sjatili na velikoj i%lobi oruja u Bagdadu. Znatno je %animanje poka%ano %a dva modela velikih topova u
prirodnoj veliini. 0 prosincu su obavljena prva pokusna ga1anja i% 9l-9beida$ u% veliku tiskovnu halabuku i
o%biljne %apadne ralambe.
'T
Aamere ;rake televi%ije i%vrsno su pokrivale svaku pojedinost velikog dogadaja7 velika trostupanjska raketa s
bukom se podigla s lansirne rampe ,redita %a svemirska istraivanja M9l-9nbarM i nestala s vidika. .ri dana
poslije Kashington je pri%nao kako se raketa uistinu ini sposobnom ponijeti satelit u svemir.
.ri velike obavjetajne slube7 amerika 4;9$ britanski ,;, i i%raelski !osadd dole su do %akljuka kako su
dva topa MBabilonM tek %abavna igraka$ dok je raketa M+ticaM %biljska prijetnja. ,ve tri bijahu u krivu.
6aprotiv$ 9l-9beid %apravo nije radio.
Bull je %nao %ato$ pa je i ka%ao ;%raelcima to se %apravo dogodilo. 9l-9beid se podigao do 1'.))) metara i
i%gubio se s vidika. :rugi se stupanj tada trebao odvojiti od prvog$ ali nije. .re&i stupanj nije ni postojao.
+ostoje&i je bio samo lanjak$ model. 3n je to pou%dano %nao$ jer je dobio u %adatak uvjeriti Ainu da dobavi
tre&i stupnaj. Zato je u veljai iao u +eking.
Zaista je poao tamo i pitao$ ali Aine%i su ga glatko odbili. Za svog je boravka u Aini naduga&ko ra%govarao sa
svojim starim prijateljem Georgeom Kongom. 6eto je polo po %lu u irakim poslovima. .o neto strano je
%abrinulo Gerryja Bulla. 6jegova briga nisu bili ;%raelci. 6ekoliko je puta in%istirao kako ho&e MvanM i% ;raka$
i to br%o. 6eto se vano %bilo u njegovoj glavi pa je poelio oti&i i% ;raka. 3dluka je bila posve ispravna$ ali
%akanjela.
1 ,. veljae 1((). predsjednik ,addam <usein sa%vao je sastanak ueg vije&a svojih suradnika u svojoj palai
u ,arsengu$ visoko u kurdskim brdima.
3n je volio ,areng. 6avrh je brda i kro% pro%ore s trostruklm okriima moe promatrati okolni krajobra%$ gdje
kurdski seljaci provode otre %ime u jadnim kolibama i potleuicama$ !jesto
nije daleko od uasnutoga grada <alabije$ gdje je odredio da 1 5$ i 1U$ o?0jka 1(XX$ godine C)$))) gra5ana
bude kanjeno %bog na. 5adnc Euradnje s neprijatcljlma$ ;rancirrla$
Aad je njegovo topnitvo Zavrilo posao$ pet tisu&a kurdskih pseta bijae mrtvo$ a sedam tisu&a ih je ostalo
inva5dima$ 3sobno ga se prilino dojmio uinak vodikova cijanida to je prskao iZ
granata. 6jemaka podu%e&a koja su ga opskrbila tehnologijom proi%vodnje plina$ a takoder i nervnim bojnim
otrovima tabunom i sarinom$ primila su svoju pla&u. Zasluila su tu nagradu $svojim
,tajae pred pro%orom u svojoj oblaionici i promatrae jutro. Bijae na vlasti - neogranienoj i neospornoj
vlasti - esnaest godina. Za to je vrijeme bio prisiljen ka%niti mnoge ljude. 9li se puno i postiglo.
6ovi se ,anherib podie i% 6inive i novi 6abukodono%or i% Babilona. 6eki su lako uili - potinili su se. :rugi
su uili teko$ vrlo teko - i ti su preteno mrtvi. ;pak$ ima i drugih$ puno drugih$ koji jo trebaju nauiti svoju
lekciju. ; nauit &e$ svakako &e je nauiti i dobro %apamtiti.
,luao je kako klepe&e roj helikoptera to su dolijetali s juga$ dok mu je odjeva namjetao %eleni rubac to ga
je rado nosio u 8-i%re%u svoje vojnike blu%e$ kako bi sakrio podvoljak. , velikim %adovoljstvom oborua se
svojim osobnim orujem$ %latom optoenom berettom irake proi%vodnje. ,tavi je u navlaku$ objesi je na
opasa. #ednom je ve& uporabio to oruje na jednom ministru. 9 mogao bi i opet. 0vijek ga nosi.
,luga pokuca na vrata i i%vijesti +redsjednika kako ga svi koje je po%vao oekuju u dvorani %a sastanke. ,vi
ustae kad je on uao u dugaku dvoranu s velikim pro%orima kro% koje se vidio %asnijeeni krajolik. ,amo je
ovdje u ,arengu blijedio njegov strah od atentata. Znao je kako je pala&a okruena trostrukim obruem
+redsjednike garde 9mn-al-<as$ kojom %apovijeda njegov rodeni sin Ausaj. ,toga nitko ne moe kro&iti ni
bli%u tim velikim pro%orima. 6a krovu palae smjetene su protu%rakoplovne rakete 4rotale Brancuske
proi%vodnje. 6jegovi borci marno pretrauju nebo i%nad planina.
,jede u stolac nalik prijestolu na sredini stola to bijae postavljen kao preka slova .. ,a svake njegove strane
bijahu po dva najvjernija pomo&nika. ,addam <usein je %ahtijevao samo jednu vrlinu od &ovjeka da bi bio u
njegovoj milosti7 o1anost. +otpunu$ neogranienu$ ropsku odanost. ;skustvo ga je nau&ilo da unutar te vrline
postoje stupnjevi. 3bitelj je na vrhu popisa/ slijede rodaci i% bratstva/ onda pleme. ;ma arapska poslovica7 M#a i
brat protiv brati&a/ ja i brati& protiv svijeta.M 3n vjeruje u to. ,tvar radi.
+otekao je s drutvenog dna gradi&a .ikrita i istoimenog plemena. ;%vanredno mnogo njegovih rodaka i
pripadnika plemena .ikrita dre visoke poloaje u ;raku. 6jima se oprata svaka brutalnost$ svaki promaaj$
svaki osobni i%gred - sve to ako i dok su mu odani. 6ije li njegov drugi sin 0daj$ psihopat$ umlatio sluguN ;
nije li mu to oprotenoN
'D
6jemu %desna sjedi ;%at ;brahim$ njegov %amjenik$ a pokraj njega njegov %et <usein Aamil$ koji je na elu
!;83/ nabava oruja je njegov djelokrug. 6alijevo ,addamu sjedi .aha *amadan$ predsjednik vlade$ pokraj
njega ,adun <amadi$ potpredsjednik vlade i vjeran ijitski musliman. ,addam <usein osobno je sunit$ no
jedino podruje u kojemu je snoljiv jest vjersko. Budu&i da ne prakticira vjeru =osim kad je to potrebno i%
politikih ra%loga>$ njemu je osobno svejedno. !inistar vanjskih poslova .arik 9%i% je kr&anin. +a toN
ovjek ini to mu se kae.
8ojni su %apovjednici sjedili pri vrhu uspravnog dijela .7 %apovjednici *epublikanske garde$ +jeatva$
3klopnih postrojbi$ .opnitva i ;nenjerije. 6ia su mjesta %au%ela etiri strunjaka %bog &ijih je i%vje&a i
eksperti%a sastanak i sa%van.
:vojica su sjedila na desnoj strani stola7 dr. 9mer ,adi$ tehnolog i %amjenik ,addamova %eta/ pokraj njega
brigadir <asam *ahmani$ proelnik protuobavjetajnoga krila !uhabarata. 6asuprot njemu dr. ;smail 0baidi$
koji je na &elu ino%emnoga krila !uhabarata$ 3bavjetajne slube. ; na kraju brigadir ;mar <atib$ eB .ajne
policije 9mn-al-9mm - 9!9!$ koje su se svi bojali.
.ri su voditelja tajnih slubi imala jasno odijeljene djelokruge. :r. 0baidi vodi pijunau u ino%emstvu$
*ahmani protunapade na stranu pijunau u ;raku. <atib dri na u%di irako puanstvo. ,lama svaku mogu&u
unutarnju oporbu kombinacijom guste mree promatraa i dounika i uasne$ sleduju&e strave to je i%a%ivaju
prie o onome to se dogada protivnicima reima uhi&enim
i odvedenim u %atvor 9bu Graib %apadno od Bagdada ili u njegovo osobno sredite %a ispitivanje$ to ga u ali
%ovu M8jebaoni
caM$ a nala%i se i'a stoera 9!9!-a.
Funo su pJgovora iZnosili pled 5addama <useina na ra&un eBa njegove tajne policije$ no on bi se na sve njih
uvijek samo nasmijao i odmahnuo rukom. +rialo se kako jc on osobno na5 dj5nuo <atlbu njegov nadimak/ 9l
!uJa55D - !u&itelj$ <at5b je$
ra%umije se$ .ikrit i do kraja odan ,addamu$
;ma diktatora koji vole drati sastanke samo s vrlo malim brojem ljudi kad je rije& o osjetljivim pitanjima.
,addam <usein
bijae upravo suprotna miEljenja$ 0,treba li obanti kakav prljav posao$ neka svi budu umijeani. 6itko ne&e
mo&i ka%ati7 moje su ruke iste$ ja nisam %nao. 3vako svi oko njega primaju poruku7 padnem li ja$ padate i vi.
vR 5 RRR ..RR $...$...M$75C7 .$.M.$..$ ...$.o5r5 :..o.a5/o.-1.$7F F/..$.M$
%etu <useinu Aamilu$ koji po%va dr. ,adija neka podnese i%vje&e. .ehnokrat proita i%vjetaj ne podigavi
pogled. *a%borit ovjek ne podie pogled$ ne gleda ,addama u lice. +redsjednik tvrdi kako moe proitati
ovjeku duu i% oiju/ mnogi u to vjeruju. Gledati ga u lice moglo bi %naiti odvanost$ neposluh$ nedostatak
odanosti. 9 posumnja li +redsjednik na nekoga da mu vie nije odan$ taj obino umire gro%nom smr&u.
+oto je dr. ,adi dovrio$ ,addam malko promisli u tiini. M.aj Aanadanin - koliko taj %naNM
M6e sve$ ali dovoljno da obavi posao$ sajidi.M
,adi je uporabio arapski %aasni naslov nalik %apadnom MgospodineM$ ali ispunjen s vie potovanja. :ruga je
jednako prihvatljiva titula sajid rais - gospodine predsjednie.
MAoliko br%oNM
MBr%o$ ako ve& i nije$ sajidi.M M9 ra%govara li s ;%raelcimaNM
M,talno$ sajid rais$M odgovori dr. 0baidi. M8e& je godinama njihov prijatelj. Bio je u .el 9vivu i drao
predavanja o balistici njihovim stoernim topnikim asnicima. ;ma tamo puno prijatelja. 6eki su vjerojatno i
u !osaddu$ makar on to vjerojatno ne %na.M
M!oemo li dovriti projekt sami$ be% njegaNM upita ,addam <usein. 6jegov %et br%o utri s odgovororn.
MOudan je on ovjek. 8rlo mu je stalo do toga da stalno nosi svoje najvanije %nanstvene radove i proraune sa
sobom u velikoj platnenoj torbi. 6aloio sam naoj protuobavjetajnoj slubi neka pogledaju te papire i
kopiraju ih.M
M#e li to obavljenoNM upita ,addam$ prostrijelivi pogledom <asana *ahrnanija$ eBa protuobavjetajne slube.
M3dmah$ sajid rais. +rolog mjeseca$ %a vrijeme njegova posjeta naoj %emlji. +ije puno viskija. ,tavili smo mu
uspavljuju&e sredstvo u pi&e$ pa je spavao dugo i duboko. 0%eli smo mu torbu i Botokopirali svaki papiri& to
se u njoj %atekao. ,nimili smo i sve njegove strune ra%govore. +apiri i %apisi ra%govora proslijedeni su drugu
dr. ,adiju.M
+redsjednikov se pogled preusmjeri na %nanstvenike. M+a$ moete li %avriti projekt be% njegaNM
M:a$ sajid rais$ vjerujem da moemo. 6eki njegovi prora&uni nemaju smisla ni %a koga osim %a njega sama$
ali dao sam naim najboljim matematiarima neka ih mjesec dana prouavaju. 0spjeli su ih ra%umjeti$
;rienjeri mogu obaviti ostatak posla.M
'U
<usein Aamil prostrijeli svoga %amjenika upo%oravaju&im pogledom7 nadam se da si u pravu$ prijatelju.
MGdje je on sadaNM pitao je +redsjednik.
M3tiao je u Ainu$ sajidi$M odgovori voditelj 3bavjetajne slube 0baidi. M+okuava prona&i tre&i stupanj %a
raketu 9l-9beid. 6aalost$ ne&e imati uspjeha. ,redinom oujka oekuje se njegov povratak u Bru@elles.M
M8i tamo imate svoje ljude$ %ar neN :obre ljude.M
M:a$ sajidi. 8e& deset mjeseci ga slijedimo u Bru@ellesu. .ako %namo da je u svojem tamonjem uredu
ugo&ivao i%raelska i%aslanstva. ;mamo i klju ula%a u njegovu stambenu %gradu.M
M6eka se onda to obavi po njegovu povratku.M
,vakako$ sajid rais.M 0baidi promisli tren o etvorici ljudi to ih je imao u Bru@ellesu na poslu vrlo bliske
pratnje. #edan od njih ve& je jednom obavio takav posao. 9bdelrahman !ojedin. 6jemu &e povjeriti taj
%adatak.
Za trojicu obavjetajaca i dr. ,adija sastanak bijae %avren. :rugi su ostali. Aad su ovi i%ali$ ,addam <usein
se obrati svom
%etu7 M9 sad ono drugo$ Aada &u to imatiNM M:rim$ kon55m 5odln5$ 9l5u A555j.M
Budu&i &lan obitelji$ Aamil je smio upotrijebiti intimniju titulu Moca AusajevaM. .ako je ujedno podsje&ao
ostale na%o&ne tko je lan obitelji$ a tko nije. +redsjednik %agun1a.
M.rebat &e nam mjesto$ novo mjesto/ utvrda. ,taro mjesto ne&e biti dobro$ koliko god bilo tajno. 6ovo tajno
mjesto$ tako taj
no da nitko ne&e 5nati %a nj$ 6itko osim nekolicine$ ak ni svi od nas ovdje$ 6e&e ga graditi civili$ nego
vojska. !oe li to i%vestiNM General 9ii !usuli$ %apovjednik inenjerijskih vojnih postroj
ba$ uspravi le1a i %agleda se +redsjedniku u sredinu prsa.
M3bavit 55mo to s ponosom$ sajid rais$M
55 5 5o 5555 5o5l dobar 5o555k - 5a5boljl kojc a i5aE5M ps P P
M+o%najcm &oejeka$ sajldl$ +ukovnik je$ i55rstan u i%gr5dnjl i skrivanju objcka5a. *us ,tjepanov kaie kako je
bio najbolji uenik maskirovke to ga je ikad pouavao.M
M.>nve1i mi ea ondaL 6e ovamo$ ne5o %a dva dana u Bae
:obar %avretak ra%govora. 0ostalom$ sastanak je ionako bio %avren.
:r. Gerry Bull stigao je u Bru@elles 1C. oujka$ iscrpljen i potiten. Aolege su pretpostavljali kako je neuspjeh
u Aini i%a%vao njegovu potitenost. 6o nije bilo samo to.
3d prvog dana kad je stigao u Bagdad prije vie od dvije godine doputao je da ga uvjere - jer je elio u to
vjerovati - kako su raketni program i top MBabilonM namijenjeni lansiranju malih satelita s mjernim uredajirna
u sta%u oko Zemlje. 0 najmanju ruku je mogao pretpostaviti golem napredak u samopotovanju i ponosu %a
cijeli arapski svijet pode li ;raku %a rukom takvo to. 3sim toga$ bit &e to i unosno$ kad ;rak pone lansirati
telekomunikacijske i meteoroloke satelite %a druge drave.
Aako je on shvatio$ kanilo se MBabilonomM ispaliti projektil sa satelitom jugoistono preko ;raka i ,audijske
9rabije$ pa preko junog ;ndijskog oceana te napokon na krunu sta%u oko Zemlje. 6a tomu je on radio.
!orao se sloiti s kolegama kako nijedna %apadna %emlja ne&e to tako ra%umjeti. ,matrat &e to vojnim topom.
Zbog toga tajnost u naruivanju dijelova cijevi i mehani%ma %a punjenje i povratni tr%aj.
,amo je on$ Gerald 8incent Bull$ %nao istinu$ koja bijae vrlo jednostavna7 top se ne moe uporabiti kao oruje
%a ispaljivanje konvencionalnih rasprskavaju&ih granata - koliko god divovske bile te granate.
+rije svega$ top MBabilonM sa svojom 1ED-metarskom cijevi ne moe vrsto stajati be% uporita. .reba mu jedan
potporanj %a svaki drugi od njegovih 'D cijevnih odsjeaka$ ak i ako bi cijev$
kako je predvidio$ bila oslonjena o strmu planinsku kosu s nagibom od TE stupnjeva. Be% potpore$ cijev bi se
uvmula p3pllt kllZ hanih pageta i raspala se kad bi popucali spojevi medu odsjecima.
+rema tomu$ top ne moe ni mijenjati elevaciju$ tj. di%ati ili sputati cijev$ niti se okretati lijevo-desno. :akle$
ne moe gadati vie meta. Za promjenu smjera na bilo koju stranu7 gore-dolje ili lijevo-desno$ valjalo bi ga
rastaviti i opet sastaviti$ %a to treba mje,e4 dana. 5ak 1 Za lOenje cijevi i ponovno punjenje nakon
opaljivanja treba nekoliko dana. 3sim svega$ viekrattEo opaljivaZ
njB bi moglo istroiti tu vrlo skupu cijev
I)
6apokon$ MBabilonM se ne moe sakriti od protunapada. +ri svakom ispaljivanju granate i% cijevi &e li%nuti
plamen dug () metara$ to moe %apa%iti svaki %rakoplov$ a kamoli satelit. 9merikanci &e imati njegove
koordinate %a nekoliko sekundi. +odrhtavanje tla bit &e tako snano da &e ga %abiljeiti dobar sei%mograB ak
i tako daleko kao to je AaliBornija. Hto$ %ato je govorio svakomu tko ga je htio sluati da se taj top ne moe
uporabiti kao oruje.
6jegov je problem bio u tomu to je %a dvije godine u ;raku shvatio kako %nanost %a ,addam <usein ima jednu
i samo jednu primjenu. ,vrha joj je dobaviti oruje %a rat i %a njegovu vlast. ; nita drugo. Za kojeg vraga onda
Binanciraju MBabilonMN 3n samo jednom moe opaliti gnjevno prije nego ga osvetniki neprijateljski
bombarderi ra%nesu u komadi&e. 9 moe ispaliti samo satelit ili konvencionalnu granatu.
0 Aini je to shvatio$ u drutvu srodne 1ue Georgea Konga. Bijae to posljednja jednadba to ju je rijeio.
R '
8eliko terensko vo%ilo hitae glavnom cestom i% Aatara prema 9bu :abiju$ jednom od 0jedinjenih 9rapskih
Hmirata. Alimati%acija je o1ravala %rak u autu svjeim. Aa%etoBon je vrtio jednu od vo%au omiljenih country
[ 2estern ka%eta$ ispunjaju&i vo%ilo %vucima rodnoga kraja.
+roavi *uveis$ nadoe se na otvorenu. !ore im je ostalo nalijevo$ ali se tek tu i tamo na%iralo medu dinama.
6jima nadesno samo stotine kilometara blijeda pijeska do :oBara i ;ndijskog oceana.
+okraj svoga rnua sje1ae gospo1a !aybelle Kalker. ,va ushi&ena motrila je kako u&kastosmeda pustinja
blista na podnevnom suncu. 6je%in suprug *ay drao je pogled na cesti. *ade&i itav ivot kao naBta$ viUao je
pustinja i prije. M8idi jednu$ vidio si sve$M promrmljao bi on kad bi mu supruga ispustila neku od svojih estih
usklika oduevljenja pri pogledu na pri%ore tako nove nje%inirn oima.
!aybelle Kalker to nije kvarilo ar novine. ;ako je i% 3klahome ponijela podosta lijekova prije nego ju je
ostavila kako bi otvorila novu podrunicu MHckerdaM$ uivala je u svakom trenutku svojega dvotjednog
putovanja po %emljama 9rapsko-per%ijskog %aljeva.
Arenuli su sa sjevera$ i% Auvajta$ %atim su se vo%ili terencem$ to im ga je posudilo podu%e&e$ na jug$ kro%
AaBdi i 9;-<obar$ preli nasip s cestom %a Bahrein$ onda se vratili i proli Aatarom$ pa u 09H. 6a svakoj je
postaji njihova puta *ay obavljao MpregledM tamonje podrunice svoga podu%e&a - to bijae slubeni ra%log
putovanja - dok bi ona u%ela vodia i% tvrtke i obila%ila mjesne %namenitosti. 3sje&ala se vrlo smionom
prola%e&i svim tim uskim uliicima$ u% pratnju tek jednog bijelca. 6ije$ sirota$ %nala kako je u ve&oj pogibelji
u bilo kojem od pedeset velikih gradova ,9: nego medu %aljevskim 9rapima.
I'
+ri%ori na njenom prvom i vjerojatno posljednjem putu u ino%emstvo su je ushi&ivali. :ivila se palaama i
minaretima$ &udila slapovima &ista %;ata na %latnom suku$ a ni% tamnih lica i arenih halja to su se oko nje
vrtjeli u ,tarom gradu ispunjahu je strahopotovanjem.
FotograBirala je sve i svakoga$ kako bi kad se vrati ku&i mogla u :amskom klubu poka%ati gdje je bila i to je
vidjela. 3%biljno je ipak u%ela upo%orenja predstavnika podu%e&a u Aataru neka se uva BotograBirati
pustinjske 9rape be% njihova doputenja$ jer medu njima neki jo vjeruju kako BotograBiranje odu%ima onome
tko je na slici dio due.
3na je sretna ena - esto je podsje&ala samu sebe. ;ma %bog ega biti sretna. Gotovo odmah nakon srednje
kole udala se %a de&ka s kojim je MhodalaM dvije godine. 0 braku je s dobrim$ solidnim mukarcem
%aposlenim u mjesnoj naBtnoj tvrtki. 3n se polako ali sigurno uspinjao hijerarhijskom ljestvicom podu%e&a$
dok nije na kraju postao jedan od pomo&nih ravnatelja.
?ive u lijepoj obiteljskoj ku&i u predgraUu .ulse. +osjeduju takoder vikendicu %a ljetne pra%nike u <atterasu$
i%medu 9tlantika i +amlico ,ounda u ,jevernoj Aarolini. Bijae to dobar brak$ dug trideset godina$ nadaren
jednim$ ali vrijednim sinom. 9 sad i ovo - dvotjedni put na raun podu%e&a kro% sve te eg%oti&ne
pri%ore$ %vukove$ mPnse - iskustvo jednog drugog svijeta$ svijeta 9rapsko-per%ijskog %aljeva.
M:obra je cesta$M primijeti ona dok su skretali i uspinjali se$ a asBaltna se vrpca pred njima uvijala i svjetlucala.
.emperatura u vo%ilu je oko '1 stupanj$ a vani u pustinji je preko TE.
M; treba$M odgunda nje5 suprug. M!i smo je i%gradili.M M+odu%e&eNM
M6ee. 6aa vlada$ \bemti.M
*ay Kalk5r imao j5 oa5ku dodati M\be5tiM svaki put kad j5 prenosio inBorlnaclju. 6cko vrijem5 proyedoc u
utnji punoj ra5umij5vanja$ dok ju je pjevaica .ammy Kynette kumila i molila
neka ostane sa svojim ovjekom$ to je !aybelle uvijek dosad inila i kanila nastaviti sve do umirovljenikih
dana.
6e navrivi jo ni e%deset$ *ay Kalker &e uskoro u miroviriu$ ;mat Ge dobru mirovinu$ a kupio je i neto
%dravih dionica. +odu%e&e mu je i% %ahvalnosti ponudilo i ovaj dvotjedni put prvim ra%redom$ 5lativi sve
trokove/ njegov je M%adatakM inspekZ ciia ra%liitih aodrunica du obale. +remda ni on nikad prije nije
bio ovdje$ mora pri%nati kako je manje ushi&en od svoje supruge$ ali pravi se da jest kako bi njoj bilo drago.
3sobno$ on jedva eka kad &e svriti s tim 9bu :abijem i :ubajem i uvaliti se u kabinu prvog ra%reda
%rakoplova %a ,9:$ preko Fondona. .amo bar moe naruiti poteno pivo i popiti ga u miru$ a da se ne mora
sakrivati u prostorije podu%e&a. ;slam je nekima dobar$ mislio je. 6o nakon boravka u najboljim hotelima u
Auvajtu i ,audijskoj 9rabiji$ %a koje su mu rekli da su potpuno suhi$ pitao se u &udu kakva je to religija koja
brani ovjeku popiti hladno pivo kad je vru&e.
3dje&a mu bijae kakvu je drao prikladnom %a naBtaa u pustinji7 visoke kaubojske i%me$ traperice$ pojas$
karirana koulja i stetson =kaubojski klobuk>. !akar$ %apravo$ sve to i nije bilo nuno$ budu&i da je on
petrokemiar u kontroli kvalitete.
+ogleda na autokartu7 jo 1') kilornetara do skretanja %a 9bu :abi.
M!orat &u se isto&iti$ draga$M promumlja on.
M:obro$ ali budi opre%an$M upo%ori ga !aybelle. M8ani ima tipavaca.M
M:a$ ali ne skau metar uvis$M ree on i %agrohota na vlastitu alu. ;-;a - 1a korpion skoi visoko i ugri%e te %a
pimpek - ba dobra Bora %a deke 1oma.
M*ay$ ti si be%obra%an$M odgovori !aybelle$ smiju&i se i sama. Kalker pride terencem do ruba pra%ne ceste$
stane$ ugasi motor i otvori vrata. 8reli mla% %apljusne ga kao i% otvorene pe&nice.
;%ade i% auta i %alupi vrata %a sobom$ da ne u1e vru&ina. !aybelle je ostala na suvo%akom sjedalu dok se njen
mu odgegao do najblie dine i otvorio %upani %atvara na rasporku hlaa. Zirne %atim kro% vjetrobran i
promrmlja7 M3$ moj$ BoeL Gle ti toLM
+osegnu %a svojim penta@om$ otvori vrata i skli%nu na %emlju. M*ay$ misli li da &e ga smetati budem li ga
slikalaNM
*ay gledae na drugu stranu$ %anesen jednim od ve&ih %adovoljstava sredovjena mukarca.
M:ola%im odmah$ %lato. .koNM
Beduin stajae na suprotnoj strani ceste u odnosu na njenog mua$ pojavivi se$ ini se$ pjeice i%medu dviju
dina. 0 jednom ga trenu nije bilo$ onda se najednom pojavio. !aybelle Kalker stajae u% %austavni trak s
Botoaparatom u ruci$ neodluna. !u joj se okrenu i %akopa. Zagleda se u ovjeka preko puta.
IT
M6e %nam. 8aljda ne&e$M ree on. M9li nemoj mu prila%iti prebli%u. 8jerojatno ima buhe. #a &u upaliti motor.
.i ga br%o slikaj$ a pokua li neto %loesto$ ti samo uskoi u auto. Br%o.M
,jede opet na vo%ako sjedalo i upali motor. 0kljui se i klimati%ator$ to je bilo olakanje.
!aybelle Kalker koraknu nekoliko puta naprijed$ podigavi aparat.
M!ogu li vas slikatiNM upita. M9paratN ,likanjeN +tiica. AlikN Za moj obiteljski album.M
ovjek je samo stajao i %urio u nju. 6jegova neko& bijela galabeja$ %amrljana i pranjava$ spadne mu s
ramenima na pijesak pokraj njenih nogu. 4rveno-bijelo sitno kariranu keBiju u% glavu je drao dvostruki crni
gajtan. #edan od kutova rupca bijae %ataknut na suprotnu sljepoo&nicu$ tako da mu je tkanina pokrivala lice
od korijena nosa nanie. 3no malo puti to se vidjelo na elu i oko oiju spalilo je pustinjsko sunce. ;mala je
ve& puno slika %a album to ga je kod ku&e kanila nainiti. 6o ni na jednoj snimci nije imala pripadnika
pustinjskoga beduinskog plemena na po%adini saudijske pustinje.
+odie aparat. ovjek se ne pomaknu. Gledaju&i kro% trailo smjetala je lik u sredinu kadra i i%otravala
sliku$ pitaju&i se ho&e
h uspjeti stiGi do automobila na vrijeme nasme li 9rapin na njua Alik.
M<vala vam puno$M ree ona. 3n se i dalje nije micao. 8rati se do vo%ila$ vedro se smijee&i. M0vijek se
smijeiteLM - sjetila se savjeta to ga je neko& davno proitala u M*eaderJs :igestuM/ savjet se odnosio na
9merikance koji se na5u licem u lice s nekim tko ne ra%umije engleski.
M:uo$ br%o 5 auto5M vikr55 nje%55 mu?$
M0 redu je$ !isllm 5a je dobar$M ree ona$ otvaraju&i vrata. ;5%eta je %avrila dok je ona BotograBirala$ 0re1aj
s5 aut55 matski prekopa na radio$ *uka *aya Kalkera posegnu van %a
njom i uvue je u auto$ koji je u% kripu guma ve& k1Jetao.
9rapin je neko vrijeme gledao %a njima$ %atim slegnu ramenima i krenu i%a dine$ gdje je parkirao svoj
pijeskom prikriveni land rover. Za nekoliko sekundi se i on uputio cestom prema 9bu :abiju$
RRQ R . n.. $ a l 1 11 ]51R11.. R BBZ.LJR 1 \
snute %ube. 3n je ovjek vrste samokontrole i kadar je nositi se sa svakom medunarodnom kri%om u kojoj se
%atekne. M;demo u 9bu :abi i tarno &emo uhvatiti prvi let ku&i. ;%gleda da je jutros ;rak vojno napao Auvajt$
\bemti. ,vaki as bi mogli sti&i ovamo.M
Bilo je deset sati po %aljevskom vremenu$ jutro '. kolovo%a 1(().
:vanaest sati prije toga pukovnik 3sman Badri je ekao$ napet i u%buden$ pokraj gusjenica nepokretna tekoga
tenka .-C'$ bli%u male %rane luke ,aB2an. !akar to on tada nije mogaa %nati$ rat %a Auvajt &e tamo - u
,aB2anu - poeti i tamo i %avriti.
.ik do %rane luke$ koja je imala poletno-sletne sta%e$ ali ne i %grade$ vodila je glavna autocesta prema sjeveru
i jugu. 6a putu prema sjeveru$ kojim je putovao prije tri dana$ nala%i se raskrije gdje putnici mogu skrenuti na
istok prema Basri$ ili na sjevero%apad prema Bagdadu.
+rema jugu je cesta vodila ravno do i preko kuvajtske granice$ udaljene tek U kilometara. ,a svog je mjesta$
gledaju&i na jug$ mogao na%rijeti blijedi sjaj :ahre$ a jo dalje na istok$ preko %aljeva$ bljesak svjetala
samoga grada Auvajta.
Bijae u%buden$ jer je napokon dolo vrijeme %a njegovu %emlju. 8rijeme %a kanjavanje kuvajtskih gadova %a
ono to su u&inili ;raku - %a neobjavljeni gospodarski rat$ %a novane tete i %a njihovu ogavnu aroganciju.
6ije li upravo ;rak %a osam godina krvava rata %austavljao per%ijske horde da ne preplave sjeverni dio Zaljeva i
okonaju njihov raskoni na&in ivota. #e li to %ahvalnost sada$ kad je Auvajt ukrao vie naBte nego to mu
pripada i% %ajednikoga naBtnog polja *umailahN !ora li ;rak u prosjake %ato to su Auvaj&ani previe
proi%veli i sruili cijenu na svjetskom trituN .rebamo li se krotko pokoriti %ahtjevu 9l ,abahovih pasa da im
platimo triavih petnaest milijardi dolara kredita to su nam ih posudili tijekom rataN
6e$ *ais je u pravu$ kao i obino. +ovijesno gledano$ Auvajt je ionako devetnaesta iraka pokrajina. Bio je 1io
;raka oduvijek$ a bio bi i danas$ sve dok Britanci nisu 1(1I. ucrtali u pijesku tu prokletu crtu$ stvorivi %a
budu&nost najbogatiji emirat na svijetu. ,ada &e Auvajt biti vra&en kamo pripada. ,ada$ ove no&i. 3sman
Badri &e u tomu sudjelovati.
Budu&i da je inenjerac$ ne&e se boriti u prvim redovima$ no do&i &e dovoljno bli%u sa svojim pontonima$
jarualima$ buldoe
ID
rima$ i rovokopaima - prosje&i &e put ako ga Auvaj&ani pokuaju %aprijeiti. Zra&no i%vidanje$ dodue$ nije
poka%alo nita nalik tomu. 6ikakve %emljane radove$ nikakve pjeane nasipe$ protutenkovske rovove/ nerna
ni betonskih %amki. ;pak$ %a svaki sluaj$ inenjerci su spremni i &ekaju pod %apovjednitvom 3smana Badrija
kako bi otvorile put tenkovima i motostreljakim postrojbama *epublikanske garde.
6ekoliko metara od njega ator poljskoga stoera vrvio je od viih &asnika to se tiskahu oko stoernih
%emljovida$ obavljaju&i posljednje prilagodbe na svojim planovima napada dok su minute i sati nepovratno
otjecali u iekivanju kona&ne %apovjedi %a napad to &e je u Bagdadu i%dati *ais.
3n se ve& vidio sa svojim %apovjednikom$ generalom 9lijem !usulijem$ koji je %apovijedao itavim
;nenjerijskim %borom ;rake vojske$ komu duguje %ahvalnost do oboavanja to ga je preporuio %a Mposebnu
dunostM u veljai. 0spio je uvjeriti svoga nadre1enog kako su njegovi$ Badrijevi$ ljudi potpuno opremljeni i
bojno spremni.
:ok je stoje&ki ra%govarao s !usulijem$ pride jo jedan general$ pa su ga predstavili 9bdulahu Aadiriju$
%apovjedniku tenk)vsklh postrojba. 0 daljini vidje generala ,adija .umaha 9basa$
%apovjednika *epublikanske garde$ kako ula%i u ator$ Aao loja;an lan +artije i oboavatelj ,addama <useina
bijae %aprepaten
&uvi kako tenkovski general Aadiri mrmlja sebi u bradu o nekom Mpolitikom kretenuM. Aako to moe bitiN
6ije li .umah 9bas bli
%ak prijatelj ,addama <useina$ nagra5en %a vo5enje klju&ne bitke kod Faoa$ u kojoj smo konano pora%lli
;ranceN +ukovnik liadri bijae potisnuo i% svijesti glasine kako je bitku kod Faoa %apravo dobio sada i5Zli
general !aher *aid$
3kru5ivahu ga momad i asnici gardijskih divi%ija M.avakulneM i M!edineM$ no njihovi su likovi sada tonuli u
mrak. !islt mu odletjee u prolost$ u veljau$ kad ga je general !usuli odvojio od njegovih redovitih duinosti
na dovravanju kompleksa 9lr Aubaj te ga poslao neka se javi stoeru u Bagdad. ,hvatio je kako &e dobiti
novu dunost.
...-. . . . .$ . $. 5. . 1. .. BB 1 n . .R ;B. 1 . r . 1
nik ne bi slao po takva ovjeka. 6e$ prijestupnika bi jednostavno pokupila ekipa 9!9!-a brig. <atiba$ pa bi
ga oni nauili lekciju. 8ide&i mu i%ra% lica$ !usuli prasnu u smijeh. Zubi bljesnue ispod gustih crnih brkova
to ih je i on$ poput mnogih viih asnika$ nosio oponaaju&i ,addama <useina.
M6e %abrinjavaj seL ;ma %adatak %a tebe/ poseban %adatak.M
; bi tako. 6ije prolo ni 'T sata kad Badrija po%vae u aulu asnikoga hotela. ;spred ula%a ve& ga je ekala
duga crna limu%ina/ u njoj dvojica i% 9mn-al-<asa$ +redsjednike strae. 3dve%oe ga ravno u +redsjedniku
palau$ na najvaniji i naju%budljiviji sastanak u njegovu ivotu. .
+alaa je smjetena na uglu Aindijeve ulice i 0lice 1T. srpnja$ bli%u istoimenog mosta. 3boje je dobilo ime u
slavu prvog od dvaju pu&eva u srpnju 1(DU. godine$ koji su doveli stranku Baas na vlast$ %bacivi generale s
vlasti. Badrija odvedoe u ekaonicu$ gdje je ekao puna 1va sata. :vaput ga temeljito pretresoe prije nego se
mogao poka%ati u 6jegovoj na%o&nosti.
Oim su stali straari i%a njega$ stade i on$ po%dravi vojniki i %adri ga tri sekunde$ prije nego je smaknuo
beretu s glave i stavio je pod lijevi pa%uh. 3sta u stavu Mpo%orM.
M.i si$ %na&i$ genij maskirovkeNM
*ekoe mu neka ne gleda *aisa ravno u oi$ no nije mogao odoljeti. ,addam <usein bijae dobro raspoloen.
+ogled mladoga asnika pred njim poka%ao mu je ljubav i divljenje. :obro nema se ega bojati. Briljivim
tonom on objasni inenjercu to eli. Badrijeve grudi nadimahu se od ponosa i %ahvalnosti.
+et je mjeseci neprekidno radio kako bi dosegnuo nemogu& rok. :ovrio je posao ak nekoliko dana prije roka.
;mao je svu opremu to mu je *ais bio obe&ao. ,ve i svi su mu bili na raspolaganju. 0streba li mu jo betona
ili elika$ trebalo je samo na%vati Aamila na i%ravni broj i +redsjednikov %et bi mu odmah dostavio to treba i%
%aliha !inistarstva industrije. Aad bi mu ustrebala jo radne snage$ stigle bi stotine radnika. 0vijek su to bili
Aorejci ili 8ijetnamci pod ugovorom. +robijali su i kopali$ stanuju&i tijekom ljeta u bijednim nastambama u
dolini. 9 onda bi ih odveli. 3n nije %nao kamo.
;%u%ev nadniara$ nitko nije dola%io cestom. 0skim$ grubo i%vedenim asBaltnim trakom =a i on &e biti i%brisan
s lica %emlje>$ sti%ali su samo teretnjaci s &elikom i drugim teretom te mijealice betona. ,vi su ostali ljudi$
osim vo%aa kamiona$ sti%ali ruskim
IU
helikopterima !;F. .ek kad bi stigli skinuli bi im pove% s oiju$ a pri odlasku ga opet stavili. 8rijedilo je to i
%a najvie dunosnike$ ba kao i %a najne%natnije ;raane.
Badri je sam i%abrao to mjesto$ poto je danima i%viVao planinsko %emljite i% %raka$ nadlije&u&i ga
helikopterom. 6apokon je odabrao mjesto visoko u :abal <amrinu$ sjeverno od AiBrija i dublje u planini od
njega. Brije%i <amrinskoga gorja tamo postaju planine$ na putu prema ,ulejmaniji.
*adio je dvadeset sati dnevno$ spavao na gradilitu. 8ikao je$ prijetio$ dodvoravao se i pla&ao dobro svoje ljude
toliko da su radili nevjerojatnom br%inom i napokon uspjeli dovriti radove prije kraja srpnja. Zemljite je
%atim oi&eno od svih tragova radova. +okupljena je i posljednja opeka$ gruda betona$ komad betonskog
elje%a koji bi mogao %ablistati na suncu. 0klonjeni su svi ostaci i otpaci$ do posljednjeg.
.ri uvarska sela takoder su dovrena i nastanjena ko%ama i ovcama. 6a koncu svega i%brisan je i jedini put$
uniten i usitnjen ralinim vo%ilom to se kretalo unatrag. .ri doline i silovana planina bijahu opet jednaki kao
nekad. Gotovo jednaki.
#er je on$ 3sman Badri$ inenjerijski pukovnik$ nasljedovatelj 5raditeljskih vjetina to podigoe 6inivu i .ir$
uenik velikoga *u
sa ,tjepan3Ya$ majsto@i5 maskirovke$ umije&a prikrivanja$ koje 5ini da neto i%gleda kao nita ili kao neto
drugo$ i%gradio %a ,adda
ma <useina AaJalu - 0tvrdu. 6itko je nije mogao vidjeti i nitko nije %nao gdje je.
+rije nego je %atvorena$ Badri je promatrao kako drugi$ sastavljai topova i %nanstvenici$ grade taj udni top
ija cijev kao da se5e do samitl Zvije%da. Aad je sve bilo %avreno oni su otili$ ostavivi samo vojnu posadu.
3ni &e ostati tamo ivjeti. 6itko ne&e i%laZiti$ .ko bude morao dola%iti 5i odla5ti$ init &e to hehk3pterom$
6ij5dna l5tj5;ica ne&e sletjeti$ nega &e lebdjeti nad livadicom podalje od planina. !alo5rojni dola%nici i
odla%nici uvijek
&e imati pove% preko o&iju. +iloti i drugi &lanovi posade bit &e %atvoreni u jednom jedinom %rakoplovnom
uporitu$ u kojemu ne&e biti ni posjetitelja niti teleBona. +oto je posijana i posljednja sje
menka divljih trava$ +oslje5nji 5rm posa5cr5$ 0tvrdu ostavie njenoj samo&i.
!akar to Badr1 nije %nao$ radnici koji bijahu dopremljeni te
s tri tisu&e a%ijskih radnika. uvari pobjegoe. :etonacije su oborile itavu planinsku kosu$ koja je pod sobom
%auvijek pokopala autobuse i ljude. uvare onda postrijeljae drugi vojnici. #er i oni su vidjeli AaJalu.
Badrijevo snatrenje prekide provala vike i% %apovjednog atora. !edu gomilom vojnika to ekahu br%o se
pronese glas da je pala %apovijed7 MAre&iLM ;nenjerac otri do svog teretnjaka. :ok je uskakao na suvo%ako
sjedalo$ njegov je vo%a ve& palio motor. :rali su poloaj dok su tenkovske posade dviju gardijskih divi%ija
prve krenule u napad$ ispunivi %rak strahovitom bukom svojih tenkova .-C' ruske proi%vodnje$ to gmi%ahu
putem prema Auvajtu.
Bijae to - kako je poslije priao svom bratu 9bdelkarimu$ pilotu lovcu i pukovniku *atnog %rakoplovstva -
poput lova na purana. #adna nad%orna toka kuvajtske pogranine policije gurnuta je u stranu i smrvljena. 3ko
' sata poslije pono&i tenkovska je kolona prela granicu i nastavila se kretati prema jugu. 9ko su se Auvaj&ani
%avaravali da &e ova vojska - etvrta po veliini staja&a vojska na svijetu - napredovati samo do lanca !utla i
tamo mahati isukanim maevima dok Auvajt ne pristane na *aisove %ahtjeve - onda su se grdno prevarili. 9ko
je pak Zapad mislio kako &e oni samo osvojiti u1ene otoke 8arbu i Bubijan$ to &e ;raku dati dugo eljeni
pristup 9rapsko-per%ijskom %aljevu$ onda su se i oni varali. ;% Bagdada je stigla %apovijed7 u%mite sveL
+red %oru se kod kuvajtskoga naBtnoga gradi&a :ahre ra%vila tenkovska bitka. #edina je kuvajtska oklopna
brigada dojurila na sjever. .jedan dana prije naje%de drali su je podalje od grani ce kako ne bi i%a%ivali
;raane.
Bila je to neravnopravna borba. Auvaj&ani$ navodno samo trgovci i naBtni proBiteri$ borili su se dobro i srano.
0spjeli su kremu *epublikanske garde %adrati itav at$ omogu&ivi da se nekoliko njihovih lovaca skyha2k i
mirage i% junije poloene %rakoplovne ba%e 9hmadi podigne u %rak. ;pak$ kuvajtski ienkisti nisu imali anse.
Golemi sovjetski .-C' raskomadali su manje kuvajtske tenkove .-EE kineske proi%vodnje. Branitelji su i%gubili
dvadeset tenkova %a isto toliko minuta. +reivjelima nije preostalo drugo doli povlaenje.
3sman Badri gledaju&i s dva kilometra udaljenosti kako mastodonti riu i opaljuju u oblacima praine i dima
dok je ruiasta crta ticala nebo nad ;ranom$ nije mogao %nati kako &e jednoga
T)
dana ti isti .-C' divi%ija M!edinaM i M.avakulnaM biti ra%oreni pod vatrom britanskih i amerikih challengera i
abramsa.
0 cik %ore prve su se navalne postrojbe kotrljale u sjevero%apadna predgra1a grada Auvajta. ,nage su se
podijelile kako bi pokrile etiri autoceste kojima se s te strane prila%i gradu7 cestu prema 9bu :abiju du
rnorske obale$ put %a :ahru to prola%i i%medu predgra1a Granade i 9ndalusa$ %atim i petu i estu krunu
cestu dalje na jug. 6akon ra%dvajanja$ etiri tenkovske kolone nastavie ravno u sredite Auvajta.
+ukovnik Badri jedva da je bio potreban. 6ije bilo rovova da ih ispune njegovi pioniri$ ni prepreka koje su
&ekale sravnjivanje dinamitom$ niti betonskih protutenkovskih pri%mi to ih valja ukloniti buldoerom. ,amo
je jednom morao roniti kako bi spasio ivot.
:ok se Badri kotrljao kro% ,ulaibihat$ dosta bli%u kr&anskoga groblja =premda to nije %nao>$ jedan jedini
skyha2k i%ronio je i% sunca i naciljao tenk pred sobom etirima raketama %rak-%emlja. .enk se %austavi$
i%gubi gusjenicu i %apali se. +osada se u panici
pojavi na tureli. ,kyha2k se ve& vra&ao$ napadaju&i kamione to su slijedili/ plamenavi mu li%nu i% nosa.
5adri ugleda stupove praine od detonacija ispred sebe te se odmaknu od vrata$ dok je vo%a&$ vrite&i$ otro
skrenuo teretnjak u jarak pokraj puta$ gdje se prevrnuo.
6itko nije o%lije1en$ no Badri se ra%bjesnio. +seto drskoL 6astavit &e put drugim teretnjakom.
4lj5l3ga j5 dan5 traj5la sporadina puana pucnjava dok su dvije divi%ije sa svim svojim oklopnim$
topnikim i motostrelja&
kim postrojbama 5apradovale kro% gra5 ;5uvajt$ ,kupina kuvajts. kih &asnika Zabankadirala s5 u
!inistarstvu obr55e te su odatl5 pokuavali 5dvratiti osvajae malim oru5jem to su ga %atekli u %gradi.
#edan ira&ki asnik$ potaknut ra%borom$ doviknu im kako su mrtvi ako opali u njih i% tenkovskog topa. :ok se
nekoliko Auvaj&ana prepiralo s njime prije predaje$ ostali se i% vojnih odora
hitro presvukoe u burnuse i mugnue na stra5nji i%la%. #edan od
0 suton je pukovnik 3sman Badri stajao ledima okrenut moru na najsjevernijoj toki grada Auvajta$ na kraju
0lice 9rapskog %aljeva$ te promatrao Basadu re%idencije$ +ala&e :asrnan. 6ekoliko je irakih vojnika ve& bilo
prodrlo u palau. #edan se od njih sad pojavio nose&i vrlo skupocjen predmet otrgnut sa %ida. Aoraao je preko
trupala na stubitu i livadi dok nije smjestio plijen u kamion.
+oeli i sam neto u%eti - neki vrijedan i Bin poklon %a svog oca$ to &e krasiti ku&u staroga u Aad.isiji. 6o
neto ga %adri. Batina te proklete engleske kole to ju je pohactao u Bagdadu prije toliko godina - sve %bog
oeva prijateljstva s Hngle%om !artinom i divljenja svemu engleskom.
M+lja&ka je krada$ deki$ a krada je grijeh. .ako kau i Biblija i Auran. ,toga to ne initeLM
; dandanas se sje&a gospodina <artleya$ ravnatelja Zakladine pripremne kole$ kojom je upravljao Britanski
savjet$ kako predaje svojim uenicima$ Hngle%ima i ;raanima$ to su sjedili u klupama.
Aoliko li je samo puta otkako je pristupio stranci Baas tumaio ocu kako su Hngle%i uvijek bili i ostali
imperijalistiki porobljivai to su drali 9rape u lancima da bi bolje grabili njihovo blagoL
9 njegov bi se otac$ komu je sada sedamdeset godina =a tako je star otac$ jer su se 3sman i njegov brat rodili u
oevu drugom braku>$ samo nasmijeio i ka%ao7 M6eka i jesu stranci$ pa i nevjernici$ ali su ljuba%ni i imaju
mjerila$ sine. 9 kojih se mjerila pridrava tvoj ,addam <usein - moli li onNM
6ije se dalo utuviti u tu tvrdu staru glavu koliko je +artija bitna %a ;rak i kako je nje%in voVa doveo ;rak do
pobjede i slave. 6apokon presta voditi takve ra%govore s ocem$ kako ne bi tko od susjeda na&uo kako stari
govori loe o *aisu$ pa bi se svi nali u ne83ljl$ ,amo se u tomu nije slagao s ocem$ inae ga je puno volio.
; take$ %bog ravnateljeYa g)YTra prije dvadeset pet godiina$ osta povuen na svom mjestu i ne pridrui se
opoj pljalti +ala&e :asman$ iako je to dio tradicije njegovih predaka$ a Hngle%i su budale.
9ko nita drugo$ %a svojih godina u .asija =Zakladnoj> pripremnoj koli nauio je glatko govoriti engleski$ to
se poslije poka%alo vrlo korisnim. .im se je%ikom najbolje spora%umijevao s pukovnikom ,tjepanovim$ koji je
dugo bio najvii inenjerijski
T'
&asnik medu sovjetskim vojnim savjetnicima u ;raku$ sve dok se nakon kraja hladnoga rata nije vratio u
!oskvu.
3smanu Badriju je trideset pet godina i ta 1((). godina uistinu se poka%uje najboljom u cijelom njegovom
ivotu. Aako je poslije pri&ao svom starijem bratu7 M,tajao sam tako le1ima okrenut Zaljevu$ a +ala&a :asman
preda mnom. !islio sam7 \Hto$ tako mi +roroka$ obavismo toL 6apokon smo %au%eli Auvajt. 0 samo jedan
danLJ ; to je kraj.M
8arao se. Bio je to tek po&etak.
:ok je *ay Kalker - posluimo se njegovim vlastitim i%ra%om - Mvukao gu%icuM Zranom lukom 9bu :abija i
lupao akom po pultovima$ in%istiraju&i kako je njegovo ustavno pravo po amerikom 0stavu da odmah dobije
%rakoplovnu kartu %a povratak$ mnogi su njegovi %emljaci %avravali besanu no&.
,edam vremenskih %ona dalje$ u Kashingtonu$ 8ije&e %a nacionalnu sigumost takoder je probdjelo itavu
no&. 6ekad su se osobno sastajali u :vorani %a pra&enje stanja u podrumu Bijele ku&e. 6ove tehnologije
omogu&ile su konBerencije na daljinu putem video-ve%a$ dok su lanovi 8ije&a na ra%liitim mjestima.
+rethodne veeri$ dok je u Kashingtonu jo bio l. kolovo%a$
prva su i%vje&a stigla o nekoj pucnjavi na sjevernoj kuvajtskoj granici. 6ije to bilo neoekivano. 8e& danima
su pretrage podruja nad sjevernim dijelom 9rapsko-per%ijskog %aljeva velikim A<-11 satelitima poka%ivale
gomilanje irakih vojnih snaga$ to je Kashingtonu govorilo rrie nego to je Zna3 i ,am velep3,5anlk ,9:
u Auvajtu. +itanje je glasilo7 to je ,addam <usein nakanioN Aani li samo Zaprijetiti Auvajtu ili ga ZaposjestiN
?urni su %ahtjevi dan prije poslani u sjedite 4i9-e u Fangley5$ no 9gcncija n5jc ba bila od vehke pomo&i$
3krenula se naga1anjima na temelju sat5litskih snlmki to lh je pl5kupio 6acio5 nal51 u4Gd Za lZ8ldanj5$
Zalnj5nlrl pT5tl5l5m umakom od podata5 ka veO po%natih 3djelu Za Xliski istok !inistarstva vanjskih pV-
slova$
M.o mo5e svaka budala$M gundao je Brent ,co2croBt$ +red
sje5nikov savj5tnik %a nacionalnu sigumost i predsjednik 8ije&a
*jeenje %agonetke stiglo je prije deset naveer$ kad je predsjednik ,9: George Bush otiao na spavanje$ ne
dopustivi da ga vie u%nemiruju niiji teleBonski po%ivi$ pa ni ,co2croBtovi. +o %aljevskom je vremenu ve&
bilo svanulo/ iraki su tenkovi ve& proli :ahru i ula%ili u sjevero%apadna predgrada grada Auvajta.
.o je bila no& - sje&ali su se poslije sudionici. 6a video-ve%i ih je bilo osam7 predstavnici 86,$ !inistarstva
Binancija$ !inistarstva vanjskih poslova$ Zdruenoga glavnog stoera i !inistarstva obrane. ,lino se drutvo
sastalo na urno sa%vanu sastanku u prostoriji %a posebne sastanke u Aabinetu predsjednika britanske vlade/ to
je mjesto pet sati leta udaljeno od Kashingtona$ ali samo dva sata leta od Zaljeva.
3bje su vlade trenutano %amr%nule svu iraku imovinu na svojim podrujima$ a isto tako i kuvajtsku =u
dogovoru s kuvajtskim veleposlanicima u Kashingtonu$ odnosno Fondonu>$ tako da nikakva eventualna
budu&a marionetska vlada u Auvajtu$ to bi je postavio Bagdad$ ne bi rnogla doprijeti do kuvajtskog novca u
ino%ernstvu. 3ve su odluke %amr%nule milijarde petrodolara.
+redsjednika Busha probudili su u T i TE ujutro '. kolovo%a kako bi potpisao dokumente. 0 Fondonu je
gospoda !argaret .hatcher ve& odavno ustala i pravila op&u Brku$ a istovrsne je dokumente potpisala prije
odlaska u %ranu luku na let prema ,9:.
3digrao se jo jedan veliki korak7 na br%inu je sa%vano 8ije&e sigurnosti 0jedinjenih naroda u 6e2 Yorku$
kako bi osudilo naje%du i po%valo na neodgodivo povlaenje irakih postrojba. +ostignuto je to *e%olucijorn br.
D))$ donesenom u T i I) istoga tog jutra.
6egdje u %oru %avrila je telekonBerencija$ pa su sudionici dobili dva sata da odu doma$ operu se$ presvuku$
obriju i vrate u Bijelu ku&u kako bi se tono u U nali na sastanku 86, u punom sastavu$ kojemu &e
predsjedati osobno predsjednik Bush.
!e1u novopridolima na sastanak bili su *ichard 4heney$ ministar obrane$ 6icholas Brady$ ministar Bmancija$
te dravni tuitelj *ichard .hornburgh. Bob Aimmit i dalje je predstavljao resor vanjskih poslova$ jer su i
dravni tajnik #ames Baker i njegov %amjenik Fa2rence Hagleburger bili i%van grada.
6aelnik Zdruenoga glavnog stoera 4olin +o2ell vratio se s Floride i doveo sa sobom generala na elu
Glavnog %apovjednitva$ krupna ovjeka o kojemu &e se poslije jo puno uti. 6orman ,ch2art%kopB bijae u%
bok generalu +o2ellu dok su ula%ili.
TT
George Bush napusti sastanak u ( i 1E$ u vrijeme kad su se *ay i !aybelle Kalker$ puni sre&e$ napokon nali
u %raku$ lete&i i%nad ,audijske 9rabije natrag ku&i$ na sigurno. +redsjednik je s june livade Bijele ku&e
u%letio helikopterom prema Zrakoplovnoj ba%i 9ndre2s$ gdje je presjeo u Zrakoplov br. 1 i odletio u 9spen u
Aoloradu. .amo je$ prema prije utvrdenu rasporedu$ trebao odrati govor o amerikim obrambenim potrebama.
.ema se poka%ala neobino prikladno odabranom$ no posla je toga dana bilo puno vie nego se prije
predvi1alo.
0sred leta dugo je teleBonski ra%govarao s 6jegovim 8elianstvom <useinom ;F$ kraljem #ordana$ manjeg i
slabijeg irakog susjeda. Aralj je predloio etverostrani sastanak na vrhu7 on$ egipatski predsjednik !ubarak$
,addam <usein$ a sastankom neka predsjeda 6jegovo 8elianstvo Fahd$ kralj ,audijske 9rabije. Aralj je bio
uvjeren kako &e takva konBerencija uvjeriti ira&koga diktatora da se mirno povue i% Auvajta. 6o treba mu tri$
najvie etiri dana i da nitko od budu&ih sudionika javno ne osudi ;rak.
+redsjednik Bush mu odgovori7 M+ristajem. 6eka bude po vaem.M 6esretni George nije se jo sastao s damom
i% Fondona$ koja ga je &ekala u 9spenu. ,usreli su se te veeri.
elina lady uskoro je dobila dojam kako nje%in prijatelj samo to nije opet poeo vrludati. Za manje od dva
sata toliko ga je stisla u%a %id da je +redsjednik jedva disao$
M!i ga ne moemo$ ne smijemo pustiti da tek tako ode s plijenom$ GeorgeLM
,uoen s bljeskom tih &elinoplavih oiju i tonovima od otra gorsk3g klistala to su prosijecali um
klimati%acije$ George Bush pri%na kako to nije bila ni ameri&ka namjera. 6jegovi su bliski suradnici poslije
drali kako se manje bojao ,addama <useina
- sa svim njegovit5 topnitvom 1 tenkovtma - neg) te 3c5jeite dame.
.re&eg kolovo%a ,9: su potajno ra%govaralc s Hgiptom. +redsjednika !ubaraka su podsjetili koliko njegova
vojska ovisi o
amerikom oruju i opremi$ koliko Hgipat duguje ,vjetskoj banci i !edunarodnom monetarnom Bondu te
koliko je ameri&ke po
mo&i tako pristiglo u tu %emlju. Oetvrtog je kolovo%a egipatska vlada i%dala priop&enje kojim jasno osuduje
inva%iju ,addama <useina na Auvajt.
6a ra%oaranje$ ali ne i i%nenadenje jordanskoga kralja$ ira
ki je tiranin smjesta odbio otputovati na konBerenciju u :edi$
gdje je trebao sjediti pokraj <osnija !ubaraka pod predsjedanjem kralja Fahda.
Za kralja Fahda bijae to brutalan udarac u kulturi koja se ponosi svojom ra%radenorn ;juba%no&u. Aralj
Fahd$ koji je pod ;juba%nim licem krio vrst politi&ki um$ nije bio %adovoljan.
Bio je to jedan od dvaju u%roka propasti konBerencije u :edi. :rugi bijae injenica da su saudijskom vladaru
poka%ali amerike satelitske snimke na kojima se vidjelo kako iraka vojska uop&e ne %austavlja svoje
napredovanje$ nego napreduje u punom bojnorn rasporedu na jug$ prema saudijskoj granici.
Zar &e se %bilja usuditi prije&i granicu i napasti ,audijsku 9rabijuN *aunica se slagala. ,audijska 9rabija
posjeduje najve&e %alihe naBte na svijetu. :rugi je po redu Auvajt$ koji ima %alihe %a stotinu godina
proi%vodnje pri sadanjoj ra%ini crpljenja. .re&i je ;rak. Zau%e&em Auvajta ,addarn <usein je poremetio
ravnoteu. 3sim toga$ ()W saudijskih naBtnih i%vora i %aliha nala%i se na krajnjem sjeveroistoku kraljevstva$
oko :arana$ 9;-<obara$ :amama i :ubaila te u %aledu tih morskih luka. Bogati je trokut to&no na putu
napredovanja divi%ija *epublikanske garde$ a snimke poka%uju kako jo nekoliko divi%ija nadire u Auvajt.
,re&om$ 6jegovo 8elianstvo nikad nije otkrilo kako su snimke bile malko dora1ene. :ivi%ije bli%u kuvajtsko-
saudijske granice su se ukapale$ no buldoeri su retuiranjem i%brisani sa snimki.
estog kolovo%a je Araljevina ,audijska 9rabija slubeno %atraila od ,9: da ameri&ke postrojbe dodu na
nje%ino tlo kako bi pomogle u nje%inoj obrani.
#o istog dana prve su eskadrile lovaca-bombardera poletjele na Bliski istok. +oela je operacija M+ustinjski
titM.
Brigadir <asan *ahmani iskoi i% svojeg stoernog vo%ila i ustri stubitem <otela M<iltonM$ to bijae hitro
pretvoren u stoer irakih sigurnosnih snaga u %aposjednutom Auvajtu. :ok je otvarao sjajna staklena vrata u
holu hotela ujutro tog T. kolovo%a$ %abavljala ga je &injenica to je M<iltonM tik do 8eleposlanstva ,9:. 3bje
%grade bijahu na obali$ sa sjajnim pogledom na blistavo modru vodu 9rapsko-per%ijskog %aljeva.
.aj pogled je sve to &e osoblje 8eleposlanstva ubudu&e imati - na njegov je prijedlog *epublikanska garda
smjesta opkolila %gradu i tako &e i ostati. 6e rnoe sprije&iti strane diplomate da emitiraju poruke sa svog
suverenog podruja svojim vladama$ a i
TD
%na kako nema najsnanija ra&unala$ potrebna %a ra%bijanje usavrenih iBri kakvima se slue 9merikanci i
Britanci.
6o kao eB +rotuobavjetajnoga krila !uhabarata kadar je osigurati da ne budu imali to slati$ jer &e njihove
inBormacije biti ograniene na ono to vide s pro%ora.
*a%umije se$ ostala im je rnogu&nost dobivanja podataka teleBonom od %emljaka to su ostali u gradu. #o
jedna stvar s prvenstvom7 presje&i ili prislukivati sve vanjske teleBonske linije. Bolje prislukivati$ no ve&ina
njegovih najboljih ljudi ve& je %au%eta u Bagdadu.
6estane u apartmanu to su ga protuobavjetajci re%ervirali %a sebe. 0avi$ skine vojniku blu%u$ baci je
o%nojenu poboniku$ koji bijae donio njegova dva kovega dokumenata i ode&e do pro%ora. ,tane promatrati
ba%en u luici <otela M<iltonM. Bilo bi lijepo poslije malo proplivati - pomisli on. Zatim primijeti dvojicu
vojnika kako pune svoje uture i% ba%ena$ dok druga dvojica piaju u nj. 0%dahnu.
,a svojih trideset sedam godina *ahmani je bio u dobroj Bormi$ %godan$ glatko i%brijan - on nije morao
i%igravati ljubav %a ,addama <useina nose&i brkove poput njega. 3n je ovjek na svom mjestu samo %ato to
je dobar u svom poslu - dobro to %na/ ne %ato to je politiki dobar. .ehnokrat u svijetu politiki i%dignutih
kretena.
Zato slui tom reimuN - pitahu ga opetovano njegovi strani prijatelji. 3bino bi ga to pitali poto bi se ve&
malo
podnapili u njegovu drutvu %a barom ;-5otela M*aidM ili na kakvoj privatnoj %abavl. :oputali su mu
druenje sa strancima jer je tT dio njegova posla. 6o svaki bi put ostao trije%an. 6ije njemu vjera %abranjivala
estoko pi&e. 6aru&io bi din-tonik$ no prije toga bi dobro napomenuo barmenu neka mu natoi samo tonik.
5n bi se samo nasmijeio na t) pitanje$ slegnuo ramenima i odgovorio/ Ml5aanin sam i ponosim se time. to
ho&ete - koju bih dri5vu trebao sluitiNM
3sobno je savreno dobro %nao %ato slui reimu iju je ve&in0 dunosrllka privatrto pre%irao. 9ko je uop&e
imao osje&aja =a esta je tvr5o kako ih nema>$ onda je rije bila o njegovoj iskren3j ljubavi Za svoj narod 5
%emlju. Za obine ljude$ to ih je stranka Baas ve& odavno prestala %astupati.
6o gla5ml je raZlog bio to je htio napre5ovati u ?ivotu. Za R .. . .$ . . $ $R..R@R RR$R RRRR$R \RRRR F. RR
oduprijeti reimu i ostaviti svoj posao$ pobje&i u ino%emstvo i tamo %aradivati %a preivljavanje prevode&i s
arapskog na engleski i obratno$ bjee&i od ,addamovih ubojica. ;li pak ostati u ;raku.
0 tom je sluaju opet imao tri mogu&nosti. 9ko bi se odupro reimu$ %avrio bi u jednoj od mnogih &elija %a
muenje one ivotinje 3mara <atiba$ stvora to rnu je osobno oduran =a %na kako je osje&aj u%vra&en na isti
nain>. :ruga je mogu&nost pokuati opstati kao privatnik u gospodarstvu to ga uvijek u%astopce %abijaju u
%emlju. ;;i tre&e7 smijeiti se idiotima i napredovati kro% njihove redove svojim umorn i darom.
6e vidi nita loe u ovom posljednjem pristupu stvarima. +oput *einharda Gehlena$ koji je prvo sluio <itlera$
%atim 9merikance i na kraju Zapadne 6ijemce. +oput !arcusa KolBa$ koji je sluio isto&nonjemake
komuniste a da im nije vjerovao nijednu rije. *ahmani bijae ahist$ a ;rak njegova osobna ahovnica. 3n voli
tu igru7 kako pijuni i protupijuni pletu svoje mree. 3stali proBesionalci diljem svijeta dobro ga ra%umiju.
<asan *ahmani vrati se pro%oru$ sjede %a radni stol i poe biljeiti. ;mat &e itavo udo posla ako misli Auvajt
ikad uiniti bar donekle sigurnom devetnaestom irakom pokrajinom.
+rvi je njegov problem bio u tomu to nije %nao koliko dugo ,addam <usein misli ostati u Auvajtu. ,umnjao je
da to taj &ovjek i sam %na. 6ema smisla pokretati gclemu protuobavjetajnu operaciju$ %atvarati svaku
mogu&u rupu i pukotinu$ ako se ;rak kani povu&i.
3sobno se nadao da bi se ,addam <usein mogao provu&i. 6o samo bude li se pametno borio$ birao prave
udarce i govorio to treba. +rvo mora oti&i na taj sastanak sutra u :edi$ gdje &e do i%nemoglosti laskati kralju
Fahdu/ tvrditi kako ;rak ne eli nita vie doli pravedan spora%um o crpljenju naBte$ pristup Zaljevu i povoljan
%ajam$ a onda &e se vratiti ku&i u Bagdad. .ako treba7 %adrati cijelu stvar u arapskim rukama i pod svaku
cijenu sprijeiti mijeanje 9merikanaca i Britanaca. .ako se ,addam moe mirno osloniti na arapsku sklonost
da priaju i priaju dok se pakao ne smr%ne.
+o%ornost Zapada traje svega nekoliko tjedana. .ako &e se oni %amoriti i ostaviti predmet etvorici 9rapa7
dvojici kraljeva i dvojici predsjednika. ,ve dok naBta mirno bude tekla i proi%vodila dim to ih gui$
9nglosaksonci &e biti %adovoljni. 3sim u sluaju velikih brutalnosti u Auvajtu$ javna &e se glasila uskoro
prestati
TU
baviti tom temom$ a 91 ,abahov &e reim %aboravljen tavoriti u i%bjeglitvu negdje u ,audijskoj 9rabiji.
Auvaj&ani &e se naviknuti na ivot pod novom vla&u$ a konBerencija o bivem Auvajtu vakat &e rijei
&itavo desetlje&e - sve dok to vie ne bude vano.
,ve se to moe uiniti$ no sve to treba i%vesti mudro. .reba se ugledati na <itlera7 M.raim samo miran
pristanak na moje pravedne %ahtjeve. .o je svakako moj posljednji teritorijalni %ahtjev.M Aralj Fahd bi pao na
to - ionako nitko nema neke ;jubavi prema Auvaj&anima$ a da ne govorimo o lotosoderu 91 ,abahu. Aralj
Fahd i kralj <usein &e ih ostaviti na cjedilu$ kako je 4hamberlain 1(IU. ostavio ehe.
+roblem je u tome to ,addam ima puno uli&ne pameti inae ne bi bio iv i na vlasti/ no u strategiji i
diplomaciji on je nespretan. <asanu *ahmaniju se odnekud inilo kako &e *ais postupiti pogreno7 ne&e se
niti povu&i niti nastaviti s napredovanjem i %au%eti saudijska naBtna polja te tako staviti Zapad pred gotov &in$
tako da im ne&e preostati drugo nego unititi naBtu i svoju vlastitu dobrobit %a itav narataj.
Zapad$ to je 9merika$ a u% njih Britanci/ svi su oni bili 9nglosaksonci. Zna on 9nglosaksonce. +et godina u
.asija priprem
noj koli gospodina <artleya nau&ilo ga je savreno govoriti engleski$ ra%umjeti Britance i &uvati se
ne%godnog anglosaksonskog obiaja jakog udaranja u bradu be% prethodnog upo%orenja.
<asan *ahmani/ bistar$ ugladen$ naobraen$ proBinjen ko%mo
polit$ gospodin i% visokog drutva koji slui reim uline klatei$ prionu na svoj %adatak. ; to kakav %adatakL 0
kolovo%u je u Auvajtu ivjelo milijun i osamsto tisu&a ljudi. 3d toga je bila samo jedna tre&ina Auvaj&ana7
D)).))). 6jima se moe pridodati isto
toliko +alestinaca. 6eki &e me5u njima ostati vjemi Auvajtu$ a drugi &e se prikloniti ;raku$ kao to je 1 njihov
+F3 uinio$ Zatim$ tu je i I))$))) H5ip&ana koji$ nema sumnje$ rade %a Aario - a to je danas isto kao da rade
%a Kashmgton ;li Fondon. .u je i 'E).))) +akistanaca$ ;ndijaca$ Bang5adeaPta i Filipinaca - uglav. nom
Bi%i&kih raanika ili slugu. Biju&i ;raanin$ smatrao je kako se Auvaj&ani ne mogu ni po&eati$ a da ne po%ovu
stranog slugu.
R R R . . 55 999 i . .. . . Z
sjekao teleBonske linije. 9 danas svaka budala sa satelitskom antenom moe otipkati nekoliko brojeva na
mobitelu ili se posluiti raunalnim modemom i lijepo ra%govarati s AaliBornijom. .eko je upasti u ve%u$
teko je otkriti i%vor. 3sim najboljom opremom$ koje on nema.
Znao je da ne&e mo&i nad%irati odljev podataka i rijeku i%bjeglica to bjee preko granice. #o &e se manje
mo&i nositi s preletima amerikih satelita. +omisli kako su ih sada preprogrami rali kako bi svakih nekoliko
minuta i%nova nadlijetali ;rak i Auvajt. =Bio je u pravu.>
6ema smisla pokuavati nemogu&e$ iako &e se morati pretvarati da je ne samo pokuao$ nego i uspio. Glavni
&e mu cilj morati biti sprijeiti aktivne sabotae$ ubijanje ;raana i ra%aranje irake opreme - stvaranje pravog
pokreta otpora. 9 pogotovu &e morati sprijeiti da ikakva pomo& i%vana dopre do pokreta otpora - radilo se o
ljudima$ %nanju ili opremi.
0 ovomu &e se suoiti sa svojim suparnicima i% 9!9!-a$ tajne policije$ koji su se smjestili dva kata nie.
<atib je$ to je sa%nao tog jutra$ postavio onoga gada ,abaavija$ brutalna kao to je i on sam$ %a voditelja
9!9!-a u Auvajtu. 9ko Auvaj&ani koji se odupiru dopadnu njima aka$ nau&it &e vritati jednako glasno
kao doma&i disidenti. ,toga &e on sam$ *ahmani$ po%abaviti strancima. .o je njegov posao.
:r. .erry !artin tog je jutra %avrio predavanje na Fakultetu %a orijentalistiku i aBrike studije =,39,>
Fondonskog sveuilita$ smjetenom u Go2erovoj ulici. Bijae gotovo podne. 6akon predavanja povukao se u
proBesorsku %bornicu. ;spred vrata je naletio na !abel$ tajnicu to ju je dijelio s jo dvojicom proBesora
arabistike.
M3$ dr. !artin$ imate poruku.M
3na malko prokopa po svojoj aktovci$ podupiru&i je jednim koljenom u suknji od tvida/ napokon i%vue list
papira.
MZvao vas je ovaj gospodin. Aa%ao je kako je dosta hitno$ pa da ga to prije na%ovete.M
0 %bornici baci na stol biljeke %a predavanje o kaliBskoj dinastiji 9basida i poslui se teleBonom na novi&e na
%idu. 6a drugi je %von odgovorio visok enski glas$ samo ponovivi broj. 6ije rekla ime podu%e&a$ nego samo
broj.
M#e li tarno gospodin ,tephen FaingNM upita !artin.
E)
M!ogu li %nati tko %oveNM
M<m$ dr. !artin. .erry !artin. 3n je mene %vao.M M9h$ da$ dr. !artin. +ri&ekajte$ moFim.M
!artin se namrti. 3na %na %a po%iv$ %na njegovo ime. :a i cijeli ivot pokuava$ nikad se ne bi sjetio tko je to
,tephen Faing. ovjek se javi na teleBon.
M,teve Faing ovdje. ujte$ uasno je ;ijepo od vas to ste se tako br%o javili. Znam da navaljujem$ ali upo%nali
smo se jednom u ;nstitutu %a strateke studije. 3dmah nakon vaeg i%vanrednog i%laganja o ira&kom na&inu
dobave oruja. Ba sam se pitao imate li dogovor danas %a objed.M
Faing - tko god to bio - upotrijebio je nain i%raavanja istodobno u%dran i uvjeravaju&i. .akvog je teko
odbiti.
M:anasN ,adNM
M3sim ako imate dogovor. to ste planiraliNM M,endvi&e u kantini$M iskreno &e !artin.
M6e bih li vam mogao ponuditi pristojnu sole meuniere kod \,cottaJN Znate gdje je to$ naravno7 u !ountovoj
ulici.M
!artin je %nao7 bijae to jedan od najboljih i najskupljih ribljih restorana u Fondonu. :vadeset minuta
taksijem od Baksa. ,ad je pola jedan. 9 on strano voli ribu. \,cottJ je malko preskup Za njegovu proBesorsku
pla&u. Zar taj Faing sve to odnekud %naN
M*adite h yi %a ;nstitut 5a strateke stl5dijeNM upita on.
M3bjasnit &u vam %a objedom$ proBesore. *ecimo u jedan. 8eselim se vaem dolasku.M .1m rijeima ve%a se
prekinu.
Aad je !ariin uao u restoran$ eB sale ga 5o5e osobno po%draviti$
M:r$ !artin$ gospodin Faing je %a stolom. !olim vas$ slije5
dite me.M
Bio je to tih stol u kut5/ vrlo diskretno mjesto$ .u se mo?e ra%go5arati$ a da nltko ne slua$ Faitag u5tane kako
bi ga po%dravio =sad bijae siguran kako ga nikad prije nije vidio>7 visok$ koat mukara4 u tamnom odijelu$
s neupadljivom kravatom/ kosa sijeda i 5rorijedena. +oto je smjestio svoga gost5$ pokaZa$ podiZ gavi obrvu$
bocu Binog meursaulta koji se hladio u posudi s ledom. !artin kimnu.
M8i ne radite %a ;n,titut/ %ar ne$ gospodine FaingNM
M*adim %apravo u \,toljetnoj ku&iJ. ,meta li vas toNM Britanska .ajna obavjetajna sluba =,;,> ima sjedite u
\,to
ljetnoj ku&iJ$ prilino oronuloj %gradi juno od .em%e$ i%medu ,lonove i :vorske ulice s jedne i 3ld Aent
*oada s druge strane. 6ije to nova %grada$ niti uistinu odgovara svojoj svrsi. 6utrina joj je toliko labirintalna te
posjetiteljima %apravo i ne trebaju propusnice. 6akon nekoliko sekundi se i%gube te na kraju vrite upomo&.
M6e smeta me. ,arno me %anima$M odgovori !artin.
M!i smo %apravo ti koji smo %ainteresirani. !oglo bi se re&i kako sam ljubitelj vaega rada. +okuavam vas
pratiti$ ali nisam tako otrouman.M
M.eko mi je to vjerovati$M ree !artin sa smijekom. 6o bijae polaskan. Aad uenjaku tko kae kako mu se
divi$ njemu je to vrlo drago.
M6e$ iskreno$M in%istirao je Faing. M; vi &ete naruiti listN ;%vrsno. 6adam se da sam pro&itao sve vae radove
to ste ih i%lagali u ;nstitutu$ pred ljudima i% ,jedinjenih sluba i u 4hathamu. ; na kraju$ naravno$ ona dva
lanka u ,urvival.M
.ijekom prolih pet godina$ unato& svojoj mladosti =navrio je tek trideset pet godina>$ dr. !artin je postajao
sve traeniji predava u ustanovama kao to su ;nstitut %a strateke studije =;,,>$ ;nstitut ,jedinjenih sluba i
ona preostala ustanova %a inten%ivno prouavanje medunarodnih odnosa - 4hathamov dom. ,urvival je asopis
;,,-a. 3d svakog broja dvadeset pet primjeraka ide 0redu %a ino%emne poslove i poslove 4ommon2ealtha
=britansko ministarstvo vanjskih poslova> u 0lici kralja Aarla/ od tih dvadesetpet$ pet se proslijedi u \,toljetnu
ku&uJ.
.erry !artin nije te ljude %animao %bog svoje uenjake vrsno&e u prouavanju srednjovjekovne
!e%opotamije$ nego %bog svoga drugog polja %animanja. !anje-vie i% privatnog %animanja prije nekoliko se
godina poeo baviti prouavanjem oruanih snaga Bliskog istoka. +ohadao je i%lobe oruja i vojne opreme$
stvarao prijateljstva medu proi%voda&ima i njihovim arapskim kupcima$ gdje mu je i%vrsno vladanje arapskirn
je%ikom pomoglo uspostaviti rnnoge osobne ve%e. 6akon deset godina bio je iva enciklopedija u svom uenom
hobiju. 8rhunski su ga proBesionalci sluali s potovanjem$ otprilike onako kao to amerikog romanopisca
.oma 4lancyja smatraju svjetskim stru&njakom %a obrambenu opremu 69.3-a i bivega 8aravskog pakta.
:va obroka lista stigoe. #eli su s uvaavanjem.
E'
:va mjeseca prije toga je Faing$ u to vrijeme ravnatelj operacija Bliskoisto&nog odjela \,toljetne ku&eJ
naruio od ;straiva&kog odjela dosje-portret .erryja !artina. :ojmilo ga se to vidi.
*o1en u Bagdadu$ odgojen u ;raku$ %atim kolovan u Hngleskoj$ !artin je %avrio kolu u <aileyburyju s
odlikama i% naprednog programa u engleskom$ Brancuskom i povijesti. <aileybury je svog odlikaa
predodredio %a sjajna studenta$ koji bi lako dobio stipendiju %a 3@Bord ili 4ambridge.
6o momak$ koji je ve& tada vrsno govorio arapski$ elio je studirati arabistiku$ pa je upisao studij na
londonskom ,39,/ prijamni ispit je polagao u prolje&e 1(CI. +rimljen je od prve te se upisao na %imski
semestar 1(CI. ,tudirao je povijest Bliskog istoka.
:iplomirao je lako$ %a samo tri godine. Zatim je nastavio doktorski poslijediplomski studij$ tako1er trogodinji$
specijali%iravi se %a povijest ;raka od 8;;;. do Q8. stolje&a$ s posebnim osvrtom na kaliBsku dinastiju 9basida
i%medu CE). i 1'EU. godine. :oktorirao je 1(C(. i odmah %atim u%eo studijsku godinu$ koju je proveo u ;raku.
.ako je tamo proveo godinu 1(U).$ kad je ;rak napao ;ran. .ime je poeo osmogodinji irako-iranski rat i
!artinovo %animanje %a bliskoistone vojske.
+o povratku su mu ponudili da sa samo dvadeset est godina
postane predava - i%vanredna &ast na ,39,$ koji je jedna od
najboljih$ pa time i najnedostupnijih$ arabisti&kih ustanova na
svijetu. +romaknut je u docenta$ odaju&i poast rijegoYim i%vornim %nanstvenim istraivanjima/ tako je s
trideset &etiri godine postao docent na Aatedri %a povijest srednjeg vijeka - oito pre
dodre1en p)stati sveu&ilini proBesor prije navrene etrdesete go5ine 5iY3ta.
.oliko je Faing pro5itao u njegovom pisanom 5ivotopisu. 6o
jo ga je vie %animao onaj drugi ni% podataka$ koji se ti&e !arti. nova iscrpna Znanja T naoruanju
bliskoistonih %emalja$ etiri je go5ine to bila 5aargi5alna t5ma$ %asj5nj5na hladnim ratom$ ali sa5 da$..
M*adi se o onoj stvari s Auvajtom$M ree on napo5on. 3stat. ke ribe odnesoe ispred njih. 3bojica odbie desert$
!ersault je . . . . $ . . . . .. .. .
Faing je %nao o emu je rije. Fady se vratila i% Aolorada u onom raspoloenju kad su je i usporedivali s
Boadicejom$ drevnom britskom kraljicom koja je imala maeve %ataknute u glavine svojih kotaa te je njima
sjekla *imljane ako bi joj se nali na putu. !inistar vanjskih poslova :ouglas <urd navodno je ra%miljao da
pone nositi elinu kacigu. Zahtjevi %a urnim i%vje&ima i anali%ama padali su kao kia po duhovima
\,toljetne ku&eJ.
M,tvar je u tomu to bismo rado nekoga ubacili u Auvajt$ kako bismo tono sa%nali to se dogada.M
MAuvajt pod irakom okupacijomNM upita !artin. MBojim se da je tako. 3ni su sada tamo glavni.M MZato jaNM
M:a budem iskren$M poe Faing$ koji je kanio biti sve prije nego to. M0istinu moramo sa%nati to se tamo
dogada. 3 irakoj okupacijskoj vojsci7 koliko ih ima$ koliko su dobri$ kako su opremljeni. 3 naim
dravljanima7 kako su se snali$ jesu li ugroeni$ bismo li ih mogli sigurno i%vu&i odande. .reba nam ovjek
na terenu. .i su nam po1aci od ivotne vanosti. 6etko... netko tko govori arapski poput 9rapina -
Auvaj&anina ili ;raanina. 8i ste proveli cijeli ivot medu 9rapima/ imate s njima puno vie iskustva od
mene... M
M6o vjerojatno ovdje u Britaniji imamo na stotine Auvaj&ana koji bi se mogli uvu&i$M predloi !artin.
Faing je spokojno sisao komadi& lista koji mu je %apeo medu %ubima.
M!i bismo %apravo$M prornrmlja on$ Mradije nekoga od naih.M MBritancaN Aoji bi mogao pro&i kao 9rapin
medu 9rapimaNM MBa nam to treba. Bojim se$ ipak$ da ne&emo lako na&i takvog.M
8aljda je to od vina/ moda od porta. .erry !artin ne bijae naviknut piti mersault ni porto %a objed. +oslije
poeli sam sebi pregristi je%ik. :a je bar mogao sat vratiti natrag nekoliko sekundiL 6o i%govorio je to je
i%govorio. 9 i%reena se rije vie ne vra&a - kao ni baen kamen.
MZnam jednog. .o je moj brat !ike$ bojnik +osebnih %rakoplovnih snaga. 3n moe pro&i kao 9rapin medu
9rapima.M
Faing suspregnu ushit to se podie u njemu te i%vadi i% usta akalicu i otru ko&icu lista.
M!oe liN !oe li doistaNM promrmlja samo.
ET
I
,teve Faing vratio se u M,toljetnu ku&uM taksijem$ i%nenaden i ushi&en. :ogovorio je objed s u&enim
arabistom nadaju&i se kako &e ga %avrbovati %a drugi %adatak$ a ni sad se nije odrekao te %amisli. Auvajt je
ubacio samo da bi ra%govor bolje tekao.
Godine prakse nauile su ga da valja poeti pitanjem ili %ahtjevom to ga rtva ne moe ispuniti$ pa tek onda
prije&i na pravu temu. ,matra se kako &e stru&njak$ %bunjen prvim %ahtjevom$ spremnije pristati na drugi$
ugadaju&i svome samopotovanju.
;%nenaduju&i prijedlog dr. !artina sluajno je odgovorio na
pitanje to se ve& postavljalo na jueranjem dunosnikom sa
stanku u M,toljetnoj ku&iM. ,vi se tada sloie kako je to 5e5ja pusta$ be% nade u ostvarenje. 9li ako je mladi
dr. !artin u pravu... tovie$ taj je ve& pripadnik +osebne %rakoplovne pukovnije te$ prema tome$ naviknut na
tajne %adatke... Zanimljivo$ vrlo %anim1j1v)...
,tigavi u Au&u$ Faing ode ravno svom pretpostavljenom$ nad%omiku %a Bliski istok. +rovedoe itav sat u
ra%govoru$ a %atim
su se %ajedno popeli na kat$ jednom od %amjenika eBa ,lu5be$
.ajna obavjetajna sluba$ ,;,$ po%nata u irokoj jamosti i pod pogrenom o%nakom !;-D$ ostaje ak i danas$ u
vremenima t2$ otvorene vladavine$ vrlo %atvorena organi%acija sto 5uva svoje
tajtl5$ .4k j5 neda5mo$ pred koju godinu$ britanska vlada sluibeno pri%nala samo njeZir5o postojanj5$ ; tek je
1((1. 5lada javrlo spo5 mcnula ime eBa ,lube$ Ye&ina njeZinih slP$i?benika acijenie taj 5o5c% glupim 1
kratkovidn5m$ :r?av su kako 5nu je je5ir5a 5rha prisiliti toga nesretnoga gospodina na ne?eljenu novinu
55a5enMv nmrnro no rlr5acm/ trnalr Ftn rin r5aoa r5nvnrli nnlittr5lta
iji djelokrug ,luba okvirno ula%i. 6je%in se proraun ne pojavljuje kao dio dravnoga prorauna$ nego su
stavke skrivene u proraunima desetak ministarstava.
ak i otrcana %grada u kojoj je smjeteno nje%ino sjedite godinama je smatrana dravnom tajnom. .ako je bilo
sve dok nije postalo jasno kako svaki londonski taksist$ kad mu muterija naru&i vonju do M,toljetne ku&eM$
odgovora7 M9$ u Au&u duhova$ gdje su pijeLM .ada se napokon pri%nalo da$ ako londonski taksisti %naju gdje
je to$ moda je isti podatak ve& i AGB prokljuvio.
;ako manje po%nata nego 4;9$ neusporedivo manja i slabije Binancirana$ .vrtka je stekla %avidan ugled medu
prijateljima i neprijateljima$ temeljen na kakvo&i svojih Mproi%vodaM$ naime7 tajno prikupljenih podataka.
!e1u glavnim obavjetajnim slubama na svijetu$ sarno je i%raelski !osadd jo manji i jo tajnovitiji.
ovjek na elu ,;,-a ak se i slubeno %ove MeB \$ a nikad$ usprkos nebrojenim krivim na%ivanjima u tisku$
Mglavni ravnateljM ili Mglavni direktorM. ,estrinska organi%acija !;-E ili ,igurnosna sluba$ iji je djelokrug
protuobavjetajni ra1 unutar granica 0jedinjenoga Araljevstva$ ima na svom elu glavnoga ravnatelja.
0 ku&i eBa %ovu M4M$ to bi trebalo dola%iti od 4hieB =MeBJ>$ no nije tako. +rvi eB uop&e bio je adrniral ,ir
!ansBield 4ummings i M4M dola%i od prvoga slova pre%imena toga ve& davno pokojnoga gospodina.
;spod eBa dola%e dva %amjenika eBa$ %atim dva pomo&nika eBa. .i su ljudi na elu pet odsjeka7 3perativnog
=koji prikuplja obavjetajne inBormacije>$ 9nalitikog =koji anali%ira prikupljene podatke i od njih sastavlja - po
mogu&nosti - smisaonu sliku>$ .ehnikog =odgovornog %a krivotvorenje dokumenata$ minikamere$ tajna
pisma$ minijaturnu telekomunikacijsku opremu i ostale stvar&ice potrebne da se neto obavi protu%akonito i
umakne u neprijateljskom okruju>$ 0pravnog =koji se bavi pla&ama$ mirovinama$ raunovodstvom$
kadrovskim$ pravnim i op&im poslovima> te +rotuobavjetajnog odsjeka =koji pokuava oistiti ,lubu od
stranih prodora$ stalno obavljaju&i provjere podataka i ponaanja>. 6a elu svakog odsjeka je nad%ornik.
0nutar 3perativnog odsjeka svijet je podijeljen %emljopisno7 postoje odjeli %a Zapadnu Huropu i ,jevernu
9meriku$ ;stonu Huropu =,ovjetski blok>$ 9Briku$ Bliski istok$ 9ustraliju i 3ceaniju itd. +ostoji i poseban
0red %a ve%u$ iji se osjetljivi %adatak sastoji u suradnji s t%v. prijateljskim slubama.
ED
51
;skreno govore&i$ nije sve to ba tako uredno sloeno =nita britansko ne moe biti ni i%daleka tako uredno>$ ali
i%gleda da slui svrsi.
Aolovo%a 1((). sva se po%ornost usredotoila na Bliski istok$ posebice na reBeradu %a ;rak. 4ijeli se politiki i
inovniki svijet sredinjih britanskih vlasti - cijeli Kestminster i Khitehall - oborio na nju poput buna i
neeljena oboavateljskoga kluba.
Zamjenik eBa po%orno sluae to su mu imali 54a%ati nad%ornik %a Bliski istok i voditelj operacija %a taj dio
svijeta. 6ekoliko puta kimnu glavom. !islio je kako je to %animljiva mogu&nost/ bar bi mogla biti.
6ije da i% Auvajta ne dola%e nikakve vijesti. 0 prvih TU sati$ dok ;raani nisu presjekli me1unarodne
teleBonske ve%e$ sve su britanske tvrtke s pogonima ili predstavnitvima u Auvajtu javljale to su mogle
teleBonom$ teleksom i teleBaksom$ Mne sila%e&iM s njih. Auvajtsko je veleposlanstvo u Fondonu probilo ui
!inistarstvu vanjskih poslova stranim priama i %ahtjevima %a neodgodivim oslobodenjem Auvajta.
+roblem je bio u tomu to gotovo nijedna od tih inBormacija nije bila takva da bi je eB mogao i%nijeti pred
8ladu kao posve pou%danu. 6akon okupacije Auvajta dogodila se divovska Mpederska %brkaM$ kako je to
ministar vanjskih poslova %ajedljivo na%vao prije est sati.
Oak je i osoblje l5ritanskog veleposlanstva sada bilo vrsto %akljuano u svojoj %gradi na obali Zaljeva$ gotovo
u sjeni Auvajtskoga tornja iglastog vrha. +okuavali su teleBonom stupiti u veZ0 s britanskim dravljanima
kako bi utvrdili je li sve u redu s njima. 6o popis po kojemu su ili bijae krajnje nepou%dan. !udre su rljei
dola%ilc od ustraonih poslovnih ljudi i in5enjera/ oni su od vremena do vremena uh puanu pucnjavu$
M*ecite mi neto to ne %namLM bijae r5akcija u M,tolj5t5oj ku5lM po primitku takvih Mobavjetajnih
inBormacijaM.
9 sada - ovjek na terenu$ iZ3bra?en ovjek u duboku pro
doru$ operativac koji moe pro&i kao 9rapin... moglo bi biti vrlo %animljivo. 3sim poneto kao kamen vrstih
&injenica o tomu
koji 5e vra5 tamo %apr5Y3 dogaV5$ to j5 i pri5od5 d5 ,g 1N3lli;55;1
tcher cijeni$ ma%i i pa%i ,9, =i obratno> od onoga poslijepodneva u svibnju 1(U). kad su unitili teroriste kod
;ranskog veleposlanstva u Fondonu. +rovela je veer s ekipom u vojarni u 9lbany ,treet$ piju&i s njima viski i
sluaju&i njihove lovake prie.
M!islim da bih trebao pora%govarati s :+,-om$M re&e napokon %amjenik eBa.
,lubeno +osebna %rakoplovna pukovnija nije imala niega %ajednikog sa ,;,-om. Zapovjedni su im lanci bili
druga&iji. :jelatna ''. pukovnija ,9, =%a ra%liku od priuvne 'I.> ima sjedite u vojarni %vanoj jednostavno
M,tirling FinesM$ smjetenoj na rubu kotarskoga grada <ereBorda na %apadu Hngleske. Zapovjednik postrojbe
odgovara direktoru posebnih snaga - :+,-u$ iji se ured nala%i u kompleksu %grada na %apadu Fondona. ,am
ured je na %adnjem katu neko& elegantne %grade sa stupovljem na ula%u$ ije je proelje vjeito prekriveno
skelama. Auni&njak sobica skriva svojim nedostatkom sjaja veliinu operacija koje se u njima plani raju.
;%nad :+,-a je direktor vojnih operacija =general>$ koji pak odgovara naelniku Glavnoga stoera =generalu jo
viem po inu>/ Glavni stoer pak ide pod !inistarstvo obrane.
6o rije MposebnaM u na%ivu ,9, s ra%logom je tamo. ,ve otkad ju je :avid ,tirling 1(T1. osnovao u Zapadnoj
pustinji$ ,9, djeluje potajno. Zada&e te postrojbe uvijek su uklju&ivale duboke prodore u neprijateljske
redove$ s posebnim osvrtom na leanje i promatranje neprijateljskih Bormacija/ duboke prodore$ s posebnim
osvrtom na sabotae$ umorstva i sijanje panike/ teroristike likvidacije/ i%bavljanje talaca/ blisku %atitu$ to je
ublaenica %a slubu tjelesnih uvara to tite one koji imaju vlast i mast/ napokon$ misije obuke u ino%emstvu.
+oput pripadnika bilo koje druge elitne postrojbe$ asnici i momad ,9,-a ivljahu uglavnom tiho$ drue&i se
me1u sobom. 3 svom radu nikad nisu mogli ra%govarati s ljudima i%van tog posla. 6e doputaju da ih
BotograBiraju i rijetko i%la%e i% sjene.
Budu&i da su naini ivota dvaju tajnih drutava imali tako puno %ajednikoga$ pripadnici ,;,-a i ,9,-a %nali
su se bar i% videnja i esto su sura1ivali - na %ajednikim operacijama$ ili bi pak obavjetajci MposudiliM
specijali%iranoga vojnika i% +ukovnije %a neki posebni %adatak. ,ve je to otprilike %amjenik eBa imao na umu
=naravno$ prije je od ,ir 4olina$ eBa$ dobio doputenje da uini taj posjet> u%imaju&i u ruku au viskija od
jedne vrste je
EU
.
ma i% ruke brigadira #. +. Fovata u njegovom tajnom stoeru/ sunce je upravo %ala%ilo.
+redmet takvih rasprava i privatnih ra%rniljanja u Fondonu i Auvajtu =i ne %naju&i da to jest> u tom je trenu
prouavao %emljovid u jednoj drugoj vojarni$ puno kilometara daleko odatle. +rola dva mjeseca on i njegova
ekipa od dvanaest instruktora ive u stambenom dijelu namijenjenom osobnim tjelesnim &uvarima eika
Zajeda bin ,ultana$ emira 9bu :abija.
.akve je %ada&e +ukovnija obavila ve& puno puta. Goredolje po %apadnoj obali 9rapsko-per%ijskog %aljeva$ od
,ultanata 3mana na jugu pa do Bahreina na sjeveru$ lei lanac sultanata$ emirata i eikata po kojima i i% kojih
Xritanci prkaju ve& stolje&ima. 0govorne :rave$ danas 0jedinjeni 9rapski Hmirati$ na%vani su tako jer je
Britanija jednom potpisala s njihovim vladarima ugovor po kojemu &e ih Britanska kraljevska ratna mornarica
tititi od gusara$ a %au%vrat &e Britanci na tom podru&ju dobiti trgovinske povlastice. 3dnosi su se nastavili$ te
tako mnogima od tih vladara njihove kneevske garde Bmijim pojedinostima bliske %atite poduavaju
gostuju&e instruktorske ekipe ,9,-a. .o ima svoju cijenu$ dakako$ no ona se pla&a !inistarstvu obrane u
Fon1onu.
Bojnik !ike !artin rasprostro je na velikom$ neurednom
stolu ispred sebe veliki %emljovid 9rapsko-per%ijskog %aljeva i ve&eg dijela Blisltog 5stoka i sada ga proueava$
okruen nelcolieinom svojlh ljudi$ ,a svojih trideset sedam godina nije najstariji u prostoriji. :vojica njegovih
narednika napunili su etrdesetu. 6o to su vrsti$ suhonjavi vojnici u i%vrsnoj Bormi. !ladi& dvadeset godina
mla1i od njih bio bi posve blesav kad bi se usudio uhvatiti ukotac s jednim od njih.
M;ma 5 to %a nas$ eBeNM upita jedan narednik$
Aao u svim malim i &vrsto pove%anim postrojbama$ u +ukovniji ljudi jedan drugoga ponajvie %ovu imenom.
;pak$ asnike podre5eni obino oslovljavaju sa MeBeM.
M6e %nam$M odgovori !artin$ M,addam <usein je uao u 5u
vajt. +itanje glasi7 ho&e li se dragovoljno povu&iN 9ko ne$ ho&e li 06 odobriti da ga se i%baci silomN 9ko da$
onda drim kako &e tamo biti posla i %a nas.M
M:obro$M ree narednik %adovoljno. 3stala estorica %aki
0 +ukovniji postoje etiri temeljne struke/ svaki novak mora ovladati jednom od njih. .o su7 pada&i$ ija su
specijalnost visinski skokovi s padobranom/ br1ani$ koji od svih terena najvie vole stjenovite planine i visoke
vrhove/ oklopni vo%ai$ koji se vo%e ogoljenim$ teko oklopljenim Mland roverimaM s pove&anim spremnikom
%a gorivo/ napokon$ vodo%emci$ vjeti veslanju u kanuu i tihom gumenjaku te podvodnim aktivnostima.
3sim vlastite struke$ ljudi u ,9,-u moraju radno po%navati i ostale$ tako da je medusobna %amjenjivost
uabiajena. 0% to valja ovladati i stvarima kao to su radioBonija$ prva pomo& i strani je%ici.
.emeljna bojna postrojba sastoji se od samo etiri ovjeka. Bude li jedan i%ba&en i% stroja$ njegove &e slube
preu%eti preivjela trojica$ be% ob%ira radilo se o radioBonistu ili bolniaru.
!omci se ponose puno viom i%obraeno&u od bilo koje druge postrojbe u britanskoj vojsci. Budu&i da puno
putuju$ strani su im je%ici nuni. ,vaki vojnik mora$ u% engleski$ %nati bar jo jedan je%ik. *uski je godinama
bio najomiljeniji$ no i%la%i i% mode poslije kraja hladnoga rata. !alajski je vrlo koristan na :alekom istoku$
gdje se +ukovnija godinama borila u praumama Bornea. ,ve se vie ui panjolski$ %bog tajnih operacija u
Aolumbiji protiv kokainskih gospodara kartela i% !edellina i 4alija. 0&i se i Brancuski - %a svaki sluaj.
9 budu&i da +ukovnija ve& go1inama pomae sultanu 3mana Aabu%u u njegovu ratu protiv komunistikih
gerilaca uba&enih i% #emena u unutranjost :oBara =a tu su i drugi %adaci na obuci doma&ih postrojbi u%du i
poprijeko Zaljeva$ te u ,audijskoj 9rabiji>$ ve&ina pripadnika ,9,-a govori upotrebljiv arapski. 6arednik to
je traio akciju bijae jedan od njih$ no morae pri%nati7 MeB je prokleto dobarL 6ikad nisam uo nikoga poput
njega. 3n se &ak i i%gledom uklapaLM
!ike !artin se uspravi i prode tamnosmedom rukom kro% bljetavo crnu kosu.
M8rijeme je %a poinak.M
Bjee tek prolo deset. 0stat &e prije %ore kako bi mogli obaviti svoju uobiajenu petnaestkilometarsku mjeru
tranja sa svojim vjebenicima prije nego sunce odvie %agrije. .aj su dio programa 9budabljani mr%ili$ no
emir je in%istirao da se i to obavi. 9ko ti udni vojnici i% Hngleske kau da tako treba$ onda tako treba. 3sim
toga$ on pla&a$ pa eli neto i dobiti %a svoj novac.
D)
Bojnik !artin ode u svoj stan$ gdje je legao i %aspao br%o i duboko. 6arednik je imao pravo7 on je stvarno
i%gledao poput 9rapina. 6jegovi su se ljudi &esto pitali odakle mu ta maslinasta put$ tamne oi i crna kosa -
dola%i li to od mediteranskih predaka. 6ikad im nije ka%ao$ ali varali su se.
:jed po majci dvojice !artina bijae britanski u%gajiva& aja u :arjeelingu u ;ndiji. Aao djeca gledali su
njegovu sliku7 visok$ ruiasta lica$ plavih brkova$ s lulom u ustima i pukom ruci stoji on pokraj ustrijeljena
tigra. +ravi pravcati pukka sahib - engleski gospodin u ;ndiji.
9 onda je 1('U. .erence Granger uinio neto ne%amislivo7 %aljubio se u djevojku ;ndijku i navalio je oeniti.
Bijae ona ljupka i lijepa - nije u tomu stvar. 6ego$ to se jednostavno ne radi. Britanska ga ajna tvrtka nije
otpustila - tako bi sve i%bilo na vidjelo. 0mjesto toga poslae ga u unutarnje i%gnanstvo =%vali su to ba tako>
na i%dvojenu plantau u brdima 9ssama.
9ko je to trebala biti ka%na$ nisu ga uspjeli ka%niti. Granger i njegova nevjesta$ biva gospodica ;ndira Bohse$
voljeli su tamo boraviti7 divlji$ netaknut kraj pun divljai i tigrova$ tamno%elene padine s nasadima ajevca$
krasno podneblje i ljudi. .amo je 1(I). rodena ,usan. .amo je i rasla7 djevojica 9ngloindijka ije drui ce u
igri bijahu ;ndijke$
G3dlne 1(TI$ rat je stigao i do ;ndije. #apanci su preko Burme napredovali prema granici. Granger je bio
dovoljno star da riije morao i&i u rat$ no javio se kao dragovoljac i in%istirao neka ga prime. 6akon temeljne
obuke u :elhiju postavljen je %a bojni
ka 9samskih strijelaca. ,vi su britanski kadeti odmall nakon obuke promaknuti u in bojnika - ne&e valjda
slu?iti indijske pretpostavljene &asnike$ ;ndijci su ipak mogli dogurati do porunika 5l satnika.
+o5inuo j5 1(TE$ pri prelasku preko ;rra2addyja$ .ijelo mu nlka5 nij5 p@Vna55no. 6estalo je 5 bul5na5skim
praumama. 55ja5 e jedan od d5s5taka tiXu5a to su sudjelovali u borbama prsa o prsa$ medu naje&ima u
cijelom ratu$
3pskrbljena tek malom mirovinom to ju je ispla&ivala tvrt. . $ . ...R RR R$R.R.$.R R$RR..R $R $.R
valjahu se jedni na sjever$ drugi na jug. ;%bie estoke borbe. ;%ginulo je vie od milijun ljudi. Boje&i se %a
svoju k&er$ gospoda Granger ju je poslala da %avri kolovanje kod mladega brata svoga pokojnog mua$ vrlo
pristojna i sredena arhitekta i% <aslemerea u ,urreyu. est mjeseci poslije poginula je u krvavim neredima.
,usan Granger imae sedamnaest godina kad je stigla u Hnglesku$ %emlju svojih otaca$ koju nikad prije ne
vidje. #ednu je godinu provela u djevojakoj koli pokraj <aslemerea$ %atim dvije kao bolnia@ska pripravnica
u 3p&oj bolnici Farnham. 0 istom se mjestu %atim %aposlila kao tajnica kod jednog odvjetnika i tu se %adrala
godinu dana.
Aad je navrila dvadeset jednu godinu =najniu doputenu dob>$ prijavila se %a stjuardesu B394-a =British
3verseas 9ir2ays 4orporation - Britanske prekomorske %rakoplovne tvrtke>. 3buku je prola%ila s ostalim
djevojkama u B394-ovoj koli$ bivem samostanu ,v. !arije u <estonu tik do Fondona. 6je%ino bolniarsko
iskustvo puno joj je pomoglo$ takoder i lijep i%gled i ponaanje.
,a svojom '1 godinom bijae ljepotica valovite tamnokestenjaste kose i smedih oiju$ puti stalno %latno
preplanule bjelkinje. 6akon %avretka teaja uputili su je na liniju broj 17 Fondon ;ndija. :akako$ govorila je
glatko hindi.
0 ono doba bijae to dug$ vrlo dug put etveropropelerskim argonautom. .rasa je bila7 Fondon - *im - Aairo -
Basra - Bahrein - Aarachi - Bombay. Zatim dalje$ do :elhija$ Aalkute$ Aolomba$ *angoona$ Bankoka i .okija.
6aravno$ jedna posada nije mogla sve to i%drati. +rva je postaja %a promjenu posade bila u Basri na jugu
;raka$ gdje bi jedna posada MsilaM$ a druga je %amijen5a.
.amo je 1(, l. %a pi&et5 u jaht-klubu srela stidljiva mladog raunovo1u kod ;rake naBtne tvrtke =;+4>$ &iji su
tadanji vlasni4l 1 p3,1)Y)5ltelji bih >5Bit5nci. Zvao se 6igel !artin i po%vao ju je na ve&eru. 5ijahu je
unaprijed upo%orili neka pa%i na vukove me5u putnicima$ posadom i na postajama. 6o on se inio dobar
deko$ pa je prihvatila p3Ziv$ +oto ju je dopratio do B394-ova preno&ita$ gdje su bile s5jetene stjuardese$
primio ju je Za ruku.
6jt1 je ;o tako Zbl5llo te ju je protresla kao pri rukovanju.
Feala je %atim budna =bijae strano vru&e> i pitala se kako .. . ... 5rZ t. 15$=R$T7M$M
6a njenom idu&em boravku u Basri opet ga je srela. .ek poslije vjenanja joj je pri%nao kako se odmah toliko
%agrijao te je pitao B394-ova predstavnika 9le@a *eida kad &e ona opet doletjeti. 0jesen 1(E1. igrali su
tenis$ plivali u jaht-klubu i etali ba%arima Basre. 6a njegov je nagovor u%ela dopust i pola s njim u Bagdad$
gdje je on stalno boravio.
Br%o je shvatila kako bi se u tom gradu mogla skrasiti. Bljesak svijetlih$ arenih halja$ ulini pri%ori i mirisi$
kuhanje mesa na otvorenom na obali .igrisa$ nebrojene trgovinice u kojima se prodaju ljekovito bilje i %aini$
%lato i dragulji - sve ju je to podsje&alo na njenu rodnu ;ndiju. 3n ju je %aprosio i ona odmah prista.
8jen&ali su se 1(E'. u anglikanskoj Aatedrali sv. #urja u 0lici <aiBe. +remda nije imala rodbine da budu u%
nju na vjenanju$ mnogi su doli i% ;+4 i i% 8eleposlanstva te napunili obje crkvene la1e.
Bijae tada lijepo ivjeti u Bagdadu. ?ivot je bio spokojan i spor. 6a prijestolju je sjedio dje&ak kralj Fejsal$ no
vladao je 6uri-as-,aid$ a glavni je strani utjecaj bio britanski. :ijelom to bijae
re%ultat velike vanosti ;+4 %a narodno gospodarstvo$ dijelom %bog toga to su vojni asnici uglavnom imali
britansku naobra%bu$ no ponajvie %ato to su sve pripadnike vie klase od malih nogu odgajale utirkane
engleske dadilje. 9 to uvijek ostavlja trajne dojmove$
, vremenom su se !artinima rodila dva sina/ bilo je to 1(EI$ i 1(EE$ Arstie ih !ichael i .erry$ a ra%likovali
su se kao
voda i vatra$ 0 !ichaelu do5oe do i%raaja geni gospodice ;ndire liohsev bijae crnokos$ tamnih oiju i
maslinaste puti$ 5aljivci me1u Britancima govorahu kako nalikuje 9rapinu$ 2ije gadine mladi .erry uvr5ao se
na oca/ on je i%aEao oni%ak$ korpulentan$ ru5iaste puti i ri5okos$
0 tri ujutro slunik p5Td55 1 t5m5 probudi bojnika !ar5il5a$ M+oJka %a vas$ sajidi$M
+oruka je bila kratka i jednostavna$ no iBra urnosti glasila je MmunjaM$ a iBrirani potpis odavao je direktora
posebnih snaga. 6a takvu poruku nije bio potreban odgovor. 6aredba je glasila7 prvim letom u Fondon.
+redao je dunost satniku ,9,-a kojemu je to bio prvi %adatak u +ukovniji nakon obuke$ a bio je drugi po inu$
te pohita u
i ,E. 8ie od stotinu putnika hrkalo je ili gundalo u avionu kad im je stjuardesa vedrim tonom navijestila kako
i% Mtehnikih ra%logaM kasne devedeset minuta u polijetanju.
8rata se otvorie te u1e jedan jedini ovjek7 vitak mukarac u trapericama$ pustinjskim i%mama$ koulji i
pilotskoj konoj jakni/ preko jednog mu ramena platnena torba. !nogi od jo budnih putnika %agledae se u nj.
3dvedoe ga do pra%na mjesta u klupskom ra%redu$ gdje se udobno smjestio. ,amo nekoliko minuta nakon
u%lijetanja pomaknuo je sjedalo unatrag i uskoro utonuo u san.
+oslovni ovjek u% njega$ koji je veerao obilno$ %alijevaju&i jelo s puno ne%akonite osvjeavaju&e teku&ine$
%atim ekao dva sata u %ranoj luci$ %atim jo dva u %rakoplovu$ pojede jo jednu tabletu %a probavu te %irnu u
oputena$ usnula ovjeka pokraj sebe.
M+rokleti 9rapinLM promumlja on te u%alud pokua %aspati. ,unce se nad Zaljevom pojavilo dva sata poslije$ no
mlainjak British 9ir2aysa hitao je na sjevero%apad/ na londonsku %ranu luku <eathro2 spustio se prije 1) po
mjesnom vremenu. !ike !artin jedan je od prvih proao carinu$ jer osim ru&ne prtljage druge nije imao.
6itko ga nije doekao/ on je i %nao da ne&e. 0%eo je taksi.
0 Kashingtonu jo nije svanulo$ ali su prvi %naci i%la%e&eg sunca %arumenili breuljke Aotara princa
Georgea$ g1je se rijeka +atu@ent provlai i%medu njih$ a onda uvire u %aljev 4hesapeake. 6a estom$ najviem
katu velike duguljaste %grade$ jedne od mnogo njih koje tvore sjedite 4;9-e$ a %ovu ga jednostavno imenom
mjesta Fangley$ svjetlo jo gori.
,udac Killiam Kebster$ ravnatelj amerike obavjetajne %ajednice i ravnatelj 4;9-e$ jagodicama protrlja
umorne o&i$ ustane i V5eta do Brancuskog pro%ora. :rvored srebrnih posve prolista
Pih breZa$ to prije&i po5led na r5jeku +otamac$ jo l5ae u t5ml$ 6e5e 5ro&i ri1 sat$ a sunce &e ih opet
dovesti do njihove svijetlo5 %elene boje. #o jedna besana no&. 3d poetka ua&kog napada na Auvajt 3rl
5spljeya tek tt5 i tamo malo odrijemati i%me1u +red5 sj55nikovi5 po'lv5$ po%iva l% 5;je&a %a nacio5alnu
s5gu5ost i :r. 5aY5og tajnitva i - bar mu se tako inilo - svih ostalih koji su Znali njegov broj.
;%a nie5a$ umorni jednako koliko i on$ sjedili su Bill ,te2art$
M.ako$ %nai$ stvari stojeNM pitao je ravnatelj po stoti put$ kao da opetovanje pitanja moe proi%vesti bolji
odgovor.
6o nita se nije promijenilo. ,tvari su stajale tako to su +redsjednik$ 8ije&e i !inistarstvo vanjskih poslova
svi kategori&ki traili dubokoumne ultratajne obavjetajne inBormacije i% samog srca ,addama <useina
osobno. <o&e li ostati u AuvajtuN <o&e li se povu&i pod prijetnjama re%olucija 0jedinjenih naroda to ih
8ije&e sigurnosti ubr%ano proi%vodiN <o&e li ga uplaiti naBtni embargo i trgovinske sankcijeN to misliN to
kaniN Gdje je on uop&e$ \bem tiNL
9 9gencija ne %na odgovore na sva ta pitanja. 6aravno da imaju re%identa u Bagdadu. 6o &ovjek je odsje&en
ve& tjednima. +o%nat je onom gadu *ahmaniju$ eBu irake protuobavjetajne slube. ,ad je kristalno jasno
kako je sve ono &ime ih je hranio proteklih dva mjeseca isto sranje. 6jegovi Mnajbolji i%voriM po svoj prilici
rade %a *ahmanija i govore mu kojetarije.
:odue$ imaju snimke$ gomilu snimki. ,ateliti A<-11 i A<1' nadlije&u .rak svakih nekoliko minuta i
snimaju sve ivo i mrtvo u itavoj toj %emlji. 9nalitiari rade 'T sata dnevno pokuava5uOi 3drediti to bi
moglo biti tvornica bojnog otrova$ to bi moglo biti nuklearno postrojenje - ili moda tvornica bicikla.
Ba lijepo. 9nalitiari 6acionalnoga ureda %a i%vi5anje =63;>$ %ajednike ustanove 4;9-e i *atnog
%rakoplovstva$ rade rame u%
rame sa stru&njacima i% 6acionalnoga centra %a tuma&enje BotograBija =64.F>. ,astavljaju sliku koja &e
jednoga dana biti cje
lovita. 3vo ovdje je va5no %apovjedno mjesto$ ono tamo rakete ,9!$ ono pak drugo 5rana luka 5a ratne
%rakoplove. Fijepo$ to nam$ %nai$ shke ka%uju. #er jednoga &e dana$ mo?da$ trebati sYe to i%bombardirati do
povratka u kameno doba. 9li to jo ,addam imaN to je skrivtna$ ukopano duboko pod %emljomN
Godme %anemarivanja ;raka sada su donosile plodove. :vojica %avaljcna 5 stolcima i%a njega starc su uhode
to su se vrZmale oko Berlinskoga %ida dok se jo ni ibuka na njemu nije bila osuila. +reli su dug put dovde$
prije nego su elektroniari preu5+5/ n55a5 t$rilnlnliania obavietainih nodataka.
snimaju svaku rije svakoga teleBonskog ra%govora i radio-poruke u ;rak$ i% ;raka i unutar njega. 9 ipak
nemaju odgovore.
;sta ta 8lada$ isti taj 4apitol <ill koji je toliko oduevljen elektronikim igrakama te troi milijarde dolara na
njihov ra%voj i na genijalce koji ih ra%vijaju te na dobavljanje genijalcima svake sprave to ju je ljudski um
kadar smisliti - isti taj 4apitol <ill sada vriti kako ho&e odgovore to mu ih elektroniki genijalci i njihove
sprave ne mogu pruiti.
Fjudi to sjede i%a njega kau kako je H3 =elektroni&ki prikupljeni obavjetajni podaci> korisna potvrda i
dopuna )) =osobno prikupljeni obavjetajni podaci>$ ali ne i %amjena %a njih. :obro je to %nati$ no to jo ne
rjeava njegov problem.
9 problem je u tomu to Bijela ku&a trai odgovore to ih moe dati samo i%vor$ suradnik$ uhoda$ pijun$
i%dajica - %ovi ga kako ho&e - ali svakako ovjek visoko na ira&koj ;jestvici mo&i. 9 takvoga nema.
M#este li se raspitali u \,toljetnoj ku&iM\N M#esmo$ ravnatelju. ;sto je kao kod nas.M
MZa dva dana idem u .el 9viv$M ree 4hip Barber. M,astat &u se s #akovom :rorom. <ou li i njega pitatiNM
*avnatelj kimnu. General #akov MAobiM :ror bijae elnik !osadda$ obavjetajne slube s kojom je najtee
suradivati od svih MprijateljskihM slubi. Kebster je jo ra%matrao slu&aj #onathana +ollarda$ !osaddova
pijuna koji je usred 9merike radio protiv ,9:. 8elikih li prijateljaL Zato je mr%io pitati !osadd %a uslugu.
M,tisni ga$ 4hipL !i se ne igramoL 9ko ima i%vor u Bagdadu$ mi ga ho&emo. .rebamo tu robu. !e1utim$ ja
sad opet idem u Bijelu ku&u gdje &u se sastati sa ,co2croBtom.
.om nekorisnom obavije&u sastanak je bio dovren.
Oetvorica ljudi to su toga jutra ekali u londonskom stoeru ,9,-a radili su gotovo cijelu prethodnu no&.
:irektor posebnih snaga$ brigadir Fovat$ ve&i je dio no&i proveo teleBoniraju&i. :opustio si je dvosatni
drijeme od ' do T u no&i$ u svom naslonjau. +oput tolikih bojovnika$ i on je ve& odavno ra%vio naviku da
odspava pokoji sat kad god i gdje god je to mogu&e. 6ikad se ne %na koliko &e dugo trajati do idu&e prigode
%a punjenje akumulatora. +rije %ore ve& se oprao i obrijao i bio spreman na jo jedan dan pun rada punom
parom.
DD
6jegov po%iv %nancu visoko na ljestvici British 9ir2aysa u pono& po londonskom vremenu %adrao je
putni&ki %rakoplov tako dugo na tlu u 9bu :abiju. Aad britanska vladaju&a elita eli neto obaviti br%o i
%aobila%e&i MpapirologijuM$ tada se esto pokae i%nimno vanim %nati momka na pravom mjestu. lan 0prave
British 9ir2aysa$ dignut i% postelje u svom domu$ nije pitao %ato bi morao %adrati na %emlji putniki
%rakoplov pet tisu&a kilometara daleko dok se ne ukrca jo jedan putnik. +o%navao je Fovata i% Aluba
posebnih snaga na <erbertovu vijencu. Znao je otprilike ime se ovaj bavi te mu je uinio uslugu ne pitaju&i
%ato.
0 doba doruka narednik slunik stupio je u ve%u s <eathro2ovom te sa%nao kako je avion u letu nadoknadio
tre&inu %akanjenja od devedeset minuta u polijetanju te &e sletjeti oko deset. Bojnik bi se trebao pojaviti u
vojarni oko jedanaest.
.ekli na motorkotau donio je i%vjesni osobni dosje u 8ojarnu MBro2ningM$ sjedite +adobranske pukovnije u
9ldershotu. Zapovjednikov pobonik i%vukao ga je i% pismohrane odmah nakon pono&i. :osje sadri sve
podatke o !ikeu !artinu otkako se prijavio u padobrance kao osamnaestogodinji mladi&$ %atim svih
5evemaest godina lljegove proBesionalne vojnike kal5jere/ nedo. staju dva duga ra%doblja koja je proveo
pridijeljen +osebnoj %rakoplovoj pukovniji.
Zapovjednik ''. posebne %rakoplovne pukovnije$ pukovnik Bruce 4raig$ takoder kot$ vo%io je cijelu no& i%
<ereBorda$ nose&i sa sobom drugi osobni dosje$ u kojemu su bili podaci o tim ra%dobljima. ,tigao je tik pred
%oru.
M\#utro$ #+. 0 emu je stvarNM
:obro su se %nali. Fovat$ uvijek$po%nat kao #+ ili #aypee$ %a
povijedao je odredom koji je preoteo ;ransko veleposlanstvo od ter"rista pl5je deset 5odina. 4rai5 je tada bio5
jedan od niiih 5apo
vje5nika pod njegovim vodstvom. +uno su toga %ajedno proli.
M\,toljetna ku&aJ eli &ovjeka u Auvajtu$M ree on. inilo mu se da je dovoljno ka%ao. 6ikad nije volio duge
govore.
M#ednog od naihN !artinaNM odgovori pukovnik pitanjem$ baGlv1 d3,jG t) 5a je Ol;^ d)n1) na ,t^;$
M;%gleda tako$ +o%vao sam ga i% 9bu :abija.M
pred nosa otima njegove ljude. :+, slegnu ramenima$ pa ree7 M!oda i ne&u mo&i$ ako im odgovara. 9ko
tako misle$ pucat &e na visoko.M
4raig %agunda i u%me alicu jake crne kave od narednika slunika to ga je po%dravio imenom7 ,id. Znali su
se i% bitke kod :oBara. Aad je rije o politici$ pukovnik je %nao re%ultat. ,;, moda djeluje skromno$ no moe
povlaiti ve%e visoke koliko god mu se prohtije. 3bojica vojnika %nali su gospodu !argaret .hat cher prilino
dobro da su joj se divili. Znali su i to da ona$ poput nekada 4hurchilla$ ima sklonost Mtrenutnoj reakcijiM.
M,toljetna ku&aM &e u ovomu vjerojatno pobijediti$ ako joj je samo stalo. +ukovnija &e biti prisiljena
suradivati$ premda &e M,toljetna ku&aM %apravo %apovijedati ovom navodnom M%ajedni&kom operacijomM.
:vojica i% ,toljetne stigoe br%o nakon pukovnika te se upo%nae jedni s drugima. 8ii po rangu %vao se ,teve
Faing. ,a sobom je doveo ,imona +a@mana$ voditelja reBerade %a ;rak. +osjeli su ih u ckaonicu$ dali im kavu i
!artinove osobne dosjee na &itanje. 3bojica utonue u prouavanje !artinova ivotopisa od osamnaeste
nadalje. 8eer prije +a@man je proveo etiri sata s njegovim mla1im bratom$ upo%naju&i se s obiteljskom
povije&u i odgojem u Bagdadu i <aileyburyju.
!artin se padobrancima obratio osobnim pismom %a svog posljednjeg polugodita u srednjoj koli$ u ljeto
1(C1. 0 rujnu su ga po%vali na ra%govor u hangar u 9ldershotu. +okraj ula%a je na tratini stajala parkirana
stara dakota i% koje su britanski padobranci iskakali prigodom %au%imanja mosta kod 9rnhema.
0 koli su ga smatrali prosjenim uenikom$ no sjajnim portaem =padobranci uvijek provjeravaju podatke>.
+adobrancima je to ba odgovaralo. :eka prihvatie pa je ve& istog mjeseca krenuo na obuku. 6akon
dvadeset dva tjedna inten%ivne obuke$ preostali kadeti %avrili su obuku u travnju 1(C'.
etiri tjedna na poetku posve&ena su uenju osnovnih borilakih vjetina$ rukovanja orujem$ taktikih
vjetina te nabijanju kondicije. Zatim dva tjedno isto$ plus prva pomo&$ signali%acija i obrana od 9B4
=atomsko$ bioloko i kemijsko oruje>.
,edmi je tjedan posve&en iskljuivo nabijanju kondicije$ no nita strano$ pogotovu u usporedbi s osmim i
devetim tjednom$ kad se obavljaju vrlo dugake hodnje Brecon *angeu u 8elsu. !nogi su se jaki i vrsti
mukarci slomili od vremenskih nepogoda$ pothla1enosti ili iscrpljenosti.
DU
:eseti se tjedan provodi u <ythe u Aentu/ vjeba se ciljanje u mete. !artin$ koji je upravo navrio devetnaest
godina$ odlikovao se kao dobar strijelac. .ijekom jedanaestog i dvanaestog tjedna obavlja se MtestiranjeM na
otvorenom$ bli%u 9ldershota7 jednostavno se tri amo-tamo u% i ni% pjeane breuljke$ s teretom od triju
kovega/ u blatu$ po kii i ledeno hladnom %imskom vjetru.
M.estiranjeNM promumlja +a5unan. M9 to je bilo sve ovo dosadNM
6akon tjedana testiranja mladi&i dobivaju crvene berete i padobranske kabanice$ prije jo triju tjedana7
taktike vjebe$ ophodnje i vjebanje gadanja pravim mecima. 0 to je doba =konac sijenja 1(C'.> Brecons bio
posve bijel od inja. Fjudi su spavali na goloj mokroj %emlji$ ne pale&i logorske vatre.
0 esnaestom i sedamnaestom tjednu provodi se temeljna padobranska obuka u *9F-voj ba%i u 9bingdonu$
gdje ih je jo neto ispalo =ne samo i% %rakoplova>. 6a kraju dola%i Mkrilna smotraM$ u kojoj pitomcima
prikvauju krilo - %nak padobranaca. +remda to ne pie u dosjeu$ te se veeri ispilo puno piva u starom dobrom
Alubu 1)1.
6akon jo dva tjedna takti&kih vjebi i poneto Bine obuke u stupanju$ u dvadeset drugom tjednu uslijedila je
sveanost i parada povodom %avretka obuke. +ono5tlim j rodit5ljima napokon bilo doputeno vidjeti ustre
momke koje su ostavili prije pola godine.
+itom4a !ikea !artina odavno su opa%ili i odredili da je !3O =mogu&i asnik>. 0 svibnju 1(CZ$ upisao se
na Araljevsku voj5u akademiju u ,andhurstu$ +oeo je obuku na prvom stan5 dardnom asnikom teaju to je
%amijenio prijanju starinsku dvogodinju asniku obuku$
;shod toga pothvata bljae %avrna sveanost i mimohod u prolje&e 1(CI. - najve&a ikad odrana u
,an5dhurstu$ jer je u njoj u sveanom stroju stupalo &ak T() kadeta. 3staei starih klasa E1. i E'. pridruili su
se pola%nicima prvoga ,.. +o&asni je po%drav primio general ,ir !ichael 4arver$ poslije Beldmaral Ford
4arver$ na&elnik Glavnoga stoera.
6ovopeeni ponlnik !artin vratio se ravno u <ythe$ gdje .$. $.a.M5t$ .$.e5$5an 5oMmr/iarlania vnrlnm lrnii ca
nrinrpman 5a 4ip.
.oga je ljeta ivot ipak bio miran u Fla5n%$ jer se od krvave nedje;je u sijenju 1(C'. ;*9 klonila britanskih
padobranaca kao kuge.
!artina su dodijelili .re&oj padobranskoj bojni$ po%natoj pod imenom +ad I. 6akon BelBasta vratio se u ba%u
u 9ldershotu$ gdje je %apovijedao vodom novaka. +od njim su novaci prola%ili kro% isto takvo istilite kro%
koje je i on sam proao. 0 ljeto 1(CC. vratio se u bojnu +ad I$ koja je od prole veljae bila premjetena u
3snabruck$ kao dio Britanske armije na *ajni.
#o jedan gro%an %adatak. +ad I bijae smjeten u 8ojarni MVuebecM$ otrcanom bivem i%bjegli&kom kampu.
+adobranci su bili Mprebaeni u pingvineM. 6aime$ tri godine od devet$ ili svake tre&e godine$ oslobodeni su
skakanja padobranom i rabe ih kao obino pjeatvo to ga prevo%e kamionima. ,vi padobranci mr%e biti
MpingviniM. !oral bijae na niskoj ra%ini/ i%medu padobranaca i pjeaka i%bie sva1e i tunjave. !artin je
morao kanjavati ljude s kojima je posve suosje&ao. Zapeo je tamo punih godinu dana$ a onda se 1(CC.
dragovoljno javio u ,9,.
+rilian postotak ,9,-ovaca dola%i i% redova padobranaca. 3buka je dosta sli&na$ premda ,9, tvrdi kako je
kod njih tea. 0 stoeru ,9,-a u <eresBordu su pri paljivu prouavanju njegovih papira primijetili podatak o
njegovu perBektnom %nanju arapskog$ pa su ga u ljeto 1(CU. po%vali na ispitivanje.
,9, tvrdi kako u%irna ljude u i%vrsnoj Bormi te onda poinje pravo raditi na njima. !artin je proao uobiajeni
MpoetniM prijamni teaj u trajanju od mjesec i pol$ okruen ostalim dragovoljcima i% pjeatva$ oklopnih
postrojba$ topnitva$ pa &ak i inenjerije. .eaj je jednostavan i %asniva se na jednostavnim naelima.
+rvoga dana im instruktor veli sa smijekom7 M6a ovom teaju mi vas ne nastojimo i%uiti. 6e$ mi vas
nastojimo ubiti.M
; jesu. ,amo 1)W prijavljenih prode poetni prijamni teaj. !artin je proao. .eaj se nakon toga neko vrijeme
nastavlja na isti nain/ slijedi praumska obuka u Beli%eu$ pa jo jedan tjedan u Hngleskoj$ posve&en ra%vijanju
vjetine otpora ispitivanju. M3tporM %nai pokuati ne re&i nita dok ti ine neke krajnje neugodne stvari.
:obro je to i +ukovnija i dragovoljac svakoga sata imaju pravo %ahtijevati +0+ - povratak u postrojbu.
MFudi su$M re&e +a5nan$ bacivi dosje na stol i u%evi jo jednu kavu. M,vi su oni sasvim ludi.M
Faing %agunda. 3n se %adubio u drugi dosje. ;skustvo toga ovjeka u 9rabiji jest ono to mu treba %a misiju
koja mu je na umu.
C)
!artin je u prvoj turi proveo tri godine u ,9,-u$ s &inom satnika i na mjestu %apovjednika satnije. 3dluio se
%a 3dred 9 - padae/ vojniku koji je doao i% padobranske postrojbe i%bor nije bio teak. .amo nije samo
skakao padobranom$ nego i nastupao %a M4rvene vragoveM$ visinsku poka%nu padobransku mom&ad te
postrojbe.
9ko padobranci nisu nali uporabu %a njegov arapski$ +ukovnija jest. 3d 1(C(. do 1(U1. sluio je sa snagama
omanskoga sultana u Zapadnom :oBaru$ pouavao doma&e ljude %atiti vanih osoba u dvama emiratima u
09H$ trenirao je ,audijsku nacionalnu gardu u *ijadu i obuavao osobne tjelesne &uvare eika ;se od
Bahreina. 6a dnu pojedinih listova u ,9,-ovu dosjeu stajale su biljeke7 obnovio je snane ve%e s arapskom
kulturom$ to ih je primio jo u djetinjstvu/ govori arapski najbolje u +ukovniji/ ima naviku odetati duboko u
pustinju kad mora dobro promisliti o nekom problemu/ vru&ina i muhe mu$ &ini se$ uop&e ne smetaju.
:osje dalje ka%uje kako se nakon trogodinje misije u ,9,-u %ime 1(U1. vratio padobrancima. 6a svoju radost$
naao je kako su padobranci upravo ukljueni u operaciju MAameno kopljeM u sijenju i veljai 1(U'.$ i to u -
3manuL .ako se vratio u :ebel 9gbar$ prije nego je u oujku otiao na odmor. 0 travnju su ga
5urrlo po2ali natr5g$ jer je 9rgentina upravo %aposjela Falklandske otoke.
+ad 1 ostao je u 0jedinjenom Araljevstvu$ no +ad ' i +ad I poslani su na #uni 9tlantik. +lovili su na
putnikom brodu M4anberraM$ na br%u ruku pretvorenom u vojni brod %a prijevo% ;jud,tva/ na obalu su se
iskrcali na ,an 4arlosu. +ad ' istjerao je 9r
gentince s otoka Goose Green tako dobro da je %apovjednik ope. ra4lj5$ puk(Ynlk <. #ones posmrtno %aradio
8iktorijin kri5. Za to je vrijeme +ad I nastupao ravno preko ;sto5nog Falklanda po kii i susnjeici prema +ort
,tanleyj55
M!islio sam kako se to %ove navaljivanje$M primijeti Faing naredniku ,idu$ koji mu je upravo ponovno punio
alicu kavom. 6arednik se ugri%e %a usnicu. +rokleti civiliL
M!arinci to %ovu navaljivanjem$ gospodine. +adobranci i +u
kovnija to %ovu nastupanjem.M
Aako god 2ali$ rije& je o Borsiranoj hod5j5 u tekim uvje4i5 ma$ sa e%deset kilograma opreme.
p5d I usnostavio ie svoi bivak i stoer na usamheno5 Barmi
ley$ a to je %na&ilo prvo %au%eti snano branjeni breuljak Fongdon. .e gadne no&i s 11. na 1'. lipnja satnik
!ike !artin pobrao je metak.
+oelo je tihim no&nim napadom na argentinske poloaje. .aj je tihi napad postao vrlo glasan kad je desetnik
!ilne naga%io na minu koja mu je otkinula nogu. 9rgentinci otvorie paljbu i% strojnica te plamenovi obasjae
brdo kao danju. +ad I mogao je samo natrag$ u %aklon$ ili naprijed - u vatru - i tako %aposjesti Fongdon.
Zaposjeli su brdo u% dvadeset tri poginula i vie od etrdeset ranjenih. !e1u njima je bio i !ike !artin. 0
no%i mu bijae metak$ i% usta je i%la%io dugi ni% kletvi$ sre&om - na arapskom.
8e&i je dio toga dana proveo na brdu$ dre&i na nianu osam u%drhtalih argentinskih %arobljenika i trude&i se
da se ne onesvijesti. Zatim su ga otpremili u previjalite u 9ja@ovu %aljevu$ gdje su ga previli i helikopterom
prebacili na bolniki brod M0ganduM. .amo se naao pokraj jednog argentinskog porunika. Za plovidbe do
!ontevidea &vrsto su se sprijateljili i jo se dopisuju.
M0gandaM je pristala u urugvajskom glavnom gradu kako bi iskrcala 9rgentince. !artin je pak imao sre&e7
bijae medu ranjenicima dovoljno lakim da odlete ku&i redovitim civilnim letom do Bri%ea 6ortona. 8ojska
mu je dala trotjedno bolovanje radi oporavka u sanatoriju M<eadley 4ourtM u Featherheadu.
.amo je susreo medicinsku sestru Fucindu$ koja &e mu poslije postati suprugom nakon kratka udvaranja.
!oda je voljela sjaj$ no prevarila se. Gnije%do su savili u ku&ici pokraj 4hobhama$ dovoljno bli%u nje%ina
posla u Featherheadu i njegova u 9;dershotu. 6o nakon tri godine =s njom je %apravo bio ukupno etiri i pol
mjeseca>$ Fucinda ga je$ s dosta prava$ stavila pred i%bor7 moe imati ili padobrance i tvoju prokletu pustinju$
ili moie imati mene. 3n je ra%mislio i odabrao pustinju.
;mala je pravo oti&i. 0jesen 1(U'. uio je %a prijamni ispit %a ,toernu kolu$ ula%nicu %a vie inove i udoban
naslonja$ vjerojatno u !inistarstvu. 0 veljai 1(UI. pao je na ispitu.
M6amjerno je to u&inio$M ree +aornan. M6jegov je %apovjednik ovdje pribiljeio kako je mogao pro&i$ samo da
je htio.M MZnam. ovjek je... neobian$M ree Faing.
0 ljeto 1(UI. !artina su postavili na mjesto britanskoga stoernog asnika u ,toeru Aopnene vojske
omanskoga sultana u !uskatu. 3donda je dvije godine be% prekida bio strani vojni sa
C'
vjetnik. Zadravi svoju britansku padobransku o%naku$ %apovijedao je ,jevernom pograninom pukovnijom
3manske vojske$ sa stoerom u !uskatu. 0 in bojnika promaknut je u 3manu u ljeto 1(UD.
asnici koji su odsluili jednu turu u ,9,-u mogu se vratiti i sluiti jo jednu$ ali samo na po%iv. #edva to se
iskrcao u Hngleskoj u %imu 1(UC. i spora%umno se ra%veo$ kad mu je stigao po%iv i% <ereBorda. 8ratio se kao
%apovjednik odreda u sijenju 1(UU. ,luio je na ,jevernom rubu =u 6orvekoj>$ onda kod sultana Bruneja$ pa
est mjeseci na unutarnjem osiguranju u <ereBordu. 0 lipnju poslali su ga s njegovom instruktorskom ekipom u
9bu :abi.
6arednik ,id pokuca i provue glavu kro% odkrinuta vrata. MBrigadir pita biste li mu se pridruili. Bojnik
!artin se upravo penje.M
Aad je !artin uao$ Faing primijeti njegovo preplanulo lice$ tamnu kosu i oi$ te dobaci +a5nanu br% pogled.
;%gleda kao jedan od njih. H$ sad7 ho&e li pristatiN ; govori li arapski uistinu tako dobro kao to kauN
#+ istupi$ uhvati !artina %a ruku i stisnu je svojim stiskom od kojega kosti pucaju$ pa ga srdano po%dravi7
M:rago mi je to ste se vratili$ !ike$M
M<vala$ gospodine$M odgovori on$ pa se rukova i s pukovnikom 5raigom.
M+redstavio bih vam ovu 1vojicu gospode$M poe :+,. MGospodin Faing i gospodin +a@inan$ obojica i%
\,toljetne ku&eJ. 3ni
bi vam htjeli..$ ovaj.$$ neto predlo5iti$ Gospodo$ elite li nasamo
ra%govarati s bojnikom !artinomNM
M!a ne$ molim vas$M hitro &e Faing. MeB je mislio kako &e ovo - ako ovaj sastanak urodi nekim plodom - biti
%ajednika operacija$M
Fijepo od njega - pomlsli #+$ misl5&i na su 5olina. Gadovi
%5l5 samo poka5ati koliko snage imaju$ budu li je morah uporabi
ti$
,je5oe sva petorica. Faing progovori. 3bjasnio je politiku
- . . .. . Y n 1Z L1 1 Y 5C Z Z .C
Britanija mora %nati to se doga1a u Auvajtu - ne samo glasine i prie$ niti nevjerojatne pripovijesti to ih
prepriavaju novine$ nego prave$ &vrste injenice. injenice o britanskim dravljanima to su jo ostali tamo/ o
okupacijskim snagama$ bude li se na koncu morala upotrijebiti sila/ o sna%i kuvajtskog otpora - je li sposoban
ve%ati u%a se sve vie i vie inae navalnih postrojba.
!artin je sluao i kimao. +ostavio je nekoliko prikladnih i pristojnih pitanja$ no inae je utio. :va via
asnika gledahu kro% pro%or. Faing je %avrio neto nakon podneva.
M.o bi bilo to$ bojni&e. 6e oekujem da odmah odgovorite$ istog trena. 6o vrijeme je bitno.M
MBi li vas smetalo da i%mijenimo koju rije nasamo s naim kolegomNM upita #+7
M6aravno da ne. Gledajte$ ,imon i ja &emo se lijepo odetati natrag u na ured. Znate moj broj. !ogli biste mi
odgovoriti danas poslije podne/ u reduNM
6arednik ,id isprati dvojicu civila van$ pa ni% ulicu$ gdje je gledao kako su %austavili taksi. 8rati se %atim u
svoje gnije%do pod strehom$ i%a skela.
#+ i% maloga hladnjaka i%vadi tri hladna piva. ,va trojica otepie i otpie po gutljaj.
MGledaj$ !ike$ %na kako je. .o oni ho&e. 9ko misli da je ludo$ mi &emo se %nati nositi s tim.M
M,vakako$M dometnu 4raig. M0 +ukovniji ne dobiva crne toke ako kae \neJ. Zamisao je njihova$ ne naa.M
M6o$ ako ho&e po&i s njima$M nastavi #+$ Monda prodi kro% vrata$ da tako kaem. Bit &e s njima dok se ne
vrati. !i &emo biti u igri$ dakako =vjerojatno ne mogu to i%vesti be% nas>$ no bit &e pod njima. 3ni
%apovijedaju. Aad stvar %avri$ vratit &e se ovamo kao da si bio na dopustu.M
!artin je %nao kako to ide. uo je %a druge deke koji su radili %a M,toljetnu ku&uM. .akav jednostavno
prestane postojati %a +ukovniju dok se ne vrati. 3nda svi kau7 M<vala Bogu to si se vratio.M ; nikad ne
spominju taj MdopustM$ niti pitaju gdje si bio i to si radio.
M+ristat &u$M ree on.
+ukovnik ustane. !orao se vratiti u <ereBord. +ruio je !ikeu ruku7 M,retno$ !ikeLM
M0%gred$ ima danas drutvo %a objed$M re&e brigadir. M.u bli%u$ u istoj ulici. :eki i% \,toljetne ku&eJ su to
dogovorili.M
0rui !artinu list papira$ po%dravi se s njime te !ike !artin i%a1e i% sobe$ ni%a stube pa na ulicu. 6a papiru
je pisalo da treba objedovati u restorani&u etiri stotine metara dalje/ doma&in mu je gospodin KaBic 9l-
Ahouri.
0% !;-E i !;-D$ britansku obavjetajnu %ajednicu ini jo jedna sluba7 8ladino komunikacijsko sredite -
8A,. .o je kompleks %grada u ogradenu i uvanu krugu bti%u mirnoga grada 4heltenhama u
Gloucestershireu.
8A, je britanska inaica amerike 6,9$ s kojom vrlo tijesno suraduje. #edni i drugi su paljivi sluatelji ije
antene mogu prislukivati gotovo svaku radio-emisiju i teleBonski ra%govor na svijetu$ samo ako ho&e.
0 sklopu svoje suradnje s 8A,$ amerika 6,9 ima ni% prislunih postaja u Britaniji$ u% ostale$ ra%asute diljem
svijeta. ; 8A, ima svoje ino%emne postaje/ osobito je velika i vana ona u 9krotiriju na 4ipru$ smjetena na
podruju pod britanskom suvereno&u.
Zahvaljuju&i svojoj bli%ini$ postaja 9krotiri oslukuje Bliski
istok$ rio sve to uhvati alje u 4heltenham na anali%u. !edu analiti&arima je prilian broj stru&njaka 9rapa
po ro5enju$ no vrlo pou%danih bntanskih ljudi s pristupom vrlo povjerljivim inBormacijama. .akav je i
gospodin 9l-Ahouri$ koji je ve& odavno odluio trajno se nastaniti u Britaniji$ u%eo britansko dravljanstvo i
o5enio se Hngteskinjom.
Genijalni nekadanji jordanski diplomat danas radi kao vii analitiar u 9rapskoj sluibi 8A,-a. +remda ima
puno britanskih arabista$ on je esto kadar uhvatiti Mi%me5u redakaM skrivena %na55nja u ra%govo5ima
arapskih vo5a$ koja Britancima i%miu. 6a
%ah5J2 M,to5Jetne ku&eM$ on je ekao !lkea !arrina u r5storanu$
bbj5d je protekao 5ivahno 1 ilJajao dv5 s5ta. G383r111 50 1,kljuivo arapski. +oto se rastae$ !artin
odeta natrag do ,9,ove Zgrade. ,atima i satima &e ga upu&ivati prije nego bude spreman otputovati u *ijad
s putovnicom na lano ime to &e je$ %nao
jg5 MX5Vljetna ku&aM dotad pripremiti/ sve &e biti u njoj - ak i MstareM vi%e.
%vuku... :a$ moe pro&i be% poteko&a... 6a svakoj ulici Bliskog istoka. 6e$ uop&e$ stari moj. :rago mi je to
sam mogao pomo&i.M
+ola sata nakon toga uao je u svoj auto te se cestom !T uputio natrag u 4heltenham. +rije ulaska u ,9,-ov
stoer i !ike !artin je na%vao jedan broj/ bli%u$ tik Go2erove ulice. ovjek koga je na%vao podie slualicu$
jer jer bila u njegovu uredu u ,39,-u$ gdje je upravo radio na nekim spisima toga poslijepodneva$ kad nema
predavanja.
MZdravo$ braco. #a sam.M
8ojnik se nije morao predstavljati. Aako su %ajedno ilu u pripremnu kolu u Bagdadu$ mladega je brata uvijek
%vao braco. , druge se strane ice %au stenjanje.
M!ikeN Gdje si$ \bemtiNM
M0 Fondonu$ u teleBonskoj govornici.M M!islio sam kako si negdje u Zaljevu.M
M#utros sam stigao. 8jerojatno se veeras vra&am.M
M!ike$ uj... nemoj i&iL ,ve sam ja kriv... .rebao sam %nati %aepiti gubicu.M
.eleBonska linija prenese duboki smijeh njegova starijeg brata. MBa sam se pitao kako to da su se odjednom
poeli %animati %a mene. ;%veli su te na ruak$ jelJdaNM
M:a. *a%govarali smo o neemu drugom. ,amo mi je i%letjelo... ne %nam ni sam kako. uj$ ti stvarno ne mora
i&i. *eci im da sam se prevario... M
M+rekasno. 8e& sam pristao$ ,am.M
M)$ BoeLM 0 svojoj Bakultetskoj sobi$ okruen debelim ue
nim svescima o srednjoyjekovnoj !e%opotamiji$ mladi se mukarac gotovo rasplakao.
M!ike$ &uvaj seL !olit &u %a tebe.M
!ike se na tren %amisli. :a$ .erry je uvijek bio religio%an. Zaista &e moliti.
M.ako je$ braco. 8idimo se kad se vratim.M
,pusti slualicu. ,am u svom kabinetu$ ridokosi u&enjak koji je oboavao starijega brata vojnika %agnjuri
glavu u ruke.
Aad se %rakoplov Piritish 9ir2aysa na yeernjem letu u ') i TE %a ,audijsku 9rabiju odlijepio od sta%e
<eathro2a te ve&eri$ tono na vrijeme$ !ike !artin je bio jedan od putnika. 9li ne on - putovao je s
putovnicom punom vi%a$ na drugo ime. +rije %ore &e se u Britanskom veleposlanstvu u *ijadu sastati s
re%identom M,toljetne ku&eM.
CD
T
:on Kalker pritisnu nonu konicu svog oldtimera - corvette stingray i% 1(DI. Zastao je na tren na glavnom
ula%u Zrakoplovne ba%e ,eymoura #ohnsona kako bi propustio nekoliko kampera prije nego i%ade na autocestu.
Bijae vru&e. Aolovoko sunce nemilice je peklo gradi& Goldsboro u ,jevernoj Aarolini - toliko da se asBalt
pred njim nai%gled lelujao poput mora. 0godno je spustiti krov i osjetiti vjetar$ makar i topao$ kako prola%i
kro% kratku plavu kosu.
3dve%ao se klasinim sportskim automobilom$ kojemu je posve&ivao puno po%ornosti$ i% drijemenoga
gradi&a na autocestu
C)$ pa na autoGestu 1I prema sjeveroistoku$
:on Kalker imao je toga vru&eg ljeta 1((). dvadeset devet
godina/ neenja/ pilot lovac. 0pravo je sa%nao da &e i&i u rat. 3dnosno$ moda &e i&i. ini se da to ovisi o
nekom ludorn 9rapinu to se %ove ,addam <usein.
.oga je jutra to i%rekao krilni %apovjednik pukovnik =poslije
general> <al <ornburg. Za tri dana$ (. kolovo%a$ njegova IID$ eskadrila =M*aketaiM> u sklopu (. taktike
Zrakoplovne skupine$ idu u 9rapsko-per%ijski %aljev$ Zapovijed je stigla i% %apovjedniva skupine u
Zrakoplovnoj ba%i Fangtey u <amptonu u 8irginiji. Zna&i$ l5J5riulT je. 0shit me5u pPlotima dosegnuo je do
eksta%e$ 0 emu je ,8t5a tov5h godina vje?banja ako nikad 5e55mo ispaliti praveN
.ri dana prije polaska ostalo je jo puno posla/ on ga je kao oru?ar eskadrile imao ponajvie. +reklinjao je da
mu daju jo samo 'T sata kalco bi se oprostio sa svojima$ pa mu Se p3tp0k38;;;k ,teve .urner$ %apovjednik
oru5ja$ ka%ao kako &e ga$ bude 1i rnanj
kala najmanja sitnica$ osobno ispraiti$ Zatim se nasmijei i re&e
Kalkeru da$ ako se kani vratiti do %ore$ najbolje mu je neka odRR5 $RR..R..
je sre&e to mu se roditelji nisu vratili u .ulsu u 3klahomi - u tom sluaju se ne bi nikako uspio oprostiti s
njima. 0 kolovo%u su uvijek ili na godinji odmor u obiteljsku vikendicu pokraj <atterasa$ pet sati vonje
automobilom od njegove ba%e.
:on Kalker bijae vrstan pilot i uivae u tomu. ;mati dvadeset devet godina$ raditi ono to najvie voli u
ivotu i raditi to odlino - dobar je osje&aj. ,vidala mu se njegova ba%a$ dragi su mu bili momci i oboavao je
ushit i osje&aj snage to mu je prua letenje ratnim %rakoplovom !c:onnell :ouglas F-1E strike eagle
=Mudarni oraoM>$ tj. ina&icom %a napadaje na ciljeve na tlu sjajnog lovca F-1E4. Aoliko %na$ to je najbolji ratni
%rakoplov to ga posjeduje *atno %rakoplovstvo ,9: - to god brbljali ljudi to lete na Bighting Balconima
=Mbojni jastrebM>. #edini mu je premac mornariki F-1U hornet. .ako bar kau. 3n nikad nije letio na hometu$ a
eagle mu sasvim odgovara.
Aod Bethela skrenuo je na istok$ prema 4olumbiji i Khaleborneu$ gdje autocesta prela%i na ni% oto&i&a. Aitty
<a2k mu je ostao i%a le1a$ slijeva/ %atim skrenu na jug prema <atterasu$ gdje put napokon prestaje te more
okruuje putnika sa svih strana. Aao djeak je u <atterasu %nao lijepo ljetovati. 0 %oru bi iao u ribolov na
plavu ribu s djedom$ dok se starac nije ra%bolio te vie nije mogao i&i na more.
,ada$ kad tata ide u mirovinu nakon svoga naBtakog posla u .ulsi$ moda bi on i mama mogli vie boraviti u
vikendici$ pa bi i on mogao &e&e navra&ati. Bio je toliko mlad te mu ni na um nije palo kako se moda ne&e
vratiti i% Zaljeva$ bude li tamo rata.
Kalker je s lijepim uspjehom maturirao u gimna%iji u .ulsi$ s osamnaest godina. ;mao je samo jednu goru&u
elju7 letjeti. Aoliko mu pam&enje see$ oduvijek je elio letjeti. etiri je godine studirao %rakoplovno
strojarstvo na :ravnom sveuilitu 3klahome/ diplomirao je 1(UI. ,luio je vojni rok u Zboru %a obuku
priuvnih asnika te je odmah nakon diplome primljen u *atno %rakoplovstvo.
+ilotsku je obuku proao u Zrakoplovnoj ba%i MKilliamsM pokraj +hoeni@a u 9ri%oni/ letio je na .-II i .-IU.
6akon jedanaest mjeseci obuke$ na %rakoplovnoj smotri je sa%nao da je %avrio obuku s odlikom$ kao etvrti
leta od etrdesetorice u klasi. 6a njegovu veliku radost$ prvih pet u klasi poslano je u kolu %a pilote lovce u
Zrakoplovnoj ba%i M<ollomanM bli%u 9lamogorda u 6ovom !eksiku. 3statak klase - mislio je s u%vienom
baha
CU
to&u mladi&a predvi1enog postati pilot lovac - poslat &e neka postanu bombarderi ili smetlari.
0 ,reditu %a obuku pilota u <omesteadu u Floridi napokon je ostavio .-IU i preao na F-T +hantom$ golem$
snaan i grub %rakoplov - ali konano pravi lovac.
6akon devet mjeseci u <omesteadu dobio je prvo Bormacijsko mjesto u eskadrili7 u 3sanu u #unoj Aoreji$ gdje
je jednu godinu letio na Bantomu. Bio je dobar. Znao je to$ a oito su %nali i MglaveineM. 6akon 3sana poslali
su ga u *atnu lovaku kolu *atnoga %rakoplovstva ,9: u Zrakoplovnoj ba%i M!c4onnellM u Kichiti u
Aansasu.
*atna lovaka kola dri se najjaim teajem u *atnom %rakoplovstvu ,9:. +roBesionalna karijera visokih
letaa obiljeena je pohadanjem te kole. .ehnologija novih oruja pobu1uje strahopotovanje. 3naj tko %avri
M!c4onnellM mora ra%umjeti svaki vijak i maticu$ svaki silicijski &ip i integrirani krug to ga nosi %bunjuju&i
i%bor topnitva koje posjeduje suvremeni lovac i kadar ga je ispaliti na svoje protivnike u %ralcu i na tlu.
Kalker se i ovdje odli
kovao kao jedan od najboljih pola%rdka$ to %nai da bi ga svaka lovaka eskadrila u *atnom %rakoplovstvu
,9: rado bila dobila. Aad ga je dobila IID$ eskadrila s uporitem u Goldsborou$ u
ljeto 1(UC.$ letio je najprije na Bantomu godinu dana. Zatim je na etiri mjeseca premjeten u Zrakoplovnu ba%u
MFukeM u +hoeniacu u 9ri%oni. .amo je preao na strike eagle$ novim letjelicama to su ih MraketaiM nedavno
bili dobili. 3n je ve& vie od godinu da
na letio na MorluM kad je ,addam <usein napao Auvajt.
,tingray je netom prije podneva stigao do niZa otoi&a. 6e. kaliko kilometara na sjever stajae u Aitty <a2ku
spomenik 3rvilleu i Kilburu Krightu. ,pomenik je slavio njihov uspjeni po
kuaj da svojom udnom napravom vd iica polete nekoliko metara u %rak i doka5u kako ovjek uistinu moe
letjeti letjelicom s vlastitim pogonom. :a su samo mogli %nati...
+rola%e&i 6ags <eadom slijedio je pu%a2 kolonu kampku&ica$ kombija i karavana sve dok se napokon nije
iskobeljao i put se lspra%nio i%a rta <atteras$ na vrhu otoka. 0letio je ,tingrayem na prila%nu sta5u drvene
ku&e svojih roditelja koju minutu 5o jedan. 6aao ih je na verandi$ okrenutoj prema mirnom plavom moru.
ljaj. :jed sjedae u stolici %a ljuljanje$ okrenut k moru. :on mu pride i ree7 MBog$ djedeL #a sam$ :on.M
,tarac podie pogled$ kimnu i nasmijei se. 3nda se opet %agleda u puinu.
M6ije ba najbolje$M ree *ay. MAatkad prepo%naje ljude$ ponekad ne. +a$ sjedi i ispriaj nam to je novo. <ej$
!aybelle$ donesi nam koje pivoL ;ma ovdje ednih momakaLM
0% pivo :on obavijesti roditelje kako &e %a pet dana krenuti u Zaljev. !aybellina ruka pode k ustima. :onov
se otac pak drao o%biljno$ sveano i pomalo ukoeno.
M<a - tomu valjda sve to slui. !islim$ sva ta obuka... i te stvari$M ree on nakon duge utnje.
:on proguta pivo i upita se - ne prvi put - %ato se roditelji toliko brinu. :jed se %agledao u njega/ u odsutnim
starakim o&ima pojavilo se neto poput prepo%navanja.
M:on ide u rat$ djede$M viknu mu *ay Kalker. ,tar&eve oi ivnue.
4ijeli je svoj radni vijek proveo kao marinac. Zboru se pridruio prije mnogo$ mnogo godina. 1(T1. se oprostio
sa suprugom i ostavio je s njenima u .ulsi %ajedno s novoro1enom !aybelle. 3tiao je na +aciBik. ,
!ac9rthurom je bio na 4orregidoru i &uo ga je kad je rekao7 M8ratit &u se.M Bio je svega dvadesetak metara
udaljen od !ac9rthura kad se general %aista vratio.
0 meduvremenu se borio na desetak ra%li&itih jadnih koraljnih otoka u !arijanima i preivio pakao ;2o #ime.
6a tijelu nosi sedamnaest oiljaka - sve i% rata. 3dlikovan je ,rebrenom %vije%dom s lentom$ dva puta
Bronanom %vije%dom/ na njegovim prsima je %ablistalo i sedam Mpurpurnih srcaM.
0porno nije htio postati asnik$ ostaju&i stalno stoerni narednik - %naju&i gdje je stvarna mo&. 6a kopno je
i%aao u ;nchonu u Aoreji. Aad su ga napokon poslali natrag u domovinu da dovri svoje dane u Zboru
mornarikoga pjeatva kao instruktor na otoku +arris$ njegova je radna odora nosila vie odlija od bilo
kojega drugog komada tkanine u toj vojnoj ba%i. 0mirovljen je nakon dvije odgode. 6a njegovu oprotajnu
sveanost dola su etiri generala$ to je vie nego to obino dode na takvu sveanost kolegi generalu.
,tarac po%ove unuka k sebi. :on ustane od stola i nagnu se k starcu.
Muvaj se #apanaca$ deko$ il &e ti do& glave$M proapta starac.
U)
:on stavi ruku na djedova krhka$ reumatina ramena. M6e brini se$ djede$ ne&u im dati ni da mi pri1u.M
,tarac %adovoljno kimnu. Bijae navrio osamdeset godina. 6a koncu konca$ besmrtnoga narednika nisu
pobijedili ni #apanci niti Aorejci$ nego stari gospodin 9l%heimer. ,voje je posljednje dane trajao u ugodnu snu$
u drutvu k&eri i %eta. 6ije imao kamo drugamo po&i.
6akon objeda roditelji su ispriali :onu o svom putu u podruju 9rapsko-per%ijskog %aljeva$ odakle su se
vratili etiri dana prije predvi1ena roka. !aybelle mu je poka%ala BotograBije$ tek stigle s ra%vijanja.
:on je sjedio u% majku dok je ona prebirala po hrpi BotograBija$ objanjavaju&i koja je palaa i damija koja$
navode&i imena morskih uvala i trnica i% ni%a emirata i eikata to ih je posjetila.
M+a%i se kad stigne dolje$M upo%ori ona sina. M+rotiv ovakvih &e se ljudi boriti. 3pasni su to ljudi. +ogledaj
samo ovaj pogledLM :on Kalker pogleda snimku to ju je drala u ruci. Beduin
stajae i%medu dvije pje&ane dine/ pustinja i%a njega$ a jedan kraj keBije %ataknut mu tako da %akriva donji
dio lica. ,amo su tamne oi su5nnjiav3 5urile u objektiv.
M,vakako &u se uvati ovakvih$M obe&a joj on. ini se da je bila %adovoljna time.
0 pet se sjeti kako bi se morao vratiti u ba%u. *oditelji ga ispratie do auta$ parkirana pred ku&om. !aybelle
vrsto %agrli sina i ree mu jo jednom neka se uva. ; *ay obavi ruku oko njegova ramena i i%javi kako se
ponose njime. :on u1e u auto i 8oZeO; natrake vrati se na cestu$ 3svrnu se prema roditeljima.
:jed bijae i%aao i% ku&e$ poduprt takama$ te se pojavio na
verandi$ +olako je prebacio obje take po5 lijeY0 ruku i usprariv
s5$ n5tjeravi reumati&na ra5nena da stoje ravno. +odigne %atim s mukom desnu ruku do glave. ;spru5eni je
dlan dodirivao titnik be%bolske kape$ ,tari je ratnik vojniki po%dravljao svog unuka koji ide u novi rat.
:on u autu podigne ruku i otpo%drav5 vojniki. Zatim priti
snu gas 1 odjuri. 6lkad 5ic nlje 5id5o dje5a$ ,t5rac je u listo555u
umro u snu.
diplomce na specijalistikim teajevima$ %bog kojih je .erry imao dosta posla i tijekom ljetnih pra%nika. 6o te
je ve&eri upravo silom traio sebi posla$ kako bi odvratio misli s briga to su ga muile.
Znao je kamo je otiao njegov brat. Zamiljao je opasnosti s kojima &e se suoiti kad se uvue u Auvajt pod
irakom okupacijom pod lanim imenom.
0 deset$ dok je :on Kalker vo%io na sjever od <atterasa$ .erry je i%aao i% Bakultetske %grade$ ljuba%no
%aeljevi laku no& staroj ista&ici koja je %akljuala vrata %a njim. Arenu ni% Go2er ulicu$ ,t. !artinJs Fane$
pa na .raBalgar ,"uare. !oda &e ga sjajna rasvjeta ra%vedriti$ mislio je. 8eer je bila topla i blaga.
,tigavi do ,t !artin-in-the-Fields$ opa%i kako su vrata otvorena$ a i%nutra dopiru %vuci crkvenih himni. 0de$
sjede u klupu pri kraju reda$ bli%u ula%a$ te je tako sluao vje5banje %bora. 6o isti glasovi %boraa samo jo
produbie njegovu potitenost. 0 mislima se vratio u djetinjstvo$ to su ga !ike i on %ajedno proveli prije
tridesetak godina u Bagdadu.
6igel i ,usan !artin stanovali su u %godnoj$ prostranoj staroj ku&i na dva kata u ,aadunu$ otmjenoj etvrti u
dijelu grada %vanom *isaBa. !ike je ro1en 1(EI. godine$ a on dvije godine poslije njega7 1(EE. +rva su mu
sje&anja i% vremena kad je imao samo dvije godine. ,je&ao se svoga tamnokosog brata lijepo odjevena %a prvi
dan u privatnom vrti&u gospodice ,ay2ell. 6osio je koulju i kratke hlaice$ cipele i arape - odoru engleskoga
dje&aka. ,je&a se kako je !ike vikao$ buno prosvjeduju&i to su ga odvojili od njegove omiljene bijele
pamune halje - didea to je doputala slobodu pokreta i hladila tijelo.
5ivot je bio lagan i elegantan %a Britance u Bagdadu pedesetih godina. Bili su lanovi kluba M!ansourM i kluba
M9l2iyaM. 3ba su kluba imala svoje ba%ene$ teniska igralita i igralita skvoa$ gdje su se slubenici ;rakoga
naBtnog podu%e&a i 8eleposlanstva sastajali$ plivali$ igrali igre$ ra%govarali i ispijali hladna pi&a %a ankom.
,je&ao se Fatime$ njihove dadilje$ njene bucmaste djevojke i% L sela u unutranjosti. ,voju je pla&u tedjela %a
mira%$ kako bi se mogla udati %a dobra mladi&a nakon povratka u svoje pleme. , Fatimom bi se igrao na livadi
dok su ekali da se !ike vrati i% vrti&a.
3ba su djeaka bila englesko-arapski bilingvalna prije navrene tre&e godine ivota. 9rapski su nauili to od
Fatime$ to od
U'
vrtlara ili kuharice. !ike je osobito br%o i dobro nauio arapski. 9 kako je njihov otac bio veliki potovalac
arapske kulture$ ku&a mu je esto bila puna irakih prijatelja.
9rapi ionako vole malu djecu. , njima su puno strpljiviji od Huropljana. Aad bi !ike protrao livadom$
cmokos i tamnih o&iju$ slobodan u svom di5deu$ brbljaju&i na arapskom$ oevi bi se prijatelji smijali i
govorili7 MGle$ 6igele7 sin ti i%gleda kao jedan od naih.M
8ikendom se i%la%ilo gledati Araljevski lov M<arithiyaM svojevrsni engleski lov na lisicu premjeten na Bliski
istok. Bio je to lov na akale pod vodstvom gradskog arhitekta +hilipa <irsta. 6akon lova svima se nudio ku%i
s povr&em. 9 onda divni i%leti na rijeku$ na ,vinjski otok nasred sporoga toka .igrisa$ to dijeli grad na dva
dijela.
:vije godine nakon brata$ i .erry je poeo pohadati privatni vrti& gospo1ice ,ay2ell. 6o kako je bio i%u%etno
bistar$ %ajedno su poli u Zakladnu pripremnu kolu to ju je vodio gospodin <artley.
Bilo mu je est godina$ a njegovu bratu osam toga prvoga dana kole u .asisiji. kolski su im drugovi bili
engleski djeaci$ no isto tako i sinovi otmjenih iraltih obitelji.
:otad je ve& b5o i%veden jedan driami preyrat$ Aralja djeaka i 6uri-as-,aida smaknuo je prokomunistiki
general ;5asem$ koji je preu%eo apsolutnu vlast. :vojica djeaka nita od toga nisu ra%umjeli$ no njihovi
roditelji i cijela britanska %ajednica bijahu nlo %abrinuti$ Budu&i da je simpati%irao s ;rakom komunistikom
partijom$ Aasem je proveo pogrom me1u pripadnicima
nacionalistike stranke Baas/ preivjeli su pokuali ubiti generala. #e5an od (n5 kojl su strojnicorn pucali na nj
i promaili ga bio je
i 555i huka %van ,addam <usein.
+rvoga se dana u pripremnoj =osnovnoj> koli .erry na5ao oS5u?e5 irakim djeacima.
M.i si crvLM ree jedan. .erry poe plakati. M6isam ja crv$M jecao je on.
M#esi$ jesiLM ree najvii dje&ak. M:ebeo si i bijel. Aosa ti je
be% ve%e. ;%gleda kao crv. .i si crv$ crv$ clyLM
,vi ,u ;.;0 se uglas po&eli rugati. !ike se pojavi i%a njih. 6a
ravno$ svi su me5usobno ra%5ovarali arapski.
556e Cnvite mo5 brata crvomLM uoo%ori ih on$
0poraba stisnute ake u tui nije dio arapske kulture. Zapravo$ tuVa je ve&ini kultura$ osim u nekim
dijelovima :alekog istoka. ak ni u 9Brici juno od ,ahare tradicionalno se ne tue stisnutom akom. 4rnce i%
9Brike i njihove potomke valjalo je tek nauiti kako vrsto stisnuti aku i njome udarati protivnika. .ek %atim
su postali u tomu najbolji na svijetu. 6o akanje je vrlo uobiajeno na ,redo%emlju i posebno u
anglosaksonskoj tradiciji.
0darac desne ruke !ikea !artina sleti na &eljust najglasnijega .erryjeva %adirkivaa i obori ga na tlo. :je&ak
i nije bio toliko pogoden snagom udarca$ koliko i%nena1en. 6o ipak7 .erryja nitko vie nije %vao crvom.
Zaudo$ !ike i taj mali ;raanin poslije su postali najbolji prijatelji. Za svih godina u pripremnoj koli bili su
nera%dvojni. 8isoki se dje&ak %vao <asan *ahmani. .re&i je lan !ikeove bande bio 9bdelkarim Badri$ koji
je irnao mladega brata 3smana$ .erryjeva vrnjaka. .ako su se pak sprijateljili .erry i 3sman$ to je bilo
dobro$ jer bi se Badri otac esto %atekao u ku&i njihovih roditelja. 3n je bio lije&nik$ pa su ga !artini rado
u%eli %a svog obiteljskog lijenika.
3n je pomagao .erryju i !ikeu !artinu prebroditi uobi&ajene djeje bolesti7 vodene ko%ice$ %aunjake i
ospice.
,tariji dje&ak Badri$ prisje&ao se .erry$ bio je opinjen poe%ijom. Glava mu je uvijek bila u knji%i kakva
engleskog pjesnika i dobivao je nagrade %a krasnoslovljenje pjesnika$ pobjeduju&i engleske djeake u njihovoj
vlastitoj disciplini. 3sman$ mla1i$ bijae dobar matematiar. Govorio je kako bi kad odraste volio biti arhitekt i
graditi lijepe ku&e. .e t5ple veeri 1((). .erry je sjedio u %adnjoj crkvenoj klupi i pitao s to li je poslije bilo
s tim momcima.
:ok su pohadali .asisiju$ stvari oko njih u ;raku su se mijenjale. etiri godine poto je ubio Aralja i doao na
vlast$ general Aasem i sam bijae %ba&en s vlasti i ubijen. ,maknula ga je vojska$ koju je %abrinjavalo njegovo
koketiranje s komuni%mom. ,lijedilo je jedanaest mjeseci %ajedni&ke vladavine vojske i stranke Baas. Baasisti
su se tada okrutno osvetili svojim nekadanjim progoniteljima$ komunistima.
Zatim je 8ojska makla Baas s vlasti$ tako da su mnogi od njih morali opet bjeati u ino%emstvo. 8ojska je
sama vladala do 1(DU.
6o 1(DD. godine$ kad je navrio trinaest$ !ikea su poslali na nastavak kolovanja u privatnoj koli u
Hngleskoj$ u <aileyburyju.
UT
.
.erry je 1(DU. poao %a njim. .oga su ga ljeta roditelji poveli u Hnglesku ve& krajem lipnja$ kako bi proveo
itavo ;jeto s bratom prije nego se .erry pridrui !ikeu u <aileyburyju. .ako su pukom sre&om i%bjegli dva
dravna prevrata$ 1T. i I). srpnja$ kad je vojska svrgnuta s vlasti$ a na nju je dola stranka Baas. +redsje1nik je
postao Bakr$ a potpredsjednik ,addam <usein.
6igel !artin je slutio kako se neto sprema$ pa je sve paljivo isplanirao. 6apustio je stoga ;rako naBtno
podu%e&e i %aposlio se kod jedne naBtne tvrtke sa sjeditem u Britaniji - Burmah 3il. ,redivi$ p@odavi ili
preselivi sve i% Bagdada$ nastanio se s obitelji u ku&i pokraj mjestanca <ertBorda$ odakle je svakoga dana be%
poteko&a mogao i&i na svoj novi posao u Fondon.
3tac !artin poeo se inten%ivno baviti golBom. Za vikenda sinovi su mu esto nosili tapove. 6aje&e je igrao
s jednim kolegom$ tako1er poslovoditeljem Burmah 3il$ i%vjesnim gospodinom :enisom .hatcherom$ ija se
supruga podosta %animala %a politiku.
.erry je volio <aileybury. *avnatelj kole tada je bio gospodin Killiam ,te2art. 3ba su djeaka bila smjetena
u M!elvillovu domuM$ kojemu je na elu bio *ichard *hodes-#ames. Aako se moglo i oekivati$ .erry je bio
odli&an uenik$ a !ike isto tako vrstan sporta. !ikeov je %atitni&ki nain prema svom niem i bucmastijem
bratu poelo jo u koli gospodina <artleya u Bag5 dadu$ a u <aileyburyju se samo nastavilo tako$ ;sto je tako
mladi djeak jo vie oboavao starijega.
+re%revi obve%atan odla%ak na sveu&ilite$ !ike se %arana 3dlulo Za vojnu karijeru. , tom se odlukom
gospodin *hodes#ames rado sloio.
.erry !artin i%ade i% tamne crkve kad je %bor dovrio pokus. +rijede .raBalgar ,"uare i uhvati autobus %a
Bays2ater$ gdje
je stanovao Zajedno s <llary. :ok je prola%i5o park Fane$ misli 51u s4 Yrati5 na 5avrnu ragbijaku
utakmicu protiv .onbri5ga$ kojom je !ike %avrio svoj petogodi5nji boravak u l5a5eyburyju.
0takmlca protiv .onbrid5ea nvijck je bila najtca5 .5 s5 godine igralo na doma&em terenu. !ike je bio
brani/ pet minuta 5o kraja utakn5ice/ <aileybury gubi s dya boda ra%likc$ .erry je
i \ R R1LYFR \ .R 5....r ..7..5.. Qr..$55.15 5l5a5.$ M$..$5 Fd.$_M
odostraga. ,amo ga je .erry vidio kad je poao. 0br%avi do najve&e br%ine$ %atri se ravno na svoju
tro&etvrtinsku crtu$ u trku sprijeivi prodor protivnikoga krilnog igra&a. +robio je %atim rupu u obrani
.onbridgea$ pa na crtu. .erry je skakao i vikao i% svega glasa. :ao bi sve svoje ispite poloene s odlikom i sve
preporuke %a stipendiju kad bi mogao trati u% bratov bok$ premda je %nao kako ga njegove kratke bijele noge$
s kojih ri1e dlake stre poput dlaica na kupini$ ne bi odnijele ni deset metara prije nego bi ga oborila obrana
.onbridgea.
0 vrisci je nastala stanka dok se brani& .onbridgea %alijetao ravno na !ikea. :va osamnaestogodinja
uenika su&elie se kostolomnim sudarom. ;gra .onbridgea se odbije od protivnika$ a !ike !artin nastavi
trk i postigne toliko potrebna tri boda.
:ok su momadi odla%ile s igralita nakon utakmice$ .erry je nasmijeen stajao u% uetom ograden prola% do
svlaionica. !ike isprui ruku i prode mu kro% kosu$ govore&i7 MHto$ braco7 uspjeli smoLM
9 sad je bio toliko glupL .rebao je drati je%ik %a %ubimaL 3vako je prou%rokovao da mu brata poalju u
%aposjednuti Auvajt. Gotovo %aplae od bijesa i Brustracije.
;%aavi i% autobusa$ odvue se ni% 4hepsto2 Gardens. <ilary je tri dana bila na poslovnom putovanju$ ali
dosad se ve& trebala vratiti. 6adao se da je tako7 trebala mu je utjeha. 0avi u stan$ %a%ove je imenom. 6a
njegovu veliku radost$ %auje nje%in oda%iv i% dnevne sobe.
Oim je uao u sobu$ br%o joj ispripovjedi glupost koju je uinio. Zatim ga obuhvati topli$ utjeni %agrljaj
njene$ Bine brokerice s kojom je dijelio svoj stan i svoj ivot.
!ike !artin provede dva dana s britanskim re%identom u *ijadu. 0 *ijadu su mu se nedavno pridruila
dvojica kolega poslanih i% M,toljetne ku&eM.
+ostaja u *ijadu u normalnim okolnostima radi i% 8eleposlanstva$ budu&i da se ,audijska 9rabija smatra
%emljom najprijateljskijom Britaniji. ,toga se to mjesto nikad nije smatralo tekim$ niti je tu trebalo velike
posade ni sloenih %grada i opreme. 6o desetodnevna je kri%a u 9rapsko-per%ijskom %aljevu i%mijenila stanje
stvari.
6ovonastali save% %apadnih i arapskih %emalja estoko se usprotivio irakoj produenoj okupaciji Auvajta.
8e& su imenovana
UD
dvojica glavnih %apovjednika7 general 6orman ,ch2art%kopB i% ,9: i kraljevi& <aled bin ,ultan bin
9bdula%i%$ etrdesetetverogodinji proBesionalni vojnik$ kolovan u ,andhurstu u Hngleskoj i u ,9:$ Araljev
ne&ak i sin ministra obrane$ kraljevi&a ,ultana.
Araljevi& <aled je u odgovoru na britanske %ahtjeve bio vrlo ljuba%an kao i obino. 8rlo br%o je pronadena
vila na rubu grada i ponu1ena u najam Britanskom veleposlanstvu.
.ehniari i% Fondona postavljali su prijamnike i predajnike s nei%bjenim strojevima %a iBriranje %a
sigurnosnu uporabu. 6a tom &e mjestu biti sjedite britanske tajne slube %a vrijeme ratnoga stanja. 6a
drugom su kraju grada 9merikanci isto to inili %a 4;9-u$ koja je oito eljela biti snano prisutna. Bliskost
koja &e se posBije ra%viti i%medu viih asnika amerike vojske i civila i% 9gencije nije se jo pojavila.
0 meduvremenu je !ike !artin odsjeo u privatnoj ku&i re%identa #uliana Graya. 3bojica su se slo5ila kako ne
bi bilo korisno ako bi !artina vidio bilo tko od osoblja 8eleposlanstva. :raesna gospo1a Gray$ supruga od
karijere$ bila je njegova doma&ica. 6ikad nije ni pomislila pitati tko je on ili to radi u ,audijskoj 9rabiji.
!artin nije uop&e govorio arapski sa saudijskim osobljem. +onu1enu je alicu kave prihva&ao sa smijekom i
engleskim M.hank youM.
6aveer drugoga dana Gray mu je dao konane upute. +o svemu sude&i$ pokrili su sve teme - bar one koje je
bilo mogu&e pokriti i% *ijada.
M,utra ;etite u :ahran civilnim letom saudijskoga prijevo%nika. ,tat &e u AaBdiju. Oekat &e vas. .vrtka je
poslala ovjeka u AaBdi. 3n &e vas do&ekati i odvesti na sjever. Zapravo$ ini mi se da je sluio u +ukovniji.
,parky Fo2. Znate gaNM
MZnam$M ree !artill.
M;ma svG to ste rekh da &e vam trebati$ 3sim toga$ naao je
i jednoga mladoga kuvajtsko5 pilota s kojim bls5e mo5da rado ra5govara5$ :obivat &e od nas sve najt5ovije
snimke s amerikih satehta. 6a slikama se vidi pogranino podruje i glavne nakupi ne irakih postrojba$ to ih
valja i%bjegaYati. 8idi se i sve ostalo$ 6apokon$ ove su snimke upravo stigle i% Fondona$M
*5cnn5tr+ hlavnyanr5iOkim ,t3;3m n1Z Y411k111$ blietavih Bo
kolaboracionista$ ali mu ne uspijeva. ak ni kuvajtska oporba ne eli igrati tu igru. 6o i%gleda da je tamo ve&
dosta pripadnika .ajne policije. 3vaj je$ i%gleda$ tamonji eB 9!9!-a7 ,abavi/ gadan tip. !ogao bi ga
posjetiti njegov bagdadski eB$ voditelj 9mn-al9ma$ 3mar <atib. Hvo gaLM
!artin se %agleda u lice na BotograBiji7 mjeavina okrutnosti i selja&ke lukavtine u o&ima i ustima.
M+rati ga glas poprilina krvoloka. ;sto tako i njegova pajdaa u Auvajtu$ ,abaavija. <atibu je nekih &etrdeset
pet. *odom je i% .ikrita/ suplemenik samoga ,addama <useina i njegov dugogodinji pristaa. 6e %namo puno
o ,abaaviju$ no i%na&i &emo jo.M
Gray postavi pred !artina sljede&u BotograBiju.
M3sim 9!9!-a$ Bagdad je poslao i ekipu !uhabaratova protuobavjetajnog odjela$ vjerojatno da se po%abavi
strancima i . sprije&i svaki pokuaj i%vana vodene pijunae ili sabotae na no- . voosvojenom podru&ju. .amo
je i eB protuobavjetajaca/ kau da je lukav i ne da se vu&i %a nos. 6jega bi se trebalo uvati.M
Bijae U. kolovo%a. #o je jedan 4-E MGala@yM protutnjao i%nad njihovih glava prije sputanja na oblinju vojnu
%ra&nu luku - dio golemog amerikog logistikog postrojenja to je ve& bilo u punom pogonu i ubacivalo
beskrajnu povorku poiljki u nervo%nu$ %bunjenu$ vrlo kon%ervativnu muslimansku kraljevinu.
!ike !artin spusti pogled i vidje lice <asana *ahmanija.
6a liniji je opet bio ,teve Faing.
M6e elim ra%govarati$M odsijee .erry !artin.
M!islim da bismo trebali ra%govarati$ dr. !artin. ,luajte$ vi ste %abrinuti %bog brata$ %ar neNM
M8rlo %abrinut.M
M6ema potrebe$ %nate. 3n ima vrlo &vrst karakter. Zna se sam skrbiti %a sebe. ,am je htio po&i$ nema sumnje.
;mao je potpuno pravo odbiti nau ponudu.M
M.rebao sam drati je%ik %a %ubima.M
M+okuajte na to gledati ovako$ doktore... :ode li do najgoreg od najgorega$ morat &emo poslati puno bra&e$
mueva$ sinova$ strieva$ dragih - u Zaljev. 9ko itko od nas ita moe uiniti kako bi smanjio rtve$ %ar ne
treba pokuatiNM
M0 redu. to ho&eteNM
M+a... jo jedan ruak. Fake je govoriti licem u lice. Znate li gdje je <otel \!ontcalmJN *ecimo$ u jedanNM
UU
M3sim to je pametan$ deko je i dosta osje&ajan$M primijetio je Faing tog jutra$ obra&aju&i se ,imonu
+a@inanu.
MBoe dragiLM ree +aacrnan tonom entomologa kojeinu su upravo priop&ili postojanje %animljive nove vrste
kukaca$ otkrivene ispod kamenja.
3bavjetajac i u&enjak objedovali su u tihu kutku - gospodin 4osta se %a to pobrinuo. +oto je posluen
dimljeni losos$ Faing prijede na stvar.
M*ije je o ovomu7 mogli bismo se u Zaljevu na&i u ratu. 6e jo$ ra%umije se. .rebat &e vremena dok
prikupimo nune vojne snage. 6o 9merikancima je to %apelo %a %ube. +otpuno su odluni - u% pomo& nae
gospe u :o2ning ,treetu - da istjeraju ,addama <useina i njegove ra%bojnike i% Auvajta.M
M6e bude li se drao onoga to je obe&ao$M dometnu !artin. M6o da$ naravno$ ako se povue$ ne&e trebati
rata$M sloi se Faing. +rivatno je mislio kako ta mogu&nost moda i ne bi bila najbolja. irile su se vrlo
u%nemiruju&e glasine$ %bog kojih je %apravo i po%vao arabista drugi put na objed.
M6o u suprotnom &emo morati u&i$ pod okriljem 0jedinjenih naroda$ i i%baciti ga.M
M!iNM M:obro$ najvie 9merikanci. !i &emo poslati vojsku koja &e im se pridruiti na kopnu$ na moru i u
%raku. 8e& sada imamo brodove u 9rapsko-per%ijskot5i 5aljcvu. 6ai lovci i lavci.bombar
deri lete na jug. ; takve stvari. Gospoda .. je odluila da ne&emo nimalo oklijevati. Za sada je to tek
M+ustinjski titM - spreavanje da gad i pomisli napredovati dalje na jug$ prodrijeti u ,audijEku 9rabiju. 6o
moglo bi biti i vie od toga$ uli ste %a 3!0NM
M3ruja masomog unitenjaN 6aravno.M
M0 tomu je pro5lem. 9B4 - atornsko$ bioloko i kemijsko oruje$ !e5u nama$ nal u M,toljetnoj ku&iM vc&
nekoliko godina upo%oravaju nae politike gospodare na to. Fani lm je eB pre5
dao elaborat \3bayj5tajni rad u deyedesetimaJ$ 0po%oJo ih je kako je sada$ nakon %avretka hladnoga rata$
glavna prijetnja irenje 9B4 oruja$ +omahnitali tirani posjeduju o%5iljno visokotehnoloko oruje i mogh bi
ga i upotrij5biti$ ;5rsno - svi su rckli.
M0 tomu je i stvar$ dragi moj. +rocjenjujemo kako je ,addam <usein potroio pedeset milijardi dolara na
kupnju oruja u prolom desetlje&u. Zato je i bankrotirao - duan je Auvajtu pedeset milijardi dolara$ jo
petnaest ,audijskoj 9rabiji/ rije& je samo o kreditima to ih je u%eo %a vrijeme irako-iranskog rata. 6apao je
Auvajt jer su mu odbili otpisati cijeli dug i dati mu novih trideset milijardi kako bi i%vukli njegovo
gospodarstvo i% nevolja.M
M,r je problema u tomu to je jedna tre&ina te goleme svote - sedamnaest milijardi %elemba&a - potroeno na
dobavu oruja %a masovno unitenje ili sredstava %a njihovu proi%vodnju.M
M9 Zapad se napokon probudioNM
M; to propisnoL 3dvija se golema operacija. Fangleyu su rekli neka optri svijet nastoje&i otkriti trag svake
prodaje ;raku i% bilo koje %emlje. !oraju provjeriti i%vo%ne do%vole. ; mi sudjelujemo u tom poslu.M
M.o ne bi trebalo predugo trajati ako svi budu suradivali$ a vjerojatno ho&e$ M %akljui !artin dok je njegovo
raino krilo sti%alo na stol.
M6ije to tako jednostavno$M re&e Faing. M!akar je jo rano$ ve& je oito kako je ,addamov %et Aamil
uspostavio prokleto dobar dobavljaki sustav7 stotine malih lanih podu%e&a diljem Hurope$ ,jeverne$ ,rednje
i #une 9merike kupuju dijelove i sitnice koje nai%gled nemaju jedne s drugima ve%e. Arivotvorile su i%vo%ne
deklaracije$ i%miljale pojedinosti o proi%vodima$ lagale o kona&noj svrsi. #edne su bile %emlje u kojima se
roba %aista proi%vodila$ druge i% kojih se i%vo%ila u ;rak. 6o kad se sve te nai%gled be%a%lene sitnice i djeli&i
skupe$ dobivamo neto uistinu opasno.M
MZna se da posjeduje plin$M re&e !artin. M+rimijenio ga je na Aurdima te na ;rancima kod Faoa7 Bo%gen$
\goruiin plinJ. 9li uo sam da ima i nervne bojne otrove. Be% mirisa$ nevidljive/ smrtonosne i vrlo
kratkotrajne.M
MZnao sam ja to$ dragi moj7 vi ste pravi rudnik inBormacija.M Faing je %nao sve o tom plinu$ no jo vie o
laskanju.
MZatim je tu i antraks. Hksperimentirali su s time$ a moda i s plu&nom kugom. Znate$ s tim se stvarima ne
moe raditi tek s kuhinjskim rukavicama. .rai se vrlo posebna kemijska oprema. .o bi se trebalo primijetiti
na i%vo%nim do%volama$M dometnu !artin.
Faing kimnu i Brustrirano u%dahnu.
M.rebalo bi - daL 9li istraitelji su ve& naili na dvije poteko&e. #edna je %id utnje nekih podu%e&a$ poglavito
u 6jemakoj.
()
.u je i pitanje dvostruke primjene. 6eki su i%vo%ili poiljke pesticida - to je posve neduno %a %emlju koja
nastoji pove&ati svoju ratarsku proi%vodnju/ ili bar tako kae. :rugo podu%e&e u drugoj %emlji dobavlja
drugaiju kemikaliju$ namijenjenu na povrini istoj svrsi7 opet pesticid. Zatim dobar kemiar to dvoje spoji - i
eto bojnog otrovaL 9 oba dobavljaa cvile7 \!i nismo %naliLM\
MAljuna je stvar oprema %a kemijsko spajanje$M dometnu hitro !artin. M*ije je o visokoj kemijskoj
tehnologiji. .akve se stvari ne mijeaju doma u kadi. 6adite ljude koji su opskrbili tvornice po sustavu \klju u
rukeJ i one koji su ih montirali. !ogu se sada i%vlaiti$ ali tono su %nali to su radili. ; emu to ima
posluiti.M
M+o sustavu \klju u rukeJNM upita Faing.
Mitave tvornice$ to su ih od prvoga nacrta do kraja i%gradile strane tvrtke. 6ovi vlasnik dobije klju& u mke$
otklju&a$ u1e i pusti ih u rad. 6o to sve ne objanjava na objed. 8i sigurno imate pristupa kemiarima i
Bi%iarima. #a sam pak sve ovo uo samo i% privatnog %animanja. Zato ba jaNM
M:a$ imamo kemiare i Bi%iare. ,vake vrste. 6a gomile njih. 3ni &e$ nema sumnje$ i%na&i neke odgovore.
Zatim &emo ih pre
vesti na svakodnevni je%ilc. 5adimo na ovome u potpuno5 suradn5l sa Kashingtonom. 9merikanci &e u&initi
istu stvar$ a onda &emo usporediti re%ultate.M
M:obit &emo neke odgovore$ no ne sve. ,matramo kako vi nudite neto ra%liito od toga$ ,toga ruamo danas
%ajedno. Znate$ ve&ina naih glaveina jo dri 9rape nesposobnima sastaviti djeji bicikl$ a kamoli i%umiti
ga.M
,vjesno ga je taknt5o u ?iYac$ +shihopottret dr$ .erryja !artina to ga je bio naruio sad je poka%ivao svoju
vrijednost. 0e
njaQ jako pocrveni$ ali se svlada$
MZbilja se naljutim kad moji %emljaci i dalje tvrdoglavo misle kako su 9rapi tck gomila gonia deva to i%
nepo%nata ra%loga nose kuhinjske krpe na glava5na. Ouo sam to i%reeno upravo tim rijcima$ ;st5na je$
%apravo$ da su oni gradih 5lo sloene palae$ d%amiie$ luke i sustave %a natapanje u doba dok su nai preci ho
5enjeri su im bolji od bilo kojih u krugu od tisu&u i petsto kilometara$ to ukljuuje i ;%rael. ;stina$ mnogi su
medu njima proli sovjetsko ili %apadno kolovanje$ no nae su %nanje upili poput spuvi$ a onda mu i sami
dodali strahovito mnogo... M
3n %astane$ a Faing ugrabi prigodu kako bi progovorio.
M:r. !artin$ potpuno se slaern s vama. ,amo sam jednu godinu u 3djelu %a Bliski istok \,toljetne ku&eJ$ ali
doao sam do istih %aklju&aka kao i vi. ,hvatio sam kako su ;ra&ani vrlo nadaren narod. 6o naalost$ na vlasti
im je &ovjek koji je ve& poinio genocid. Zar &e se sav taj novac i svi ti ljudski darovi uporabiti %a ubijanje
desetaka$ moda i stotina tisu&a ljudiN <o&e li ,addam irakom narodu donijeti slavu ili &e ih dovesti u
klaonicuNM !artin u%dahnu.
M;mate pravo7 on je anomalija. 6ekada davno nije to bio$ ali je postao. ;%opa&io je nacionali%am stare stranke
Baas u nacionalsocijali%am. 6adahnu&e crpe od 91olBa <itlera. 9 to vi ho&ete od meneNM
Faing malko promisli. Bli%u je$ prebli%u a da bi sada i%gubio ovoga ovjeka.
MGeorge Bush i gospoda .. dogovorili su se da nae dvije %emlje %ajedno istrae itavo podruje ira&kog oruja
%a masovno unitenje. ;straivai &e i%nositi injenice kako ih budu otkrivali. ,tru&njaci &e nam ih
protumaiti. to on imaN Aako je to ra%vijenoN Aoliko toga imaN to nam treba da bismo se %atitili dode li do
rata7 plinske maskeN ,kaBandriN 9mpule protuotrovaN 6e %namo jo to on ima$ pa onda ni to nam treba... M
M9li ja ne %nam nita o tomu$M prekinu ga !artin.
M6e$ no %nate neto to mi ne %namo7 arapski nain miljenja$ ,addamov nain miljenja. <o&e li uporabiti
ono to posjedujeN <o&e li se %aintaiti u Auvajtu ili &e se povu&iN 6a koji ga se nain moe dobiti da
odustaneN <o&e li i&i do krajaN 6ai ljudi
jednostavno ne shva&aju arapsko poimanje muenitva$M !artin se nasmija.
Zatim ree7 M+redsjednik Bush i ljudi to ga okruuju ponaat &e se u skladu sa svojim odgojem$ koji se
%asniva na judeokr&anskoj moralnoj Bilo%oBiji$ poduprtoj grko-rimskom logikom. 9 ,addam &e djelovati u
skladu sa svojim vi1enjem samoga sebe.M
M.o jest$ djelovat &e kao 9rapin i muslimanNM
M9ha. 6o islam %apravo nema nita s tim. ,addam <usein ne haje %a hadit - kanoni%irani +rorokov nauk. !oli
ispred ka
('
mera kad mu to odgovara. 6e$ nego se treba vratiti u doba 6inive i 9sirije. 6jemu nije vano koliko &e ljudi
morati umrijeti$ ako misli da moe pobijediti.M
M6e moe pobijediti 9meriku. .o nitko ne moe.M
MArivo. *abite rije \pobjedaJ u britanskom i ameri&kom smislu. Bush$ ,co2croBt i ostali upravo je tako
ra%umiju. Oak i sada. 3n pak pobjedu vidi druga&ije. +ovue li se ,addam i% Auvajta %ato to mu je to platio
saudijski kralj Fahd - to se moglo dogoditi da se odrao sastanak na vrhu u :edi - imao bi asnu pobjedu.
+rihvatljivo je biti pla&en %a odustajanje. 0 tom sluaju je on pobijedio. 6o 9merika to ne&e dopustiti.M
M6ipoto.M M6o ako se povue pred prijetnjama$ i%gubio je. 4ijeli &e arapski svijet vidjeti njegov pora%. Zato
ne&e odustati$ ne&e se povu&i.M
Mak ni ako se ameri&ki ratni stroj pokrene protiv njegaN Bit &e poraen$ moda &e i poginuti. ,ravnit &e ;rak
do temelja$M ree Faing.
M.o nije bitno. 3n ima svoj bunker. ;%ginut &e mu narodN 6ije vanoL 6o uspije li nauditi 9merici$ pobijedio
je. 0spije li 9merici nauditi gadno$ vrlo gadno$ bit &e proslavljen. +obijedit &e - bio iv ili mrtav.M
MA vragu$ kako je to %amrenoLM u%dahnu Faing.
M; nije ba. +rijelaZ preko rijeke #ordana ujedno je golem skok u moralnoj Bilo%oBiji. 6ego$ opet vas pitam/ to
%apravo elite od mene5J5
M3kupljamo odbor koji bi trebao savjetavati nae pohti&ke Yo54 ) pitanjuna oruja %a masovno unitenje.
.opovi$ tet5kovi$ %rakoplovi... - time &e se po%abaviti !inistarstvo obrane. 6ije u tolnu problem. ,ve je to
samo 5eljeZnarija koju mo5emo unititi %ranim napadima$M
MZapravo su dva odbora/ jedan u Kashingtonu i drugi ovdje$
u Fondonu$ 55&aos5 su promatrai u njihovom$ a amenki 5 5a5
em odboru. Bit &e tu ljudi i% naeg !inistarstva vanjskih poslo5 va$ iZ 9ldermastona i i% +orton :o2na.
\,toljetna ku&aJ ima dva
. . . .. .. n 1 1 1 `1. .
M9h$ da7 ,imon &e vas na%vati i re&i yam kad i gdje. Zapravo$ ima prikladno ime7 !edu%a.M
Blag i topao suton nad Aarolinom sputao se na Zrakoplovnu ba%u M,eymour #ohnsonM 1). kolovo%a$
pri%ivaju&i veer to e1a %a rum-punem u kantici leda i na kukuru%u ugojenu odresku na rotilju.
!omad IIT. taktike lovake eskadrile koji jo nisu proletjeli na F-1EH$ te momad IIE. taktike lovake
eskadrile$ MeBoviM$ koji &e u Zaljev poletjeleti u prosincu - svi stajahu i gledahu. Zajedno s IID. eskadrilom svi
su %ajedno inili T. taktiko lovako krilo (. %rakoplovnog %bora. 6a redu %a pokret upravo je bila IID.
:va dana gro%niave aktivnosti napokon su se %avravali. :va dana pripremanja letjelica$ planiranja rute$
odluivanja o op5 remi$ gomilanja tajnih prirunika i raunala svim mogu&im takti kim varijantama %rane
borbe - sve se to trpalo u kontejnere koji &e biti preve%eni... +remjetaj eskadrile nije kao premjetanje ku&e -
to je dovoljno velika nevolja samo po sebi. .o je kao premjetanje omanjega grada.
6a asBaltu su se kooperila dvadeset etiri eaglea - strane %vijeri to iekuju pauinaste male stvorove od iste
vrste koja ih je oblikovala i napravila. ekaju da se popnu u njih te svojim si&unim prstima puste s lanca
njihovu strahovitu snagu.
3premljeni su da cijeli dugi let preko pola svijeta - sve do 9rabijskoga poluotoka - obave u neprekidnom letu.
6utarnji spremnici %a gorivo svakoga eaglea sadre D))) litara kero%ina. ,lijede&i obrise letjelice$ priljubljeni
u% njih$ postavljena su dva MobrisnaM spremnika$ nalik plitkim &irevima$ oblikovana tako da remete
aerodinamiku najmanje to je mogu&e. M3brisniM spremnici sadre svaki po 'E)) 1 goriva. ;spod trupa vise tri
duguljasta vanjska spremnika$ oblikom nalik torpedima/ svaki ima obujam od '))) litara. ,amo gorivo tako
tei 1I$E tona - koliko je bio teret pet bombardera i% drugoga svjetskog rata. 9 eagle je lovac.
3sobna oprema posade smjetena je u putni&ke kapsule nekadanje napalm-kapsule$ koje se danas
upotrebljavaju %a humaniju svrhu. 0 tim kanistrima ispod krila su koulje$ arape$ ga&e$ sapun$ pribor %a
brijanje$ odore$ maskote i &asopisi s goliavim curama. 6aime$ koliko je njima po%nato$ tamo je vrlo daleko do
najblieg bara %a samce.
(T
8eliki lete&i tankeri A4-1) dohranjivat &e ih putem preko 9tlantika i i%nad ,audijske 9rabije. 6a jedan
lete&i tanker dola%e etiri MorlaM. .ankeri ih ve& ekaju s druge strane oceana.
Za njima &e lete&a karavana starliBtera i gala@yja donijeti ostatak - malu vojsku aviomehaniara i montera$
elektroniara i pomo&nog osoblja$ topnitva i doknadnih dijelova$ di%alica i pokretnih radionica$ strojnog alata
i kovinotokarskih klupa. ,igurno mogu raunati kako na odreditu ne&e %ate&i nita. ,ve to je potrebno %a
odravanje dvadesetak najsuvremenijih lovaca-bombardera na svijetu u %raku i spremnih %a boj morat &e se
prevesti istom odisejom preko pola svijeta.
,vaki strike eagle to je te veeri blistao sastoji se od etrdeset &etiri milijuna dolara crnih kutija$ aluminija$
staklenih vlakana$ raunala i hidraulike/ u%a sve to i od prilino nadahnuta di%ajnerskog rada. +remda su
prvotni nacrti nainjeni jo prije trideset godina$ eagle je nov bojni %rakoplov lovac$ to se tie istraivanja i
ra%voja.
4ivilno i%aslanstvo grada Goldsboroa vodio je njegov gradonaelnik <al A. +lonk. 8rli se javni slubenik
veselio nadimku kojim ga je nagradilo dvadeset tisu&a %ahvalnih sugradana$ koji su ga %vali MArplankM. ;mao
je sklonost i sposobnost %bunjivati i%aslanstva i% politiki podobnog Kashingtona svojom ju5njakom
drsko&u i alama$ 6eki su pasjetitelji i% Kashingtona - pria se - nakon s5ta s5uanja gradonaelnikovlh
poalica po povratku u
glavni grad potraili psihijatro2 pomo&. :akako$ gradonaelnik se +lonk po isteku svakoga mandata vra&ao u
svoj ured svaki put
sa sve premoenijom ve&inom glasova.
,toje&i i%a krilnoga %apovjednika <ala <ornburga civilno je i%aslanstvo ponosno motrilo MorloveM$ to su ih
traktori dovukli i% hangara$ +osada se %atim popela u njih/ piloti na prednja sjedala$ a Oa,nl41 Za 3r0?n5
sustave - strijelci u stranja$ 3ko svake letjelic5 okupila s5 gomilica momadi na tlu$ koja je provjeravala sye
na %rakoplovu prije u%lijetanja$
M#esam li vam pri&ao onu o generalu i kurviNM upita gradonaelnik ;juba%no visokoga %rakoplovnog asnika
pokraj sebe$
0 taj as$ sre&om$ :on Kalker pokrenu motore te buka dva
iu turbomla%nih +ratt [ Khitney F1))-+K-'') %aglui pojedino
#edan po jedan dvadeset etiri MorlaM IID. eskadrile palili su motore i kretali poletno-sletnom sta%om. 4rvene
su %astavice leprale ispod krila$ poka%uju&i gdje su rakete ,parro2 =MvrabacM> i ,ide2inder =Mboni vjetarM>
uvr&ene pod krilima. .e &e sigurnosne igle biti i%vadene tek tren prije polijetanja. 6jihov &e put u 9rabiju
najvjerojatnije biti miran$ no bilo bi nera%borito poslati MorlaM na put be% ikakve samoobrane.
:u sta%e stajahu skupine naoruanih straara i %rakoplovne vojne policije. 6eki su mahali$ drugi vojni&ki
po%dravljali. +ri samom kraju prila%ne sta%e MorloviM opet stadoe te ih jo jednom$ posljednji put$ opkoli
brina gomila topnika i aviomehaniara. +odmetnue klinove pod kotae$ %atim stanu provjeravati %rakoplove
nema li gdje kakva rupica$ slabo pritegnuta brtva ili ploica - bilo to to bi se moglo pokvariti tijekom rulanja
ili leta. 6a koncu su i%vukli sigurnosne igle i% raketa.
M3rloviM su strpljivo ekali7 dvadeset jedan metar dugaki$ est metara visoki i trinaest metara iroki$ teki ')
tona pra%ni$ a etrdeset s najve&im teretom =sad su bli%u te teine>. .rebat &e dobar$ dug %alet %a u%lijetanje.
Ailometar i pol dalje$ pri br%ini od I)) km`h$ kotai se odlijepie od asBalta i MorloviM se nadu u %raku. Aotai
uvu&eni$ stajni trap uvuen$ palica i%vuena i% poloaja %a u%lijetanje =ime je iskljuen ok> i postavljena u
poloaj %a vojni let. :vadeset etiri MorlaM usmjerie svoje nosove prema nebu$ uspostavie br%inu uspona od
E))) stopa u minuti i - nestae u sutonu.
6a visini od 'E.))) stopa =oko osam kilometara> visine su se i%ravnali. #edan sat poslije piloti su ugledali
po%icijska i navigacijska svjetla prvoga lete&eg tankera A4-1). 8rijeme je %a napajanje. !otori F1))
strahovito e1aju. :ok je uklju&en ok$ samo jedan motor sagori dvadeset tona goriva %a jedan satL Zato se ok
upotrebljava samo %a u%lijetanje$ u borbi ili kad treba hitro manevrirati radi bijega. ak i pri normalnoj sna%i
motori i%iskuju ponovno punjenje sremnika %a gorivo svakih sat i pol. :a bi stigli u ,audijsku 9rabiju$ A4-1)$
njihove Mlete&e ben%inske crpkeM oajniki im trebaju.
Hskadrila sad leti u irokoj Bormaciji7 leta&i se svrstavaju po vo1i svog dijela eksadrile to leti malo ispred njih/
ra%mak i%me1u vrhova krila jest oko kilometar i pol. :on Kalker =njegov strijelac .im i%a njega> baci pogled
kako bi vidio gdje je voda njegovog dijela$ kako bi vidio gdje treba biti. Fete&i na istok nali se u tami
(D
nad 9tlantikom. 6o radar poka%ivae poloaj svakog %rakoplova/ a i njihova su ih navigacijska svjetla odavala.
0 repu A4-1) i%nad i ispred njega operater otklopi plou to je titila njegov pro%or u svijet te pogleda more
svjetala i%a sebe. 4rijevo %a gorivo ispadne i% leita i ostane visjeti$ ekaju&i prvu muteriju.
,kupine od po est MorlovaM ve& su opa%ile svaka svoj ;ete&i tanker. Kalker se priblii kad je na njega doao
red. ,amo je dotaknuo gas i njegov se eagle naao pod tankerom$ u domaaju crijeva. 3perater u tankeru
usmjeri crijevo spram sapnice to viri i% prednjeg ruba loveva lijevoga krila. Aad su se cijevi susrele i operater
ih spojio$ gorivo poe te&i7 tona goriva #+T na minutu. M3raoM je pio i pio.
Aad se napunio$ Kalker se maknu i sljede&i lovac dode na njegovo mjesto %a sisanje. 6a ob%oru se
naslu&ivalo kako i druga tri tankera isto ine sa est lovaca %a koje su %adueni.
Fetjeli su kro% no&7 kratku no&$ jer su letjeli prema suncu br%inom od U)) km`h. +oslije est sati leta ,unce
opet i%ade. 0pravo su prelijetali panjolsku obalu$ lete&i %atim sjeverno od 9Brike preko ,redo%emlja$ kako bi
%aobili Fibiju. +ribliivi se Hgiptu$ %emlji save%nici$ IID. %aokrenu na jugoistok$ prijeUe 4rveno more te
piloti prvi put ugledae golemu oker-sme1u povrinu pijeska i ljunka %vanu 9rabijska pustinja.
6akon petnaest sati leta iscrpljena i ukoena etrdesetosmorica mladih 9merikanaca sletjee u :ahran u
,audijskoj 9rabiji. ,amo koji sat nakon toga ve& bijahu preve%eni u Zrakoplovnu ba%11 .umralt u ,ultariatu
3tnanu$ koja je pripadala doma&em$ omanskom ratnom %rakoplovstvu.
Zlvotnih uvjeta koji ih ovdje oekuju poslije &e se sje&ati ra
do i s 5injom71')) km od ;ra&k5 gra5ice i ratne %one$ .amo su prove5 O5ti5 mjcscca/ do sredi5c prosi5ca$
Fctjct &e na tr5naiPC5m letovlma nad urlutranjo&u 3mana kad stigne dodatna opr5ma$ plivati u modrim
vodama ;ndijskog oceana i &ekati to su im
spremili dobri Bog i general 6orman ,c2art%kopB.
0 prosincu &e ih prebaciti u ,audijsku 9rabiju. .amo i tada jedan &e od njih$ a da to nikad nije sa%nao$
i%mijeniti tijek rata.
- E
:ahranska se %rana luka guila. !ikeu !artinu se pri dolasku u *ijad uinilo kao da se najve&i dio istonog
primorja poelio kretati. ,mjetaj u srcu golemog ni%a naBtnih polja donio je ,audijskoj 9rabiji nje%ino
basnoslovno bogatstvo. ,toga se to mjesto ve& odavna naviklo na na%anost 9merikanaca i Huropljana$ %a
ra%liku od .aiBa$ *ijada$ #enba i drugih gradova u Araljevstvu.
Oak ni ivahna luka :eda ne bijae svikla na tolika anglosaksonska lica na svojim ulicama$ no u drugom
tjednu kolovo%a :ahranu se vrtjelo u glavi od naje%de stranaca.
6eki su nastojali oti&i. !nogi su vo%ili cestom do Bahreina kako bi odande odletjeli. 3stali se okupie u
Zranoj luci :ahran. 0glavnom su to bile supruge i djeca naBtaa$ to su se uputili u *ijad kako bi uhvatili let
koji &e ih odvesti ku&i. $
:rugi su pak dola%ili7 struja 9merikanaca nosila je sa sobom oruje i pokretne trgovine. !artinov je civilni let
bio stisnut i%me1u dvaju 4-, gala@yja nakrcanih teretom. .a dva vojna leta bijahu dijelovi gotovo neprekidna
%ranoga konvoja to je i% Britanije$ 6jema&ke i ,9: donosio oruje i opremu koji &e sjeveroistok ,audijske
9rabije preobra%iti u jedan jedincati golemi vojni bivak.
6ije to jo bila M+ustinjska olujaM - kampanja %a osloba1anje Auvajta$ tada jo pet mjeseci udaljena$ nego samo
M+ustinjski titM$ operacija odvra&anja irake vojske - sada narasle na etrnaest divi%ija u% granicu i diljem
Auvajta - od nastavka pohoda na jug.
+romatraa bi se dahranska %ra&na luka mogla dojmiti$ no pomnije bi prou&avanje otkrilo kako je %atitni sloj
tanak poput lista papira. 9meriko oklopno i topniko oruje i postrojbe nisu jo bili stigli =prvi su brodovi s
njima tek isplovili i% amerikih luka>$ a teret to su ga donosili %rakoplovi tipa gala@y$ starliBter i hercules
bijae tek djeli& tereta to ga brod moe ponijeti.
(U
M3rloviM ba%irani u :ahranu$ mornari&ki horneti u Bahreinu i britanski tornadi to su bili tek stigli u :ahran i
jedva se ohladili od puta i% 6jemake - svi su oni %ajedno imali topni&koga streljiva dovoljno tek %a pet-est
bojnih %adataka.
+otrebno je vie od toga %a %austavljanje masovnoga napada oklopnih postrojba. 0nato dojmljivoj i%lobi
vojne opreme u nekoliko %ranih luka$ sjeveroistona ,audijska 9rabija jo leae gola pod ,uncem.
!artin se progura kro% vrevu dola%ne dvorane$ nose&i prirunu torbu preko ramena. 0gleda po%nato lice
medu gomilom u% pregradu.
Za svoga prvog i%bornog teaja %a ,9,$ kad su mu rekli kako ga ne&e pokuati i%vjebati$ nego ubiti$ gotovo
su i uspjeli u tomu. #ednoga je dana preao pedesetak kilometara pjeice preko Breconsa$ koji pripada me1u
najtee terene u Britaniji. <odao je po ledenoj kii$ s E) kg opreme u bergenskoj naprtnjai na le1ima. +oput
ostalih$ bio je nasrnrt iscrpljen/ %akljuan u osobni svijet gdje opstojae jo samo bol i oajnika elja %a
preivljavanjem.
3nda ugledae kamion - prekrasan$ spasonosni kamion ih je ekao. Araj te hodnje je$ kad je rije& o tomu
koliko ovjek moe iZdrati$ kraj svega$ #o stotinu metara$ osamdeset$ pedeset...
Aonac agonije njegova tijela to su ga utrnule noge nesvjesno vukle$ %ajedno s nevjerojatno tekom
naprtnja&om$ tih posljednjih nekohko metara.
6a stranjoj je platBormi teretnjaka sjedio mukarac i gledao
kiom natopljena i od boli iskrivljena lica kako mu se teturavo pribliavaju. Aad je rub platBorme bio jo samo
dva pedlja daleko
od ispruienih !ikeovih prstiju$ ovjek pokuca na strainji pro%or kabine i kamion krene$ 6ije vo%io tek sto
metara$ nego petnaest ;tilomttara. Oovjek na ka5lionu 25o se ,parky Fo2.
MBog$ !ikeL :rago mi je to te vldim.M 5
!5ra se puno pratati kako bi se takvo to oprostilo. MBog$ ,parky$ Aako ideNM
MGadno$ kad ve& pita.M
,parky i%vu&e svoj %br&kani dip s parkirahta$ +ola sat5 na
M;%bjeglice jo pristiuNM upita !artin.
M;ma ih$ no tek pokoji tu i tamo$M odgovori ,parky. MGlavna je struja ve& dola i otila. Glavnom cestom su
dole uglavnom ene i djeca s putovnicama. ;ra&ani su ih pustili kako bi ih se rijeili. +ametno od njih. :a
sam ja osvojio Auvajt$ i ja bih se prvo rijeio stranaca.
M6ekolicina ;ndijaca su proli tamo - ;ra&ani$ i%gleda$ nisu na njih obratili po%ornost. .o im pak nije bilo
mudro. ;ndijci su dobro obavijeteni. 6ekolicinu sam ih nagovorio neka se vrate i odnesu poruke naima.M
M;ma li ono to sam te traioNM
M9ha. Gray je valjda povukao neke ve%e. ,tiglo je juer u teretnjaku sa saudijskim o%nakama. ,premio sam to
u gostinjsku sobu. 8eeras &emo veerati s onim mladim pilotom Auvajtskoga ratnog %rakoplovstva o komu
sam ti priao. .vrdi kako ima kontakte prijeko/ pou%dane ljude$ koji bi mogli biti korisni.M
!artin promrsi7 M6e smije mi vidjeti lice. !ogli bi ga oboriti.M ,parky ra%misli pa odgovori7 M0 redu.M
,parkyjeva rekvirirana vila uop&e nije loa - pomisli !artin. +ripadala je 9merikancu$ poslovoditelju naBtne
tvrtke M9ramcoM$ koja je svoje ljude povukla odatle u :ahran.
!artin je imao pametnijega posla nego sad pitati to ,parky Fo2 radi ovdje. 3&ito je M,toljetna ku&aM i njega
posudila. ini se da je njegov %adatak presretati i%bjeglice to bjee na jug te$ ako ih uspije nagovoriti da
progovore$ sasluati to su tamo vidjeli i uli.
AaBdi bijae gotovo posve naputen$ osim pripadnika ,audijske nacionalne garde koji su se ukopavali u
obrambene poloaje u gradu i oko njega. 6o nekoliko une%vjerenih ,audijaca jo su tumarali mjestom. 6a
jednom je tandu na trnici od njegova vlasnika$ koji ne mogae vjerovati da je pronaao kupca$ !artin kupio
potrebnu odje&u.
Hlektrine je energije jo bilo u AaBdiju sredinom kolovo%a$ to %nai da je klimati%acija radila$ isto tako i
crpke %a vodu i vodogrijalice. +rema tome$ moglo se okupati$ no imao je pametnijeg posla.
6ije se prao$ brijao$ ni prao %ube ve& tri dana. 9ko je gospo1a Grey$ njegova doma&ica u *ijadu$ primijetila
sve jai vonj$ bila je predobro odgojena a da bi to spomenula. to se tie %ubne higijene$ !artin bi nakon
obroka tek proakao %ube iverom. 6i ,parky Fo2 ne spomenu %adah/ no on je %nao %ato.
1))
Auvajtski je asnik bio %godan dvadesetestogodinji mladi&$ obu%et gnjevom %bog onoga to su uinili
njegovoj %emlji. 3ito je bio pristaa svrgnute dinastije 9l-,abah$ to je u i%bjeglitvu bila smjetena u
raskonom hotelu u .aiBu$ gdje su boravili kao gosti saudijskoga kralja Fahda.
6jegov je doma&in na veeri bio britanski &asnik u svakodnevnoj civilnoj odje&i$ no %aprepastilo ga je i%gled
drugoga gosta7 inio se kao sunarodnjak$ 9rapin$ odjeven u sme&kasto-bjelkastu galabeju$ s keBijom pepita
u%orka na glavi$ &iji je jedan kraj bio %ataknut na drugu stranu te mu je skrivao donju polovicu lica. Fo2 ga
predstavi.
M9 vi ste stvarno BritanacNM upita mladi& i%nenadeno. 3bjasnie mu %ato je !artin odjeven tako kako jest i
%ato mu je lice %akriveno. ,atnik 9l-AaliBa kimnu.
M3prostite$ bojnie. 6aravno da ra%umijem.M
6jegova je pri&a bila jasna i jednostavna. 6ave&er l. kolovo%a na%vali su ga doma i rekli neka se javi u svoju
Zrakoplovnu
ba%u M9hmadiM. .ijekom no&i on i njegovi kolege &asnici sluali su na radiju i%vjetaje o napadu na svoju
%emlju sa sjevera. 0 %oru su %rakoplavi skyha2k njegove eskadrile bili napunjeni gorivom$ naoruani i
spremni %a polijetanje. 9meriki skyha2k$ iako
uop&e nije suvremen lovac$ jo je prilino dobar %a napade na ciljeve na tlu$ 6e moe se mjeriti s ira5kim
!;G-ovima 'I$ ', ili '($ niti s Brancuskim mirageima$ no sre&om$ na njihovom bojnom %adatku nisu se
susreli ni s jednim od njih.
,voje je ciljeve naao u sjevernom predgradu grada Auvajta tek to je svanulo$
M0nitio sam raketama jedan njihov tenk$M tumaio je u%bu5ieno. M,iguran sam7 vidio sam 5a kako 5ori.
Budu&i da su mi tada
bih ostali samo topovi$ usmjerio sam se na kamione iZa tenkova$ +ogodio sam prvoga - prcvmuo se u jarak/
3nda mi jc ncstalo streljiva$ pa sam se vratio prema ba%i$ 6o kontrolni toranj M9h. madijaM javio nam je neka
produ?imo t1a jug$ preko granie$ te tako sa&uvamo avione. ;mao sam upravo dovoljno goriva da se dokopam
:ahrana.M
MZnate$ i%vukli smo preko e%deset letjelica$ tipa skylla2k$ mirage i britanske kolske ha2ke$ .u su i
helikopteri ga%elle$ puma i cnner-nnma. *nrit &u se odavde i vratiti se ku&i nakon oslo
M6e jo$ bojim se. !orate biti strpljivi. .reba obaviti pripremne radove. +riajte nam o svom ocu.M
+ilotov je otac$ i%gleda$ bio i%vanredno bogat trgovac$ prijatelj kraljevske obitelji i vladaju&ih krugova u
%emlji.
M<o&e li on biti na strani okupacijskih snagaNM upita Fo2. !ladi se 9l-AaliBa raspali7 M6ikadL 6ikadL 0init
&e sve to moe kako bi pomogao oslobodenju.M 3krenu se tamnim o&ima i%nad pepita tkanine i re&e7
M<o&ete li vidjeti mog ocaN 6a njega se moete osloniti.M
M8jerujem$M odgovori !artin.
M<o&ete li mu prenijeti moju porukuNM
6ekoliko je minuta ispisivao list papira$ a %atim ga preda !artinu. :ok se vo%io natrag u :ahran$ !artin spali
poruku u pepeljari automobila. 6ije smio u Auvajt ponijeti nita to bi ga kompromitiralo.
;du&eg su jutra on i Fo2 spakirali opremu koju je traiio u prtljanik dipa i odve%li se opet na jug$ sve do
!aniBaha. ,krenue %atim na %apad 6aBtovodnom cestom$ to te&e u% iraku granicu preko cijele ,audijske
9rabije. +ut se tako %ove jer slijedi i opsluuje .ransarabijski naBtovod$ koji nosi na %apad ve&inu saudijske
sirove naBte.
+oslije &e 6aBtovodna cesta postati glavna prijevo%na iila kucavica %a najve&u kopnenu vojsku okupljenu na
svijetu. 6a&i &e se tamo T)).))) 9merikanaca$ C).))) Britanaca$ 1).))) Brancuskih i ')).))) saudijskih i
ostalih arapskih vojnika. ,vi &e se oni okupiti kako bi s juga navalili na Auvajt i ;rak. 6o tada cesta jo bijae
pra%na.
6akon desetak prijedenih kilometara dip opet skrenu na sjever$ prema saudijsko-kuvajtskoj granici. 3vo je
mjesto duboko u unutranjosti. +okraj vjetrom i%mla&ena pustinjskoga sela <amatijata na saudijskoj strani$
granica je na tom mjestu najblie gradu Auvajtu.
0sto su amerike satelitske snimke$ to mu ih je Gray poka%ao u *ijadu$ poka%ale da su se irake postrojbe
grupirale bli%u granice$ no jo blie morskoj obali. to se vie ide u unutranjost$ to su rjedi bivali iraki
poloaji. Aoncentrirali su svoje snage i%me1u graninoga prijela%a 6uvaisib na obali i karaule 9l-8aBra C)
kilometara u unutranjosti.
,elo <amatijat je 1U) kilometara od obale$ duboko u pustinji$ u udubini grani&ne crte to skra&uje put do
grada Auvajta.
1)'
:eve to ih je !artin %atraio ekale su ga na maloj Barmi i%van sela7 visoka i vitka deva u naponu snage$ sa
svojim potomstvom - teletom be boje$ barunaste njukice i njenih oiju$ koje je jo sisalo. 6arast &e i
%adobiti jednako ne%godnu narav kao i ostatak nje%ina roda/ no ne jo.
MOemu teleNM upita Fo2 dok su i% dipa promatrali ivotinje u oboru.
M+ria %a pokri&e. 9ko me tko upita$ vodim ga na prodaju trgovcima devama u ,ulaibiji. .amo je via cijena.M
;skoi i% dipa te odljapka sandalama do gonia deva to je drijemao pod sjenicom. +ola su se sata dvojica
mukaraca prepirala stoje&i u praini$ cjenkaju&i se oko cijene dviju ivotinja. Goni je gledao u tamno lice
pokriveno &ekinjama$ neopranih %ubiju$ kako se prepire s njim u pijesku$ odjeven u prljavi burnus/ osje&ao je
njegov %adah. ; ni na tren nije pomisli da ne ra%govara s beduinskim trgovcem koji &e svoj novac potroiti na
dvije dobre deve.
Aad su se napokon pogodili$ !artin odbroji novac i% smotuljka saudijskih rijala to ih je u%eo od Fo2a i neko
ih vrijeme drao pod pa%uhom da se %aprljaju. +lativi$ odvede dvije deve kilometar-dva dalje. Zaustavie se na
mjestu pje&anim dinama %aklonjenu od rado%nalih pogleda. Fo2 ih je slijedio u dipu.
,jedio je nekoliko stotina metara od goni&eva obora i promatrao. ;ako je dobro po%navao 9rabijski poluotok$
nikada prije nije sura1ivao s !artinom/ prilino ga se dojmio. ovjek se nije pretvarao kako 5je 9rapin. 6e$
nego im je i%aao i% dipa$ on je
j5dnos55v5V 5V,55V 5555in sv5kom svojoln cl54oPn 1 krctnjoln. +remda to Fo2 nije %nao$ dan 5rije u
Auvajtu su dva britanska inenjera$ nastoje&i pobje&i$ otila i% svojega stana odjevena u bijele kuyajtske
bll.;lB,e d+ Zemlje$ s keXjama na glavama. +reli
su pola put5 do auta$ udaljena petnaestak metara$ kad ih iZ sjene ZaZ3YG nGk3 5ljete/ M3dj5Y4ni ste kao
9rapi$ ali jo hodate kao Hngle%iLM ;nenjeri se vratie u svoj stan i ostae tamo.
:voj;Ga pripadnika ,9,5a 5nojila su se na suncu$ no bar su bili daleko od pogleda nekoga tko bi se udio
takvom radu usred dnevne vru&ine$ +rebacivali su opremu u devine bisage$ to joj bi
LR1RRR RF7.F.... M$.$ .$1Me nirn99 .l2rn in 1Ll5(5( ;1) V;;+ 5pBl1J1 (51 4K
nom. 6a vrh su nabacali nekoliko vre&a kave u %rnu$ %a sluaj da neki iraki vojnik bude vrlo revan i
rado%nao. 0 drugu su bisagu stavili automatske pitolje$ streljivo$ detonatore$ majune tempirane bombe$ rune
bombe/ u%a sve to$ jo i !artinov mali$ ali snani radioprimopredajnik sa sklopivom satelitskom antenom i
doknadnim nikal-kadmijskim baterijama. 6a vrh te opreme takoder stavie vre&e kave.
+oto su dovrili$ Fo2 upita7 M!ogu li jo togod uinitiNM M6e. .o je to. <vala. 3stat &u ovdje do sumraka. 6e
treba ekati sa mnom.M
Fo2 mu prui ruku i ree7 M3prosti %bog onoga kod Breconsa.M
!artin prihvati pruenu ruku$ rukuje se s njim i odgovori7 M6ema ve%e. +reivio sam.M
Fo2 se nasmija kratko i otro.
M:a - to mi radimo7 preivljavamo$ j..em tiL ,retno$ !ikeLM 3dve%e se. :eva prevrnu oima$ podrignu$ vrati
neto neprovakane hrane u usta i poe je vakati. .ele se pokua domo&i nje%inih vimena/ ne uspije$ pa lee
u% majku.
!artin se podbo&i o devino sedlo$ %ataknu rub keBije preko lica te stade ra%miljati o onomu to ga eka.
+ustinja ne&e biti problem. 6o vreva %aposjednutoga grada Auvajta bi mogla to biti. Aoliko su guste nad%orne
toke$ koliko je strog nad%or$ koliko su pomni vojnici na straiN M,toljetna ku&aM mu je ponudila krivotvorene
isprave$ no on je to odbio. ;raani mogu i%mijeniti osobne iska%nice.
Bijae uvjeren u svoje pokri&e. ,matrao ga je jednim od najboljih mogu&ih u arapskom svijetu. Beduini dola%e
i odla%e kako im drago. 6e opiru se osvajakim vojskama. !nogo su ih do sada vidjeli7 ,aracene i .urke$
kriare i templare$ 6ijemce i Francu%e$ Britance i Hgip&ane$ ;%raelce i ;ra&ane. ,ve su to beduini preivjeli$
jer su se drali podalje od politi&kih i vojnih pitanja i sukoba.
!nogi su ih reimi pokuali ukrotiti. 6itko u tomu nije uspio. Aralj ,audijske 9rabije Fahd odredio je kako svi
njegovi podanici trebaju imati ku&u. :ao je sagraditi %godno selo imenom Hskan. Au&e su u njemu sve bile
opremljene suvremenim uredajima7 teku&om vodom$ nunicima i kupaonicama. ,elo je ak imalo i ba%en.
3kupilo se neto beduina$ pa su ak i uselili.
+ili su vodu i% ba%ena =kao u oa%i>$ srali na terasi$ igrali se slavinama. 3nda su iselili$ pristojno objasnivi
svom vladaru kako
1)T
bi radije spavali pod otvorenim nebom. Hskan su o&istili$ pa su se njime sluili 9merikanci tijekom %aljevske
kri%e.
!artin je takoder %nao kako mu je jedini pravi problem njegova visina. 8isok je 1U) centimetara$ a ve&ina
beduina su puno nii. ,tolje&a %ara%a i slabe prehrane uinila su svoje. 8oda je u pustinji samo %a pi&e. +iju je
ljudi$ ko%e i deve. ,toga je !artin i%bjegavao kupanje. ,jaj pustinjskoga ivota strogo je re%erviran %a
%apadnjake. 3n je to dobro %nao.
6ije imao nikakvih isprava$ no to nije priinjavalo nikakve poteko&e. 6ekoliko je drava pokualo beduinima
i%dati osobne iska%nice. Fjude i% plemena to bi svaki put oduevilo7 to je i%vrsno %a brisanje stranjice. +uno
bolje od ake ljunkaL Gubitak je vremena redarstvenika ili vojnika in%istirati da beduin ima osobnu iska%nicu.
3bje su to strane %nale. , gledita vlasti$ glavno je da beduini ne prave nikakve probleme. 6ikada njima ne bi
palo na pamet ukljuiti se u kuvajtski pokret otpora. !artin je to %nao. 6adao se kako &e tako misliti i ;raani.
ekao je %ala%ak ,unca. .ek tada usta. 6a njegove povike Mhat$ hat$ hatLM deva usta na noge. 6je%ino ju je
mlado neko vrijeme sisalo$ %gureno i%a nje. Zatim krenue onim karakteristi&nim pustinjskim korakom -
nai%gled vrlo sporim$ no kojim se prela
%e nevjerojatne udaljenosti$ :eva je u toru bila dobro hranjena i pojena. 6e&e se umoriti danima.
Bijae dosta daleko na sjevero%apadu od policijske nad%orne toke *ukvaiBe$ gdje utabani put prela%i i%
Auvajta u ,audijsku 9rabiju$ kad je preao dravnu granicu neto prije osam nave&er. 6o& je bila tamna$ osim
nekoliko blistavih %vije%da. 3dsjaj kuvajtskoga naBtnoga polja !anagia osta rnu nadesno. .amo je vjerojatno
iraka vojna posada$ no pustinja pred njim bijae pusta.
6a karti ima ,3 kilometara do Barme deva juino od ,ulaibije$ pngradskoga kotara gr5da Auyajia$ gdje
je5kanio osia5iti 5ivoti5j5 u velikoj najamnoj staji prije nego ih ponovno ustreba$ 9h pl5je toga 5alja mu
%akopatl opr5mu u pusti5jsko tlo i V55ljei5i mjesto$
3sim ako ga %austave 5 time mu produe put$ %akopat &e
svoj teret u tami$ prije %ore$ %a devet sati$ :eseti &e mu sat posluiti da dode do Barme.
ma$ ak i utabanim pustinjskim putovima$ ali nikako i pra%nom pustinjom. .im putem nijedan i%bjeglica ne&e
pokuati pobje&i$ nijedan neprijatelj u&i.
Znao je kako &e$ poto svane$ na Barmi deva mo&i na&i neki kamion da se popne na njegovu stranju
platBormu. .eretnjak &e ga odvesti u grad Auvajt$ udaljen trideset kilometara odatle.
8isoko nad njim$ tih na no&nom nebu$ satelit A<-11 6acionalnog ureda %a i%vidanje prelijetae nebom.
+rijanji su ameriki pijunski sateliti morali prvo BotograBirati$ a %atim od vremena do vremena i%bacivati
kapsule sa snimkama$ to ih je valjalo mukotrpno pronala%iti$ pa ra%vijati.
,ateliti A<-11$ duga&ki '1 metar i teki 1E tona$ pametniji su. im snime predmete na tlu ispod sebe$ oni
iBriraju snimke u elektroni&ke titraje te ih emitiraju viim satelitima i%nad sebe.
,atelit prijamnik dio je mree takvih satelita i smjeten je na geostacionarnoj sta%i$ to %nai da plove
svemirom br%inom i sta%om koja im omogu&uje da uvijek budu i%nad iste toke na Zemljinoj povrini. Aao da
lebde nad tim mjestom.
+rimivi snimke s A<-11$ geostacionarni satelit ih ili odmah prosljeduje dolje$ u 9meriku$ ili ih$ ako mu se
Zemljina %akrivljenost isprijeila na putu$ odailje drugoj MlebdjeliciM koja alje slike svojim amerikim
gospodarima na Zemlji. .ako 63; prikuplja BotograBske podatke u t%v. stvarnom vremenu - ima snimke u
rukama samo nekoliko sekundi poto su nainjene.
.akva je prednost u ratu golema. Znai da A<-11 moe opa%iti$ primjerice$ neprijateljski konvoj kako se kie&e
na vrijeme da se poalje %rani napad koji &e kamione pretvoriti u prah i pepeo. 6esretnici vojnici u tim
teretnjacima nikad ne&e sa%nati kako su
ih lovci-bombarderi pronali. #er A<-11 radi danju i no&u$ i kad je i oblano ili maglovito$
) tim se satehtima govori da su Msvevide&iM. 6aialost$ to jc
samo%avaravanje. A<-11 te je no&i prelijetao preko ,audijske 9rabije i Auvajta i snimao. 9li nije vidio
usamljena5beduina kako ula%i u %abranjeno podruje. 9 da je i vidio$ ne bi marioL ,atelit
leti preko Auvajta$ pa i%nad irakoga teritorija. 8idi mnoge %gra5 de$ velike gro%dove industrijskih gradova
oko 9l-;5ilaha i .armije$ 9l-9tira i .uvaite/ ali ne vidi to se %biva u tim %gradama. 6e vidi kako se
pripravljaju goleme koliine otrovnoga plina. 6e vidi uranov heksaBluorid namijenjena centriBugama u tvornici
%a preradu i%otopa.
1DD
6a svom putu na sjever satelit opaa %rane luke$ ceste i mostove. 8idi ak i groblje automobila u 9l-Aubaju/
ali ne mari. 8idi industrijska sredita7 9l-Avajim$ :a%iru i 9l-5irkat %apadno i sjeverno od Bagdada/ no ne
vide uredaje %a masovno ubijanje koji se u njima pripremaju. +reletio je i%nad :ebel 91 <amrina$ ali nije
primijetio 0tvrdu to ju je gradio inenjer 3sman Badri. 8idio je samo planinu medu drugim planinama$
gorska sela me1u drugim gorskim selima. +rijede %atim nad Aurdistan i .ursku.
!ike !artin klipsao je kro% no& prema gradu Auvajtu nevidljiv u halji koju nije nosio gotovo dva tjedna.
6asmijeio se pri pomisli na trenutak kad mu je$ vra&aju&i se u land rover sa etnje pustinjom kod 9bu
:abija$ put preprijeila bucmasta 9merikanka koja je u njega uperila Botoaparat viu&i7 M+tiicaLM
:ogovoreno je da se 3dbor M!edu%aM treba sastati na pripremni sastanak u prostoriji u Khitehallu i%nad
dvorane %a sastanke 8lade. Glavni je ra%log %a odabir te %grade bila to je ona sigurna. 6ju su redovito
pregledavali u potra%i %a prislunim ure1ajima$ iako je i%gledalo da su *usi danas tako strano Bmi$ pa bi se ta
%amorna praksa moda mogla i prekinuti.
!ala dvorana u koju uvedoe osam gostiju nala%i se na dru
gom katu. .erry !artin uo je o t%v. gluhim sobama - prosto.
rijama osiguranim od prislukivanja i ak od napadaja vatrenim oru?jem. 6a takvu se mjestu mogu u miru
raspravljati najosjetljivija dravna pitanja u gradskom bloku nedu5na i%gleda.
,ir +aul ,pruce %au%e svoje predsjedateljsko mjesto. Bijae on raBiniran$ iskusan dunosnik u rangu
pomo&nika stalnoga tajnika 8lade. +redstavi se$ a %atim upo%na na%one jedne s drugi. ma. 9meriko
veleposlanstvo te$ prema tomu ,9:$ predstavljali su pomo&nik vojnog i%aslanika te <arry ,inclair$ pronicav i
iskusaP; slu?benik Fangleya$ kojl v5& tn godiile vodi 4l95il5u po5taju u Fondonu$
,inclair bijae visok i koat mukarac. 6ajradije se odijevao u sakoe od tvida. esto je posje&ivao operu i bio
je i%nimno bli
%ak sa svojim bntanskim kolegama.
4l5.in oviek kimnu i nami5nu ,imonu +a@manu$ s koiim
datak biti prenijeti inBormaciju u sredinjicu u Kashingtonu gdje ameriki$ %natno ve&i$ dio 3dbora M!edu%aM
takoder %asjeda. ,va &e otkri&a %atim pregledati i usporediti u stalnom nastojanju da se ralane irake
mogu&nosti nanoenja strahovitih ljudskih rtava.
:ola su i dva strunjaka i% 9ldermastona$ i% 0stanove %a istraivanje atomskog oruja u Berkshire. =3ni rado
i%bacuju ono 9 - atomsko$ te sebe %ovu 0,;3/ no u 9ldermastonu je rije ba o toj vrsti oruja.> +osao im je
ra%janjavati na temelju podataka to stiu i% ,9:$ Hurope te napabirenih i% drugih krajeva svijeta$
usporedivati ih sa snimkama i% %raka ira&kih nuklearnih instituta. !oraju vidjeti koliko su daleko ;ra&ani
stigli =ako uop&e> u svom nastojanju da ra%viju vlastitu tehnologiju %a proi%vodnju atomske bombe.
.u su i jo dvojica %nanstvenika - oni i% +orton :o2na. #edan je kemi&ar$ drugi biolog$ strunjak %a
bakteriologiju. Fjeviarski tisak esto optuuje +orton :o2n kako nastoji
ra%viti kemijsko i bakterioloko oruje %a britansku uporabu. Zapravo su istraivanja ve& godinama
usredotoena na potragu %a protuotrovima protiv svakovrsnih otrovnih plinova i klica to bi mogli biti baeni
na britanske i save%nike vojne snage. 6aalost$ nemogu&e je ra%viti protuotrove$ a da se prvo ne istrae
svojstva otrova. :vojica su strunjaka i% +ortona stoga u rukama imali =u uvjetima najstroe sigurnosti>
nekoliko prilino opakih tvari. 6o tako1er ih je toga 1I. kolovo%a imao i gospodin ,addam <usein. *a%lika je
bila u tomu to Britanija nije imala nakanu upotrijebiti
ih protiv ;raana$ no nekako se osje&alo da gospodin <usein ne&e biti tak1 velik15u555.
Zadatak ljudi i% +ortona bit &e ispitati s popisa kemikalija to ih je ;rak tijekom godina nabavio to bi se i kako
moglo preraditi u kemijsko i bioloko oruje - ako uop&e. Aoliko toga ima
i koliko je opasno =ako jest>N +rouavat &e takoder %rane snimke ni%a tvornica u ;raku kako bi vidjeli ima li
%nakova u obliku gra1evina i%vjesne veliine i obrisa. ;ma li jedinica %a dekontaminaciju$ mjesta koja emitiraju
%raenje. ,ve bi to moglo otkriti tvornice bojnog otrova.
M:akle$ gospodo$M poe sir +aul$ obra&aju&i se etvorici %nanstvenika$ Mglavni &e teret biti na vama. !i &emo
vas ostali podupirati i pomagati koliko moemo.M
M+reda mnom su dva sveska obavjetajnih podataka to smo ih do sada primili od naih ljudi u ino%emstvu7 i%
veleposlanstava$
1)U
trgovakih predstavnitava i od... ovaj$ gospode koja rade u sjeni. #o smo na poetku. 3vo su prvi re%ultati
pregleda i%vo%nih do%vola %a robu koja je ila u ;rak tijekom prologa desetlje&a. 6e treba ni re&i da dola%e od
vlada prijateljskih %emalja$ koje su najhitnije reagirale.M
M!reu smo bacili najire to se moglo. 0 ob%ir su u%eti i%vo% kemikalija$ gradevinskoga materijala$
laboratorijske opreme$ posebnih strojarskih proi%voda. Zapravo$ manje-vie sve osim kiobrana$ vunice %a
pletenje i plianih lutaka.M
MZa neke od tih i%vo%nih poiljaka$ po svoj prilici %apravo %a ve&inu - ispostavit &e se kako su normalne
nabavke jedne arapske %emlje u ra%voju$ namijenjene mirnodobnoj svrsi. ;spriavam se %a mogu&i gubitak
vaega vremena i%a%van prouavanjem takvih stvari. 6o molim vas7 nastojte se usredotoiti ne samo na na-
bavke %a posebne namjene - %a proi%vodnju oruja %a masovno unitenje - nego i na robu s mogu&om
dvostrukom namjenom. *ije je o stvarima koje se rnogu uporabiti ili %louporabiti %a svrhe drugaije od
navednih u carinskim deklaracijama. 0% to$ vjerujem kako su se i nai ameriki kolege tako1er bavili ovim
pitanjima.M
,ir +aul urui jedan svoj dosje ljudima i% +orton :o2na$ a drugi onima i% 9ldermastona. ovjek i% 4;9-e
i%vadi dva dosjea te uini isto. Zbunjeni su se strunjaci suoili s gomilom papira.
M+okuali smo ne podvostru&ivati spise - to jest mi i 9merikanci. 6aalost$ mogu&e je da ima nekih
ponavljanja. #o se jednom ispriavam. 9 sada - gospodin ,inclair$M objasni sir +aul.
4;9-in re%ident$ %a ra%liku od slubenika Khitehalla$ koji je gotovo uspavao %nanstvenike svojom
ljuba%no&u$ bio je i%ravan i preao je ravno na stvar.
M,tvar je u tome$ gospodo$ to &emo se moda morati tu&i s
tim gadovima.M
.o je ve& bilo bolje. ,inclair je govorio onako kako Britanci
oekuju od 9merikanaca/ iZravno i be% straha od jakih rijei. 4etvorica stru&njaka stala su ga po%orno sluati.
M:o5e li do toga$ najprije &emo napasti i% %raka. ;5ao i Brita5cl$ i mi 5e5mo imati 5o 5a5je ?55v5. 65p5st
&emo nj5lo5o pjeatvo$ njihove topove$ t5nkovc i avianc$ G555t 55mo 5j5bv5 rakete ,965$ komunikacijske
ve%e$ %apovjedna sredita. 9li upo
maske$ protu-9BA-skaBandri$ kemijski protuotrovi. :rugo7 kojega je vraga stavio unutraN Zatim moemo
ga1ati tvornice i skladita te ih ra%oriti prije nego budu uporabljeni. ,toga prou&avajte BotograBije s pove&alom
u ruciL .raite %nakoveL !i &emo i dalje traiti tragove i ra%govarati s irakim dobavljaima koji su i%gradili
te tvornice i %nanstvenicima koji su ih opremili. 8jerujem kako &emo od tih ljudi puno sa%nati. 6o moda su
;ra&ani malko i%mijenili raspored. +rema tome ste opet vi$ gospodo$ na redu/ vi analiti&ari. 8i biste mogli
sauvati mnoge ivote. Zato se potrudite koliko god moeteL +rona1ite gdje je oruje %a masovno unitenje i mi
&emo ih i%bombardirati do temelja i dubljeLM
etvorica su %nanstvenika ostala kao gromom oinuta. :obili su %adatak i %nali su to to %nai. ,ir +aul je
djelovao lagano potresen.
M:a... dobro... ,vakako smo svi duboko %ahvalni gospodinu ,inclairu %a njegovo... ovaj... objanjenje.
+redloio bih da se ponovno sastanemo kad 9ldermaston ili +orton :o2n budu neto imali u rukama.M
;%aavi i% %grade$ ,imon +a@man i .erry !artin proetae po vru&em kolovokom suncu od Khitehalla do
+arlamentarnoga trga. ,a strane uobiajeni dugi red turisti&kih autobusa. 6adoe pra%nu klupu bli%u
mramornoga spomenika Kinstonu 4hurchillu to je sa svoga pijedestala pre%rivo motrio bijedne smrtnike to
se bijahu okupili pod njim.
MZnate li najnovije vijesti i% BagdadaNM upita +a@man. M6aravno.M
M,addam <usein je$ naime$ ponudio svoje povla&enje i% Auvajta ako se ;%rael povue sa Zapadne obale$ a
,irija i% Fibanona. +okuaj ve%ane trgovine. 0jedinjeni narodi su to odmah odbacili. 0ije&e sigurnosti i dalje
proi%vodi re%olucije. ;ralcu su preicinuti7
trgovina$ i%vo% naBte$ novani transBeri$ %rana plovidba. 9 iraka okupacijska vojska i dalje sustavno unitava
Auvajt.M
M;ma li to kakve posebne vanostiNM
M6e$ samo uobiajena halabuka. +redvidljiva igra %a publiku. +F3-u se svidjelo$ dakako$ no to je sve$ 6ije to
plan %a igru.M M;ma li on plan igreNM upita retoriki 5a@man. M9ko je tako$
nitko ga ne moe shvatiti. 9merikanci misle da je lud.M MZnam. Gledao sam sino& Busha na televi%iji.M M+a je
li on ludN !islim$ ,addamNM
MAao lisica.M
11)
.
MZato onda ne nastavi napredovati na jug i ne %au%me saudijska naBtna polja dok jo moeN 9merikanci su tek
poeli gomilati trupe$ a tako i nai. 6ekoliko eskadrila$ pokoji nosa& aviona u Zaljevu. 6o na tlu jo nema
niega. ,amo ga ratno %rakoplovstvo ne moe %austaviti. 9meriki general to su ga upravo postavili...M
M,ch2art%kopB$M ree !artin. M6orman ,ch2art%kopB.M
M:a$ to je taj. Aae da &e mu trebati puna dva mjeseca dok ne bude imao dovoljno snaga da %austavi i potisne
veliku naje%du. Zato ,addam odmah ne napadneNM
M.o bi bio napad na sunarodnjake - na drugu arapsku dravu s kojom nije u sporu. Bila bi to sramota. .ako bi
sve 9rape odbio od sebe. .akav je pote% protivan njegovoj kulturi. 3n eli %avladati arapskim svijetom. ?eli da
ga 9rapi slave$ a ne odbacuju.M
M+a napao je Auvajt$M primijeti +a5nan.
M.o je drugoL !oe tvrditi kako ispravlja imperijalisti&ku nepravdu$ jer je Auvajt povijesno uvijek bio dio
;raka. .o je kao kad je 6ehru %au%eo portugalsku koloniju Gou.M
M!a daj$ .erryL ,addam je napao Auvajt$ jer je bankrotirao. ,vi to %namo.M
M:a$ to je pravi ra%log. 6o pokri&e je da vra&a nepravedno odu%et dio irakoga podruja. .o se doga1a svuda
po svijetu. ;n
dija je %aposjela Gou$ Aina .ibet$ ;ndone%ija ;stoni .imor. 9rgentina je pokuala %au%eti Falklande. ,vaki
put se govori kako se ponovno %aposjeda dio vlastitoga teritorija. :oma je to u puku i%vanredno omiljeno$
%na.M
MZato su se onda njegovi sunarodnjaci 9rapi okrenuli protiv njegaNM
MZato to misle kako on to ne&e mo&i %adrati$M odgovori !artin.
M; ne&e. .u imaju pravo.M
M,amo %bog 9merike$ ne %bog arapskoga svijeta$ 9ko se ieli svidjeti arapskom svijetu$ mora poni%iti 9meriku$
a ne svog arapskog susjeda. #esi li bio u BagdaduNM
M0 posljednje vrijeme nisam$M odgovol5 +a@man$
M5r5d je pun slika ,addama <useina kao pustinjskog ratnika na konju bijelcu$ s isukanim ma&em. ,ve je to
pra%na slama$ dakako. .ip je obian huligan. 6o eto - tako on sama sebe vidi.M +a@man ustane.
M,ve je to teorija$ .erry. ;pak$ hyala ti na tvojim mislima$ +roblem je u tomu to se moram uhvatiti ukotac s
tvrdim inje
nicama. 0 svakom slu&aju$ nikomu nije jasno kako bi on to mogao pobijediti 9meriku. #enkiji imaju svu
mogu&u silu$ najbolju tehnologiju. Aad se spreme$ mogu krenuti i otpuhati ,addama skupa s cijelom njegovom
kopnenom vojskom i ratnim %rakoplovstvom.M
.erry !artin mirkao je na suncu.
M*adi se o rtvama$ ,imone. 9merika moe puno toga podnijeti$ ali ne moe podnijeti masovne ljudske rtve.
,addam <usein moe. 6jemu to nije bitno.M
M6o %a sada tamo jo nema dovoljno 9merikanaca.M M0pravo tako.M
*olls-*oyce s 9hmedom 9l-AaliBom dove%e pred ula% u poslovnu %gradu s natpisom na arapskom i
engleskom7 .rgova&ko po
du%e&e 9l-AaliBa. 9utomobil se %austavi.
8o%a&$ krupan sluga - pola vo%a&$ pola tjelesni uvar$ i%ade
i% auta i obide ga kako bi otvorio vrata svom gospodaru.
M!oda je bilo blesavo do&i rollsom$ no kuvajtski je milijuna
a Lotklonio sve molbe da uporabi volvo da se ne i%a%iva irake voj-
\\ jnike na cestovnim preprekama.
M6eka idu do vragaLM %agun1ao je %a dorukom. Zapravo je
put bio miran$ be% posebnih doga1aja - od njegove raskone ku&e
k
9
d
l
d
d
d
1
i
d
.
o ure
s
e
gra
u
n
a
usu
m vrtom u otmjenom pre
en
s ogra
5%grade u amiji.
L
i. /:eset dana nakon %aposjednu&a disciplinirani proBesionalni
vojnici ;ra&ke republikanske garde su povu&eni i% grada Auvajta i
M$ a \%amijenjeni barabama unovaenim u 6arodnu vojsku. 9ko je mr-
%io one prve$ druge je mogao samo pre%irati.
0 prvih je nekoliko dana Garda opljakala grad - namjer-
no i sustavno. 8idio ih je kako ula%e u 6arodnu banku i odnose
%latne poluge vrijedne pet milijardi dolara - %latnu podlogu ku-
5 rvajtskoga novca. 6ije to bila osobna plja&ka$ %a vlastite potrebe$
\ \Zlatne su poluge stavili u kontejnere$ %apeatili teretnjake i otpre-
mili ih u Bagdad$
Zlatni suk sadravao je jo m5ijardu dolara u predmetima od
\ \eiena %lata.1 oni nestae u istom smjeru.
6a nad%ornim tokama to ih je driala Garda moglo ih se
prepo%nati po cmim beretkama te op&enito po vojni&kom dra-
nju. 6ad5or bljae strog i 5roBesionalan. 3nda su ih$ i%nenada$
ustrebali junije$ g5je su %au%eli poloaje na granici sa ,audijskom
9rabijom.
6a njihovo je mjesto dola 6arodna vojska - odrpana$ neobrijana i nedisciplinirana te$ upravo %ato$
nepredvidiva i opasna. +ovremeno ubijanje Auvaj&ana koji na nad%ornoj to&ki nisu htjeli predati svoj sat ili
ak automobil %orno su o tomu posvjedo&ila.
,redinom kolovo%a vru&ina se spustila na Auvajt kao &eki& na nakovanj. 0 potra%i %a %aklonom i hladom
ira&ki su vojnici poupali plo&e i% plonika i sagradili si kamene kolibe na ulicama to su ih navodno
nad%irali. 0nutra bi se okupili i ostali tamo itav dan. 0 svjeini %ore ili veeri i%miljeli bi van i pretvarali se
da su vojnici. .ada bi napastovali civile$ odu%imali od njih hranu i vrijedne predmete$ prave&i se da pretrauju
vo%ila.
Gospodin 9l-AaliBa volio je biti na poslu ve& u sedam ujutro$ ali odgodivi odla%ak na posao do deset$ kad je
vru&e$ mogao je be% %austavljanja pro&i pokraj kamenih bivaka ira&ke 6arodne vojske. :va su vojnika -
neuredna i be% kape$ &ak su neto kao salutirali u smjeru *olls-*oycea$ pretpostavivi da je u njemu net ko od
veledostojnika njihove strane.
.akvo stanje nije moglo potrajati$ naravno. 6eki &e ra%bojnik prije ili poslije uperiti puku i odu%eti rollsa. +a
toN :ok su ga vra&ali ku&i$ bio je uvjeren da &e to uiniti - makar ne %naju&i kako - bio je uvjeren da &e
poslije kupiti novi.
;%ade na plo&nik odjeven u bljetavo bijel burnus od tanka pamuka. ;sto mu je tako bijela gatra$ uvr&ena oko
glave dvama crnim gajtanima$ padala ni% lice. 8o%a %atvori vrata %a njim i vrati se prema svojem mjestu$
kako bi parkirao vo%ilo na parkiralitu podu%e&a.
M!llost$ sajidi$ udijeliL 0dijeli onom tko ve& tri dana nije jeo$M
,amo je napola vidio mukarca skvrena na plo&niku bli%u vrata$ k3jl j5 (1t) b1) ,5aY53 na sKlcu -
uobiajen pri%or u bli
skoistol5lm gradovima$ ovjek se na5e a%a njega7 beduln u %ama. %anoj halji$ ruke ispruiene na 5ro5nju$
8o%a& se urno vrati oblla%e&l rolls kako bi otjcrao prosjaka bujicom psovki$ 9hmed 9l5AahBa ga %austavi
podiZanjem ruke$ Bijae on praktini musliman$ koji je nastojao ob5riavati odredbe Aurana asnog$ 9 Auran
veli da prosjaku treba dati najvie to se moe.
M+arkiraj autoLM naredi vo%a&u. ;% depa i%vadi lisnicu$ pa i%
Mukran$ sajidi$ ukran.M Zatim doda vrlo tiho$ ali istim tonom7 MAad dodete u ured$ poaljite po mene. ;mam
%a vas vijesti s juga7 od vaega sina.M
.rgovac pomisli kako je krivo uo. ovjek se odvue ni% plonik$ spremaju&i novanicu. 9l-AaliBa u1e u
poslovnu %gradu$ kimnu vrataru u %nak po%drava i di%alom se uspe na najvii kat poneto %bunjen. ,jede %a
svoj radni stol i osta tako nekoliko trenutaka$ %atim pritisnu tipku interBona.
M:olje na ploniku pred %gradom je jedan beduin. ?elim ra%govarati s njim. :ovedite mi ga ovamo$ molim.M
9ko je njegova osobna tajnica i pomislila kako joj je eB poludio$ nije to ni&im poka%ala. ,amo je mrtenje
njena nosa poka%alo to misli o tjelesnom vonju eBova neobinog posjetitelja dok ga je uvodila u ugodnu
svjeinu ureda predsjednika kompanije.
Aad je i%ala$ trgovac poka%a na stolac.
MAaete da ste vidjeli moga sinaNM upita be% okolianja. 0 sebi je skrivao primisao kako je &ovjek ovdje kako
bi i%vukao od njega jo ve&u novanicu.
M:a$ gospodine 9l-AaliBa. Bio sam s njim prije dva dana u AaBdiju.M
Auvaj&aninu srce poskoi od veselja. 8e& dva tjedna ni glasa od sina. #edino je i% druge ruke uo kako mu je
sin onoga jutra odletio i% Zrakoplovne ba%e M9hmadiM/ poslije toga$ nita... 6itko od ljudi to ih je pitao nije
%nao to se poslije %bilo. +uno je bilo %brke toga dana$ '. kolovo%a.
M;mate li poruku od njegaNM M:a$ sajidi.M
9l-AaliBa isprui ruku.
M:ajte mi je$ molim vas. :obro &u vas nagraditi.M
M+oruka je u mojoj glavi. 6isam sa sobom mogao nositi nikakve papire. ,toga sam upamtio poruku.M
M8rlo dobro. 3nda mi je$ molim vas$ recite.M
!lke !artin iZreeitira poruAu 5to ju je napiEao pilVt skyh5r5ka doslovno$ od rijei do rijei7 M:ragi oeL
0spricos svom i%gle5 du$ ovjek koji stoji pred tobom je britanski &asnik... M
9l-AaliBa odmahnu glavom u nevjerici i %agleda se u !artina$ te5ko je mogao vjetovati vlastitim oima i
uima.
M,tigao je u Auvajt pod lanim identitetom. ,ad$ kad to %na$ njegov je 5ivot u tvojim rukama. +reklinjem te7
vjeruj mu$ kao to on sada mora vjerovati tebi. 8jeruj mu$ jer ti on 5eli po
11T
.
mo&i. #a sam iv i %drav i dobro mi je. ,mjeten sam u saudijskoj Zrakoplovnoj ba%i :ahran. ;mao sam jednu
uspjenu misiju protiv ;ra&ana7 unitio sam im jedan tenk i jedan kamion. 3d sada pa do oslobodenja nae
%emlje letjet &u s Araljevskim saudijskim ratnim %rakoplovstvom. ,vakoga dana molim 9laha milosrdnoga da
pospjei vrijeme$ kako bih se to prije vratio doma i %agrlio te. .voj odani sin <aled.M
!artin uuti. 9hmed 9l-AaliBa usta$ ode do pro%ora i %agleda se van. 6ekoliko puta duboko u%dahnu. ,abravi
se$ vrati se u svoj naslonja.
M<vala. +uno vam hvala. *ecite$ to eliteNM
M3kupacija Auvajta ne&e trajati samo nekoliko sati$ ni nekoliko tjedana. .rajat &e nekoliko mjeseci$ osim ako
se ,addam <usein bude dao nagovoriti na povlaenje.M
MZnai$ 9merikanci ne&e br%o do&iNM
M9merikancima$ Britancima$ Francu%ima i ostalim save%nicima trebat &e neko vrijeme da nagomilaju trupe.
,addam posjeduje etvrtu po veliini vojsku na svijetu$ koja broji preko milijun
ljudi. 6eki od njih su nikakvi borci$ ali neki i nisu. 3vu se okupa. ciju ne moie prekinuti samo aicom
vojnika.M
M:obro. *a%umijem.M
M0 meduvremenu$ vjeruje se kako svaki iraki vojnik$ tenk ili top koji bude onesposobljen ovdje u Auvajtu
%nai vojnika$ tenk ili top manje na junoj granici$ to jest na bojitu.M
MGovorite o otporu$ oruanom otporu$ o borbi$M ubaci se 9l
AaliBa. M6eki su nera%umni momci to ve& pokuali. +ucali su na
iraktl opnodnju$ a ovi su itl postrijeljau kao pse$M
M#est$ vjerujem. Bili su hrabri$ ali bedasti. ;ma naina ka543 se rade takve stvari. 6ije stvar u tomu da se
pobiju stotine ;rai/ana$
niti da se nastrada$ ,vrha je ne dati irakoj okupacijskoj v5ojsci ;nlra5 n55=a ,G 53jG$ nGka ,555V 55l55l
5lZ5jani5 napeti. !orat &e svakom asniku i na najkra&em putu dayati oruanu pratnju$ 6ikad ne&e mo&i
m5o usnut5$M
M,luajte$ dragi engleski gospodine$ %nam da imate dobre namjere$ ali vi ste vjerojatno navikli na takve stvari i
vj5ti u nj5ma.
.n Minnm lrn5nni en l/Mri/ nlrn5tni i rlivlii Cnamn ih mi nrisnmn
podlona$ bit &e silovana$ vjerojatno pretu&ena$ mo5da i ubijena. 9ko se bori$ bit &e silovana$ sigurno
pretuena$ moda i ubijena.M
MAuvajt je ena$ ;rak je silovatelj. .o sam i sam %nao. Zato da se onda borimoNM
MZato to postoji sutranjica. ,utranji &e se Auvaj&ani pogledati u %rcalo. 8a sin tada &e vidjeti lice
ratnika.M
9hmed 9l-AaliBa %agleda se Hngle%ovo lice$ u tamno lice obraslo bradom. :ugo ga je gledao be% rijei.
6apokon i%usti7 M;sto &e vidjeti i njegov otac. 6eka se 9lah milosrdni smiluje mojem naroduL to 5eliteN
6ovacNM
M6e$ hvala. ;mam novaca.M
Zapravo$ imao je deset tisu&a kuvajtskih dinara. :ao mu ih je kuvajtski veleposlanik u Fondonu. +ovukao ih je
i% Auvajtske banke na uglu Bakerove i Georgeove ulice u Fondonu.
M.reba mi ku&a. Zapravo$ est ku&a.M
M6ema problema. ;ma ve& na tisu&e naputenih stanova.M M6e trebam stanove$ nego obiteljske ku&e$
samostojne vile. ,tanovi imaju bliske susjede. 9 nitko ne&e istraivati to radi siromah ostavljen uvati
naputenu vilu.M
M6a&i &u vam ku&e.M
M.rebaju mi i isprave. +rave kuvajtske. ,veukupno tri komada. #edna osobna iska%nica %a kuvajtskoga
lije&nika$ jedna %a indijskog raunovodu i jedna %a kuvajtskog piljara$ ovjeka rodom i%van grada Auvajta.M
M0 redu. ;mam prijatelje u !0+-u. !islim da jo posjeduju strojeve %a i%radu osobnih iska%nica. 9 to &emo s
BotograBijama na njimaNM
MZa piljara nadite nekoga starca na ulici i platite mu. Za lije&nika i ra&unovo1u i%aberite me1u svojim
osobljem ljude koji podsje&aju na mene$ ali neka su glatko i%brijani. 6e bojte se$ po%nato je koliko su te
BotograBije loe.M
+oslije kratke stanke$ !artin nastavi7 M; na kraju7 automobili. .rebaju mi tri/ jedna bijela limu%ina$ jedno
terensko vo%ilo i jedan stari$ oBucani kamionet. ,vi neka su smjeteni u %akljuanim gara5ama i svi s novim
registarskim 5loicama$M
M8rlo dobro. ,ve &emo to obaviti. 6ego$ kamo da vam do
stavim te osobne iska%nice i klju&eve auta$ garaa i ku&aNM MZnate li gdje je kr&ansko grobljeNM
9l-AaliBa se namtgodi$ pa ree7 Muo sam %a njega$ ali nikad nisam bio tamo. ZatoNM
11D
M.o je na putu %a :ahru$ u ,ulaibihatu$ odmah pokraj glavnoga muslimanskoga groblja. 0la% je gotovo
neprimjetan i na nje
\ mu stoji ploica7 Z9 A*O96H. 8e&ina nadgrobnih spomenika je %a libanonske i sirijske pokojnike$ manje
%a Filipince i Aine%e. L 0 daljem desnom kutu$ gledano od ula%a stoji nadgrobni spome
nik jednom mornaru$ koji se %vao ,hepton. !ramorna se ploa \ slabo dri. +od njom sam iskopao jamicu u
ljun&anoj humci. ,ve $ ostavite tamo. Budete li imali %a mene kakvu poruku$ tamo je os
tavite. #ednom tjedno pogledajte ima li poruka od mene.M
; 9l-AaliBa odmahnu glavom$ preneraen$ te odvrati7 M6isam \ vam ja %a te stvari.M
!ike !artin nesta u struji ljudi to je promicala tijesnim ulii\i cama etvrti Bneid-al-Avar. +et dana nakon
toga pod epitaBom hrabra pomorca ,heptona naao je tri osobne iska%nice$ tri garana kljua s uputama %a
pronalaenje$ tri kompleta automobilskih kljueva te est kompleta ku&nih klju&eva s prikvaenim adresama.
\ :va dana poslije iraki teretnjak to se vra&ao s naBlnoga po
lja 0m Gudair ra%nesen je na komadi&e neim na to je naletio$
6a&elnik 4;9-ina 3djela %a Bliski istok 4hip Barber ve& je dva dana boravio u .el 9vivu kad je u uredu to
su mu ga dodijelili u 8eleposlanstvu ,9: %a%vonio teleBon. 6a liniji je bio eB 4;9-ine postaje u ;%raelu$
M0 redu je$ 4hip$ 8ratio se u grad. :ogovorio sam sastanak %a etiri$ .ako ti ostaje vremena uhvatltl Zadnjl let
do 9merlke s \Ben GurionaJ. beki kau da &e nas do&i pokupiti i% ureda.M
*55ident je bio i5an 85leposlanstva$ 5ato j5 govorio op&5nito$ %a sluaj da netko pris5ukuje. l5aravno da
prislu5kuju. 9h to
su samo ;%raelci$ koji ionako %naju.
M3nM je bio general #akov MAobiM :ror$ eB !osadda. M0redM je bilo 8eleposlanstvo$ a MdekiM dvojica i%
oscibnog :rorova ureda$ koji su stigli u neupadljivu civilnom autu u tri i deset.
Barber pomisli kako je pedeset minuta i previe %a taj kratak put od amerikog veleposlanstva do sjedita
!osadda$ smjetena u poslovnim neboderima M<adar :aBnaM na 9veniji kralja aula.
2 5 R RtR RR RRRRR RRRRR aR.5R R.1RYRal 9RRaR...RFl1 ..RF..RR
su preteito stariji 5idovi i% ino%emstva to dola%e uivati u tim toplicama i mnogobrojnim mogu&nostima
%dravstvenoga turi%ma kojima se to mjesto ponosi. ,retnici rijetko podiu pogled kako bi pogledali to se %biva
na brijegu ponad turistikog naselja.
9 kad bi e&e podi%ali pogled$ primijetili bi navrh brijega prilino sjajnu gra1evinu to dominira okolicom na
moru i kopnu. 9 ako bi tko pitao to je to$ rekli bi mu kako je to ljetna re%idencija i%raelskoga premijera.
;%raelskom je premijeru uistinu doputeno u&i. #edan je od vrlo rijetkih kojemu je doputeno u&i u centar %a
obuku !osadda$ koji je unutar te organi%acije po%nat pod imenom !idraa.
#akov :ror primio je dvojicu 9merikanaca u svom uredu na najviem katu - svijetloj i pro%ranoj sobi$ u kojoj
je klimati%acija ve& dugo ukljuena na najja&e. 6i%ak$ %depast ovjek nosio je uobiajenu i%raelsku koulju
kratkih rukava$ otkopanu na vratu i puio uobiajenih e%deset cigareta dnevno.
Barberu je bilo drago %bog klimati%acije$ no duhanski je dim pakleno draio njegove sinuse.
eB i%raelske pijunae usta od svog radnog stola i pohita ne%grapno k posjetiteljima.
M4hipe$ prijatelju stari$ kako si miNM po%dravi ga on$ pa vrsto %agrli vieg 9merikanca. 0ivao je igraju&i
poput loeg idovskoga dramskoga glumca - igrao je nespretnu$ ali toplu prijateljsku ljuba%nost. ,ve je to bilo
pretvaranje. .ijekom svoje karijere kao vii operativac - kaca - poka%ao se vrlo lukav i vrlo opasan.
4hlp Barber u%vrati po%drave na slian nain. 3smijesi su bili isto toliko namjeteni koliko su i sje&anja duga.
9 nije ba tako davno otkad je ameri&ki sud osudio #onathana +ollarda i% amerike mornarike obavjetajne
slube na vrlo dugu %atvorsku ka%nu %bog pijuniranja u korist ;%raela. .u je operaciju protiv 9merike$ nema
sumnje$ vodio genijalni Aobi :ror.
:eset minuta trebalo je dok su preli na stvar7 ;rak.
M*eOi Ou ti$ 4hipe7 smatram da vodi igru to&no kako treba$M ree :ror$ nalijevaju&i svom gostu jo jednu
alicu kave$ tako jaku da ga moe odrati budnim danima. Zatim ugasi u velikoj staklenoj pepeljari ve& tre&i
opuak. 4hip pokua ne disati$ no nije ilo.
M9ko budemo morali u&i.. M po&e on$ M ako budemo morali u&i$
mislim7 ako on ne ode mirno i% Auvajta$ onda &emo najprije na/ pasti i% %raka.M
i 11X ..
M:akako.M M+rvo &emo gadati njegovo oruje %a masovno unitenje. .o
je i u vaem interesu$ Aobi. .rebam tvoju suradnju.M
M4hipe$ mi to njihovo oruje %a masovno unitenje promatramo ve& godinama. \Bemti$ ve& smo upo%oravali
na to. to misli - emu slui toliki bojni otrovi$ klice i otrovne bombeN 6ama su namijenjeni. 0po%oravali smo
i upo%oravali$ ali nitko nita. +rije devet godina ra%orili smo im nuklearne generatore u 3siraku i vratili ih
deset godina unatrag na putu do atomske bombe. ,vijet nas je osudio. 0kljuivi 9meriku... M
MBilo je to samo na van... M
M:obro$ 4hipe. ,ad su ameri&ki ivoti u pitanju. ,ada nije vie samo na van. !ogli bi poginuti pravi
9merikanci.M
MAobi$ opet si paranoi&an.M
M,ranjeL Gle$ nama savreno odgovara ako &ete vi ra%oriti sve njegove tvornice bojnih otrova$ laboratorije %a
proi%vodnju biolokog oruja i institute %a pravljenje atomskih bombi. .o nam i%vrsno odgovara. 9 mi se
moramo drati po strani$ jer 0jak ,am
ima svoje arapske save%nike. 6a \to se aliN ;%rael ne pravi probleme. :ali smo vam sve to bnamo o
njihovim tajnim pro
gramima %a proi%vodnju oru5ja. ,ve to imamo. 6ita nismo %adrali %a sebe.M
M.reba nam jo$ Aobi. :obro$ mo5da smo u prolih nekoli
k) godina malko %anemarili ;rak. !orali smo %avriti hladni rat. ,ad je red na ;raku$ a nemamo dovoljno
proi%voda. .rebaju nam
illBormacije - prave$ a ne ulina naklapanja. Zato te pitam posve i%ravno7 ima li kakav vlastiti i%vor visoko u
redovima irakog re?imaN ;mamo pitanja$ trebamo odgovore. ; platit &emo ih - %na kakva su pravila.M
6oko jc vrijcmc trajala tiina$ Aobi :ror je prouavao vrh svoje cigarete. :vojica drugih visokih obavjetajnih
dunosnika gledali su u stol pred sobom$
M4hipe$ dajem ti svoju rije$M polako &c on$ MAad bismo imali agenta visoko u bagdadski5n krugovima$ ja bih
ti to prvi rekao.
,ve bih ti prenio. 9li nemam ga. 8jeruj miLM
General :ror poslije je morao objanjavati svom vrlo gnjevnom predsjedniku 8lade #icaku amiru kako u to
doba nije lagao.
- D
!ike !artin prvo je poao vidjeti mladi&a. :eko bi inae poginuo toga dana. 8o%io se starim$ otrcanim$
%amrljanim i hrdavim kamionetom$ ija je teretna platBorma bila ispunjena dinjama to ih je kupio na nekoj
Barmi pokraj :ahre. .amo je gledao kako bijelim platnom pokrivena glava i%nie i%a gomile kamenja pokraj
puta$ pa se opet sputa. +rimijetio je i vrh puke to ju je deko nosio prije nego je ie%ao i%a sme&a.
8o%ilo je dobro sluilo svojoj svrsi. .raio je da i%gleda tako kako i%gleda jer je - ispravno - pretpostavio kako
&e ira&ki vojnici prije ili poslije =prije prije5 nego poslije> poeti odu%imati automobile to dobro i%gledaju %a
vlastite potrebe.
+ogleda u retrovi%or$ %ako&i i skrenu s puta prema :ahri. 3dostraga mu se pribliavao kamion pun vojnika
6arodne vojske. !ladi je Auvaj&anin ugledao teretnjak i pokuao naciljati na
njega. 6o tada mu jedna ruka %a&epi usta$ a druga odu%e puku. M6isi ba danas nakanio poginuti$ %ar neNM
%agunda mu glas u uho. .eretnjak se otkotrlja dalje. +ravi je trenutak %a pucnjavu ve& proao. !omak bijae
ve& ustraen od onoga to je nakanio podu%eti$ ali ovo ga je prestravilo.
im je kamion proao$ stisak na njegovu licu i glavi popusti. ;skobelja se$ oslobodi i otkotrlja na leda. 6a njega
nalegne visok$ bradat beduin/ tvrd momak.
M.ko si tiNM promrmlja.
M6&tk1 tko %iia %5 iieto bolje tiego ubiti jednog ;raanina
dok ih ima dvadeset u istom kamionu. Gdje ti je vo%ilo %a bijegNM
M.amo$M re&e de&ko. 6ije bio vie ni djeak/ bijae mu oko r $ 5 dvadeset godina i jako se trudio u%gojiti prvu
bradu. 8o%ilo je bilo 5 ; \ skuter to je dvadesetak metara dalje stajao na svojim noicama.
5eduin duboko u%dahnu i spusti puku. 5ila je to stara lee enBield $I)I$ 8jcro5atno ju 5c naba5io u
antik5amici. 3tprati 5a odluno do svog auta.
3dve%e se kratko unatrag$ do gomile kamenja. ,tavi puku pod dinje. Zatim se dove%e do skutera$ podigne ga i
baci na kamionet. 6ekoliko dinja prsnu pod njim.
M0la%iLM %apovjedi on.
3dve%e do skrovita mjesta pokraj luke uvaika i tamo stade. M5to si to inioNM upita beduin.
:eko je %urio kro% vjetrobran %amrljan mrtvim muhama. 3i su mu bile vlane$ a usne drhtahu.
M,ilovali su mi sestru. Bila je bolniarka... u bolnici \9l-9danJ. Bila su &etvorica. 3na je unitena.M
Beduin kimnu.
MBiva to tako. Zna&i$ ti bi htio ubijati ;raaneNM M:aL to vie$ prije nego i sam poginem.M
M,tvar je u tomu da ne pogine. 9ko se eli boriti$ bilo bi dobro da te ja obuim. #er inae ne&e trajati ni
jedan dan.M !omak se nasmija7 M+a beduini se ne bore.M
M#esi li kad uo %a 9rapsku legijuNM !ladi& ne odgovori ni
ta. M9 prije njih %a kraljevi&a Fejsala i 9rapslcu bunuN ,Ye su to bili beduini$ ;ma li jo takvih kao tiNM
;spostavilo se da je mladi& student prava$ ,tudirao je na Au. vajtskom sveuilitu prije irake naje%de.
M;m5 nas petero. ,vi elimo isto. 3dluio sam prvi krenuti u akciju$M
MZapamti ovu adresu$M re&e beduin$ davi mladi&u naslov vile
u ulici u #armuku. !omak dvaput ree pogreno$ %atim ispravno. !artin je od njega %ahtijevao neka adresu
opetuje dvadeset puta. M8eeras u sedam$ Bit &e mrak. 9li redarstveni je sat tek u
deset. :odite svaki posebno. +arkiraj najmanje dvjesto metara daleko i dalje idi pjeice. 0la%ite u ra%macima
od dvije minute. Fjesa i ula%na vrata bit &e otvoreni.M
0%dahnu gledaju&i %a mladi&em kako se udaljava na svom skuteru. ,irov materijal - pomisli/ no %asad nema
nita bolje$ !lade je stigla na vrijeme$ Feao je na ravnu krovu sa su
protne strane ulice i promatrao ih$ Bih su nervo%ni i nesigumi$ 3svrrali su se$ %aPijeta5 na ljesu$ opet se
vra&ali$ Gledali su previe
Bilmova s <umphreyem Bogartom. Aad su svi doli$ ostavio ih je
Gledali su prema vratima i% predvorja$ a on ih i%nenadi doavi kro% kuhinju. .ren prije nije ga bilo$ a sad je
ve& tu. !ladi ga ljudi ugledae samo na tren prije nego je ugasio svjetlo.
M6avucite %astoreLM naredi tiho. :jevojka je to uinila. ?enski posao. .ek onda upali ponovno svjetlo.
M6ikad nemojte sjediti u osvijetljenoj sobi s nenavuenim %astorimaL 6e smiju vas vidjeti %ajedno.M
+odijelio je svoje ku&e u dvije skupine. 0 etiri je stanovao$ sele&i se i% jedne u drugu be% nekoga posebnog
rasporeda. ,vaki bi put pri odlasku ostavio kakav mali %nak$ primjetljiv samo njemu7 list %akvaen %a vrata$
kon%ervu na stubitu. 9ko bi ita od toga nedostajalo$ %nao bi da je netko ula%io u ku&u dok njega nije bilo. 0
druge je dvije ku&e uskladitio opremu to je bijae donio i% jame u pustinji. Au&a u kojoj se sastao sa
studentima bila mu je najmanje vana. 0budu&e vie nijednom ne&e u njoj preno&iti.
,vi su bili studenti$ osim jednoga$ bankovnog slubenika. 6avede ih neka se predstave.
M3d sada vam trebaju nova imena$M ree on. :ao je svakom od njih po jedno ime. M6ikomu nemojte re&i svoja
nova imena. 6ikomu7 ni prijateljima$ ni roditeljima$ ni bra&i$ 6ikomeL .ako &ete uvijek kad budu uporabljena
%nati da poruka dola%i od nekoga od nas.M
M9 kako &emo tebe %vatiNM upita djevojka$ koja je postala *ana.
MBeduin. .o &e posluiti$ .i - kako ono glasi tvoja adresaNM !ladi& na koga je poka%ao malko promisli$ %atim
i%vue list papira. !artin mu ga odu%e.
M6ema papiraL ,ve mora %apamtiti. 6arodna je vojska glupa$ ali .ajna policija nije. 9ko te pretrae$ kako bi
to objasnioNM 6atjerao je trojicu koji su %apisali adrese da spale svoje papiri&e.
MAoliko dobro po%najete svoj gradNM
M:osta dobro$M odgovori najstariji$ dvadesetpetogodinji bankovni inovnik.
M6edovoljno dobro. ,utra kupite planove grada$ +rouacavajte ih kao da uite %a najvainije i najte?e ispite.
6attite svaku ulicu i aleju$ trg i perivoj$ svaku aveniju i put$ vaniju javnu %gradu$ svaku damiju$ svako
dvorite. Znate li da nestaju natpisi s imenima ulicaNM
Aimnue. +etnaestak dana nakon okupacije$ oporavivi se od poetnoga oka$ Auvaj&ani su poeli s pasivnim
otporom$ gradan
u%
skim neposluhom. 3tpor bijae spontan i neorgani%iran. #edan od njegovih oblika bilo je skidanje natpisa s
imenima ulica. Auvajt je %amren grad %a novopridolicu. Aad se skinu na%ivi ulica$ nali kuje na %brku.
;rake su se ophodnje sve vie gubile u gradu. Za .ajnu policiju prona&i osumnjienikovu adresu postalo je
no&na mora. 6a glavnim raskrijima no&u je netko skidao natpise$ ili ih okretao.
.e prve veeri dva sata im je predavao o temeljima sigurnosti. 0vijek treba imati dobar alibi - %a svaku akciju i
svaki dogovor. 6ikad se ne smije nositi sa sobom kompromitantne papire. 0vijek se prema svakom irakom
vojniku valja odnositi s potovanjem koje granii s pu%avo&u.
M3dsad pa dalje vi ste dvostruke osobe. #edan je vae prvotno \jaJ to ga svi po%naju7 student ili &inovnik.
ovjek pristojan$ ljuba%an$ posluan %akonu$ nedu5an i be%opasan. ;raani takve ostavljaju na miru$ jer im nisu
prijetnja. .akav &ovjek nikad ne vrijeda ;rak$ iraku %astavu ni vodu. 6ikad ne svra&a 9!9!-ovu
po%ornost na sebe. 3n ostaje iiv i na slobodi. ledino u posebnim sluajevima se pojavljuje druga osoba/ onda
kad ima %adatak. .aj drugi postat 5e vjet i opasan. ; on &e ostati iv.M
0&io ih je sigurnosrlitn praviiima - kako se dola%i na sasta
nak na ugovorenu mjestu. .reba do&i vrlo rano i parkirati vo%ilo
daleko od mjesta sastanka$ negdje u ,jeiii. Z5tiril treba ekati d8a
deset minuta. :obro pogledati okolne ku&e. +rovjeriti nema li koja glaYa na krovu$ nije li namjetena %asjeda$
3sluhnuti uje li se
kripa vojnikih i%ama na ljunku$ udarac kovine o kovinu$ vidi li se iar cigarete$ 9ko s5 ugleda ih %a5uj5
b5o to od toga$ jo imaju dovoljno vremena okrenuti se i vratiti ku&i prije redarstve5 noga sata. :jelovali su
ra%oarano uvi sve ovo.
M9 to je s okupatorimaN Aada eemo ih po&eti ubijatiNM MA55 bucl5tg %nah kako sc 5o radi.M
M!oemo li neto do tada uinitiNM MAako se ;raani kre&uN +jeae liNM
M6e. 8o%e se kamionima$ kombijima$ dipovima$ ukradenim
da vas ne uhvateL *adite no&u i u paruL #edan neka straari dok drugi ubacuje e&er u ben%in. 6a kraju vratite
poklopac spremnika. Za to treba deset sekundi.M
M3nda dalje7 komad daske deset sa deset centimetara$ probuen s etiri otra elina avla. 6osite ga pod
galabejom dok vam ne padne pred noge. :ogurajte ga nonim prstima pred prednju gumu %austavljena
vo%ila.M
M;ma jo. 0 Auvajtu ima takora. Zato ima i trgovina koje prodaju otrov protiv takora. Aupite bijeli otrov$ na
osnovi strihnina. 6abavite i brano i kvasac. 0mijeajte otrov u tijesto$ rabe&i gumene rukavice$ koje &ete
%atim unititi. 3nda u pe&nici ispecite kruh. 9li samo kad ste sami kod ku&e.M
,tudenti su %urili u njega$ otvorivi usta od %aprepatenja. MZar to moramo dati ;ra&animaNM
M6e$ nego &ete nositi hljebove u otvorenim koarama skutera$ ili prtljanicima automobila. 3ni &e vas
%austaviti na raskriju i ukrasti vam kruh. ,astat &emo se opet %a est dana.M
Za etiri dana iraka su se vo%ila stala kvariti. 6eka su odvukli na popravak$ druga napustili. ,ve ukupno est
teretnjaka i etiri terenca. 9utomehaniari su shvatili u &emu je stvar$ ali nisu mogli otkriti tko je to uinio ni
kada. Gume su stale pucati. .ajnoj su policiji donosili daane kvadrate s &avlima$ a ona je naslijepo pohvatala
i namlatila nekoliko Auvaj&ana.
0 bolnice stadoe pristi%ati ira&ki vojnici$ svi s istim simptomima7 povra&anje i bol u trbuhu. Budu&i da im
njihova vojska nije osiguravala hranu$ ivjeli su od danas do sutra na svojim nad%ornim tokama$ u kolibama
od poupanih kamenih i betonskih ploa. ,toga se %akljuilo kako je posrijedi %ara%a od %agadene vode.
9 onda je u bolnici M9miriM u :asmanu kuvajtski laborant anali%irao u%orak i%bljuvka jednog irakog vojnika.
,av %bunjen
poao je priop&iti nala%e voditelju laborat3rija$
M+ojeo je otrov %a takore$ proBesore. 9 ka5e kako je tri da 5a jeo samo kruh i neto malo voa.M
+roBesor se naao u nedoumici$ M;raki vojni kruhNM
M6e$ kaie kako ga ve& nekoliko dana ne dobiva. 0%eo 5e kruh od kuvajtskog pekarskog naunika u prola%u.M
MGdje su ti nala%iNM
M6a stolu %a anali%e. !islio sam kako bi bilo najbolje vama nrun iauiti M
.
M;spravno si postupio. 9 sad uniti te nala%eL 6ita nisi vidioL ,hva&aNM
+roBesor se vrati u svoju sobu odmahuju&i glavom u nevjerici. !iomor - tko li se samo toga sjetioN
3dbor M!edu%aM ponovno se okupio I). kolovo%a$ jer je doktor biologije i% +orton :o2na smatrao kako je
pronaao sve to se u tom trenutku dalo prona&i o irakom programu biolokog oruja$ ili o onomu to se
takvim inilo.
MBojim se da berba nije ba bila obilata$M re&e dr. Bryant svojim sluateljima. MGlavni je ra%log u &injenici to
se bakterioloka prouavanja mogu prilino dobro i%voditi u bilo kojem sudsko-medicinskom ili veterinarskom
institutu. +ri tome se moe upotrebljavati ista laboratorijska oprema kakvu moete na&i u bilo kojem i kakvom
kemijskom laboratoriju$ %a to nisu potrebne nikakve posebne uvo%ne do%vole.M
MZnate$ golema ve&ina proi%voda jest na dobrobit ljudskom r3du7 %a lijeenje bolesti$ a ne %a njihovo irenje.
,toga nema
niega prirodnijeg %a %emlju u ra%voju od i%uavanja bilar%ije$ be5
riberija$ ute gro%nice$ malarije$ kolere$ paratiBusa i utlce. ,ve su to ljudske bolesti. ;ma jo itav ni%
ivotinjskih bolesti$ to ih posve naravno ele prou&avati veterinarski Bakulteti i %avodi.M
M+rema tome$ gotovo i nema naina da se ustanovi radi li ;rak danas na ra%voju bomba-kliconoa ili neNM upita
jasno ,inclair i% 4;9-e.
MGotovo i nema. :odue$ posjedujemo podatke i% 1(CT. .ada ,addam <usein jo nije bio na prijestolu$ da tako
kaemo$ ali... M M0 to je doba bio potpredsjednik te je vladao i% sjene$M ubaci
se .erry !artin. Bryant se smete.
M+a$ dobro..$ Aako b5o da b5o$ ;rak jc tada potpisao ugovor s parlkim ;nstitutom \!erieuacJ$ kojim se
5spostavlja suradnja na bakteriolokom istra?ivakom projektu. +rojekt se tr5bao baviti l,tta?lvalljem
5lY3titljsklh bolesti$ !o?da je %aista tako i b5o.M
M9 to je s onim pripovijestima o u%gajanju u%ronika bedre
nice kako bi ih se iskoristilo protiv ljudiNM %apita 9merikanac. M!oe biti. Bedrenica je vrlo %ara%na bolest.
0glavnom %ahva&a goveda i drugu stoku$ ali i ovjek se moe %ara%iti ako ruku. R RRRRRRRR575R 7$7 75. 7..aR
cZ7R5R5R ..R tRRtRR 7R t55RRRtRR
MZar je to tako gadnoN 9 odakle je ,addam <usein to naba-
\M0 tomu i je stvar$ gospodine ,inclair. .eko da bi takav oti-
ao u ugledan europski ili ameriki laboratorij i obratio im se7
\Znate$ trebao bih dobru kulturu u%rorlika bedrenice kako bih
njome %araavao ljude.J 9 to nije ni potrebno. +o cijelom .re&em
svijetu ima %araenih ivotinja koliko vas volja. ,amo treba uoiti
/kad i gdje je bolest i%bila te kupiti nekoliko oboljelih primjeraka.
B / .0 dravnim se spisima takvo to lako moe ispustiti.M
MZnai$ on moda ima kulture bakterija %a uporabu u bom-
bama ili granatama$ ali mi to ne %namo. #e li takoNM upita sir +aul
,pruce. 6jegovo %latno nalivpero bijae %astalo u %raku i%nad no-
tesa.
M.ako nekako. 6o to je loa strana$ a postoji i dobra$M umiri
ga Bryant. M6aime$ ne vjerujem da bi se to moglo uporabiti protiv
vojske u prodoru. 6a koga navaljuje vojska htjet &e$ ako je dovolj-
no nemilosrdan$ tu vojsku na mjestu %austaviti$ to jest pobiti.M
M,laem se s time$M ree ,inclair.
M.o se ne moe posti&i bedrenicom. 0%ronik bolesti nato-
pio bi tlo ako bi bio i%ba&en u ni%u %ranih napada i%nad i ispred
vojske. ,ve to raste i% tla7 trava$ vo&e$ povr&e - sve bi se %ara%i-
.lo. Bolesti bi podlegla i svaka ivotinja to tamo pase. Zara%io bi
k
se tko god jede meso tih ivotinja$ pije njihovo mlijeko ili rabi ko-
u odranu s njih. ;pak$ pustinja riije dobra sredina %a takve kultu-
re spora. +retpostavljam kako &e nai vojnici jesti kon%erviranu
hranu i piti vodu i% donesenih boca.M
$
M.akJ je$ 8e& tako ine$M potvrdi ,inclalr.
/ \ $M3nda to i ne bi imalo nekoga posebnog uinka$ osim ako
nai vojnici budu udisali spore. :a bi se ra%vila bolest$ u%ronici
moraju u&i u ljudski organi%am udisanjem ili kro% probavni su-
stav. , ob%irom na pogibelj od napada bojnim otrovima$ oni &e
\ b \ionako nositi plinske maske$ %ar neNM
M; to smo planirali. ;tekakoLM
M; mi$M doda sir +aul.
M3nda ne vidim ra%loga %a bedrenicu$M %aklju&i Bryant. MBe-
aJ rdrenica ne&e %austaviti vojnike da ne napreduju$ kao to bi to ui5
B5 5 rnio bojni otrov$ naime plin. 3sim toga$ oboljele se moe i%lijeiti
jakim antibioticima. 0% to postoji i inkubacijsko ra%doblje. 8ojni-
ci mogu pobijediti$ pa tek onda oboljeti. ;skreno govore&i$ to je
vie teroristi&ko nego vojno oru'je. 9ko bi tko ubacio ampulu
5L1'D
T
koncentriranih u%ronika bedrenice u gradski vodovod$ ra%vila bi se katastroBalna epidemija s kojom se ne bi
mogla nositi nijedna %dravstvena sluba. 6o ako trebate poprskati borce u pustinji$ ja bih odabrao neki od
nervnih bojnih otrova. 6evidljivi su i br%o djeluju.M
M;pak7 ako ,addam ipak negdje ima tvornicu bakteriolokog oruja$ imate li kakvih na%naka gdje bi ona mogla
biti smjetenaNM upita sir +aul.
MZapravo bi trebalo provjeriti kod svih %apadnih veterinarskih instituta i Bakulteta. .reba vidjeti je li tko od
njih slao goste -proBesore ili i%aslanstva u ;rak u prolih deset godina. Znanstvenici bakteriolo%i prilino su
rijetki u svijetu i dr5e se %ajedno gotovo kao %emljaci i% istoga sela. Fjudi obino %naju to se u njihovoj %emlji
dogada$ pa i ako se radi o tiraniji kao to je ;rak. .ako bi eventualni takav posjetitelj svakako &uo ima li
,addam takav %avod i ako ima$ gdje bi mogao biti.M
M0 svakom sluaju$ mi smo Yam duboko %ahvalni$ dr. Bry
ant$M ree sir +aul ustaju&i/ onda doda/ M:etektivima to rade %a nae vlade dali smo jo posla$ jelJ tako$
gospodine ,inclairN uo
sam kako bi nas jedan drugi na kolega u +orton :o2nu$ dr. *einhart$ mogao i%vijestiti o pitanjima plinovitih
bojnih otrova %a otprilike dva tjedna. !i &emo$ naravno$ biti u ve%i$ gospodo. <vala vam na dolasku i
po%ornosti.M
,kupina ljudi leala je be% rijei u pustinji promatraju&i %oru kako napreduje preko pje&anih dina. Aad su
veer prije stigli u Bedui
n380 ku&u$ mladi&i nisu %nah da &e cijele no&i ostati y5i$ !islni su da &e im samo odr4ati jo jedr5o
predavanje.
6isu ponijeli toplu odje&u$ a no&i su u pustinji vrlo svjee$ pa i
krajem kolovo%a. :rhtaPi su i pitah se kako &e svoje i%bivanje objasniti u%nemirenim roditeljima$ ;%ncnadio ih
je redarstv5ni satN Zato se nisu javili teleBonomN Zaboravili su... morat &e to posluiiti.
.roje od petero pitahu se jesu li uop&e donijeli ispramu od5 luku/ no bilo je ve& kasno %a u%mak. Bedutn im je
jednostavno rekao kako je dolo vrijeme %a akciju$ +oveo ih je od ku&e do otr
M
R .R R 1RRRRRi...R ..$...71M 25!Firn25n 5i5Min nlinn rlolin lvo551 co m rtr5r55
polja !anage na %apadu do obila%nice na istoku. ,va su naBtna polja$ %nali su$ &uvale ira&ke vojne posade$ a
glavne su ceste bile upravo na&i&kane ;ra&anima. 6egdje na jugu od njih ukapalo se esnaest divi%ija 8ojske i
*epublikanske garde. Ficima bijahu okrenuti spram ,audijske 9rabije i sve vie 9merikanaca to su stalno
pristi%ali. Bili su nervo%ni.
.rojica legoe u pijesak i%a Beduina$ gledaju&i cestu u prasko%orje. +ut bijae u%ak. +ri prola%u vo%ila moraju
vanjskim kota&ima %a&i na ljunak kako bi se mimoila.
#ednu je polovicu ceste pokrila daska s gusto %abijenim avlima. Beduin ju je i%vadio i% auta i postavio je$
pokrivi je starim gunjem. Zapovjedi im %atim neka naspu pijeska po gunju$ sve dok mala u%visina nije
i%gledala poput maloga pjeanog %apuha na cesti$ nanesena pustinjskim vjetrom.
+reostala su dvojica7 bankovni inovnik i student prava$ bili promatra&i. #edan je legao na dinu 1)) metara u%
cestu$ drugi 1)) metara ni% cestu/ odatle su motrili naila%ak vo%ila. Bilo im je reeno da mau na dogovoreni
nain nai1e li velik ira&ki teretnjak ili &itava kolona vo%ila.
3dmah nakon D ujutro mahnu student prava. 6jegov %nak %na&i7 M;ma ih previe.M Beduin povue ribiki
najlonski konac to ga je drao u ruci. :aska skli%nu s puta. +ola minute nakon toga proVoe dva kamiona
nakrcana ira&kim vojnicima. Beduin potr&a do ceste te ponovno namjesti %amku7 dasku$ gunj od vre&evine i
pijesak.
6akon nekoliko minuta mahnu bankovni slu4benik$ +ravi
%nak7 i% smjera obila%nice prema naBtnom se polju vukao stoerni osobni automobil.
8o%au uop&e nije stiglo pasti na um da skrene kako bi i%bjegao pijesak$ no na avle je ipak naletio samo
jedan prednji kota&. Bilo je to dovoljno. Guma pue$ gunj se omota oko kotaa te automobil naglo skrenu.
8o%a na vrijeme ukroti vo%ilo kolom upravljaa$ ispravi auto i uspije ga %austaviti7 pola na cesti$ pola i%van
nje. +olovica i%van ceste br%o je poela tonuti u pijesak.
8o%a& isko&i i% auta$ a pojavie se i dvojica &asnika7 bojnik i
mladi porunik$ 8ikahu na vo%a&a$ a on je slijegao ramenima i ja
dlkujuGi p3ka%ivao na upravlja. :i%alica ovdje ne&e pomo&i$ jer je vo%ilo pod loim kutom.
M3stanite ovdjeLM promrmlja Beduin svo5im %aprepatenim
u&enicima$ pa ustane i pjeke se uputi pijeskom prema cesti. pre
1'U
ko desnog je ramena prebacio beduinski gunj %a deve$ koji mu je vise&i pokrivao desnu ruku. iroko se
osmjehnu i po%dravi bojnika.
M,elam alejkum$ sajidi bojni&e. 8idim da imate problema. !oda bih vam mogao pomo&i. !oji su ;judi
bli%u.M
Bojnik se prvo uhvati %a pitolj$ no %atim se opusti. +ogleda i kimnu$ odgovorivi7 M9lejkum selam$ beduine.
3vo mi je devino govno bacilo auto s ceste.M
M!orat &e se pogurati natrag$ sajidi. #a imam puno bra&e.M *a%mak se bio smanjio na dva i pol metra kad je
Beduinova ruka sunula naprijed. Zaduuju&i automatski pitolj$ traio je <eckler und Aoch !+E ili mini-u%i.
Budu&i da je ovaj drugi i%raelske proi%vodnje$ nije dola%io u ob%ir u ,audijskoj 9rabiji$ a hecklera nije bilo.
,toga je pristao na stari dobri kalanjikov 9A-TC$ inaicu sa sklopivim spremnikom$ proi%veden u ekoj
tvornici M3mnipoluM. Zatim je skratio vrhove metaka. 6ema potrebe s male udaljenosti probijati ljude.
+u4ao je na ,9,-ov nain7 kratki raBal od dva metka$ stanka$
dva metka$ stanka... Bojnik je pogo5en s dva i pol metra ravno u srce. Fagani pomak kalanjikova udesno i
porunik je pogoden u
prsnu kost$ od ega je pao preko vo%aa$ to je upravo ustajao od svoga unitenog prednjeg kotaa - to&na na
vrijeme da dobije u prsa tre&i par metaka i pogine o1 toga.
Buka pucnjave odjekivala je medu dinama$ ali na cesti ni u 3k3;;;3j ptl,tl5ji nije bilo nikoga. +o%ove %atim
uasnute studente i% njihovih skrovita.
M,tavite trupla natrag u auto - vo%aa %a upravlja$ asnike otraga$M naredi on mladi&ima. :jevojci dade kratak
odvija$ iji je vrh bio uiljen do otrine iglina vrka. 0puti je7 M+robui sprem. nik %a gorivo na tri mjesta.M
,vrati pogled na svoje promatrae. :ali su %nak da nitko ne dolaZi. *e&e ajevojci neka omota svoj rupi& oko
kamena$ %avee ga i namol u benZin$ Aad su se tri mrtva tijela opet nala u auto5 mobilu$ on %apali rupi& i
baci ga Zajedno s kamenom to ga je omatao u lokvu ben%ina to bijae iscurila i% spremnika$
M9 sad - triteLM
5111+. /m tr5haln rlvanllt re&i. .r&ali sll nreko dina dn miesta
8o%ili su se natrag u grad Auvajt u stranoj tiirii. :vojica bijahu s njime sprijeda$ troje su sjedili straga.
M#este li vidjeliNM upita napokon !artin$ pa doda7 M#este li gledaliNM
M:a$ Beduinu.M M; to ste misliliNM
MBilo je tako... br%o$M odgovori napokon djevojka *ana. M!eni se ini kako je dugo trajalo$M ree bankovni
slubenik. MBilo je br%o i brutalno$M re&e !artin. Mto mislite$ koliko smo dugo bili na cestiNM
M+ola sataNM
Mest minuta. #este li okiraniNM M:a$ Beduine.M
M:obro je to. ,amo psihopati nisu okirani prvi put. Bio je jednom jedan ameriki general$ +atton. #este li kad
uli %a njegaNM M6e$ Beduine.M
M3n je rekao kako nije njegov posao osigurati da njegovi vojnici umru %a svoju domovinu$ nego da oni drugi
bijednici umru %a svoju domovinu. *a%umijeteNM
?ivotnu Bilo%oBiju Georgea +attona nije lako prevesti na arapski$ no ipak su shvatili.
MAad krene u rat$ postoji jedna toka do koje se moe skrivati. 6akon te toke ima i%bor7 ili &e ti poginuti$
ili on. ;%aberite odmah. ,viL 9ko ho&ete$ moete se vratiti svojim studijima. ;li moete i&i u rat.M
6ekoliko su minuta utke ra%miljali. *ana prva progovori. M+o&i Ou u rat ako mi pokae kako se ratuje$
Beduine.M +oslije toga mladi&i se osjetie obve%nim odluiti isto to i
ona. M8rlo dobro. 6o prvo vas moram nauiti kako ra%araBi i ubi
jatl$ a ostati 5iv. Yidimo sc prckosutra u mojoj ku&i$ u %oru$ &im istekne redarstveni sat. +onesite sa sobom
ud5benike. ,vi/ ak i ti$
bankaru$ Zaustave li vas$ prirodno se ponaajte7 ta vi ste samo studenti koji ste krenuli uiti. 6a neki je nain
to i istina/ rije& je ,amo 1 5555lj5t5 stu5ju. 3v5je mor5t5 i5a&i. 6eka se svaki vrati u grad drugim vo%ilom
i drugim putem.
3pet su se nali na tvrdoj cesti i dosegnuli +etu obila%nicu. +oka%ao im je garau gdje &e kamioni stati i
povesti ih. Aad su
atili$ vratio se u pustinju$ otkopao svoj 5akopani radio$ odve5ao )o re5 5r5lnm+iara i1a <1b 5B1 $5i555ta
a5i5 aa ip hin onn5n. r5sPtin.
pio satelitsku antenu i poeo govoriti u svoju motorolu koja je automatski iBrirala njegov govor$ pove%uju&i ga
s odre1enom ku&om u *ijadu.
,at nakon akcije sljede&a je iraka ophodnja pronala i%gorjelo stoerno vo%ilo. 3dve%oe tijela u najbliu
bolnicu - M9l 9danM pokraj primorskog mjesta Fintasa.
\ +atolog to je obavljao autopsiju pod sumnji&avim pogledom ljudi i% 9!9!-a primijetio je rupe od metaka7
si&une rupice u i%gorjelom ljudskom mesu. Bijae obiteljski ovjek$ otac dviju k&eri. +o%navao je medicinsku
sestru koju su ;ra&ani silovali.
6avue opet najlonski pokrov preko tjelesa i poe skidati gumene rukavice$ govore&i7 MAoliko ja vidim$ umrli
su od guenja dimom poto se automobil %apalio nakon nesre&e. 6eka 9lah bude milostiv duama njihovim.M
+ukovnik tajne policije %agunda neto nera%umljivo i ode. 6a tre&em sastanku sa svojim dragovoljcima
Beduin ih je odve%ao duboko u pustinju$ na osamljeno mjesta %apadno od grada Auvajta$ a juno od :ahre.
,jede&i u krugu kao na pikniku$ mladl ,u ljudl m3trlh ,v3g uOitelja kako u%ima naprtnja&u i vadi
$ i% nje na prostrti devin gunj mnoge udne sprave. 0%imao je jednu po jednu u ruku i govorio njihova imena.
M+lastini eksplo%iv. 6jime se lako rukuje/ vrlo je stabilan.M +roblijedjeli su %a nekoliko nijansi kad je stisnuo
tvar u ruci kao da je gBina %a modelir5nje. #5dan je mladi&$ iji otac bijae
vlasnik traBike$ na \eduinov %ahtjev donio vie kutija %a cigare$ M3vo je pak detonator Zajedno s olovkom s
ure5ajem %a tem
piranje$M nastavi Beduin$ MAad okrenete navojni poklopac$ prelomi se ampula s kiselinom. Aiselina poinje
progarati kro% bakre. nu membranu. .reba joj e%deset sekundi da je progori. +oslije
toga e iivin detonator aktivlrati eksplo%l5. GledajteLM
0iivao je njihovt5 nepodijeljenu po%ornost. 0%e grudu semt5@a yeliine kutije cl5areta$ stavi jc u lnalu kutiju %a
cigare te utisne detonator u sredinu mase.
M,ad kad ste ovako okrenuli navoj$ treba jo samo %atvoriti kutiju i obaviti je elastinom vrpcom... tako... tako
da ostane %atvorena. 3vo se radi u posljednji tren.M
o .7.r ...7..@7....... $.aM..7 15MB/7M ...5 $..Mo5.$F M 5$.o9/.M$ FrM...$
tratiL ovjek koji tri uvijek i%a%iva u%bunu. 3stavite si dovoljno vremena da %amaknete i%a ugla. 6astavite
hodati - ne trati - i poto %aujete eksplo%iju.M
, pola oka je motrio svoj ru&ni sat. .rideset sekundi. MBeduine... M poe bankovni slubenik.
\ :aNM M.a nije prava$ je li takoNM MtoNM
MBomba koju si upravo napravio. .o je vjebovna$ %ar neNM etrdeset pet sekunda. 6agnuvi se naprijed$ u%e
kutiju.
M9$ ta. 6e. +rava je. ,amo sam vam elio poka%ati koliko je e%deset sekunda %apravo dugo. 6ikad nemojte
biti u panici s ovakvim stvarima. +anika &e vas ubiti$ ne pucanj. !orate cijelo vrijeme ostati mirni.M
,pretno %akrenuvi %glavkom on baci kutiju %a cigare$ koja se %avrti u %raku$ odleti i%a jedne dine i eksplodira.
:etonacija potrese tlo na kojemu su sjedili a Bina pje&ana praina ih %asu.
8isoko nad 9rapsko-per%ijskim %aljevom ameri&ki je %rakoplov 9K94, opa%io detonaciju svojim toplinskim
sen%orima. 3perater skrenu po%ornost na to eBu smjene$ koji se %agleda u %aslon. ,jaj od i%vora topBine upravo
se gubio.
M#ainaMNM M*ekao bih5 jaine tenkovske 5ranate$ 5ospodine.M M:obro. +ohrani to. 6ita dalje.M
M:o kraja dananjeg dana %nat &ete ovo i sami napraviti. :etonatore i olovke s uredajem %a tempiranje nosit
&ete u ovome$M re&e Beduin.
;%vadi alu@ninijski tuljac %a cigaru$ omota detonator vatom i stavi ga u tuljac$ pa opet navrti poklopac.
M3vako &ete nositi plastini eksplo%iv.M
0%e omotni papir %a sapun$ oblikova pet dekagrama eksplo%iva u oblik sapuna$ pa ga %amota$ %alijepivi omot
komadi&em ljepljive vrpce.
MAutiju %a cigare pronadite sami. 6e veliku %a havane$ nego
onu %a manje cigare. 6eka su dvije ci5are uvijek u kutiji$ u sluaju da vas %austave i pretrae. +oeli li vam
;ra&anin u%eti tuljac %a cigare$ kutiju %a njih ili sapun$ dajte mu.M
Zatim ih je gonio vjebati na jaku suncu sve dok nisu %nali
odmotati MsapunM$ ispra%niti cigare$ pripremiti bombu i %amotati
elastinu vrpcu oko kutije - sve to u trideset sekundi$
i R
M!oete to obaviti na stranjem sjedalu auta$ u nuniku kaBi&a$ u vei/ no&u pod stablom$M objasni im on.
M6ajprije odaberite metu$ provjerite da ne ostane nijedan vojnik koji &e vas vidjeti i preivjeti. 3nda treba
ovako7 odvrne poklopac$ %atvori kutiju$ omota je elastinom vrpcom$ dode do mjesta napada$ baci bombu i
ode. 3d trenutka kad si odvrnuo %atvara$ broji polako do pedeset. 9ko se u pedeset sekundi nisi odijelio od
bombe$ baci je od sebe to dalje moe. 9 sad$ budu&i da &ete to naj&e&e raditi u mraku$ to &emo sada
vjebati.M
6a njegovu su %apovijed lanovi grupe jedan po jedan jedan drugome ve%ali oi pove%om. 3nda bi gledali
sirotoga studenta kako se mu&i$ spotie i kako mu stvari ispadaju i% ruku. Aasno poslije podne ve& su
postupak %nali naslijepo. *ano naveer podijelio im je ostatak opreme rasprostrte na njegovu devinu gunju7
eksplo%iva toliko da svaki student moe napraviti est MsapunaM i
$ est olovaka s uredajem %a tempiranje. .raBikantov je sin pristao nabaviti sve potrebne kutije %a cigare i
aluminijske tuljce. ,vatko &e sam nabaviti vatu$ papir %a %amatanje sapuna i elasti&nu vrpcu.
\ 6a koncu se odve%oe natrag u grad.
0 rujnu su u 9!9!-ov stoer u <otelu M<iltonM poeli sti%ati i%vjetaji o stalno novim napadajima na irake
vojnike i vajnu op
remu. +ukovnik ,abavi gnjevio se sve vie i vie/ rasla je i njegova Brustracija.
6ije tako trebalo biti. Auvaj&ani su kukavice koji ne&e stvarati probleme/ tako su mu rekli. !alo bagdadskih
metoda i radit G5 t)511) tv 115 s5 kae. ,tvari uop&e nisu tako ile.
Bilo je %apravo nekoliko malih pokreta otpora$ ve&inom spontanlh i nepove%anih. 0 ijitskoj etvrti *umaitiji
ira&ki su vojnici
jednostavno nestajah. ijitski su muslimani imali poseban ra%log mr%iti ;raane - Zbog svoje bra&e po vjeri
;ranaca$ to su ih ;ra5 &anl pabili na stotine tisu&a Za irako-iranskag rata.
!e5u sunitima otpor bijae ograni&en na damije$ u koje su ;ra&ani rijetko %ala%ili. .amo su se raZmjenjivale
poruke i oruije te planirali napadi.
6ajorgani%iraniji je otpor bio onaj pod vodstvom kuvajtskih
RRR5R55mRR 5sRR57 $.....F....s...M71. 7 1.$.....$B7l. `J-....5..i7..$ 91 .F$17F ......MT....
3rgani%acija je imala est ciljeva$ od kojih su pet pripadali medu pasivni otpor. #edan je bio dokumentacija7
svaki je lan pokreta otpora bio opskrbljen savrenim ispravama to su ih nainili njihovi drugovi u
kuvajtskom !0+-u. :rugi je cilj bio obavjetajni7 ne prekidati struju inBormacija to se o pokretima ira&ke
vojske slijevala u smjeru save%ni&koga stoera u *ijadu. ;nBormacije su se osobito ticale irake brojnosti u
ljudstvu i oruju$ snage i smjetaja obalnih utvrda te rasporeda raketa. .re&a je grana otpora odravala u radu
javne slube7 voda$ struja$ vatrogasci$ %dravstvo. Aad su na koncu ;raani$ vide&i kako su poraeni$ odvrnuli
slavine na naBtovodima i tako stali unitavati i samo more$ kuvajtski naBtni inenjeri naveli su amerike lovce-
bombardere kako bi to&no %nali koje ventile treba raketirati da bi se %austavilo istjecanje naBte.
Gra1anski odbor solidarnosti djelovao je u svim kuvajtskim gradskim etvrtima$ &esto obila%io Huropljane i
druge stanovnike +rvoga svijeta jo skrivene u svojim stanovima te ih uvao od oiju ;raana.
0 lanom spremniku %a gorivo dipa i% ,audijske je 9rabije prokrijum&aren satelitski teleBonski sustav. 6ije
bio automatski iBriran kao !artinov$ ali stalnim je kretanjem kuvajtski pokret otpora i%bjegavao irako
otkrivanje$ a mogli su kontaktirati s *ijadom kad god su imali neto poruiti. #edan je stari radio-amater radio
cijelo vrijeme okupacije. +oslao je ak sedam tisu&a poruka drugom starom radio-amateru u Aolorado$ odakle
su se prenosile u ameriki !inistarstvo vanjskih poslova.
; na koncu$ postojao je i aktivni pokret otpora$ kojemu se na &elu nala%io kuvajtski potpukovnik - jedan od
onih asnika to su pobjegli i% %grade !inistarstva obrane prvog dana irakog napada. Budu&i da je imao sina
imenom Fuad$ njegovo je tajno ime postalo 9bu Fuad - Motac FuadovM.
+okret otpora nije bio igrarija. +od korom se ra%vio malen$ ali prljav rat. 9!9! je odgovorio ustrojivi dva
centra %a ispitivanje7 jedan u portskom centru Aatma i drugi na stadionu Aadisija. .amo su uvedene metode
9!9!-ova eBa 3mara <atiba - metode to se rabe u %atvoru M9bu GraibM pokraj Bagdada nale su iroku
primjenu. :o oslobo1enja je ubijeri) ,)) Au8ajOana$ od ega je 'E) pogubljeno$ mnogi medu njima nakon
dugotrajna muenja.
eB protuob5v5e5tajne sluibe ;55s5n *ahm5ni sjedio je Za
radnim stolom u <otelu M<iltonM i itao i%vje&a to mu ih je bilo
1Id
priredilo osoblje na terenu. :oao je u kratak posjet Auvajtu i% Bagdada 1E. rujna. Bijae sumorno itati takva
i%vje&a.
,talno je rastao broj napada na ira&ke strae na pra%nim cestama$ na njihove straarske ku&ice$ vo%ila i
nad%orne toke na preprijeenim prometnicama. .ime se uglavnom bavio 9!9!. :oma&i je otpor potpadao
njemu te je onaj brutalni gad <atib navalio na njih svom estinom$ kao deva na %ajutrak$ kako je *ahmani i
predvi1ao.
*ahmani je imao malo vremena %a muenje$ emu je njegov suparnik u irakim sigurnosno-obavjetajnim
strukturama bio toliko odan. *adije se oslanjao na strpljiv detektivski rad$ dedukciju i lukavost. ;pak je sam
sebi morao pri%nati kako je teror i samo teror odrao *aisa na vlasti u ;raku tolike godine. !orao je tako1er
pri%nati$ usprkos svoj svojoj i%obra%bi i kulturi$ kako ga strai taj uliar$ i%opa&eni psihopat i% tikritskih
uliica.
+okuao je uvjeriti +redsjednika neka njemu povjeri cijelu unutarnju sigumost u Auvajtu$ no odgovor je bio
vrsto MneM. *ije je o naelima$ kako mu je objasnio ministar vanjskih poslo8a .arik 9ZiZ$ 3n$ *anmani$
Zadu5en je %a obranu dr5ave od pi5
junae i sabotae to dola%e i% vanjskih i%vora. *ais ne ieli pri%nati da je Auvajt strana %emlja. .o je
devetnaesta pokrajina ;raka$ +rema tomu$ 3mar <atib &e skrbiti %5 sigurnost.
+rou&avaju&i snop i%vje&a tog jutra u <otelu M<iltonM$ *ahmaniju je laknulo to nije dobio taj posao$ 6o&na
moraL 9 kako je i predvidao$ ,addam 5;usein je vukao jedan krivi pote% %a drugim.
0%eti %apadnjake kao ljudski tit protiv napada poka%alo se katastroBalnim. +ropustio je prigodu nastaviti
napredovati na jug i %au%eti saudijska naBtna polja te tako prisiliti kralja Fahda da sjedlle Za pr5govaraki stol.
9 sad su 9merikanci u sve ve&em mnot5u sti%ah na popri5tc5
,va nastojanja da se Auvaj&ani asim5iraju su propala. Za sa5
mo jedan mjesec$ moda i manje$ ,audijska 9rabija &e biti %ati&ena neprobojnim amerikim titom na svojoj
sjevernoj granici. +o njegovu miljenju$ ,addam <usein ne moe se vie ni po
vu&i i% Auvajta a da se ne osramoti$ niti moe ostati bude li o%bilino nanadnut. 0nato tomu raspoloenje je na
*aisovu dvoru bi
*ahmani usta od stola i ode do pro%ora. 8olio je hodati dok ra%milja/ to mu pomae misliti. +ogleda kro%
pro%or7 neko& bljetava marina sad je smetite.
;ma neto vrlo u%nemiruju&e to se provlai kro% te i%vjetaje na njegovu radnom stolu. 8rati se %a stol i
ponovno ih polako pregleda. :a$ neto je tu &udno. 6eki napadi na ;raane i%vedeni su pitoljima i pukama$
drugi bombama nainjenim od industrijskog eksplo%iva. 6o ima i drugih7 tanak$ ali neprekinut poto&i&
napada koji jasno uka%uju kako je kod njih bio upotrijebljen plasti&ni eksplo%iv. Auvaj&ani nikada nisu imali
plasti&nog eksplo%iva - nikakva$ a najmanje semte@-<. .ko se onda time slui i odakle ga je dobavioN
.u su i nala%i radijskog prislukivanja koji govore kako neki radiopredajnik i% pustinje - ali uvijek s drugog
mjesta - odailje iBrirane poruke. +oruke se odailju u eter u ra%liito vrijeme7 deset do petnaest minuta
nera%umljiva blebetanja. tovie$ i valna je duljina svaki put ra%liita.
Zatim$ postoje i i%vje&a o nekom neobi&nom beduinu koji je$ i%gleda$ iao kamo ho&e$ pojavljivao se i opet
nestajao. 9 %a njim je uvijek ostajao trag unitenja. :va teko ranjena vojnika su opisala$ prije nego to su
umrli od o%ljeda$ kako taj i%gleda7 visok$ samopou%dan$ s keBijom u%orka crveno-bijele ahovnice na glavi$ &iji
mu je jedan kraj %ataknut preko usta i brade.
Auvaj&ani su na mukama spomenuli legendu o nevidljivom Beduinu$ ali su svi tvrdili kako ga nitko od njih u
stvarnosti nikada nije vidio$ ,abavijevi su ljudi pokuavali jo gorim mu&enjem navesti uhi&enike neka
pri%naju kako su ga ipak vidjeli. BudaleL 6aravno da &e pri%nati - re&i &e bilo to da bi se rijeili samrt nih
muka.
to je vie <asan *ahmani ra%miljao o tomu$ sve je uvjereniji bivao kako se inBiltrirao neki stranac - a to je u
svakom sluaju u njegovu djelokru5u$ .eko mu je bilo povjerovati kako ijedan beduin ita %na o plastinom
eksplo%ivu i iBriranim radiopredajnicima... ako je rije o istoj osobi. 8jerojatno je obuio nekoliko podmetaa
bombi$ no po svoj prilici mnoge napade i%vodi i sam.
6e&e biti mogu&e pokupiti sve beduine to vrljaju gradskim ulicama i pustinjom - tako bi 9!9! uinio.
3ni bi onda godinama upali ljudima nokte$ a ne bi nikamo stigli.
Za *ahmanija je ovaj problem imao tri mogu&a rjeenja. +rvo7 uhvatiti po&initelja na djelu$ tijek3m llapada.
.3 ,e m)'e Ea
1ID
mo nasumce$ a moe i nikad ne uspjeti. Zatim$ moglo bi se uhititi nekog od njegovih kuvajtskih suradnika i
slijediti trag do njegova brloga. ;li bi ga se moglo na&i slijede&i poloaj radiopredajnika u pustinji.
*ahmani se odluio %a posljednju mogu&nost. :ovest &e i% ;raka dvije-tri najbolje radiogoniometarske ekipe.
*asporedit &e ih na ra%liita mjesta i pokuati triangulirati i%vor radio-emisija. .rebat &e mu i jedan vojni
helikopter s posadom specijalaca$ stalno spreman %a pola%ak u akciju. im se vrati i% Bagdada$ dat &e se na taj
posao.
.oga dana u Auvajtu nije se samo <asan *ahmani %animao %a Beduina. 0 jednoj vili u predgradu$
kilometrima udaljenoj od <otela M<iltonM$ %godan mladi Auvaj&anin$ odjeven u bijeli pamu&ni burnus sjedio
je u naslonjau i sluao prijatelja koji mu je doao sa %animljivom novo&u.
M,tao sam autom na raskriju dok je semaBor bio na crvenom. 6isam gledao nita posebno$ a onda spa%ih
kamion irake vojske na ,uprotnoj strani raskrija. ,tajao je parkiran$ a oko poklopca motora okupila se
grupica vojnika/ jeli su i puili. 3nda je neki mladi&$ jedan od naih$ i%aao i% kaBi&a sti&u&i u ruci nekakvu
kutijicu. Bila je to %bilja sasvim mala kutija. 6ita posebno ni
sam mislio dok ne vidjeh kako je kutijicu bacio pod kamion. Zatim je %amaknuo i%a ugla i ie%ao$ 0palilo se
%eleno$ no ja sam
ostao na mjestu$ Za pet sekundi kamion se rasprsnuo. <o&u re&i7 raspao se na tisu&u komadi&a. ,vF tl E5
8U#l1l4L rialt ria t5u$ be'
nogu. 6ikad ne bih mislio da tako mala stvar 5no5e toliko tete nanijeti. ; na kraju$ kaem ti$ okrenuo sam se
polukruno i nestao odanle prije no to su stigli tipovi i% 9!9!-a$M
M+lasti&ni eksplo%iy$M %akijui mladi asnik$ M,c) bi5 5ao Za toL !ora bitl kako je to bio 5eduinov &ovjek.
.ko je taj tipN *ado bih ga upo%nao$M
\5,tv5r 55 5 tomll to s5ln prepo'11ao tog deka.M
M!olirnNM re&e mladi pukovnik$ nagnuvi se naprijed$ lica %aarena od iva %animanja.
Mn.n hih c9 mn5in rinlaCiti nvamn Yaltn hih ti icnrinnvi+rlin
ccc :r. *einhart je djelovao umoran kad se tri dana nakon toga obratio 3dboru M!edu%aM. ;ako je ostavio sve
ostale dunosti u +orton :o2nu. 0nato tomu$ dokumentacija to ju je ponio sa sobom s prvog sastanka i
dodatni spisi to su stalno sti%ali opteretili su ga nevjerojatno tekim %adatkom.
M;straivanje jo nije posve dovreno$ ali imamo prilino cjelovitu sliku$M ree on kao uvod.
M+rije svega$ naravno da %namo kako ,addam 5;usein raspolae mogu&no&u proi%vodnje velikih koliina
otrovnog pBina. +rocjenjujem kako je rije o vie od tisu&u tona godinje.M
MZa vrijerne irako-iranskog rata neki su iranski vojnici napadnuti bojnim otrovom biu smjeteni u britanske
bolnice$ pa sam ih imao priliku pregledati. +repo%nali smo uporabu Bo%gena i iperita.M
M;ma i neto gore. 6aime$ nema sumnje kako ;rak sada posjeduje velike %alihe dvaju puno smrtonosnijih
bojnih otrova. .o su nervni otrovi to su ih i%umili 6ijemci7 sarin i tabun. :a su ti otrovi uporabljeni u irako-
iranskom ratu$ ne bi bilo ni govora o smjetaju napadnutih u britanske bolnice. ,vi bi$ naime$ bili mrtvi.M
M:r. *einhart$ koliko su opasne te... hm... tvariNM upita sir +aul ,pruce.
M;mate li vi enu$ sir +aulNM *aBmirani duosnik je bio osupnut.
M+a... da. Zapravo$ da$ tono$ imam enu.M
M*abi li lady ,pruce parBem i% bo&ice s rasprivaemNM M:a$ mislim da sam je vidio kako to &ini.M
M#este li kad opa%ili kako su malene kapljice to i%la%e i% rasprivaaNM
M;tekako sam primijetioL ;maju&i na umu cijenu parBema$ vr
1o mi je drago to su tako malene.M
:ob%a ala. 0 najmanju ruku$ sir +aulu se svidala.
M:vije takve kapljice sarina ili tabuna na vaoj ko5i i mrtvi
ste$M ree kemiar i% +ortona.
6itko se ne nasmijei.
M;raka istraivanja nervnih bojnih otrova poela su jo 1(CD. .e su godine stupili u dodir s britanskom
tvrtkom ;4;. *ekli su im kako ele opremu %a tvornicu pesticida i insekticida. 6o traili
su takve stvari da ih je ;4; 5latko odbio. ,peciBikacija irake na5Mrl5hp nav5d/la ie nehr5aiu5e reaktorske
bosude$ c11ev1 i crpAe.
,ve je to uvjerilo ;4; kako stvarna svrha nije tvornica insekticida$ nego proi%vodnja nervnih bojnih ot@ova.
,toga su odbili pogoditi se s ;raanima.M
M<vala Bogu$M odahnu sir +aul$ biljee&i neto u notes.
M6o nisu ih svi odbili$M re&e nekadanji i%bjeglica i% Bea. M;%lika je uvijek bila kako ;rak mora proi%voditi
herbicide i pesticide - %a to su$ dakako$ potrebni otrovi.M
M6e radi li se moda o tomu kako su oni %bilja htjeli proi%voditi te poljodjelske proi%vodeNM %apita +a@man.
M6i govoraLM odree *einhart. MZa proBesionalnoga kemiara klju rjeenja je u koliinama i vrstama sirovina i
opreme. 1(U1. su dobili jedno njemako podu%e&e da im i%gradi laboratorij vrlo posebna i neuobiajena
i%gleda. 6amjena mu je bila proi%vodnja BosBornog pentaklorida. .a je tvar pola%na kemikalija %a proi%vodnju
organskoga BosBora$ to je pak sastojak nervnog bojnog otrova. 6ijedan normalni sveuilini istraivaki
laboratorij ne bavi se takvim uasno otrovnim tvarima$ Aemijski inenjeri ukljuelll ll taj posao morali su
%nati o emu se radi.M
M;%vo%ne do%vole dalje poka%uju irake narudbe tioglikola. ;perit se proi%vodi mijeanjem te tvari s
klorovodlnom klselinom. .ioglikol se u malim koliinama upotrebljava %a proi%vodnju crnila %a kemijEke
oloYke$M
M5T11ka su toga kupiliNM upita ,inelair. M+et,te tena.M
M.o je %aista mnogo kemijskih olovaka$M promrmlja +a@man. MBilo je to po&etkom 1(UI.$M nastavi *einhart.
M0 ljeto te
godine proradila je u ,amari velika tvornica iperita$ 0 prosincu iste godine uporabili su ga na ;rancima.bJ
MZa prvih napada iranskih ;judskih valova ;raani su rabili smjesu ute kie$ iperita i tabuna. :o l(g,$ su
popraJv5;i re5ultat te su t5 godins rab5i smjesu 5odiko5a cijanida$ iperita$ tabuna 5
sarina. .ime su postigli smrtnost od D)W medu iranskim pjeatvom.M
M!oemo li se usredoto&iti na nervne bojne otrove$ doktoreN .o mi se ini uistinu smrtonosnim$M ree ,inclair.
M; jest$M odgovori dr. *einhart. M3d 1(UT$ godine ;raani nabaYlj5j0 BoEBorPu oksi5iV5d$ va?nu kemijsku
sirovinu %a tab5n$ .raili su i dva sastojka %a proi%vodnju sarina7 trimetil-BosBit i kalijev
da uniti sve drve&e$ svaki grm i svaku travku na Bliskom istoku. 6i%o%emci su ih odbili$ ba kao prije ;4;. 6o
u to su doba ipak uspjeli kupiti dvije nekontrolirane kemikalije7 dimetilamin %a proi%vodnju tabuna i
i%opropanol %a i%radu sarina.M
M9ko se slobodno prodaju u Huropi$ %ato ne bi mogle %aista biti namijenjene proi%vodnji pesticidaNM upitao je
sir +aul.
M*ije& je o koli&ini$M otpovrgne *einhart. M9 tu su i oprema %a rukovanje i preradu kemikalija. 6a koncu$ i
i%gled tvornica je osebujan. Za iskusna kemiara ili kemijskog tehnologa nema sumnje o svrsi tih nabavki7 one
su bile namijenjene proi%vodnji bojnih otrova.M
M*ecite$ doktore7 %nate li tko im je tijekom svih tih godina bio glavni dobavlja&NM %animalo je sir +aula.
M3$ daL 0 prvo vrijeme neto su nabavljali i% tadanjeg ,ovjetskog ,ave%a i ;sto&ne 6jemake. ;mali su
dobavlja&e i% ukupno osam %emalja. 0glavnom se radilo o malim koliinama doputenih tvari. 6o U)W
opreme %a tvornice$ strojeva$ sigurnosnih ure1aja i opreme %a opasne tvari$ kemijskih sirovina i poluproi%voda
i tehnologije dolo je i% Zapadne 6jemake.M
M!i %apravo ve& godinama prosvjedujemo u Bonnu %bog toga$M upade ,inclair$ pa nastavi7 M6ae su prosvjede
uvijek odbacivali. :oktore$ biste li mogli prepo%nati kemijska postrojenja %a proi%vodnju bojnog otrova na
BotograBijama koje &u vam poka%atiNM
M:a$ naravno. 6eke su tvornice prepo%nate u spisima$ druge su vidljive pod pove&alom.M
Aemi&ar raspostre pet velikih %ra&nih snimaka po stolu.
M6e %nam arapska imena$ ali ovi su brojevi dovoljni da biste ih prepo%nali$ %ar neNM
M9ha. ,amo pokaite %grade$M odvrati ,inclair.
M35dje/ cije5 kompl5ks od scdamna5st %grada... ovdje jed5a %grada - velika samostalna tvornica... 8idite li
uredaj %a proi
&avanje %rakaN ; ova tu... 3nda cijeli ovaj kompleks od osam %grada..$ i ova.M
,inclair prouavae popis to ga bijae i2adio i% aktovke. ,mrknut je kimao glavom$
M5a kak) ,m)11r11,1111J$ 9l-;5lm$ F5;u5?5$ 9l5<llan$ ,alman
pak i ,amaia. 8no sam 5am %ah5a5an$ 1ok5$o%e.l5a5i s5 1eY.5 doli do istih %akljuaka. ,ve &e te tvornice
biti mete prvih %ranih nanada.M
6akon sastanka ,inclair odeta sa ,imonom +a@manom i .erryjem !artinom do +iccadillyja$ pa na kavu kod
M*ichou@aM.
M6e %nam kako je to kod vas$ momci$ ali %a nas je granica prijetnja bojnim otrovom$M %amiljeno &e ,inclair$
mijeaju&i svoj kapuino. MGeneral ,ch2art%kopB je ve& uvjeren da se dogada ono to on %ove paklenim
scenarijem. Bit &e velikih napada bojnim otrovima - kia projektila nad naim snagama. 9ko oni krenu u
napad$ krenut &e s plinskim maskama i %ati&eni protukemijskim kabanicama$ rukavicama i i%mama -
%ati&eni od glave do pete. :obro je to taj plin ne traje dugo na %raku. im padne u pustinju$ gotov je. 6ego$
.erry$ ti ba i ne i%gleda uvjeren u to.M
MAia projektilaNM javi se !artin. M9 kako &e ih ,addam <usein lansiratiNM
,inclair slegnu ramenima7 MBaranom topnikorn paljbom. 8aljda. .ako je radio protiv ;ranaca.M
MZar neeete pretvoriti njegovo topnitvo u paEtetuN .opovi mu imaju domet od svega I) kilometara$ !orat &e
ih i%vu&i naprijed$ u pustinju/ odnosno$ ve je to ui%5io.M
M,vai4a543$M samouvjereno &e 9merikanac. M!i irli5iii1 t5hnologiju kojom moemo locirati svaki njegov
top i tenk$ makar bili i ukopani i kamuBlirani.M
M:obro$ onda7 kad ne bude vie imao topova$ kako &e ,addam ispaliti kiu otrovnoga plinaNM
M0potrijebit &e avione$ lovce-bombardere.M
M9li vi &ete i njih unititi do vremena kad kopnene snage budu pole u napad. ,addam &e ostati be% ijedne
letjelice$M usprotivi se !artin$
M0 redu... ;ma rakete scud. !a$ uporabit &e to god bude imao. +okuat &e$ a mi &emo sve to unitavati jedno
po jedno. 6ego oprostite$ deki$ moram i&i.M
M6a to cilja$ .erryNM uplta +a@man poto je otiao cija. .erry !artin u%dahnu.
M!a$ ne %nam ni sam. 6ekako mi se ini da ,addam <usein i njegovi vojni planeri %naju sve to to smo
govorili. 3ni ne bi p3t4ljen111 amellku %ranu silu. ,imone$ moe li mi nabaviti$ sve ,addamove govore u
posljednjih est mjeseciN 6a arapskom. !oraju biti na arapskom.M
M!islim da bih mogao. 8A, u 4heltenhamu bi ih imao. !o5da BB4 jeva 9rapska sluiba. ?eli li vrpce ili
prijepiseNM
$
M5h.M5o olrn /a mnm5ra M
.ri je dana .erry !artin sluao grleni glas to je harangirao i% Bagdada. +utao je vrpcu i presluavao je opet i
opet. 6ikako nije mogao odagnati sumnju to ga je stalno i%gri%ala7 iraki despot nije %vuao onako kako bi
trebao %vuati ovjek u tako gadnoj nevolji. ;li nije primje&ivao ili shva&ao koliko je duboko upao$ ili je pak
%nao neto to njegovi neprijatelji ne %naju.
:vadesetprvog rujna ,addam <usein je odrao novi govor$ to&nije7 8ije&e revolucionarnog %apovjednitva
dalo je i%javu rabe&i osebujni ,addamov rjenik i stil. 0 i%javi se tvrdi kako nema ni govora da bi se ;ra&ani
povukli i% Auvajta i svaki pokuaj da ih se odanle i%baci i%a%vat &e Mmajku svih bitakaM.
.ako su preveli. !edijima se Bra%a strano svidjela$ pa su je opetovali do besvijesti.
:r. !artin je i dalje prouavao tekst kad je %a%vonio teleBon7 ,imon +a5nan.
MBavio sam se dijalektom doline gornjega .igrisa$M re&e on. M:ragi BoeL Aakva li hobijaLM odgovori +a@man.
M,tvar je u uporabljenoj Bra%i7 \majka svih bitakaJ.M M:a/ i to s timNM
M*ije je prevedena kao \bitkaJ. .amo odakle dola%i$ %nai i \rtvaJ i \krvoproli&eJ.M
, druge strane linije - tiina.
Zatim umiruju&e rijei7 M6e %abrinjavaj se %bog toga.M 0nato tomu$ .erry !artin se brinuo.
.raBikantov je sin bio ustraen. 6jegov otac isto tako.
MZa Boga miloga$ sineL *eci im sve to %na$M molio je mladi&a.
:vojica i%aslanika i% Auvajtskog odbora %a otpor savreno pristojno su se predstavili traBikantu$ no in%istirali
su kako ele da njegov sin s njima govori posve otvoreno i iskreno.
0nato tomu to su mu rekli dva pseudonima umjesto pra
vih imena$ mali je trgovac bio dovoljno pametan kako bi shvatio da pred sobom ima dvojicu mo&nih i
utjecajnih pripadnika vlastitoga naroda. to je jo gore$ naglo je spo%nao da mu je sin djelatno ukljuen u
pokret otpora.
to je pak bilo jo najgore od svega$ shvatio je kako njegov potomak nije ak ni &lan slubenog kuvajtskog
pokreta otpora$ nego je vi1en kako baca bombu na ira&ki kamion u korist nekoga udnog bandita %a koga
nikad nije &uo. 3d svega toga bi svaki otac mogao dobiti srani napad.
6jih etvorica sjeli su u dnevnu sobu traBikantove udobne
ku&e u AeiBanu. #edan od dvojice posjetitelja objanjavao je kako VBl n5maju nita protlv Beduina$ naprotiv/
samo iele stupiti s njim u veZtl 1 ,llra5ly5tl$
.ako im je momak ispriao sve to se doga5alo od trenutka ka5 je netko po5ukao 1Jj5go5a plCjat5lja i%5 5rpe
kamellja upraYo u trcnu kad se sprcmao pucati na jur5&i iraki kamian$ !ukarc5 ga sasluae u tiini$ samo
mu je pita s vremena na vrijeme postavljao pokoje potpitanje. :rugi pak nita nije govorio. 6osio je 55nne
nao&ale. Bio je to 9bu Fuad.
+itaa je osobito %anima5a ku&a u kojoj se skupina sastajala s Beduinom. !ladi& im je dao adresu$ dodavi
%atim7 M:r5im da
ipak %nao kad smo dola%ili. 0po%orio nas je tada neka to nikad vie ne inimo. +onovi li se to$ rekao je$
prekinut &e dodir s nama i nikad ga vie ne&emo vidjeti.M
0 svom je kutu 9bu Fuad kimao odobravaju&i. Za ra%liku od ostalih$ on je bio proBesionalni$ dobro obuen
vojnik. +repo%nao je ruku drugog dobro i%uenog proBesionalca.
MAad &e se opet sastati s njimNM upita tiho.
:e&ko bi moda mogao prenijeti poruku - po%iv na ra%govor.
M3n obi&no stupi u dodir s jednim od nas$ koji onda po%ove drugog. .o %na potrajati.M
:vojica Auvaj&ana odoe. ;mali su opis vo%ila. #edan je automobil bio stari$ oBucani kamionet - oito je glumio
piljara to dovo%i vo&e na trnicu sa svog seoskog imanja. :rugi je auto snaan terenac %a put u pustinju.
9bu Fuad je dao registracije obaju vo%ila prijatelju u !inistarstvu prometa$ no trag se tu gubio. 3ito su oba
broja bila lana. #edini jo preostali trag bile bi osobne iska%nice$ to bi ih ovjek morao imati kako bi proao
ve& notorne ira&ke nad%orne toke na preprijeenim cestama i ulicama.
+reko 3dbora je doao do jednoga slubenika kuvajtskog !inistarstva unutarnjih poslova. ;mao je sre&e.
ovjek se sjetio kako su ga traili i%radu lane osobne iska%nice %a piljara i% :ahre. +rije mjesec i pol u&inio
je to kao uslugu milijunau 9hmed 9l-AaliBi.
9bu Fuad bijae ushi&en i %bunjen. .aj je trgovac ugledan i utjecajan lan +okreta. 6o uvijek se dralo kako se
on strogo dri Bmancijskih$ neborbenih aktivnosti. to li je taj radio kao %atitnik tajanstvenom$ smrtonosnom
BeduinuN
#uno od kuvajtske granice gomilalo se ameriko oruje. Aad je istekao i posljednji tjedan rujna$ general
6orman ,ch2art%kopB$ %abijen u brlog tajnih sobiaka dvije ra%ine ispod saudijskog !inistarstva ratnog
%rakoplovstva na +utu %a stari aerodrom u *ijadu$ napokon je %akljuio kako ima dovoljno sile te moie objaviti
da je ,audijska 9rabija sigurlla od irakog napada.
0 %raku je general 4harles M4huckM <orner i%gradio kiobran od elika u stalnom letu. Bila je to hitra i golema
armada i%vanrednih lovaca$ lovaca-bombardera %a napade na ciljeve na tlu$ lete&ih cisterni %a napajanje
gorivom u %raku$ tekih bombardera i
1TT
.
tenkolovaca thunderbolta. ,ve te letjelice morale su biti dovoljne da unite ;raane na %emlji i u %raku.
;mao je u %raku tehniku koja je mogla radarski pokrivati svaki &etvorni centimetar ;raka te je to i &inila/
tehniku to je mogla opa%iti svaki pokret tekoga elje%a kako se kotrlja cestom$ kre&e pustinjom ili pokuava
u%letjeti. .akva tehnika moe sluati sve irake ra%govore na radio-valovima i otkriti svaki i%vor topline.
6a %emlji$ general 6orman ,ch2art%kopB sad ima dovoljno mehani%iranih postrojba$ lakih i tekih oklopnih
vo%ila$ topnitva i pjeaka da je spreman doekati svaku ira&ku kolonu$ %adrati je$ opkoliti i unititi.
.ijekom posljednjeg rujanskog tjedna$ u uvjetima takve potpune tajnosti da to nisu %nali ak ni ameri&ki
save%nici$ poeli su se i%radivati planovi %a prela%ak i% deBen%ive u oBen%ivu. +laniran je napad na ;rak$ iako je
mandat F#6 jo bio ogranien na osiguravanje sigurnosti ,audijske 9rabije i %aljevskih arapskih drava/ samo
to i nita vie.
;mao je on ipak i problema. #edan od njih bila je brojnost ira&kih snagav protiv njega je sada stajalo dvaput
vie vojnika$ topova i tenkova nego kad je stigao u *ijad prije mjesec i pol. ,ljede&a je poteko&a bila
injenica da &e rnu trebati dvostruko vie
vojske kako bi oslobodio Auvajt nego %a osiguranje granica ,au
dijske 9rabije$
6orman ,ch2art%kopB bijae od onih to su vrlo o%biljno u%e
li u 3bZl@ lZr5l5ll generala Georgea +attona7 jedan 5oginuli 9meri
kanac$ Britanac$ Francu% ili bilo koji drugi save%niki vojnik ili %rakoplovac - to je jedan previe. +rije nego
to krene on treba 5yij5 s5vari/ podvostruGitl svoju vojsku u odnosu na sadanje sca.
5j5 i i2esti %ra&ni napad 5a irake postrojbe sjeverno od granice koji &e biti tako s5ov5t da &5 nakon njega
ostati samo polovica
;raa5a$ ,vc ta %5aila j5$ vi5 vremena$ vi5 opreme$ 5ie skladinog
$ $ $- ;. ; nrnc_nra v5&e 5nnnv5. 5i55 te55:85. 0l5 83lnlk5. 0;,e Zr(1d3ll;305.
.ako je planiranje u posljednjem rujanskom tjednu bilo strogo tajno. Aako se poslije poka%alo$ posao je bio
dobro obavljen. 0jedinjeni narodi su i%bacivali mirovne planove na sve otvore. ekat &e do '(. studenog prije
davanja %elenoga svjetla %a uporabu sile nune %a i%bacivanje ;raka i% Auvajta$ ako se ;raani ne povuku do
1D. sijenja. :a je planiranje poelo krajem studenog$ nikako se ne bi moglo i%vesti na vrijeme.
9hmedu 9l-AaliBi bilo je jako neugodno. 6aravno da je po%navao 9bu Fuada i da je %nao ime se bavi. 3sim
toga$ on ima ra%umijevanja %a njegov %ahtjev. 6o dao je svoju rije& i ne moe je vie povu&i.
ak ni svojim sunarodnjacima Auvaj&anima i% pokreta otpora nije htio otkriti kako je Beduin %apravo
britanski asnik. ;pak je pristao ostaviti Beduinu poruku na mjestu na kojemu &e je on prije ili poslije prona&i.
;du&eg je jutra ostavio pismo$ popra&eno osobnom preporukom da se susretne s 9bu Fuadom. +isma je stavio
pod mramorni epitaB mornara ,heptona na kr&anskom groblju.
0 skupini je bilo est vojnika/ vodio ih je narednik. Aad je Beduin doao i%a ugla$ bili su jednako i%nenadeni
kao i on.
!ike !artin je ostavio svoj kamionet u gara5i$ %akljuao je i pjeice krenuo prema vili to ju je odabrao %a
svoje preno&ite te no&i. Bio je umoran te mu je$ neuobiajeno %a njega$ opre% popustio. 8idjevi ;ra&ane i
shvativi kako su be% sumnje i oni ugledali njega$ prokune u sebi. 0 ovom poslu &ovjek pogine kad mu samo
na tren popusti opre%.
*edarstveni je sat ve& odavno poeo. +remda se bio dobrano navikao kretati gradom kad s ulica nestanu
poteni gradani$ a ostanu samo irake ophodnje$ krenuo je prema slabo osvijetljenim poprenim ulicama$ gdje
je kanio krenuti nei%gradenim %emljitima i tamnim prola%ima. 6avikao se tuda i&i$ ba kao to su se ;ra&ani
drali glavnih ulica i raskri5ja. .ako nikad nisu imali problema jedni s drugima.
6o nakon povratka <asana *ahmanija u Bagdad i njegova jetkog i%vjetaja o nesposobnosti 6arodne vojske$
neke se stvari poee mijenjati. +oele su se pojavljivati %elene beretke +osebnih snaga.
+remda ih se ne moe svrstati u% bok *epublikanskoj gardi$
1TD
Zelene beretke su u najmanju ruku discipliniranije od ra%u%dane gomile novaka koji ine 6arodnu vojsku.
estorica njih stajali su kraj kamiona na raskriju gdje ina&e nije bilo ;raana.
!artin je imao upravo toliko vremena da se pri hodu stane teko oslanjati o tap to ga je uvijek nosio sa
sobom te poprimiti stara&ko dranje. :obro je takvo dranje$ jer u arapskoj kulturi starce susre&u s
potovanjem ili bar suosje&anjem.
M<ej$ tiL :odi ovamoLM viknu narednik.
Oetiri automatske puke bijahu uperene u beduina s pepita keBijom. ,tarac %asta$ %atim %aepesa prema njima.
Mto radi ovdje u ovo doba$ beduineNM
M#a sam tek ubogi starac to nastoji sti&i doma prije redarstvenoga sata$ sajidi$M %acvili beduin.
M+olicijski je sat ve& poeo$ budaloL ;ma ve& dva sata.M
,tarac odmahnu glavom u nevjerici7 M6isam %nao$ sajidi. 6emam sat.M
6a Bliskom istoku ru&ni sat nije neto be% ega se ne moe$
nego visoko cijenjen %nak imu&nosti. ,vaki je ira&ki vojnik ubr%o po dolasku u Auvajt nabavio po jedan/
jednostavno bi ga u%eli. 6o rije MbeduinM dola%i od bidun$ to %nai MnematiM.
6arednik %agun1a. !ogu&e da je tako. M;spraveLM %atrai kratko.
,tara4 se slobodnom rukom popipa po %ama%anoj halji. M;%gleda da sam ih i%gubio$M %avapi on.
M+retrai gaLM %apovjedi narednik. #edan vojnik istupi. *una bomba privr&ena %a nutarnju stranu lijevog
!artinova stegna 5o5 o5l5om je blla poput dinja u nje5ovu kamionetu$
M6e diraj mi mudaLM otro &e stari beduin. 8ojnik stade. #edan od onih otraga %ahihota. 6arednik se trudio
%adrati o%biljan i%ra% lica.
M<ajdG$ Zuhairc7 pretrai 5aLM
!ladi vojnik Zuhair je oklijevao/ bilo mu je neugodno. Znao je kako je to ala na njegov raun.
M,amo moja ena smije mi dirati jaja$M re&e beduin. :vojica vojnika %agrohotae i spustie puke. ,pustie i
ostali. Zuhair je jo oklijevao.
M9li nema joj koristi od tbga. :avn1 su m5 prole te stvari$M
M0 redu$ stare. ;di svojim putemL ; ne motaj se okolo po mraku.M
Beduin se odvue do ugla$ eu&i se pod odje&om. 6a uglu se okrenu. *una bomba poleti pod udnim kutom
prema vojnicima i %austavi se pred Zuhairovom i%mom. ,va estorica se %abuljie u nju. Bomba eksplodira.
Bio je to kraj estorice vojnika. Bio je kraj rujna.
L .e iste no&i$ daleko odatle$ u .el 9vivu$ general #akov MAobiM / :ror$ eB !osadda$ sjedio je u svom uredu u
%gradi M<adar :aBi naM i pio kasno veernje pi&e sa starim prijateljem i kolegom$ lo/ mom Geronom$ koga je
uvijek %vao M,amiM.
\ ,ami Geron vodio je Aomenjut - 3perativni odjel. .aj odjel vodi Mne%akoniteM agente - ljude na krvavoj
otrici pijunav e. 3n bijae jedan od dvojice ostalih na%onih kad je eB lagao $ 4hipu Barberu.
M6e misli li da smo im ipak trebali re&iNM upita on$ jer pitaL nje se opet pojavilo. :ror promu&ka pivo u boci$
pa otpije dug \ .= gutljaj.
-a #..e njihL 6eka si sami nadu i%voreLM odgovori Aobi napokon.
Aao vrlo mlad vojnik u prolje&e 1(DC. bio se jednom sklup&ao pod svojim tenkom patton u pustinji i &ekao
dok su se &etiri susjedne arapske drave spremale jednom %a svagda srediti raune s ;%raelom. #o se sje&ao
kako se vanjski svijet sveo na mrmljanje Mtrt$ mutM.
Zajedno s ostalim &lanovima tenkovske posade$ kojom je %a/5 $ povijedao jedan dvadesetogodinjak$ slu5io je
pod ;%raelom .alom. Bili su medu onima to su se probili kro% klanac !itla i od
$ bacili e5ipatsku vojsku do ,ueskoga kanala.
Aako se sada prisje&ao$ kad je ;%rael u est dana unitio etiri kopnene vojske i &etiri ratna %rakoplovstva$ isti
%apadni mediji koji su u svibnju licemjerno saalijevali siroti ;%rael$ sada su ga \ optuivali %a nasilnost.
3tad se oblikovala 5ivotna Bilo%oBija Aobija :rora7 j..e sve njihL 3a js sabra - ?i5ov roden5i odgojen u
;Zraelu. 3n nema ni irinu pogleda niti snoljivost ljudi poput :avida Ben Guriona.
+olitiki bijae pristaa desrii&arske stranke Fikud$ iji je voda !enahem Begin bio u ;rgunu/ drugi vo1a$
#icak amir$ nekad je pripadao ,ternV8Vj bandi.
1TU
.
#ednom je sjedio u %adnjoj klupi dok je jedan od njegovih ljudi predavao obavjetajcima novacima. 0
predavanju je uporabio i%ra% Mprijateljske obavjetajne slubeM. Aobi usta i preu%e predavaku ulogu.
M;%rael nema prijatelja$ osim moda ?idova u dijaspori$M odre%a on. M,vijet je podijeljen nadvoje7 na nae
neprijatelje i neutralce. , neprijateljima %namo kako &emo. to se tie neutralaca7 u%mite od njih sve$ a ne
dajte irn nita. ,mijeite im se$ tapite ih po ledima$ pijte s njima$ laskajte im$ %ahvaljujte im. 9li nita im ne
govoriteLM
M3nda$ Aobi$ nadajmo se da nikad ne&e otkriti$M ree Geron. MAako bi otkriliN ,amo nas osmorica %namo. 9
svi smo u ovom 0redu.M
8aljda je to bilo od piva. .ek$ nekoga je %aboravio.
0 prolje&e godine 1(UU. britanski poslovni ovjek imenom ,tuart <arris stigao je na sajam industrijskih
u%oraka u Bagdadu. Bijae ravnatelj prodaje podu%e&a i% 6ottinghama koje je proi%vodilo i
prodavalo opremu %a asBaltiranje cesta. ,ajam se odr5avao pod
pokroviteljstvom irakog !inistarstva prometa. +oput gotovo svih ostalih %apadnjaka$ i njega smjestie u <otel
M*aidM u #aBskoj ulici$ koji je i%gra5en %a strance i pod stalnim je pra&enjem.
.re&ega dana <arris se vratio u svoju hotelsku sobu i pronaao oblnu omotnicu gurnutu pod vrata. 6a njoj
nije bilo adrese/ tek broj njegove sobe7 to&an broj.
0nutra je bio samo jedan list papira i jo jedna obina omotnica be% adrese/ omotnica %a %ra&nu po5tu. 6a
papiru je pisalo veP;kim slovima$ na engleslcom7 69 +3Y*9.A0 0 F36:36 :91 3!3.6;40
63*!960 0 ;Z*9HF,A3! 8HFH+3,F96,.80.
; to je bilo sv5. ,tuart ;larris bijae u5asnut. Tbu%ela ga je panika$ Zti55 j5 5akav 5las pratl ;r5k 1 5jegovo
5t555u taj5ll po5. ciju$ Zbog ove bi ga obine omotnice mogli uhititi$ muciti$ &ak i ub5ti.
6a svoju sre&u$ smirio se malo$ sjeo i po540ao promisliti o
.$...5.5.$ 5/tMa5/// Catn ha nnC LJ.nmila hritanelrih hisniemana rlnlaR
%emlju %grade !inistarstva. #edan je pripovijedao drugome o svom posjetu pogonima u 6ottinghamu prole
jeseni7 kako mu je <arris bio doma&in prvog i drugog dana posjeta$ %atim je na jedan dan nestao$ pa se idu&eg
dana opet pojavio. 3n je tada pitao je li <arns bio bolestan. Aolega se nasmijao i rekao kako je <arris bio
odsutan %bog pra%nika %a #om Aipur.
:vojica irakih dravnih slubenika nisu vie ra%miljali o tomu$ no netko %a susjednim stolom jest. +renio je
sadraj ra%govora nadredenom. inilo se da eBu nije uop&e stalo$ no poslije se %amislio i provjerio podatke o
gospodinu ,tuartu <arnsu i% 6ottinghama te utvrdio broj njegove hotelske sobe u M*aiduM.
<arris je sjedio dugo$ pitaju&i se kako li su samo sa%nali. Aad je ve& anonimni poiljatelj omotnice i do%nao
da je on ?idov$ ima jo neto to nije mogao %nati. 6ikako. 6aime$ nevjerojatnom podudarno&u$ ,tuart <arns
bio je sajan.
;%raelski %avod %a obavjetajni rad i posebne operacije utemeljio je 1(E1. Ben Gurion. 0 vanjskom svijetu$
i%van ustanove$ po%nat je pod imenom !osadd$ to na hebrejskom %nai M%avodM. 0nutar njega nikad$ ba
nikada ga tako ne %ovu. 0vijek ga na%ivaju M0redM. .o je najmanja me1u vode&im obavjetajnim slubama na
svijetu$ daleko najmanja. Aad je rije o stalno %aposlenom osoblju$ rije je o majunoj slubi. ,amo sjedite
4;9-e u Fangleyu u 8irginiji %apoljava 'E ))) namjetenika$ ne ra&unaju&i uop&e ljude na terenu. 6a svom
je vrhuncu +rva glavna uprava AGB-a$ iji je %adatak bilo prikupljanje obavjetajnih podataka$ ba kao i 4;9-i
i !osaddu$ imala i%medu dvanaest i petnaest tisu&a operativaca u svijetu i oko tri tisu&e operativaca u stoeru
u #a%enjevu.
!osadd uvijek broji i%me1u 1')) i 1E)) ljudi$ od ega je
manje od etrdeset operativaca/ %ovu ih kaca.
.o to ta sluba djeluje s tako malim proraunom i s tako malobrojnim osobljem$ a daje Mproi%vodeM takve
kakvo&e$ ovisi uglavnom o dvama imbenicima. #edna je mogu&nost slobodnog pronalaenja ljudi medu
i%raelskim puanstvom - pu&anstvom jo i danas nevjerojatno ko%mopolitskim$ koje posjeduje i%vanredan
spektar talenata$ je%ika i ra%liitih %emljopisnih podrijetala.
:rugi je imbenik medunarodna mrea pomagaa$ pomo&nika$ jataka/ na hebrejskom7 sajanim. .o su ?idovi u
dijaspiri =moraju biti potpuni 5idovi s obje strane> koji$ premda odani %emlji u kojoj ive i ije dravljanstvo
nose$ imaju i simpatije %a ;%rael.
1#5
. ;
$
0 samom Fondonu ih je dvije tisu&e/ jo pet tisu&a u ostatku Britanije/ deset puta vie u ,9:. 3ni nikad ne
sudjeluju i%ravno u operacijama$ samo ine usluge. 3sim toga$ oni moraju biti uvjereni kako ono to ine nije
nikada dio operacije protiv %emlje njihova rodenja ili doseljenja. 6e doputa se sukob dviju odanosti. 6o na
ovaj su nain !osaddove operacije deset puta jeBtinije od operacija ostalih slubi.
6a primjer7 !osaddova ekipa dode u Fondon da bi obavila operaciju usmjerenu protiv tajne palestinske
teroristike skupine. .reba im automobil. ,ajan koji trguje automobilima dobiva poruku neka ostavi rabljeno
vo%ilo sa %akonitim ispravama na odre1enom mjestu$ s kljuem pod vo%akom prostirkom. +oslije operacije
mu vrate auto. ,ajan nikad ne sa%na %a to je automobil posluio. 0 njegovim knjigama bude %apisano kako je
vo%ilo bilo na pokusnoj vonji kod mogu&ega kupca.
;stoj ekipi potreban je MparavanM. ,ajan vlasnik nekretnina posudi im pra%an lokal$ a sajan trgovac slatkiima
opskrbi bom
b3nima i okoladama$ .reba im Mmrtva javkaM7 sajan posrednik u
trgovini n5kr5tninama posudi 5 kiju5v5 pra%nog ureda.
,tuart <arris jednom je ljetovao u i%raelskom ljetovalitu Hi
latu gdje je %a ankom M4rvene stijeneM susreo simpati&na mlada ;%raelca koji je i%vrsno govorio engleski.
+oslije je ;%raelac doveo svog starijeg prijatelja koji je spretno i%vukao i% <arrisa kakvo je njegovo stajalite
spram ;%raela. 6a kraju svog ljetovanja <arris je pristao da &e$ bude li ikada trebalo$ pomo&i...
+oslije ljetovanja vratio se doma i nastavio sa svojim dotadari5lm ?;83t3m$ kako su mu i savjetovali. :vije
godine oekivao je po%iv$ no po%iva nije bilo. ;pak$ jedan je ljuba%ni posjetitelj s vremena na vrijeme dola%io i
odravao dodir s njime. #edan od do
sadnijih poslova to ih imaju kace na %adatku u ino%emstvu jest dr5anje i obnavljanje ve%a sa sajanima to ih
imaju na popisu$ .a5o jc ,5u5r4 <arri, Ejedio u ,Y3joj hotelskoj sobi u 5abda
du$ dok je u njemu rasla panika. +itao se to &e dalje. +ismo bi rrlo5l) 5151 pr383ka4lj57 u %r5n3j bl 5a
lu4l ;n3gh prG,rG,t11 5hYa5551 55 55k X5 5555 p5kuavao prokrijum&al5ti u inoZ4mstvo$ :a aa kamu
drugo5 stavi u torbuN 6e b5 on to mogao$ Aako bi to podnio u FondonuN
.$ R RR.RRRR RRRR7R$7R R$RR 7 .RRRRR RR RRRRR $RR$RR RRR$RR
omotnicu stavio pod priuvni pokriva& na gornjoj polici garderobnog ormara$ obrisavi je prvo od praine.
:ode li do premeta&ine$ jednostavno &e ustvrditi kako mu pokriva& nije trebao$ pa nije ni dotaknuo gornju
policu. !ora biti da je pismo ostalo od prolog posjetitelja.
0 papirnici je kupio debelu veliku ljubiastu omotnicu$ naljepnicu i ljepljivu vrpcu. 0 poti je kupio potanskih
maraka dovoljno %a slanje asopisa i% Bagdada u Fondon. ;% gomile papira to ih je pokupio na sajmu i%vukao
je debeli promidbeni asopis u boji to je veliao irake vrline. ak je na pra%nu omotnicu dao otisnuti
prigodni ig sajma.
+osljednjeg dana svojeg boravka u ;raku$ netom prije nego je krenuo s dvojicom svojih kolega u %ra&nu luku$
povukao se nakratko u svoju sobu. 0bacivi pismo u asopis$ asopis je stavio u omotnicu i %atvorio je
ljepljivom vrpcom. 9dresirao ju je na svog ujaka u Fong Hatonu te nalijepio naljepnicu i marke. 0 hotelskom
je holu postoji potanski sandui&$ koji se pra%ni %a etiri sata. ak i ako agenti parom otvore omotnicu$
ra%miljao je$ on &e ve& biti daleko i%nad 9lpa$ u britanskom putni&kom %rakoplovu.
Aae se kako sre&a voli hrabre/ i lude/ ili - jedne i druge. 0istinu$ hotelski je hol bio pod prismotrom 9!9!-
a. +romatrali su ho&e li netko od stranaca na odlasku pristupiti kojem ;raani
nu kako bi mu potajno togod predao. <arris je nosio omotnicu
pod sakoom$ pod lijevim pa%uhom. 6a uglu je stajao ovjek i promatrao ga skriven i%a novina. 6o kolica s
prtljagom prove%oe se i%medu njega i <arrisa dok je <arns ubacivao omotnicu u sandu&i&. Aad ga je
promatra opet ugledao$ on je predavao sobni klju na recepciji.
Broura je %a tjedan dana sti5la ujaku. <arris je %nao kako mu ujak u to vrijeme nije bio kod ku&e$ nego na
ljetovanju. ;mao je kljuOeve stana %a sluaj po?ara ili provale. ;lpotrijebio ih je kako bi uao i pronaao svoju
poiljku. 3dnio ju je %atim u ;%raelsko vele. poslanstvo u Fondonu$ kako su od njega %atraili. ,tigavi$ %atrai
susret sa svojim kontaktom. +oka%ae mu sobu gdje &e ekati.
0de sredovjean ovjek. Zapita ga kako se %ove i %ato eli vidjeti M6ormanaM. 3n objasni$ i%vadi omotnicu
avionske pote i% depa i poloi je na stol. ;%raelski diplomat problijedi$ %amoli ga neka jo malo prieka$ pa
i%a1e.
Zgrada 8eleposlanstva na +alace Greenu ' %godna je gradevina. 6o nje%in klasini obris ne na%nauje niim
bogatstvo utvr
1,'
da i tehnikih uredaja skrivenih u !osaddovoj londonskoj postaji u podrumu. !ladi je mukarac urno po%van
i% te pod%emne utvrde. <arns &ekae i ekae.
3n to nije %nao$ no prouavali su ga kro% jednosmjerno pro%irno staklo dok je tako sjedio s omotnicom na stolu
pred sobom. FotograBirali su ga i usporedili snimku s arhivskim podacima$ kako bi potvrdili kako je %aista
sajan$ a ne palestinski terorist. .ek kad je BotograBija ,tuarta <arrisa i% 6ottinghama uspore1ena sa snimkom
ovjeka pred jednosmjernim %rcalom$ pa se utvrdilo kako je to %bilja ista osoba. .ek tada je mladi kaca uao u
sobu.
6asmijei se$ predstavi se irnenom *aBi i potaknu <arnsa neka ispripovijeda svoju pri&u od samoga po&etka -
tamo u Hilatu. ; <arns mu ispri&a. *aBi je %nao sve to se %bivalo u Hilatu =upravo je proitao itav dosje>$ no
morao je provjeriti. Zainteresirao se kad je pria stigla do Bagdada. ;sprva je malo to imao pitati/ putao je
<arnsa neka pripovijeda svojim tempom. Zatim dodoe pitanja/ puno njih - sve dok se <arris nije svega
prisjetio i nekoliko puta ispriao sve to se dogadalo u Bagdadu. *aBi nije nita biljeio$ jer se ionako sve
snimalo. 6a koncu se posluio teleBonom na %idu kako bi vrlo tihim glasom$ na hebrejskom$ pora%govarao s
kolegom viim po rangu u susjednoj sobi.
+osljednje mu je bilo da vrlo ;juba%no i obilno %ahvali <arnsu te mu estita na hrabrosti$ hladnokrvnosti i
mudrosti. 0puti ga %atim neka nikad nikomu ne spominje to se dogodilo$ te mu %aeli sretan put ku&i. 6a
koncu ga je ispratio van.
!ukarac s protueksplo%ivnom kacigom$ jaknom i rukavica
m5 Vr5nese pismo. FotograBirali su ga i rendgenski snimili. ;%raelsko veleposlanstvo u Fondonu ve& je
i%gubilo jednog &lana u napadu pismom-bombom$ 6isu nipoto kanili i%gubiti jo jednoga.
6apokon otvori5 pismo$ ,itan j5 ruko5is pokrivao dva iista avionskog listovnog papira boje luka$ 6a
arapskom. *aBl nije go
5o5o arapski$ a kamoli itao$ 6i itko drugi u londonskoj postaji - u najmanju ruku$ ne dovoljno dobro da bi
mogao itati paukovu 5nreu arapskog rukopisa$ *aBi posla iscrpan i %amreno iBriran radio5i%vjetaj u .el
95iY$ Zatim pvsla jv pvtpuniji i%vjetaj jednoobra%nim slubenim stilom %vanim 69A9 u sredinjicu !o-
5ar55la +ismn i i2ietai ctavi.e u dinlnmatsku vre&2 stigla ie na
vre&u. 3dredite je bilo velika %grada na 9veniji kralja aula. 0 doba odmah nakon %ajutarka vre&a se nala
na stolu pred voditeljem irake reBerade$ vrlo sposobnim mladim kacom :avidom aronom.
3n je itekako %nao arapski7 itao ga je$ pisao i govorio. 3sje&aj to ga je dobio proitavi sadraj dvaju listova
boje luka bijae isti kao kad je prvi put isko&io s padobranom i% %rakoplova nad pustinjom 6egev dok je bio na
padobranskoj obuci.
+osluio se vlastitim pisa&im strojem kako bi otipkao doslovan prijevod pisma na hebrejski. ;%bjegao je
tipkaiine usluge$ a i osobno raunalo. 0%e %atim i%vornik i prijevod te *aBijevo i%vje&e u kojemu je objasnio
kako je !osadd doao do pisma$ pa sve odnese svom i%ravnom nadredenom$ naelniku 3djela %a Bliski istok.
0 osnovi$ u pismu je stajalo kako je pisac pisma visoki iraki dunosnik$ koji ima pristup najviim vladaju&im
krugovima$ a spreman je raditi %a ;%rael %a novac$ ali samo %a novac.
Bijae jo poneto/ tako1er i poste restante adresa na glavnoj bagdadskoj poti %a odgovor. 6o to je$ manje-
vie$ bilo to.
.e se veeri u osobnom uredu Aobija :rora odrao sastanak na visokoj ra%ini. 0% njega je bio na%o&an ,ami
Geron$ eB bojovnika - operativaca. .akoder Hitan <adar$ aronov prvi nadredeni$ naelnik 3djela %a Bliski
istok$ komu je tog jutra :avid bio odnio pismo. +o%vali su i samog :avida arona.
Geron je odbacivao stvar od samog poetka.
M.o je laLM gotovo povie on. M6ikad jo nisam vidio tako v oit5 nespretan pokuaj da nas se navue u
klopku. ,luajt Aobi$ ja ne&u nikoga od svojih ljudi slati na teren da to i%vidi. Znailo bi to poslati ovjeka u
sigurnu smrt. ak ne&u poslati ni otera ka
$ ko bi pokuao uspostaviti kontakt.M
3ter je na%iva %a 9rapina kojeg !osadd upotrebljaya %a us5 postavu prvoga kontakta s drugim 9rapinom$ .o
je posrednik ni5 5e ra%ine$ koga je lake rtvovati nego pravoga kacu.
ini se da je Geronovo stajalite prevladalo. +ismo je ista ludost - pokuaj da se kakav vii kaca namami u
Bagdad g1je &e ga uhititi$ muiti$ javno mu su1iti i javno ga pogubiti. Aona&no se :ror obrati :avidu aronu7
M3nda$ :avideN ; ti ima je%ik. to ti misliNM
M!islim kako je gotovo sigumo da je ,ami u pravu. Bilo bi ludo poslati tamo dobra &ovjeka.M
1ET
9
Hitan <adar ga prostrijeli pogledom. !eBu odjelirna je opstojalo uobiajeno suparnitvo. 6e treba Geronu
i%ru&iti pobjedu na srebrenom pladnju.
M:evedeset devet posto i%gleda da je to %amka.M
M,amo devedeset devet postoNM upita u ali :ror. M9 to je s onih jedan posto$ prijatelju moj mladiNM
M!a$ samo moja glupa %amisao. +alo mi je samo na um kako postoji jedan posto vjerojatnosti da nam je
i%nebuha pao pred noge novi +enkovski.M
Zavlada mrtvi muk. *ije je bila ba&ena i ostala je u %raku kao baena rukaviea. Geron dugo i umno
i%dahnu. Aobi :ror %agledao se u eBa svoje irake reBerade. aron je promatrao vrhove vlastitih prstiju.
0 svijetu pijunae postoje samo etiri naina novaenja agenta koji &e se uvu&i u najvie vladaju&e krugove
%emlje na meti. +rvi i neusporedivo najtei nain jest uporabiti vlastitog su
narodnjaka$ ali i%uena do i%vanredna stupnja - toliko da moe
p51i ka1 5n5adnik n5cijc-mete i u samu srcu te %emlje. 4llj je gotovo nedostl5an$ osim ako je ulje% ro5en i
odgojen u %emlji.
meti$ odakle se udaljio$ imaju&i opet dobru pokrovnu pripovijest kojom &e objasniti svoje i%bivanje. Oak i u
tom sluaju mora se &ekati godinama dok se takav agent uspne dovoljno visoko da bi imao pristupa tajnama/ i
do deset godina mora ostati spava.
0riato svemu$ ;%rael je nekada bio majstor ove tehnike. .o je %ato to su u njega$ dok je jo bio mlad$ dola%ili
5idovi rodeni i
odgojeni po cijelom svijetu$ liilo je 5idova koji su mogli pro&i kao !arokanci$ 9lirci$ Fibijci$ Hgip&ani$
,irijci$ ;raani$ #emenci. =V5i su to %apravo i bili svojim podrijetlom.> 0% to je bilo 1 ?idova to su doli i%
*usije$ +oljske$ Zapadne Hurope$ ,jeverne i #une 9merike$
!51u svima takvima najuspjeniji je bio Hli Aoen$ ro5en i
i . 55 5 5$ M $ $
od5oa5n u ,u5j5$ 0baen 55 natrag 5 ,5n5u kao ,55ac ko5l 5e god5nama bio u ino%emstvu$ pa se vra5io$
+od sirijskim imenom$ Ao55 se %bliio s visokim politi&arima$ driavnim slubenicima i genera
.$
l/2$5. 5M/ rM nn/ elni$nrlnn crnvnri5i nrpri cr5rE11<1 i,+V59Bl5B51111 8+i;5t9.
6o godine su prola%ile i prvotni useljenici u ;%rael su ostarjeli. 6jihova djeca - sabra - nisu u&ila arapski$ pa
nisu mogla ni pokuati ono to je nekada Aoen uinio. Zato je 1((). !osadd imao puno manje sjajne arabiste
nego bi ovjek pomislio.
6o bio je jo jedan ra%log %a promjenu taktike7 prodor u arapske tajne laki je u Huropi ili 9merici nego u
arapskom svijetu. Aupuje li arapska drava ameriki lovac$ tehnike je pojedinosti lake i manje opasno
ugrabiti u 9merici. 9ko je teko pristupiti visokom arapskom dunosniku$ %ato se to ne bi uinilo tijekom
njegova posjeta HuropiN .o je ra%log %ato je 1((). ve&ina !osaddovih operacija vodena u Huropi i 9merici -
gotovo be%opasnima - a ne u vrlo pogibeljnim arapskim %emaljama.
Aralj svih ubaciva&a ipak je bio !arcus KolB$ koji je godinama vodio isto&nonjemaku obavjetajnu mreu.
6a njegovoj je strani bila velika prednost7 ;stoni 6ijemac be% problema se mogao praviti da je Zapadni
6ijemac.
0 svoje je vrijeme M!iaM KolB ubacio gomile agenata u Zapadnu 6jemaku. #edan od njih &ak je uspio postati
osobnim tajnikom kancelara Killyja Brandta. KolBova specijalnost bile su slatke male tajnice koje su marljivo
radile i uspinjale se na inovni&koj ljestvici$ sve dok se njihovi eBovi - %apadnonjemaki ministri - ne bi vie
%nali ni okrenuti be% njih$ a one bi lijepo kopirale svaki dokument i slale ga u ;stoni Berlin.
:ruga je metoda inBiltracije uporabiti sunarodnjaka osoblja napadake slube$ ali koji &e se predstaviti kao
ovjek koji dola%i i% neke tre&e %emlje. Zemlja-meta %na da je ubaeni stranac$ no ri11E11 k5kV je 5jeG )
prijaleljskom strancu.
!osadd je i ovu igru odigrao sjajno s &ovjekom po imenu Zeev Gur-9rije. *odio se kao KolBgang Fot% u
!annheimu u 6jema&koj 1('1. KolBgang je imao 1() centimetara visine/ bio je plavokos$ plavih oiju$
neobre%an/ a ipak ?idov. Aao djeak je doao u ;%rael$ gdje je odgojen i gdje je u%eo svoje idovsko ime. Borio
se u ilegalnom pokretu <agani. 6astavio je vojnu karijeru u i%raelskoj vojsci$ gdje je dogurao do bojnika.
Zatim ga se primio !osadd.
+oslali su ga na dvije godine natrag u 6jemaku$ kako bi usavrio svoj materinski njemaki je%ik i postao
Muspjean poslovni &ovjekM s !osaddovim novcem. 6akon dvije godine iselio je u Hgipat sa suprugoril
6jemicom =ne-?idovkom>. 6astanio se u Aairu$ gdje je vodio kolu jahanja.
1,D
.
0spjeh bijae golem. Hgipatski su se asnici voljeli oputati jahanjem. 0% njih je bio KolBgang$ koji im je
sluio ampanjac dobar 6ijemac7 desniar$ antisemit/ u njega su imali povjerenja. .o su mu i rekli. *ekli su
mu jo puno toga. ,ve to bi do%nao slao je u .el 9viv. 6aposljetku su Fot%a otkrili i uhitili. ;mao je ludu
sre&u7 nije objeen$ nego je nakon estodnevnoga rata ra%mijenjen %a egipatske %arobljenike.
6o ak je uspjeniji od njega bio jedan drugi 6ijemac$ generaciju stariji. +rije :rugoga svjetskog rata *ichard
,orge radio je u .okiju kao strani dopisnik. Govorio je japanski i imao visoke kontakte u vladi <idekija .oja.
.a je vlada bila u save%u s <itlerom. !islili su kako je ,orge lojalan nacist - u svakom sluaju$ tako im je on
sam bio rekao.
.okio nikad nije shvatio da ,orge nije njema&ki nacist$ nego njemaki komunist u slubi !oskve. Godinama
je dostavljao u !oskvu ratne planove .ojove vlade. 6jegov je najve&i uspjeh ujedno bio i labu1i pjev. Godine
1(T1.$ kad su <itlerove vojske stajale
pred !oskvom$ ,taljinu je urno trebao odgovor7 tlo&e li #ap55n i% svojih mandurskih uporita podu%eti
inva%iju na ,,,*N ,orge je
ieprkao odgovor7 ne. ,taljin je be% muke prebacio T) tisu&a mongolskih vojnika s :alekog istoka u Huropu.
9%ijatski topnici %adrali su 6ijemce jo nekoliko tjedana i !oskva je bila spaena.
9li ,orge nije7 ra%otkriven je i pogubljen. 6o prije njegove smrti$ njegova su otkri&a vjerojatno promijenila
povijest. 6ajobiniji je nain nabave agenata u %emlji-meti tre&i7 jed
nostamo %avrbovati &ovjeka koji je ve& Mna mjestuM. 8rbovanje je katkad Etrahorito sporo$ drugi put
i%neraad5ju&e br%o. v ovu svrhu Mlov41 na talenteM stalilo prola%e kro% redove diplomatskih %bor3Ya tra5e&i
vie du5nosrilke Msuprotne straneM koji bi mogli djelo
vati ra%oarano$ ogoreno$ povrijedeno i osvetoljubivo$ de%orijen. tirano$ ih na b5o koji drugi nain pogodni %a
novaenje. ;%aslanstva to dola%e i% stranih %emalja pailjivo se proua
vaju kako bi se uoilo ne bi li se me1u njima naao jedan koga se moe u%eti na stranu$ dati mu puno vremena
%a ra%govor u etiri oka i predloiti da Mpromijeni stranuM. Aad lovac na talente o%nai nekoga kao mogu&u
metu$ meti prila%i vrbovatelj/ obino %apo
ne s metom neobve%no prijateljstvo to s vremenom postajs sve
Aad se jednom upadne u %amku$ nema vie natrag. 5to je nemilosrdniji reim kojemu MnovakM slui$ to je
manja vjerojatnost da &e se pokajati i pri%navi sve prepustiti se njegovoj nepostoje&oj milosti.
*a%liiti su motivi to ih ljudi imaju da bi se dali vrbovati %a sluenje tudoj %emlji. 6ovak je ponekad do grla u
dugovima/ katkad je ne%adovoljan u braku$ preskoen kod promaknu&a$ ljut na vlastiti reim/ ili je
jednostavno eljan nova ivota$ puna novca. 6eke se vrbuje pomo&u njihovih slabosti - seksualnih ili homo-
seksualnih/ neke jednostavno slatkim rijeima i laskom.
!alo je sovjetskih dravljana - poput +enkovskog i Gordijevskog - promijenilo stranu i% pravih ra%loga
savjesti. 8e&ina pijuna i%da svoju %emlju %ato to imaju tatinu ra%vijenu do udovinih ra%mjera7 uvjereni
kako je njihovo mjesto u redu stvari i%vanredno vano.
6o najlu1i je nain vrbovanja tako%vano MuetavanjeM. Aako ime kae$ novak jednostavno ueta$ nenajavljen i
neo&ekivan$ i ponudi svoje usluge.
*eakcija slube kojoj se tako pristupi uvijek je krajnja sumnjiavost7 ma$ to je sigurno podvala suprotne straneL
.ako je bilo i 1(D). godine$ kad je visoki *us pristupio 9merikancima u !oskvi$ rekavi im da je pukovnik
sovjetske 8ojne obavjetajne slube G*07 ponudio je da &e pijunirati %a Zapad i bio je odbijen.
Zaprepaten$ +enkovski se obratio Britancima$ koji su mu dali neka pokua. 3leg +enkovski poka%ao se jednim
od najkorisnijih agenata u povijesti. 0 svojoj kratkoj$ tridesetomjese&noj karijeri predao je
9ngloamerikancima oko EE)) dokumenata/ svi su bili kategori%irani MtajnoM ili Mdravna tajnaM. Za kubanske
kri%e svijet nije %nao kako predsjednik Aennedy %na sve karte to ih 6ikita <ruov ima u rukama - kao kad
igra poker sa %rcalom %a ledima protivnikog igra&a. +enkovski je bio to %rcalo.
*us je ludo riskirao$ odbivi otii u sigurnost Zapada dok je to jo bilo mogu&e. 6akon kriZe s raketama
otkrila ga je sovjetska
protuobavjetajna sluba. 0hitili su ga$ sudili mu$ osudili i pogubili. 6ikoga od trojice ;%raelaca u uredu Aobija
:rora nije trebaZ lo podsje&ati na pojedinosti sluaja +enkovski7 u tom je svijetu +enkovski legenda. ,an je
bujao u njihovim umovima poto je aron samo spomenuo *usovo ime. +ravi$ ivi$ %latni i%dajica u BagdaduN
Zar je to istinaN Zar to mo'e biti istinaN
Aobi :ror promotri arona dugo i otro.
1EU
.
Mto ti je na umu$ mladi&uNM
M,amo sam ra%miljao... M po&e aron$ glume&i %bunjenost$ pa nastavi7 M... pismo... to nije nikakav ri%ik.
,amo pismo... +ostavit &emo mu nekoliko pitanja$ tekih pitanja... ono to bismo htjeli %nati... 3n &e nam
odgovoriti... ili ne&e.M
:ror pogleda Gerona. ovjek koji vodi MilegalneM pijune slegnu ramenima. Gesta je %naila7 ja aljem ljude
na teren/ to mene briga %a nekakvo pismoL
M0 redu$ mladi :avi1e. 3dgovorit &emo mu na pismo pismom. +ostavit &emo mu nekoliko pitanja. 3nda
&emo vidjeti. Hitane$ ti &e s :avidom raditi na ovome. :ajte mi da vidim pismo prije nego krenete na posao.M
Hitan <adar i :avid aron na tren ostae nasamo.
M6adam se da %na to &ini$M promrmlja eB %a Bliski istok svom miljeniku.
+ismo bijae vrlo briljivo sastavljeno. 6ekoliko je !osaddovih strunjaka radilo na njemu - najprije na
hebrejskoj inaici. +rijevod dola%i na kraju$
:avid aron predstavio se samo kao M:avidM odmah na po&etku pisma. Zahvalio je poiljatelju na trudu i
opasnosti kojoj se i%loio. 0vjerava ga da je pismo sigurno stiglo na odredite to ga je on$ nema sumnje$ imao
na umu.
0 pismu se dalje objanjavalo kako pisac mora ra%umjeti da je njegovo pismo i%a%valo veliko i%nenadenje$ pa i
sumnju - i %bog svog i%vora i %bog naina prijenosa.
:avidu je jasno kako pisac pisma nije budala. 3n &e$ prema tome$ shvatiti da MmojiM moraju provjeriti stvar
kako bi uspostavili povjerenje.
:avid je nastavljao uvjeravati pisca kako se povjerenje moe
uspostaviti i pla&anje ne&e biti preblem. 6o proi%vod &e morati
biti dovoljno dobar da opravda novanu nagradu to su je MmojiM 5ri5ravni platiti. Bi h$ dakle$ pisac bio tako
ljuba%an$ pa odgovo5 rio ria sljede&a pitanja...
itavo je pismo bilo puno due i %amrenije$ no to je sri. aron na kraju pisma ispisa adresu u *imu %a
odgovor.
95resa 5e %anravo bila stara$ vie nerabljena$ Msigurna ku&aM to ju je rimska postaja ponudila na 5urni
%ahtjev .el 9viva. 1d toga trena rimska &e postaja budno pa%iti na tu naputenu ku&u.
+oj5ve li se iraki sigurnjaci$ oni &e ih primijetiti i operacija &e bi.
+opis od dvadeset pitanja bio je isto tako paljivo sastavljen nakon mnogo glavolomljenja. 6a osam pitanja
!osadd je ve& %nao odgovor$ ali se nije %nalo da %na. .ako podvala ne&e upaliti.
3sam drugih pitanja ticalo se ra%voja doga1aja kod kojih &e vrijeme poka%ati jesu li bili ispravni. 6a etiri
pitanja .el 9viv uistinu nije imao odgovore$ a oni su ga veoma %animali. 3sobito su ih %animale nakane
,addama <useina.
M:a vidimo koliko je visoko taj gad$M i%javi Aobi proitavi popis pitanja.
6a koncu su po%vali proBesora arapskog na Filo%oBskom Bakultetu ,veuilita u .el 9vivu. 6jegov je %adatak
bio prevesti pismo na onaj karakteristini ki&eni$ ciBrasti stil pisanog arapskoga knjievnog je%ika. aron se na
kraju potpisao arapskim pismom$ arapskom inaicom svog imena7 :aud.
0 pismu je stajalo jo neto. :avid bi volio svom dopisniku nadjenuti ime. 6ema li dopisnik u Bagdadu nita
protiv$ bi li ga mogao %vati M#erihonMN
+ismo je poslano i% jedine arapske prijestolnice u kojoj ;%rael ima veleposlanstvo - i% Aaira.
+oslavi pismo$ aron se vratio svojim redovitim poslovima i ekao. to je vie ra%miljao o toj stvari$ ludom
mu se inila. 3bina pota u %emlji gdje protuobavjetajnu slubu vodi netko pametan poput <asana
*ahmanija - uasno pogibeljnoL ;sto je tako opasno pisati MuistoM dravne tajne. 9 nema nikakva nagovjetaja
da #erihon %na ita o tajnopisu. 6astavi li se taj posao$ ne dola%i u ob%ir da se poruke nastave ra%mjenjivati
obi&nom potom. 8jerojatno se i ne&e nastaviti - ra%miljae on.
9li se nastavilo. 6akon mjesec dana #erihonov je odgovor stigao u *im. 6eotvorena su ga prebacili u
antieksplo%ivnoj kutiji u .el 9viv. +odu%eli su krajnje mjere opre%a. 3motnica je moda
pove%ana s eksplo%ivom ili napunjena smrtonosnim otrovom. Aad su strunjaci napokon rekli da je MistaM$ tek
tada su je otvorili.
6a njihovo %aprepatenje$ #erihon je odgovorio na sva pitanja. 3dgovori na svih osam pitanja koje je !osadd
ve& %nao bili su posve ispravni. 3sam drugih - o kretanju vojnih postrojba$ promaknu&ima$ smjenjivanjima$
posjetima ino%emst2 visokih du5 nosnika reima - morat &e priekati provjeru dok se to dogodi$ ako se
uop&e dogodi. 6a ona posljednja etiri pitanja .el 9viv nije %nao odgovore niti je mogao provjeriti/ no svi su
#erihonovi odgovori bili posve uvjerljivi.
1D)
:avid aron br%o napisa odgovor i na to pismo. 6o taj tekst ne bi i%a%vao nikakvu sumnju ak i ako bi ga
iraki sigurnjaci otvorili. M:ragi ujae$ puno ti hvala %a tvoje pismo to je nedavno stiglo. ,trano mi je drago
uti da si dobro i dobra %dravlja. Za neke od stvari o kojima si mi pisao trebat &e malo vremena$ no bude li sve
u redu$ uskoro &u ti se ponovno javiti. , ljubavlju tvoj ne&ak$ :aud.M
0 M<adar :aBniM sve su e&e pomiljali kako bi ta stvar s #erihonom mogla &ak biti i o%biljna. 9ko je tako$
potrebna je hitna akcija. *a%mjena dvaju pisama jedna je stvar$ a vodenje agenta duboko ukopana u brutalnoj
diktaturi neto posve drugo. ,pora%umijevanje se nikako i nipoto ne moe nastaviti pisanjem MuistoM i
slanjem obinom javnom potom. .o je siguran put u br%u propast.
.rebat &e poslati operativca u Bagdad. 3n &e tamo ivjeti i voditi #erihona po svim pravilima %anata 7
tajnopis$ iBre$ mrtve javke$ neprobojna komunikacijska sredstva %a Mi%vo% proi%vodaM i% ;raka u ;%rael.
M#a to ne&uLM tvrdoglavo je opetovao Geron. M6e ehm poslati ;%raelca$ viega kacu$ na \crniJ %adatak na
dulje vrijeme. !orat &e imati diplomatsko pokri&e. .ako i nikako drukijeLM
M:obro$ ,ami$ dobro7 diplomatsko pokri&e. :a vidimo ime raspolaemo$M umiri ga :ror.
,vrha je diplomatskoga pokri&a u tomu to \crniJ operativac moe biti uhi&en$ muen$ objeen - s njim se
moe to god se ho&e. 9kreditirani diplomat - &ak i u Bagdadu - ne biva i%loen takvim neugodnostima. Bude
li uhva&en kako pijunira$ proglasit &e da je persona non grata i protjerati ga. .o se stalno doga1a.
6ekolikv Yaini5 odjela !osadda dao se na posao do prenapregnu&a toga ljeta/ osobito ;straivaki odjel/
Geron im je ve& ka%ao l4ako u Bagdadu nema nijednoga &ovjeka medu osoblje5
stranih veleposlanstava$ %bog ega su ga dobro i%grdtli. !orala je stoga krenuti potraga %a diplomatom koji &e
odgovarati %adatku. ;spitano je svako strano veleposlanstvo u Bagdadu. ;% glav
nih gradova svih %emalja s diplomatskim predstavnitvima u ;raku dobavljeni su popisi osoblja u Bagdadu.
6ije se pojavio nitko pogodan$ 6ltko od njih nije nikad prije radio %a !osadd$ pa da
ga se moe reaktivirati. 6a bagdadskom diplomatskom popisu nije ak bilo ni sajana.
3nda se jedan slubenik dosjetio7 0jedinjeni narodiL ,vjetska je organi%acija imala jednu od svojih agencija sa
sjeditem u Bagdadu 1(UU. Bila je to Gospodarska komisija 06 %a Zapadnu 9%iju.
!osadd je duboko prodro u strukturu 06 u 6e2 Yorku/ br%o su i lako dobili popis osoblja. ;skoilo je jedno
ime7 mladi 5idov$ ileanski diplomat$ 9lBonso Ben% !oncada. 6ije bio i%uen agent$ ali bio je sajan te$ prema
tome$ spreman pomo&i.
#edan po jedan #erihonovi su se odgovori poka%ivali tonima. +rovjere su poka%ale kako su one divi%ije %a koje
je rekao da &e biti premjetene uistinu premjetene/ promaknu&a to ih je pretka%ao %bilja su se dogodila/ isto
tako i smjene.
M;li je sam ,addam i%a ove %avjere ili taj #erihon i%daje svoju %emlju od upka do lakta$M glasila je Aobijeva
procjena.
:avid aron napisao je i tre&e pismo$ tako1er neduna oblika. Za drugo i tre&e pismo vie mu nije trebao
proBesor. 0 tre&em je pismu stajalo neto o poiljci vrlo lomna stakla i porculana %a muteriju i% Bagdada.
,vakako &e trebati biti strpljiviji i prona&i nain prijevo%a koji &e %atititi dragocjeni teret od sluajna loma.
<ispanoBonski je kaca$ koji je ve& ivio u #unoj 9merici$ najhitnije poslan u ,antiago. .amo je nagovorio
roditelje senora Ben%a neka %atrae od sina da be%odvlano dode ku&i u ,antiago jer mu je majka o%biljno
bolesna. 3tac je teleBonirao sinu u Bagdad. Zabrinuti je sin %atraio i dobio i%vanredni dopust i% obiteljskih
ra%loga te odletio u ile.
6ije ga doekala bolesna majka$ ve& cijela ekipa !osaddovih strunjaka %a obuku$ koji ga saletjee
preklinjanjima neka udovolji njihovoj molbi. :oavi doma$ raspravio je stvar sa svojim roditeljima/ oni su se
sloili. 3sje&aj dunosti %a %emlju ;%raelovu bio je jak$ iako je nitko od njih u ivotu nije vidio.
:rugi im je sajan i% ,antiaga$ ne %naju&i %ato$ prepustio na kra&e vrijeme svoju vikendicu na moru$ i%van
grada$ ali nedaleko
do n5ega$ okruenu Zidom ogradenim 8rtom. Hkipa %a obuk5 dala se na posao.
:vije godine traje obuka kace %a vodenje duboko ukopanog agenta na neprijateljskom podruju. .o je
minimum. !omad je na raspolaganju imala tri tjedna. *adili su po esnaest sati dnevno. +ouavali su
tridesetogodinjega ileanca tajnopisu i osnovnim iBrama$ minijaturnoj BotograBiji i smanjivanju BotograBija na
veliinu mikroto&ke. ;%vodili su ga na ulice i uili ga kako uoiti pra&enje. 0po%orili su ga neka se nikad ne
pokuava otresti prat
1D'
nje$ osim u slu&aju apsolutne nude$ kad bi sa sobom imao krajnje kompromitantan materijal. 0putili su ga
neka odustane od dogovorena susreta$ odnosno ne pokupi poruku i% mrtve javke ako mu se makar samo uini
da ga slijede. Bolje je do&i drugi put.
+oka%ali su mu kako se upotrebljavaju %apaljive kemikalije skrivene u lanom nalivperu. .akva mu stvar treba
%a slu&aj da %a samo nekoliko sekundi mora unititi optuuju&e doka%e dok je u sigurnosti mukoga javnog
nunika ili ak samo i%a ugla u odnosu na svoje progonitelje.
;%la%ili su s njim u grad u autu kako bi mu poka%ali kako opa%iti automobilsko slijedenje. #edan je lan
momadi bio instruktor - taj je bio s njime$ dok su ostali igrali neprijatelje. +ou&avali su ga sve dok mu ne bi
poelo %voniti u uima$ dok ga oi ne bi %apekle$ dok ne bi molio %a milost da ga napokon puste na spavanje.
Zatim su ga uili rukovanju t%v. mrtvim javkama - tajnim pretincima u kojima se moe ostaviti poruka i
prona&i poruka to ju je drugi ostavio. +oka%ali su mu kako takav Mpotanski sandui&M moe nainiti i%a
labave opeke u %idu$ ispod nadgrobnoga spomenika$ posluiti se dupljom u starom stablu ili prostorom ispod
plo&e kamena plonika.
+oslije tri tjedna 9lBonso Ben% !oncada mahao je na oprotaju svojim uplakanim roditeljima te se vratio u
Bagdad preko Fondona. 8oditelj momadi %a obuku istodobno se %avali u stolcu u vikendici$ iscrpljeno prije1e
rukom preko ela te ree7 M9ko taj jadnik ostane iv i %drav$ ja &u hodoastiti u !eku.M
lanovi ekipe %agrohotae7 eB je bio poboan ortodoksni ?idov. Za cijelo vrijeme !oncadine obuke nitko od
njih nije %nao to &e on raditi kad se vrati u Bagdad. 6ije bilo njihovo da to %naju. 6i ileanevo.
Za kratkog boravka u Fondonu na proputovanju poveli su ga u <otel M<eathro2 +entaM. .amo se sastao5 sa
,amijem Gero
nom i :avidom aronom/ oni su mu rekli.
M6emoj pokuavati otkriti tko je onL 3stavi to namaLM upo%ori. on mladoga diplomata. M.voje je samo na&initi
\potanske
sandui&eJ i pra%niti ih. +oslat &emo ti popis stvari o kojima elimo odgovore. 6e&e to raZ0mjeti$ jer &e biti
na arapskom. ,matramo da #erihon ne govori dobro engleski$ ako ga uop&e govori$
6ikad nemoj pokuavati prevesti to ti aljemo$ ,amo spusti potuku u \sandui&J %a poruke od tebe njemu i
ostavi odgovaraju&u 3%naku kredom$ tako da %na da treba do&i pokupiti poiljku.M
MAad vidi njegovu o%naku kredom$ pokupit &e njegovu poruku i% \sandui&aJ %a njegove poruke tebi.M
0 hotelskoj su sobi 9lBonsu Ben%u !oncadi dali novu prtljagu. Bio je tu Botoaparat koji je i%gledao kao obian
turistiki penta@$ ali je sadravao Bilm s preko stotinu snimaka/ u% to je iao %godan mali stalak neduna
i%gleda koji je drao aparat tono na potrebnoj udaljenosti od lista papira koji se snima. Fotoaparat je unaprijed
bio namjeten na odgovaraju&u daljinu i otvor.
<igijenski pribor sastojao se od %apaljive kemikalije u bo&ici losiona %a poslije brijanja te nekoliko ra%li&itih
nevidljivih crnila. !apa %a pisma bijae napunjena listovima papira posebno obradenim %a tajnopis. 6a koncu
mu rekoe kako kane komunicirati s njime. .u su metodu ra%vili dok je on boravio u ileu.
+isat &e pisma o ahovskim problemima - on je uistinu bio veliki ljubitelj aha - svom dopisnom prijatelju$
0gandaninu #ustinu Bokomu$ koji radi u Glavnom tajnitvu 06 u 6e2 Yorku. 6jegova &e pisma i% Bagdada
uvijek i%la%iti u diplomatskoj vre&i 06 to se alje u 6e2 York. 3dgovori &e takoder sti%ati od Bokoma i%
6e2 Yorka.
Ben% !oncada to nije %nao$ ali u 6e2 Yorku je doista ivio 0gandanin #ustin Bokomo. 9 ivio je i radio i
kaca u pisarnici 06$ gdje se ra%vrstava pota/ on &e preu%imati pisma.
Bokomova &e pisma imati i nalije/ na njemu &e$ posebno kemijski obra1enu$ biti !osaddov popis pitanja$
koji &e se uka%ati nakon tretiranja odgovaraju&om kemikalijom. Aad se pojavi$ treba ga Botokopirati dok nitko
ne bude gledao i poslati #erihonu putem odgovaraju&e mrtve javke. #erihonov &e odgovor vjerojatno biti
ispisan pauinastim arapskim rukopisom. ,vaku stranicu treba stoga BotograBirati deset puta =da se i%bjegne
mogu&nost krivoga itanja %bog mrlja>. Film takoder valja poslati Bokomu.
8Qa4ivi se u Bagdad mladi je ileanac =nasmrt prestraen> uspos5av5o esi 55poians5ih ,5Bl5ulO5M$
85O5b5 5u Ba 55l Tt8)51 i%a labavih apeka u starim 'idovima ruevllih %grada$ pod kame. nim ploama
plo&nika u %aba&enim uliicama i jedan pod kamenom pro%orskom daskom jednog davno %atvorenog du&ana.
.
,vaki je put pomiljao kako- &e se na&i okruen stranim 9!9!-ovim ljudima. 6o g@a1ani Bag1a1a
1jelovali su jednako ljuba%no kao uvijek. 6itko nije obra&ao po%omost na nj dok je$ kao %natieljan turist$
ba%ao ulicama i uliicama ,taroga grada i 9rmenske etvrti$ %elenom trnicom u Aasri i starim grobljem.
1DT
.raio je stare$ rasklimane %idove od opeke i labave kamene ploe/ nala%io ih je$ a nitko se ne bi ni sjetio
gledati takve stvari.
Zapisao je mjesta est Mpotanskih sandui&aM7 tri %a njegove poruke #erihonu$ tri %a #erihonove poruke njemu.
+ronaao je i est mjesta =%idovi$ ula%i$ pro%orski kapci> gdje se be%opasno moe ostaviti %nak kredom koji &e
upo%oriti #erihona da ga eka poruka/ ili obrnuto7 njega da je #erihon napisao odgovor i stavio ga u Mpotanski
sandui&M.
,vaka je o%naka kredom odgovarala ra%liitoj mrtvoj javci. 3pisao je smjetaj i i%gled svih Msandui&aM i
o%naka kredom toliko preci%no da &e ih #erihon mo&i prona&i samo na temelju pisana opisa.
,ve je vrijeme gledao slijedi li ga tko$ be% ob%ira je li iao pjeice ili se vo%io. ,amo su ga jednom pratili$ no to
je bilo nespretno rutinsko pra&enje. ini se da 9!9! samo u neke dane prati samo neke strane diplomate.
;du&eg dana nije bilo ni traga njego2 MrepuM. ,toga opet krene na svoj posao.
Aad je sve bilo spremno$ cijeli je opis ispisao pisa&im strojem$ %apamtio sve do najmanje sitnice$ %atim unitio
pisa&u vrpcu$ BotograBirao papire$ unitio i njih te konano Bilm poslao gospodinu Bokomu u 6e2 York. Aro%
pisarnicu 06 u 6e2 Yorku na Hast *iveru paketi& je stigao :avidu aronu u .el 9viv.
3pasni dio posla sastojao se u slanju tih inBormacija #erihonu u Bagdad. Znai$ jo jedno$ posljednje pismo na
prokletu poste restante adresu u Bagdadu. 5aron je napisao Msvom prijateljuM da &e papiri koji su mu potrebni
stii tono u podne$ %a &etrnaest
dana$ 1U. kolovo%a 1(EUM tc da in treba poAupiti u rolcu od jednoga sata.
+reciZne upute na arapskom !oncada je dobio 1D. kolovo
Za. 0 pet do dvanaest osamnaestoga uao je u potu/ uputili su ga
do potansk5 pretinaca$ gdj5 jc u VdgVyaraj5&5 u5acio debelu omotnicu. 6itko ga nije %austavio$ a kamoli da
bi bio uhl&en. ,at p3,lije #erihon je otvorio pretinac i i%vadio i% njega omotnicu$ 6i njega nisu uhitili$ ak ni
%austa5li.
+oto je uspostavhen siguran kontakt$ promet je poeo te&i. #erihon je in%istirao da sam odredi cijenu svake
poiljke inBormacija/ bude li novca$ bit &e i podataka. 6aveo je itne jedne vrlo diskretne manje banke u Be&u7
Kinkler Bank na Ballgasse$ kraj Fran'is
.el 9viv se sloio te smjesta provjerio kakva je to banka. Bijae malena$ krajnje diskretna i gotovo neprobojna.
Broj rauna oito je odgovarao$ jer se prva poiljka od ').))) X nije vratila banci iljateljici niti je Kinkler
Bank postavljala bilo kakva pitanja.
!osadd je predloio #erihonu kako bi moda ipak bilo dobro ako bi otkrio svoj identitet Mi% ra%loga vlastite
sigurnosti$ kako bi mu prijatelji na Zapadu mogli pomo&i ako bilo to iskrsneM. #erihon nije samo odlu&no
odbio takav prijedlog$ nego je nastavio. :akle$ budu li ga pokuali promatrati dok ostavlja ili kupi poruke$
slijediti ga ili na bilo koji drugi nain otkriti tko je on$ smjesta &e prekinuti suradnju. ;sto &e se dogoditi i u
sluaju da novac prestane pritjecati.
!osadd se$ dakako$ sloio$ no pokuao je obila%nim putem. ;%radivali su njegove psiholoke portrete$
prouavali mu rukopis i popise irakih dunosnika. Oak i deki poetnici u !osaddu pogadali su da je #erihon
sredovjean$ srednje naobraen te da vjerojatno engleski govori slabo ili %apinju&i. .ako1er$ dola%i i% vojnih
ili paravojnih redova.
M.akvih je pola u irakoj *evolucionarnoj %apovjednitvu$ prvih pedeset na ljestvici stranke Baas. 6e treba
%aboraviti ni +eru +eri&a$M estio se Aobi.
9lBonso Ben% !oncada MvodioM je #erihona dvije godine. M+roi%vodM je uvijek bio prvora%redan7 suho$ eeno
%lato. ;nBormacije su se ticale politike$ ra%voja konvencionalnog oruja i vojne strategije$ promjena u vojnoj
hijerarhiji$ nabavama oruja i vojne opreme u ino%emstvu$ raketama$ otrovnim plinovima$ biolokom oruju/
ak i o dvama pokuajima pu&a protiv ,addama <useina. #edino je oklijevao glede napretka u ve%i s
nuklearnim orujem. +itali su ga$ naravno. +rogram je bio u dubokoj tajnosti$ po%nat samo dr. :aBaru 9l-
:aBaru$ irakom ekvivalentu *oberta 3ppen
heimera$ Zabadati u to nos %nailo bi odvie se i%lo5iti opaEnosti$ .ako ih je i5ijestio.
0 jesen 1(U(. i%vijestio je .el 9viv kako je Gerry Bull u Bru@ellesu pod sumnjom i pod prismotrom irakog
!uhabarata. !osadd$ koji je u to doba rabio Bulla kao dodatni i%vor inBormacija o irakom napretku u
nuklearnoj raketnoj tehnici$ pokuavao ga je upo%oriti najsuptilnije to se moglo. 6ije mu se moglo re&i i%-
ravno$ licem u lice. 6emogu&e mu je bilo ka%ati mu kako imaju
i%vor tako visoko u Bagdadu. 6ijedna sluba nikad ne bi otkrila i time upropastila tak) vaan svoj i%vor.
1 B$B$
,toga je kaca koji je vodio vanu briselsku postaju %apovjedio svojim ljudima neka nekoliko puta potajno udu u
Bullov stan tijekom jeseni i %ime te ostave udne poruke7 premotaju videovrpcu$ prera%mjetaju vinske ae$
ostave vrata na terasu otvorena$ ak i dugu ensku vlas na njegovu jastuku.
Balistiar se itekako %abrinuo/ ipak$ ne dovoljno. Aad je stigla #erihonova poruka o nakani da se Bull ubije$
bilo je ve& prekasno. M0darM bijae ve& i%veden.
#erihonove vijesti dale su !osaddu gotovo potpunu sliku irakih priprema %a naje%du na Auvajt 1((). Aad ih
je obavijestio o ,addamovom oruju %a masovno unitenje$ to je potvrdilo i upotpunilo slikovne doka%e to ih
je !osaddu dostavio ameriki ?idov #onathan +ollard$ dotad ve& osu1en na doivotnu robiju.
;maju&i na umu sve to %na$ ali pretpostavljaju&i kako bi to i 9merikanci morali %nati$ !osadd je utio i
ekao. 6o i kad su pripreme %a kemijski$ nuklearni i bakterijski rat u ;raku nastavljene i dok su napredovale$
.el 9viv je i dalje utio.
:5 kolovo%a 1((). !osadd je na dva beka teku&a rauna pod %aporkama to im ih je #erihon naveo prebacio
ukuptlo dv5 milijuna dolara. Bio je skup$ no toliko dobar da .el 9viv uop&e nije dvojio isplati li mu se. Zatim
se dogodila naje%da na Auvajt te se %bilo neto nepredvideno. 0jedinjeni narodi su donijeli re%oluciju '.
kolovo%a$ kojom se od ;raka %ahtijevalo trenutano povlaenje i% Auvajta. 0 takvim uvjetima smatrali su kako
vie ne mogu dalje ostati na%oni u Bagdadu$ pa je C. kolovo%a Gospodarska k3nlisija 06 %a Zapadnu 9%iju u
Bagdad %atvorena$ a sve osoblje opo%vano$
Ben% !oncada stigao je obaviti jo jednu stvar. 3stavio je poruku #erihonu kako je povu&en te je time ve%a
prekinuta. ;pak$
mogao bi se jednog dana vratiti$ 5a bi #erihon trebao i dalje od \ vr5mena do vremena obilaZiti i pregledavati5
mjesta gdj5 m5 jc L prije ostavljao %nakove kredom$ Zatim je mladi ileanac otputo5
y5^$ v 5Vn5onu su ga iscrpno ispitivali !osaddovi ljudi$ sve dok vie nije ostalo nita to bi imao ka%ati
:avidu aronu.
.ako je Aobi :ror mirne due mogao lagati 4hipu Barberu. .ono$ u to vrijeme nije imao i%vora u Bagdadu.
Bilo mu je odvie neugodno pri%nati kako nikad nije otkrio ime svog i%vora$ a sad je jo i i%gubio ve%u s njime.
3pet$ kako mu je ,ami Geron ntvnrpnn rpkan akn 9merikanci ikada do%naiuM$ !o5da mu is
Ra
+osjetivi 1. listopada grob spretna mornara ,heptona na groblju ,ulaibihatu$ !ike !artin otkrio je molbu
9hmeda 9l-AaliBe.
6ije se osobito i%nenadio. 9ko je 9bu Fuad &uo %a njega$ uo je i on %a sve jai kuvajtski pokret otpora i
njegovu %agonetnu %ublju vodilju. Znao je da &e se prije ili poslije morati sresti s njime.
0 mjesec i pol poloaj irakih okupacijskih trupa dramatino se i%mijenio. 3svojili su tu malu %emlju manje-
vie se uetavi. 3kupaciju su poeli bahato samouvjereni$ dre&i kako &e njihov boravak u Auvajtu biti
jednako lagan kao osvajanje.
+lja&ka bijae laka i unosna$ ra%aranje %abavno$ iskoritavanje ena prualo je uitak. .ako su se osvajai
ponaali jo od vremena Babilona.
6apokon$ Auvajt je bio pretio golub$ spreman %a peruanje. 6o %a tih mjesec i pol golub se poeo koprcati i
grebati. 8ie od stotinu vojnika i osam asnika nestali su ili bili pronadeni mrtvi. 6estanci se nisu svi mogli
objasniti de%ertiranjem. +rvi puta okupacijske postrojbe su osjetile strah.
asnici se vie nisu kretali u osamljenu stoernom automobilu$ nego su in%istirali da ih prati pun kamion
vojske. Zgrade u
kojima su smjestili vojne stoere straari su &uvali nou i danju. ;raki su asnici %nali ak i opaliti metak u
%rak i%nad glava svojill straara usnulih na dunosti.
6o&u se vie nije kretao nitko$ osim ako se radilo o ve&im pokretima postrojba. +osade blokadnih nad%ornih
to&aka no&u su se %avlaile u svoje ku&ice. 9 ipak su mine i dalje eksplodirale$ vo%ila su i%garala ili se
%austavljala$ unitenih motora$ netko je bacao rune bombe na vojnike$ vojnici su nestajali prere%anih grla u
kanali%aciji ili u kontejnerima %a sme&e.
,ve ja&i otpor prisilio je Glavni stoer da %amijeni 6arodnu vojsku specijalcima - dobrim borcima koji su
trebali biti na pr
1DU
voj crti bojinice navale li 9merikanci. +oetkom listopada Auvajt nije bio$ da se posluimo 4hurchillovim
rijeima$ na poetku kraja$ nego na kraju poetka.
!artin nije imao ime odgovoriti na 9l-AaliBinu poruku kad ju je proitao na groblju. Zato je morao ekati
sutradan$ pa je tek onda na istom mjestu ostavio odgovor.
+ristao je na susret$ ali pod svojim uvjetima. Aako bi iskoristio mrak$ ali i%bjegao redarstveni sat$ ugovorio je
sastanak u pola osam. :ao je 9bu Fuadu tone upute gdje &e parkirati auto i preci%an opis skupine drve&a
gdje &e se na&i. !jesto to ga je odabrao bilo je u etvrti 9brak <eitan$ bli%u glavne i%la%ne ceste i% grada$ to
je vodila prema sada ra%orenoj i naputenoj %ranoj luci.
!artin je %nao kako je taj gradski predio i%graden uglavnom od tradicionalnih kamenih ku&a ravnoga krova.
6a jednom od tih krovova ekat &e dva sata prije dogovorena vremena$ kako bi opa%io ho&e li tko slijediti
kuvajtskoga asnika i ako da - tko7 njegovi vlastiti tjelesni uvari ili ;ra&ani. 0 neprijateljskom okruju ,9,-
ov je asnik uvijek u borbi$ jer ne eli nepotrebno nita riskirati.
6ita nije %nao o 9bu Fuadovim sigurnosnim postupcima$ pa nije bio pripravan pretpostaviti kako su sjajtli.
0g383no je sastanak %a veer C. listopada$ ostavivi odgovor pod mramomom
plo&om$ 9hmed 9l5AaliBa ga je pronaao T. Ptstopada$
Aad se dr. #ohn <ip2ell ponovno pojavio pred 3dborom M!edu%aM kakav ve& jest$ nitko tko ga ne po%naje ne
bi pomislio
kako pred sobom ima riuklearnoga Bi%iara uop&e$ a kamoli
jednog od on5h to svoje radne dane provode u strogu sigurnosnom obruu 0stanove %a atomsko ort.lje u
9ldermastonu$ gdje projektiraju plutonijske nuklearne bojeve glave %a rakete tndent$
koje Msamo to nisu spremn5 %a uporabuM$
+rola5ik bi vj5rojatno pretpostavio da je to seljak i% okolice Fondona - vjet5ji uZa stado d5b55h ovaca na
mjesnoj trinici nego u nadgledanju uglavljivanja okruglih ploica smrconosna plutonlja u leiita od ista %lata.
!akar je vrijeme jo bilo prihno toplo$ on jc nosio kariranu
M:akle$ gospodo$ dobra je vijest da na prijatelj gospodin ,addam <usein nema atomsku bombu na
raspolaganju. 6e jo. 9;i ne jo %adugo$ M re&e <ip2ell$ nestavi %atim u oblaku svijetloplava dima.
0slijedila je stanka$ %a koje je strunjak po%ornost poklonio samo svojoj privatnoj lomai. .erry !artin je
ra%miljao7 ako ovjek svakoga dana primi smrtonosnu do%u plutonijeva %raenja$ onda pokoja lula duhana s
vremena na vrijeme i ne %nai mnogo. :r. <ip2ell baci pogled na svoje biljeke.
M;rak je na tragu proi%vodnje vlastite atomske bombe jo od sredine sedamdesetih$ kad se ,addam <usein
stvarno uspeo na vlast. ini se da mu je to opsesija.M
M.ada je ;rak kupio od Francuske itav nuklearni reaktor$ to ne podlijee ,pora%umu o neirenju nuklearnog
oruja i% 1(DU.M M3prostite. #e li taj reaktor bio namijenjen proi%vodnji elektrine energijeNM upita sir +aul.
M.rebao je biti$M sloi se <ip2ell. M6o to je bila obina glupost. ; Francu%i su to %nali. ;rak ima tre&e po
veliini %alihe sirove naBte na svijetu. 6jima bi bilo neusporedivo jeBtinije i%graditi jo jednu termoelektranu na
ma%ut. 6e$ svrha je bila pogoniti reaktor niskooboga&enim uranijem$ tako%vanim utim kolaem ili
\karamelomJ. .o su be% velikih poteko&a mogli uvjeriti strance
da il5 prodaju. Aonani je proi%vod rada takva reaktora plutonij$M 6eki su oko stola kimali glavama$ ,vi su
%nali kako britanska nuklearka ,ellaBield proi%vodi struju %a javnu mreu$ ali isto tako daje dr. <ip2ellu
plutonij %a njegove bojne glave.
M.ako su se ;%raelci dali na posao. Aao prvo$ jedna je njihova komandoska momad ra%orila golemu turbinu u
.oulonu prije otpreme$ ime je projekt vra&en dvije godine unatrag. Zatim su 1(U1.$ kad su ,addamove
dragocjene tvornice 3sirak 1 i ' treba
le biti putene u rad$ i%raelski lovci-bombarderi to sruili. 3donda ,addam <usein vie nije uspio kupiti novi
reaktor$ +oslije kratkog ra%doblja be%uspjenih pokuaja prestao se i truditi.M
MZato li je$ k vragu$ to uinioNM upita sir +aul ,pruce sa svoga kraja stola$
MZato to je promijenio smjer istra'ivanja$M odgovori <ip2ell sa irokim osmijehom$ poput ovjeka to je uspio
u pola sata rije
iti M.imesovuM kri5aljku. M:o tada je slijedio plutonijski put do atomske bombe. 3donda pak slijedi uranijski
put. ;mao je u tomu i poneto uspjeha$ usput reeno. 6o ne dovoljno. ;pak... M
M6e ra%umijem$M upade sir +aul. M0 emu je ra%lika i%medu atomske bombe osnovane na plutoniju i one
osnovane na uranijuNM
M0ranijska je tehnologija jednostavnija. Gledajte... ima ra%liitih radioaktivnih tvari koje se mogu uporabiti %a
lananu reakciju$ no %a jednostavnu$ ali djelotvornu atomsku bombu najbolje je u%eti uran. .ime se ,addam
bavi od 1(U'.7 ra%vija atomsku bombu$ %asnovanu na uraniju. #o je nema$ ali i dalje pokuava. #ednoga &e
dana uspjeti.M
:r. <ip2ell oputeno sjedne$ %adovoljan kao da je rijeio tajnu postanka svijeta. +oput ve&ine ostalih
na%o&nih$ i sir +aul je i dalje bio %bunjen.
M9ko je kadar nabaviti uranij %a svoj ra%oreni reaktor$ %ato ne bi mogao njime napraviti bombuNM pitao je on.
uvi pitanje$ dr. <ip2ell poskoi kao seljak kad &uje pogodbenu ponudu.
M.o su ra%liite vrste uranija$ dragi mojL Oudna je stvar taj uranij. 8rlo rijetka. 3d tisu&u tona uranijeve rude
dobiva se komadi& istog uranija veli&ine kutije %a cigare. .o je \uti kola&J. Z38e se i \5Crirodni uranijJ/
to je i%otop 'IU. :obar je kao gorivo %a industrijski reaktor$ %a elektranu$ ali nije %a i%radu bombe. 6ije
dovoljno ist$ jer %a i%radu bombe treba laki i%otop$ broj 'IE.M
M3dakle se on dobivaNM %animalo je +a@mana.
M;% utoga kolaa. 0 komadi&u lltoga kolaa veli&ine kutije %a cigare uranija 'IE ima koliko be% nelagode
stane pod nokat. +roblem je kako ga i%dvojiti i% utog kolaa. +ostupak se %ove separacija i%otopa. 8rl3 je
teak$ tehniki vrlo %ahtjevan$ vrlo skup i vrlo spor.M
M9li rekli ste kako je ;rak bli%u uspjehu u tomu$M primijeti ,inclair s kraja stola.
M#5st$ bh5 jc$ ah jo nije uspio. +os5ojl$ naim5$ samo jcdan postupak pro&i&avanja i raBiniranja 5uto5a
kolaa do potrcbne isto&e$ a to je (IW ist uranij 'IE.M
M+rije puno godina$ u sklopu projekta \!anhattanJ$ vi ste$ deki$ pokuavali ra%liitim postupcima dobiti to
treba. Hksperim5l55iralo se$ %ar neN Hrnest Fa2rence iao je jednim putem$ *o5 bert 3ppenheimer dn%gim. 0
ono doba oba su se naina rabila Za#edn3$ t) je,t p3mo&u oba postupka stvorilo se %ajedno dovoljnn nraniia
5.IE da se nauravi \!ali :leakJ.M
trebljava. i$ sirovina se stavi u spravu %vanu centriBuga$ koja se vrti toliko br%o da se cijeli proces mora odvijati
u %rakopra%nu prostoru$ inae bi se sav materijal ra%mljackao u elatinu. +olako se tei i%otopi$ oni koji nam
nisu potrebni$ nala%e na vanjskom rubu centriBuge$ odakle se uklanjaju. 3statak je malice istiji od onoga s
ime smo poeli. ,amo mal&ice &istiji. Zato se cijela stvar ponavlja opet i opet$ tisu&e sati. 6akon svega toga
dobiva se ploica uranija veliine potanske marke i isto&e dovoljne %a proi%vodnju bombe.M
MZar on to radiNM %audi se sir +aul.
M9ha. ;ma godinu dana. .e se centriBuge... da bismo utedjeli vrijeme$ pove%uju u lance$ koje %ovemo
kaskadama. 6o treba na tisu&e centriBuga da se naini kaskada.M
M9ko to rade jo od 1(U'.$ %ato im treba toliko dugoNM pitao je .erry !artin.
M+linska centriBuga %a proi&avanje urana ne moe se kupiti u prvoj elje%ariji$M poui ga <ip2ell. M+okuali
su oni i to$ ali su ih odbili/ dokumenti to doka%uju. 3d 1(UE. nabavljaju dijelove kako bi gradili vlastite
centriBuge na mjestu gdje &e raditi. 6abavili su petstotinjak tona uranijske sirovine - utoga kolaa/ %a po-
lovicu koliine dobavlja je bio +ortugal. .ehnologiju %a centriBuge uglavnom su kupili od Zapadne
6jemake... M
MZar 6jemaka nije potpisala &itav ni% medunarodnih spora%uma koji %abranjuju irenje tehnologije ve%ane %a
atomsko orujeNM prosvjedovao je +a5unan.
M!oda i jesu. #a se u politiku ne paam$M opre%no &e %nanstvenik. M6o ;rak je u svakom sluaju odasvud
ponabavljao potrebne dijelove i sprave7 posebno oblikovane tokarilice$ specijalne$ osobito vrste eli&ne slitine$
nehrdaju&e posude$ posebno i%rade
ne pipce$ visokotemperaturne pe&i$ tako%vane \lubanjeJ - tako se %ovu %ato 5to tako 5%gledaju$ 0%a sve to$
tu5su i vakumske crpke i brtve$ :obar dio sve te opreme i dobar dio tehnologije doao je i% 6jemake.M
M<tio bih ovo ra%jasniti7 ima li ,addam u ovom trenutku centriBuge %a separaciju i%otopa u pogonuNM pitao je
preci%no ,inclair.
M:a. ;ma jednu k5skadu. *adi oko godinu dana. :ruga ee uskoro biti putena u rad.M
MZnate li gdje je sve to smjetenoNM
M.vornica %a sastavljanje centriBuga je u mjestu .adiju. Hvo - ovdje.M Znanstvenik prui 9merikancu veliku
BotograBiju snim
1C'
ljenu i% %raka. +okretom ruke na njoj je %aokruio ni% industrijskih gra1evina.
MAaskada koja radi je negdje pod %emljom$ nedaleko od starog unitenog reaktora Brancuske proi%vodnje u
.uavaiti$ to ga ;raani %ovu 3sirak. 6e bih rekao da &ete je mo&i pogoditi bombardiranjem i% %raka. Zacijelo
je pod %emljom i dobro prikrivena.M
M9 nova kaskadaNM
M6emam pojma. !ogla bi biti bilo gdje$M pri%na <ip2ell iskreno.
M8jerojatno je negdje drugdje$M domiljao se !artin. M;ra&ani sve udvostruuju i raspruju. +ostupaju tako
otkad su jednom bili stavili sva jaja u istu koaru$ pa su ih ;%raelci sva odjednom pora%bijali.M
,inclair %agunda.
MAoliko ste sigurni da ,addam <usein ve& nema bombuNM bio je jasan sir +aul.
M3dgovor je lagan7 to je pitanje vremena. :o sada ga nije imao dovoljno. Za osnovnu$ ali upotrebljivu atomsku
bombu treba i%medu I) i IE kilograma &istog uranija 'IE. , ob%irom da je poeo prije godinu dana$ nije imao
dovoljno vremena$ ak i pod pretpostavkom da kaskada u pogonu radi dvadeset etiri sata
dnevno - to je rlemo5u&e$ jer pro5ram yr4njc jedne ccntriBuge
mora trajati najmanje dvanaest sati.M
M+otrebno je tisu&u okretanja da se dode do potrebne &isto&e od (IW. .o i%nosi pet stotina dana vrtnje. 9li
valja dodati i vrijeme %a i&enje$ popravke$ odravanje$ kvarove. Oak i s tisu&u cen5 triBuga koje rade
ulanane u kaskadu sada i ve& godinu dana$ treba pet godina %a proi%vodnju potrebne koliine. 6eka idu&e
godi
ne proradi druga kaskada$ vrijeme &e se skratiti na tri godine.M
M:akh$ n5&e dobi5i trides5t p55 kilograma priae 1((I. godl. neNM upadne ,inclair.
M6e$ 5e moe prije.M
M; posljednje pitanje7 kad naini dov3ljno uranija$ koliko od tada preostaje posla do atomske bombeNM
M6e puno7 svega nekoliko tjedana. Znate$ %emlja koja se upu
,tl55 0 pr3;ZY^t5ilju Y55,tlt5 5t+mske bombe %aciaelo &e usporedno
;a%vijati i ostalu nuldearnu teh5elegiju$ patrebnu %a i5radu same bombe. Za %nalce taj dio nije prekompliciran.
9 :aBar jest %na
i%u&avali$ ovdje u <ar2elluL ;pak$ ve& po samom vremenskom imbeniku ,addam <usein ne moe jo
posjedovati potre$bnu koliinu uranija. ;ma najvie deset kila$ najvie. .reba mu jo minimalno tri godine.M
:r. <ip2ellu %ahvalie %a mjesec i pol njegova marljiva rada i iscrpna objanjenja te sastanak time %avri.
,inclair &e se vratiti u ameriko veleposlanstvo te tamo ispisati svoje iscrpne biljeke$ pretvorivi ih u
i%vje&e$ to &e$ iBrirano %amrenim iBrama$ oti&i u 9meriku. .amo &e to usporediti s anali%ama amerikih
kolega dr. <ip2ella$ Bi%iarima i% ,andije$ Fos 9lamosa te prije svega i% MFa2rencea FivermoreaM u AaliBor-
niji$ gdje tajna ustanova %vana jednostavno 3djel Z ve& godinama prati stalno irenje nuklearne tehnologije po
svijetu. 6jihovim se i%vje&ima koriste :ravni odjel i +entagon.
,inclair to tada nije mogao %nati$ no nala%i britanskih i amerikih strunjaka poklapali su se uvelike.
.erry !artin i ,imon +a5nan su$ i%aavi s istoga sastanka$ etali prema Khitehallu na blagom listopadskom
suncu.
MAakvo olakanjeLM u%dahnu +a@man. M,tari je <ip2ell bio nepopustljiv. ;%gleda da se 9merikanci potpuno
slau. Gad jo nije doao do atomske bombe. #edna briga i strahota manje.M
6a uglu se rastae. +a5nan &e prije&i .em%u prema M,toljetnoj ku&iM$ !5iJtii5 ttptttib 555kb
.55B5lg51v5 5Jg5$ u' ,t !5. tinJs Fane prema ulici Go2er.
0stanoviti to ;rak posjeduje$ ili to moda$ vjerojatno ima - to je jedna stvar. 0tvrditi gdje je to tono
smjeteno$ sasvim je neto drugo. FotograBiralo se i BotograBiralo. Fetjelice A<-11 i A<-1' beskonano su se
njihale nebom nad ;rakom$ snimaju&i sve to je bilo pod njima na tlu.
0 listopadu je jo jedna naprava poletjela nebom. Bijae to novi ameriki i%vi1a&ki %rakoplov$ tako tajan da ni
na 4apitolu nisu %nali %a nj. +o1 tajnim imenom M9uroraM ta je letjelica letjela samim rubom Zemljina
o%ra&ja$ br%inom od osam maha ili gotovo devet tisu&a kilometara na sat. Feti daleko i%nad dometa irakih
presretakih raketa. ak ni tehnika umiru&ega ,,,*-a nije kadra opa%iti M9uroruM$ koja je %amijenila ,*-C1$
legendarnu M4rnu pticuM.
;ronijom sudbine$ dok je M4rna pticaM bila povu&ena i% uporabe$ jedna jo puno starija letjelica obavljala je svoj
posao nad ;rakom. Gotovo etrdeset godina star %rakoplov 0-'$ s nadim
1CT
kom MZmajicaM$ jo je letio i snimao. #o 1(D). Gary +o2ers je oboren u 0-' nad ,verdlovskom u ,ibiru. Ba je
0-' spa%io prve sovjetske rakete postavljene na Aubi u ljeto 1(D'.$ premda je 3leg +enkovski bio i%vor i%
kojega je stigao podatak da su to oBen%ivne$ a ne deBan%ivne rakete. .ime je uinio neuvjerljivima <ruovljeve
lane prosvjede te time posijao sjeme njegovoga kasnijeg pada.
0-' to je letio 1((). bijae opremljen kao Mslua&M vie nego kao MpromatraM/ stoga je dobio i novu o%naku7
.*-1. ;pak$ jo je BotograBirao.
+odacima su se bavili proBesori i %nanstvenici$ analitiari i tumai$ tragai i promatrai$ intervjuisti i
istraivai. ,ve su te inBormacije gradile potpunu sliku ;raka u jesen 1((). ; slika bijae strana.
;nBormacije i% tisu&u i%vora napokon su se slile u vrlo tajnu sobu dvije ra%ine ispod saudijskoga !inistarstva
ratnog %rakoplovstva na +utu %a stari aerodrom. 0 istoj su sobi visoki britanski i ameri&ki vojni &asnici
%asjedali i raspravljali neodobrene =od 0jedinjenih naroda> planove %a vojru napad na ;rak$ a tu su sobu %vali
5ednostavno M4rna rupaM.
0 4rnoj lupi su britanskl i ameri&ki ciljnici i% svih triju ro
dova vojske i svih inova/ od obi&na vojnika do generala 5- poka%ivali i o%na&avali mjesta koja &e morati biti
unitena. 6a koncu &e od svega toga nastati %emljovid %rakoplovnog rata generala 4hucka <ornera. 6a njemu
se na koncu nalo C)) ciljeva. est stotina bili su vojni ciljevi7 %apovjedna sredita$ mostovi$ %rane luke$
skladita oru5ja i streljiva$ mjesta gdje su smjetene rakete i
nagomilane postrojbe. +reostalih stotinu ciljeva otpadalo je na mjesta u ve%i s orujem %a masovno unitenje7
istraivaki institu
ti$ tvornice %a proi%vodnju i sastavljanjc$ kemijski laboratoriji$ skladita.
6a popisu su se nali i industrijski pogoni u .ad5iju. Bijae to pretpostavljeno mjesto kaskade centriBuga to je
bila negdje pod %emljom u kompleksu .uvaiti.
6o pullionlca mlneralne vode u boce u .armiji nije se nala
na popisu ni na %emljovidu. 6ije ni 9l-Aubai. Za njih nitko nije
%nao5 +rimj5rak sveobuhva5nog i%vje5taja <arryja ,inclaira i% Fon
rinn5 nrir5r5nin ce nstalit.l 1C81+.OOlnla nricti5lim i% ,95 i ittn%em
malim i vrlo tajnim radnim tijelom !inistarstva vanjskih poslova. ,amo je malo njih u Kashingtonu %nalo %a
,kupinu %a politi&ke anali%e i promiljanje - ,+9+. ,+9+ je bio svojevrsni analitiki staklenik %a vanjske
poslove. 6jegova i%vje&a nisu %a javnost i nipoto ne smiju tamo dospjeti. tovie$ tijelo odgovara jedino dr-
avnom tajniku =ministru vanjskih poslova ,9:>. 0 to je vrijeme to bio #ames Baker.
:va dana nakon toga !ike !artin leao je na ravnu krovu$ to mu je davalo i%vrstan pregled dijela 9brak
<eitana gdje je dogovorio sastanak s 9bu Fuadom.
Gotovo tono u ure&eno vrijeme ugleda samo jedan automobil kako i%la%i s 4este kralja Faisala$ to vodi
prema %ranoj luci te prela%i u popre&nu ulicu. 8o%ilo je polako kli%ilo ni% ulicu sve dalje od svjetala autoceste
i rijetkoga prometa/ u mrak.
8idje kako se vo%ilo %austavlja na mjestu to ga je opisao u poruci 9l-AaliBi. ;%a1e dvoje ljudi7 mukarac i
ena. 3gledae se oko sebe$ provjeravaju&i tako da ih nitko nije slijedio s autoceste. +olako krenue naprijed$
do mjesta gdje su stabla pokrivala nei%gradenu parcelu.
9bu Fuad i ena ekali su pola sata. 9ko se Beduin ne pokae$ treba oti&i ku&i. Zapravo su ekali punih
etrdeset minuta
prije povratka u auto. 3boje su bili ljuti.
MZacijelo su ga uhvatili$M ree 9bu Fuad svojoj pratilji$ MAak5 va iraka ophodnja. .ko %naN !a nije bitno$
\bemtiL 0 svakom sluaju$ morat &u sve i% poetka.M
M9ko mene pita$ lud si to si mu povjerovao. +ojma nema tko je taj ovjek$M ree ena.
Govorili su tiho. 8oda kuvajtskog pokreta otpora gledao je u% ulicu i ni% nju kako bi bio siguran da se u
meduvremenu nije pojavio neki iraki vojnik.
MFukav je$ uspjean je. :jeluje proBesionalno. .o je sve to trebam %nati. 8olio bih sura1ivati s njim$ ako je on
voljan.M
M6e bih imao nita protiv.M
?ena kratko kriknu. 9bu Fuad strese se na sjedalu i poluokrenu.
M6e okre&i seL ,amo &emo ra%govarati$M ree glas sa stranjeg sjedala. 0 retrovi%oru je Auvaj&anin vidio
mutan obris keBije. 6juh mu je javljao teak vonj ovjeka gruba ivota. 9bu Fuad dugo i%dahnu.
1CD / //
T/.
5Hi7/ $7 a
M.iho se kre&e$ Beduinu.M
M6ema potrebe %a bukom$ 9bu Fuade. .o privlai ;raane. 9 to pak ne volim$ osim kad sam spreman.M
9bu Fuadovi %ubi bljesnue pod crnim brcima.
M8rlo dobro. Hto$ sad smo se pronali. !oemo ra%govarati. 6ego$ %ato si se sakrio u autoNM
M:a je sastanak bio %amka %a mene$ prve bi ti rijei po ulasku u auto bile drugaije.M
M3dao bih se... M M6aravno.M M; onda... NM
M3nda bi sad bio mrtav. .ko ti je pratiljaN 6isam spomenuo da bi te itko pratio.M
M.i si dogovorio sastanak. :akle$ i ja sam tebi morao vjerovati. 0 kolegicu imam puno povjerenje. Zove se
9srar Aabandi.M M8rlo dobro. +o%dravljam vas$ gospo1ice Aabandi. 3 &emu &emo ra%govaratiNM
M3 oruju$ Xeduinu. Zanimaju me kalanjikovi$ automatski pitolji$ rune bombe$ semte@-<. !oji bi ljudi
mogli uiniti puno
yie nego dosad s tom opremom.M
M.voje ljude hvata5u$ 9bu Fuade. :esetoricu su opkolili u is.
toj ku&i. 4ijela iraka pjeaka satnija pod vodstvom 9!9!-a. ,ve su ih pobili. 9 sve su to bili vrlo mladi
momci.M
9bu Fuad se uuti. 0istinu$ bila je to katastroBa.
M:evet$M i%usti napokon. M:eseti se pravio mrtav. Xio je ra
njen$ poslije se odvukao odatle$ !i se sada skrbimo %a njega. 3n nam je ka%av$M
MtoNM
M:a su bili i%dani. :a je umro$ ne bismo %nali.M
M$9h$ i%daja. 0vijek postoji opasnost od i%daje u pokretima otpora$ 9 to je s i%dajicomNM
MZnamo tko je$ naravno. !islili smo da mu moemo vjerovati$M
M6o on je krivNM
M.ako i%gleda.M M,amo i%gledaNM 9bu Fuad u%dannu$
M+reivjeli borac kune se da je samo jedanaesti ovjek 5% nji
tM...M 5t.M</Me 5M55 b5ri / rtrlia 5p ca nr5rIati cactanalr 5nalr mn5r5a
M3nda treba provjeriti toga na koga sumnjate. 9ko je kriv$ treba ga ka%niti. Gospo1ice Aabandi$ molio bih da
nas na tren ostavite nasamo.M
:jevojka pogleda 9bu Fuada/ on potvrdno kimnu. 3na i%a1e i% kola i odeta do gaji&a. Beduin briljivo i u
pojedinosti ispria to 5eli od njega.
M6e&u i%la%iti i% ku&e prije sedam. Zato nipoto nemoj teleBonirati prije pola sedam. #asnoNM ree Beduin$
&ime je %avrio svoje tuma&enje.
Beduin se i%vue i% automobila te nesta medu tamnim uliicama i%me1u obiteljskih ku&a. 9bu Fuad upali auto
i pokupi gospodicu Aabandi. Zajedno su se odve%li ku&i.
Beduin nikad vie ne vidje tu mladu 5enu. +rije oslobodenja Auvajta 9srar Aabandi uhvatio je 9!9!.
,trano su je muili$ skupno silovali$ strijeljali i mrtvom tijelu odsjekli glavu. 0mrla je a da im nita n5je
odala.
.erry !artin na%vao je ,imona +a5nana$ koji je toliko bio uronio u svoj posao da mu ba nije bilo do
prekidanja. +reu%eo je liniju samo %ato to je %avolio smuenoga proBesora arapskih studija.
MZnam da gnjavim$ ali ima li koga u 8A,-uNM
M:a$ naravno$M spremno &e +a@man. M0glavnom u 9rapskoj slubi$ Zapravo$ %nam voditelja$ kad smo kod
toga.M
MBi li ga mogao na%vati i ugovoriti mi sastanak s njimNM M+a... da. 8aljda. 5to ti je na umuNM
M3no to ovih dana dola%i i% ;raka. +rouavao sam$ dakako$ sve ,addamove govore. Gledao sam i sve te objave
o taocima$ ljudskim titovima i vidio njihove je%ive pokuaje komuniciranja s javno&u na televi%iji. 9li volio
bih vidjeti ima li to jo - neto to nije pro&istilo njihovo !inistarstvo propagande.M
M:a$ dobro. 8A, se %bilja time bavi$M pri%nao je +a@man$ M6e vidim %ato ne. 9ko sjedi u 3dboru \!edu%aJ$
onda smije %nati. 6a%vat &u ga.M
8e& poslijepodne istog dana .erry !artin vo%io se svojim a autom na %apad prema Gloucestershireu. #avio se
na dobro uvanom ula%u ni%a %grada i antena$ to ine tre&i glavni dio britanske obavjetajno-sigurnosne
%ajednice$ u% !;-E i !;-D. .o je 8ladino komunikacijsko sredite - 8A,.
8oditelj 9rapske slube bio je ,ean +lummer$ nadreden gospodinu 9l-<uriju koji je ispitao %nanje arapskog
je%ika !ikea 5
1CU
!artina u restoranu u 4helseiju prije tri mjeseca. 6i .erry !artin niti +lumr5er nisu to 'nali.
8oditelj je pristao primiti !artina usred natrpana radnog dana jer je$ budu&i i sam arabist$ &uo %a mladog
uenjaka sa ,09,a. 4ijenio je i%vornost njegovih radova o 9basidskom kaliBatu.
M+a$ to mogu uiniti %a vasNM upita on kad su obojica sjedili u% po alicu aja od metvice - rasko koju si je
doputao kako bi i%bjegao bijedu uredske kave. !artin mu objasni kako ga je i%nenadila mala koli&ina
prika%anih emisija i% ;raka. +lummerov pogled %asja.
M;mate pravo$ dakako. Aao to %nate$ nai arapski prijatelji brbljaju kao navinuti na otvorenim valovima. 6o u
posljednjih nekoliko godina smanjio se promet otvorenim kanalima. H$ sad7 ili se posve i%mijenio njihov
nacionalni karakter$ ili... M
M;li su uveli pod%emae kabele$M dovri proBesor.
M0pravo tako. ,addam <usein i njegovi de&ki ukopali su preko CE ))) kilometara svjetlovoda. .ako oni sad
ra%govaraju. Ht) t) je llG1;11)$ gad je5an/ i Aalc3 da ja sad pijama u Fondonu
i dalje redovito isporuujem vremensku progno%u %a Bagdad i po
pise rublja to ga pere ,addamova mamaNM
3n to samo tako govori$ shvatio je !ardn. +lummerova sluba pribavlja puno vie podataka i vanijih negoli je
to on pri%nao. M6aravno$ oni i danas govore7 ministri$ dravni slubenici$
generali. ,ve do medusobna &avrljanja %apovjednika tenkova na saudijskoj granici. 6o o%biljni$ vrlo tajni
teleBonski po%ivi vie ne
idu u eter. 6ikad nisu ni ili$ 9 to vas %animaNM
;du&ih nekoliko sati .erry !artin prelijetao je pogledom po
ni%u ispisa uhva&enih irakih poruka. *.adio-emisijeN 6e$ to bi bilo pre)it). .raio je neto poput
nesmotrena teleBonskog po%iva$
neto to se omaklo s je%ika. 6apokon %atvori dosjee saetaka$ MBiste li mogli samo pa%iti ne&e li se pojaviti
bilo to uistinu udno$ neto posve besmislenoNM
!ikeu !athnu dola%lla je sve vie na um pomisao kako bi jedno5a dana trebao napisati turisti&ki vodi po
ravnim krovovima gra5 55 Auvajta$ Oitli se da je proveo dojmljivo mnogo vremena na nekom od njih$
promatraju&i svijet ispod i oko sebe. , druge stra
1RL11R RRR R-...R.-. .... ;i. ji avl5na.2nB2nvvse sn 5enenen l2n5nnnin
est to mu ih je namaknuo 9hmed 9l-AaliBa. .om se vie nikad ne&e sluiti.
+remda su ve& dva dana$ prola otkako je 9bu Fuadu dao adresu$ a nita se nije imalo dogoditi do veeras$ (.
listopada/ jo je promatrao$ danju i no&u$ ive&i o malo kruha i vo&a.
:o1e li iraki vojnik prije 1( i I) devetoga$ %nat &e tko ga je i%dao7 glavom 9bu Fuad. +ogleda na sat7 pola
osam tono. Auvajtski pukovnik bi sad negdje trebao na%vati$ kako ga je naputio.
6a drugom kraju grada 9bu Fuad je doista upravo podi%ao svoju teleBonsku slualicu i na%ivao. 3dabravi
broj$ ekao je/ kad je teleBon od%vonio tre&i put$ osoba na drugom kraju podigla je slualicu.
M,alahNM M:a. .ko jeNM
M6e po%najemo se osobno$ ali uo sam puno dobra o tebi7 da si lojalan i odvaan/ da si jedan od naih. ;nae$
mene ljudi %ovu 9bu Fuad.M
ovjek s druge strane linije %apenta.
M.rebam tvoju pomo&$ ,alah. !oemo li mi - pokret raunati na tebeNM
M3$ da$ 9bu FuadeL ;%voli$ reci to eli.M
M6e treba nita meni osobno$ nego jednom prijatelju. *anjen je i boleEtan. Znam da si ljekarnik. !ora mu
odnijeti lijekove7 %avoje$ antibiotike i sredstva protiv boli. #esi li &uo %a BedunaNM
M#esam$ naravno. ?eli li re&i da ga po%najeNM
M6ije to bitno$ ali ve& vie od mjesec dana radimo %ajedno. 3n nam je i%nimno vaan.M
MHvo$ odmah &u si&i u ljekarnu i i%abrati sve to treba$ pa mu odnijeti. Gdje &u ga prona&iNM
MZaglavio je u ku&i u uvaiku/ nepokretan je. 0%mi papir i 1l18l5tlM
9bu Fuad i%diktirao je adresu koju je dobio. 6a drugom kraju linije pomno je %abiljeena.
M4Cdmah &u se tamo odvesti$ 9bu Fuade. !eni moe vjerovati$M ree ljekarnik ,alah.
M:obar si ovjek. +rimit &e svoju nagradu.M
9bu Fuad spusti slualicu. Beduin je ka%ao kako &e ga na%vati u %oru ako se nita ne dogodi i ako ljekarnik
bude na istini. !ike !artin vidje$ ali ne u$ prvi kamion u osam i trideset.
Aotrljao se u pra%nom hodu/ motor mu je bio ugaen kako ne bi
pravio buku. 8o%ilo je prolo raskrije da bi se %austavilo samo nekoliko metara i%a njega - upravo dovoljno
daleko da mu i%a1e i% vidnog polja. !artin kimnu odobravaju&e.
:rugi teretnjak uini isto nekoliko minuta poslije. ;% svakog vo%ila tiho i%ade po dvadeset vojnika. Aretali su
se u povorci ulicom$ na elu s asnikom$ koji je drao %a rukav jednog civila. 4ivilov bijeli burnus bjelasao se u
polutmini. Budu&i da su strgnuti svi natpisi s imenima ulica$ vojnicima je potreban civilni doma&i vodi kako
bi nali to trae. ;pak$ ku&ni su brojevi jo na svojim mjestima.
4ivil se %austavi pred ku&om$ proui ku&ni broj i poka%a. ,atnik koji je %apovijedao akcijom hitro se saapta s
narednikom$ koji s petnaest momaka %ade dvoritem sa stranje strane kako bi opkolio ku&u.
,atnik %adrma ljesu to je vodila u malen vrt i ona se otvori. 8ojnici su ga slijedili i proli %a njim.
0 vrtu satnik opa%i kako u sobi na katu gori malo svjetlo. 8e&i dio pri%emlja %au%imala je garaa$ koja bijae
pra%na. 6a ula%nim vratima ie%nu sve natruhe uljanja. ,atnik prodrma kvaku. Aako su vrata bila
%akljuana$ dade rukom %nak vojniku i%a sebe. Oovjek opali kratak raBal i% strojnice u bravu i drvo te se vrata
otvore.
,a satnikom na elu$ %elene berete nahrupe u ku&u. 6eki se %adrae u mra&nim sobama u pri%emlju$ satnik i
ve&ina vojnika pohitae u glavnu spava&u sobu na katu.
, vrha stubita satnik ugleda nutrinu slabo osvijetljene spava&e sobe7 naslonja naslonom okrenut prema
vratima i kariranu keBiju na njegovu vrhu. 6ije %apucao. +ukovnik ,abavi i% 9!9!-a bio je vrlo jasan7 ovoga
ho&u iva$ da ga ispitam. ?ure&i naprijed$ mladi asnik nije osjetio dodir najlonske niti na sarama svojih i-
%ama.
Za&u svoje ljude kako upadaju straga$ a druge na stubitu. 0gleda %atim spljeskan oblik odjeven u prljavu
bijelu halju$ napunjenu jastucima$ te veliku lubenicu omotanu keBijom. Fice mu se %aari od bijesa. ,tigao je
jo viknuti uvredu u lice dr&u&em ljekarniku to je stajao u otvoru vrata.
:va i pol kilograma semte@a-< ne %vui puno i ne i%gleda vrlo ve;iko. Au&e su u toj &etvrti i%gra1ene od
kamena i betona$
.o je spasilo okolne ku&e - od kojih su neke nastanjivali Auvaj&ani - od ve&e tete. 6o ku&a u kojoj su bili
vojnici gotovo je
rn5
nestala. 4rjepovi s nje%ina krova pronadeni su poslije nekoliko
iJ \stotina metara daleko.
Beduin nije ekao kako bi vidio svojih ruku djelo. 8e& je bio
\dvije ulice dalje. +olako se vukao ulicom$ gledaju&i svoje posle$
j /kad je %auo priguen udarac$ kao kad se u daljini %alupi vratima.
Zatim jedna sekunda gluhe tiine$ pa lomljava %ida.
;J /.ri su se stvari dogodile idu&eg dana/ sve tri %a mraka. 0
L \gradu Auvajtu Beduin se drugi put sastao s 9bu Fuadom. 3voga
1je puta 9bu Fuad doao sam na sastanak$ u dubokoj sjeni lunog
j/ula%a$ svega dvjesta metara od <otela M,heratonM$ gdje su se
1 k -smjestili deseci visokih irakih asnika.
M#esi li uo$ 9bu FuadeNM
M6ego toL 4ijeli grad bruji. ;%gubili su preko dvadeset ;judi$
\a ostali su ranjeni$M ree s radosnim u%budenjem. 3nda u%dahnu7
LMBit &e jo nasumine osvete.M
\M?eli li sada statiNM
iM6e. .o ne moemo. 9li koliko &emo jo dugo patitiNM
M9merikanci i Britanci &e do&i. #ednoga dana.M
M6eka da 9lah da to bude br%o. #e li ,alah bio s njimaNM
M3n ih je doveo. Bio je samo jedan civil. 6ikomu drugom
nisi rekaoNM
M6e$ samo njemu. !ora biti da je to bio on. ;ma na dui i-
vote onih devet mladi&a. 6e&e vidjeti raja$M
M.ako je
to bi jo elio od meneNM
.
M6e pitam te tk) si ni odakle si doao. Budu&i da sam i%uen
vojrii &asnik$ %natn da ti ne moe biti jednostavan beduin$ pu-
a
5stinjski goni deva. ;ma opskrbu eksplo%ivom$ vatrenim oruijem$
streljivom$ bombama. ; moji bi ljudi mogli puno uiniti tirne.M
M9 to nudiNM
L 5 $M+ridrui nam se i donesi to ima. ;li radi i dalje sam$ ali daj
D L 5da dijelimo tvoje oruje i opremu. 6isam doao prijetiti$ nego %a-
i$ / 5moliti. 6o ako eli pomo&i naem pokretu otpora$ to je pravi
\
5nain.M
$
t $
!ike !artin malo promisli. 6akon dva rnjeseca ostala mu je
jo polovica %aliha$ jo %akopana u pustinji$ ili skrivena u dvjema
vilama kojima se nije sluio %a stanovanje nego %a skladitenje.
$ .3d njegovih &etiriju ku&a jedna je bila sruena$ a druga - ona u
e 5kojoj se sastajao sa svojim uenicima - kompromitirana. !ogao
bi im predati svoje %alihe pa %atraiti da mu nou bace jo i% %ra-
ka$ to je riskantno$ ali i%vedivo - ako jo nisu uhvatili i deiBri-
1X'
rali njegove poruke u *ijad$ to nije mogao %nati jesu li ili nisu. ;li jo jedan put na devi preko granice i
povratak s jo dvjema bisagama. 6e&e ni to biti vie lako$ jer sad je u% granicu rasporedeno ak esnaest
ira&kih divi%ija - triput vie no u doba kad je ula%io u %emlju.
8rijeme je da opet kontaktira s *ijadom i %atrai upute. 0 meduvremenu$ prepustit &e 9bu Fuadu gotovo sve
to ima. #uno od granice ima toga jo/ morat &e se nekako probiti.
MGdje ho&e da ti to dostavimNM
M;mamo skladite u luci uvaik. ,igumo je. .o je inae skladite %a ribu. 8lasnik je jedan od naih.M
MZa est dana$M ree !artin.
:ogovorili su vrijeme i mjesto gdje &e se jedan 9bu Fuadov suradnik u koga irna puno povjerenje sastati s
Beduinom i odvesti ga do skladita. !artin opie vo%ilo kojim &e se dovesti te kako &e on sam i%gledati.
;ste ve&eri u isto vrijeme$ ali dva sata prije$ %bog vremenske ra%like$ .erry !artin sjedio je u mirnom
restoranu nedaleko od svog stana i poigravao se aom vina u ruci$ i% koje je od vremena do vremena otpijao
po gutljaj. Gost koji ga je oekivao ude u restoran nakon nekoliko minuta7 stariji mukarac$ sjedokos$ s
nao&ali
ma i to&kastom leptir-kravatom. 3gledao se upitno oko sebe. M3vamo$ !oeLM
;%raelac pohita do mjesta gdje je .erry !artin ustao te ga ushi&eno po%dravi.
M.erry$ djeae moj$ kako si miNM
MBolje im te vidim$ !oe. 6isam mogao pustiti da pro1e kro% Fondon$ a da te u najmanju ruku ne po%ovem
na veeru i ra%govor.M
5Zraelac je po godinama moXao biti otac dr$ !arBinu$ no pri
jateljstvo se %asnivalo na %animanju %a iste stvari. 3bojica su sve
uilini proBesori i mami prouavatelji drevnog Bliskog istoka starog araps543g 5e%na$ 540liure i
um5einosia.
+roBesor !oe <adari bijae prevalio dug put$ Aao mlad &ovjek sudjelovao je u puno iskapanja u ,vetoj %emlji
s #igalom #a5 dinom$ koji je bio istodobno proBesor i general. 6ajvie je alio to mu$ kao ;%raelcu$ najve&i dio
Bliskog istoka nije dostupan$ ak ni %a stipendijski boravak. ;pak$ kako je bio jedan od najboljih u svom polju
rada$ a to je polje bilo maleno$ bijae nei%bjeno da se
dvojica uenjaka prije ili poslije sastanu na nekom seminaru. Ba su se tako njih dvojica upo%nali prije deset
godina.
8e&era je bila dobra. *a%govor je ugodno tekao$ kre&u&i se ponajvie oko najnovijih istraivanja i malih$ ali
bitnih novJih opaaja o ivotu kakav je bio u kraljevstvima Bliskog istoka prije deset stolje&a.
.erry !artin je %nao kako ga Zakon o slubenoj tajni prijei da i spomene svoje nedavne aktivnosti -
pomaganje M,toljetnoj ku&iM$ a kamoli da pri&a o tomu. 6o u% kavu ra%govor prirodno skrenu na kri%u u
9rapsko-per%ijskom %aljevu i mogu&nost i%bijanja rata.
M!isli li da &e se povu&i i% Auvajta$ .erryNM upita proBesor. !artin odmahnu glavom.
M6e$ ne moe to u&initi osim ako mu se pokae jasno obiljeen put - ustupci kojima &e mo&i opravdati
povlaenje. 3de li be% iega$ past &e s vlasti.M
<adari u%dahnu.
M.oliko toga u%alud. 4ijelog mog ivota$ toliko toga u%aludL 6ovca ima toliko da bi Bliski istok mogao postati
raj %emaljski. ,vi ti talenti$ svi ti i%gubljeni ivoti... 9 %a toN ,luaj$ .erry7 do1e li do rata$ ho&e li se i
Britanci boriti %ajedno s 9merikancimaNM
M6aravno. 8e& smo tamo poslali ,edmu oklopnu brigadu. !islim da &e i etvrta oklopna po&i %a njom$ .o je
dakle itava divi%ija$ a tu su i lovci i ratni brodovi. .o je jedini bliskoistoni rat u kojemu ;%rael ne samo da
moe$ nego i mora sjediti prekrienih ruku.M
M:a$ %nam$M sumorno &e ;%raelac. M6o ipak7 toliki &e mladi ljudi morati utnrijeti.M
!artin se nagnu naprijed i potapa prijatelja po nadlaktici. MGle$ !oe7 toga se ovjeka mora %austaviti. +rije
ili poslije. Bar ;%rael mora %nati koliko je daleko dospio u ra%voju oruja %a masovno unitenje. 6a neki na&in$
upravo pronala%imo to i koliko on %apravo ima.M
M; nai su ljudi od pomo&i$ dakako. !i smo mu vjerojatno prvi na meti.M
M:a$ tako poka%uje anali%a meta$M pri%na !artin. M6a je glavni problem nedostatak obavjetajnih podataka sa
samog mjesta$ vrstih injenica. #ednostavno nemamo$ ne dobivamo vrhunske obavjetajne podatke i%
Bagdada. ;5ita nemamo ni @ns Britanci$ ni 9merikanci$ ak ni tvoji.M
1U5
Za dvadeset minuta veera je %avrila te .erry !artin vidje kako proBesor <adari ula%i u taksi koji ga je vo%io
natrag u hotel.
6egdje oko pono&i tri triangularne postaje to su stigle i% Bagdada uspostavljene su u Auvajtu po
%apovijedima <asana *ahmanija.
Zapravo su to tanjuraste radio-antene oblikovane tako da slijede odailja radio-valova i odreduje stranu svijeta
s koje dola%i. #edna je postaja bila nepomina - postavljena na krovu visoke %grade u etvrti 9rdiji$ na
krajnjem junom rubu grada Auvajta. 6je%in je tanjur bio okrenut prema pustinji.
:vije druge bijahu pokretne postaje - veliki kombiji s tanjurastim antenama na krovu i ugra1enim strujnim
agregatom. 6utrina kombija je %amra&ena$ kako bi pretraitelji mogli sjediti %a kon%olama i slijediti trag
radio-valova odailjaa to ga trae na %aslonima pred sobom. Aa%ali su im kako je i%vor vjerojatno smjeten
negdje u pustinji$ i%medu grada Auvajta i saudijske granice.
#edan kombi smjestio se kraj :ahre$ dobrano na %apad od stalne postaje u 9rdiji. .re&a je postaja bila nie
ni% obalu$ u krugu Bolnice 91 9dan$ gdje je sestra studenta prava bila silovana prvih dana okupacije.
+retraitelj u 91 9danu svojim radio-mla
%om prekrii se s mla%om sjevernije postaje. .ako se mjesto od5kle dola%i radio-emisija moe odrediti kao
kvadrat stranice od samo nekoliko stotina metara.
0 Zrakoplovnoj ba%i M9hmadiM$ gdje je <aled 9l-AaliBa jedno& letio skyha2kom$ teko naoruani helikopter
hind sovjetsl4e proi%vodnje dvadeset etiri je sata ekao spreman %a trenutano u%lijetanje. +osada hinda
pripadala je Zrakoplovstvu - ustupak
to ga je *ahmani 5orao ishamiti od glavnog %apovjednika ;ra
kog rat5og Zrakoplovstva. *adiogoniometarska ekipa bijae *ahmanijeva vlastita$ i% +rotuobavjetajne slube.
+robrao je najbolje medu bagdadskim asobljem.
+roBesor <adari proveo je besanu no&. 6eto to mu je prijatelj rekao d5boko ga je 5%n5mirilo$ ,matrao s5
p(sv5 lVjalr55 i%ra5lcem$ ro1enim u staroj obitelji$ iji su predi doselili u +alestinu ve& poetkom stolje&a$ s
ljudima poput Ben #ehude i :avida Ben Guri5.$n llr nn25 rnrisn ro hlim5 .5Ba rinlr ia tn in& hila m2hne
h5lr5
;mao je i odgojio dva sina. #edan od njih poginuo je u %asjedi u junom Fibanonu. :jed je petero male djece.
.ko mu moie re&i da ne voli svoju %emljuN
6eto tu ipak ne valja. ;%bije li rat$ mnogi &e mladi&i i%ginuti$ ba kao to je njegov ZeJev poginuo - &ak i ako
im pomognu Britanci$ 9merikanci i Francu%i. #e li sad prav jeme da Aobi :ror iska%uje svoj uskogrudni$
osvetoljubivi ovii amN
0stao je rano$ podmirio hotelski raun$ spakirao se i naru&io taksi %a %ranu luku. +rije i%laska i% hotela
vr%mao se ispred javnih teleBona/ %atim se predomisli.
6a pola puta do %ra&ne luke naloii taksistu neka skrene s autoceste !T i prona1e teleBonsku govornicu.
Gundaju&i %bog L vremena i truda koje to %ahtijeva$ vo%a& ga ipak poslua. 6apo
kon je pronaao govornicu na uglu u 4his2icku. <adari je imao sre&e7 <ilary je digla slualicu u stanu u
Bays2ateru.
\$ MekajL 3n je ve& na vratima$M re&e mu ona. ; 0skoro je .erry !artin bio na liniji.
M!oe je. ,luaj me$ .erry$ nemam puno vremena. *eci svo\ jima da na Zavod ipak ima visok i%vor u
Bagdadu. Aai im neka pitaju to je bilo s #erihonom. Zbogom$ prijatelju moj.M
/ / M!oeL ekaj maloL #esi li siguranN 3tkud %naNM \ M M6ije vano. 6isi to od mene sa%nao. Zbogom.M
Finija se prekine$ 0 4his2icku se postariji u&enjak vratio u taksi i nastavio put pretrla <55tli5B5Ft. .Besa3
se od llZbudBrija %bog pregoleme vanosti onoga to je uinio. Aako bi samo mogao re&i .erryju !artinu da
je on$ sveuilini proBesor arapskog$ preveo i stili%irao prvi odgovor #erihonu u BagdadN
+o%iv .erryja !artina %atekao je ,imona +a@mana %a njegovim radnim stolom u M,toljetnoj ku&iM. .ek je bilo
prolo deset. M3bjedN ?ao mi je$ ali ne mogu. :an mi je gro%no nabijen. k 5 5 !o5da sutra$M re&e +a@man.
M,utra je kasno$ <itno je$ ,imone.M
\ 5 +a@man u%dahnu. 6ema sumnje da je njegov uenjak na nea lsi novi nain protumaio neku reenicu u
kakvoj ira&koj radio. e;111,1j1$ t) bl trebal) ;Z;.lljBnltl E1111E5) ?;83ta.
M;pak$ ne mogu sti&i na ru&ak. ;mam veliki sastanak ovdje u ku&i. !oe pi&e na br%inu. Hto7 \*upa u %iduJ -
to je kr&ma pod !ostom Katerloo/ prilino je bli%u. 0 podne/ moeN ;ma pola sata$ .erry.M
M.o je vie nego dovoljno. 8idimo se$M odgovori !artin. 1UD \i/5- 5 7
Aoju minutu nakon podneva sjedili su u% pivo u pivnici nad kojom su regionalni vlakovi tutnjali prema Aentu$
,usse5cu i <ampshireu. !artin ispria to je sa%nao tog jutra$ ne otkrivi i%vor.
M\BemtiLM proapta +a@man. ,tol pokraj njih bio je tako1er pun. M.ko ti je rekaoNM Z
M6e mogu ti re&i.M M!ora.M
MGledaj$ ovjek mi je rekao kao prijatelj. :ao sam mu rije... Znanstvenik je$ stariji ovjek. .o je sve to ti
mogu ka%ati.M +a5nan se %amisli. Znanstvenik$ drui se s .erryjem +a@ma
nom... sigurno je i on arabist. !oda pomae !osaddu. Aako bilo da bilo$ inBormacija se be%odvlano mora
odnijeti u M,toljetnu ku&uM. Zahvalio je !artinu$ ostavio nedopijeno pivo i odjurio istim putem natrag do
otrcana bloka %grada to ga %ovu M,toljetna ku&aM.
Zbog podnevnoga sastanka ,teve Faing nije naputao %gradu. +a@man ga povue na stranu i i%vijesti ga. Faing
odmah i%vijesti osobno eBa.
,ir 4olin$ koji nikad nije rabio teke rijei$ proglasi da je general Aobi :ror Mdosadan momakM. +ropustio je
objed$ %apovjedio neka mu neto donesu na njegov radni stol i povukao se u svoj ured na najgornjem katu.
3dande osobno na%ove osiguranom teleBonskonl linijTm st5Ga 2illiarna Kebstera$ ravnatelja 4;9-e.
0 Kashin5totlu je b5o tfk osam i po$ a1i sudac bijae rano. ranilac$ pa je ve& sjedio %a svojim radnim stolom
i odmah podigao slualicu. +ostavio je britanskom kolegi nekoliko pitanja glede i%vora inBormacije$
ne%adovoljno %agundao ne dobivi prave odgovore$ ali se sloio da se takva prigoda ne isputa i% ruku.
Gospodin Kebster ka%ao je svom %amjeniku %a operativu Billu ,te2artu$ a on je prsnuo od gnjeva. Zatim je
,te2art imao polusatni sastanak s voditeljom bliskoistonih operacija 4hipom Barberom. Barber je pobjesnio
jo vie$ jer ba je on sjedio licem u lice s generalom :rorom u svijetloj sobi u ku&i na vrhu brijega pokraj
<er%lije. :ror mu je oito lagao.
;%medu sebe su se dogovorili to su smatrali potrebnim te se onda s idejom vratili ravnatelju.
,redinom poslijepodneva Killiam Kebster sastao se s Brentom ,co2croBtom$ predsjednikom 8ije&a %a
nacionalnu sigurnost$ koji je predmet i%nio predsjedniku Bushu. Kebster je pitao to je elio te su mu dane
pune ovlasti da nastavi.
.
Zatraena je i suradnja dravnoga tajnika #amesa Bakera$ koja je odmah i dobivena. .e je no&i !inistarstvo
vanjskih poslova poslalo uran %ahtjev u .el 9viv$ koji je naslovniku na stol doao idu&eg jutra - %apravo
samo tri sata poslije$ %ahvaljuju&i vremenskoj ra%lici.
Zamjenik ministra vanjskih poslova ;%raela u to je vrijeme bio Benjamin 6etanijahu - %godan$ elegantan$ sijed
diplomat/ brat #onatana 6etanijahua$ jedinog ;%raelca poginulog u pohodu na Zranu luku Hntebbe u 0gandi
pod ;dijem 9minom. 0 toj su akciji i%raelski komandosi i%bavili taoce - putnike Brancuskoga putnikog
%rakoplova to su ga bili oteli palestinski i njemaki teroristi.
Benjamin 6etanijahu bijae sabra ve& u tre&em narataju. :jelomice se kolovao u 9merici. Zbog svoga
glatka govora i otmjena dranja$ a istodobno strastan nacionalist$ postao je lanom Fikudove vlade premijera
#icaka amira. esto je davao intervjue %apadnim medijima kao uvjerljiv i%raelski predstavnik %a javnost.
:va dana poslije$ 1T. listopada$ sletio je na Zranu luku M:ullesM pokraj Kashingtona. +oneto ga je %bunila
hitnost po%iva ,tate :epartmenta da doleti u 9meriku kako bi Mraspravljao o pitanjima velike vanostiM.
#o se vie %bunio kada dvosatni ra%govor s amerikim kolegom$ %amjenikom dravnog tajnika Fa2renceom
Hagleburgerom nije otkrio nita vie od iscrpna pregleda %bivanja na Bliskom istoku od '. kolovo%a do danas.
*a%govore je %avrio pritajeno gnjevan. ekao ga je kasni no&ni let u ;%rael.
:ok je i%la%io i% %grade !inistarstva vanjskih poslova jedan mu nii ameriki diplomat tutnu u ruku luksu%nu
po%ivnicu. +isac ga je elegantnim nagnutim rukopisom po%ivao neka ne ode i% Kashingtona a da nije navratio
u pievu ku&u u kratak posjet. .rebaju raspraviti uran predmet Mvaan %a obje nae %emlje i sav na5 narodM5
+repo%nao je rukopis/ %nao je ovjeka/ %nao je koliko bogatstvo i mo& lee u ruci koja je to ispisala. +ieva
elegantna limu%ina ve& ga je ekala pred ula%om. ;%raelski doministar br%o se odlu&io. 6aloi tajniku da se
vrati u veleposlanstvo s njegovom i svojom prtljagom te da se nade s njime pred odredenom ku&om u
Georgeto2nu dva sata poslije =ree mu adresu>. 3datle &e se uputiti na M:ullesM. Zatim se ukrca u limu%inu.
6ikad prije nije bio u toj ku&i$ no - kako je i o&ekivao
bi5ae to raskona %5rada na boljem kraju 0lice !$ ni tristo meta.
mV
ra udaljena od ,veuilita Georgeto2n. +oka%ae mu put u knjinicu optoenu ploama od dragocjena drva$
ureenu knjigama i slikama i%vanredne rijetkosti i ukusa. 6akon nekoliko asaka uao je njegov doma&in$
koraaju&i kaanskim sagom ispruene ruke i nasmijeen.
M:ragi Bibi$ kako je lijepo to si naao vremena %a mene.M ,aul 6athanson bijae bankar i Binancijer. Bavljenje
tim %animanjima uinilo ga je strahovito bogatim$ ali be% lupetva to je unaka%ilo Kall ,treet u doba
vladavine Boeskog i !ilkena. 6jegovo je stvarno bogatstvo bilo vie skriveno nego iska%ano. 3n je bio odve&
kultiviran$ a da bi ga previe poka%ivao. 6o 8an :ykeove i Breughelove slike na %idovima nisu bile kopije.
6jegove humanitarne donacije$ ukljuivi i neke to su otile u korist :rave ;%raela$ bijahu legendarne.
+oput i%raelskoga politiara$ i on bijae elegantan i sjedokos. 6o %a ra%liku od neto mla1eg mukarca$ njegovo
je odijelo krojio po mjeri ,avile *o2 u Fondonu$ a svilena koulja kupljena je kod ,ulke.
+oka%a gostu jedan od para engleskih konih klupskih naslonjaa pred kaminom u kojemu su gorjele prave
cjepanice. Hngleski butler u1e s bocom i dvije lijepe &ae na srebrenom pladnju.
M!islio sam da bi ti ovo moglo prijati dok &askamo$ prijatelju.M
Butler natoi dvije Fali"ueove &ae crnim vinom. ;%raelac otpije$ a 6athanson upitno podigne obrvu.
M;Z8;,;;3 je$ riaramo$M ree 6etanijahu. 4hateau !outon *otsGhild i% 1(D1$ ne nala%i se lako$ pa se takvo
vino ne ulijeva u grlo. ,luga im ostavi bocu nadohvat ruku te i%ade.
,aul 6athanson bijae presuptilan$ a da bi odrnah preao na stvar. +rvo se posluuje konver%acijski hors
dJoeuvres. 3nda dola%i Bliski istok.
MBit &e rata$ %na$M tu?no &e on$
M0op&e ne sumnjam u to$M s5oi se 6etanij5hu.
M+rije nego %avri$ mnogi &e mladi 9merikanci morati umrijeti. :obri mladi&i$ koji ne %asluuju smrt.
!oramo uiniti sve to je u ljudskoj mo&i kako bismo smanjili broj poginulih na najmanju mogu&u mjeru.
,lae seN #o malo vinaNM
M,laem se najvie to je mogu&e.M
to taj &ovjek ho&e$ %abogaN Zamjenik ministra vanjskih poslova uistinu t5ije to moga) d3kulti.
M,addam <usein je %lo$M polako &e 6athanson$ %ure&i u oga
nj. M6jega se mora %austaviti. 3n je ve&a pogibelj %a ;%rael nego $; s %a bilo koju drugu %emlju Bliskog istoka.M
M!i to ve& godinama govorimo. 9li kad smo bombardirali \ njegovu nuklearku$ 9merika nas je osudila.M
i 6athanson odmahnu rukom.
\i M9h$ 4arterovi ljudiL GlupostiL ,ve su to povrinske$ ko%metike besmislice... 3bojica to %namo$ a %namo i
puno vie. Zna$ sin mi slui vojsku u Zaljevu.M
M6isam %nao. 6eka 6ebo dopusti da se vrati iv i %drav.M 6athanson se iskreno ganuo.
M<vala$ Bibi. <vala ti. ,vakoga se dana molim %a nj. 3n je moj prvorodeni$ moj jedini sin... ,matram da... u
ovakvom trenutku... suradnja medu nama mora biti otvorena$ iskrena.M
M,vakako.M ;%raelac s jakom nelagodom osjeti kako sada dola%i loa vijest.
MZna$ moramo smanjiti rtve. Zato te molim %a pomo&$ Benjamine7 da smanjimo rtve. !i smo na istoj
strani$ %ar neN #a sam 9merikanac i ?idov.M
*ed rijei$ red prvenstva$ lebdio je u %raku.
M9 ja sam ;%raelac i 5idov$M promrmlja 6etanijahu. ; on je \ / imao svoj red prvenstva. Financija se nije dao
smesti.
R M0pravo tako. ;pak$ ti si se kolovao u ovoj %emlji$ pa &e ra/ %umjeti kako... Aako da to kaemN Aako
emocionalni %naju biti 9merikanci. !ogu li govoriti otvorenoNM
6apokon. 3lakanje - pomisli ;%raelac.
M9ko se ita moe uiniti da se makar i malko smanji broj rtava. 9ko se moe spasiti bar nekoliko ljudskih
ivota$ ja osobno i moji sunarodnjaci 9merikanci bit &emo vjeno %ahvalni sva
\ komu tko na bilo koji na&in pripomogne.M
/ / :rugi dio ostao je nei%reen$ no 6etanijahu bijae odvie iskusan diplomat a da bi mu promaknulo %naenje
poruke$ to god se uini - ili ne u&ini - to bi moglo pove&ati brojnost irtava$ 9merika &e to dugo pamtiti i
nje%ina &e osveta biti otra.
Mto eli od meneNM upita on.
,attl 6athanson popije jo malo vina i opet se %agleda u cjepanice$ koje su ve& gasnule.
M0 Bagdadu ima jedan &ovjek. .ajno mu je ime #erihon... M Aad je %avrio$ %amjenik ministra %abrinut je
pohitao uhvatia5 GJ ti no&ni let ku&i i% Zrane luke M:ullesM.
n7r5$ $ \5545 \B 1() al7/ $
// i5/./ $
(
6ad%orna toka na kojoj su ga %austavili bijae na uglu 0lice !ohameda ibn Aasema i etvrte krune ceste.
0gledavi je i%daleka$ !ike !artin poeli polukruno se okrenuti i vratiti se odakle je doao.
6o na obje strane ceste stajali su iraki vojnici$ uvaju&i prila%e nad%ornoj toci. 3ito su bili tamo samo %bog
toga te bi bilo ludo pokuati pobje&i od njihove puane paljbe pri maloj br%ini$ nunoj %a polukruni okret.
6ije imao i%bora nego nastaviti vonju$ stati na kraj repa vo%ila to su &ekala pregled na nad%ornoj toci.
Aao i obino$ vo%e&i se i% grada Auvajta nastojao je %aobi&i glavne ceste$ gdje se obino postavljaju nad%orne
toke. 6o prela%ak bilo koje od est kru5nih cesta to okru5uju grad Auvait u koncentrinim krugovima moe
se obaviti jedino na glavnim raskrijima.
3sim toga se nadao da &e se i%gubiti u prometnoj guvi$ budu&i da je vo%io u doba jutamje guve. !oda &e
nai&i na ;raane to su se od arkoga sunca sklonili u hlad.
,redinom listopada temperature su ve& bile pale. 0sto$ %elene berete poka%ale su se daleko boljim vojnicima
od bijedne 6a
rodne vojsk5$ Z5t( je sjedio %a upravljaem bijelog volvo karavana i ekao.
#o je bila cma$ najcrnja no& kad je s puta skrenuo i %aao duboko u pustinju na jugu. .amo je iskopao ostatak
eksplo%iva$ vatrenog oruja i streljiva - opremu to ju je obe&ao 9bu Fuadu. 0 %oru je u %aklju&anoj garai u
jednoj od sporednih ulica Firdusa prebacio stvari i% dipa u volvo.
;%medu prekrcaja i% auta u auto i trenutka kad je procijenio kako je sunce ve& dovoljno odskoilo te &e se
;raani skrivati u hladovini$ ak je uspio odrijemati dva sata %a upravljaem volva u %akljuanoj garai$ Zatim
se i%ve%e volvom$ a terenac vrati u ga
rau. Bio je svjestan kako ne&e pro&i dugo prije no to takvo skupo vo%ilo bude odu%eto.
Aonano se presvu&e. +rljave$ pustinjskim pijeskom %amrljane haljine &ovjeka i% beduinskoga plemena
%amijenio je istom bijelom galabejom kuvajtskoga lije&nika.
9utomobili ispred njega miljeli su pedalj po pedalj prema skupini irakih vojnika okupljenih oko %aklona od
elje%nih ba&ava ispunjenih betonom. +okatkad bi vojnici samo bacili pogled na vo%aevu osobnu iska%nicu i
mahnuli mu neka pro1e. 0 drugim su sluajevima %ahtijevali da se auto parkira sa strane. 3bino su to bila
vo%ila koja su prevo%ila kakav teret.
Bio je neugodno svjestan dvaju velikih drvenih sanduka u prtljaniku$ s dovoljno MdobaraM da ga istog trena
uhite i predaju njenoj skrbi 9!9!-a.
6apokon je bio proputen naprijed i posljednji automobil ispred njega te se i on polako dokotrlja do baava.
6arednik u slubi nije se %amarao traenjem isprava. 8idjevi sanduke u prtljaniku karavana$ vojnik ustrim
pokretom poka%a vo%a&u neka skrene u stranu i stane u% rub ceste. 6arednik viknu i %apovijed vojnicima to
su stajali bli%u.
,ivomaslinasta se odora pojavi u% vo%aev pro%or$ to ga je on ve& bio spustio. 6a pro%oru se pojavi tvrdo$
ko%iavo lice. M8anLM odsijee vojnik. !artin i%ade i uspravi se. +ristojno se
smjekao. 6arednik kruta lica mu pride. *edov obiUe auto i %agleda se u sanduke u prtljaniku.
M;sprave$M %atrai narednik. +rouavao je osobnu iska%nicu to mu ju je !artin pru5io. +ogled mu je letio od
lica i%a polupro%i.ne plasti&ne prevlake na lice pred njim i natrag. 9ko je i uo&io ra%liku i%medu britanskoga
&asnika pred sobom i skladita@a .rgovakoga drutva 9l-AaliBa na slici$ niim to nije poka%ivao$
:atum i%davanja osobne iska%nice bio je prije godinu dana$ a %a to vrijeme mukarac moe u%gojiti kratku
crnu bradu.
M8i ste doktorNM
M:a$ naredni&e. *adim u bolnici.M MGdjeNM
M6a putu %a :ahru.M MAamo ideteNM
M0 Bolnicu 9miri u :asmanu.M
l5larednik o&ito nije ba vrlo t5aeb5aiea evjek. 0 llj9g58bj jU
5n5
kulturi lije&nik ovjek vrlo uen i vrijedan potovanja. Zagunda i krenu prema stranjem dijelu auta.
M3tvoriteLM re&e.
!artin otkljua stranja vrata i otvori ih i%nad njihovih glava. 6arednik se %agleda u dva %atvorena sanduka.
Mto vam je ovoNM
M0%orci$ naredni&e. +otrebni su %a istraivanja u laboratoriju u 9miriju.M
M3tvoriteLM !artin i%vadi nekoliko mjedenih klju&i&a i% depa svoje galabeje. ,anduke tipa putnih krinja
kupio je u trgovini kov&e%ima/ na svakom su bile dvije mjedene bravice.
MZnate li da su ovi sanduci pothladeniNM dobaci leerno !artin$ poigravaju&i se kljuevima.
M+othla1eniNM pitao je narednik u udu$ %bunjen rijeju koju nije ra%umio.
M:a$ nar5dnie. 6jihova je nutrina hladna. .ako se kulture bakterija odravaju stalno na istoj$ niskoj
temperaturi. .ako se %na da &e ostati neaktivne$ hibernirane. 6o ako otvorim$ hladni &e %rak i%i&i i bakterije
&e postati vrlo aktivne. Bolje se vi odmaknite.M
6a reenicu Mvi se odmakniteM narednik se namrgodi i uperi
puku u njega$ kao da je pretpostavio kako sanduci Zacijelo sadr'avaju nekak83 onl?je.
MAako to misliteNM %arei on. !artin ispriavaju&e slegnu ramenima.
M?ao mi je$ ali ja to ne mogu sprije&iti. ;4lice &e se rairiti %rakom oko nas$M
MAliceL Aakve kliceNLM 6arednik bijae %bunjen i ljut - iEto t)11k( %bog vlastitog ne%nanja koliko i %bog
doktorova vladanja.
MZar nisam rekao gdje radimNM upita krotko.
M:a u bo55cl$M
55.ako je5 *adim u l5ratnoj bolnici. .amo je s5e pu5o ulo5
raka voden5h koZica 1 koler5.M
3voga puta narednik doslovno odskoi - itava dva koraka
unatrag. Bilje%i na njego2 licu nisu bili posljedica nesre&e. Aao dijete %amalo je umro od vodenih ko%ica.
M8o%i to odavdeL 6osi se k vraguLM
1ld.$27.$ oo $5nr$5$cmn ier$rin5 vatvnri etraIni5 mr5ta mmnu co
:*59863 .9#6;$5.83 ,#H:;6lH6;< 9!H*;4aA;< :*?989
Kashington$ :4 ')E')
!H!3*96:0! +*;!97 #ames Baker$ dravni tajnik ;Z*9:;F97 ,kupina %a politi&ke anali%e i
promiljanje +*H:!H.7 unitenje irakog ratnog stroja
:9.tmr7lD. listopada 1((). .9.;63,.7 samo %a 8as
.ijekom dva i pol mjeseca otkako je ;rak %aposjeo Hmirat Auvajt$ mi i nai britanski save%nici podu%imamo
najpomnija istraivanja to&ne veliine$ naravi i stanja priprema ratnoga stroja koji je trenutano na
raspolaganju predsjedniku ,addamu <useinu.
Aritiari &e re&i$ iskoritavaju&i prednost hladovine$ da su se takve anali%e mogle i trebale pripremiti i bre.
9ko je i tako$ nala%i ra%liitih anali%a sada su pred nama i vrlo su u%nemiruju&i.
,ame konvencionalne irake vojne snage7 staja&a vojska od milijun i dvjesta pedeset tisu&a ljudi$ topovi$
tenkovi$ raketne postrojbe$ suvremeno ratno %rakoplovstvo$ ine ;rak daleko najsnanl5om vojnom silom
Bliskog istoka.
+n5e dvt/je godine se procjenjivalo da je$ ako je uinak ira&ko-iranskog rata bio smanjivanje iranskoga ratnog
stroja do to5 ke 5a kojoj s5varno vie ne moe ugroavati svoje susjede$ slian uinak rat imao i na ;rak.
,ada je jasno kako je u iranskom slu&aju teki embargo na kupovinu oruja$ to smo ga mi i Britanci namjerno
uinili takvtm$ u%rokovao da stanje i ostane takvo. ,to se pak ;raka ti&e$ posljednje dvije godine bile su
ispunjene programom ponovnog ria3i0?5Y5;lj5 55Yjer(jatna inten%iteta.
8i &ete se svakako sjetiti$ gospodine dravni tajni&e$ kako se %apadna politika u podruju 9rapsko per%ijskog
%aljeva ; na cije5 lom Bliskom istoku dugo %asnivala na koncepciji ravnotee snaga. 0 skladu s tom
koncepcijom dralo se kako se status "uo moe odrati jedino pod uvjetom da nijednoj dravi na tom podruju
ne bude doputeno %adobiti takvu mo& kojom bi mogla %aprijetiti svim susjedima te ih tako natjerati na
podlonost i uspostaviti svoju prevlast.
3stavi samo na polju konvencionalnoga ratovanja$ sada je jasno kako je ;rak %adobio takvu mo& te se trudi
pretvoriti je u prevlast.
6o ovaj se i%vjetaj vie bavi drugim aspektom irakih ratnih priprema7 nagomilavanjem stravino velikih
%aliha oruja %a masovno unitenje. 0% to se stalno planira nabava i proi%vodnja jo vie takvog oruja.
,tvaraju se medunarodni dobavlja&ki lanci$ moda ak i interkontinentalni.
0kratko$ ne unite li se potpuno ti oruni sustavi - postoje&i i oni koji se tek ra%vijaju i ne budu li prekinuti
iraki dobavljaki lanci - bliska budu&nost donijet &e nam katastroBu.
6ajkasnije %a tri godine ;rak &e imati vlastitu atomsku bombu i mogu&nost gadanja njome svih ciljeva u
promjeru od '))) kilometara oko Bagdada. =.ako se tvrdi u studijama predoenim 3dboru \6ledu%aM$ s
kojima se britanske anali%e posve slau.>
3vomu valja dodati tisu&e tona smrtonosnog otrovnog plina i bakterioloko oruje koje ukljuuje u%ronike
bedrenice$ %e&je gro%nice te$ vjerojatno$ bubonske i plu&ne kuge.
:a ;rakom upravlja dobronamjerna i ra%borita vlada$ i tada bi takve vijesti bile krajnje u%nemiruju&e. 0
stvarnosti$ ;rakom i danas upravlja iskljuivo sam predsjednik ,addam <usein$ &ovjek koji oito pati od dvaju
jasno prepo%natljivih psihijatrijskih bolesti7 megalomanije i paranoje.
Za tri godine &e ;rak - ne bude G preventivnog djelovanja - i samom prijetnjom mo&i %agospodariti
podru&jem od sjeverne turske obale do 9denskog rta te od mora pred <aiBom do planina Aandahara.
0inak ovih otkri&a mora se oitovati u korjenitoj promjeni %apadne politike. 0nitenje irakoga ratnog stroja$
a osobito oruja %a masovno unitenje$ mora od sada postad prvenstveni cilj i %adatak %apadne politike$
3slobodenje kuvajta sada vie nije bitno i moe posluiti jedino kao %godna i%lika$
5eljeni cilj moe danas omesti samo jednostrano povlaenje ;raana i% Auvajta. 6e treba tedjeti truda kako bi
se u&inilo sve da se to ne dogodi.
+olitika ,9: i nai5 britanski5 save%nika mora se$ prema tome$ posvetiti ostvarivanju etiriju %adataka7
a> Aoliko je god to mogu&e$ potajice provocirati ,addama <useina i davati mu ra%loga da se odbije povu&i i%
l5uvajta$
b> 3dbiti bilo kakvu njegovu kompromisnu pon0du %a po
oc
vlaenje i% Auvajta$ to bi moglo ukloniti opravdanje %a napad koji planiramo na ;rak i unitenje njegova
ratnog stroja.
c> +ouriti 0jedinjene narode neka donesu be% daljeg odga1anja dugo i&ekivanu *e%oluciju broj DCU$ koja &e
save%ni&kim snagama dopustiti poetak %ranih napada na ;rak im budu spremne.
d> +ri&injati se spremnim na kompromis$ no %aprava odbiti svaki mirovni plan koji bi omogu&io ;raku da
neka5njen umakne i% sadanje kri%e. 3&ito je da su nam ovdje glavne opasnosti7 glavni tajnik 06$ +ari% i
!oskva. 3ni su u svako doba kadri predloiti ili odobriti neke naivne planove koji bi sprijeili obaviti ono to
mora biti obavljeno. #avnost$ dakako$ valja stalno uvjeravad u suprotno.
, osobitim i poni%nim tovanjem$
,+9+
M#icak$ stvarno &emo morati s njima suradivati u toj stvari.M +redsjednik i%raelske vlade se inio - kao i uvijek
- si&u
an u velikom okretnom naslonja&u$ %a svojim radnim stolom. .ako i tom prigodom$ kad se pred njim u
premijerovu utvrdenom osobnom uredu ispod %grade Aneseta u #eru%elemu naao %amje
\ nik mlnistra vanjskih poslova. :vojica specijalaca s uperenim u%i/
jima pred tekim drvenim vratima$ oklopljenim &elikom$ nisu mo/ .$ gli uti ni rijei.
/ 7 L #icak amir mrko je gledao preko stola. Aratke su mu noge landarale u %raku i%nad saga$ iako je %a slu&aj
potrebe spremna stajala po mjeri i%ra1ena klupica. 6aborano i svadljivo lice ispod prosi5ede kose inilo ga je
jo slinijim kakvom trolu$ patuljku i% nordijske mitologije.
$/$ L B 6jegov %amjenik ministra vanjskih poslova ra%likovao se od njega u svakom pogledu5 bi5ae visok$ dok
je voda nacije bio ni5
%ak/ elegantan$ a amir neuredan/ proBmjen$ dok je premijer bio kolerian. 0sprkos svemu$ oni su se i%vrsno
slagali$ jer su dijelili 7 \ iste poglede na svoju %emlju i +alestince. ,toga prvi ministar$ o5
vjek rodom i% *usije$ nije se kr%mao pri odabiru i promaknu&u diplomata ko%mopolita.
Benjamin 6etanijahu je dobro i%loio svoju argumentaciju.
9merika je potrebna ;%raelu. 6je%ina dobrohotnost i naklonost nekada su bile automatski %ajamene snagom
idovskog lobija$
no danas je ugroena u Aongresu i u amerikim medijima. ;%raelske po%icije danas su ugroene i glede
ameri&ke pomo&i$ civilne i vojne$ te osiguravanja amerikoga veta u 8ije&u sigurnosti 0jedinjenih naroda.
0asno puno toga je na kocki %bog jednoga navodnog i%raelskog agenta to ga vodi Aobi :ror tamo dolje u .el
9vivu.
M:ajmo im toga #erihona$ tko god on bio$M molio je Benjamin 6etanijahu. M+omogne li im to unititi ,addama
<useina$ to bolje %a nas.M
+remijer %agun1a$ kimnu glavom i posegnu %a interBonom. M6adite mi generala :rora i recite mu kako ga
elim vidjeti u svom uredu$M ree on svojoj osobnoj tajnici. M6eL 6e kad bude slobodan$ nego odmahLM
etiri sata nakon toga Aobi :ror je i%aao i% premijerova ureda. Aipio je od bijesa. tovie$ %akljuio je u sebi$
dok ga je automobil odvo%io i% #eru%alema$ sila%e&i s brijega na iroku autocestu prema .el 9vivu$ kako se ne
sje&a kad je proli put bio toliko bijesan.
:a ti tvoj premijer kae kako si krivo radio - to je ve& dovoljno i previe. :a ti kau kako si glupi govnar - e$
to je jo puno gore.
)51511) jG , 55555)m promatrao boro5u 5umu 5tV Tkruiuje #eruZealem$ gdje se njegov otac borio$ 5ajedno
sa svajim drugavi
ma$ kako bi probio palestinski obru i oslobodio grad. :anas ga ni to nije veselilo.
8rativi se u svoj ured$ dade po%vati ,amija Gerona$ pa mu priop&i vijest$
MA vraguL Aako li su samo #enkiji do%naliNLM povie on. M.ko je i%brbljaoNM
M;8ltko i% naeg 0reda$M i%javi Geron$ stopostotno uvjeren$
M6e5o5 to 5e s onim proBesoromN 8idim da se tek vratio i% Fondona.M
M+rokleti i%dajicaL ,lomit &u gaLM %arei :ror.
MBritanci su ga napili$ po svoj prilici$M naga1ao je Geron. MFjudi se vole hvaliti u% aicu. +usti to$ AobiL teta
je ve& uinjena. 6ego$ to nam je sada initiNM
M;spriaj im sve o #erihonuLM hitro &e :ror. M#a ne&u. +oalji arona$ neka on to obavi. ,astanak je dogovoren
u Fondonu$ gdje je i procurilo.M
Geron se %amisli$ pa se osmjehnu.
Mto je smijenoNM suho &e :ror.
M3vo7 mi vie ne moemo kontaktirati s #erihonom. 6eka oni pokuaju. !i jo uop&e ne %namo tko je on.
6eka oni prokljuveL 0 svakom sluaju$ dobit &e muda labudova.M
:ror takoder promisli$ pa se i njemu slabaan smijeak rairi licem.
M+oalji arona jo veeras. +oinjemo novi projekt. ;mam ga ve& neko vrijeme na umu. Zvat &e se operacija
\#ouaJ.M
MZato takoNM %bunjeno upita Geron.
MZar se ne sje&a to je #oua uinio s #erihonomNM Fondonski sastanak bijae %a 4;9-u toliko vaan te je Bill
,te2art$ direktor operacija$ osobno preletio 9tlantik$ pra&en 4hipom Barberom$ voditeljem 3djela %a Bliski
istok. 3dsjeli su u jednoj od .vrtkinih sigurnih ku&a - stanu nedaleko od amerikoga veleposlanstva na
Grosvenor ,"uareu. 8eerali su sa %amjenikom ravnatelja ,;,-a i ,teveom Faingom. Zamjenik ravnatelja
naao se tamo i% protokolarnih ra%loga$ s ob%irom na ,te2artov rang. Aod primanja i%vjetaja :avida 5arona
%amijenit &e ga ,imon +aacrnan$ koji se bavi ;rakom.
:avid aron doletio je i% .el 9viva pod lanim imenom. :oekao ga je kaca i% i%raelskog vele.poslanstva u
+alace Greenu. Britansku protuobavjetajnu slubu !;-E$ koja ne voli kad se stra
ni agenti - ak ni prijateljski - igraju skrivaa pri ulasku u Britaniju$ ,;, je upo%orio na njegov dola%ak. 3sim
toga$ primijetlli su kacu i% veleposlanstva kako eka. Oim je po%dravio novopridologa Mgospodina HlijahuaM
na i%la%u i% %rakoplova to je netom doletio i% .el 9viva$ nekolicina i% !;-, pohitae k njemu$ %aeljee
dobrodolicu gospodinu aronu u Fondonu. +onudili su mu takoder svoje najbolje usluge kako bi njegov
boravak bio ugodan.
:vojicu gnjevnih ;%raelaca ispratie do auta$ koji se brZo udaljio od glavnog ula%a u aerodromsku %gradu$
,lijedili su ih %a vonje u sredite Fondona.
;du&eg je jutra poelo ispitivanje :avida 5arona. .rajalo je itav taj dan i pola no&i. ,;, se odluio uporabiti
jednu od svojih sigurnih ku&a7 dobro %ati&en i jo bolje Mo%vuenM stan u ,outh Aensingtonu.
Bijae to =i jo jest> velik i prostran stan/ blagovaonica mu je veli&ine omanje konBerencijske dvorane. 0 jednoj
od spava&ih soba stajali su redovi magnetoBona i sjedila dva tehniara/ snimali
5nV
su svaku i%govorenu rije&. 6jegovana mlada dama poslana i% M,toljetne ku&eM vodila je kuhinju i slala &itave
konvoje pladnjeva s kavom i sendviima estorici mukaraca okupljenih oko blagovaonikoga stola.
:vojica mukaraca dobre tjelesne spreme u hodniku u pri%emlju cijeloga su se dana pretvarali da popravljaju
=ina&e savreno ispravno> di%alo. Zapravo su pa%ili da nitko osim po%natih im stanara te %grade ne odla%i na
etae i%nad pri%emlja.
Za stolom su se nali :avid aron$ kaca i% veleposlanstva$ koji je ionako bio MobjavljeniM obavjetajac$ dvojica
9merikanaca7 ,te2art i Barber i% Fangleya te dvojica ,;,-ovaca7 Faing i +a5unan.
6a ameriki %ahtjev$ aron je poeo pri&u od po&etka i ispripovjedio onim redom kojim su se dogadaji %bivali.
M+la&enikN +la&enik koji se sam ponudioN 8i to mene %avitlavateNM upita ,te2art prili&no otro u jednom
trenutku.
M;mam %apovijed da budem potpuno iskren. :ogodilo se tako kako sam vam rekao$M odgovori mirno aron.
9merikanci nemaju nita protiv pla&enika. :apae$ to je prednost. !edu svim mogu&im motivima da &ovjek
i%da svoju %emlju$ novac je najjednostavniji i najlaki %a slubu koja vrbuje. , pla&enikom %na na emu si.
6ema stranoga gri%oduja$ tjeskobe ni ga1enja riad samlm sobom/ nema krhkog ega kojemu treba podi
la%iti i titrati/ nema pokisloga perja %a suenje. +la&enik je u obavjetajnom svijetu nalik kurvi. 6jemu ne treba
veera u% svije&e ni slatkii. 6ije to nuno. aka dolara na stolu bit &e sasvim dosta.
aron 1m oplsa gro%niavu potragu %a osobom koja &e sura
divati$ ttekim tko ivi dulje vrijeme u Bagdadu i ima diplomatsko pokri&e te kako je napokon odabran 9lBonso
Ben% !oncada. 3pisao je i njegovu inten%ivnu obuku u ,antiagu te povratak u Bag
dad$ gdje je dvije godine vodio #erihona.
M,taniteLM prekinu ga ,te2art$ M<o&ete re&i da je taj amater dvije godine vodio #erihonaN ,edamdeset puta je
ispra%nio \potanske sandui&eJ i poslao van to je bilo u njimaNM
MBa tako. .ako mi moje glave$M ree aron. Mto ti misli$ ,teveNM
Faing slegnu ramenima$
M+oetni&ka sre&a$ 6e bi tako ilo u ;sto5nom Berlinu ni u 6i),k8l$M
M5a tako$ ; nikad ga nisu slijed5i do mrtve javkcN 6ije kom5
M6e. 6ekoliko su ga puta pratili$ no to je uvijek bilo usputno i nespretno. 6a putu od ku&e do posla$ to jest do
%grade Gospodarske komisije$ ili obrnuto. #ednom su ga pratili dok je iao pokupiti poruku$ ali ih je opa%io i
odustao.M
M,amo pretpostavimo kako ga je jednom do mrtve javke pratila prava ekipa i samo promatrala. :eki i%
*ahmanijeve protuobavjetajne slube %atim pa%e i dalje na sandui& te tako ulove samog #erihona. 6akon
uvjeravanja$ #erihon bi lijepo suradivao s njima...M
M3nda bi se smanjila vrijednost proi%voda$M komentirao je aron. M#erihon im je nanio veliku tetu. *ahmani
ne bi dopustio da se to nastavi. Bili bismo svjedoci javnom sudenju i vjeanju #erihona. 9 !oncada bi bio
protjeran. 0 slu&aju ako bi imao sre&e.M
Mini se da su ga slijedili ljudi i% 9!9!-a$ premda bi stranci trebali biti u *ahmanijevu djelokrugu. Aako bilo
da bilo$ bili su nespretni kao i obino. !oncada ih je lako spa%io. Znate ve& kako se 9!9! uvijek petlja u
protuobavjetajni posao...M
,luatelji %akimae glavama. ,uparnitvo medu ra%liitim slubama iste %emlje nije nita novo. :oga1a se to i
kod njih.
Aad je aron doao do trenutka kad je !oncada naprasno povuen i% ;raka$ Bill ,te2art glasno opsova.
M<o&ete re&i da je isklju&en$ da je kontakt prekinutNL ?elite re&i da je #erihon puten sam$ be% ikakva
nad%oraNLM
M0 tomu i je stvar$M strpljivo &e aron. MAad je general :ror ka%ao da nema agenata u Bagdadu$ on je tako i
mislio. !osadd je smatrao i smatra kako je #erihon kao teku&a operacija %avren.M
Barber prostrijeli mladoga kacu pogledom.
M!i pak 5elimo opet uspostaviti kontakt. +itanje je samo7 kakoNM blago &e Faing.
aron im priop&i smjetaj svih est mrtvih javki. Za dvije godlne !onGada je promijenio dva mjesta g jedno
jer su to mjesto poravnali bl5doerom radi nove i%gradnje$ drugo %ato Eto je na5 putena trgovina obnovljena i
opet je ula u uporabu$ 6o svih est djelatnih \potanskih sandu&i&aJ i est mjesta %a o%nake kredom bile su
najnovije - one to im ih je !oncada dao prigodom predaje %avrnog i%vjetaja po konanom odlasku i% ;raka.
,mjetaj svih mrtvih javki i mjesta %a o%nake kredom %abiljeene su tono do u centimetar$
M!o5da bismo mogli poslati diplomata prijatelja da ra%govara s ovjekom i kaie mu kako ga vra&amo u
slubu$ 6ovac &e biti
ve&i nego prije. .ako bismo se rijeili svega toga sranja s porukama pod ciglama i kamenjem$M predloio je
Barber.
M6eL ;li mrtve javke ili nema nita od posla$ jer se inae ne moe s njime stupiti u dodir$M ree aron.
MZatoNM upita ,te2art.
M.eko &ete mi to povjerovati$ ali kunem se da je istina. 6aime$ nikad nismo sa%nali tko je on.M
etvorica %apadnih obavjetajaca nekoliko su asaka be% rije&i buljili u arona.
M6e %nate s kim ste sura1ivaliNM upita napokon ,te2art.
M6e. +okuali smo. +itali smo ga %a ime$ %bog njegove sigurnosti. 3dbio je i %aprijetio da &e prekinuti
suradnju budemo li in%istirali. 9nali%irali smo mu rukopis$ i%radivali psiholoke portrete. 0spore1ivali smo
sve inBormacije to ih je dostavljao i one do kojili nije bio kadar do&i. 6a koncu smo doli do popisa od trideset
do &etrdeset imena - sve i% okoline ,addama <useina. ,vi su &lanovi 8ije&a revolucionarnog %apovje1nitva$
Glavnog stoera 8ojske ili najvieg vodstva stranke Baas.M
M6ismo uspjeli su%iti krug vie o1 toga. :vaput smo u svoje upite ubacili po stru&ni i%ra% na engleskom. 3ba
puta nas je upitao to to %nai. ;%gleda$ prema tome$ da ne govori engleski$ ili njime slabo vlada. 6o moda je
to bio i bleB. !oda i%vrsno govori engleski$ no to bi su%ilo krug na samo dva ili tri ovjeka. .ako on uvijek
pie rukom$ na arapskom.M
,te2art %agun1a$ uvjeren. MZvui kao :uboko Grlo.M
,je&ali su se tajnog i%vora u aBeri Katergate$ koji je interne podatke odavao MKashington +ostuM.
M9li Kood2ard i Bernstein su svakako identiBicirali :uboko GrloNM re&e +a@rrlan.
M.ako tvtde$ al1 ja u to sumnjam$ :rirrl kako je taj ostao u dubokoj sjeni - ba kao #erihon$M odgovori ,te2art.
6o& ve& odavno bijae pala kad su njih etvorica pustili iscrpljenog :avida arona da se vrati u svoje
veleposlanstvo. 9ko ima jo ita to bi im on mogao ka%ati$ ne&e to vie iscijediti i% njega. ;pak$ ,teve Faing je
bio uvjeren kako l85osadd ovoga puta igra p3ten3$ Bill ,te2art mu je rekao kojem i kolikom pritisku ih je
i%loio Kashington$
:vojica britanskih i dvejica amsri&kih obavjetajaca bili su umomi od sendvia i kava. ,toga uUoe u restoran
nekoliko stoti.
')1
na metara dalje. Bill ,te2art je imao ir na elucu$ kojega dvanaest sati sendvia %acijelo nije o%dravilo. 6ije
imao teka$ nego se poigravao dimljenim lososom na svom tanjuru.
MGad ima etvere oi$ ,teve. Aao i !osadd$ i mi &emo morati prona&i diplomata akreditirana u Bagdadu to
je ve& pouen u %anatu. 3nda ga moramo navesti da radi %a nas. +latit &emo ako budemo morati. Fangley je
pripravan na ovo potroiti dosta novca. #erihonove inBormacije mogu nam spasiti puno ivota kad pone rat.M
M6a emu smo ondaN Aoga imamoNM pitao se retori&ki Barber. M+ola veleposlanstava u Bagdadu je ve&
%atvoreno. 3stali su %acijelo pod jakom pratnjom. .ko je ostao7 ;rci$ vicarci$ ve1ani$ FinciNM
M6eutralci ovdje ne igraju. ,umnjam da bi imali i%u&ena vlastitog operativca u Bagdadu. 6a veleposlanstva
%emalja .re&ega svijeta %aboravite. 0 tom bismo sluaju morali poeti i% po&etka itav program vrbovanja i
obuke.M
M6emamo vremena %a to$ ,teve. <itno je. 6e moemo po&i istim putem kao ;%raelci. .ri tjedna - to je ludiloL
.ada je moda radilo$ ali Bagdad se sada priprema %a rat. !ora biti da im je danas mrea puno gu&a. 9ko
poinjemo od poetka$ trebalo bi mi najmanje tri mjeseca da diplomata nauim osnovama %anata.M ,te2art
potvrdnu kimnu.
M3sim njih$ trebao bi nam netko tko %akonito ula%i u ;rak. ;ma poslovnih ljudi koji jo putuju tamo i vra&aju
se$ osobito 6ijemci. !oemo napraviti uvjerljiva 6ijemca ili #apanca.M
M+roblem je u tome to su to ljudi koji kratko borave u %emlji. 6ajbolje bi nam bilo imati nekoga tko &e biti
kvoka tom #eri
honu idu&ih... koliko... recimo &etiri mjeseca. 9 da pokuate s no5narcm$M prcdloi Faing$
Fa@man odmahnu 5la5om$
M*a%govarao sam sa svima njima kad su se vra&ali odande. ,amim time to si novinar$ pod jakom si pratnjom.
,trani dopi7 = a snik ne moe tek tako njukati po %abaenim uliicama. ,vaki od
njih ima cijelo vrijeme %a petama 9!9!-ova \skrbnikaJ. 3sim toga$ ne %aboravi da je rije o \crnojJ
operaciji %a svakoga osim %a $ akreditirana diplomata. 5elite li %amiljati to &e biti s agentom
koji dopadne aka 3maru <atibuNM
,va etvorica uli su glas o okrutnosti 3mara <atiba$ osobe na elu 9!9!-a. Zvali su ga 9l-!ua%ib$
M!u&iteljM.
5n5
M+onekad se mora riskirati$M primijetio je Barber.
M8ie sam mislio na prihvatljivost. Aoji bi poslovni &ovjek ili i%vjestitelj pristao na takvu igru$ %naju&i to ga
eka ako ga uhvateN #a bih sam radije dopao aka AGB-u nego 9!9!-u$M objasni +a5nan.
Bill ,te2art$ Brustriran$ spusti vilicu te narui jo jednu alicu mlijeka.
M.o je$ %nai$ to. 3sim ako nademo i%u&ena obavjetajca koji moe pro&i kao ;ra&anin.M
+a@man prostrijeli br%im pogledom ,tevea Fainga. 3n promisli trenutak-dva$ %atim kimnu u %nak slaganja.
M;mamo ovjeka koji bi to mogao$M ree +a@man.
M9rapina na naoj straniN ;ma ih i !osadd$ imamo i mi$ ali ne na toj ra%ini. .o su teklii$ dostavljai. 9 ovdje
se radi o puno ve&em ri%iku i o vrednijem igrau.M
M6e. 3n je Britanac/ bojnik ,9,-a.M
,te2art %astane s aom mlijeka na pola puta do usta. Barber spusti no i vilicu i prestane vakati svoj
odre%ak.
MGovoriti arapski je jedna stvar$ a pro&i kao ;raanin u samom ;raku - to je posve druga igra$M poui ih
,te2art. M!aslinaste je puti$ crnokos$ sme1ih o&iju. 9 opet 1))W Bri
tanac. *o1en je i odgojen tamo. !oe pro&i kao jedan od njih.M M; potpuno je obu&en %a tajne operacijeN +a
gdje se taj krijeNM gotovo uskliknu Barber.
M+a$ trenutano je u Auvajtu$M i%vijesti Faing.
M\BemtiL <o&e re&i da je %atvoren$ ne moe van odandeNM M6e. ini se da se prilino slobodno kre&e$M
M9ko ve& moe oti&i$ kojeg vraga onda tamo radiNM M0bija ;raane.M
,te2art promisli i polako kimnu.
M.aj stvarno ima muda$M promrmlja on. M!o5ete li ga i2aditi odandeN *ado bismo ga posudili.M
M; ja tako mislim. !oglo bi se idu&i put kad se javi radiove%om. ;pak$ mi bismo ga morali voditi. 9 proi%vod
&emo dijeliti.M ,te2art ponovno kimnu.
M,laem se. 8i ste nam doveli #erihona. +ogodili smo se. 6o moram to jo dogovoriti sa ,ucem.M
+a@man usta i obrisa usta.
M;dem odmah javiti *ijadu$M ree on.
ccc !ike !artin bijae ovjek naviknut riskirati$ no tog listopada ivot mu je spaen %a dlaku.
.rebao je uspostaviti radio-ve%u s odredenom ,;,-ovorn ku&om u predgradu *ijada u no&i 1(. listopada$ iste
veeri kad su etiri obavjetajna du5nosnika i% M,toljetne ku&eM i 4;9-e ve&erali u ,outh Aensingtonu.
:a je to uinio$ %bog dvosatne bi vremenske ra%like %avrio emitiranje prije no to se ,imon +a@man dospio
vratiti u M,toljetnu ku&uM i obavijestiti *ijad da ga trebaju.
to je jo gore$ odailjao bi radio-poruke duge od pet do de\\ set minuta. Aanio je s *ijadom raspraviti kako &e
obnoviti %alihe L oruja$ streljiva i eksplo%iva.
i 0 stvarnosti je bilo drugaije7 malo prije pono&i bio je u %akljuanoj garai u kojoj je dr5ao terensko vo%ilo.
0tvrdio je kako mu je pukla guma.
,ljede&ih je pola sata proveo psuju&i i bore&i se da iupa s 5$ 7 podignutog terenca kota$ gotovo %abetoniran
smjesom masti i pustinjskoga pijeska. 0 petnaest 1o jedan napokon se i%ve%ao i% garae. .rebalo mu je samo
petsto metara da bi primijetio kako i
b \a priuvna guma pomalo puta %rak.
6ije bilo druge nego vratiti se u garau i odustati od po%iva u *ijad.
\/ / .rebalo mu je dva dana dok je popravio obje gume. .ako s tek no&u '1. listopada naao duboko u pustinji$
daleko na jugu od 5 * /J$ grada. 0smjerio je malu satelitsku antenu prema saudijskoj prije
stolnici$ udaljenoj tisu&u kilometara. +ritisnuvi tipku MslanjeM odaslao je ni% br%ih pitaja$ koji su imali
%adatak poka%ati da to on %ove i da &e se uskoro na&i Mu eteruM.
6jegov je radioprimopredajnik bio osnovni model$ s desetokanalnim kompletom vrstih kristala/ jedan je kanal
odgovarao . i a 5 svakom danu u mjesecu/ mijenjali su se redom. '1. je upotreblja
vao kanal 1. Aad se identiBicirao$ prebaci na MprimanjeM te stane T. iJ &ekati. Za samo nekoliko sekundi tihi
glas odgovori7 M,tjenjak$ !rki !edvjed$ &itam te$ pet.M
iBra je predstavljala i *ijad i !artina$ datum i kanal/ to %a sluaj da se netko pokuao probiti na njihovu valnu
duljinu. !artin se prebaci na MslanjeM te i%govori nekoliko re&enica. 0 sjevernom predgradu grada Auvajta
mladog irakog teh
niara na slubi u%bunilo je pulsiraju&e svjetlo na kon%oli to ju je ')T ri
i./ 1
motrio u %aplijenjenom stanu na najgornjem katu otmjene stambene %grade. #edan je goniometar uhvatio
emisiju i locirao odailja.
M,atnieLM povi&e on. asnik i% signalnog odjela +rotuobavjetajne slu5be$ kojoj je na elu <asan *ahmani$
hitro pride kon%oli. ,vjetlo je jo pulsiralo$ a tehniar je dohvatio tipku %a ru&no uga1anje kako bi odabrao
odgovaraju&u valnu duljinu. M6etko je upravo emitirao.M
MGdjeNM M;% pustinje$ gospodine.M
Aad se antena usmjerila na odailja&$ tehniar stane oslukivati kro%a slualice.
MHmisija je elektroniki iBrirana$ gospodine.M
M3nda je to %asigurno on. eB je bio u pravu. Aoja je valna duljinaNM
asnik posegnu %a teleBonom kako bi upo%orio ostale dvije radiogoniometarske jedinice - posebne kombije
parkirane u :ahri i kod Bolnice M91 9danM bli%u obale.
M')' stupnja po kompasu.M
')' stupnja po kompasu %na&ilo je '' stupnja jugo%apadno. 0 tom smjeru nema ba niega osim Auvajtske
pustinje koja se protee sve do saudijske granice i istoimene pustinje.
M8alna duljinaNM %area asnik kad je traga& i% :ahre uspostavio s njime radio-ve%u.
.raga mu je dade/ bio je to rijetko rabljen kanal u ultrakratkom valu.
M+orunieLM dreknu on preko ramena. MZovite mi Zrakoplovnu ba%u 9hmadiL *ecite im neka helikopter
poleti. ;mamo gaLM ;raki satnik dade Brekvenciju objema drugim radiogoniome
tarskim postajama. 0 :ahri i kod bolnice tehni5ari su ugaVali goniometre kako bi dobili odgovaraju&u valnu
duljinu. 6ad njihovim Xlavama goleme tanjurae$ promjera &etiri metra$ pokretale
su se lijevo-desno. 9ntena u% obalu pokrivala je podru&je od sjeverne kuvajtske granice s ;rakom do granice sa
,audijskom 9rabijom. +retranici u :ahri pretraivali su podruje od istoka do
%apada7 od mora na istoku do ;rake pustinje na %apadu$
!edu njima trima mogu triangulirati M&vrstu tokuM s to&no
5&u od sto metara. Aoordinate %atim daju desetero&lanoj posadi helikoptera hind.
M.p 1/ ir$5 tamn(M nitan i+ catnilt
.ehniar je pomno promatrao okrugli %aslon pred sobom$ du ruba kalibriran kompasnim to&kama. ,redite
%aslona predstavlja mjesto gdje sjedi ovjek %a kon%olom. +rije nekoliko sekundi %aslonom je prola blistava
crta/ ila je od sredita do ')' stupnjeva po kompasu. ,ad je %aslon pra%an. 0palit &e se opet tek kad ovjek
ponovno pone odailjati.
M6e$ gospodine$ nije vie u eteru. 8jerojatno slua odgovor.M M:o&i &e on opet$M nadao se satnik.
9li nije bio u pravu. !rki !edvjed bijae ne%adovoljan %apovijedima i% *ijada. ;skljuio je primopredajnik i
sklopio antenu. ;raani su pa%ili na tu valnu duljinu itave te no&i - sve do
%ore$ kad se hind vratio u M91 9hmadiM$ ugasio motore i rotori se prestali vrtjeti$ a umorni$ ukoeni vojnici
iskobeljali se i% letjelice.
,imon +a5nan je bio spavao na poljskom krevetu u svom uredu kad je %a%vonio teleBon. Zvao je deiBrant i%
Aomunikacijskog odjela u podrumu.
M,i&i &u$M ree +a@inan. :ola je vrlo kratka poruka i% *ijada$ upravo deiBrirana. , !artinom je
uspostavljena ve%a i dane su mu naredbe.
;% svoje sobe +a@man je teleBonirao 4hipu Barberu u 4;9inom stanu pokraj Grosvenor ,"uarea.
M8ra&a se. 6e %namo kada &e prije&i granicu. ,teve kae kako ho&e da i ja odem tamo. ;de li i tiNM
M;dem$M odmah &e Barber. M*avnatelj operacija vra&a se jutamjim letom u Fangley$ ali ja idem s tobom. .oga
momka moram vidjeti$M
''. listopada 8eleposlanstvo ,9: i britansko !inistarstvo vanjskih poslova obratie se 8eleposlanstvu
,audijske 9rabije s
istoYjetnim %ahtje5om %a akredita55ju noyo5 dlplomata nl?5g ra5ga u *ija5u. 6ije bilo problema$ :vije
putovnice na imena druga&ija nego su Barber i +a@man vi%irane su be% odgode$ tako da su stigli na veernji let
u ')$TE s <eathro2a$ kojim su stigli u !edunarodnu %ranu luku kralja 9bdula%i%a u *ijadu tik pred jutro.
Aola i% amerikog veleposlanstva ekala su 4hipa Barbera da ga odve%u ravno u 8eleposlanstvo$ gdje se
smjestio golemi stoer 4;9-ine operacije$ dok je manja limu%ina be% ikakve registracije odve%la +a5nana u
vilu u kojoj je britanski ,;, ustrojio svoj stoer. +rvo to je +aornan uo jest da !artin$ i%gleda$ nije preao
granicu$ niti se pojavio.
nnr
Za !artina je nalog i% *ijada da se vrati bio po onoj Mlake re&i nego uinitiM. 8ratio se i% pustinje jo %a no&i
''. listopada$ dobrano prije %ore. .aj je dan proveo %avravaju&i operaciju koju je do tada vodio.
+od epitaBom spretnom mornaru ,heptonu na kr&anskom groblju ostavio je poruku gospodinu 9l-AaliBi kako$
naalost$ hitno mora napustiti Auvajt. :ruga poruka$ naslovljena na 9bu Fuada$ objanjavala je gdje &e i kako
na&i preostalo oruje i eksplo%iv to su jo stajali uskladiteni u dvije od njegovih neko& est ku&a.
+oslije podne je %avrio posao te se odve%ao otrcanim kamionetom do Barme deva kod ,ulaibije$ gdje prestaju
najudaljenija predgrada grada Auvajt i po&inje pustinja.
6jegove su deve jo bile na svom mjestu i dobra %dravlja. !lado bijae ve& odbijeno od sise i na putu da
postane vrijedna ivotinja. 6jime se !artin stoga posluio kako bi namirio dug vlasniku Barme$ koji se dobro
skrbio %a njegove ivotinje.
6edugo prije sutona u%jaha i krenu prema jugo jugo%apadu. .ako je kad je %ano&alo i kad ga je obujmila
hladna pustinjska tama !artin bio ve& daleko od %adnjeg %naka ljudske naseobine.
.rebala su mu etiri sata umjesto uobiajenog jednog dok je stigao do mjesta gdje je ukopao radio. !jesto
bijae o%na&eno %a
hrdalim ostacima olupine auta to je neko& davno %aka%ao i bio ostavljen na tom mjestu.
*adioprimopredajnik je skrio ispod gomile datulja u bisagama. ak i s time$ deva bijae puno manje
natovarena nego kad je prije dva mjeseca vukla teret eksplo%iva i oruja u Auvajt.
9ko je i bila %ahvalna %bog toga$ nije to niim poka%ivala. .r%ala se i pljuvala$ grste&i se to su je odvojili od
njenog udobnog obora na Barmi. 6o nijednom nije usporila svoj %anjihani hod
dok su kilometn putitljU 1dmi(ll u taml.
:rukije je to putovanje bilo od onoga sre5inom lcolovo%a. +utuju&i na jug !artin je vidao sve vie i vie
Znakova goleme irake vojske to je u meduvremenu %agadila podruje juno od grada$ ire&i se sve dalje i
dalje na %apad$ prema irakoj granici.
3d vremena do vremena vidao bi odsjaj crpki %a naBtu. 5na
ju&i kako su ih ;raani vjerojatno %aposjeli$ svaki bi se put odmaknuo kako bi ih i%bjegao.
:rugi bi put nanjuio dim s njihove logorske vatre te bi tako na vrijeme %aobiao njihove vojne bivake. #ednom
je %amalo naletio na tenkovsku bojnu ukopanu u pijesak i%a pje&anog nasipa
$ i
r5
potkoviasta oblika. .opovske cijevi bile su im okrenute na jug$ prema 9merikancima i ,audijcima preko
granice. Gdjekad bi jasno uo udaranje elika o elik. .ada bi otro potegnuo desnu u%du i opet nestao medu
pjeanim dinama.
Aad je dola%io$ samo su dvije divi%ije ira&ke *epublikanske garde bile stacionirane juno od grada Auvajta$ i
to istonije od njegova povratnog puta.
,ad im se pridruila i :ivi%ija M<amurabiM. tovie$ ,addam <usein je %apovjedio da jo jedanaest divi%ija$
preteito regularne vojske$ krene na jug Auvajta$ kako bi bile dostojan odgovor okupljanju amerikih i
save%ni&kih snaga na drugoj strani.
etrnaest divi%ija - to je %bilja mnogo vojske$ ak i kad je raspore1ena pustinjom. ,re&om$ !artin nije spa%io
nikakvih straa/ odnosno$ bilo ih je$ ali su hrkali pod svojim vo%ilima. ;pak$ puka njihova mnogobrojnost
tjerala ga je sve %apadnije i %apadnije$
Aratki$ E)-kilometarski put od Barme deva u Auvajtu do saudijskoga sela <amatijata - nije dola%io u ob%ir.
8ojska ga je potiskivala sve %apadnije$ prema ira&koj granici$ o%naenoj dubokim klancem 8adi-al-Batina$ to
ga on radije ne bi prela%io ako ba ne mora.
Zora ga %atee dobrano na %apadu od naBtnoga polja !anagi/ ipak je to bilo sjeverno od redarstvene postaje
91 !uBrad$ nad%orne toke na predratnoj irako-kuvajtskoj granici.
Zemljite je bivalo sve breuljkastije. ,toga je lako pronaao hrpu kamenja u kojoj &e provesti dan. im je
svanulo$ on sjaha s deve =koja je s gadenjem njukala golo kamenje i pijesak$ ne naavi ni ukusna bodljikava
grmlja %a %ajutrak>$ umota se u devin gunj i namjesti se %a spavanje.
Bijae tek prolo podne kad ga je probudila tutnjava tenkova i% priline bli%ine$ ,hvati kako je prebli%u glavnoj
cesti koja i% :ahre u Auvajtu vodi na jugoistok u ,audijsku 9rabiju$ prela%e&i granicu na graninom
prijela%u 9l ,almi. +oslije %alaska sunca dugo je ekao - gotovo do pono&i$ a tek se onda uputio dalje$ Znao je
kako granica ne moe biti vie od dvadeset kilometara na jugu od njega.
Budu&i da je krenuo tako kasno$ medu irake ophodnje %ade tek oko tri u no&i$ kad je ovjeku ivotna snaga
najnia i straari obi&no drijemaju.
6a mjeseini je ugledao kako mu je postaja granine policije Aaimat ,ubah ostala nalijevo. +reavi jo tri-
etiri kilometra na
'VX
jug$ %nao je da je preao granicu. ,igurnosti radi nastavi put sve dok nije stigao do sporednog puta to vodi u
smjeru istok-%apad od <amatijata do 9r-*ugija. 3ndje se %austavi i rasklopi radioantenu.
, ob%irom na to da su se ;raani na sjevernoj strani granice ukopali nekoliko kilometara od nje i %bog ratnoga
plana generala ,ch2art%kopBa na%vanog M+ustinjski titM$ koji je save%ni&kim snagama takoder %apovjedio
%au%imanje poloaja malo povueno od same granice$ kako bi se u sluaju irakog napada moglo tono %nati
da su =jesu li> %aista napali ,audijsku 9rabiju$ !artin se naao usred opustjele niije %emlje. #ednoga &e dana
ta sada niija %emlja postati poprite strahovita vihora saudijske i amerike op&e navale na sjever$ na Auvajt.
6o pred %oru 'T. listopada cijeli je taj iroki pojas tla bio samo njegov.
,imona +a@mana probudio je jedan od niih po rangu lanova ekipe i% M,toljetne ku&eM to je nastanjivala
vilu.
M#avio se !rki !edvjed$ ,imone. +reao je granicu.M
,imon +aaunan hitro skoi s leaja i u pidami utri u radiosobu. *adio-operater je sjedio na okretnom stolcu$
gledaju&i prema kon%oli du cijeloga %ida nekadartje elegantne spava&e sobe. ,ad je ve& 'T.$ pa se iBra
promijenila.
M4orpus 4hristi .eksakom *enderu7 gdje siN 3petujem7 re. ci nam svoju lokaciju.M
Glas %a%vui metalno i% %vunika$ no inae je bio jasan.
M#uino od Aaimat ,ubaha$ na cesti <arr5atijat-9r-*ugi.Jb
pperater pogleda +a@mana. ,;,-ovac pritisnu tipku MslanjeM i i%govori7 M3stani gdje si$ *enderu. +oslat &emo
taksi po tebe. +otvrdi prijam.M
M5rimio. ekam crni taksi$M ree glas.
Zapravo to i nije bio crni taksi$ nego ameriki cmi jastreb =blackha2k> - helikopter to je dva sata poslije
nadlijetao cestu. ,pasilac je stajao na otvorenim vratima letjelice i%a pilota$ sigurnosno prive%an$ s dvogledom
u ruci$ +retraivao je pogledom pranjavu sta%u to bi trebala biti cesta. ,a e%desetak metara udaljenosti
spasilac spa%i mukarca i devu. ;pak su kanili odletjeti dalje$ kadli im ovjek mahnu.
Blackha2k uspori i stade lebdjeti na mjestu/ crni je jastreb opre%no motrio beduina. to se pilota tie$ njemu se
inilo kako
$. ..$ $ $ $ R 5RR. ..R$R%R7.RR RR5R$7RR.7.tRR
to mu ga je dao obavjetajno-sigurnosni asnik njegove eskadrile bio je toan$ a i nije bilo nikoga drugog na
vidiku.
4hip Barber je s amerikom vojskom dogovorio pojedinosti u Zrakoplovnoj ba%i *ijad. :ogovorio je da mu
posude blackha2k iji &e %adatak biti pokupiti Britanca to je preao granicu$ doavi i% Auvajta. 4rni je
jastreb imao to&ne koordinate. 9li nita nisu spominjali nekakvoga beduina s devom.
:ok su ga ameriki %rakoplovci promatrali sa e%desetak metara udaljenosti$ ovjek na tlu ra%mjetao je po
njemu kamenje. Zavrivi$ odstupi i udalji se malko. ,pasilac i%otri daleko%or kako bi bolje promotrio. 6atpis
je bio jednostavan7 %:*avo.
,pasilac progovori u mask$u s ugradenim mikroBonom i minijaturnim primopredajnikom7 M.o je sigurno on.
;demo po njega5M +ilot kimnu$ crni jastreb %aokrenu i stane se sputati i pri
bliavati$ sve dok se nije naao samo dvadeset metara od ovjeka i njegove ivotinje$ lebde&i tridesetak
centimetara i%nad tla. !artin je ve& bio skinuo s deve bisage i teko sedlo te ih osta
vio kraj puta. *adioprimopredajnik i njegovo osobno kratko oru5je$ automatski pitolj bro2ning s trinaest
%rna$ kakav vole ,9,ovci$ smjeteni su u torbu prtenja&u to mu visi o ramenu.
:eva se uplaila i p3bjegla vide&i helikopter kako se sputa i pribli?ava #o# Ee5 !artin jl$l j( gie5ao kako
odla%i. :obro 5a je sluila$ unato svojoj tekoj naravi. 3stala je sama u pustinji$ ali nita joj se loe ne&e
dogoditi. 3na je %apravo doma. ,lobodno &e lutati$ sama traiti i nala%iti travu i vodu sve dok neki beduin na
nju ne nabae$ vidi kako nema niije o%nake te je trijumBa;no proglasi svojom.
!artin se duboko sagnu kako bi i%bjegao golemi propeler to se vrti te dotri do otvorenih vrata. 6advikuju&i
se s bukom rotora$ spasilac viknu7 MAako se %ovete$ gospodineNM
MBojnik !artin$M
*uka se promoli i% otvora te povu&e !artina u kabi5u. M:obro doli na nau letjelicu$ bojnie$M
0 tom trenu buka motora %aglui dalji ra%govor. ,pasilac urui !artinu Etitnike protiv buke da ublae tutnja2
motora i glasno tandrkanje rotora u vrtnji$ pa se namjestie %a let do *ijada.
6a prila%u gradu$ pilot skrene prema jednoj samostojnoj vili u predgradu. 6a velikoj livadi pokraj nje netko je
poredao tri reda svijetlonaran&astih jastui&a %a sjedenje u obliku slova <. :ok je blackha2k lebdio$ ovjek u
arapskim haljinama skoi s visine od
metar-metar i pol na %emlju$ uspravi se i odmahnu posadi po%cirav i %ahvalu. Zatim se uputi dugim koracima
prema ku&i$ dok je helikopter opet u%lijetao. :vojica ku&nih slugu u%ee skupljati jastuke.
!artin prode kro% nadsvo1eni ula% te se na1e u ogradenu unutarnjem dvoritu. :vojica mukaraca pojavie se
na ku&nim vratima. #ednoga je prepo%nao i% stoera ,9,-a u %apadnom Fondonu/ tamo ga je sreo tako davno
- pred svoj put u Auvajt.
M,imon +aacrnan$M predstavi se mladi &ovjek$ pruaju&i mu ruku. M8raki dobro to ste se vratiliL :a$ ovo je
4hip Barber jedan od naih rodaka i% Fangleya.M
Barber se rukova s njime i dobro promotri koga to vidi7 %ama%ana$ %amrljana bjelkasta halja od brade do poda$
prugasti gunj preko jednog ramena$ crveno bijela pepita keBija na glavi$ privr&ena dvama crnim gajtanima/
otro$ tvrdo li&e$ crne brade i tamnih oiju$ crnomanjasto.
M:rago mi je to sam vas upo%nao$ bojnie. +uno sam toga uo o vama.M 6amrtivi nos$ doda7 M9 dobro bi
vam dola i topla kupka$ jelJ daNM
M3$ daL ,ad &u ja to %a&as srediti$M pohita +a@inan.
!artin kimnu$ ree7 M<vala$M te ude u hladovinu vile. +a@man i Barber su ga slijedili. 0 sebi je Barber bio
ushi&en.
\Bemti - pomisli on - pa ovaj bi tip mogao ak i uspjeti.
.rebale su tri kupke %aredom u mramornoj kadi ku&e to ju
je Britancima dao na uporabu kraljevi& <aled bin ,ulatan da bi !altln Z5t111) 1 ,pra3 ,a ,eb5
dvomjesenu prljavtinu$ pije,aA i
5npj$ 5jedio je s ru&nikom oko bokova dok je posebno %ato po5Yanl 5llj5G 3d njG5(YG lZra,lG 5r5nc 53se
pra5io Bn%uru$ Zati5 s5 obri5ao priborom %a b5ijattje ,imo5a +aQmatla.
6jegovu keBiju$ gunj$ halju i sandale odnijee u vrt$ gdje je
saudijski sluga nainio od njih posve %adovoljavaju&u lomau.
:va sata poslije !ike !artin sjeo je u +aQmanovim laganim pa. mu&llim hlaama i koulji kratkih rukava %a
blagovaoni&ki stol$ %adovoljno motre&i objed od pet jela$
+oto je neko vrijeme uivao u objedu$ upita7 M 9ko smijem pitati$ %aEto Ete me povu5li/M
3dgovori 4hip Barber$
M:obro pitanje$ bojnie. +rokleto dobro pitanje. Zasluuje
. $ . R $ R$R RR R 5RRRRRR rRm 5RiRRn r.R.R RR. F.7Rc F7..-R a.. 5..a...R
-1)
?urilo se i 4;9-i i ,;,-u. !akar se o tomu vrlo malo govorilo u to doba$ a i poslije$ do kraja listopada u *ijadu
je uspostavljena vrlo jaka operativna na%onost 4;9-e.
6ije prolo dugo prije no to su 4;9-i u *ijadu doli u sukob s vojnim glaveinama$ smjetenim dva kilometra
dalje$ u bunkeru ispod saudijskoga !inistarstva %rakoplovstva$ gdje su planirali ratne operacije.
+revladavaju&e je raspoloenje bilo =u najmanju ruku$ me1u %rakoplovnim generalima> kako &e vjeta
uporaba nevjerojatna spektra tehni&kih &udesa to im stajahu na raspolaganju biti posve dovoljna da im
pribavi sve potrebne podatke o irakim obrarnbenim mogu&nostima i pripremama.
9 bijae ta tehnika uistinu udesna. 6e samo sateliti to lete
svemirom alju&i na Zemlju neprekinut ni% snimaka %emlje saddama <useina. 6e samo to 9urora i 0-'
obavljaju isti posao$ samo s manje udaljenosti$ nego su imali jo strojeva$ Bantastino %an5ren5$ koji su im
davali podatke i' %raka.
:ruga vrsta satelita lebdjela je u geostacionarnim poloajima nad Bliskim istokom. .i su sateliti imali %ada&u
sluati to ;raani govore/ hvatali su svaku rije i%govorenu na MotvorenimM ve%ama. 6o nisu bili kadri uhvatiti
telekonBerencije o ratnim planovima to ih je prenosilo D).))) kilometara ukopanih svjetlovoda.
!e5u takvim je %rakoplovima kralj 59K94, - 9irbomc Karning and 4ontrol ,ystem =MZrani sustav
motrenja i javlja5 njaM>. *ije je o %rakoplovi5na boein5 C)C na &iji su trup postav;jene goleme radarske
antene. ,porim kruienjem nad sje8ernim dijelom 9rapskoZper%ijskog %aljeva ='T sata %a jedan krug> 9K94,
omogu&uje ba%i u *ijadu da u nekoliko sekundi dobije obavijest o svakom %ranom pokretu nad ;rakom. .eko
da ijedan ira&ki %rakoplov moe poletjeti a da *ijad odmah ne sa%na njihov broj$ smjer$ br%inu i visinu.
9K94,-u pomae jo jedna prepravljena inaica boeinga
C)C$ HU-9$ %vana Zvije%da. Za pokrete kopnene vojske ona je ono to je 9K94, %a pokrete %rakoplovstva.
Golemi 6orden radar usmjeren nadolje i na strane omogu&uje mu pra&enje ira&kog teri torija be% ulaenja u
iraki %rani prostor. Zvije%da %apaa gotovo svaki komada kovine koji se pokrene.
,va ta i mnoga druga tehni&ka udesa$ na koje je Kashington potroio milijarde i milijarde dolara$ uvjerile su
generale da mogu uti svaku i%govorenu rije$ vidjeti svaki pokret/ a ako sve to %naju$ mogu i unititi ono to
treba biti uniteno. tovie$ mogu sve to danju ili no&u$ bilo sunce$ kia ili magla. 6ikad se vie nepri jatelj
ne&e mo&i skriti medu stablima u praumi te tako i%bje&i otkrivanje. 6jihove &e nebeske oi sve vidjeti$
nebeske ui sve uti.
3bavjetajci i% Fangleya bijahu sumnjiavi i nisu to krili. !a to ti civili sumnjajuL .u su se vojnici ve&
ljutnuli. Oeka ih teak posao$ ali oni ga %naju i ho&e obaviti. to se oni petljajuNL
Aod Britanaca je bilo drugaije. ,;,-ova operativna na%onost u Zaljevu nije bila ni nalik 4;9-inoj$ no po
britanskim mjerilima bijae to velika operacija. Aako je obiaj M,toljetne ku&eM$ bili su %natno diskretniji i
tajnovitiji od svojih amerikih kolega.
0sto je Britanija %a %apovjednika svih svojih vojnih postrojba u Zaljevu i ujedno %amjenika glavnog
%apovjednika save%nikih snaga$ generala ,ch2art%kopBa$ imenovala neobi&na asnika s tteuobiajenim
iskustvom.
6orman ,ch2art%kopB je krupan$ kran mukarac %avidne Yojnike 5jc5tine i iEkustYa/ 5raYa st5iJinsk5
Y(jili5ina$ kakve vojska voli. Zvali su ga M3lujni ;5lormanM ili M!edoM$ *aspoloenje mu se mljenjalo od
puke dobro&udnosti do provala bijesa$ uvijek kratkotrajnih$ to su ih &lanovi njegova stoera %vali
M6ormanovom balistikomM. 6jegova britanska desna ruka nije se mogla od njega ra%likovati vie no to jest.
General-bojnik sir +eter de la Billiere$ koji je poetkom listopada stigao kako bi preu%eo %apovjednitvo nad
Britancima$ bija5 e vitak$ upravo mrav$ ali ilav ovjek/ smjeran$ u%dran i malo
rjek. Arupni 9merikanac ekstrovert i tanki Britanac introvert bijahu doista udan par$ :obro su djelovali
%ajedno samo stoga to su se po%navali dovoljno dugo da bi %nali to se krije i%a vanjtine$
Xu 5Jeter5 koga su njegovi vojnici %vali +B$ bijae najodliko
Yanljl pilpadrilk b.ltanske vojske s najvic odlija od sYih$ ) tomu kad i kako ih je %aradio nije govorio nikad$
ba nikad. #edino oni
to su imali ast biti njegovi ratni drugovi u mnogim pohodima
katkad bi u svoje pivske vr&eve promrmljali poneto o njegovoj hladnokrvnosti pod neprijateljskom vatrom$
to mu je priskrbila tolika odlija. Aako je neko& bio i %apovjednik ,9,-a$ nau&io je i %nao podosta o
9rapsko-per%ijskom %aljevu$ arapskom je%iku i tajnim operacijama.
, ob%irom da je britanski %apovjednik ve& suradivao sa ,;,om$ ;judi i% M,toljetne ku&eM nali su u njemu puno
po%ornijega sluatelja nego cijai kod svojih %apovjednika.
,9, je takoder ve& bio u ,audijskoj 9rabiji. 6ala%ili su se na skrovitu mjestu$ u svojem vlastitom malom
vojnom taboru u kutu ve&e vojne ba%e pokraj *ijada. Aao njihov nekadanji %apovjednik$ +B se pobrinuo da se
njihovi %avidni darovi ne troe uludo na poslove to ih sasvim uspjeno mogu obaviti pjeatvo ili padobranske
postrojbe. 6jihova je struka duboki prodor u neprijateljsko podru&je i i%bavljanje talaca.
*aunalo se kako bi ih se dalo uporabiti %a spaavanje britanskih talaca to su sluili kao ivi tit u
,addamovim rukama$ no plan je naputen kad su ih ;ra&ani rasprili diljem %emlje.
.ijekom savjetovanja u onoj vili u predgradu *ijada krajem listopada$ ,;,-ovci i cijai ra%radili su plan
operacije to se uvelike oslanjala na neuobiajene sposobnosti ,9,-ovaca. +lan je predo&en %apovjedniku
,9,-a na popritu$ pa se on dao na vojno planiranje$
+oslijepodne prvoga dana boravka !ikea !artina u toj vili
itavo je otilo na to da mu ispripovjede kako su angloameri&ki save%nicl otkt5li postojanje otpadnika u
Bagdadu s tajnim lmenom #eriho5. #o je 5ao pravo odbiti sudjelovanje i vratiti se u
+ukovniju. ;ste je veeri promislio o ponudi$ a %atim i%javio obavjetajcima i% 4;9-e i ,;,-a7 M+rihva&am$ ali
samo pod mojim uvjetima.M
Glavni je problem bila njegova pria %a pokri&e$ to su svi pri'nali. 6e radi se tu o %adatku br%og ulaska i
i%laska$ gdje sve ovisi o hitrini i drskom nadmudrivanju protivni&ke protuobavjetajne mreie. 6e moie se
ra&unati ni na prikrivenu potporu nekih doma&ih ljudi$ kao to je bilo u Auvajtu. 6e&e mo&i ni lunjati pu-
stinjom oko Bagdada =koje i nema> kao lutaju&i beduin.
9 Gljeh je ;rak jedan golemi vojni tabor. ak i podrujima to na %emljovidu djeluju pusto prola%e vojne
ophodnje. 0 samom Bagdadu 8ojska i 9!9! %ala%e s2da. 8ojna policija trai de%ertere$ a 9!9! svakoga
tko bi %bog bilo &ega mogao biti sumnjiv.
9!9!-ove su strahote bile dobro po%nate svima u vili. ;%jave i i%vjetaji poslovnih ljudi i novinara te
britanskih i amerikih diplomata prije njihova protjerivanja obilato su svjedoili o sveprisutnosti tajne policije$
koja je drala irake dravljane u strahu i trepetu.
0pusti ;i se uop&e u to$ morat &e dugo tamo ostati. 8oditi agenta kao to je #erihon ne&e biti nimalo lako.
+rvo ga treba prona&i putem mrtvih potanskih sandui&a te ga obavijestiti da se operacija nastavlja.
,andui&i su moda ve& provaljeni$ moda pa%e na njih. +ostoji mogu&nost da #erihona uhvate i prisile neka
sve pri%na.
3sim toga &e !artin morati prona&i mjesto %a stanovanje$ odakle &e mo&i slati i primati poruke. !orat &e se
kretati gradom kako bi opsluivao potanske sandui&e$ ako se #erihonova struja podataka obnovi$
namijenjena sada novim naruiteljima.
Aonano - a to bijae najgore od svega - ne&e imati diplomatsko pokri&e$ taj tit koji bi ga spasio od uasa koji
slijede nakon otkrivanja i uhi&enja. .akvoga ekaju &elije 9bu Graiba.
M3vaj... to ti je na umuNM upita ,imon +a5nan kad je !artin postavio %ahtjev.
M9ko ve& ne mogu biti diplomat$ elim biti &lan osobne posluge nekoga diplomata.M
M6e&e lako i&i$ stari moj. 3ni pa%e na veleposlanstva.M M6isam spominjao veleposlanstvo. *ekoh7 lan osobne
posluge.M
M8o%a$ tako netoNM upita Barber.
M6e. .o je odve& upadljivo. 8o%a mora ostati %a upravlja&em automobila. 8o%i diplomata gradom$ a na
njega pa%e jednako kao i na diplomata.M
Mto ondaNM
M9ko se stvari nisu korjenito i%mijenile$ ve&ina viih diplo
mata ivi i%van %grade veleposlanstva. 3ni dovoljno visoka ranga ive u unajmljenoj samostojnoj ku&i
okruenoj vrtom$ koji je pak omeden %idom. 0 dobra stara vremena takve su ku&e uvijek imale vrtlara-
domara.M
M8l5laraNLM uskliknu Barber. MZa Boga miloga$ pa to je Bi%i&ki radnikL :o&i &e po vas i unova&iti vas u
vojsku.M
M6e&e. Yrtlar-domar obaYlja sYe posloYe i2an ku&e$ 3driava vrt$ biciklom ide u kupovinu na tr?nicu.
6abavlja ribu$ 5o&e i povr&e$ kruh$ ulje. ,tanuje u kolibi u dnu vrta.M
M3nda$ u emu je stvar$ !ikeNM upita +a@inan.
M,tvar je u tomu to je takav ovjek nevidljiv. .oliko je obi&an te ga nitko ne primje&uje. Zaustave li ga$ ima
urednu osobnu iska%nicu i pismo veleposlanstva kojirn se potvr1uje$ na arapskom$ da radi %a stranog
diplomata te je prema tomu i%u%et od vojne slube/ mole se vlasti neka ga puste nesmetano obavljati njegove
poslove. 6e prekri li %akon$ svaki &e se redarstvenik koji mu bude pravio poteko&e suoiti s Bormalnim
prosvjedom veleposlanstva.M
3bavjetajci pora%mislie o tom prijedlogu.
M!oglo bi upaliti$M pri%na napokon Barber. M3bian$ nevidljiv. to ti misli$ ,imoneNM
M6o diplomat mora biti dio igre$M primijeti ,imon +a5nan. M,amo djelomice$M sigurno &e !artin.
M#ednostavno &e od svoje vlade dobiti nalog neka primi i %aposli &ovjeka koji &e mu se predstaviti te da %atim
malo %amiri. ,umnje u njegovoj glavi samo su njegova stvar. :rat &e je%ik %a %ubima ako eli %adrati
posao i jo napredovati. 6aime$ u sluaju da %apovijed stigne s dovoljno visoka mjesta.M
MBritansko veleposlanstvo ne dola%i u ob%ir. ;raani bi se obruili na nae ljude be% ob%ira na sve$M ree
+a@man.
M;sto je i s nama. to vam je na umu$ !ikeNM upita Barber. Aad im je ka%ao$ u nevjerici su se %agledali u nj.
M!a ne... vi se alite$M re&e 9merikanac.
M6e$ govorim o%biljno$M odvrati mirno !artin.
MA vragu$ !ike$ pa takav bi %ahtjev morao i&i do... do samog premijera.M
M; do +redsjednika$M ree Barber.
M:an-danas smo svi medusobno prijatelji$ %ar neN <o&u re&i$ ako &e #erihonovi proi%vodi spasiti mnoge
save%nike ivote$ %ar
j5 5r5vie p5t5t5 '5 jed5ll teleBonski po5i8N$5
4hip Barber baci pogled na ru5nu uru. 0 Kashingtonu je se5 dam sati manje nego u Zaljevu. :akle$ u
Fangleyu sad dovravaju objed$ 0 Fondonu je samo dva sata manje nego ovdje$ ali duno
snici bi jo mogli biti na radnim mjestima.
Barber se odmah vrati u ameriko veleposlanstvo$ 3danle posla vrlo 5llmu iBriranu poruku %amjeniku
ravnatelja %a operativne poslove Billu ,te2artu. +roitavi je$ on je odnese ravnatelju
Killiamu 88ebsteru. 3n pak na%ove Bijelu kudu$ %atra5lvi ,(st5nak s +redsjednikom.
,imon +a@man je imao sre&e. 6jegov je iBrirani teleBonski po%iv %atekao ,tevea Fainga jo u M,toljetnoj
ku&iM. ,asluavi eBa operacija na Bliskom istoku$ Faing na%ove eBa doma.
+romislivi$ sir 4olin na%ove ministra-tajnika 8lade$ sir *obina Butlera.
0vrijeeno je pravilo da eB .ajne obavjetajne slube ima u urnim i vanim slu&ajevima pravo traiti hitan
sastanak u &etiri oka s premijerom. !argaret .hatcher je uvijek bila po%nata po svojoj pristupa&nosti ljudima
na elu obavjetajnih sluba i specijalaca. +ristala je primiti eBa u svom osobnom uredu u :o2ning ,treetu 1)
idu&eg jutra u osam.
Aao uvijek$ bila je na poslu prije %ore te je gotovo rijeila sve spise to su je toga dana ekali kad se pojavio eB
,;,-a. ,asluala je njegovu neobinu molbu poprilino se %audeno namrtivi. Zatrai i dobije od njega
objanjenje nekoliko pojedinosti. Zatim promisli te se$ kako je va%da &inila$ odlui be% odgode.
M*a%govarat &u s predsjednikom Bushom im se probudi. 8idjet &emo to se moe uiniti. .aj... &ovjek...
ho&e li on to doista obavitiNM
M.ako kani$ gospo1o premijerko.M M#e li on jedan od vaih$ sir 4olineNM M6ije. Bojnik je u ,9,-u.M
3na se vidno ra%vedri. M+ravi ovjekLM
M; ja tako mislim$ gospodo.M
im je 5eB otiao$ osoblje :o2ning ,treeta na%valo je Bijelu kuO0$ iako je tamo jo bila mrkla no&. 0govorili
su da se i%ravna sigurna teleBonska ve%a uspostavi u U ujutro u Kashingtonu$ odnosno 1 poslijepodne po
londonskom vremenu. 3bjed prve ministriee odgo1en je %bog toga %a pola sata.
+oput svoga predasnika *onalda *eagana$ i predsjednik 5ush teko je odbijao b5o koji %ahtjev britanske
premijerke kad bi se %ahuktala punom parom.
M0 redu$ !argaret. 6a%vat &u$M rekao je +redsjednik nakon pet minuta.
M!oe samo odbiti. 9 ne&e. 0ostalom$ uinili smo mu hrpu usluga$M naglasi g1a .hatcher.
M#esmo$ %aista jesmo$M ree Bush.
3d premijerkina po%iva +redsjedniku do njegova po%iva nije
5$ Z $ n$ R tRR.RvR.RR %RR5RtRR5RR 55RRR7 Ra..R..7 5RtRrR5R
ke linije bijae potvrdan. :a$ primit &e nasamo njihove predstavnike &im stignu.
.e je ve&eri Bill ,te2art poao i% Kashingtona$ a ,teve Faing uhvatio je posljednji let s <eathro2a.
9ko je !ike !artin i imao pojma o gro%niavoj aktivnosti to ju je i%a%vao njegov %ahtjev$ nije to ni&im
poka%ivao. 'D. i 'C. listopada proveo je u odmoru$ jeo je i spavao. ;pak$ prestao se brijati$ dopustivi da se crne
ekinje opet probiju. Za to se vrijeme na ra%nim stranama svijeta radilo %a njega.
eB ,;,-ove postaje u .el 9vivu posjetio je generala Aobija :rora s konanim %ahtjevom. 8oditelj !osadda
%apanjeno se %agleda u Hngle%a.
MZar &ete %bilja nastaviti s timeNM pitao je on.
.MAobi$ %nam samo ono to su mi rekli neka te pitam.M MZar na crno$ \bem tiNL +a uhvatit &e gaL ; ti to %na.M
M!oe li mi to u&initi$ AobiNM
M6aravno da moemo.M M0 roku od 'T sataNM
Aobi :ror je opet %aigrao svoju ulogu i% MGuslaa na krovuM. MZa tebe$ deko moj$ pile moje$ dao bih i desnu
ruku u vatru. 9li sluaj7 to to predlae je potpuna ludost.M
0stavi od stola$ %aobi1e ga i obgrli rukom Hngle%ova ramena. \
MZna$ prekrili smo polovicu vlastitih pravila. ;mali smo sre
&e$ 3bino nai l5udi nikad ne posje&uju mrtve potanske sandu&i&e$ jer bi to mogla biti klopka. Za nas su
sandu&i&i jednosmjerni7 od kace agentu. , #erihonom smo prekrili to pravilo. !oncada je tako preu%imao
proi%vode samo %ato to nismo imali drugog naina. ; on je imao sre&e. +une je dvije godine imao sre&e. 6o
on
je bio pokriven kao diplomat$ 9 ti sad od mene traiiM$ toNM +ribliio je licu malu BotograBiju mukarca alosna
i%gleda$ arapskih erta lica$ %amrene crne kose i &ekinjaste brade$ to je upravo stigla i% *ijada. Budu&i da
i%medu dviju %emalja ne postoje %rakoplovne ve%e$ doletjela je osobnom letjelico5n generala de la Billierea$
dvomotornim mlanjakom <,-1'E. Zrakoplov up5 ravo stoji u vojnoj %ra&noj luci Zde :ov$ gdje obilno
BotograBiraju njegove jetrene mrlje.
:ror napokon slegnu ramenima i re&e7 M0 redu. ,utra ujutro. .ako mi moje glave.M
'1U
;%van svake sumnje !osadd posjeduje jednu od najboljih tehnikih slubi na svijetu. 3sim sredinjeg
raunalnog sustava$ u kojemu su gotovo dva milijuna imena s pripadnim podacima$ osim jedne od najboljih
slubi %a obijanje i provale na svijetu$ u podrumu i donjem podrumu !osaddova sjedita stoji ni% prostorija u
kojima je temperatura strogo kontrolirana.
0 njima se uvaju MpapiriM. 6e kakav god stari papir$ nego vrlo posebni papiri. .amo su pohranjeni i%vornici
gotovo svih vrsta putovnica to postoje na svijetu$ %ajedno s nebrojenim drugim ispravama7 osobnim
iska%nicama$ vo%akim do%volama$ iska%nicama %dravstvene %atite i slino.
3sim njih$ tu su i MblanketiM7 nepopunjene osobne iska%nice i dr. isprave na kojima vjeti pisari ispisuju to
ele$ slue&i se i%vornim ispravama kao u%orcima %a i%radu krivotvorina i%vanredne vrsno&e.
6e i%raduju se samo osobne isprave. !ogu se proi%vesti i proi%vode se u velikim koliinama novanice to ih
je gotovo nemogu&e ra%likovati od pravih. *abe se ili %a i%a%ivanje inBlacije u susjednim neprijateljskim
%emljama$ ili %a Binanciranje !osaddovih operacija na crno$ o kojima nita ne %naju i ne ele %nati ni Aneset
ni sam premijer.
.ek poslije teke duevne borbe 4;9 i ,;, obratili su se !o,Iddu %a uslugu$ #ednostavno su shvatili da nisu
kadri i%raditi osobnu iska%nicu etrdesetpetVgVdinjeg ilak3g radnika koja &e biti dovoljno dobra te &e
sigurno pro&i svaku kontrolu u ;raku. :o tada se$ naime$ nitko u njih nije potrudio nabaviti i%vomik koji bi se
mogao kopirati.
,re&om je ,ajeret !atkal$ prekograni&na i%vidako-diver%antska skupina toliko tajna da se u ;%raelu ne smije
objaviti ni nje%i
no ime$ dvije godine prije toga upala u ;rak kako bi tamo dovela jednog 9rapina otera$ koji je imao uspostaviti
kontakte na niskoj ra%ini$ te ga vratiti u ;Zrael. 6a irakom su teritoriju uEput naEli dY5 ,Glj5lt5 lc5lt( rade
na njivi$ pa su ih n5pali$ ,Ye%5Pi i u%eli im osobne iska%nice.
Aako je :ror obe&ao$ njegovi su krivotvoritelji cijele no&i$ sve do %ore marljivo radili kako bi nainili iraku
osobnu iska%ni
cu$ uvjerljivo prljavu i pohabanu od duge upvrabe$ na ime l5ahmuda 9l-Aurija$ starog etrdeset pet godina$
rodom i% jednoga
sela sjeverno od 5agdada$ koji radi u glavnom gradu kao Bi'iki
Arivotvoritelji nisu %nali da je !artin u%eo ime onog istog gospodina 9l-Aurija to je u po&etkom kolovo%a u
restoranu u 4helseaju provjerio njegovo %nanje arapskog. 6isu %nali ni da je i%abrao selo i% kojega je potekao
vrtlar njegova oca$ koji njemu dje&aku prije puno godina u hladu stabla u njihovu vrtu u Bagdadu pripovijedao
o selu gdje je ro1en7 o seoskoj damiji i kavani$ o poljima lucerke i dinje to okruuju selo. Arivotvoritelji jo
neto nisu %nali.
0jutro je Aobi :ror uruio osobnu iska%nicu ,;,-ovu &ovjeku u .el 9vivu.
M3vo ga sigurno ne&e odati. 9li re&i &u ti$ ovaj...M tu Aobi kucnu po BotograBiji tvrdim kaiprstom$ Movaj &e
vas dosadni 9rapin. i%dati$ a da ne&e pro&i ni tjedan dana. ;li &e ga oni uhvatiti.M
,;,-ovac je mogao samo slegnuti ramenima. Oak ni on nije %nao kako mukarac na prokrijumarenoj
BotograBiji uop&e nije 9rapin. 6ije bilo potrebe da on to %na/ %ato mu nisu ni rekli. 0inio je samo to mu bje
reeno7 predati osobnu iska%nicu pilotu <,-1'E$ koji &e je odnijeti u *ijad.
+ripravili su mu i odje&u7 jednostavni burnus ira&koga radnika$ tamnosmedu keBiju i grube pagerice.
+leta koara pleo je - ne %naju&i to i%ra1uje i %ato pleo od vrbina pru&a koaru sasvim posebna$ neobina$
nevidena oblika. Bijae on siromaan saudijski obrtnik$ pa je$ budu&i da je udni kaurin obe&ao platiti
po%amanu svotu$ radio s puno volje i truda.
Bli%u *ijada u tajnoj su vojnoj ba%i pripremali dva neobina vo%ila posebne namjene. ;% glavnog ,;,-ova
uporita junije na 9rabijskom poluotoku$ u 3manu$ dopremio ih je hercules. +o dolasku su s njih skinuli sve
suvino te ih opremili %a dugu i teku vonju.
Bit prepravke dvaju dugoprunih land rovera nije se sastojala u pojaavanju oklopa ni u naoru5avanju$ veO u
5oYe&aYan5u br5ne i dometa. ,vaki &e terenski automobil ponijeti uobiajenu etvoricu ,9,-ovaca$ a jedan
&e primiti i putnika. :rugi &e povesti terenski motorkota& irokih guma$ opremljen takoder velikim
spremnikom %a gorivo$ pogodnim %a dug put.
9merika je vojska opet posudila svoju opremu. 3voga se puta radilo o dvama dvopropelerskim teretnim
helikopterima marke chinook. *ekli su im neka samo &ekaju.
ccc !ihail ,ergejevi Gorbaov sjedio kao i obino %a svojim radnim stolom u osobnom uredu na sedmom$
posljednjem katu %grade 4entralnoga komiteta na 6ovoj ploadi. :va su ga tajnika posluivala papirima kad
je interBon najavio dola%ak dvojice posebnih i%aslanika - jednog i% Fondona i drugog i% Kashingtona.
+osljednja dvadeset etiri sata stalno ga je %aokupljao i %bunjivao po%iv i molba amerikoga predsjednika i
britanske premijerke da istodobno primi njihove osobne i%aslanike. 6isu to bili politiari ni diplomati$ samo
nositelji poruka. 0 dananje doba... pitao se on$ kakva se to poruka ne moe prenijeti uobiajenim di-
plomatskim kanalimaN !ogli bi se ak posluiti i%ravnom teleBonskom linijom$ posve sigurnom od
prislukivanja$ iako bi u tom sluaju tumai i tehniari morali imati pristup.
Zainteresirao se i probudila mu se %natielja. Budu&i da je %natielja i ina&e jedna od njegovih najoitijih
svojstava$ eljno je iekivao rjeenje %agonetke.
:eset minuta po dolasku posjetitelje uvedoe u osobni ured generalnoga sekretara A+,, i predsjednika
,ovjetskog ,ave%a. :uga je to i uska soba s ni%om pro%ora na jednoj strani$ koji gledaju na 6ovi trg. ;%a
predsjednika nema pro%ora$ tako da sjedi le1ima okrenut k %idu na kraju konBerencijskoga stola.
Za ra5liku od tekog i sumornog stila kakvu su davali predZ nost njegovi prethodnici 9ndropov i ernjenko$
mladi je Gorbaov vie volio lagan$ pro%raan dekor. *adni stol$ ba kao i konBerencijski$ bijae i%racten od
lagane bre%ovine/ ni% stolaca visokih i ravnih$ ali udobnih naslona obrubljivao je konBerencijski stol. +ro%ori
bijahu %astrti %godnim laganim %astorima.
Aa1 su dvojica mukaraca ula$ pokretom ruke otpusti tajnike. Zatim usta od stola i po1e k posjetiteljima.
M:obro doli$ gospodo$M po%dravi ih on na ruskom. MGovori li tko od vas moj je%5kNM
#edan$ %a koga je %aklju&io da je Hngle%$ odgovori loim ruskim7 M Bilo bi dobro dovesti tumaa$ gospodine
predsjednie.M M8italijL +oalji ovamo #evgenijaLM ree jednom od dvojice tajnika na odlasku.
0 nemogu&nosti govornoga spora%umijevanja$ on se nasmijei i kretnjom poka%a svojim gostima neka
%au%rnu sjede&a mjesta$ Za ,amo riekoliko sekundi pridruio mu se njegov osobni pre
voditelj$ koji je sjeo s jedne strane predsjednikoga stola$
511
MZovem se Killiam ,te2art$ gospodine. #a sam pomo&nik ravnatelja ,redinje obavjetajne agencije %a
operativne poslove$M predstavi se 9merikanac.
Gorbaovljeve se usne stisnue$ a obrve namrte.
M9 ja sam$ gospodine$ ,tephen Faing$ eB operacija na Bliskom istoku britanske obavjetajne slube.M
Gorba&ov je bio jo puno %audeniji i %bunjeniji nego prije. pijuni$ ekisti - to li pak oni ho&eN
,te2art prvi poe7 M3bje su nae slube %amolile svaka svoju vladu neka %amoli 8as kako biste nas primili.
*ije& je o tome$ gospodine predsjedni&e$ da na Bliskom istoku samo to nije i%bio rat. ,vima nam je to
po%nato. ?elimo li i%bje&i rat$ moramo %nati to se raspravlja i odlu&uju u nutarnjem krugu ,addama <useina.
8jerujemo kako se korjenito ra%likuje ono to javno govore od onoga to govore u %atvorenu krugu.M
M6ita novo$M primijeti Gorba&ov suho.
MZaista$ gospodine7 nita novo. 6o rije je o krajnje nestabilnu reimu koji je opasan - %a sve nas. Aad bismo
%nali to se danas stvarno misli u kabinetu predsjednika ,addama <useina$ mogli bismo bolje planirati
strategiju %a i%bjegavanje rata.
M.omu slue diplomati$M i dalje &e nepovjerljivo Gorbaov. M0 normalnim je okolnostima tako$ gospodine
predsjednie. 6o ima vremena kad je &ak i diplomacija odvie otvoren$ odvie javan kanal %a prenoenje
najtajnijih misli. ,je&ate li se sluaja *icharda ,orgeaNM
Gorba5Uv k5mnu. ,vaki *us %na %a ,org5a. 6j5gov s5 lik p15 javljuje na potanskim markama$ +osmrl5o je
proglaen herojem ,ovjetskog ,ave%a.
Faing ga nastavi uvjeravati7 M0 to je doba ,orgeova inBormacija da #apan ne&e napasti ,ibir bila presudno
vana %a 8au %em
lju. 6o ta inBormacija nije mogla do&i preko veleposlanstva.M M!i$ naime$ gospodine predsjedni&e$ imamo
ra%loga vjerova5 ti kako u Bagdadu postoji i%vor$ vrlo visoko smjeten$ koji je spreman otkriti nam to se
govori u najuem ,addamovu krugu. .akvi podaci mogli bi %na&iti ra%liku i%me1u rata i dobrovoljna irakog
povlaenja i% Auvajta.M
!ihail Gorbaov opet potvrdno kimnu. 6ije ni on prijatelj ,addama <useina. 6eko& posluan ti&enik ,,,*-
a$ ;rak se %natno osamostalio$ a u posljednje vrijeme njegov je iaeni voda sve
be%obra%niji prema Zemlji ,ovjeta.
0sto je sovjetski voda dobro %nao kako mu %a nastavak reBormi treba Bmancijska i tehnika pomo&. .o pak
ovisi o dobroj volji Zapada. <ladni je rat %avren. .o je stvarnost. Zbog toga se ,,,* u 8ije&u sigurnosti F16
i pridruio op&oj osudi ira&ke inva%ije na Auvajt.
M:obro$ gospodo7 uspostavite kontakt s tim i%vorom. +redo&ite save%nicima inBormacije koje &e ra%jasniti
stanje i mi &emo vam biti %ahvalni. 6i ,,,* ne bi elio rat na Bliskom istoku.M
3dgovori ,te2art7 M*ado bismo uspostavili kontakt s njime$ gospodine. 9li ne moemo. ;%vor odbija otkriti
svoj identitet. Fako je shvatljivo %ato7 %a njega je ri%ik vrlo velik. !oramo %aobi&i diplomatske kanale da
bismo uspostavili ve%u s njime. #asno nam je ka%ao kako eli komunicirati samo tajnim nainom.M
M:obro. to$ dakle$ elite od meneNM :vojica %apadnjaka duboko udahnue.
MAanimo u Bagdad inBiltrirati ovjeka koji &e sluiti kao ve%a i%medu naeg i%vora i nas$M ree napokon
Barber.
M9gentaNM M:a$ gospodine predsjednie7 agenta. 3n &e se i%davati %a ;raanina.M
Gorbaov se %abulji u nj.
M8i$ %nai$ imate takva ovjekaNM
M:a$ gospodine. 6o on mora negdje stanovati. ?ivjeti tiho$ diskretno$ neduno dok kupi poruke i dostavlja naa
pitanja. !olimo 8as da dopustite da Bigurira kao ;raanin koji je lan posluge vieg diplomata u tamonjem
sovjetskom veleposlanstvu.M
Gorbaov osloni podbradak na vrhove prstiju. 6ije on bio ba potpuni stranac u svijetu tajnih operacija. 6jegov
ih je AGB podosta i%veo. 9 sad ga$ eto$ pitaju neka bi AGB pomogao svo
jim starim protivnicima i%vesti jednu takvu operaciju$ neka sovjetsko veleposlanstvo poslui kao %atita
nji5ovu &ovjeku. !olba tako nevjerojatna da se jedva su%drao od smijeha.
M0hvate li ;raani toga vaeg ovjeka$ moje &e veleposlanstvo biti kompromitirano.M
M6e$ gospodine$ jer je vae veleposlanstvo bilo cinino i%igrano od tradicionalnih %apadnih neprijatelja *usije.
,addam &e u to svakako povjerovati.M
Gorba&ov pora%misli. +risjetio se kako su ga s molbom osobno na%vali ameriki predsjednik i britanska
premijerka. 6jih dvo/ je o5to dr5e predmet va5nim$ a on nije imao drugog i%bora nego
%aklju&iti kako je i njemu vana njihova dobra volja. 6aposljetku kimnu.
M,ve u redu. Zapovjedit &u generalu 8ladimiru Arjukovu neka potpuno sura1uje s vama u ovom slu&aju.M
Arjukov je u to doba bio predsjednik 3dbora %a dravnu sigumost - AGB-a. :eset mjeseci nakon toga$ dok je
generalni sekretar boravio na odmoru na 4rnom moru$ Arjukov i ministar obrane :mitrij #a%ov su$ %ajedno s
jo nekima$ pokuali i%vesti dravni udar protiv svoga +redsjednika.
:vojica %apadnjaka s nelagodom se promekoljie u stolcima. M, najdubljim tovanjem$ gospodine
predsjednie$ ali bismo li 8as mogli %amoliti da ovu stvar povjerite 8aem ministru vanjskih poslova/ njernu i
samo njemu$M s nelagodom protisnu Faing.
Hduard evarnad%e bijae tada ministar vanjskih poslova i povjerljiv prijatelj !ihaila Gorbaova.
Mevarnad%euN ; to samo njemuNM udio se +redsjednik. M:a$ gospodine/ molimo 8as.M
M8rlo dobro. 4ijeli &e posao i&i samo preko !inistarstva vanjskih poslova.M
+oto su %apadnjaki obavjetajci otili$ !ihail Gorba&ov dugo je sjedio sam$ duboko %amiljen. <tjeli su da
samo on i Hduard %naju %a ovo. 9 Arju&kov ne. Zar oni %naju neto to ne %na predsjedriik ,,,*-aN
0kupno je bilo jedanaest !osaddovirl operativaca. Biu su podijeljeni u dvije momadi od po pet ;judi$ plus
nad%omik operacije$ kTga je Aobi 5ror osobno i%abrao$ po2kavi ga s dosadna mjesta predavaa novacima u
nastavnom sreditu pokraj <er%lije.
#edna ekipa dola%ila je i% 3djela #arid$ dijela !osadda koji se bavi operativnom sigumo&u i pra&enjem.
:rugu su momad inili ljudi i% 6eviota$ ija je specijalnost postavljanje naprava %a
prislukivanje$ obijanje brava i provale g ukratko$ sve to se tie ne5ivih predmeta i mehanikih naprava$
3sam od njih deset govorili sll nj5ma5ki 5obro lli bar pri5
stojno$ dok ga je nad%ornik operacije govorio i%vrsno. 3stala su
$ dvojica ionako bili tehniari. 6avalna mom&ad %a operaciju M#ouaM u tri se dana inBiltrirala u Be$ sti5u&i
s ra%li&itih pola%ita u A b M$
Huropi/ svatko je od njih$ dakako$ imao savrenu putovnicu i pri&u %a pokri&e.
0 operaciji M#ouaM Aobi :ror je prekrio nekoliko pravila$
ali nitko od podredenih nije se bunio. M#ouaM je bila o%naena s
ain eBes$ to %nai Mne smije se promaitiM. Aada takvu o%naku stavi sam eB$ toj se operaciji daje prednost pred
svim ostalima. a
0obi&ajeno je da momadi #arida i 6eviota imaju od sedam do devet lanova$ no budu&i da je meta civilna$
neutralna$ nesumnji&av amater$ broj je mogao biti smanjen.
8oditelj !osaddove postaje u Be&u stavio je na raspolaganje tri svoje Msigurne ku&eM s tri bodlima da ih &iste
i odravaju stalno spremnima %a uporabu.
Bodel =mnoina7 bodlim> je obino mlad ;%raelac$ &esto student$ angairan kao goBer nakon temeljite provjere
ivotopisa i roditelja. :unost mu je obavljati ku&ne poslove i posli&e u gradu te nita ne pitati. Zau%vrat
besplatno stanuje u !osaddovoj sigurnoj ku&i$ to je velika blagodat %a pra%nodepa studenta u glavnom
gradu strane %emlje. Aad u posjet do1u MvatrogasciM$-bodel se privremeno mora iseliti/ katkad ga ipak %adre
kako bi prao$ istio i iao u kupovinu.
!oda se ini kako Be& i nije neka osobito vana prijestolnica$ ali u svijetu pijunae vrlo je bitan. *a%lo%i
seu sve do godine 1(TE.$ kad je Be$ budu&i drugi glavni grad .re&ega *eicha$ okupiran. +oput Berlina$ i
njega su etiri save%nike sile pobjednice podijelile u etiri sektora7 Brancuski$ ameriki$ britanski i sovjetski.
Za ra%liku od Berlina$ Be je ponovno %adobio slobodu. ak su se i *usi pristali povu&i$ ali cijena je bila
posvemanja neutralnost Bea i itave 9ustrije. Aako se tijekom blokade Berlina 1(TU. %ahuktavao hladni rat$
Be je ubr%o postao klijalite pijuna. +ogodnosti su bile neutralnost %emlje$ gotovo nepostojanje doma&e
protuobavjetajne slube$ bli%ina madarske i &ehoslovake grani ce. 0%a sve to$ Be je$ otvoren Zapadu$ ali
vrve&i ;stonim Huropljanima$ bio savreno uporite %a ra%ne obavjetajne slube.
6edugo po svom osnutku 1(E1. i !osadd je uvidio beke prednosti te se doselio s takvom mnoinom i snagom
da je nje
gov re%ident rangom nadmaivaa veleposlanika$
3dluka se poka%ala i vie nego opravdanom kad je elegantna i ko%mopolitska prijestolnica nekadanjeg
9ustro-0garskog carstva postala sredite krajnje diskretnog bankarstva i najmiliji ula% u Huropu %a +alestince i
ine teroriste.
:re&i se svoje neutralnosti$ 9ustrija je dugo drala protuobavjetajnu slubu i aparat unutarnje sigurnosti
koje je bilo toliko lako
i5bje&i da su !osaddovi obavjestajci te dobronamjeme slubenike na%ivali Bercalah/ ta ne ba laskava
hebrejska rije %n5l MprdonjaM.
CCE
8oditelj operacije to ga je odabrao Aobi :ror bijae ilav$ prekaljen kaca s godinama europskog iskustva u
Berlinu$ +ari%u i Bru@ellesu.
Gideon Bar%ilaj proveo je neko vrijeme i u jednoj od kidon momadi - eskadrona smrti - koja je gonila arapske
teroriste to su na 3limpijskim igrama u !unchenu 1(C'. poubijali i%raelske portae. ,re&om po njegovu
karijeru$ nije sudjelovaa u jednom od najve&ih promaaja u !osaddovoj povijesti$ kad su kidoni ustrijelili
neduna !arokanca koji je radio kao konobar u Fi;lehammeru u 6orvekoj. +ogreno su ga identiBicirali kao
9liju <asana ,alamea$ mo%ak minhenskoga pokolja.
Gideon MGidiM Bar%ilaj sada je postao H2ald ,trauss$ predstavnik BrankBurtske tvornice sanitarne opreme. 6e
samo to su sve njegove isprave bile savreno vjerodostojne$ nego je i sadraj poslovne torbe to ju je u%a se
nosio otkrivao bavljenje tim poslom/ u njoj su bili tvorniki prospekti$ narudbenice i poslovna pisma na
memorandumu podu%e&a to ga je %astupao.
ak bi i teleBonski po%iv u sjedite tvrtke u FrankBurtu potvrdio njegovu pri&u %a pokri&e$ budu&i da je
memorandum navodio teleBonski broj ureda u FrankBurtu u kojemu su deurali mosadovci.
Gidijeve papire$ ba kao i papire ostalih deset lanova njego.
ve ekipe$ proi%veo je jedan drugi !osaddov odjel. 0 istom do5 njem podrumu u .el 9vivu gdje se smjestio
odjel %a krivotvorenje
drugi je ni% soba namijenjen %a pohranu podataka o uistinu %adivljuju&em mnotvu tvrtki$ stvarnih i
i%miljenih. ,ve je na svom mjestu7 mjese&na i godinja i%vje&a$ revi%orski pregledi$ i%vaci i% upisnika tvrtki$
memorandumi i blokovi sa %nakovljem podu%e&a - sve je to uskladiteno u tolikim koliinama i ra%novrsnosti
te svaki kaca na %adatku u ino%emstvu moe dobiti gotovo neprobojan identitet poslomoga 5o5jekar
,mjestiyi se u syom stanu$ 5ar%ilaj j5 V5raV 5ug s5stanalG s bekim re%identom. !isiju je poeo ra%mjerno
jednostavnim poslom7 sa%nati sve to moe o diskretnoj i tradicionalnoj privatnoj banci$ Kinkler Bank$ ije je
sjedite tik do Fran%iskanerplat%a.
;stog su vikenda dva amerika helikoptera marke chinook u%letjela i% %rakoplovne ba%e pokraj *ijada. 0putili
su se na sjever$ pre. ma 6aBtovodnoj cesti$ 5to ide du saudijsko5irake granice od .;.$4.5Q7;n a$n ntrn r5n
.nrrinr2
0 svaku su od dviju letjelica ugurali po jedan dugi land rover$ oguljen na najosnovnije$ ali opremljen dodatnim
spremnicima %a gorivo %a dug put. +osada svakoga land rovera sastoji se od etvorice ,9,-ovaca$ stisnutih i%a
posade helikoptera.
Aonano odredite bilo je dalje od normalna doleta takvih helikoptera$ no na 6aBtovodnoj cesti su ih ekale
dvije velike cisterne s naBtom$ dove%ene i% :amama na obali Zaljeva.
im su dva edna chinooka sletjela na cestu$ posade cisterni dadoe se na posao. *adili su dok se spremnici
helikoptera nisu opet do vrha napunili gorivom. 0%letjeli su prema #ordanu$ lete&i nisko kako ih ne bi
primijetio iraki radar$ smjeten preko granice.
im su proli pogranini saudijski grad Badanu$ pribliivi se saudijsko-irako jordanskoj trome1i$ letjelice su
se opet spustile na tlo. 3pet su ih &ekale cisterne$ no ovoga puta su iskrcali terenska vo%ila i njihove posade.
+osade amerikih letjelica nisu davale %naka da %naju kamo su se uputili mualjivi Hngle%i. 9ko pak nisu
%nali$ nisu ni pitali. ,pustili su pijeskom %akamuBlirana vo%ila ni% rampe na cestu$ rukovali se s Hngle%ima i
poeljeli im dobru sre&u. 6apunivi letjelice opet gorivom$ odletjeli su istim putem kojim su doli. 4isterne su
ih slijedile.
3smorica specijalaca gledali su ih kako odla%e$ a %atim se uputie u drugom smjeru$ dalje cestom prema
#ordanu. 3samde,5t ;,;l)t;lGta;a ,jeYer3%apadno od Badane su se %austavili i stali ekati.
,atnik to je %apovijedao a544ijom provjeri njihov poloaj. 0 vrijeme pukovnika :avida ,tirlinga u libijskoj
Zapadnoj pustinji to se inilo pomo&u poloaja ,unca$ !jeseca i %vije%da. 6o tehnika 1((). godine uinila je
posao mnogo lakim i re%ultat puno preci%nijim.
6apraYa u satnikoYim rukama nije bila ve&a od depne knjige. ;ma tri na%iva/ Globalni lokacijski sustav$
,9.698 =od Msatelitska navigacijaM> i M!agellanM$ 0nato svojoj malenosti$ GF,
moe odrediti poloaj svog rukovatelja s tono&u kvadrata deset puta deset metara bilo gdje na Zemljinoj
povrini.
,atnikov runi GF, djelu55 na dva naina/ V i +$ koji se pre5 kljuuju na uredaju. +-nain daje tonost od
deset sa deset meta
ra$ ali u% uvjet da &etiri amerika satelita 698,.9* budu i%nad ob%ora istodobno. V-nainu trebaju samo dva
satelita nad ob%o5 rnm nn tnnnst mu ie tek sto sa sto metara.
.oga su dana bila samo dva satelita %a orijentaciju$ no i to bijae dostatno. 6ita se ne&e promaiti %a stotinu
metara u toj pje&ano-kamenoj pustinji$ na mjestu kilometrima udaljenu od Badane$ ali i od jordanske granice.
Zadovoljan to je uredno stigao na mjesto sastanka$ satnik ugasi M!agellanM i uvue se pod prikrivnu mreu to
su je njegovi ljudi ra%apeli i%medu dvaju terenaca kako bi ih titila od nemilosrdna ,unca. .oplomjer je poka-
%ivao T) stupnjeva.
,at poslije s juga doleti britanski helikopter marke ga%ela. Bojnik !ike !artin doletio je i% *ijada *9F-ovim
transportnim %rakoplovom herculesom do saudijskoga grada 9l :auBa - najbliega pograninoga grada sa
%ranom lukom. <ercules je nosio ga%elu sa sklopljenim rotorima$ pilotom$ pomo&nom posadom i dodatnim
spremnicima %a gorivo potrebnim da ga%ela odleti od 9l :auBa do 6aBtovodne ceste i natrag.
9ko ga &ak i u ovoj pustoi motri iraki radar$ ga%ela samo patrolira u% granicu. 6o pilot je hitro uo&io
signalnu raketu to ju je ,atrilk ,9,-a lspalio uvi njegove motore kako se pribliavaju.
Ga%ela se spustila na cestu pedeset metara od land rovera/ !artin se iskrca. +reko desnog ramena mu je visila
prtena torba$ a u lijevoj je ruci nosio pletenu koaru iji je sadraj nagnao pilota helikoptera da se upita je li se
pridruio ;5raljevskom britans
kom ratnom %rakoployst5u ih M,oljakoj slo%iM$ 6airne$ u koari su bile dvi5e ive kokoi.
;nae je !artin i%gledao poput ostalih osam ,9,-ovaca$ to su ga ekali. 6osio je pustinjske &i%me$ iroke
hla&e od gruba platna$ koulju$ demper i bojnu pustinjsku prikrivnu jaknu. 3ko vrata mu karirana keBija to
se moe navu&i na usta i nos kako bi ih %atitila od pPd,tl1j,ke praine5 a na glavi okru5la vunena kapa$
na kojoj pak i%driljive su5ane naoale.
+llot se pltao kako ti ljudi ne umru od 5u&ine tako odjeYeni. 6o on nika5a nije o&utio studen no&i u pustinji$
,9,-3YG; 1Z ,tia?1jgg 5i#ela ga%ele i%vukoe plastine kanistre 5to su do maksimuma bili opteretili malu
i%v5idaku letjelicu. Gorivom odatle napunie spremnike do vrha. +ilot %atim odmah5 nu po%drav i u%leti na
jug$ k 91 :4auBu i dalje do *ijada - povratak u %dravu sredinu$ podalje od tih pustinjskih ludaka.
.ek kad je otiao$ specijalci Eu m3gli odahnuti. Fremda su
RR5R.5$... ... tM.$a ..M.$e..5 ..nM55C51/ BhlrorlM rl eronsielietimo 55 ;5
r
po%navao sve osim dvojice. ,rdano se po%dravivi$ dali su se na ono to britanski vojnici i inae &ine kad
imaju vremena7 pripremie kotli& jaka aja.
,atnik je i% dvaju ra%loga %a ula%ak u ;rak odabrao taj pust i krevit kraj. to je ne%godniji kraj kojim prola%e$
to je manje vjerojatno da &e nabasati na iraku patrolu. 9 njegov %adatak nije su&eliti se s ;ra&anima na
otvorenu polju ni bjeati od njih$ nego posve i%bje&i otkrivanje.
:rugi je ra%log u tomu to je svoj teret trebao iskrcati to je mogu&e blie dugoj irakoj autocesti to vijuga od
Bagdada na %apad preko velike puste ravnice do graninoga prijela%a *uveiida na jordanskoj granici.
.aj je jadni granini prijela% preko televi%ije postao po%nat mnogim gledateljima otkako je osvojen Auvajt$ jer
je beskrajna rijeka i%bjeglica - Filipinaca$ Bengalaca$ +alestinaca i drugih tekla preko njega na %apad$ bjee&i
od kaosa to ga je i%a%vala iraka okupacija.
6a krajnjem sjevero%apadnom kutu ,audijske 9rabije udaljenost od granice do bagdadske ceste je najkra&a.
,atnik je %nao da je na istoku tlo od Bagdada do saudijske granice ravna pustinja$ ve&inom glatka poput
biljarskoga stola. .uda se moe br%o vo%iti od granice do najblieg puta prema Bagdadu. 6o tamo je takocter
vjerojatno oekivati i mnoge irake vojne ophodnje i budne oi. 3vdje pak$ na %apadu ira&ke pustinje$ tlo je
bregovitije$ i%bra%dano bujicama to se valjaju poslije kia. .uda se valja opre%no kretati i u suho doba godine$
no irakih vojnika gotovo i nema.
!jesto odreVeno %a prela%ak granice bilo je pedesetak kilometara sjevernije od sadanje po%icije te$ nakon
prelaska neobiljeene granice$ svega stotinu kilometara daleko od ceste Bagdad*uveiid. ,atnik je ipak
proraunao kako &e mu trebati itava
no&$ leanje pod prikrivnom mre5om idu&eg dana i jo jedna no& kako bi doveo svojega putnika do mjesta
odakle moe pjeice sti&i do ceste.
Arenuli su u &etiri popodne. ,unce je jo prilo te se vonja
inila poput prolaska kraj vrata u5arene pe&nice. 0 est ,unce
stade %ala%iti/ s njime je i temperatura pa5ala$ i to 5r%o. 0 sedam je ve& bio pVtpuni mrak i b5o je hladno.
Zno5 se na n5ima br%o
osu5io. Bijae im drago to imaju debele d5empere kojima se rugao p5ot hehkoptera$
0 prednjem je vo'ilu ria8isator$ koji je sjedio 5okraj vo'aa$
stalno provjeravao njihov poloaj i smjer. 0 ba%i su satnik i on proveli itave sate prouavaju&i ni% %natno
uve&anih$ vrlo otrih %ranih BotograBija to ih je snimio ameriki 0-'$ a 9merikanci i% uporita .aiBa
ljuba%no su im ih stavili na raspolaganje. .ako su imali %natno bolji pregled no to bi im omogu&io i najbolji
%emljovid.
8o%ili su s ugaenim svjetlima$ no ru&nom svjetiljkom tanka mla%a navigator je slijedio vijugavu sta%u$
ispravljaju&i smjer svaki put kad bi ih kakva gudura ili klanac prisilili skrenuti nekoliko kilometara na istok ili
%apad.
,vakih sat vremena bi stali kako bi provjerili poloaj M!agellanomM. 6avigator bi ve& odredio mjesto pomo&u
%ranih snimaka$ odredivi %emljopisnu duinu i irinu u minute i sekunde. .ako im je M!agellanM to&no
ka%ivao gdje su smjetene na BotograBiji.
,poro su napredovali$ jer je kod svakoga ireg jarka jedan od momadi morao otrati naprijed i pogledati ne
eka li ih kakvo neugodno i%nenadenje.
,at prije %ore nai1oe na vadi strmih obala. 0li su u suho korito i pokrili se prikrivnom mreom. #edan od
njih uspeo se na obalu$ malo udaljio i promotrio bivak kako bi ih upo%orio da poprave prikrivu bude li trebalo.
6o bio je vrlo %adovoljan7 i%viUaki bi %rakoplov morao gotovo naletjeti na njih ako bi ih elio opa%iti.
Za dana su jeli$ pili i spavali$ dok su dvojica stalno straiarila u sluaju da naiVe usamljen$ a %natieljan pastir
ili kakav ini na. mjernik. 6ekoliko su puta visoko nad glavama %a&uli irake mlanjake$ a jednom meket ko%a
s oblinjega brijega. inilo se da je stado be% pastira. Ao%e uskoro odlutae dalje od njih. +oto je pao mrak$
vojnici krenue dalje.
;ra&ki je gradi& 9r-*udba %ajahao cestu. !alo prije T ujutro
i%daleka su opaZili njegova blijeda svjetla u daljini. !agellan im je potvrdio da su tamo gdje su i namjeravah
biti/ juino od gradi&a$ C-U kilometara od puta.
5etvorica su pretra5iYala okoli dok ne na5oe vadi mekana$ pjeskovita dna$ 0 tiini su iskopali veliku rupu
na dnu suha kori5 ta$ poslll?ui s5 lopatalna pl5kva5elllm lla boko5c lan5 roycra %a i%vla&enje i% blata. .amo
su ukopali terenski motocikl oja&anih guma$ kanistre s gorivom pomo&u kojih se u sluaju potrebe mo5e sti&i
do granice$ ,ve je to bilo umotano u vree od debela poli5
. $ $ .$$$ $ M $ $ $ . $.$ $ $ $ $
Aako bi %atitili ostavu da je voda ne otplavi$ i%nad nje su naslagali hrpu kamenja kao %atitu od bujice.
6avigator se pope na brijeg i%nad vadija te odande odredi tonu udaljenost od svoga stajalita do radijskog
odailjaa i%nad 9r-*udbe$ &ije se crveno upo%oravaju&e svjetlo jasno ra%a%navalo i% daljine.
:ok su oni radili$ !ike !artin se svue$ pa i% prtenjae i%vue halju$ glavopokrivalo i sandale !ahmuda 9l-
Aurija$ irakog radnika i vrtlara-domara. 0 prtenoj se torbi nalo kruha$ ulja$ sira i maslina %a uinu/ otrcana
lisnica s osobnom iska%nicom i slikom !ahmudovih starih roditelja te olupana kositrena kutija s neto novca i
perore%om. .ako je bio spreman %a pola%ak. Fand roverima &e trebati jedan sat da se dovoljno odmaknu$ prije
nego posade opet legnu i sakriveni provedu dan.
M6ogu slomioLM poeli mu satnik. M:obar lov$ eBeLM pridrui se navigator.
MBar &e imati svjea jaja %a doruak$M re&e drugi vojnik$ a svi se prigueno nasmijae. +ripadnici ,9,-a
nikad$ ba nikad jedan drugome ne ele Mdobru sre&uM. !ike !artin odmahnu im rukom na po%drav te krenu
pustinjom prema cesti. 6ekoliko minuta nakon toga poli su i land roveri te je uskoro vadi opet bio
pra%an$
Beki je re%ident u kartoteci imao sajana bankara - lana upra
ve jedne od vode&ih banaka u %emlji. 6jega je %amolio da mu pripremi najiscrpniji mogu&i i%vjetaj o
Kinklerovoj banci. Bilo mu je reeno tek da su neka i%raelska podu%e&a uspostavila poslovne odnose s
Kinklerom$ pa ele provjeriti nje%inu solidnost$ pretpovijest i bankarske obiaje. :anas$ naalost$ u
Binancijskom svijetu ima toliko varalica.
,ajan je p5hvatio %adatak ne pitajl5&i dalje i dao sve od sebe kako bi g5 obavio to bolje$ ;spalo je prilino
dobro$ po5otovu u%evi u ob%ir da je jedna od prvih stvari to ih je otkrio b5o da Kinkler Bank radi gotovo
opsesivno tajnovito.
Banku je prije gotovo stotinu godina osnovao otac sadanjeg jedinog vlasnika i predsjednika uprave. ,adanji
je Kinkler 1((). imao devedeset jednu godinu i u be&kim je bankarskim krugovima bio po%nat kao :er 9lte -
,tari. 0sprkos visokim godinama$ odbijao je ikomu prepustiti ve&inski paket dionica ili upravljanje
turtkom. Budu&i da je bio udovac beZ djcce$ nijc imao n5rama
nasljednika$ tako da je konana primopredaja tvrtke oito morala priekati njegovu smrt i otvaranje oporuke.
;pak$ svakodnevno je vo1enje banke pripadalo trojici potpredsjednika tvrtke. ,astanke sa ,tarim Kinklerom
imali su jednom mjeseno u njegovoj privatnoj ku&i. ini se da mu je glavna briga bila osigurati da se potuju
stroga mjerila to ih je sam postavio.
.a su trojica potpredsjednika7 Aessler$ Gemutlich i Blei$ donosili i%vrne poslovne odluke. 6aravno$
Kinklerova banka nije bila banka %a medusobna poravnanja/ nije imala vlasnike teku&ih rauna$ nije i%davala
osobne ekove. Banka se bavi pohranom Bondova svojih klijenata i njihovim plasiranjem u poput stijene &vrste
investicije$ uglavnom na europskom tritu.
+ovrat na uloenu glavnicu od tih ulaganja vjerojatno nikad ne dola%i medu prvih deset na ljestvici. 9li nije u
tomu stvar. Kinklerovi komitenti ne oekuju br% rast vrijednosnica ni goleme %arade od kamata. 3ni trae i
oekuju potpunu sigurnost i potpunu anonimnost. Kinkler im je to jam&io i uvijek ispunjavao obe&anje.
,troga su mjerila %a koje je toliko skrbio ,tari Kinkler prije svega %naila krajnju diskreciju glede identiteta
vlasnika rauna pod %aporkom/ usto se posve i%bjegavalo bavljenje onim to je ,tari %vao Mglupim
novotarijamaM.
Budu&i da se grstio moderne tehnike opreme$ %abranio je ra&unalnu pohranu osjetljivih podataka i obradu
stanja na raunima. 6ije se rabio ni teleBaks$ a - koliko se moe - ni teleBon. Kinklerova banka prihvatit &e
upute i inBormacije prenesene teleBonom$ no ne&e o njima teleBonom raspravljati. Aad god je mogu&e$ Kinkler
i njegovi ;judi radije alju stara dobra pisma na svom luksu%nom memorandum-papiru podstavljenom
tkaninom$ ili jo bolje - osobne sastanke komitenata s bankarima.
0nutar Bea banin je dostavlja dostavljao sva pisma$ i%vatke i i%vjetaje u voskom %apea&enim
omotnicama. ,amo kad$ su poiljke ile i%van grada$ diljem %emlje i svijeta$ morali su se po
u%dati u javni potanski sustav.
to se pak ti&e ra&una pod Zaporkom stranih komitenata =sa. jana su posebno pitali o njima>$ nitko nije ni
priblino %nao koliko ih ima i kovka je visina uloga$ ipak$ pn5a se da su kod Kinkl5ra pohranjene stotine
mihjuna dol5ra. 6ema sumnje d5 - ako je tako$ a uZevi u obZir postotak tajnovitih klijenata to umiru$ a
da nikomu nisu stigli ka%ati %aporku - Kinkler Bank posluje prilino dobro$ hvala na pitanju.
itaju&i to i%vje&e$ Gidi Bar%ilaj psovae dugo i sono. ,tari Kinkler moda nema pojma o prislukivanju
teleBona ni o ra&unalnom programiranju$ no instinkt ga ne vara.
:ok je ;rak godinama postupnim trgovinama gradio svoju ehnologiju proi%vodnje bojnih otrova nabavkama
na Zapadu$ sve su transakcije s 6jemakom ile preko jedne od triju vicarskih banaka. !osadd je %nao da se
4;9 probila u ra&unalne sustave svih triju =isprva su tragali %a praonicama novca od trgovine drogom>.
0pravo su te interne inBormacije omogu&ile Kashingtonu slanje beskrajna ni%a prosvjeda njema&koj vladi
%bog tih kupoprodaja. 6e treba kriviti 4;9-u to je kancelar Aohl odlu&no odbio sve te prosvjede. +odaci su
bili savreno toni.
Gidi Bar%ilaj se prevario ako je mislio kako &e se probiti u sredinji raunalni sustav Kinklerove banke.
6jega$ naime$ nema. +reostaje postavljanje prislunih uredaja u prostorije$ hvatanje i itanje pote i
prislukivanje teleBona. Fako se moe dogoditi da nijedno od toga ne donese odgonetku.
!noge banke otvaraju svoje raune s jednostavnom Fosungs2ort - %aporkom$ koja omogu&uje isplatu i
prijenos s toga rauna na druge. 8lasnici rauna mogu se posluiiti %aporkom kako bi se identiBicirali teleBonom
ili teleBaksom$ a da i ne govorimo ) pismu. , ob%irom na Kinklerov nain rada$ po%amani ra&uni stranih
klijenata kao to je #erihon svakako &e imati kompliciraniji nain baratanja. .rebat &e se ili osobno pojaviti s
debelo dokumentiranim identitetom vlasnika rauna ili s pisanom ovlasti pri. pr5m5jen5 prema strogo
odredenu obrascu5 ili se pak ra&un ot
vara iBrom sastavljenom od rijci i simbola to se pojavljuju na unaprijed tono odre5enim mjestima$
;% svoga laBroka u koj5mu je proveo nayve&i dio %lvota slu. aju&i crkvenu glaZbu$ ,tari Kinkler je i%gleda
pogodio kako je tehnika nc%akonitog upada u inBormacijske sus5ave nadja5ala kon5 vencionalne naine
prijenosa podataka$ +rokletnik stariL
,ajan je jo jedino uspio do%nati kako takve velike raune pod %aporkom stranih klijenata vode potpredsjednici
osobno/ jed
5R.u u2Q.25 i2e uri5h52 iean2 n5 Miih i onmn nn 4inri in r5n5rn
%ato brinuti7 Kinkler je posve siguran. :akako$ nije %nao da %adovoljstvu nema mjesta. 0 prvom je tjednu
studenog Gidiju Bar%ilaju ve& bila puna kapa Kinklera i njegove banke.
,at poslije %ore kretao je autobus. 0sporio je kako bi primio jednog jedinog putnika to je sjedio na kamenu pet
kilometara pred 9r-*udbom kad je taj ustao i mahnuo vo%au neka stane. :avi vo%au dvije otrcane dinarske
novanice$ ovjek sjede straga$ namjesti koaru s kokoima na krilo i %aspa.
0 sreditu je grada redarstvena ophodnja ekala na autobusnoj postaji gdje je puno putnika i%ilo kako bi polo
na posao ili na tr5nicu/ drugi su pak uli. :ok je policija provjeravala isprave putnika to su se ukrcavali$
%adovoljie se tek pogledom kro% pranjave pro%ore na onih nekoliko to su ostali u vo%ilu/ seljaka s kokoima
u stranjem dijelu nisu ni pogledali. 3ni trae prave sumnjivce$ mogu&e sabotere.
;du&i je sat autobus tandrkao dalje k istoku$ %aokretao lijevodesno i poskakivao na rupama i neravninama loe
ceste. 3d vremena do vremena javno bi se prometalo sklanjalo ustranu dok su prola%ile kolone vojnih vo%ila.
6eobrijani su novaci tupo sjedili na stranjim dijelovima kamiona i buljili u oblake praine to su ih ostavljali
%a sobom.
,klopljenih je vje5a !artin oslukivao avrljanje svojih susje
da u autobusu/ hvatao je rijei na koje riije bio naviknut ili se od
njih odvikao$ pronala%io naglaske to ih je moida %aboravio. 9rap5 ski se je%ik kakav se govori u ovom dijelu
5raka %natno ra%likuje
od arapskog u Auvajtu. 9lco mora pro&i kao slabo tlao5515eii i be%opasan Belaga u Bagdadu$ dobro &e mu
do&i provincijski i%govor i i%ra%i$ !alo to gradskog redarstvenika toliko i tako br%o oZlojedi kao selja&ki
govor.
Aoko5l u koari5krlctki na njcgo5u kl5lu nisu sc hjepo Yo5il5$ premda im je nasuo kukuru5na 5rnja i% d5epa
i naho vode i% boice$ sada pohranjene u land roveru ukopanu na dnu vadija$ to je ostalo %a njim. 6a svakom
su %aokretu ptice kokodakale prosvjedno$ ih eprkale i seruckale po stelji pod sobom$
.rebalo bi imati otro oko pa da se %amijeti kako su vanjske mjere pletene krletke deset centimetara ve&e od
unutamjih. :u
skriveni su predmeti kakve policija u 9r-*udbi nije traila$ ali da ih je pronala$ policajci bi bili %bunjeni$ ali
bi se %ainteresirali.
#edan je predmet bio sklopiva satelitska antena$ pretvorena u kratku palicu nalik sklopivom kiobranu. :ruga
je stvar bio radioprimopredajnik ve&e snage od onoga kojim se !ardn sluio u Auvajtu. Bagdad mu ne&e
pruiti mogu&nost odailjanja poruka %a slobodna lutanja pustinjom. :uge emisije ne dola%e u ob%ir. Zbog
toga je$ ne raunaju&i punjive kadmijsko-srebrene baterije$ posljednji predmet u upljini koare bio
magnetoBon$ no posebne vrste.
6ovi su tehniki proi%vodi obi&no veliki$ ne%grapni i ne%godni %a uporabu. *a%vojem se dogadaju dvije stvari.
+rvo$ nutrina je sve %amrenija$ iako sve manja i manja. 9 rukovanje postaje sve jednostavnije.
*adio-ure1aji to ih je %a :rugoga svjetskog rata u Francusku prokrijumarila britanska ,luba %a posebne
operacije po dananjim su mjerilima prava gro%a. #edan ure1aj je %au%imao itav putni kov&eg$ a %a emitiranje
mu je trebala %rana antena ve%ana metrima ice u% oluk. 6e%grapne elektronke bijahu veliine arulja te$ to
je najgore$ moglo se sluiti samo radiotelegraBijom. .ako je operater morao titakati stolje&ima$ daju&i priliku
njemakim radiogoniometrima da ga otkriju i trianguliraju tono mjesto te bi ga Gestapo naposljetku ulovio.
!artinov magnetoBon jednostavan je %a nlkovanje$ ali ima ugradene neke %animljive mogu&nosti.
:esetminutna poruka moe se jasno i polako proitati u mikroBon. +rije snimanja na vrpcu$ silicijski &e ip
iBrirati poruku u brgljanje koje rra&ani vjerojatno ne&e mo&i deiBrirati ak i ako je uhvate.
+ritiskom na tipku vrpca se odmata. :ruga &e tipka u%rokovati snimanje$ no jednom dvjestotninom br%ine$ to
desetminutnu p3rltku ,YVd; ila ,5;;1) tri sekunde$ to je gotovo nemogu&e opa%iti i uhvatiti.
.akve &e munjevito kratke poruke primopredajnik slati preko satelitske antene$ u% pomo5 baterija i
magnetoBona. 0 *ijadu &e uhvatiti poruku$ usporiti je$ deiBrirati je i odvrtjeti normalnom br%inom MuistoM.
Aad 5e autobus stao u *amadiju$ !artin i%ade te prieka drugu 11t11ju$ proavi je%ero <abaniju i nekadanju
%rakoplomu
ba%u britanskog *9F-a$ danas pretvorenu u suvremeno uporite iral5ili lovaca. +ri ulasku autobusa u
predgrade Bagdada$ poli4ija
je svima pregledala osobne iska%nice.
!artin je poni%no stajao u redu$ sti&u&i svoje kokoi dok su se putnici pribliavali stolu %a kojim je sjedio
policijski narednik. Aad je red doao na njega$ prvo je spustio pletenu koaru na %emlju$ a tek onda i%vadio i
poka%ao osobnu iska%nicu. 6arednik baci pogled. Bilo mu je vru&e/ bijae i edan. *adni se dan otegnuo.
+oka%a na mjesto ro1enja nositelja iska%nice i upita7 MGdje je toNM
M,eoce sjeverno od Badija$ po%nato po sjajnim dinjama$ bej.M 6arednik stisnu usne. Bej je %a&asni na%iv to
potje&e. i% turskih vremena. :anas se jo uje samo jo tu i tamo$ i to iskljuivo i% usta ljudi i% naj%abitnijih
mjesta. +re%rivo odmahnu rukom$ a !artin pokupi svoje kokoi i vrati se u autobus.
Aoju minutu prije sedam autobus se uve%e u glavni bagdadski autobusni kolodvor Aadimiju te se s ostalim
putnicima iskrca i bojnik !ike !artin.
11
:uga je to etnja od autobusnoga kolodvora na sjeveru grada do ku&e sovjetskoga prvog tajnika u etvrti
!ansur$ no !artinu je bilo drago.
Aao prvo$ dvanaest sati je proveo stisnut u dvama autobusima/ prevalio je tako &etiri stotine kilometara od 9r-
*udbe do metropole. 9 to nisu bila raskona vo%ila... etnja mu je dala prigodu na trenutak ponovno udahnuti
atmosBeru grada to ga je napustio letom do Fondona kao vrlo u%nemiren trinaestogodinji dje&ak/ bilo je to
prije dvadeset etiri godine.
+uno se toga promijenilo. Grad to ga se sje&ao bijae vrlo arapski$ vrlo orijentalan$ %natno manji$ okupljen
oko sredinjeg dijela aik 3mara i ,aduna na sjevero%apadnoj obali .igrisa u *i
saBi i &etvrti 9lam preko rijeke$ u Aar&u$ 0 sreditu se grada odvijao ve&i dio ivota. 0ske ulice i uliice$
tr5rlice$ damije i minareti dominirali su gradom$ podsje&aju&i puanstvo kako duguje strahopotovanje
9lahu.
:vadeset godina pritjecanja prihoda od naBte donijelo je du5H dv3,t1Zn5 av51lj5$ ve5ka raskrija$ semaBore i
petl5e 5dje su neko& bila otvorena polja. 9utomobiti su se namnoili i neboderi su nasrtljivo upirali u nebo -
!amon je i%a%ivao svoga starog protivnika.
#edva je prepo%nao !ansur doavi do njega na kraju duge 0lice *abije. ,je&ao se otvorenih livada oko Aluba
M!ansurM gdje 5e subotom i nedjeljom poslijepodne njegov otac odvodio it(8ti obitelj. !ansur je oito i dalje
otmjeno predgra1e$ no livade su
danIs pretvorel5e u ulice i ku&e %a one to si mogu priutiti Bino
stanovanje. +roao j5 j(5Y5 t5eltvliko stotina metara od stare osnovne
kole gospodisa <artleya$ gdje je uio i %a odmora se igrao sa svojim prijateljlma <as5nom *5hmanljem i
9bdelkarimom Bad5 rijem$ 0 tami riije prepo%nao ulicu.
Znao je &ime se <asan danas bavi$ ali %a dvojicu sinova dr. Badrija nije nita uo ve& gotovo etvrt stolje&a.
#e li mladi$ 3sman$ to je bio tako dobar matemati&ar$ napokon uspio postati inenjerN 9 9bdelkarim$ koji je
dobivao nagrade %a krasnoslovljenje engleske poe%ije... je li i sam postao pjesnikN
:a je stupao na ,9,-ov nain$ peta-prsti$ s ramenima to se miu usporedno s nogama kako bi im pomogla$
trebalo bi mu dvostruko manje vremena da prevali tu udaljenost. 9li tada bi ga podsjetili$ kao onu dvojicu
Hngle%a u Auvajtu7 M!oe se odijevati kao 9rapin$ ali hoda kao Hngle%.M
3bu&a mu sad nisu bile ve%icama stegnute vojni&ke &i%me$ nego platnene papue s potplatima od page -
obu&a siromanog irakoga Belage / stoga je pognuo ramena i glavu i vukao noge.
0 *ijadu su mu poka%ali najnoviji plan Bagdada i mnoge %rane BotograBije snimljene s velike vsine$ ali
uve&ane toliko te se moglo uoiti vrtove i%a %idova$ privatne ba%ene i automobile bogatih gradana.
,ve je to popamtio. ,krenu lijevo u #ordansku ulicu$ prode #armuki trg$ pa desno u ulicu s drvoredom gdje
ivi sovjetski diplomat.
e%desetih$ u doba Aasema i njegovih generala$ ,,,* je %au%imao veliko i prestino mjesto u Bagdadu$
pretvaraju&i se da potpomae arapski nacionali%am$ to ga je smatrao protu%apadnim. Zapravo su ,ovjeti
pokuavali prebaciti arapski svijet na komuni%am. .ih je godina sovjetsko veleposlanstvo kupilo nekoliko veli
kih obiteljskih ku&a i%van kompleksa veleposlanstva$ koji nije vie mogao primiti golemo osoblje
diplomatskoga predstavnitva$ Aao ustupak komunistikoj velesili tim je %gradama dan status sovjetskog
teritorija. 0 tu povlasticu nije se usudio dirnuti ni sam ,ad
dam <usein$ pogotovu stoga to je do sredine osamdesetih ve&inu svo5 oru55a i vojne opreme nabavljao u
,ovjetskom ,ave5u$ !oskva je putem svojih pet tisu&a vojnih savjetnika obuila irakc %rakoplovce i tenkiste
rukovanju ruskim orujem i vojnom opremom.
6aavi vilu$ !artin je identiBicira po maloj mjedenoj ploici M8lasnitvo 8eleposlanstva ,,,*-aM. +ovue
lanac %a ljesom i prieka.
6akon nekoliko minuta vrata otvori krupan$ kratko oian *us u konobarskoj tunici.
M:aNM upita on ruski.
. !artin odgovori arapski$ br%o$ ali poni%no mole&i$ kako se
moli viega po statusu. *us neto %agun1a$ a !artin i% halje ieprka osobnu iska%nicu. .o je imalo smisla %a
sobara7 u njegovoj %emlji postoje unutarnje putovnice. 0%evi iska%nicu$ re&e7 MOekajLM na arapskom i %atvori
vrata.
Za pet minuta se vratio. 3dvede ;ra&ariina u %amrljanu burnusu kro% otvor u prednje dvorite. !artina je
doveo do podno5ja stuba do glavnog ula%a u ku&u. 6a vrhu stuba pojavi se gospodar ku&e.
M:obro je$ ja &u to srediti$M re&e on na ruskom slu%i$ koji jo jednom odmjeri 9rapina prije nego je nestao u
ku&i.
#urij Aulikov$ prvi tajnik u ,ovjetskom veleposlanstvu$ bio je pravi proBesionalni diplomat. 6alog to ga je
primio i% !oskve inio mu se nevjerojatan$ ali$ naravno$ nei%bjeno ga je bilo provesti. 3&ito ga je %atekao
usred ve&ere$ jer je sila%e&i ni%a stube brisao usta ubrusom.
MZna&i$ stigli ste$M ree na n%skom. M,luajte$ kad ve& moramo obaviti ovu makaradu$ neka bude. 9li ja
osobno nemam nita s tim. +onjimajete NM
!artin nije %nao ruski$ pa bespomo&no slegnu ramenima i upita arapski7 M!olim$ bej N M
Aulikov je prela%ak na arapski u%eo kao krajnju be%obratinu. !artin se u sebi nasmija na pomisao kako
sovjetski diplomat %aista dri kako je ne5eljeni novi lan osoblja takoder *us$ koga su mu poslali orii
l%3paeni uhode i% moskovske Fubjanke.
M9ha. :obro$ ondaM$ arapski$M op@eZnV &e on$ nastavivi arapski$ 5 on je u&io arapski te ga je govorio dobro$
iako s jakim ruskim pri%vukom. #oj$ ne&e ga valjda nitko vidjeti s ovim prokletim AGB-ovcem$
MHvo vam iska%nic5 i preporunog pisma to su mi nar5dP5i d5 ga pripravim %a yas. ujte$ EtanoYat &ctc u
kolibi u 5nu Yrta$ ureVivati vrt i kupovati to vam kuhar odredi. Za ostalo ne elim %natl$ 9kT Ya, uhvate$ ne
%nam nita$ osim da sam vas u%eo u dobroj vjeri$ 9 sad na posao. ; rijeite se tih prokletih kokoiL 6eu 55 mi
u5ite vrt.M
!o?a mishtJ$ pomisli gorko$ krenuvi natrag u ku&u kako bi
!ike !artin pronaao je svoju budu&u nastambu u%a stranji %id vrta od sedamsto etvornih metara7
jednosobna ku&ica sadravala je postelju sa slamaricom$ stol$ dva stolca$ klinanicu na jednom %idu te policu i
praonik u jednom kutu.
:alje istraivanje otkrilo je u bli%ini %ahod be% vode i slavinu s hladnom vodom pokraj vrtnoga %ida. .oaleta
&e oito biti svedena na najosnovnije$ a hr5$na &e mu se davati na stranjim$ kuhinjskim vratima vile.
0%dahnu. Aako je sad daleko ku&a u predgra1u *ijadaL
+rona1e u ku&ici nekoliko svije&a i igice. +ri njihovu slabom svjetlu objesio je pokrivae preko pro%ora i dao
se perore%om na posao na grubim podnim ploicama.
,at struganja buke i etiri su se ploice napokon dale odi&i. #o je sat kopanja lopaticom i% oblinjega
klijalita trebalo dok je iskopao rupu dovoljno veliku da primi radioprimopredajnik$ magnetoBon i satelitsku
antenu. !jeavina blata i pijeska ugrebana i%me1u plo&ica vra&enih na mjesto %brisala je posljednje tragove
njegovih iskapanja.
Aoji asak prije pono&i istim je noi&em odre%ao lano dno koare-krletke$ uta5kavi stelju na pravo dno.
.ako nije ostalo ni traga od prijanje upljine. :ok je to radio$ kokoi su eprkale po podu$ trae&i %rnje$
kojega nije bilo. 6ale su$ medutim$ nekoliko kukaca$ te ih kon%umirale.
!artin pak dojede posljednje masline i ostatak sira$ a kruh
podijeli sa suputnicama/ tako i vodu i% vjedra$ natoenu i% pipe pokraj kolibe.
8rativi se u koaru$ kokoi je na1oe deset centimetara dubljom/ nisu se bunile %bog toga. ;male su teak dan$
pa su pourile na poinak.
Aao posljednje prije spavanja$ !artin se popia po Aulikov. ljc5im ru?ama \ tami$ 3nda ugasi s5ijc&c$rmota
sc u 5unj i %a5 spe.
0gra1eni ga je bioloki sat probudio u etiri ujutro - kad je
i trebalo. ;%vadivi radio-opremu$ snimio je kratku poruku *ijadu$
ubr%ao je dvjesta puta$ pove%ao magnetoBon s primopredajnikom i rasklopio satelitsku antenu$ usmjerivi je
prema otvorenim vrati5 ma kolibe$ iji je u rasklopljenu stanju dobar dio %apremala.
i 1T s TE nnslan ie ierlnl ierlim5 m5mievitn nnr5llo5 na valnni
6ebo je nad *ijadom bilo jo posve crno kad je slina antena na krovu ,;,-ove %grade primila poruku trajanja
jedne sekunde i proslijedila je u telekomunikacijsku sobu. M+ro%orM %a prijenos poruke bio je i%medu T$I) i
E$))$ pa je deurni tehniar budno oekivao.
:va koluta vrpce stalno su se okretala te su %abiljeila munjevitu poruku i% Bagdada. ,vjetlo se upali kako bi
upo%orilo teh\ niare. 0sporili su poruku dvjesta puta$ dok nije preko slualica j %a%vuala MistoM. #edan ju je
stenograBirao$ otipkao$ pa i%aao i% sobe.
8oditelja postaje #uliana Graya probudili su u E i 1E. M!rki !edvjed$ gospodine. #avio se.M
Gray proita ispis$ dok je u njemu raslo u%budenje/ %atim pode probuditi ,imona +a@mana. 8oditelj *eBerade
%a ;rak sad je ve& dulje bio na ispomo&i u *ijadu$ dok je njegove poslove u Fon
; donu preu%eo podredeni kolega. ; on je odmah sjeo$ najednom posve ra%bu1en$ te itao listi& pelira.
M\Bemti$ %a sada ide dobro.M
M+roblemi &e poeti kad pokua reaktivirati #erihona$M ree Gray.
3trenjuju&a misao. Bivi !osaddov suradnik u Bagdadu ve& tri mjeseca nije u poslu. Za to je vrijeme mogao
biti kompromitiran$ uhi&en$ ili je jednostavno promijenio miljenje i odustao od dalje suradnje. !ogli su ga
premjestiti$ to je osobito vjerojatno$ jer bi on lako mogao biti general koji sada %apovijeda postrojbama u
Auvajtu. ,vata se moglo dogoditi. +a@man ustane.
M#avi odmah u Fondon. 6ego$ ima li kaveNM M*e&i &u !uhamedu neka skuha.M
!ike !artin %alijevao je cvjetne lijehe u pet i pol$ kad se ku&a
poela buditi. Auharica$ rumena *uskinja$ opa%ila ga je s kuhinjskoga pro%ora te ga odatle i po%vala kad je
voda %avrela$
MAak vas %ovut NM upita ruski5 %atim5 promislivi5 ree arapski7 M;meNM
M!ahmud$M ree !artin$
M:obro$ !ahmude. ;mam allcu kave %a tebe.M
!artin nekoliko puta sna5no %akima glavom u %nak %ahvalnosti$ mumljaju&i usto7 MukranM. alicu je
prihvatio objema rukama. 6ije to bilo pretvaranje ni ala. +rava$ vru&a$ dobra kava
prvi topao napitak otkako 5e popio aj na drugoj strani saudijske
gramce.
Zajutrak je bio u sedam7 tanjur le&e i komad pita kruha$ emu se takoder vrlo obradovao. ,obar to ga je sino&
upo%nao i njegova supruga kuharica skrbe %a prvoga tajnika Aulikova$ koji je$ &ini se$ neenja. 0 osam je
upo%nao Aulikovljeva vo%aa$ ;raanina koji govori poneto ruski$ to se moe poka%ati korisnim %a tumaenje
jednostavnih poruka.
!artin odlui kako se ne&e odvie %bliavati s tim ovjekom$ jer ga je moda poslao 9!9!$ ili ak
*ahmanijeva +rotuobavjetajna sluba. +oka%alo se da to ne&e biti teko. Bio agent ili ne$ vo%a se poka%a
snobom$ koji je s prije%irom gledao novoga vrtlara. ;pak je pristao prenijeti kuharici da !artin mora na kratko
i%a&i$ jer mu je gospodin Aulikov %apovjedio neka se rijei kokoiju.
6aavi se opet na ulici$ !artin se uputi prema autobusnom kolodvoru$ rijeivi se kokoiju pustivi ih
jednostavno na nei%gradeno %emljite na koje je usput naiao.
Aao i u mnogim drugim arapskim gradovima$ autobusni kolodvor u Bagdadu nije tek mjesto gdje se ula%i u
javna prometala i i%la%i i% njih. ; to$ ali ujedno i ljudski vrtlog gdje sve vrvi od radni ke klase to kupuje i
prodaje. 0% juni ogradni %id protee se vrlo %godan sajam buha. .amo je !artin$ nakon pristojna cjenkanja$
kupio ra%drman bicikl to je alosno cvilio u vonji/ rado je prihvatio malo ulja i prestao cviljeti.
Znao je da se ne moe automobilom kretati gradom. ak bi i motorkota bio prevelika rasko %a skromna
vrtlara. ,je&ao se
kako je oev domar biciklom obila%io grad od jedne trnice do
druge$ kupuju&i ivene namirnice. Br%o uvidje kako je bicikl i da5 nas sasvim uobiajeno prijevo%no sredstvo
radnih ljudi.
!alo rada perore%om$ pa je odre%ao gornju stranicu krletke %a kokoi i pretvorio je u otvorenu etvrtastu
koaru te je stavio
na stranji dio bicikla$ privrstivi je debelim gumenim vrpcama to su nekad stajale u hladnjaku
automobilskog motora$ a kupio ih je u autootpadu.
Biciklom se vrati u sredite grada i u papirnici na 0lici ar. d?a$ preko puta katolike crkve sv. #osipa$ gdje se
na misu i moll5 tvu okupljaju katolici kaldejskog obreda$ kupi etiri krede$ svaku druge boje.
;% djetinjstva se sje&ao te etvrti$ 5rane 95id al 6asara$ Ar5
% RR . 5 . . .. . R . . . . ..
0 njegovu djetinjstvu postojala su samo tri mosta preko .igrisa7 ?elje%ni&ki most na sjeveru$ 6ovi most u
sreditu i !ost kralja Faisala na jugu. :anas ih ima devet. Oetiri dana poslije$ kad ponu %ra&ni napadi$ ne&e
biti nijednog$ jer su ih sve u 4rnoj rupi u *ijadu o%naili kao mete. *a%orili su ih br%o i temeljito. 6o u prvom
tjednu studenog ivot je u gradu neometano tekao dalje.
0sto je svuda primijetio na%o&nost 9!9!-a$ t%v. tajne policije - iako se uglavnom i nisu trudili biti tajnoviti.
+romatrali su to se dogada stoje&i na uglovima ili i% parkiranih auta. :vaput je vidio kako su od stranaca
%atraili osobne isprave/ dvaput se isto %bilo ;raanima. :ranje stranaca odavalo je re%igniranu odbojnost$ a
;raani su se oito vrlo bojali.
6a povrini se &inilo kako se gradski ivot nastavlja kao i prije/ ljudi su bili dobro&udni kako ih se i sje&ao i%
djetinjstva. ;pak$ njegova su mu ticala dojavljivala kako ispod toga tee duboka i snana rijeka straha od
tiranina to stanuje u krasnoj palai nie ni% rijeku$ bli%u .amu%ova mosta.
,amo je jednom toga jutra naslutio ono to mnogi ;raani &ute svakoga dana. 6ala%io se na %elenoj trnici u
Aasri$ jo s druge strane rijeke nego je njegov novi dom. +regovarao je o cijeni svjeeg vo&a s nekim starim
piljarom. Aane li ga *usi hraniti grahoricama i kruhom$ moe si bar malo popraviti prehranu vo&em.
Bli%u njih etiri 9!9!-ovca su grubo pretraivala mladi&a$ a %atim ga pustie. ,tari prodava vo&a i povr&a
%arei i pljunu u prainu$ %amalo promaivi hrpu vlastitih patlidiana$
M#ednoga &e se dana Beni 6ad'i vratiti i po&istiti ovo sme&e$M promrsi on.
Muvaj se$ stari$ ludo govori$M proap&e !artin$ pipaju&i breskve da vidi koliko su hrapave. ,tari se %agleda u
nj i upita7 M3dak;e si$ brateNM
M;% daleka. ,elo mi je na sjeveru$ dalje od Badiija.M
M8rati se tamo/ posluaj ti staroga. !eni je ve& dosta. Ben 6adi &e do&i s neba/ ah$ do&i &e i Beni el Aalb.M
+ljunu opet/ patlidani ovoga puta nisu imali toliko sre&e. !artin kupi breskve i limune$ stavi ih u koaru i
odve%e se. :o podneva se vratio u ku&u prvoga tajnika. Aulikov je ve& odavno otiao na posao u
veieposianstvo/ %ajec5no s vo%a&em$ ra%umije se. +remda je kuharica i%grdila !artina$ bilo je to na ruskom$
pa je on samo slegnuo ramenima i nastavio vrtlarski posao.
6o stari je piljar %aokupio njegove misli. 6eki su ljudi$ i%gleda$ kadri predvidjeti napad na sebe i ne opirati mu
se. ;%ra% Moistiti ovo sme&eM mogao se odnositi samo na tajnu policiju te$ posredno$ na samoga ,addama
<useina.
6a ulicama Bagdada Britance %ovu Beni 6adi. .ko je %apravo bio taj 6adi %ameo je vihor vremena$ ali dri
se kako je bio mudar i svet &ovjek. !ladi su ga britanski asnici na slubi u tom dijelu 4arstva dola%ili vidjeti$
sjesti mu do nogu i sluati njegovo mudroslovlje. +onaao se prema njima kao prema sinovima svojim$ makar
su bili kr&ani - dakle nevjernici. Zato ih ljudi %ovu Beni 6adi - Msinovi 6adijeviM.
9merikance pak %ovu Beni el Aalb. Aalb arapski %nai MpasM. 9 pas$ naalost$ nije u arapskoj kulturi osobito
cijenjena ivotinja.
Gideona Bar%ilaja tjeilo je samo jedna stvar i% sajanova i%vjetaja o Kinklerovoj banci. ,ad je$ naime$ %nao u
kojem smjeru treba i&i.
+rvi &e mu posao biti ustanoviti koji od trojice potpredsjednika banke barata ra&unom irakog otpadnika
#erihona.
6ajbre bi to bilo u&initi teleBonskim po%ivom$ no po i%vjetaju je Bar%ilaj bio siguran da nijedan od njih ne bi
nita htio ka%ati otvorenom teleBonskom ve%om.
Zahtjev je u sredinjicu poslao %amreno iBriranom porukom i% utvr1enog sjedita !osaddove postaje u
podrumu ispod
%grade veleposlanstva. 3dgovor je i% .el 9viva stigao najbre to je bilo mogu&e.
Bijae to pismo$ napisano na pravom memorandumu jedne od najstarijih i najuglednijih britanskih banaka$
4outts oB .he ,trand i% Fondona$ bankara 6je%ina 8elianstva Araljice.
+otpis je bio tona kopija potpisa jednog vieg slubenika !edunarodnog odjela. 6i na omotnici ni na samom
pismu nije bilo naslovnika o%na&ena imenom. +ismo je po&injalo jednostav$ s
nlrrl/ +otovanl gospodme...
.ekst pisma bijae jednostavan te je iao ravno na stvar. 8a5an 4outtsov komitent uskoro &e prebaciti %natan
i%nos u Kinkler Bank na raun pod %aporkom$ broj rauna taj-i5taj. 4outtsoY klijent ih je obavijestio kako &e
%bog neumitnih tehni&kih ra%loga uplata morati biti odgodena %a nekoliko dana. 9ko bi Kinklerov komitent
bio %abrinut %bog kanjenja$ 4outts &e mu biti i%vanredno %ahvalan budu li gospoda i% Kinklera i%vijestila
svoga komitenta kako je prebacivanje sredstava ve& po&elo i ne&e be% va.
'TT
ljana ra%loga kasniti ni trenutka. 6apokon$ 4outts &e i%nimno cijeniti bude li obavijeten kad novac stigne na
Kinklerov raun.
Bar%ilaj je raunao na to da bankari vie od svega vole &uti kako im stie novac$ a Kinkler vie od svih. ,toga
&e stara banka na Ballgasse %acijelo biti ljuba%na pa pisrneno odgovoriti bankari ma kraljevske ku&e
Kindsora. ; bio je u pravu.
3motnica i% .el 9viva odgovarala je memorandum-papiru. 6a njoj su bile britanske marke s potanskim
igom pote na .raBalgar ,"uareu od prije dva dana. +ismo bijae naslovljeno jednostavno7 K;6AFH* B96A$
:;*HA.3* ;63ZH!6;< *9069$ itd. :akako$ takva mjesta kod Kinklera nema$ jer je posao podijeljen
me1u trojicom ljudi.
0sred no&i omotnica je uba&ena u potanski sandui& banke. Hkipa %a pra&enje jarida ve& je tjedan dana
motrila banku. Biljeili su i BotograBirali svakodnevne postupke$ vrijeme otvaranja i %atvaranja$ vrijeme i nain
dolaska pote$ polaske dostavljaa na dostavu$ smjetaj recepcionarke %a stolorn u ula%noj dvorani u ra%i%emlju
i poloaj vratara-sigurnjaka %a stolom nasuprot.
Kinklerova banka ne nala%i se u novoj %gradi. Ballgasse i cijela okolica Fran%iskanerplat%a je u starom dijelu
grada$ bli%u ,ingerstrasse. Bankovna %grada nekad je %acijelo bila beka ku&a
bogate trgovake obitelji - prostrana i solidna$ %ati&ena i%a tekih drvenih vrata s malom mjedenom ploicom.
,ude&i po i%gledu sline ku&e to su je jaridi ispitali i%daju&i se %a klijente Bmancijskoga savjetnika to je
tamo obavljao svoju praksu$ %grada je imala samo pet katova s po est ureda na svakom.
!edu ostalim opaa5ima 5aridi su %abil5eili i kako se i%la%na
pota svakog dana pred %atvaranje i%nosi do potanskog sandui&a na trgu$ .aj je posao obavljao vratar$ koji se
%atim vra&ao u %gradu i dr5ao vrata otvorena dok je osoblje i5la%ilo. 6apokon bi pustio unutra no&noga
uvara prije nego sam ode. 6o&ni bi uvar %a sobom %atvorio vrata i Zakljuao se$ Zatvorivi to5ko i takvih
%avornica preko vrata da je mogao %a5rati prodor i oklopnih kola$
+rije nego je omotnica s pismom %a 4outtsa u Fondonu
abaena u potanski sandui& na Fran%iskanerplat5u$ voda tehnl5
&ke ekipe neviota ve& 5a je ispitao i %aBrknuo nosom od 5adenja. 9lilralr2 i5a5nvl 11 mnmarli ie iman
hravara.nrnvalnilca lrnii ie
uinio. 6akon nekoliko sitnijih prepravaka$ klju je Bunkcionirao jednako dobro kao i listonoin.
:alje je motrenje otkrilo da bankovni vratar uvijek otprema i%la%nu potu i%medu dvadeset i trideset minuta
prije uobiajenog pranjenja sandu&i&a u D poslijepodne$ to ga obavljaju potari koji dola%e slubenim
kombijem.
3noga dana kad je pismo %a 4outtsa ubaeno u prore% %a potu na vratima$ jaridi i neviot bravar-provalnik
radili su %ajedno. +rovalnik je otvorio bravu potanskoga sandui&a. :vadeset dva pisma to ih je slala
Kinklerova banka nala%ila su se na vrhu. 0 pola minute nali su pismo %a 4outtsa u Fondonu$ a ostale vratili
u sandui& i %akljuali ga.
,vih pet jarida stajali su na trgu u slu&aju da se itko pokua umijeati u posao MpotaruM ija je odora$ kupljena
u trgovini rabljenom odje&om$ poprili&no podsje&ala na stvarnu slubenu odje&u bekih potara.
6o dobri beki gradani nisu navikli da pijuni s Bliskog istoka provaljuju u potanske sandui&e. 0 to su se
doba na trgu nala samo dva prola%nika. 6ijedan od njih nije obratio ni najmanju po%ornost na ovjeka koji je
djelovao kao potanski slubenik koji obavlja svoje %akonite i svakidanje dunosti. :vadeset minuta poslije
pravi je potar uistinu obavio taj posao. 3ni su prola%nici bili ve& otili$ a na njihovo su mjesto doli novi.
Bar%ilaj otvori Kinklerov odgovor 4outtsu i primijeti kako je odgovor kratak$ ali ljuba%an$ pisan ra%mjerno
korektnim engleskim. +otpis7 KolBgang Gemutlich. eB !osaddove momadi sada tono %na tko rukuje
#erihonovim raunom. ,ve to treba jest i%vu&i podatak i% njega ili od njega. 6o Bar%ilaj nije %nao kako nje-
gove nevolje tek po&inju.
6o& je ve& odavno bila pala kad je !ike !artin napustio ku&u ruskog diplomata u !ansuru. 6e vide&i
ra%loga da u%nemiruje *use i%laskom na glavni ula%$ uporabio je mala vrtna vrata na stranjem ogradnom
%idu. 6a ljesi bijae %ahrdala brava$ iji su mu klju dali. 3dguravi bicikl na ulicu$ on ponovno %akljua vrtna
vrata i pone no&nu vonju.
Bit &e to duga no&/ %nao je to. Oileanski diplomat !oncada savreno je sve opisao !osaddovim operativcima
koji su ga ispitivali. *ekao im je gdje je smjestio tri mrtva potanska sandui&a. %a njegove poruke #erihonu i
gdje treba stavljati o%nake kredom
'TD
;
nevidljivom #erihonu da ga poruka &eka. !artin je doao do %aklju&ka kako mu nema druge nego upotrijebiti
istodobno sva tri mjesta %a o%nake kredom i sva tri mrtva potanska sandui&a$ stavivi u sva tri istu poruku.
+oruke je ispisao na komadi&ima tanuna papira %a avionsku potu$ na arapskom$ smjestio ih u vre&ice od
pro%ime plastike i %alijepio %a nutarnju stranu bedra. +ruti&i krede bili su mu u bonom depu.
+rva je postaja bila 9lva%ija$ groblje na drugoj strani rijeke$ u *isaBi. 3tprije je po%navao mjesto$ sje&ao ga se
i% davnih dana$ ali ga je dugo prou&avao na BotograBijama u *ijadu. 6a&i mjesto bilo je jedno$ a na&i klimavu
opeku u mraku neto sasvim drugo.
:eset je minuta u mraku prstima gurkao i grebao dok nije naao pravu. 9 bila je tono na mjestu to ga je
!oncada opisao. ;%vadi opeku i% %ida$ stavi vre&icu s porukom u otvor i vrati opeku na mjesto.
:rugi je sandui& takoder bio u starom$ poluraspadnutom %idu$ ovoga puta bli%u ruevina 0tvrde u 9damiji$
gdje trajna lokva jedina svjedoi o nekadanjem ribnjaku. 6edaleko od 0tvrde je svetite ;mana 9ladama.
;%me1u dviju %grada je %id$ star i ruevan gotovo koliko i utvrda. !artin nade %id i jedno jedincato stablo to
raste pokraj njega. +osegnuvi rukom i%a drveta$ odbroji
deset redova opeka od vrha %ida. :eseta opeka po redu otpade poput trula %uba. ,tavi i drugi primjerak poruke$
pa vrati opeku. !artin provjeri gleda li ga tko$ no bijae posve sam. 6itko na ta
kva pusta mjesta ne dola%i kad padne mrak.
.re&e i posljednje mjesto bilo je opet jedno groblje$ ovoga puta britansko/ odavno naputeno$ u 8a%iraju$ bli%u
turskog vele5 poslanstva$ Grob$ isto kao u Auvajtu$ ali ovoga puta ne ispod mramorne nadgrobne ploe$ nego u
kamenoj va%ici pokraj m#esta gdje je neko& valjda stajao epitaB.
M6ema ve%e. :obro je$ samo tako nastavi$M mrmljao je !artin rijei ohrabrenja %emljaku i sudnlgu$ davno
pokojnu ratniku Britanskoga 4arstva to je tko %na otkad tu le5ao.
Xudui da je !oncada bio smjeten u %gradi 0jedinjenih rlaroda$ ki.lometrima udaljenoj odatle$ na putu %a
Zranu luku !atar ,addam$ mudro je odluio smjetati o%nake kredom bli'e iiBm ulicama !ansura$ gdje ih je
moga&e opa%iti i% automobila u prola%u. 0tvr1eno je pravito da onaj tko vidi o%naku kredom - bio
si i %atim i%brisati o%naku krpom. 3naj tko je ostavio poruku$ prola%e&i dan-dva poslije$ vidjet &e da o%nake
nema i %nati kako je njegova poruka primljena$ pa =vjerojatno> i mjesto posje&eno te je pismo preu%eto.
.ako su se njih dvojica dvije godine me1usobno spora%umijevali$ a da se nijednom nisu sreli.
Za ra%liku od !oncade$ !artin nije imao auta$ pa je morao velike udaljenosti prevaljivati biciklom. ,voju prvu
o%naku$ kri sv. 9ndrije$ ili slovo Q$ stavio je plavom kredom na kameni dovratnik naputene ku&e.
:ruga je o%naka bila bijelom kredom na hrdavim crvenim vratima garae na stranjoj strani jedne ku&e u
#armuku/ oblik7 gr&ki kri. .re&i je %nak bio crvenom kredom7 islamski polumjesec s vodoravnom prekom
preko sredine$ stavljen na ulini %id %grade ,ave%a arapskih novinara na kraju etvrti !utanabi. Budu&i da
irake novinare ba i ne ohrabruju da se bave istraivanjem$ o%naka kredom na %idu njihove %grade teko da
&e dospjeti na naslovne stranice.
!akar ga !oncada tako naputio$ !artin nije mogao %nati obila%i li #erihon jo grad i viri kro% pro%or
automobila ne bi li opa%io o%nake kredom na %idu. #edino to je !artin mogao uiniti bilo je svakoga dana
provjeravati i ekati.
,edmog studenog opa%io je da nema bijele o%nake kredom. #e li vlasnik garae odluio oistiti svoju hr1avu
elje%nu plouN !artin se odve%e dalje. 6ije bilo ni plave krede na dovratku/
nestala je i crvena o%naka na %idu novinarske %grade.
.e je no&i obiao sve tri mrtve javke %a #erihonove poruke svom nad%orniku.
#edna se poruka nala%ila i%a klimave opeke na stranjem ogradnom %idu to okruuje %elenu trnicu Aasru na
,adunovoj
i i u i n i i$ n i i i
ul5cl. 6asao 5e presav55en hstic sv55etlonarav&asta pap5ra. :rug5 je Msandui&M bio pod ra%mrdanom
kamenom pro%orskom daskom ruevne ku&e u uli&ici na sjevernoj strani rijeke$ jednoj od onih
to &ine %amrene pagete tamonjega suka$ bli%u !osta ,uhada/ i tamo ista ponuda$ .re&e i posljednje mjesto
bilo je ispod labavo postavljene ploe u pustu dvoritu pokraj 9bu 6avasa/ tamo je !artin pronaao tre&i list
papira.
!arrin skrije sva tri pod ljepljivu vrpcu$ %alijepi je %a 5utar. nju stranu lijevoga stegna te stane okretati pedale
sve dok nije
+ri treperavu svjetlu svije&e pro&ita sve tri poruke. +oruka je bila ista. #erihon je iv i %drav i spreman na
suradnju sa Zapadom. *a%umije da &e od sada Britanci i 9merikanci biti korisnici njegovih inBormacija. 6o
budu&i da je pogibelj sada neusporedivo ve&a$ ve&a &e biti i njegova cijena. 3&ekuje odgovor na svoju po-
nudu i nova pitanja.
!artin spali sva tri pisamca$ pa skri pepeo u sitan prah. 8e& su mu bili po%nati odgovori na oba pitanja. Bude
li proi%vod kvalitetan$ Fangley je pripravan odrijeiti kesu i %aista duboko u nju posegnuti. to se tie
potrebnih podataka$ !artin je %apamtio popis pitanja koja su se odnosila na ,addamovo raspoloenje$ njegovu
strategiju te smjetaj glavnih %apovjednih sredita i tvornica %a proi%vodnju oruja %a masovno unitenje.
.ik pred %oru *ijad je %nao7 #H*;<36 3+H. ;G*9.
:esetog studenog dr. .erry !artin vratio se u svoju malu i natrpanu radnu sobu na ,39,-u$ Fakultetu %a
orijentalistiku i aBrikanistiku. 6a stolu je naao naetvero presavijen papiri& koji mu je ostavila tajnica odjela7
MZvao je neki gospodin +lummer. Aae da ima va broj i da Znate o emu je rije$M
6eugodan ton poruke upu&ivae na uvrije1enost gdice Kords2orth. Bijae ona dama koja voli tititi
akademsko dostojanstvo proBesora i obavijati ih svojom %atitom poput kvoke. 0 svakom sluaju$ to je %nailo
da je va%da upu&ena u stvari. 6a%ivai koji nisu htjeli ka%ati %ato %ovu i o &emu se radi nisu joj bili simpa-
ti&ni.
Aako je jesenski semestar bio u punom jeku$ pa je pred sobom imao itavu gomilu novih studenata$ .erry
!artin gotovo je i %aboravio na svoj upit voditelju 9rapske slube 8ladina komunikacijskoga sredita.
Aad ga je na%vao$ +lummer bijae i%aao objedovati. :o etiri popodne !artin je imao predavanja. 6jegova je
ve%a s Gloucestershireom proradila nedugo prije pet$ netom prije njegova polaska ku&i.
+lummer r55$ M,je&a se kako si pitao %a udne poj5dinosti$ bilo to to st i5i besmislenimN #uer je naa
postaja na 4ipru
MBojim se da ne. ;mamo to ovdje snimljeno$ dakako. 6o$ iskreno reeno$ drim da bi to trebao &uti na velikom
stroju$ sa svom opremom kojom ovdje raspolaemo. 3bian ka%etoBon nema tu kakvo&u. ,nimka je poprili&no
nejasna. 4ak ni moji arabisti nisu to mogli ra%mrsiti.M
:o kraja su tjedna obojica imala posve popunjen raspored. !artin se sloi da &e se odvesti tamo u nedjelju$ a
+lummer ga ponudi objedom u Msasvim %godnoj krmici kilometar-dva od poslaM.
:va mukarca u sakoima od tvida nisu u toj provinciji i%a%ivala nikakvu posebnu po%ornost$ pogotovu kad su
obojica naruili jelo toga dana - nedjelje7 pe&enu govedinu i jorkirski puding.
M6ije nam jasno iji je to ra%govor$ ali radi se oito o dosta visokim dunosnicima$M po&e +lummer$ pa nastavi7
M;% nekog je ra%loga na%iva& uporabio otvorenu teleBonsku ve%u. Oini se da se vratio s posjeta stoeru u
Auvajtu. !oda je %vao mobitelom u autu. Znamo da nije rije o vojnoj mrei. +rema tome$ njegov sugovornik
po svoj prilici nije vojna osoba. 8jerojatno je na viem poloaju u dravnoj upravi.M
+restali su ra%govarati dok su im posluivali govedinu s peenim krumpirom i pastrnkom. +oto je konobarica
otila od njihova stola u kutu$ +lummer nastavi.
M;%gleda da je na%iva& komentirao i%vjetaj ;rakog ratnog %rakoplovstva da 9merikanci i Britanci alju sve
vie i vie lovaca na agresivno patroliranje u%a samu iraku granicu$ gdje se okre&u u posljednjem trenu.M
!artin kimnu/ uo je %a tu taktiku. ,vrha joj je praenje br5 %ine i naina reakcije irake protu%rane obrane$
koja je time natjerana MosvijetlitlM svoje radarske %aslone i mjesta gdje dre rakete ,9! te tako otkriti njihov
to&an smjetaj 9K94,-u to krui i%nad Zaljeva.
MGovornik je spominjao Beni el Aalb$ pasje sinove$ tj. 9me5 l5Q5nce. ,lu5atelj Eo palc naEmijao i primljctio
kaho ;r5h 5rije5i odgovaraju&i na takve provokacije$ koje su sraunate na otkriva5 nje njihovih obrambenih
poloaja. Zatim je govornik i%rekao neto to nismo uspjeli deiBrirati. :oli su i neki umovi - elek5
trostatiki$ to li. 8e&i dio ra%govora uspjeli smo proistiti od uma$ ali na tom je mjestu ovjek$ naalost$
mumljao. 6o tu se slualac$ %a koga drimo da je bio u Bagda5u$ jako naljutio$ rekao
v 5 . .RRRtRC.RRRR RRR-R la5..7@5 r..-....... ... .$t..%.$t7
.
+oslije objeda +lummer odve%e !artina u centar %a pra&enje$ koji je radio posve isto kao i u obian radni dan.
8A, radi sedam dana tjedno. 0 jednoj od %vukovno %ati&enih prostorija nalik na radijski studio +lummer
%amoli tehniara neka pusti %agonetnu snimku. 3n i !artin u tiini su sluali dok su grleni ira&ki glasovi
punili sobu.
*a%govor je poeo ba onako kako ga je +lummer opisao. +rema kraju je ;ra&anin to je po&eo ra%govor
postajao sve u%bu1eniji. Glas mu se povisio.
M6e %adugo$ raBik. 0skoro &emo...M
6a tom su mjestu po&eli umovi i ubr%o pokrili rijei. 6jihov je uinak na sugovornika bio strahovit$ toliko te
je prekinuo ve%u. Muti$ ibn-al-gaba LM
Zatim tresnu slualicom$ kao da se najednom dosjetio kako linija nije sigurna.
M;$ to si %akljuioNM upitao je +lummer.
M+a$ obojica su lanovi +artije. ,amo pripadnici partijskog vodstva jedan drugoga oslovljavaju raBik$ \drueJ.M
M:akle$ imamo dvojicu glavonja to avrljaju o amerikom gomilanju vojnih snaga i provokacijama *atnoga
%rakoplovstva ,9: na njihovoj granici.M
M3nda se govornik u%buduje$ vjerojatno i ljuti$ pomalo i likuje. *ekao je7 \6e %adugoJ.M
M5eli li on to ka%ati kako &e se uskoro neto promijenitiNM upita +lummer.
M.ako %vui.M
MZatim dola%i nera%umljivi dio. 9li promotri sluateljevu reakciju$ .erry. 6ije samo tresnuo slualicom$ nego
je svoga kolegu na%vao kurvinim sinom. +rilino estoko$ je 1JdaNM
M#ako estoko. ,amo vii po rangu mo5e niega tako na%vati$ a da mu se nita ne dogodi$ Zbog ega li se toliko
naljutioNM ra%bijao je glavu !artin$
M*eenica pokvarena umovima. posluajmo je opetlM .ehni&ar im opet odvrti samo tu re&enicu.
M6eto s 9lahomN Aao7 uskoro &emo biti s 9lahomN Biti u rukama 9lahovimNM nagadao je +lummer$
M!eni %vui kao7 \0skoro &emo... neto... neto... 9lah.M
M0 redu$ .erry. ; meni se &ini da moe tako. ... imati pomo& 9lahovu - mo5e li takoNM
MZato se onaj drugi onda toliko ra%bjesnioNM pitao se reto5
riki !artin. M6ije nita novo pripisivti svojoj stvari volju ,vemogu&ega. 6iti je osobito uvredljivo. 6e %nam.
!oe li mi dati snimku da je odnesem domaNM
M,vakako.M M#esi li pitao nae amerike rodakeNM
;ako je u tom udnom svijetu boravio tek nekoliko tjedana$ .erry !artin je pokupio njihov argon. Za
britanske obavjetajce vlastiti kolege su MprijateljiM$ a ameriki - Mro1aciM.
M6aravno. Fort !eade uhvatio je isti ra%govor preko satelita. 6i oni ga nisu ra%rijeili. 3ni to %apravo i ne
smatraju vanim. ,tavili su to na sporedni kolosijek.M
.erry !artin odve%ao se ku&i s ka%etom u depu. ,talno je opet i opet putao snimku na ka%etoBonu kraj
u%glavlja$ to je veoma u%rujavalo njegovu suprugu <ilary. Aad se pobunila$ .erry primijeti kako ona katkad
puno ra%milja i brine se o jednom jedinom rjeenju u .imesovoj krialjci. <ilary se ra%gnjevi na tu usporedbu.
M#a bar %nam da &u sutra ujutro dobiti odgovor$M hitro odgovori ona i sklupa se %a spavanje.
.erry !artin idu&eg jutra nije dobio odgovor/ ni jutra nakon toga. ,luao je i presluavao snimku %a stanki
i%medu predavanja$ vrljaju&i mogu&a rjeenja. ,misao mu ipak stalno i%micae. Zato se onaj drugi toliko
ra%gnjevio na be%a%leni spomen imena 9lahovaN
.ek %a pet dana dva guturala i jedan sibilant u %agonetnoj reenici sloili su se u neto smisleno.
Aad se to %bilo$ pokuao je stupiti u dodir sa ,imonom +a@manom u M,toljetnoj ku&iM$ ali su mu ka%ali kako je
on i%oan do daljeg. Zatraio je da ga spoje sa ,teveom Faingom$ voditeljem bliskoistonih operacija$ no
rekoe mu kako ni njega nema.
3n nije imao pojma da je +a@rrlan na produljenoj ispomo&i
u ,;,-ovoj 5ostaji 5 *ija5u$ a Faing na n5kom va5nom sastanku s 4hipom Barberom i% 4;9-e$
ovjek koga %ovu MopaaemM doletio je u Be i% .el 9viva preko Fondona i FrankBurta. 6itko ga nije
doekao. .aksijem se od5 ve%ao od aerodroma ,ch2echat do <otela M,heratonM gdje je re\ %ervirao sobu$
3pa5a bijae rumen i veseo$ tipian ameriki odvjetnik i%
151n5$5 8nrFn5 /mon ia i ionrova Fnia Bn rntvrl5nin l5liart2r ia 5mari
.
ki engleski bio be% greke$ to nije ni &udno$ s ob%irom da je godinama ivio u ,9:/ i njemaki je mogao
pro&i.
,amo nekoliko sati po dolasku %atraio je od administrativnog servisa M,heratonaM da skiciraju ljuba%no pismo
na memorandumu njegove odvjetnike tvrtke$ koje &e biti poslano i%vjesnom KolBgangu Gemutlichu$
potpredsjedniku Kinklerove banke.
!emorandum bijae pravi =tj. kao pravi>. Bude li tko provjeravao teleBonom$ potpisnik je uistinu bio jedan od
glavnih partnera u najuglednijoj njujorkoj odvjetnikoj tvrtki. 6o bio je u to doba na godinjem odmoru =to
su !osaddovi ljudi u 6e2 Yorku unaprijed provjerili> te %acijelo nije isti ovjek kao beki posjetitelj.
+ismo bijae puno ispriavanja$ ali i vrlo %animljivo$ kako je bilo i %amiljeno. +isac %astupa vrlo bogata i
solidna klijenta koji bi elio %natan dio svog imutka pohraniti u Huropi.
Alijent je osobno in%istirao da se glede toga pitanja obrati Kinkler Bank =oito je %a nju uo od prijatelja>/
traio je i da to bude osobno gospodin Gemutlich.
+isac bi se ve& prije najavio$ no i njegov klijent i odvjetni&ka tvrtka vrlo cijene diskreciju. ,toga i%bjegavaju
otvorene teleBonske i teleBaks-ve%e kad je rije o poslovima klijenata. 0pravo %ato je pisac iskoristio svoj posjet
Huropi kako bi osobno navratio u Be.
6aalost$ %au%etost mu doputa tek trodnevni boravak u Beu. 9ko bi <err Gemutlich bio tako ljuba%an pa
odvojio neto svog dragocjenog vremena$ on$ 9merikanac$ rado bi doao na ra%5:53; 5 1155110.
.e je ve&eri M9merikanacM osobno ubacio pismo u banin potanski sandu&i&. 8e& idu&eg dana oko podneva
nje%in je dostavlja donio odgovor u M,heratonM. <err Gemutlich vrlo &e rado primiti 9merikanca sljede&eg
jutra u deset.
3d trenutka kad su ga uveli u prostoriju$ 3paau nita nije promaknulo. 6ita nije biljeio$ no nijedna 5u
poj'diriost riij' i%makla niti ju je %aboravio. *ecepcionarka je provjerila njegove dokumente$ teleBonirala gore
kako bi bila sigurna da je najavljen$ pa ga je vratar uveo i odveo sve do vrstih vrata od puna drva$ na koja je
%akucao. 3paaa ni trena nije putao i% vida.
6a od%iv MhereinM on otvori vrata$ uvede amerikoga posjetitelja te se povue$ %atvorivi %a sobom vrata. Zatim
se vratio %a svoj stol u ula%noj dvorani.
<err KolBgang Gemutlich usta od stola$ rukova se s gostom$ poka%a na naslonja nasuprot sebi te opet %au%e
svoje mjesto.
545
*ije& gemutlich na njema&kom %nai Mugodan$ udobanM sa su%naenjem dobro&udnosti. 6ijednom ovjeku ne
pristaje vlastito pre%ime slabije nego njemu. 3vaj je Gemutlich bio mrav kao kostur$ nedavno proao
e%desetu godinu. 3djeven u sivo odijelo sa sivom kravatom i sivom prorije1enom kosom$ imao je i odgo-
varaju&e lice. ,av je bio siv. 6i traka humora u blijedim o&ima i smijeku dobrodolice papirnato tankih
usana. 6ije to %apravo bio osmijeh/ vie procijep na panju.
0red je odavao istu o%biljnost kao i njegov vlasnik. 3ito$ ovjek ne odobrava nijedan oblik %abave.
Bankarstvo je o%biljna stvar$ ba kao i ivot sam. 9ko postoji ita to <err Gemutlich u%ima o%biljno$ onda je
to pitanje troenja novca. 6ovac je %a uvanje$ najbolje pod okriljem Kinklerove banke. 3d svake isplate
dobiva garavicu$ a prijenos %natnije svote s Kinklerova rauna u drugu banku pokvari mu &itav tjedan.
3paa %na %ato je ovdje7 kako bi opaao i i%vijestio. 6jegov je prvi %adatak$ sada ispunjen$ bio upamtiti
Gemutlichovo lice kako bi ga mogao opisati jaridima na ulici. .ako1er je traiio pogledom seB$ u kojemu bi se
mogli kriti podaci o #erihonovu ra&unu. Gledao je i sigurnosne brave$ %asune na vratima$ alarmne sustave.
0kratko$ naao se tamo kako bi pripremio eventualnu provalu.
;%bjegavi se i%jasniti o to&nu i%nosu to ga njegov klijent kani prenijeti u Huropu =ali davi naslutiti da se radi
o golemu i%nosu>$ 3paa& je usmjeravao ra%govor na sigurnosna pitanja i pitanja bankovne diskrecije Kinkler
Bank. <err Gemutlich rado je objasnio kako je nemogu&e neovlateno prodrijeti u ra&un pod %aporkom kod
Kinklera$ koji upravo opsesivno skrbi %a sigurnost.
,amo su ih jednom prekinuli %a ra%govora. Aro% postranina vrata provu&e se ena-miica$ nose&i tri pisma
na potpis. Gemut
lich se liamrti negoduju5i.
M:a$ gospodine Gemutlich..$ rekli ste da je vano. ;na&e ne bih...M %amuckivala je ena. :rugi je pogled
otkrivao da i nije tako stara kako je i%gledala/ moda joj je etrdeset. Aosa %aeljana
unatrag i skupljena u pundicu$ kostim od tvida$ nepro%irne ara
pe i cipele ravnih potplata - sve je to sugeriralo viu dob.
M#a$ ja$ jaM$M ree Gemutlich pomalo ncstrpljiY3$ ispruaYi ru
ku kako bi preu%eo pisma. MHntschuldigungM$ ispria se on gostu. 3paa& i on ra%govarali su njemaki poto
su ustanovili ka
ko Gemutlich ne govori ba dobro engleski. 0sprkos ovakvu Ge
mutlichovu dranju$ 3paa sko&i na noge i lagano se nakloni dola%nici u% po%drav7 MGriiBI Gott$ Fraulein.M
6joj je bilo malko neugodno. Gemutlichovi gosti obino ne ustaju kako bi po%dravili njegovu tajnicu. ;pak$
njegova je gesta potaknula Gemutlicha da proisti grlo i protisne kro%a nj7 M9h... da... ovo je moja osobna
tajnica$ gospo1ica <ardenberg.M
,jedaju&i$ 3paa je i to opa%io i %apamtio.
:ok su ga pratili van$ uvjeravaju&i ga kako &e njegov njujorki klijent dobiti najbolji mogu&i tretman kod
Kinklerove banke$ primijetio je kako je postupak isti kao i pri ulasku. +o%vae vratara i% ula%ne dvorane te se
on pojavi na vratima. 3paa se oprosti te ga ispratie van.
Zajedno su otili do malog di%ala s reetkastim ula%om te on otcilinka nadolje. 3paa& upita bi li mogao
uporabiti muki toalet$ prije nego se di%alo %austavilo. 8ratar Brknu nosom kao da se ne o&ekuje da Bi%ioloke
Bunkcije djeluju u Kinklerovoj %gradi$ no ipak %austavi di%alo u me1ukatu. +oka%a 3paau neo%naena
drvena vrata bli%u ula%a u di%alo te 3paa& u1e.
6unik o&ito bijae namijenjen mukim bankovnim slubenicima. ;ma samo jedan pisoar$ samo jednu kabinu$
umivaonik$ kolut papirnatih ubrusa i toaletni ormari&. 3paa povue ruicu vodokotli&a kako bi se to &ulo te
hitro promotri prostoriju. 6a vrsto %atvorenu pro%oru reetke$ kro%a nj ice alarmnog ure1aja/ pro&i se moe$
ali teko. +rovjetravanje je rijeeno pomo&u automatskog ventilatora. 0 plakaru su bile7 metle$ pahaljke$
teku&ine %a i&enje i usisa. Znai$ imaju istaice. 9li kada radeN 6ave&er ili vikendomN !oe li mu ita
pomo&i osobno iskustvo$ onda &e ak i ista&ice u osobnim uredima eBova raditi pod nad%orom. Za vratara i
no&nog uvara svakako se lake MpobrinutiM/ no nije u tomu stvar. Aobi :ror mu je dao vrlo odre1ene upute7
ne smije ostaviti nikakvih tragova.
Aad je i%aao i% mukog nunika$ vratar ga je jo ekao na istom mjestu. 8idjevi kako iroko mramorno
stub5te vodi tek pola kata naniic do ula%n5 dyoran5$ 35aa s5 nasmijci$ poka%a
na nj i proe&e hodnikom do stuba$ ne 5ele&i se di%alom sputati na tako maloj udaljenosti.
8ratar ga je slijedio/ ispratio ga je ni%a stube i d) i'1'%tlih
vra5a$ Za&u l5ako se %a njim automatski %atvara veliki mjedeni je
Zlac brave$ 9ko je vratar gore$ kako onda recepcionarka moe
pusttti u ku&u klijenta 5i dostavljaaN
:va sata je Gidiju Bar%ilaju iscrpno opisivao sve to je vidio i sa%nao o unutarnjem ustroju Banke. 6jegov
i%vjetaj bijae sumoran. 8oditelj mom&adi neviota odmahivao je glavom u neprilici.
!oe se provaliti$ ree on. 6ije to problem. +ronali bismo alarmni sustav i onesposobili ga. 6o glede
neostavljanja tragova - e$ to bi ve& ilo malo tee... +ostoji no&ni uvar koji vjerojatno od vremena do vremena
obila%i %gradu. 9 %atim$ to &e traitiN ,eBN Gdje jeN Aojega tipaN Aoliko je starN 3tvara li se kljuem ili
brojanom iBromN ;li kombinacijomN .rebali bi moda i sati da se to otvori. !oralo bi se uutkati no&noga
uvar. 9 to bi svakako ostavilo traga. :ror je to strogo %abranio.
3paa sljede&eg dana odleti i% Bea i vrati se u .el 9viv. .oga poslijepodneva je na ni%u BotograBija
prepo%nao KolBganga Gemutlicha i Fraulein <ardenberg. +o njegovu odlasku Bar%ilaj se opet posavjetova s
vo1om momadi neviota.
M;skreno reeno$ Gidi$ treba mi jo internih podataka. #o puno toga ne %nam. +apire koje trai on %acijelo
dri u seBu. 9li gdjeN ;%a lamperijeN 0 poduN 0 tajniinoj sobiN #e li to poseban tre%or u podrumuN 3 tomu
trebam inBormacije i%nutra.M
Bar%ilaj %agunda. :avno$ davno$ jo %a obuke$ uili su ga7 nema ovjeka be% slabe toke. 6adi mu slabu toku$
pritisni mu ivac i pristat &e suradivati. 3d idu&eg jutra svi jaridi i nevioti poeli su inten%ivno motriti
KolBganga Gemutlicha.
3tri Beanin kao da je naumio doka%ati da Bar%ilajev na
stavnik ni5je bio u pravu.
,teve Faing i 4hip Barber suoili su se s velikim problemom. ,redinom studenog #erihon je odgovorio na prva
pitanja putem mrtvih javki u Bagdadu. 6jegova je cijena bila visoka$ ali 9meri
kanci su be% pogovora prebacili novac na beki raun.
9ko su #erihonove inBormacije ispravne$ a nema ra%loga sumZ njati da nisu$ bit &e vrlo korisne$ 6ije odgovorio
na sva pitanja$ ali na neka jest$ te je potvrdio odgovore na neka na koja su odgo5 vori ve& bila napola po%nati.
Frije svega je naveo prilino preci%no sedamnaest mjesta poZ ve%anih s proi%03dnjom oruija %a masovno
unitenje. Za 3,a;.; ,0 ,aYeZ;llG1 YGG ,ulnnjali kak) se tamo nala%i takvo to/ %a dva od
njih #erihon je preci%irao lokaciju. 3stalih devet bili su novost. 6ajvaniji je bio podatak o to&nu smjetaju
pod%emnog laboratoZ
....M $. 1.M7.$M$.M i5 5na/5n i$5ir5n5rn lrnn5rnr5n nanBri55rtn an nrn5nr/ovTR
.
nje uranija do uranija-'IE$ pogodna %a proi%vodnju atomskih bombi.
+oteko&a se sastojala u pitanju kako to priop&iti vojnicima$ a da se ne otkrije injenica kako Fangley i
M,toljetna ku&aM imaju visoki i%vor to i%nutra i%daje Bagdad.
6ije rije o tomu da glavni britanski i ameri&ki pijuni ne bi imali povjerenja u vlastite vojske. :aleko od
togaL 6isu ti ljudi u%alud bili generali. 6o u svijetu sjena staro je i prokuano pravilo Mneka %na tko treba
%natiM. Oovjek koji neto ne %na ne moe to ni odati$ hotimice ili nehotice. 9 opet$ ako ljudi u civilnoj odje&i
jednostavno predoe popis novih vojnih meta tek tako$ koliko &e generala$ brigadira i pukovnika shvatiti
odakle im toN
.re&eg tjedna studenog Barber i Faing imali su tajni sastanak u podrumu saudijskoga !inistarstva ratnog
%rakoplovstva s generalom Busterom Glossonom$ %amjenikom generala 4hucka <ornera$ %apovjednika
%rakoplovnih snaga na %aljevskom ratitu.
Be% sumnje$ brigadni general Glosson je$ kao i drugi ljudi$ imao prvo =krsno> ime$ ali nitko ga nikad nije %vao
drugaije nego MBusterM. 0pravo je on isplanirao te i dalje planirao konani op&i %rani napad na ;rak$ %a koji
su svi %nali kako &e morati prethoditi ratu na tlu.
Kashington i Fondon odonda su svatko %a se i %ajedno doli do %aklju&ka kako se iraki ratni stroj mora
unititi$ be% ob%ira na Auvajt. 3sobito se to odnosilo na postrojenja %a proi%vodnju otrovnih plinova$ klica i
atomskog oruja.
+rije nego je M+u,tinjEld EtitM djelotY3rno prelcinuo sYal6 mogu&nost irakoga napada na ,audijsku
9rabiju$ planovi %a op&u %ranu navalu dobro su napredovali$ pod tajnim na%ivom MGrom i% vedra nebaM.
6jihov je stvarni tvorac bio Buster Glosson.
5esnaestoga studenog 0jedinjeni narodi i ra%li&iti diplomatski uredi diljem svijeta jo su se t%Judili na&initi
nekakav Mmirovni
planM kako bi se itava kri%a dovrila$ a da ne bude ispaljen nijedan metak ni raketa$ isputena nijedna bomba.
.rojica mukaraca
u pod%emnoj prostoriji %nali su ve& tada kako takav plan ne&e Bunkcionirati.
Barber je govorio je%grovito i usmjereno od poetka o sri stvari. Aao to ti je po%nato$ Busteru$ Britanci ve&
mjesecima nastoje injenino utvrditi gdje su smjetene ,addamove tvornice i laboratoriji %a proi%vodnju
oruja %a masovno unitenje. 9meri
ki %rakoplovni general kimnu$ ali oklijevaju&i$ opre%no. 3n u
',C
hodniku ima %emljovid s vie pribodenih igala nego to ih ima dikobra%. to sad s timeN
.ako smo poeli s i%vo%nim do%volama i slijedili trag u %emljama i%vo%nicama$ %atim trag tvrtki u ij5m
%emljama su bili sklopljeni ugovori. Zatim smo vidjeli koji su %nanstvenici pomogli ;raku opremiti ta
postrojenja. 6o mnogi od njih su na ta mjesta bili odve%eni u autobusima %acrnjenih pro%ora$ stanovali su u
vojnim ba%ama i nisu %apravo imali pojma gdje su.
6a koncu smo$ Busteru$ provjerili kod gradevinaca$ onih koji su i%gradili ve&inu ,addamovih pogona %a
proi%vodnju otrovnih plinova. 6eki su nam medu njima rekli lijepih stvari. Zbilja sjajnih.
, tim rijeima Barber uru&i generalu popis novih meta. Glosson ga sa %animanjem prou&i. 6isu bili o%naeni
%emljovidno$ kako bi uinio planer ratnoga %rakoplovstva$ no opisi bijahu dostatno to&ni da se mjesta daju
ispravno odrediti na otprije dostupnim %ranim snimkama.
Glosson %agunda. +rimijetio je kako su neka od tih mjesta ve& o%naena kao mete. 6a ostalima je do sada
stajao upitnik$ pa su ovime potvr1ena. Bilo je i posve novih. +odigne o&i.
M#e li ovo pravoNM
M+osve$M re&e Hngle%. M0vjereni smo da su gra1evinci dobar i%vor$ moda i najbolji dosad. 6ose&i kacige oni
su obila%ili gradilita. .ono %naju to su i gdje gradili i govore slobodnije od dravnih slubenika.M
Glosson usta$ upitavi/ M0 redu. ;mate li jo togod %a meneNM
MAopamo i dalje u Huropi$ Busteru$M ree Barber. MJim bilo to novo pronademo$ odmah &emo ti javiti. +uno
su toga oni %akopali$ %na. :uboko pod pustinju. *ije je o velikim graditeljskim projektima.M
M8i mi samo recite gdje su te stvari$ a nae je da ih sruimo$M sigurno &e general.
Glosson je poslije odnio popis 4hucku <orneru. Zapo5ednik amerikih %rakoplovnih snaga bijae ni5i od
svoga %amje.
nika$ sumoma i%gleda$ %guvan &ovuljak pse&eg lica/ imao je s2 puno&u diplomatske istananosti nosoroga u
trku. 6o oboavao je svoje ljude u %raku i na tlu/ isto tako i oni njega.
Znah su da &e se %au5imati i boriti %a njih protiv poslovnjaka$ birokrata i politiara sve do Bijele ku&e$ bude li
trebalo$ i to
ne ublaivi nimalo svoj otar je%ik. to vidi$ to dobiva.
+ri posjetu %aljevskim dravicama Bahreinu$ 9bu :abiju i :ubaju$ gdje su bile stancionirane neke njegove
posade$ i%bjegao je mjestaca poput M,heratonaM i M<iltonaM$ gdje raskoan ivot buja =doslovce>$ kako bi jeo i
spavao sa svojim pilotima u %rakoplovnoj ba%i.
8ojnici nemaju puno vremena ni volje %a Binese i kereBeke. .i ljudi odmah %naju tko im se svida$ a koga se
grste. +iloti ameri&koga ratnog %rakoplovstva bi s 4huckom <ornerom poletjeli na ;rak i u dvokrilcima i%
prvoga svjetskog rata. 3n je sumnjiavo prouavao popis to su ga podastrli obavjetajci. 6a njegovu su
%emljovidu dva mjesta bili gola pustinja.
M3dakle su doli do togaNM upitao je Glossona.
/ M;ntervjuirali su gra1evince koji su gradili te objekte. .ako su bar rekli$M ogradi se Glosson.
Mto godL ,eruL 0pleli su oni svoje prste negdje u Bagdad$ Busteru. 0ostalom$ mi nemamo nita protiv. ,amo ti
u%mi to su ti dali i proiri popis ciljeva.M Zastavi$ %apovjednik doda7 MBa me %anima tko li je taj tip u
Bagdadu.M
,teve Faing uspio je 1U. sti&i u Fondon$ Fondon sav %ahva&en politi&kom gro%nicom. Ari%a je i%bila kad je
jedan kon%ervativni %astupnik poelio pomo&u stranakih pravila oboriti gdu !argaret .hatcher s
premijerskoga mjesta.
0nato umoru$ Faing preu%e !artinovu poruku to ju je pronaao na svom radnom stolu$ te ga na%ove na
Bakultet. +roBesor je bio toliko u%buden te Faing nevoljko prista na kratko pi&e nakon posla$ kako bi to manje
otegnuo kona&ni dola%ak ku&i$ u londonskom predgra1u.
,mjestili su se %a stolom u kutu u tihoj krmici na Kest Hn
du. !artin i% aktovke i%vadi ka%etoBon i ka%etu. 3n objasni to je jo prije mjesec dana traiio od ,eana
+lummera te Fain5u opisa njihov susret prolog tjedna.
M:a ti pustimNM upita !artin.
Muj$ ako de&ki u 8A,-u to nisu uspjeli odgonetnuti$ onda je meni prokleto jasno da ne&emo ni mi uspjeti$M
umorno &e Faing. MFa%i$ ,ean +lummer ima 9rape$ kao to je 9l-Auri. 9ko to ni oni ne ra%umiju$ onda
stvarno...M
;pak je pristojno odsluao snimku.
M#esi li uo onaj glas k nakon \jesuJNM pitao je poneseno ueniak. MGovornik niie %a%ivao 9lahovu nomo& u
korist ;raku. neao
je i%govarao na%iv neega. Zato se njegov sugovornik ra%gnjevio. 3evidno je rije o tomu da nitko nije
ovlaten otvorenom ve%om i%govoriti taj na%iv$ koji je po%nat samo vrlo uskom krugu ljudi.M
Mto je %apravo rekaoNM upita Faing$ posve %bunjen. !artin ga bijelo pogleda. Zar taj Faing %bilja nita ne
shva&aN
MAa%ao je kako nije bitno to 9merikanci gomilaju vojsku$ jer \mi imamo Aubt-ut-9lahJ.M
Faing je i dalje nije ra%umio.
M.o mora biti neko orujeLM urno &e !artin. M6eto to &e uskoro mo&i %adrati 9merikance.M
M3prosti to sam tako slab u arapskom... ali to %nai \Aubtut-9lahMNM
M9... %nai7 \aka BojaJ.M
1'
+oslije jedanaest godina na vlasti i triju dobivenih parlamentarnih i%bora britanska je premijerka uistinu pala
'). studenog$ makar nije najavila ostavku tada$ nego tek prekosutra.
Fondonske su &akule po koktelima pripisivale nje%in politiki pad i%oliranosti gde .hatcher medu
dravnicima Huropske %ajednice. :akako$ bila je potpuna besmislica7 Britanci ne bi nikada oborili svog vodu
kako bi ugodili strancima.
+role su tek dvije i pol godine$ a talijanska je vlada koja ju je i%olirala na *imskoj konBerenciji i sama i%gubila
vlast. tovie$ neki su se nje%ini lanovi nali u %atvoru pod optubama %a korupciju. +olitika je kri%a dosegla
toliku dubinu da je ta inae Bma %emlja pala gotovo u anarhiju.
Francuska je pak vlada pala nakon pokolja nevi1ena u toj %emlji od Bartolomejske no&i. 6jema&ki se kancelar
suo&io s recesijom$ visokom stopom ne%aposlenosti$ valom neonaci%ma. ;spitivanja javnog miljenja stala su
poka%ivati kako 6ijemci uop&e nemaju namjeru napustiti svoju obljubljenu i i%nimno jaku :eutschmark u
korist nekakve &udno 5ivetl ti38O5ii9 je5iBli49 t) je u
Bru@ellesu kuha monsieur :elors.
,tvarnih je ra%loga pada gde .hatcher &etiri i svi su me1usobno pove%ani. +rvi je ra%log taj to su neki manje
utjecajni %a
stupnici iskoristih malo rabljenu odredbu stranakoga statuta ka. ko bi joj se suprotstavili tako to &e %atraiti
nje%in Bormalni ponovni i%bor =ili nei%bor> u Kestminsteru. 3na je pogrijeila odabravi i%bornu ekipu upravo
nevjerojatne nesposobnosti i nedjelotvornosti.
:rugo$ dopustila je da je uvjere kako je ba tada$ 1U. studenog$ pravi trenutak da otputuje u ino%emstvo$ na
me1unarodni
sastanak u +ari%u. 9ko je ikada trebalo ostati doma$ &uvati leda$
pa%iti svaki korak$ ogledati se oko sebe i suljati se hodnicima 2estminstera te kumiti$ moliti$ uvjeravati$
55edobivaii tlevjet5e i ko
lebljive$ obe&avati nagrade vjernima i nevjernima$ prijetiti i%dajicama... - tada je$ ba tada trebalo tako
postupiti.
Aljunom se pri glasovanju poka%ala skupina od pedesetak kon%ervativnih %astupnika koji su se na i%borima
jedva provukli u +arlament$ pobijedivi prvog suparnika s manje od pet tisu&a glasova ra%like. .i su se ljudi
pobojali %a svoja %astupnika mjesta na idu&im i%borima. +olovica od njih tada su i%gubili ivce =a poslije i
mjesta u +arlamentu$ be% ob%ira na taj postupak>.
Za te je %astupnike glavno pitanje bio novi %akon o prire%ima - novouvedena mjera %a pove&anje prihoda tijela
mjesne uprave i samouprave. 3 tom je %akonu postojalo iroko rasprostranjeno uvjerenje kako je %apravo
neprovediv$ a osim toga i veoma nepravedan. :a je u to doba dala makar i najmanji %nak kako kani ispraviti
makar najgore nejednakosti u opore%ivanju$ gda .hatcher bila bi ponovno i%abrana solidnom ve&inom ve& u
prvom krugu.
:rugoga kruga glasovanja ne bi ni bilo$ pa bi nje%in protukandidat jednostavno i&e%ao u tamu anonimnosti.
6a glasovanju '). studenog njoj je bila potrebna dvotre&inska ve&ina. 0%manjkala su joj samo etiri glasa$ no
to bijae dovoljno da se mora drugi put glasovati.
.ebalo je samo nekoliko sati da se nekoliko kamenova sluajno baenih ni%a strminu pretvori u lavinu to je
potresla itavu
%emlju. +osavjetovala se sa svojim ;5abinetom =ui sastav 8lade>/ reko5e joj da &e i'gubiti unutarstranake
i'bore$ pa je dala ostavku.
+rotukandidatu se suprotstavio dotadanji dravni ri%niar #ohn !ajor/ natjecao se %a najvii poloaj u %emlji i
pobijedio. 8ijest je vojnike u Zaljevu pogodila kao udarac u trbuh
podjednako Britance i 9merikance. 0 3manu su piloti amerikih loyaca$ koji su sc danomicc dru?ili s
5ritanskim kol5gama i% ,9,a$ pitali Hngle%e to se to kod njih doma %blva. 6o ovi im mogo5e odgovoriti tek
bespomo&nim slijeganjem ramena.
0kopani du5 saudijsko-irake granice$ spavaju&i pod svojim tenkovima marke challenger u pustinji to
postajae sve hladnija kakd s5 bli55a %ima$ pripadnici ,edme oklopne brigade MFustinj. ski takoriM sluah su
vijesti na tran%istorima i glasno psovali$
R... .. . R . .. ..R . 5 ....
M8oda Beni 6adi$ budaloLM hitro &e vo%a. M,ad je naa pobjeda sigurnaLM
8rativi se u auto$ nastavi sluati vijesti *adio Bagdada. ,amo koji tren poslije prvi tajnik Aulikov i%leti i%
ku&e te ga vo%a odve%e natrag u veleposlanstvo.
.e je no&i !artin poslao u *ijad dugu munjevitu emisiju. +oruka sadravae najnoviju poiljku #erihonovih
odgovora te upit o uputama %a dalje !artinovo djelovanje. Zgren kraj %atvorenih ula%nih vrata kolibe u kojoj
stanuje kako bi %adrao eventualnog neeljena gosta =budu&i da je satelitska antena bila pokraj samih vrata$
okrenuta na jug>$ !artin je o&ekivao odgovor i% *ijada. 5aruljica na kon%oli maloga primopredajnika stala se
paliti i gasiti u jedan i po u no&i$ signali%iraju&i mu kako je odgovor upravo stigao.
,klopivi antenu$ spremi je opet u rupu u podu$ %ajedno s baterijama i primopredajnikom. Zatim uspori poruku
i odslua je MuistoM.
:obio je novi popis upita %a #erihona i potvrdu kako je odobren posljednji agentov %ahtjev %a novcem$ koji je
upla&en na njegov raun. Za manje od mjesec dana i%dajica u 8ije&u revolucionarne komande %aradio je
preko milijun dolara.
6akon popisa slijedila su dva naputka %a !artina. +rvo7 poslat &e #erihonu poruku - ne pitanje - %a koje su se
nadali da &e je nekako uspjeti inBiltrirati u misli planera 8ije&a revolucionarne komande.
*adilo se o tomu da ih je trebalo uvjeriti kako vijest i% Fondona %apravo %nai kako &e save%ni&ke snage
odustati od vojne akcije %a oslobodenje Auvajta bude li se *ais dovoljno &vrsto drao.
6ikada ne&emo sa%nati je li ta de%inBormacija uistinu dosegnula najvie bagdadske krugove. 6o nije proao ni
tjedan$ a ,ad
d5m ;5usein je i%javio kako je obaranje gde .hatcher ishod odvratnosti britanskog naroda prema nje%inom
suprotstavljanju njemu$ ,addamu.
Zadnja uputa !ikeu !artinu te no&i bilo je neka pita #erihona je li kad uo %a oruje ili oruni sustav %van
Maka BojaM.
+ri svjetlu svije&e !artin je najve&i dio te no&i potroio na ispisivanje pitanja #erihonu na arapskom na
dvama listovima
avionskog listovnog papira. Za manje od dvanaest sati listovi su smjeteni na tajna mjesta i%a klimave opeke u
%idu bli%u svetita
imama 9ladama u 9damiji.
+roao je itav tjedan dok je stigao odgovor. !artin proita pauinasti arapski rukopis i prevede tekst na
engleski. , vojnoga gledita odgovori su bili vrlo %animljivi.
.ri divi%ije *epublikanske garde to su stajale nasuprot Britancima i 9merikancima preko granice7
M.avakulnaM i \58ledinaM$ kojima se nedavno pridruila i :ivi%ija \5;amurabiM$ opremljene su tenkovima .-
ET`EE$ .-D' i .-C'$ koji su svi ruske proi%vodnje.
6o prigodom nedavnog obilaska trupa %apovjednik oklopnih postrojba ira&ke vojske general 9bdulah Aadiri
otkrio je$ na svoj uas$ da je ve&ina posada i%vadila akumulatore i% tenkova te ih upotrebljava %a pogon
ventilatora$ kuhala$ radioprijamnika i ka%etoBona. .ko %na bi li$ da do1e do bitke$ ijedan tenk mogao krenuti.
6a licu mjesta je pogubljeno nekoliko vojnika$ a dva via %apovjednika su smijenjena i poslana ku&i.
,addamov polubrat 9li <asan !adid$ odnedavno glavni guverner Auvajta$ i%vijestio je kako nad%or nad
%aposjednutom %emljom postaje sve tei$ jer su napadi na irake vojnike jo mnogobrojni$ a de%ertera je puno.
0nato& estoko provodenim istragama$ pokret otpora ne poka%uje %nakove jenjavanja. 6isu pomogla ni
smaknu&a pod vodstvom pukovnika ,abavija i% 9!9!-a niti dva posjeta njegova eBa$ 3mara <atiba.
to je najgore$ pripadnici pokreta otpora nekako su se domogli eksplo%iva semte@-<$ %natno jaeg od obinog
industrijskog dinamita.
#erihon je otkrio smjetaj jo dvaju vojnih stoera. 3ba su i%gradena u pod%emnim piljama$ nevidljivi i%
%raka.
0 uem krugu oko ,addama <useina prevladava miljenje da je pad !argaret .hatcher re%ultat ,addamova
utjecaja. 3n sam dvaput je opetovao kako odbija i pomisao na povlaenje i% Auvajta.
6a koncu$ #erihon nikad nije &uo ni %a to s tajnim na%ivom Maka Bo5jaM5 no od sada &e paljivo sluati ne
bi li uo to o tomu$ 3n osobno sumnja u pastojanje bilo kakva oruja ili on%nog sustava koji ne bi bio po%nat
save%nicima.
!artin proita itavu poruku i snimi je na ka%etu$ ubr%a snimku i odasla je$ 0 *ijadu su je jedva ekali. *adio-
tehni&ari su %abiljeili vrijeme nje%ina pristi%anja/ I). studenog 1(().$ 'I i EE.
Fejla 9l-<ila polako je i%la%ila i% kupaonice$ %astavi na vratima podignutih i rairenih ruku. ,vjetlo u
kupaonici svu ju je osvijetPi5 lo$
3bline njene lijepo oblikovane$ pune Bigure dola%ile su do punog i%raaja pri svjetlu to je prosijavalo kro%
neglie. Aombine bijae crn$ od lijepo i%ra1ene ipke/ stajao je &itavo malo bogatstvo/ uvo% i% +ari%a$ kupljen
u bejrutskom butiku.
Arupni mukarac na krevetu poudno ju je gledao. #e%ikom prije1e preko debele donje usne i nasmijei se.
Fejla se voljela %adravati u kupaonici prije seksualne seanse. 6eke je stvari valjalo oprati i podma%ati$
naglasiti oi maskarom$ staviti ru na usne i parBeme na tijelo - ra%ne mirise na ra%liite dijelove tijela.
:obro tijelo %a trideset ljeta - ba onakvo kakvo muterije vole7 ne pretilo$ ali lijepo %aobljeno gdje treba$ punih
bokova i grudi$ s mii&ima pod oblinama.
,pustivi ruke$ krenu prema slabo osvijetljenoj postelji njiu&i bokovima. :eset centimetara visoke potpetice
dodaju joj visinu i naglaavaju njihanje bokova.
6o mukarac na postelji$ lee&i gol nau%nak$ pokriven crnim kr%nom kao medvjed od brade do gleanja$ bijae
%atvorio oi. 6emoj mi sada %aspati$ glupane$ miljae ona. 6e veeras$
kad mi treba. Fejla sjede na rub postelje i pro1e mu dlakavom koom od trbuha do prsa$ utipnuvi ga %a
jednu$ pa %a drugu bradavicu. +ro1e %atim rukom u suprotnom smjeru$ preko trbuha pa sve do medice.
6agnu se naprijed pa poljubi mukareve usne/ je%ik joj je otvarao njegova usta. 6o njegove su usne
odgovarale tek s oklijevanjem. 3na osjeti jak vonj araka.
3pet j5 pij5n$ pomisli. Zato budala toliko loeN 6o i boca cJ5Jaks5 ,Yake veeri ima svojih prednosti.
:obro/ idemo na posao. Fejla 9l-<ila je dobra bludnica/ %na to i sama. 6eki kau7
na5boha na cijelom Bliskom istoku. 0 svakom sluaju$ jedna je od najskupljih.
3buku je 5r3la prije mnogo godina$ jo kao dijete$ u Fiba
nonu$ u vrlo diskretnoj bludni&koj akademiji gdje odraslije djevojke prakticiraju vjetine dugonoktih
!arokanki$ indijskih no&a i suptilnih tehnokratkinja$ japanskih Fukutomi-o$ dok djevoj&ice gledaju i ue.
+oslije petnaest godina iskustva u struci dobro je %nala kako
()b`o vjetine kvalitetne kurve nema nita %ajednikog s problemom svladavan5a neije ne%asitne mukosti.
.o je %a pomo&asopise i Bilmove.
6je%in je posao laskati$ komplimentirati$ moljakati i putati da &ini to ga je volja. 6o glavna je stvar i%a%vati
pravu muku erekciju i% beskrajna ni%a mukaraca iscrpljenih elja i onemo&ale snage.
+odie malko ispitivake prste i opipa mukarcu penis. !ekan kao torta. 0%dahnu u sebi. 8eeras &e general
9bdulah Aadiri$ %apovjednik 3klopnog %bora vojske *epublike ;raka$ trebati malko dodatnih poticaja.
;spod kreveta$ i% unaprijed pripravljena skrovita$ i%vu&e platnenu torbu$ pa istrese nje%in sadraj na plahtu.
6ama%avi prste gustim eleom$ podma%a njime vibrator srednje veliine. Zatim odigne desno generalovo
stegno i vjetim mu pokretom utakne vibrator u mar.
General Aadiri %astenja$ otvori oi$ pogleda golu enu to je kleala pokraj njegovih genitalija. 3n se opet
nasmijei/ bijeli %ubi bljesnue ispod debelih crnih brkova.
Fejla pritisnu veliku tipku na podnoju vibratora. 6eumorno pulsiranje ispuni donji dio generalova tijela. +od
prstima ena osjeti kako se mlitavi ud stao di%ati.
+otegnuvi kro% cjevicu to viri kro% ep i% boice$ ona dopola napuni usta be%bojnim$ be%mirisnim %elenim
eleom. Zatim se nagnu naprijed i u%e u usta njegov penis.
Aombinacija uljaste meko&e i nje%ina vjetog$ br%og je%ika uskoro je po&ela davati re%ultate. :eset minuta$
sve dok je usta nisu %aboljela$ li%ala je i sisala generalov ud$ sve dok mu erekcija nije postala najbolja to je
mogu&a.
:ok nije opet pao$ ona dignu glavu i cijelo tijelo$ rairi noge i utakne ga u sebe$ pa se namjesti. Bilo je i ve&ih
i boljih$ no i ovaj radi/ jedva$ dodue.
F5jla s5 55gn5 nada nj i prode mu dojkama preko lica.
M9h$ mo5 vevki$ 5aki medo... s5ajan si$.$ kao uvijek$M 5roap&e
ona.
3dgovorio je smijekom. 3na se poe di%ati i sputati$ ne 5 a prebr%o. :i%ala se dok joj njegov glavi& ne bi bio
i%medu velikih \ / usana$ sputala dok ne bi obuhvatila sve to je imao. +omiu&i se$
vjeto je upotrebljavala ra%vijene i i%vje5bane vaginalne mii&e koj1 su hvatali i stiskali$ oputali se$ pa opet
hvatali i stiskali.
3na dobro po%rlaje uinak dvostrukog nadra5ivanja. General m se krat. Aadlrl %asten5a. Zatlm stane
podvrlsk5vatl. 3tlmah su u
ki$ o5tri krikovi$ i%a%5ani osje&ajem dubokog pulsiranja u njegovu
sBmkteru i ene to se istodobno di%ala i sputala na njego2 penisu sve bre i bre.
M:a$ da... 3$ da... :obro je tako. ,amo nastavi$ dragi...M dahtala mu je ona u lice dok napokon nije doivio
orga%am. :ok je svravao u nju$ Fejla ispravi i ukoi le1a$ stane se tresti$ vrisnu od uitka. Glumila je
Bantastian vlastiti orga%am.
3dmah %atim on splasnu u tren$ a ona isto tako hitro$ uklonivi i sebe i vibrator. Bojala se da on prebr%o ne
%aspe. 6akon toliko marljiva rada$ samo joj jo to treba. 9 pravi posao tek dola%i.
.ako legne pokraj njega i po2&e plahtu preko njih$ oslonivi se na lijevi lakat. :ojka joj je milovala njegov
obra% dok je slobodnom desnom rukom mrsila generalo2 kosu i tipkala ga %a obra%.
M#esi li mi umoran$ siroti moj medoNM aptala je. M+revie radi$ sjajni moj ljubavni&e. 3dvie te priti&u
poslom. Aako je danas bilo$ aN 3pet problemi na vije&u. ; uvijek ih ti mora rjeavati. !mmhhmmmhmN Aai
Fejli. Zna da svojoj Fejlici sve moe re&i.M
+rije nego je %aspao$ on joj i ispria.
+oslije$ dok je general Aadiri hrkao pod utjecajem araka i seksa$ Fejla se po2kla u kupaonicu gdje je i%a
%akljuanih vrata sjela na poklopljenu %ahodsku koljku$ stavila posluavnik na kri lo i %abiljeila sve to je
&ula br%im$ urednim arapskim rukopisom.
Zatim je smotala listi&e tanka papira i u2kla ih u uplji tampon kako bi i%bjegla sigumosne provjere. +oruku
&e predati ovjeku koji je pla&a.
Zna da je to opasno$ no vrlo je unosno - dvostruka %arada od istog posla. 9 ona se jednog dana nada obogatiti.
3bogatiti se dovoljno da %auvijek napusti ;rak i osnuje vlastitu bludni&ku aka
demiju$ mo5da u .angeru. ;mat &e ni% %godnih cura koje &e spavati s domaeim dekima$ !arokancima. 9
ona &e preko njih imati svoje konce i p5st5 gdje g3d j3j ,e 5r3htije.
,igurnosni postupci Kinkler Bank isBrustrirali su Gidija Bar%ilaja. 6o dva tjedna pra&enja KolBganga
Gemutlicha su ga upravo i%ludjeli. Oovjek je %bilja nemogu&.
+oslije 3paaeva posjeta Gemutlicha su hitro slijedili do n5egove ku&e i%a perivoja +ratera. ,utradan$ dok je
on bio na po
slu$ 5aridi su motrih njegovu ku&u sve dok Frau Gemutlicn nije i%ila u kupovinu$ :jevojka i% ekipe jarida ju
je slijedila. ;mala je
neprestanu ve%u s kolegama vokitokijem$ tako da ih moe upo%oriti kad se dama bude vra&ala. ;mali su sre&e7
bankareva je ena bila odsutna dobra dva sata$ to je ljudima bilo i vie nego dovoljno.
Za strunjake neviote provala nije bila nikakva poteko&a. Aukci %a prislukivanje br%o su se nali u dnevnoj
sobi$ spava&oj sobi i na teleBonu. +retraga bijae hitra i vjeta. 6isu ostavili nikakva traga$ no nisu nita ni
pronali. 0obiajeni dokumenti7 papiri u ve%i s ku&om$ putovnice$ krtenice$ vjenani list$ ak i podosta
bankovnih i%vadaka o stanju rauna. ,ve su BotograBirali$ no pogled baen u privatnu tednu knjiicu nije
otkrio nita nalik potkradanju Kinklerove banke. Oak je postojala i strana mogu&nost da &e se na kraju
ispostaviti kako je ovjek potpuno poten.
0 garderobi i ladicama u spava&oj sobi ne otkrie ni najmanjeg traga nekih neobi&nih osobnih navika$ to je
inae uvijek dobro %a ucjenjivanje uglednih gra1ana. eB neviota se nije i%nenadio$ vidjevi Frau Gemutlich
kako i%la%i i% ku&e.
9ko je njegova osobna tajnica nalik miici$ to re&i %a supruguN 6ajvie nalikuje %guvanu uredskom papiru.
;%raelac pomisli kako ne %na je li ikad vidio tako bijednu rakovicu.
Aad je djevojka jarid promrmljala u vokitoki kako je Frau Gemutlich pola ku&i$ nevioti su ve& bili %avrili
svoj posao i i%ili
i% ku&e. 0la%na vrata opet je %a sobom %akljuao mukarac u 353ri 5J tehniara poto su se ostali ve&
povukli na stranji i%la%$ pa kro% vrt.
3d toga trenutka &e nevioti deurati u% magnetoBon u kombiju parkiranom nekoliko ku&a dalje. ,luat &e sve
to se %biva u Gemutlichovoj ku&i.
6akon dva tjedna o&ajni voda ekipe neviota i%vijestio je Bar%ilaja kako nije ispunio ni jednu vrpcu. +rve su
ve&eri snimili ukup
no osamnaest i%govorenih rijei. 3na mu ree/ Mhvoli veeru$ KolB5 gang.M 3n ni5ta nije odgoY3rio$ .raiila
ga je noYac %a noYe %aEtore i bila odbijena. 6a koncu ree/ M,utra rano ustajem$M
M,vaku prokletu veer to govori. ini se da to tako ini ve& trideset godina$M jadao se neviot.
M;ma li seksaNM %animalo je Bar%ilaja.
M.i se %acijelo ali$ Gidi. 3ni ak ni ne ra%govaraju$ a kamoli da se jebu.M
; svi ostali pokuaji da se KolBgangu Gemutlichu otkrije ne5 ka karakterna mana polca%ali su se
be5uspjenima$ 6e kocka se/
nc un5i 111p1J(8+J na i55a5i n llhhti+ 5111515E8+J Bl+tEla 1111515;B111BJ11J B1F
.
%ala%i u etvrt crvenih Berala. #ednom je i%aao i% ku&e i odmah je poraslo raspoloenje medu momadi %a
pratnju.
Gemutlich je nosio tamni kaput i klobuk. ;%aao je pjeice$ po mraku$ nakon veere. Aretao se tamnim
predgradem dok nije stigao do obiteljske ku&e etiri ulice dalje.
+okuca i pri&eka. 8rata se otvorie. +uste ga unutra i %atvore vrata. 0skoro se upale svjetla u pri%emlju$ i%a
tekih dekor-%astora. +rije no to su se vrata %atvorila$ jedan je ;%raelac uspio na tren ugledati enu alosna
i%gleda u bijeloj najlonskoj tunici.
Hstetske kupke modaN .uevi s pomo&nicama$ mjeovita sauna s dvije drolje to spretno barataju bre%ovim
granicamaN ,utradan je provjerom utvrdeno kako je ena u tunici postarija pedikerka to u svojoj ku&i vodi
privatnu praksu. KolBgang Gemutlich je sredivao svoje kurje oi.
+rvog prosinca Gidi Bar%ilaj primio je vrlo urnu poruku i% .el 9viva$ od Aobija :rora. 0po%oravao ga je
kako njegova operacija ne spada u operacije neograniena trajanja. 0jedinjeni narodi dali su ;raku rok do 1D.
sijenja %a povlaenje i% Auvajta. 6akon toga &e i%biti rat. ,vata se moe dogoditi. .i samo nastavi. ; ubr%aj.
MGidi$ moemo pratiti tog tipa sve dok se pakao ne %aledi$ ali nita. 6ema u njegovu ivotu slabe toke. 6e
ra%umijem kakav je to govnar. 6ita. 6ema niega to bismo mogli upotrijebiti protiv njega.M .ako su obojica
voda ekipa govorili Bar%ilaju.
3n je pak bio u nedoumici. !ogli bi oteti enu i re&i suprugu da mu je bolje suracBiivati s njima$ jer inae...
+roblem je u tomu to bi taj gad radije prepustio vlastitu enu ra%bojnicima nego ukrao bon %a ruak. to je
najgore$ %acijelo bi obavijestio policiju.
!ogli bi oteti samoga Gemutlicha$ pa ga dobro obraditi. 6o ;0 #G p1lt llgYV5#5 tV s5 +n mora vratiti u
Banku kako bi obavio transak4lju %atvaranja #erihonova rauna. Aad se jednom nade u Banci$ urlat &e do
neba. 9 Aobi :ror je ka%ao jasno/ nema greke$ nema tragova.
M+rebacit &emo se na tajnicu$M %akljui napokon on. M+ovjerljive osobne tajnice esto %naju sve to %naju i
njihovi eBovi.M .ako su dvije ekipe prebacile po%ornost na Fraulein Hdith
<ardenberg$ koja je djelovala jednako sivo i dosadno kao i nje%in
eB$ Za promatranje im je trebalo jo manje vremena nego %a
Gemutlicha7 samo deset dana$ +ratili su je do ku&e$ ,tanovala je
u stani&u u vrstoj staroj %gradi tik .rautenauplat%a$ daleko od posla$ u 1(. Be%irku$ u sjevero%apadnom
predgradu Grin%ingu.
?ivi sama. 6ema ljubavnika ni deka. 6ema ak ni ku&nih ljubimaca. +retraga privatnih dokumenata otkrila
je skroman bankovni raun i majku umirovljenicu u ,al%burgu. =; sam stan nekad je nastavala majka$ prije
nego se nakon umirovljenja prije sedam godina povukla u svoj rodni grad ,al%burg$ a k&i joj se uselila.>
Hdith ima mali seat$ no na posao se naje&e ne vo%i njime$ nego javnim prijevo%om. 6ema sumnje da je to
%bog poteko&a s parkiranjem u sreditu grada.
3dresci pla&e odali su &injenicu da joj je pla&a vrlo mrava. MGad prokletiLM iskreno se naljutio neviot
pretraitelj vidjevi i%nos. Artenica je otkrila da joj je trideset devet godina. M9 i%gleda kao da joj je pedeset$M
primijeti sarkasti&no isti ovjek.
0 stanu nisu pronali sliku nijednog mukarca. ;mala je samo majinu BotograBiju$ jednu %ajedni&ku s njom s
ljetovanja na nekom je%eru. ;pak$ jedan mukarac - otac$ koga o&ito ve& odavno nema$ na slici i% nekih davnih
vremena u carinikoj odori.
ini se da je jedini mukarac u njenom ivotu - !o%art. M8elika je ljubiteljica opere. .o je sve$M kratko &e eB
neviota i%vijestiti Bar%ilaja. ,tan su ostavili to&no onakav kakva su ga i %atekli. M;ma veliku %birku
dugosvirnih ploa. 8inilnih/ nije si jo priutila prela%ak na 4:$ 6a svirn je ploama operna gla%ba$ Zacijelo
troi gotovo sve to joj pretekne na to. ;ma i dosta knjiga o operi$ o skladateljima$ pjevaima i pjeva&icama$
dirigentima. 6ali smo i slike i% %imskoga kalendara ,tadtsoper$ iako si nije mogla priutiti pretplatu...M
M6ema mukarca u njenom ivotu$ je li takoNM %animalo je Bar%ilaja.
M!oda bi pala na +avarottija. :akako$ ako ga moe nabaviti. ;nae - %aboraviLM
9li Bar%ilaj nije %aboravio. ,jetio se jednoga londonslcog s1uaja od prije puno godina7 slubenik !inistarstva
obrane/ pravi uredski takor. 6o onda su mu ,ovjeti podmetnuli onu jako %godnu mladu ,rpkinju... &ak joj je i
sudac na su1enju gledao kro% prste.
#o iste veeri Bar%ilaj je u .el 9viv poslao iBriranu poruku.
,redinom prosinca save%nike su se vojne snage juno od kuvajtske granice toliko nagomilale da su inile
golem$ neprobojan plP;n5 ni val ljudstva i 5elika$
;J .rista tisu&a ljudi i% trideset %emalja prote%alo se u nekoliko
bojnih linija diljem saudijske pustinje - od obale na %apad$ u duljini od dvjesta kilometara.
.eretni su brodovi uplovljavali u luke :ubail$ :amam$ Bahrein$ :ohu$ 9bu :abi i :ubaj te iskrcavali topove
i tenkove$ gorivo i spremnike %a gorivo$ neorunu vojnu opremu$ hranu$ poljske kuhinje$ poljske krevete$
posteljinu$ streljivo i doknadne dijelove - sve to u gotovo beskonanim koliinama.
, dokova su se konvoji kamiona kotrljali na %apad$ 6aBtovodnom cestom. ,vrha je bila uspostava golemih
logistikih ba%a %a opskrbu nadiru&e vojske.
+ilot tornada i% .abuka na vjebovnom letu prema jugu hinjenom napadu na iraku granicu - ispri&ao je
kolegama da je preletio konvoj teretnjaka od po&etka do kraja. +ri br%ini od U)) km`s trebalo mu je est
minuta da dosegne kraj kolone kamiona udaljene od njega U) kilometara/ a svi su vo%ili punom br%inom.
Fogistika ba% 9lBa skladitila je bave naBte u tri reda jedan na drugom$ na kvadratnim paletama dva sa dva
metra. !edu paletama bijae ostavljen ra%mak dovoljan %a prola% viljukara. 8eliina itavog sustava bijae T)
sa T) kilometara.
9 to je bilo samo %a gorivo. 3stala skladita u Ba%i 9lBa sadravala su granate$ rakete$ minobacake mine$
redenike mitraljeskih metaka$ tromblonske mine i granate %a tenkove$ rune bacae i puke. 0 drugim su
skladitima smjestili hranu i vodu$ strojeve i doknadne dijelove$ akumulatore %a tenkove i oklopna vo%ila$
pokretne mehani&arske radionice.
General ,ch2art%kopB u to je doba ograniio smjetaj save%nikih postrojba na komad pustinje tik u% kuvajtsku
granicu. Bagdad u to doba nije mogao %nati da je ameriki general kanio prije navale poslati jo vojske preko
8adi al Batin$ daljih stotinu osam
deset kilometara na 5apad$ u dtlb5lu pust5lje. ;5;llo je uOl u saln
;iak$ potisriuti ira&ku vojsku dalje na sjever$ pa na istok$ opkoliti i unititi postrojbe *epublikanske garde.
.rinaestoga prosinca su M*aketaiM$ IID. eskadrile .aktikog %apovjednitva *atnog %rakoplovstva ,9:$
ostavili svoje dotada\ nje uporite u .umraitu u 3manu$ jer su ih premjestili u 91-Aarc
u ,audijskoj 9rabiji. 3dluka je donesena jo 1. prosinca.
9l-Aarc bijae MgolaM %ra&na luka7 piste i stajanke i nita vie.
;5ema ni kontrolnog tornja$ ni hangara$ ni radionica$ ni smjetaja Za ljude - tek ravna plo&a u pustillji s
Yrpcama betona$
;pak$ to je bila %rana luka. 6evjerojatnom dalekovidno&u saudijska je vlada ve& prije puno godina odredila
%emljite$ projektirala i i%gradila dovoljno %rakoplovnih ba%a da mogu udomiti pet puta vie %rakoplova i
%rakoplovaca nego ih broji ,audijsko kraljevsko ratno %rakoplovstvo.
6akon 1. prosinca dodoe ameriki graditelji. Za samo mjesec dana i%gra1en je itav grad pod atorima$ kadar
primiti pet tisu&a ljudi$ dakle posadu pet lovakih eskadrila sa svim pomo&nim osobljem i opremom.
!e1u gra1evinskim su radnicima glavni bile ekipe M4rvenih konjaM. ,truju im je davalo etrdeset golemih
generatora to im je posudilo *atno %rakoplovstvo. #edan dio opreme doao je tegljaima$ cestom$ no ve&i dio
dopremljen je %rakom. ;%gradili su koljkaste$ polukrune montane hangare$ spremnike %a gorivo$ spremita
opreme$ prostorije %a pripremu lete&ih i %emaljskih posada$ hale %a popravke$ kontrolni toranj$ goleme
skladine atore i garae.
Za lete&e i %emaljske posade podigoe itave ulice atora sa irokim prola%ima$ %ahode$ praonice$ kuhinje i
blagovaonice$ dvorane %a sastanke i molitvu te vodotoranj to &e ga cisterne napuniti i% najblieg vodenog
i%vora.
9l-Aarc je U) kilometara jugoistono od *ijada - samo pet kilometara i%van dometa irakih projektila scud. .ri
&e rnjeseca udomljivati pet eskadrila7 dvije eskadrile %rakoplova F-1EH strike eagle =M*aketaiM i M+oglaviceM$
IIE. lova&ka eskadrila pod %apovjednitvom ,eymoura #ohnsona$ koja im se upravo pridruila>$ jedna
eskadrila lovaca F-1E4$ orlova/ napokon$ dvije %rane postrojbe presretaa F-1D$ bojnih jastrebova.
Za 'E) vojnikinja u Arilu ak su i%gradili posebnu atorsku ulicu. !edu njima je bila pravnica$ pripadnice
%emaljskog tehniko-administrativnog osoblja$ vo%aice kamiona$ bolniarke i dvije eskadrilne obavjetajke$
9vionske posade su se same %rakom dove%le i% .umraita. Zemaljsko i ostalo osoblje preve%eno je teretnim
%rakoplovima. .rebalo je dva dana %a cijeli prijevo%. Aad su svi stigli$ gradavinci su jo radili i radit &e sve do
Boi&a.
:on Kalker je u?i5ao u .umraitu$ ,mjetaj moderan$ hralla
i%vrsna/ u oputenoj omanskoj atmosBeri ak su i alkoholna pi&a bila doputena u krugu vojarne.
.amo je upo%nao pripadnike britanskog ,9,-a$ koji u 3ma. nu imaju stalno uporite$ te druge strane asnike
pod ugovorom s
CCC
3manskom vojskom sultana Aabu%a. Bilo je tamo i tuluma %a pam&enje/ ene bijahu vrlo pristupa&ne/ krasno
je bilo letjeti na vjebovnim %adacima do irake granice.
6akon i%leta u pustinju s njima$ laganim terenskim automobilom$ Kalker primijeti o njima novoimenovanom
%apovjedniku eskadrile potpukovniku ,teveu .urneru7 M.i su de&ki %aista ludi. !ogao bih im i%dati
svjedodbu o tomu.M
6o 91 Aarc je neto sasvim drugo. Budu&i da su u njoj dva islamska sveta mjesta$ !eka i !edina$ ,audijska
9rabija skrbi %a strogo obdravanje islamskih vjerskih propisa na svom podruju. ,vi dijelovi enskog tijela
ispod brade moraju uvijek biti pokriveni$ osim aka i stopala.
0 3p&oj %apovijedi broj 1 general ,ch2art%kopB %abranio je bilo kakav alkohol %a sve save%nike snage pod
njegovim %apovjednitvom. ,ve su se amerike postrojbe pridravale %apovijedi$ osobito u 9l Aarcu.
0 me1uvremenu su se u luci :amamu ameriki vojnici-iskrcajni radnici &udom udili golemim koli&inama
ampona %a Britansko kraljevsko ratno %rakoplovstvo. ,anduk %a sandukom iskrcavali su s brodova i
prekrcavali na kamione ili teretne %rakoplove 4-1I) hercules koji su ih dostavljali *9F-ovim eskadrilama.
9merikim lukim radnicima nikako nije bilo jasno to &e britanskim %rakoplovcima u be%vodnoj pustoi
toliko ampona. Zar &e stalno prati kosuN ; kakoN Zagonetku nisu rijeili do kraja rata.
6a drugoj strani poluotoka$ u pustinjskom uporitu u .abuku$ koje su posade britanskih tornada dijelile s
posadama amerikih jastrebova$ 9merikanci su se jo vie udili vidjevi kako Britanci u suton$ posjedavi pod
sjenice$ nata&u malo ampona i% kanistara u ae$ u koje su %atim dolijevali vodu i% boce do vrha.
0 91 Aarcu nije bilo toga problema$ jer nije bilo ampona. 0vjeti su bili jo gori nego u .umraitu. 3sim
krilnog %apovjednika$ koji je imao vlastiti ator$ ostali su - od pukovnika nanie morali dijeliti ator s drugima7
po dva$ &etiri$ est$ osam i dvanaest po atoru$ ovisno o inu.
,to je najgore$ ensko je osoblje bilo smjeteno i%van dohvata$ u posve odvojenu dijelu tabora. 8ojnike je ta
nesretna injenica Brustrirala to vie %ato to su se 9merikanke$ u skladu sa svo
5om kulturom$ a kako u bli%ini nije bilo !utave =saudijske religijske policije> da ih vidi$ sunale u bikinijima
i%a niske ogradice to su je bile podigle oko svojih ato5a$
Zato su %rakoplovci hrlili dokopati se svih kamiona s visokom asijom. ,amo s njihova vrha$ i to stoje&i na
vrhovima prstiju$ mogli su pravi domoljubi na putu od svojih atora do piste dobro ugledati enske atore i
provjeriti jesu li dame u dobroj kondiciji.
;%u%evi tu gradansku obve%u$ ve&inom se valjalo vratiti kripavu poljskom krevetu i Msretnoj &arapiM.
Bijae jo jedan ra%log %a novo raspoloenje. 0jedinjeni narodi odredili su ,addamu <useinu rok do 1D.
sije&nja. ;% Bagdada su se i dalje uli tonovi odbijanja. .ek je sad %aista postalo jasno da &e biti rata.
8jebovni letovi poprimie nov$ vaniji smisao.
.ko %na %ato$ ali 1E. je prosinca u Beu bio prili&no topao. ,unce je sjalo i temperatura se podigla. Za stanke
%a objed Frauleu <ardenberg i%a1e i% banke$ kao i obino$ kako bi skromno objedovala. 6ajednom odlui kako
&e kupiti sendvie i pojesti ih u ,tadtparku$ udaljenu samo nekoliko ulica od Ballgasse.
+o navici je jela u parku ljeti$ pa ak i ujesen/ %ato bi uvijek nosila sendvie sa sobom. 1E. prosinca nije
ponijela nijedan. ;pak$ pogledavi svijetloplavo nebo nad Fran%iskanerplat
%om$ a %ati&ena %godnim kaputom od tvida$ odlui prihvatiti to joj je priroda nudila$ makar i na jedan dan7
komadi& 9lt2eibsom1lGl - Mbabljeg ljetaM$ kako kaiv Be&ani. 3dlui$ dakle$ iskoristiti to joj se nudi i ru&ati
u parku.
;mala je poseban ra%log da voli mali perivoj na *ingu. 6a jednom mu je kraju <ubners Aursalon$ restoran
staklenih stijenka nalik %imskom vrtu. 0 doba objeda mali orkestar svira ,traussove in5l)5lj5/ a on je
najbektjl Vd svi.h bekih skladatelja.
\5ko si ne mo5e priutltl d5 3bjeduje u restoranu$ moe sjesti 5 park i besplatno uivati u %vucima glaZbe.
3sim toga$ u sreditu perivoja$ %ati&en kamenim lukom$ stoji5 kip samoga velikog #o5 hanna.
Hdith <ardenberg kupi sendvie u oblinjoj %alogajnici$ nade klupu u parku na suncu i otplovi u ugo1ne misli
sluaju&i %vukove valcera.
MHntschuldigung.M 3ria posk3i kao ubodena$ stresavi se$ probudena i% svoje sanjarije dubokim glasom to je
rekao7 M3prostite.M
9ko ima neto na to gdica <ardenberg nije navikla$ onda je to da joj se obra&a potpuni stranac. ,toga %irnu
na stranu.
!lad mukarac$ crnokos$ toplih smedih o&iju. Govori sa stranim pri%vukom. 0pravo se spremala konano
skrenuti pogled na drugu stranu kad opa%i kako mladi& dri nekakvu ilustriranu brouru te poka%uje na rije& u
tekstu. 0nato svom odgoju i navikama$ pogledala je. Broura bijae ilustrirani program opere MOarobna
BrulaM.
M!olim vas7.. ova rije nije njemaka$ %ar neNM 6jegov je kaiprst poka%ivao rije MpartituraM.
3vdje bi se trebalo %austaviti/ jednostavno ustati i oti&i. +oe opet %amatati svoje sendvie.
;pak je odgovorila$ kratko7 M6e. *ije& je talijanska.M
M9h$M u%dahnu mukarac ispri&ljivo. M0im i %nam poneto njemakog$ ali talijanski uop&e ne ra%umijem.
Znai li to \gla%baJNM 3na opet odgovori7 M6e. .o jest... %nai notni %apis gla%be$ skladbe.M
M<vala vam$M odgovori on s iskrenom %ahvalno&u. M8ae su beke opere teko ra%umljive$ ali su mi vrlo
drage.M
6jeni prsti usporie posao %amatanja sendvi&a.
MZnate$ radnja je smjetena u Hgipat$M objasni joj mladi&. Aakva glupost re&i to njoj$ koja %na svaku rije& :ie
ZauberBlote. M:akako$M ree opet kratko. 3vo je ve& predaleko otilo$ re
e ona sama sebi. .ko god da je taj mladi&$ vrlo je nepristojan. Hto$ gotovo ve& ra%govara s njime. +omisli
samoL
M;sto kao \9idaJ$M primijeti on$ vrativi se ve& prouavanju svog programa. ;pak doda7 M8olim 8erdija$ no
!o%art mi je ipak drai.M
,endviOe je %amotala/ spremna je %a odla%ak. .reba samo ustati i oti&i. 3krenu se na tren k njemu$ a on ba u
tom trenu podie pogled i nasmijei se.
,mijeak bijae srameljiv$ gotovo mole&iv. .repavice %bog kojih bi se modeli potrgali uokvirivale su smede
tople oi kokerpanijela$
M6e moe se ni usporedivati. !3%drt je riajveOi$M ree Hdith l nehotice.
3smijeh mu se proiri/ &ak su i bijeli %ubi bljesnuli.
M3n je neko& ovdje ivio$ !oda je sjedio ba ovdje$ na ovoj klupi$ i skladao svoju gla%bu$M
MZasigurno nije$ 3ve klupe tada nije bilo ovdje$M
0sta i okrenu se. !la5i& tako5er ustane i plitko se nakloni$ po udvomu starom be&kom obiaju.
M3prostite to sam smetao$ Fraulein. 6o jo vam jednom %ahvaljujem na pomo&i.M
;etala je i% perivoja i vratila se u svoj ured kako bi tamo dovrila uinu. Bila je bijesna sama na sebe.
*a%govara s nepo%natim mladi&ima u parku - eto dokle je doloL , druge strane$ deko je samo strani student
koga %anima be&ka opera. 0 tomu %acijelo nema nikakva %la. ;pak$ sad je %bilja dosta. Baci pogled na
kalendar. Za tri dana je u ,tadtsoper Marobna BrulaM. 3pera je moda dio njegova studijskog programa.
0nato svojoj ljubavi prema operi$ Hdith <ardenberg nikad nije sluala operu u ,tadtsoper. :ok je %grada
otvorena preko dana$ ona je$ naravno$ esto u nju %ala%ila$ no ula%nica joj je uvijek bila preskupa.
.e su ula%nice gotovo neprocjenjive. +ravo na karte po i%boru u se%oni prenose se s narataja na narataj.
+retplata %a cijelu se%onu je samo %a uistinu bogate ljude. Aarte %a dobra mjesta mogu dobiti samo utjecajni
ljudi s visokim ve%ama$ me1u kakve ona ne pripada. ak su joj i obine ula%nice preskupe. Hdith u%dahnu i
vrati se poslu.
.oga je dana neuobiajena toplina naglo %avrila. 8ratie se hladno&a i tmumi oblaci. 3na se pak vratila
svojoj navici ruanja u svom omiljenom Beislu$ %a stolom %a kojim je uvijek sjedila. Aak3 je 8rl3 uredna$ ona
se strogo drala svojih navika.
.re&eg dana nakon susreta u parku stigla je %a svoj stol na minutu tono u uobiajeno vrijeme. Arajikom oka
opa%i kako je mjesto pokraj nje %au%eto =stol bijae samo %a dvoje>. 6a stolu je bilo nekoliko sveuilinih
udbenika =nije se %amarala itanjem njihovih naslova> i napola popijena &aa vode.
.ek to je naruila dnevno jelo kad se osoba to je %aposjela mjesto %a nje%inim stolom vratila i% mukog
nunika. 6ije ju pre
po%nao sve dok nije sjeo. Fice mu je odavalo i%nena1enje.
M3hL G@iilI Gott$ Fraulein$ 3petLM ree on$ 6jene se usne stvrdnue u crtu ne%adovolj5tva. Aonobarica j(j je
upravo donijela jelo. 0 klopci je. 6o ovaj mladi& nije nasrtljlv.
M+.3Oita3 sam 4ijell program$ !islim da sam sada sve ra%umio.M
3na kimnu i poe jesti malim %alogajima$ M;%vrsno. 8i studirate u Beu5M
Zato li je to upitalaN Aakva je to ludost ula u njuN *estoranski je amor oko nje rastao. ega se boji$ HdithN
+ristojan$
kulturan ra%govor$ ak i sa stranim studentom$ nije nita loe/ ne&e od toga biti tete. 0pita se to bi mislio
<err Gemutlich. 6e bi odobrio$ dakako.
4rnomanjasti se mladi& radosno osmjehnu.
M:a. ,tudiram strojarstvo na .echnische 0niversitat. +oslije diplome kanim se vratiti doma i pomo&i ra%voju
svoje domovine. Zovem se Aarim$ molim.M
MFraulein <ardenberg$M predstavi se ona kolebljivo. M9 odakle ste$ <err AarimNM
M#a sam i% #ordana.M
3$ Boe mili - 9rapinL +a da$ puno ih ima na .echnische 0niversitat$ dvije ulice dalje$ na Aartner *ingu. 6o
ve&ina 9rapa to ih je ona vidjela gro%ni su ljudi7 ulini trgovci$ prodava&i &ilima ili kolporteri to nasr&u na
ljude na terasama kavana i ne ele oti&i dok neto ne kupite. !ladi& pokraj nje djeluje pak sasvim ci-
vili%irano. 8jerojatno je i% bolje obitelji. +a ipak... 9rapin... :ovrila je jelo i dala %nak konobarici kako eli
platiti. 8rijeme je da ostavi mladi&evo drutvo$ premda je vrlo pristojan. Za jednog 9rapina.
M9 opet... mislim da ne&u mo&i po&i$M ree on sa aljenjem. :oao je ra&un i ona poe vaditi ilinge i%
novarke.
M+o&i kamoNM
M0 3peru$ gledati \Oarobnu BruluJ. 6e mogu po&i sam. 6e bih imao 5ivaca. .oliko je ljudi. 6e bih %nao
kamo se ide$ kada treba pljeskati.M
3na se snoljivo smjekala.
M!islim da ne&ete mo&i i&i jer ne&ete dobiti ula%nice$ mladi&u.M
M6e$ nije %bog toga.M
+osegnu u dep i stavi na stol dva papiri&a. 6a njen stol. :ru5i red parketa$ sredina. ,amo nekoliko metara od
pjevaa. M;mam prijatelja u 0jedinjenim narodima$ ^ni dVbiYaju ula%
nice$ %nate. 6jemu nisu trebale$ pa mi ih je dao.M
:ao. 6ije mu ih prodao$ nego daoL :ao mu je te neprocjenjive ula%nice.
MBiste li vi... biste li me vi poveli u 3peruN !olim vas$M mole&ivo &e mladi&.
Fijepo je to Bormulirao7 kao da ona vodi njega$ a ne obrnuto. Fomisli kako bi bilo sjediti u tom golemom
rokoko raju$ pu. nom lukova$ baruna i po%late. 0shiti se uvi u duhu glasove ba
'C5
sova$ baritona$ tenora$ soprana i altova pod visokim oslikanim stropom...
9li odsijee7 M6e. 6ipoto.M
M3hL 3prostite$ Fraulein. 0vrijedio sam vas.M
+osegnu %a ula%nicama$ u%e jednu stranu jednom$ a drugu drugom rukom$ i poe ih trgati.
M6eLM vrisnu ona i %austavi rukom njegovu. Aarte su ve& bile malko %aparane i bio je posljednji tren da ga
sprije&i. M6e smijete to initiLM
Bijae ruiasto porumenjela. M9li sad mi vie nisu ni %a to...M M+a... mislim...M
Fice joj se %aari kao krv.
MZnai$ poka%at &ete mi ,tadtoper NM
3na &e njemu poka%atiN +a da - to je druga stvar. 6ije to ljubavni sastanak. 6ije to kao kod onih djevojaka
koje... prihva&aju po%ive na i%la%ak od mladi&a. +osluit &e mu kao svojevrsni turistiki vodi. Beka
ljuba%nost prema stranom studentu koga %animaju %namenitosti austrijske prijestolnice. 6ema u tomu nikakva
%la...
,reli su se na glavnom stubitu 3pere u 1( i ;E$ tono kako
su se dogovorili. 8o%ila je od Grin%inga i nala parkiralino mjesto be% poteko&a. +ridruie se sjajnom$
veselom mnotvu to se ve& tina5rijed veselilo.
9ko je Hdith <ardenberg$ stasa cura$ dvadeset ljeta be% ljubavi$ ikad bila bli%u o&utu raja$ bijae to te veeri
1(().$ dok je sjedila svega nekoliko metara od po%ornice i dopustila si potonuti u predivnu gla%bu. 9ko je ikad
o&utjela opijenost$ bijae to te veeri$ kad ju je svu obu%eo vrtlog snanih glasova to su se di%ali i sputali.
0 prvom &inu$ dok je +apageno pred njom pjevao i nestano poskakivao$ o&uti suh mladi dlan na svojoj
nadlanici. ;nstinktiv5 no$ naglo povu&e ruku k sebi. Aad se to opetovalo u dnigom i5 nu$ nije uinila nita.
3sjetila je kako %ajedno s gla%bom ljudska toplina i% njegove ruke prela%i u nje%in krvotok.
3pijenost nije prestala s krajem predstave. ;na&e mu nikada ne bi dopustila da je povede preko trga u staru
4aBe Fandtmann$ gdje je jo ,igmund Freud volio %ala%iti$ a nedavno je obnovljena u starom stilu$ kako je
i%gledala prije stotinjak godina. 3ber *obert osobno odveo ih je do njihova stola. .u su blagovali kasnu
+oslije ju je otpratio do njenog auta. ,mirila se. 8ra&ala joj se nje%ina re%erviranost.
M8olio bih da mi pokae pravi Be. .voj Be$ Be Binih mu%eja i koncerata$M tiho je govorio Aarim. M;nae
nikad ne&u %aista shvatiti austrijsku kulturu. 6e kao kad mi je ti prikae.M
Mto to govori$ AarimeNM
,tajali su pokraj njenog auta. 6e$ nipoto mu ne&e ponuditi da ga odve%e do njegova stana - gdje god da
stanuje. 9 dade li on samo naslutiti da bi htio s njom njenoj ku&i$ otkrit &e kakva je on %apravo hulja.
MGovorim da bih te elio opet vidjeti.M MZatoNM
9ko kae da je to %ato to sam lijepa$ udarit &u ga - pomisli Hdith.
MZato to si ;juba%na$M ree on. M3h.M
Fagano je porumenjela u tami. Be% rijei$ on se nagnu k njoj i poljubi je u obra%. Zatim ode$ odetavi preko
trga be% osvrtanja. ,ama se odve%la ku&i.
.e je no&i Hdith <ardenberg imala nemirne snove. ,anjala je o davno prolim vremenima. Bio jednom jedan
<orst to ju je volio dugog toplog ljeta 1(C). ;mala je tada devetnaest godina i bila je djevica. <orst joj je
odu%eo nevinost i naveo je da ga %avoli.
<orst$ koji je te %ime ie%ao be% rije5i$ be% poruke$ be% obj5nje. nja$ ne rekavi ni M%bogomM.
;sptva se bojala da je doivio prometnu nesre&u$ pa je redom na%ivala bolnice. 9li nita. Zatim se nadala da ga
je njegov posao trgovakog putnika odveo nekamo daleko i da &e se ipak javiti.
Znatno poslije do%nala je kako se oenio djevojkom i% Gra%a$ s kojom je tako1er ljubakao kad ga je posao
odveo u tajersku.
+lakala je sve do prolje&a. Zatim je u%ela sve uspomene na nj$ sve to je s njime imalo ve%e i podsje&alo je na
njega i sve to spalila. ,palila je njegove poklone i %ajednike BotograBije sa etnji i vonji amcem na je%erima
,chlossparka u Fa@enburgu. +rvu je spalila sliku stabla pod kojim ju je prvi put volio/ uistinu volio i u&inio je
svojom.
3donda nije vie imala mukarca. 3ni &e te uvijek i%dati i ostaviti$ govorae joj majka. ; bila je u pravu. 6e&e
vie nikad biti mukaraca u mom 5ivotu - %arekla se ona samoj sebi.
'C(
,vi ti sni u no&i tjedan prije Bo5i&a ie%li su do %ore i% nje%ine svijesti. ,pavala je s programom Marobne
BruleM stisnutim u%a svoje male dojke. 0 snu se smijeila i nekoliko borica oko kutova oiju i usana kao da se
ispravilo. 6e$ nema %la u tomu.
1I
8eliki sivi mercedes %apeo je u prometnoj guvi. Bijesno trube&i automobilskom sirenom vo%a se probijao
kro% gustu struju osobnih vo%ila$ kombija$ autobusa$ %aprega i ru&nih kolica s vo&em i povr&em. .ako ivot
vrvi medu ulicama to ih %ovu AulaBa i *aidova.
.akav je stari grad Bagdad$ gdje obrtnici i trgovci$ prodava&i tkanina i %a&ina$ %latari$ i%vikivai i ljudi to
dre svaku %amislivu robu ve& deset stolje&a svejednako vode svoje poslove.
8o%ila skrenue u Bankarsku ulicu$ ije su obje strane %akrene parkiranim automobilima. 6apokon se probio
u 0licu 5ardu. ;spred njih su se naguvali ulini prodava&i %a&ina i mirisa te njihove muterije. 8o%a&
napola okrenu glavu7 MHvo$ dalje se ne moe.M
Fejla 9l-<ila kimnu i prieka da joj se otvore vrata. +okraj vo%aa sjedae ljudina Aemal$ mr%ovoljni osobni
tjelesni &uvar generala Aadirija$ koji je generala pratio ve& godinama. Fejla ga je mr%ila.
.renutak poslije$ narednik otvori svoja vrata$ ispravi na ploniku svoj golemi stas te napokon otvori stranja
putni&ka vrata. 3pet ga je poni%ila/ gnjev %bog toga vidio mu se u oima. Faka koraka i%ade ona i% auta$ ni ne
pogledavi ga$ ne %ahvalivi mu ni jednom rijeju.
#edini ra%log %bog kojega je mr%ila tjelesnog uvara bijae to to je svuda prati. :akako$ to mu je posao$ koji
mu je dodijelio Aadiri/ no ne mr%i ga %ato manje. :ok je trije%an$ Aadiri je vrst proBesionalni vojnik. to se
pak tie seksualnih stvari$ bolesno je ljubomoran. ,toga je uveo pravilo da Fejla nikad ne bude sama u gradu.
Bijae ipak jo jedan ra%log %a njenu odbojnost7 oevidna pouda tjelesnoga uvara %a njom. ?ena &iji je ukus
%a mukarce ve& odavno svikao na sve$ dobro je shva&ala kako svaki mukarac
ZU5
moe poeljeti nje%ino tijelo. +lati li pravu cijenu$ %adovoljit &e njegovu pohotu$ kako god mu elje bile
bi%arne. 6o Aemal ju je strano uvrijedio7 narednik je$ naime$ siromaan. Aako se samo usuduje gojiti takve
misliN 9 oito je da ih goji/ to je mjeavina gadenja prema njoj i brutalne pohote. +oka%ivao ju je dok nije bilo
generala Aadirija.
3n je pak %nao koliko joj je odbojan. 0pravo ga je %ato %abavljalo vrijedati je nepristojnim pogledima dok su
mu rijei %adravale Bormalnu pristojnost.
Aadiri se samo nasmijao kad mu se poalila na tu drskost. 6jemu je jasno da nju svaki mukarac moe
poeljeti$ ali Aemalu doputa puno toga to drugima ne doputa$ jer mu je spasio ivot u pohodu na Fao
tijekom rata protiv ;ranaca. Aemal bi umro %a njega.
.jelesni uvar %alupi vrata %a njom$ pa nastavie ni%a ardu. .aj se dio grada %ove 9gid al 6asara$
MAr&anska etvrtM. 3sim anglikanske crkve sv. #urja$ to su je preko rijeke Britanci i%gradili %a sebe$ u ;raku
postoje tri kr&anske crkve. Ar&ani svi %ajedno ine oko CW ukupnog pu&anstva %emlje.
6ajve&i su me1u njima asirski ili sirski kr&ani. 6jihova je katedrala smjetena u toj etvrti$ bli%u 0lice
arde. Ailometar dalje stoji 9rmenska crkva$ tik jo jednog %amrenog spleta uliica ija povijest see mnoga
stolje&a unatrag/ to je 4amp el 9rman$ stara 9rmenska etvrt.
.ik do sirske katedrale stoji sv. #osip$ crkva kaldejskih kr&ana$ najmanje medu trima irakim kr&anskim
crkvama. :ok sirski obred podsje&a na grko-pravoslavni$ pa je i crkva pove%ana s pravoslavcima$ Aaldejska
je crkva dio Aatolike crkve.
6ajpo%natiji iraki kaldejski katolik je ministar vanjskih poslova .arik 9%i%. ;pak$ njegova pse&a odanost
,addamu <useinu i njegovoj genocidnoj politici mogla bi navesti na %akljuak kako je gospodin 9%i% poneto
%aboravio od nauka Ane%a mira. Fejla 9l-<ila bijae takoder krtena po kaldejskom obredu$ to se poslije
poka%alo korisnim.
Oudni par do1e do ljese od kovana elje%a to vodi u poploano dvorite pred lukom na ula%u u kaldejsku
crkvu. .u se Aemal %austavio. Aao musliman$ on ne&e ni koraka dalje. 3na mu kimnu i ude kro% vrata.
Aemal ju je promatrao dok je kupovala svje&icu pokraj ula%a$ navukla na glavu teki rubac od crne ipke i ula
u tamnu crkvu to jako mirisae na tamjan.
G5'
5T 5
\.
.jelesni uvar slegnu ramenima i udalji se svega nekoliko metara do najblieg du&ana$ gdje je kupio kon%ervu
coca cole. 6a1e %atim %godno mjesto na %idi&u nasuprot$ gdje sjede i stade motriti ula% u crkvu. +itao se %ato
njegov gospodar doputa ovakve gluposti. ?ena je ionako kurva. General &e je se jednoga dana %asititi. ; on$
Aemal$ imat &e tada svoj dio uitka prije nego to bude otputena/ tako mu je obe&ao general. 0naprijed se
smijeio pri pomisli na to$ dok mu je pi&e brbotalo u jednjaku.
0 crkvi Fejla naas %asta kako bi upalila svoju svije&u na jednoj od stotina ve& upaljenih u posudi s pijeskom
kod ula%a. 6aklonivi se prema oltaru$ uputi se prema ispovjedaonicama na udaljenijoj strani crkvene la1e.
,ve&enik u crnoj halji prode pokraj nje$ ali joj ne obrati nimalo po%ornosti.
0vijek je ula%ila u istu ispovjedaonicu. 0la je tono u dogovoreno vrijeme$ proguravi se ispred ene u crnom
to je takoder traila sve&enika da saslua nje%in popis grijeha$ vjerojatno banal niji od onih to ih je imala
ispovjediti mlada ena to je tako nepristojno %au%ela nje%ino mjesto.
Fejla %atvori ispovjedaoeva vrataca %a sobom$ sjede i okrenu se. 6adesno joj bijae pro%or&i& s gustim
drvenim reetkama. Zau ukanje s druge strane. Zna&i$ tamo je/ uvijek je tamo u dogovoreni as.
.ko li je on$ pitala se ona. Zato tako dobro pla&a %a inBormacije koje mu donosiN 6ije stranac. 6jegov je
arapski predobar %a to - arapski je%ik kakva govori ovjek roden i odgojen u Bagdadu. 9 i%nos novca je dobar$
vrlo dobar.
MFejlaNM Glas bijae tih i jednolian mrmor. 0vijek je morala sti&i poslije i oti&i prije njega. 0po%orio ju je
neka nipoto ne eka i ne naviruje se i%vana u nadi da &e ga vidjeti i prepo%nati. ;o
nako to nije mogla niti kanila$ kad joj je 5emal stalno %a petama. 6jukalo bi moglo neto &uti ili vidjeti pa bi
i%vijestio svoga gospodara. 9 onda - ode njoj glava$
M;dentiBiciraj se$M
M8ele&asni$ grijeila sam bludno i nisam vrijedna odrjeenja.M 3n je i%mislio tu reenicu$ jer nitko drugi$ pa ni
bludnica$ ne bi to rekao.
M,to ima %a meneNM
,egnu rukom ispod suknje$ me1u noge$ maknu ga&ice u stranu i i%vue lani tampon to joj ga je njen
pijunski nad%ornik dao jo prije mjesec dana. ;% uplje sredine tampona iena i%vu&e
'UI
listi& tanuna papira$ vrsto smotan. Zatim ga doda lanom sve&eniku kro% reetku.
MOekajLM Zau ukanje be papira dok je i%vjebano mukarevo oko prela%ilo preko nje%inih biljeaka -
i%vje&a o raspravi i %akljucima jueranjeg vije&anja najueg irakog vodstva/ sastanku je predsjedao
,addam <usein/ general Aadiri je$ dakako$ bio na%oan.
M:obro je$ Fejla. 8rlo dobro.M
:anas je isplata bila u vicarskim Brancima. 6ovanice s puno nitica prodoe istim putem kao i biljeke$ no
ovoga puta od njega njoj. ,akrila je novac na isto mjesto gdje su prije bile pohranjene inBormacije. !jesto to
ga ve&ina muslimana dri neistim u odredeno doba. .amo bi ga mogao na&i samo lije$nik ili strani
9!9!$ bude li togod posumnjao.
MAoliko &e ovo jo dugo trajatiNM upita ovjeka i%a reetke. M6e&e dugo. *at &e uskoro i%biti. 6a kraju &e rata
*ais pasti. :rugi &e ljudi preu%eti vlast. #a &u biti jedan od njih. 3nda &e tek biti uistinu nagra1ena$ Fejla.
Budi mirna. *adi svoj posao i budi strpljiva.M
6asmijeila se. 0istinu nagra1ena. 6ovac$ samo novac/ puno novaca. :ovoljno da %auvijek ode daleko odavde
i u bogatstvu provede ostatak svojih dana.
M;di sadLM
3na posluna usta i i%ade i% ispovjedaonice. ,tarica u crnom oito je nala drugog ispovjednika. Fejla ponovno
pro1e crkvenom ladom$ ovoga puta hitrije$ te se na1e na suncu. 0hoda Aemal je s druge strane elje%nih vrtnih
vrata/ guva golemom akom pra%nu limenku i %noji se od vru&ine. ,amo se ti %nojiL Znojio bi se jo vie kad
bi %nao...
6i ne pogledavi ga$ ona skrenu ni% ardu$ kro% vrevu trnice prema parkiranom automobilu. Aemal je
klipsao %a njom$ bijesan$ ali bespomo&an. 6ije uop&e opa%ila sirotog Belagu to je pokraj nje gurao bicikl s
otvorenom koarom na stranjoj platBormi/ ni on ne primijeti nju. 6a trnici je po %apovijedi kuhara ku&anstva
u kojemu radi/ kupuje maces$ korijandar i aBran.
,ada sam u ispovjedaonici$ mukarac u crnoj mantiji kaldejskoga sve&enika jo malko poeka$ kako bi bio
siguran da je njegova agentica ve& otila ispred crkve. 8rlo je malo vjerojatno da bi ga prepo%nala$ no u ovoj
igri valja voditi ra&una ak i o takvim malo vjerojatnim mogu&nostima.
'UT
. ;skreno je mislio ono to joj je ka%ao. Bit &e rata. ak ni od
la%ak eline lady s vlasti u Fondonu ne&e to promijeniti. 9merikanci su %agri%li %alogaj i sad ga vie ne&e
ispustiti.
\ ,amo da ona budala u palai na rijenoj obali pokraj .amu%ova mosta ne uprska stvar tako to bi se
dragovoljno povukao i% Auvajta. ,re&om$ ini se kako je vrsto odlu&io raditi na samounitenju. 9merikanci
&e u ratu pobijediti. :o&i &e i u Bagdad dovriti posao. 6e&e valjda samo preoteti Auvajt i da to bude kraj
prieN 6itko ne moe biti tako mo&an$ a tako glup.
Aad stignu$ trebat &e im novi reim. Budu&i 9merikanci$ prirodno &e teiti prema ljudirna koji glatko govore
engleski - prei ma ljudima koji ra%umiju ne samo njihov govor$ nego i njihove
misli i nain ivota. 3dabrat &e one to budu %nali to &e i kako &e re&i da im se svide i onda ih odaberu.
Ba njegova i%obra%ba i ko%mopolitska urbanost - ba ono to sada radi protiv njega - radit &e tada njemu u
prilog. :anas je isklju&en i% vije&anja najueg vladaju&eg kruga$ taje mu najintimnije *aisove odluke. Zato
to nije jedan od njegovih njukala .ikrita$ nije cijelog ivota Banatini pripadnik Baasa$ nije general i ni
,addamov polubrat.
\ 9li Aadiri jest .ikrit/ njemu se vjeruje. .ek je osrednji tenkistiki general i ima ukus gonia deva. 6o on se
nekad igrao u praini tikritskih kala sa ,addamom i njegovim bratstvom. ; to je dovoljno. 3n$ Aadiri$ na%oan
je pri donoenju svake odluke/ sve su mu tajne po%nate. ovjek u ispovjedaonici tako1er udi %nati te tajne/
eli se pripremiti.
Zakljuivi kako je %rak sada ist$ mukarac usta i ode. 0mjesto kora&anja crkvom$ skli%nu kro% pokrajnji ula%
u sakristiju$ kimnu pravom sve&eniku to ga je tamo %atekao i odijevao misno ruho$ te se naao na ulici.
38jek s blciklom bijae tek nekih est-sedam metara uda
ljen od njega. ;grom slu&aja$ podigao je pogled prema sve&eniku u crno5 mantiji ba kad se taj naao obasjan
suncem/ na vrijeme spusti pogled. !ukarac u crnoj ri%i ga takoc5er pogleda/ opa%i da se Belaga sagnuo
namjestiti lanac na biciklu. 6o nije tomu poklonio po%ornost$ nego br%o pri1e parkiranu malom autu be% regi-
stracije te se odve%e.
ovjeka s biciklom je oblio %noj/ srce mu je strano lupalo. Bli%u je bilo$ %a dlaku... 6amjerno je i%bjegavao
ulice oko sjedita
!uhabarata 0 !ansunl$ samo da ne bi sluajno negdje naletio na
to lice. to li samo radi prave&i se da je sve&enik u kr&anskoj etvrtiN
Boe mili$ koliko je godina odonda proloL 3tkako su se %ajedno igrali na livadi +ripremne kole .asisija$ to
ju je vodio gospodin <artley. 3d onog dana kad ga je tresnuo u bradu jer je vrijedao njegova mla1eg brata/
otkako su krasnoslovili pjesme$ a sve ih je uvijek natkriljivao 9bdelkarim Badri. :ugo$ %aista dugo ve& nije
vidio svoga starog prijatelja <asana *ahmanija$ danas eBa +rotuobavjetajne slube *epublike ;rak.
Bijae doba doa&a. 0 pustinji na sjeveru ,audijske 9rabije trista tisu&a 9merikanaca i Huropljana u mislima
su se vra&ali doma pripremaju&i se proslaviti veliki kr&anski blagdan u najislamskijoj muslimanskoj %emlji.
0nato nadola%e&oj proslavi rodenja Aristova$ nastavilo se najve&e gomilanje vojnih postrojba od inva%ije na
6ormandiju.
,ave%ni&ke su snage jo bile smjetene samo u% granicu s Auvajtom. 6ije bilo ni %naka kako &e na koncu
polovica te silne vojske krenuti %natno dalje na sjevero%apad.
0 morske su luke jo sti%ale nove divi%ije. Britanska T. oklopna brigada pridruila se M+ustinjskim takorimaM$
tj. C. brigadi$ te su tako %ajedno tvorile 1. oklopnu divi%iju. Francu%i su svoj prilog u ljudstvu %ajednikom
ra%nom naporu pove&ali na 1) ))) ljudi$ medu kojima se nadoe i postrojbe Fegije stranaca.
9merikanci su dove%li =ili samo to nisu>7 1. konjaniku divi%iju$ '. i I. oklopnu konjaniku pukovniju$ 1.
motori%iranu pjeaku divi%iju$ 1. i I. oklopnu divi%iju$ dvije divi%ije mornarikog pjeatva =marinaca> te U'. i
1)1. %ra&nodesantnu divi%iju.
6a granici$ po vlastitoj elji$ nala%ili su se poloaji saudijske redovite kopnene vojske i specijalaca. Bokove su
im drale egipatske i sirijske divi%ije te postrojbe i% ni%a manjih arapskih drava.
,ave%niki su ratni brodovi gotovo poplo&ali sjeverni dio 9rapsko-per%ijskog %aljeva. to u Zaljevu$ to na
4rvenom moru$ na drugoj strani 9rabijskoga poluotoka$ 9merikanci su smjestili pet Blotila$ u ijem su sreditu
bili nosai %rakoplova7 Hisenho2er$ ;ndependence$ #ohn F. Aennedy$ !id2ay i ,aratoga. 9merica$ *anger i
.heodore *oosevelt tek su trebali sti&i.
Zrana snaga samo s tih$ morskih ba%a bila je vrlo dojmljiva/ bijahu tu ratni %rakoplovi tomcat$ hornet$
intruder$ pro2ler$ avenger i ha2key.
'UD
.
\ 0 %aljevu je stacioniran ameriki bojni brod Kisconsin$ a u sijenju mu se imao pridruiti !issouri.
:iljem %aljevskih drava i ,audijske 9rabije sve to je %asluilo na%iv %rane luke nakrcano je lovcima$
lovcima presretaima$ bombarderima$ lete&im cisternama$ teretnim %rakoplovima i letjelicama %a motrenje i
javljanje. ,ve je to letjelo 'T sata dnevno$ ne %adiru&i u iraki %rani prostor. ;%nimka su pijunske letjelice$
to su prolijetale$ nevidljive i neujne$ visoko nad irakim glavama.
0 nekoliko je slu&ajeva *atno %rakoplovstvo ,9: dijelilo isti dio %ra&noga prostora s britanskim *9F-om.
Budu&i da su posade imale %ajedniki je%ik i kulturu$ spora%umijevanje bijae lagano$ neBormalno i
prijateljsko. ;pak$ od vremena do vremena bilo je i nespora%uma. 8aan je jedan u ve%i s tajnim britanskim
mjestom po%natim samo pod kraticom AAZ+.
Za jednog od prvih vjebovnih letova kontrolor leta upita pilota britanskog tornada je li stigao do unaprijed
odreUena okretita. 3dgovor je glasio7 ne$ jo sam i%na1 AAZ+.
Aako je vrijeme prola%ilo i Britanci esto spominjali to mjesto$ mnogi su ameriki piloti uli %a nj te su pomno
pretraivali %emljovide ne bi li ga pronali. Zagonetka bijae dvostruka$ jer su Britanci oito letjeli esto i dugo
nad time/ s druge strane$ nije ga bilo ni na jednoj %rakoplovnoj karti.
+ripovijedalo se kako su moda 9merikanci krivo uli Britance koji govore o AAZB$ Zrakoplovnoj ba%i kralja
Aaleda$ velikom saudijskom vojnom uporitu. 6ije bilo to. +otraga se nastavila. 6apokon 9merikanci
odustae. to god %nailo to AAZ+$ oito se ne moe na&i na ratnim %emljovidima to su ih %a pilote ame-
rikoga ratnog %rakoplovstva priredili njihovi strate%i u *ijadu.
Aona&no su piloti tornada odali tajnu kratice AAZ+7 kratica %nai Mkilometri i kilometri %ajebane pustinjeM.
6a tlu su vojnici ivjeli usred AAZ+. Za mnoge to su spa
\ vali pod tenkovima$ samohodnim topovilna i oklopnim automobilima iivot bijae teiak te - to 5e 5o 5)55 -
5V,a55;;$
Bilo je i promjena$ dakako. #edna od njih bijahu posjeti susjednim postrojbama$ to je pomagalo da se vrijeme
neto bre vue. 9merikanci su imali vrlo lijepe i udobne poljske krevete$ na kojima su im Britanci %avidjeli.
udnim sluajem ameriki su vojnici dobivali isto tako osobito ogavne gotove obroke. #elovnik je vjerojatno
%amislio neki civilni slubenik u +entagonu$ koji bi radije umro od gladi nego ih jeo triput dnevno.
,lubena kratica %a njih bila je 3G0 - Mobroci gotovi %a uporabuM. 9meriki vojnici nisu ih smatrali
prikladnima %a uporabu$ tvrde&i kako je 3G0 %apravo kratica od Mogavni$ gadni i uasniM. 6aprotiv$ Britanci
su imali %natno bolju hranu. ; tako$ u skladu s kapitalistikom etikom$ br%o se ra%vila robna ra%mjena7 poljski
kreveti %a hranu i obrnuto.
#o je jedna novost i% britanskih redova %bunjivala 9merikance. 6aime$ i% Fondona je stigla narudba
!inistarstva obrane %a pola milijuna pre%ervativa %a britanske vojnike u pustinji bli%u 9rapsko-per%ijskog
%aljeva. 0 pustoi ,audijske 9rabije to je moglo %naiti samo da Briti %naju neto to je ameri&kim vojnicima
nepo%nato.
Zagonetka se ra%rijeila sama od sebe dan prije poetka kopnenog napada. ,totinu dana %aredom &istili su
ameriki vojnici cijevi svojih puaka$ dan %a danom$ od pijeska$ praine$ prljavtine i kameni&a to ih je
pustinjski vjetar uvijek i%nova ubacivao u usta cijevi. .oga su pak dana Britanci jednostavno skinuli kondome s
usta cijevi svojih puaka/ puane cijevi bijahu iste i blistave od pu&anog ulja.
:rugi vaan doga1aj to se %bio pred sam Boi& bijae reintegracija Brancuskih vojnika u je%gru save%nikoga
vojnog planiranja. 0 po&etku operacije Francuska je imala katastroBalna mini
stra obrane$ #eana-+ierrea 4hevenementa. ini se da je ovjek toplo simpati%irao s ;rakom. Zapovjedio je
%apovjedniku Brancuskoga kontingenta neka sve save%nike ratne planove prosljeduje u +ari%.
Aad su to objasnili generalu ,ch2art%kopBu i sir +eteru de la Billiereu$ oni gotovo pukoe od smijeha.
!onsieur 4hevenement bijae$ naime$ istodobno i predsjednik Francusko-irakog drutva prijateljstva. 3d toga
je trena$ makar je Brancuskim kontingentom %apovijedao dobar vojnik$ general !ichel *o"uejoBBre$ Francuska
bila iskljuena i% vije&anja o ratnim planovima.
Arajem godine +ierre #o@e je na poloaju %amijenio 4hevenementa i odmah povukao tu %apovijed. 3d toga je
trena general *o"uejoBBre ponovno %adobio povjerenje 9merikanaca i Britanaca.
:va dana prije Boi&a !ike !artin primi od #erihona odgovore na pitanja to rnu ih je postavio tjedan prije.
#erihon je i dalje dobavljao uistinu visokokvalitetne inBormacije. +rije nekoliko se dana sastao kri%ni stoer$
najui krug ,addama <useina$ u kome su
'UU
lanovi uega 8ladina kabineta$ vo1e 8ije&a revolucionarne komande i Glavnoga stoera ;rake vojske.
6a sastanku je namjerno potegnuto pitanje irakoga povlaenja i% Auvajta. 6aravno$ nitko nije na sastanku to
i%nio kao prijedlog - nitko me1u njima nije toliko glup. ,vi se jo dobro sje&aju jedne prijanje %gode nalik toj.
Za irako-iranskog rata ;ranci su predloili mir$ ali pod uvjet da ,addam <usein odstupi s vlasti. ,addam je
upitao svoje doglavnike %a miljenje.
!inistar %dravlja smatrao je takav korak mudrim. :akako$ bilo bi to samo privremeno i samo trik. ,addam
po%va ministra na ra%govor u etiri oka u susjednoj sobi$ i%vue pitolj i ustrijeli ga. Zatim se mirno vratio u
dvoranu kako bi se sjednica nastavila.
Auvajtsko je pitanje dotaknuto u obliku verbalnog napada na 0jedinjene narode %bog toga to su se uop&e
usudili takvo to predloiti. ,vi su ekali da ,addam <usein pone. 6o on je utio$ sjede&i na proelju stola i
motre&i poput kobre. +ogled mu je prela%io od jednog mukog lica na drugo. +okuavao je nanjuiti bilo to
nalik nelojalnosti.
,asvim naravno$ be% *aisova je vodstva rasprava %amrla i prije nego je pravo po&ela. Zatim ,addam poe
govoriti/ govorio je prilino tiho$ a takav mu je glas kad je najopasniji.
.ko god - govorae on - i pomisli na takvu uasnu kapitulaciju i ponienje ;raka pred 9merikancima$ taj je
posve lud i spreman je od tada itava ivota igrati ulogu amerikog uli%ice. .akvu ovjeku nema mjesta %a
stolom %a kojim sjedimo.
.o je bilo to. ,vi na%oni %atim i%bacie plu&a uvjeravaju&i jedni druge =a %apravo *aisa > kako nijedan od
njih nikada$ pod bilo kojim okolnostima$ ne bi ni pomislio takvo to.
;raki je tiranin ovomu dodao jo poneto. ,amo u sluaju da ;rak pobijedi i da svijet vidi tu pobjedu$ mogla bi
se ra%motriti mo5u&nost povlaenja ;rake vojske i% uake devetnaeste pokrajine.
5vi su %a stolom mudro kimau i odobravali$ makar nitko pojma nije imao o emu 5e rije i kako bi takvo to
bilo mogu&e.
6o&u istoga dana kad je primio odgovore !ike !artin posla dugu poruku malim odailjaem i% vrtlareve
ku&ice vile u Bagdadu u slinu vilu u predgra1u *ijada.
4hip Barber i ,imon +a@man satima su mo%gali o tome. 3bojica odluie nakratko oti&i i% ,audijske 9rabije$
otputovati doma na nekoliko dana. 3stavit &e vo1enje !ikea !artina te - nei%ravno - #erihona #ulianu Grayu s
britanske strane$ a s ameri&ke
nnn
voditelju 4;9-ine postaje u *ijadu. ,amo su jo dvadeset etiri dana do isteka ultimatuma 0jedinjenih naroda i
time poetka %ranih napada na ;rak pod %apovjednitvom 4hucka <ornera. 3bojici je trebao kratak predah
kod ku&e. #erihonov prevani i%vjetaj dao im je sjajnu i%liku. +onijet &e ga sa sobom radi bolje anali%e.
Mto ti misli$ to to %na&i \pobijediti tako da svijet vidi tu pobjeduJNM upita 9rnerikanac.
M+ojma nemarn$M pri%na ,imon +a@man. M!orat &emo stvar dati nekim analitiarima koji bolje kue stvari od
nas.M
M; mi &emo tako. ;du&ih nekoliko dana vjerojatno ne&e biti nikoga osim ljudi na %amjeni. +redat &u stvar
takvu kakva jest Billu ,te2artu. 3n &e vjerojatno dovesti neke pametnjakovi&e %a dubokoumnu anali%u. .o
svakako valja obaviti prije nego i%vijestimo *avnatelja i ,tate :epartment.M
MZnam jednoga pametnjakovi&a %a koga bih vrlo rado da baci pogled na ovo$M ree ,imon +a5nan. , tim su se
rijeima rastali u %ranoj luci$ jer obojica krenue prema %rakoplovima to lete u njihove %emlje.
6a Badnjak je ,imon +a@man sjeo u diskretan vinski bar u londonskom Kest Hndu s dr. .erryjem !artinom
te mu poka%ao &itav tekst posljednje #erihonove poruke. Zamolio ga je da pokua prokljuviti to li je ,addam
<usein mislio =ako je ita mislio> govore&i da je pobjeda protiv 9merike cijena povlaenja i% Auvajta.
0mjesto odgovora$ %nanstvenik upita +a@mana7 M0sput... ,i
mone$ %nam da ovime krim pravilo da se smije %nati samo ono
to se mora %nati$ ali... Zbilja sam %abrinut i %ato te pitam kako je mom bratu !ikeu u AuvajtuN #e li iv i
%dravNM
,imon +a.@man nekoliko je sekundi samo %urio u sveu&ilinog proBesora arabistike.
6apokon u%dahnu i proap&e/ M!ogu ti samo ka%ati da nije
5i5 u ;5uvajtu. ; %bog ovoga bih mo5ao i5gubu posao.M .erry !artin porumeni i u%dahnu s olakanjem.
M:arovao si mi najljepi poklon %a Boi&. <vala ti$ ,imone.b Fodie pogled i aljivo mu %aprijeti kaiprstom/
M6ego sluaj7 nemoj ni pomisliti poslati ga u BagdadLM
,imon +a@man ve& se petnaest godina bavi tim poslom$ ,toga mu i%ra% lica ne oda nita$ a ton ra%govora
%adri la5anim. Znanstvenik se oito samo ali.
;pak upita$ istim aljivim tonom7 M#e liN 9 %atoNM
!artin je upravo ispijao do dna au crna vina$ pa ne opa%i kako se u pijunovim oima upalila aruljica %a
u%bunu.
M:ragi moj ,imone$ Bagdad je jedini grad na svijetu kamo on nipoto ne smije kroiti nogom. ,je&a se onih
snimaka irakih ra%govora to mi ih je dao ,ean +lummerN ;dentiBicirali su jedan glas$ a meni je to ime
po%nato. 6evjerojatan sluaj$ ali %nam da sam u pravu.M
M,tvarnoN +riaj mi o tome$M nabaci +a5nan toboe nehajno. M6aravno$ davno je to bilo$ ali %nam da je rije o
istom ovjeku. Zna li dokle je doguraoN ,ada je voditelj +rotuobavjetajne slube ;raka$ glavni ,addamov
lovac na pijuneLM
M<asan *ahmani$M promrmlja ,imon +a@man. .erry !artin stvarno se mora uvati pi&a$ ak i pred Boi&$ jer
ga slabo podnosi. #e%ik mu je bri od pameti.
MH$ daL .o je taj. ,kupa su ili u kolu. Zapravo$ sva nas trojica. :obra stara +ripremna kola gospodina
<artleya. !ike i <asan su bili najbolji kompi&i. AuiN Hto$ %ato nikad ne smije biti vi1en u Bagdadu.M
+oto su i%ili i% bara$ +a@man je %urio u nesiguran arabistov obris kako hoda ni% ulicu.
M3$ j..em tiL 3$ koje sranjeLM siktao je +a5nan sam %a se. 0pravo su mu pokvarili Boi&$ a on se sprema
pokvariti ga ,teveu Faingu.
Hdlth <ardenberg otila je u ,al%burg provesti blagdane s majkom$ to bijae dugogodinja njihova tradicija.
!ladi je jordanski student Aarim imao sre&e7 posjetio je Gidija Bar%ilaja u njegovoj sigurnoj ku&i =5apravo
stanu> upravo dok je dijelio pi&e jaridima i neviotima to tada nisu bili na dunosti. Bijahu %apravo svi na
broju$ osim jednoga nesretnika to je u ,alZburgu drao na oku gVicu <ardenberg %a slu5aj da se ona i%ne-
nada vrati u metropolu$
Aarimo5o je pra5o ime 9vi <ercog$ ;ma dYadeset devet go
dina. +rije nekoliko godina !ossadu ga je prepustila +ostrojba br. E)T$ poseban odjel 8ojne obavjetajne
slube$ specijali%iran %a prekogranine Mi%leteM u susjedne %emlje$ %a to je nuno vrsno govoriti arapski$ ba
kao 9vi. Budu&i da je bio %godan i mogao je kad ustreba - djelovati privlano u%drljivo i stidljivo$ !ossad ga
je ve& dvaput uporabio kao Mmedenu %amkuM$ tj. %a privla&enje i uvlaenje u mreu enskih meta.
M3nda$ kako ide$ ljubavni&eNM upita ga Gidi$ dodaju&i mu pi&e.
5m
M+olako$M glasio je 9vijev odgovor.
M6emoj da predugo traje. ,tari ho&e re%ultate - podsje&am te na toLM
M:ama je vrlo u%drana. Zanima je samo susret dua. Zasad$M odgovori 9vi.
Budu&i da je glumio studenta i% 9mana$ nastanio se u unajmljenu stani&u s jo jednim arapskim studentom.
Bijae to %apravo neviot$ inae prislukivatelj teleBona po struci$ koji je takoder besprijekorno govorio arapski.
,ve je to trebalo %a sluaj da Hdith <ardenberg ili bilo tko drugi poviri i provjeri gdje i s kime Aarim stanuje.
,tudentski je stan mogao pro&i bilo koju i bilo iju pretragu7 svuda su bile knjige o strojarstvu te jordanske
novine i asopisi. 3bojica su se %aista upisala na .echnische 0niversitat$ ako bi netko iao i to provjeravati.
0pravo njegov sustanar prvi progovori. M,usret dua. #..e toLM
M0 tome i je stvar. 6e mogu$M re&e 9vi.
+oto je smijeh %amro$ on doda7 M0%gred$ trebat &e mi novac %a opasnost.M
MZatoN !isli da &e ti ga odgristi im spusti ga&eNM %animalo je Gidija.
M!a neL 0mrijet &u od dosade dok stignem dotle. :o tada$ trebaju mi novci %a i%lobe$ koncerte$ opere$
recitale.M
M,amo nastavi kao dosad$ pili&u moj. 3vdje si %ato to u 0re
du kau da ti ima neto to mi nemamo.M
M.ako jeLM ubaci se djevojka i% ekipe jarida. M;ma neto$ dugo nekih dvadeset centimetara.M
M:osta$ #aelL !oemo te u svako doba vratiti %a prometnicu na 0licu <ajarkon.M
+i&e$ smijeh i %aBrkancija na hebrejskom se nastavie. .e je
no&i mlada #ael shvatila kako je bila u pravu$ Olanovi !ossadovih ekipa proveli su lijep Boi& u Beu$
M3nda$ to ti misli$ .err5M
,teve Faing i ,imon +a@man po%vali su .erryja !artina da
im se pridrui u jednom .vrtkinom stanu u Aensingtonu. .rebalo im je vie diskrecije ne5o ima u bilo kojem
restoranu. Bijae dva dana do 6ove godine.
M,jajnoL ;%vanrednoLM oduevljavae se dr. !artin$ M.o je stvar5
noN ,addam <usein je %aista to rekaoNM
R MZato pita.
M!omci$ oprostite to to govorim$ ali %vui prilino udno %a snimku teleBonskog ra%govora. +ripovjeda&
nekome priop&ava sadraj sastanka kojemu je pribivao... 6jegov sugovornik na drugoj strani ice kao da nije
i%govorio ni jednu jedinu rije.M
/ 6e$ .vrtka nipoto ne smije i ne&e odati .erryju !artinu kaL ko su doli do tog i%vjetaja.
M,ugovornikove upadice bile su isto Batike - odravanje ve%e7 u%dasi$ usklici %animanja i slino. 6ismo to
drali %animljivim pa smo i%bacili.M
\ M;pak$ to su to&ne ,addamove rije&iNM MAoliko je nama po%nato$ jesu.M
M;%vanrednoL 3vo je prvi put da vidim neto to je on rekao a da nije namijenjeno objavljivanju ni iroj
javnosti.M
!artin nije u rukama imao #erihonov rukopisni i%vjetaj$ jer ga je njegov rodeni brat vlastoruno unitio u
Bagdadu &im ga je jasno naglas proitao i snimio na magnetoBonsku vrpcu. 0 ruci je drao otipkan arapski
tekst to je onom munjevitom radio-porukom stigao u *ijad pred Boi&. :ali su mu i prijevod na engleski
$ to su ga i%radili .vrtkini prevoditelji.
,imon +a@rnan$ koji se te iste veeri imao vratiti u *ijad$ upita7 MGovori li ti neto ta posljednja reenica$ u
kojoj kae da &e \pobijediti tako da i svijet vidi pobjeduJNM
$ M6aravno. 6o ti govori o MpobjediM =engleski7 2in> s europskim ili sjevernoamerikim su%naenjima. #a bih
na engleskom ra
dije uporabio rije& succeed.M =hrvatski/ MuspjetiM>
M0 redu. Aako on kani uspjeti protiv 9merike i save%nikaNM
\ M+oni%ivi 9meriku. 8e& sam ti rekao7 on kani srediti stvari $ tako da 9merikanci ispadnu %adnje budale.M
s M6o ne kani se povu&i i% Auvajta u sljede&ih dvadeset danaN
*eci nam$ .erryL .o bismo %bilja morali %nati$M
\ MGledaj$ ,addam je osvojio Auvajt$ jer ovaj nije udovoljio njegovim %ahtjevima$ .raio je etPri stvarl7
preu%imanje otoka 8arbe i Bubijana$ kako bi imao pristup otvorenu moru/ kompen%aciju
\ %a viak naBte to su Auvaj&ani navodno iscrpli i% %ajedni&kih
naBtnih polja preko dogovorene kvote/ kraj kvajtske hiperprodukcije naBte/ napokon$ otpis petnaest miiijarcji
ciolara ratnog duga.
0dovolji li se njegovim uvjetima$ &asno &e se povu&i$ a 9meriku $ &e ostaviti neka se njie na povjetarcu. .o
%nai dobiti$ pobijediti pred licem svijeta.M
M;ma li %nakova da on misli kako bi to %aista mogao dobitiNM !artin slegnu ramenima.
M3n dri kako mirotvorci u 0jedinjenim narodima vuku na njegovu stranu. Aocka se$ smatraju&i kako je
vrijeme na njegovoj strani. Bude li i dalje %aplitao stvari$ 0jedinjeni narodi &e mu pomo&i da ih %amrsi jo
vie. 9 vrijeme &e odmicati. !oglo bi se dogoditi i da bude u pravu.M
M.o nema smislaLM hitro &e Faing. M+ostavljen mu je konani rok7 1D. sije&nja. 6ema ni dvadeset dana do
tada. Bit &e uniten.M M3sim ako jedna od stalnih lanica 8ije&a sigurnosti u po
sljednji trenutak i%leti s nekim novim mirovnim planom$ kako bi mu se dalo na vremenu$M naga1ao je +a5nan.
Faing je sumorno gledao.
M!ogao bi to uiniti +ari%. ;li !oskva$ ili jedni i drugi$M predvidao je on.
M:ode li ipak do rata$ misli li on da i tada moe pobijediti. +ardon$ \uspjetiJNM pitao je ,imon +a@inan.
M:a. 6o rije& je opet o onomu o emu sam ti ve& govorio7 o amerikim rtvama. 6e %aboravi da je ,addam
<usein ulini siledija$ revolvera. 6jegovo polje rada nisu diplomatske hotelske dvorane i hodnici Aaira i
*ijada. Fllice i ba%ari svih tih gradova vrve +alestincima i drugim 9rapima to mr%e 9meriku$ jer podupire
;%rael. .ko god naudi 9merici$ to god se dogodilo njegovoj
%emlji nakon toga$ proslavit &e se na usnama milijuna tih ljudi.M M!a ne moe on toLM in%istirao je Faing.
M3n misli da moe$M nije se dao ni !artin$ MGledaj$ on je
dovoljno pametan da moe shvatiti kako u amerikim o&ima 9merika ne moe i ne smije i%gubiti. .akvo je
to jednostavno neprihvatljivo. ,jeti se 8ijetnamaL Aad su se veterani vratili ku&ama$ nabacivali su se
sme&em na njih. Za 9merikance su mnogobrojne
rtve od ogavna neprijatelja ravne pora%u. .o je %a njih neprih5 vatljiv gubitak. ,addam moe i%gubiti pedeEet
tisu&a ljudi - bilo
ltad 11111) 55#g5 65#g 55 5i5555 5 u#aka ,ama jest briga. :oivi li 9merika tolike ljudske rtve$ to &e je
potresti do same sri. +adat &e glave$ mnoge &e se politike karijere %avriti. +redsjednik bi pao u tom sluaju.
!e1usobna optuivanja i samooptube trajalc bi itav narataj.M
M;pak on to ne moe uiniti$M uporan je bio Faing$ M3n misli da moie$M opetovao je !artin.
\15Mn t$niae nB!9i5n M rrnmrmlio 4imnn +avman
M!oe biti. 6ego$ usput$ jeste li uspjeli odgonetnuti to je %naila ona reenica u teleBonskom ra%govoruNM
Faing pogleda +a@mana. 3pet #erihon. 6e smije ga se nipoto spominjati$ niti na nj aludirati.
M6e. 6itko nikad nije &uo %a to. 6itko to nije uspio odgonetnuti.M M!oglo bi biti vano$ ,teve. .o je neto
drugo... ne bojni otrov.M
M.erry$M po&e Faing strpljivo$ M %a manje od dvadeset dana &emo mi$ 9merikanci$ Francu%i$ .alijani$ ,audijci
i ostali krenuti na ,addama <useina najve&om %ra&nom silom to ju je svijet ikada vidio. ;ma dovoljno
vatrene mo&i da %a samo dvadeset dana moe nadmaiti svu tonau avionskih bombi uporabljenih u :rugom
svjetskom ratu %ajedno. 0 *ijadu generali imaju %aista puno posla. 6e moemo i do&i i ka%ati7 \Oujte$ de&ki$
%austavite sveL ;ma$ naime$ jedna reenica u snimci teleBonskog ra%govora koju nismo odgonetnuli.J :aj
shvati$ to je bio jednostavno u%buden ovjek koji na teleBonu tvrdi kako je Bog na njihovoj strani.M
M6ema nita nova u tomu$ .erry$M nastavi +a@man. MFjudi kad idu u rat va%da tvrde kako imaju Boga na svojoj
strani ili bar Boju potporu. .ako je otkako je svijeta i vijeka. .o je bilo to i nita vie.M
M;pak je sugovornik rekao govorniku neka %ave5e i prekinuo ve%u$M podsjeti ga !artin.
MBio je pun posla i u%rujan.M M6a%vao ga je kurvinim sinom.M MZna&i da ga ba i ne voli.M M!oe biti.M
M.erry... molim te$ pusti to. Bila je to samo jedna reenica u
teleBonskom ra5govoru$ *lje je o bojnom otrovu. 6a to oni raunaju. ;nae se sla5emo sa svime ostalim u
tvojoj anali5i$M
!5/5in ode prvi$ dvojica obavjetajaca dvadeset minuta nakon njega. 0vukavi se u kapute podignutih revera$
krenue plonikom u potragu %a taksijem.
MZna$M poe malo oklijevaju&i Faing$ MBrajer je stvarno pametan i ak mi je i nekako drag$ 6o %bilja je straan
dave. #esi ;i upo%nat s njegovim privatnim ivotomNM
.aksi pro5e pokraj njih$ pra%an$ s ugaenim svjetlima. ,tanka %a O5j$ Faing opsova.
5 a5 $rrR mRRRRK R nRR.7R$.$. .$. .....$....M..$
+retinac E)) ili samo +retinac je na%iv u pijunskom argonu %a ,igurnosnu slubu$ t%v. !;-E. 6eko& davno
potanski je naslov !;-E %aista bio potanski pretinac E))$ Fondon.
M3nda %na na emu si.M
M,teve$ mislim da on %aista nema nita s time.M Faing se %austavi i okrenu k svom podredenom.
M8jeruj mi$ ,imone7 on je malko vrknut. Gubimo vrijeme s njim. +osluaj moj savjet7 pusti tog proBesora.M
M*ije je o bojnom otrovu$ gospodine prdsjednie.M
.ri dana poslije 6ove godine bijae ie%ao svaki trag proslave u Bijeloj ku&i. Za dobar dio aktivnosti nikakva
%astoja nije ni bilo. 4ijelo je Zapadno krilo$ srce amerike vlade$ %ujalo i vrvjelo od posla.
0 tiini #ajolikog ureda George Bush je sjedio %a masivnim radnim stolom. ;%a njega visoki$ uski pro%ori s
oknima od svijetlo%elena neprobojna stakla/ i%nad njega grb ,jedinjenih 9merikih :rava.
6jemu su&elice sjedae general Brent ,co2croBt$ +redsjednikov savjetnik %a nacionalnu sigurnost.
+redsjednik preleti pogledom saetak anali%a to su mu upravo bili donijeli.
M,vi se slau glede togaNM upita on nepovjerljivo.
M:a$ posve. +odaci to su upravo stigli i% Fondona potvrduju da se njihove procjene posve podudaraju s
naima. ,addam <u
sein se ne kani povu&i i% Auvajta ako mu se ne da astan i%la%. 9
mi &emo se pobrinuti da ga ne dobije.M
Mto se tie ostaloga$ glavni &e mu oslonac biti masovni napadi bojnim otrovima na save%nike kopnene snage
- tijekom ili
prije poetka navale preko irake granice.M
George 5ush bijae prvi ameriki predsjednik nakon #ohna F. Aennedyja koji se osobno %aista borio u ratu.
8idio je trupla poginulih 9merikanaca. 6o bijae neto osobito gro%no u pomisli na mlade vojnike to umiru
tako to im u posljednjim njihovim tren5cima otrovni 5lin ra%dire plu&no tkiYV 1 3ne,p3,3bljujc sredinji
ivani sustav.
MAako kani upotrijebiti bojni otrovNM muklo upita. M,matramo da postoje etiri opcije$ gospodine predsjednie.
+rva je oito bacanje kanistara i% %rakoplova - lovaca i bombar5 dera. 4olin +o2ell upravo je ra%govarao s
*ijadom$ s 4huckom
<ornerom. General <orner kae kako mu treba trideset pet dana neprestanih %ranih napada. +oslije
dvadesetog dana nijedan iraki %rakoplov ne&e vie mo&i do&i do granice. .ridesetog dana nijedan ira&ki
%rakoplov ne&e mo&i nakon polijetanja letjeti dulje od e%deset sekundi. Aae da je siguran u to$ gospodine.
#ami$ kae$ svojim generalskim inom.M
M9 ostale mogu&nostiNM
M,addam <usein posjeduje dosta bitnica 8B*-a. .o bi$ ini se$ mogla biti druga mogu&nost.M
;raki viecijevni raketni bacai %asnivaju se na prastarim ka&uama sovjetske proi%vodnje$ to ih je 4rvena
armija u :rugom svjetskom ratu rabila s velikim ra%ornim uinkom na neprijatelja. Znatno usavrene$ te
rakete sada imaju domet od 1)) kilometara$ ispaljene u br%om slijedu s etvrtastoga lansera na stranjoj plat -
Bormi kamiona ili s Biksnog poloaja.
M6aravno$ gospodine predsjedni&e$ %bog svojeg dometa morali bi ih ispaljivati i% Auvajta ili i% ;rake %apadne
pustinje. :rimo da ih %vije%de mogu prona&i radarom i oboriti. ;ra&ani ih mogu kamuBlirati kako god ele$
ali kovina &e se poka%ati na radaru.M
Mto se tie ostaloga$ ;rak ima velike %alihe granata s bojnim glavama punjenim bojnim otrovom$ namijenjenih
ispaljivanju i% samohodnih$ klasinih vuenih ili tenkovskih topova. :omet ime je ispod IC kilometara. Znamo
da su %alihe ve& postavljene na mjesto. 6o na toj udaljenosti smjetene su u golu pustinju$ be% ikakva pokri&a.
Zrakoplovci pou%dano %naju da su ih kadri otkriti
i unititi. Zatim$ tu su jo scudovi . ) njima se vodi rauna i sada$ dok mi ra%govaramo.M
M9 preventivne mjereNM
M:ovrene su$ +redsjednie. ,ve je nae ljudstvo cijepljeno protiv bedrenice$ %a sluaj bakteriolokog napada. ;
Britanci su
tako postupili. ;% trena u tren proi%vodimo sve vie cjepiva protiv bedrenice. ,vaki vojnik ima plinsku masku$
%atitnu kabanicu i rukavice. +okua li ,addam...M
+redsjednik naglo usta i %agleda se u ameri&ki grb. 3rao ribar mu u%vrati pogled$ sti&u&i i dalje &vrsto
kandama strijele. +rlje dvadeset godina vidio je toliko onih gro%nih pro%irnih
plasti&nih vre&a sa 5upanim %atvaraem. 0 njima su bila trupla 5meri5kih vojnika poginulih u 8ijetnamu.
Znao je kako velike koliine takvih vre&a ekaju u neobiljeienim kontejnerima to se peku na saudijskom
suncu$
; u%a sav opre%$ bit &e dijelova koe i%loenih otrovu/ ne&e se uvijek mo&i na vrijeme staviti maska.
:ogodine su predsjedniki i%bori. 6o nije u tomu stvar. +obijedio ili i%gubio$ ne eli u&i u ameri&ku povijest
kao predsjednik koji je pristao da deseci tisu&a amerikih vojnika odu u smrt. ; to ne - kao u 8ijetnamu - u
devet godina$ nego u ciglih nekoliko tjedana$ ili &ak dana.
MBrente...M M;%volite$ +redsjednie.M
M#ames Baker bi se uskoro trebao sastati s .arikom 9%i%omNM MZa est dana$ u ?enevi.M
M!olim te$ reci mu neka dode k meni.M
+rvoga tjedna nove godine Hdith <ardenberg se dobro %abavljala$ %aista dobro. +rvi put poslije puno godina.
0%bu1ivalo ju je istraivati i tuma&iti svom rado%nalom mladom prijatelju &uda povijesti i kulture to ih
skriva nje%in grad.
Kinkler Bank daje namjetenicima etverodnevne pra%nike %a 6ovu godinu. 6akon toga$ moraju ograniiti
kulturne i%laske na veeri/ ipak$ i to im omogu&uje puno ka%alita$ koncerata$ recitala. !oe se i&i i vikendom
- mu%eji i galerije jo su otvoreni.
+ola su dana proveli na stalnoj i%lobi #ugendstila$ stila koji Francu%i %ovu 9rt nouveau$ a drugu polovicu u
%gradi ,e%ession$ gdje je postavljena stalna i%loba radova Beanina Gustava Alimta.
!ladi #ordanac se veselio i oduevljavao. +itanja su sukljala i% njega kao i% ivoga vrutka. Hdith <ardenberg
%ara%ila se njegovim entu%ija%morn. 3i joj blistahu dok mu je objanjavala kako je u Aiinstlerhausu otvorena
nova i%loba koju se mora vidjeti idu&eg vikenda.
6akon posjeta Alimtovoj i5lo5bi$ ;5arim ju je i%veo na yee5 ;u u *otisserie ,irk$ Bunila se %bog velika
tro5ka$ no on joj obja,ni kako mu je otac imu&an k5ruy u 9manu te mu alje 5osta no5 vaca.
Zapanjuju&e$ ali dopustila mu je da joj nato&i au vina/ ak je propustila primijetiti kad je u nju dolio vina do
vrha. Govor joj posta ivlji i na blijedim se obra%ima pojavie ruiasta mjesta.
0% kavu se Aarim nagnu k njoj i stavi svoju ruku na njenu. 3na porumeni i u neprilici se ogleda oko sebe da
vidi je li tko to opa%io$ no nikoga nije bilo briga. ;%vue ipak ruku i% njegove$ premda polako.
'(U
.
:o kraja tjedna posjetili su etiri %namenitosti to su ih eljeli vidjeti. 8ra&ali su se te hladne i mrane veeri s
koncerta u !usikvereinu/ u%e nje%inu ruku u rukavici i %adra je. 6ije i%vukla ruku$ &ute&i njegovu toplinu
kro% pamunu rukavicu.
M8rlo je lijepo od tebe to sve ovo ini %a mene. Zacijelo ti je dosadno$M ree on hrapavim glasom.
M!a neL 0op&e ne$M iskreno &e ona. M.ako rado gledam i sluam sve te lijepe stvari. :rago mi je to si ih i ti
vidio i uo. 0skoro &e postati strunjak %a europsku umjetnost i kulturu.M
Aad su stigli do auta$ on se nasmijei$ u%e nje%ino od vjetra ohladeno lice medu svoje ruke$ be% rukavica$ ali
i%nenaduju&e tople$ te joj lagano poljubi usne.
M:anke$ Hdith.M
3nda odeta. 8o%ila se ku&i kao i obino$ ali ruke su joj toliko drhtale te se %amalo sudarila s tramvajem.
9meriki dravni tajnik #ames Baker sastao se s ira&kim ministrom vanjskih poslova .arikom 9%i%om (.
sijenja u ?enevi. ,astanak nije bio dug i nije protekao u prijateljskom tonu. 6ije to bila ni namjera. +ribivao
mu je samo jedan englesko-arapski tuma$ iako je .arik 9%i% %nao engleski sasvim dovoljno da bi be%
poteko&a ra%umio 9merikanca$ pogotovu stoga to je Baker govorio polako i vrlo jasno. 9 i poruka bijae
sasvim jednostavna.
Glasila je7 ako tijekom neprijateljstava koja bi mogla i%biti i%medu naih dviju %emalja 8aa vlada odlu&i
uporabiti bojne otrove$ koje %abranjuje medunarodno ratno pravo$ ovlaten sam priop&iti 8ama i predsjedniku
<useinu da bi moja %emlja u tom slu&aju upotrijebila nuklearno oruje. Ara&e re&eno$ bacili bismo atomsku
bombu na Bagdad.
6l,ki$ Zdepasti$ sjedokosi ;raanin shvatio je smisao poruke$ ali u prn tren ne mogae vjerov5ti5 +rije svega$
nitko i% irakih vladaju&ih krugova ne bi se usudio prenijeti *aisu takvu golu prijetnju. 0 tradiciji drevnih
babilonskih vladara$ imao je obiaj iskaljivati bijes %bog loe vijesti na nje%ina donositelja.
0%a sve to$ nije bio siguran misli li 9merikanac o%biljno. 9tomska bomba ne bi naudila samo Bagdadu$ nego
bi se radioaktivnost proirila nadaleko. Bomba bi %agadila$ ako ne ve& unitila$ pola Bliskog istoka$ %ar neN
.arik 9%i% vra&ao se doma kao ovjek u velikoj nevolji. .ri stvari nije %nao$
'((
+rva je da su tako%vane bojine nuklearne bombe to ih je stvorila suvremena %nanost tehnoloki daleko
odmakle od bombe to je 1(TE. baena na <iroimu. 6ove bombe na%ivaju i MistimaM$ jer iako je unitavaju&i
uinak od eksplo%ije i vru&ine jednak kao nekad$ %aostala radioaktivnost traje vrlo kratko.
:rugo je to da bojni brod Kisconsin$ stacioniran u 9rapskoper%ijskom %aljevu =a u me1uvremenu mu se
pridruio i !issoun5 krije u trupu tri vrlo posebna &eli&no-betonska kesona$ dovoljno snana da - bude li brod
potopljen - na dnu mora i%dre deset tisu&a godina be% isputanja sadraja. ,vaki je keson sadravao po jednu
krstare&u raketu tomaha2k. ,jedinjene 9merike :rave nadaju se da ih nikad ne&e morati upotrijebiti.
.re&a injenica koju iraki ministar vanjskih poslova nije %nao bijae to da se njegov ameri&ki kolega uop&e
nije alio.
General sir +eter de la BilliJere etae sam u tami pustinjske no&i. +ratili su ga tek kripa pijeska pod nogama
i u%nemirene osobne misli.
Budu&i cijeloga ivota proBesionalni vojnik$ a sada ve& odavno i ratni veteran$ imao j5e asketski ukus i
ogranien duhovni domet. 6esposoban uivati u raskoi to je gradovi nude$ osje&ao se ugodnije i vie doma u
vojarnama i bivacima$ okruen vojnikim drugovima. +oput inih ratnika prije njega$ i njemu se svidjela 9ra-
bijska pustinja7 nepregledan ob%or$ paklena vru&ina i strana hladno&a/ &esto i %astrauju&a tiina.
.e je ve&eri$ posje&uju&i prvu crtu budu&e bojinice$ dopustio sebi jednu sitnu muicu$ kojoj je udovoljavao
to je &e&e mogao. 6oge su ga$ naime$ odnijele podalje od .abora sv. +atrika. ;%a le1a su mu ostali ni%ovi
tenkova challenger - goleme grabeljive ivotinje to strpljivo ekaju svoj as sklupane pod prikrivnim
mreama. 0 njihovu su %aklonu husari pripremali veeru.
,prijateljivi se dotada ve& blisko s generalom ,c2art%kopBom i pribivaju&i svim najtajnijim vojnoplanerskim
vije&anjima$ general de la BilliJere dobro je %nao da se rat neumitno pribliava. 3stalo je jo manje od tjedna
do isteka roka to su ga postavili 0jedinjeni narodi$ a nema ni najmanjeg %naka da se ,addam <usein kani
povu&i i% Auvajta.
.e ga je %vje%dane no&i u saudijskoj pustinji %abrinjavalo to uop&e nije mogao shvatiti to namjerava
bagdadski tiranin. Aao vojnik britanski general volio je bar pokuati shvatiti neprijatelja7
I))
prou&avati njegove nakane$ motivaciju$ taktiku i sveukupnu strategiju.
3sobno prema ,addamu <useinu ne &uti nita osim prije%ira. Golema dokumentacija odaje genocid$ muenja$
umorstva. Britancu se to gadi. ,addam nije vojnik niti je ikada bio. 3no malo vojni&koga dara to ga je bilo u
njegovoj vojsci on je uludo potratio mijenjaju&i odluke svojih generala/ to je jo gore po ;rak$ najbolje medu
njima je posmicao.
6apao je i osvojio Auvajt u pogreno vrijeme i i% pogrenih ra%loga. +ostupivi tako$ proigrao je prigodu
uvjeriti svoju arapsku subra&u kako je otvoren diplomatskim nastojanjima$ dostupan ra%logu te se$ prema
tomu$ problem moe rijeiti me1uarapskim pregovorima. :a je poao tim putem$ vjerojatno se s dosta prava
mogao osloniti na to da &e naBta i dalje te&i$ a Zapad &e postupno gubiti %animanje %a meduarapske
konBerencije to se godinama vuku.
0pravo je njegova vlastita glupost navukla Zapad na vojnu intervenciju. +oloaj si je dodatno oteao
brutalno&u ira&ke okupacije Auvajta =ne manjka ni lan&anih silovanja> te svojim pokuajima da se
Zapadnjacima okoristi kao ljudskim titom. ,ve mu je to %ajamilo potpunu medunarodnu i%olaciju.
0 poetku su bogata naBtna polja sjeveroistoka ,audijske 9rabije leala na milost i nemilost ,addamu <useinu.
9 on se u%drao od napredovanja. +od sposobnim vojskovodom njegovo su ratno %rakoplovstvo i kopnena
vojska mogli do&i i do *ijada. 3nda bi on postavljao uvjete. +ropustio je to uiniti. M+ustinjski titM je doao na
svoje mjesto dok je diktator u Bagdadu reirao jednu katastraBalnu predstavu %a javnost %a drugom.
6a ulici je moda lukav$ a1i to se strategije tie$ obian je lakrdlja$ 3pet - ra%bijao je glavu britanski general
- kako ovjek moe biti toliko glupN
ak 1 ,ada$ kad se tolika %rakoplovna sila postrojila protiv njega$ svaki mu je pote% pogrean$ bio politiki ili
vojni. Zar ne shva&a kakav &e se gnjev s neba uskoro oboriti na ;rakN 5Jar uistinu ne ra%umije da je to vatrena
mo& koja &e u jedva neto preko mjesec dana vratiti snagu njegovih oklopnih postrojba deset godina unatragN
5ritanski general %asta i %agieda se pre543 pustiBije ii5 ,j&89iJ. 63G bljaX5 b5Z 1Jtlj5,gGii$ ri) 5je%de su
u pustinji tako svijetle te se i samo pri njihovu svjetlu na%iru obrisi predmeta. Zemljite je
I)1
ravno sve do labirinta pjeanih bedema$ protutenkovskih jaraka$ minskih polja i ograda od bodljikave ice to
ine prvu iraku obrambenu crtu. Aro%a to &e ameri&ki inenjerci M8elikog crvenogM prosje&i put %a
challengere.
0nato svemu$ bagdadski tiranin ima u rukavu jednog jedinog asa i toga se general bojao. ,addam <usein jo
se moe jednostavno povu&i i% Auvajta.
8rijeme nije na save%nikoj strani$ nego na irakoj. 1E. oujka poet &e islamski sveti mjesec rama%an. !jesec
dana hrana ni voda ne&e pro&i usne nijednog muslimana i%medu %ore i sumraka. 6o&i su %a jelo i pi&e. ,toga
je gotovo ne%amislivo da bi ijedna muslimanska vojska pola u rat %a rama%ana.
6akon 1E. travnja pak$ pustinja &e se pretvoriti u pravi pakao7 dnevna temperatura stalno &e biti i%nad E)
stupnjeva. :oma&a javnost &e sve jae pritiskati neka se de&ki vrate doma. Aad dode ljeto$ pritisak doma&e
javnosti postat &e nei%drljiv$ a isto tako i strahota pustinje. ,ave%nici &e se morati povu&i$ a kad se povuku$
nikad se vie ne&e vratiti u takvu broju i s takvom silinom. 3vaj je save%niki ratni napor jednokratna pojava.
Zato je 1E. oujka postavljen kao rok. *aunaju&i unatrag od toga dana$ kopneni rat moe trajati najvie
dvadeset dana. Bude li ga uop&e$ morat &e poeti do 'I. velja&e. 6o budu&i da 4hucku <orneru treba trideset
pet dana %a ra%aranje irakog %rakoplovstva$ oruja %a masovno unitenje i oklopnih postrojba$ 1C. sijenja
ostaje kao najkasniji mogu&i nadnevak.
9 to ako se ,addam <usein povu&eN +ola milijuna save%nikih vojnika bi ispali budale. Zapeli bi u pustinji$
%apleteni u bodljikavu icu/ ne bi imali kamo nego natrag$ ku&i. 3pet$ ,addam je nepopustljiv - ne&e se on
povu&i.
to li je taj lu5ak naumioN pitao se de la Billiere. to ekaN 5oansku intervenciju$ kako je on %amilja$ koja bi
smrvila njego5 ve neprijatelje a njega uinila pobjednikomN
:o uiju mu dopre vika i% tenkistikoga tabora i%a leda. 3svrnu se. 9rthur :enaro$ %apovjednik Araljevskih
irskih husara$ %ove ga na veeru. 8esela ljudeskara 9rthur :enaro bit &e$ kada kucne as$ u prvom navalnom
tenku$
6asmijei se i krenu natrag. 8aljat &e se %avaliti u pijesku sa
svojim ljudima$ grabiti i% neuredne porcije grah i kruh$ sluati gla.
sove pri odbljesku logorske vatre7 unjkanje i% Fancashirea$ o5tro re%an govor i% <ampshirea i mekanu irsku
besjedu$ ,mijat &e sc
%adirkivanju i poalicama$ neotesanu rje&niku grubih mukaraca to i%ravnim rijeima ka%uju ba ono to
misle$ i to s dosta estoka humora.
Gospodine$ satri onoga ovjeka na sjeveruL to li samo taj tip ekaNLN
I)I
-1T
3dgovor na pitanje kojim se mu&io britanski general leae na podstavljenim kolicima pod neonskim
svjetlima tvornice smjetene u pod%emlju - dvadeset pet metara ispod ira&ke pustinje.
,trojarski inenjer jo jednom ulati napravu te se hitro natrake udalji$ kako bi %au%eo stav Mpo%orM i imao ga
kad se vrata prostorije otvore. ,amo pet mukaraca pojavilo se pred dvojicom naoruanih straara
+redsjednike tjelesne strae 9mn-al-<as/ straari %atvorie vrata %a njima.
Oetvorica su slijedila ovjeka u sredini. Bijae$ kao i obino$ odjeven u bojnu vojnu odoru i%nad blistavih
vojni&kih i%ama/ na boku mu pitolj$ a trokut i%medu vojni&ke blu%e i grla prekrivae %eleni pamuni rubac.
#edan od etvorice bijae osobni tjelesni uvar$ koji se nije od njega odvajao ni ovdje$ gdje su svi na%o&ni bili
ve& pet puta provjereni da nemaju nikakvo skriveno oruje. ;%medu *aisa i tjelesnog &uvara stajae 8odin %et
<usein Aamil$ ministar industrije
i vojne opreme$ 6jegovo ministarstvo$ po%nato pod kraticom !;. 5)$ preu%elo je ovaj posao$ kao 5 puno
drugih$ pod svoje okr5je$ otevi ga !inistarstvu obrane.
Fijevo od +redsjednika bio je dr. :aBar 9l-:?aBar$ mo%ak irakoga programa - genij koga su be% uste%anja
na%ivali irakim *obertom 3ppenheimerom. +okraj njega$ no malo straga$ njegova desna ruka$ dr. ,alah
,idikvi. Za ra%liku od dr. :aBara$ Bi%iara$ dr. ,idikvi je strojarski inenjer.
elik eda njihova blijedo se sjao pod neonskim svjetlom. edo bijae etiri i pol metra dugako$ no promjera
jedva preko metra.
,tranjih metar i pol %au%ima %amrena naprava %a ublaavanje potisnog udarca$ koja &e ispuniti svoju
jednokratnu svrhu odmah nakon lansiranja projektila. ak i ostala tri metra duine uglavnom su tek uplja
kapsula$ podijeljena na osam jednakih
I)T
klijetki. !ajune eksplo%ivne naprave u odre1enom &e trenutku projektilova leta ra%oriti tu kouljicu te
ostaviti tanju je%grenu raketu$ promjera svega e%deset pet centimetara$ neka dalje sama leti.
,vrha je kouljice %au%imati prostor. 6aime$ samo tako inae DE)-milimetarski projektil moe stati u 11))-
milimetarsku divovsku topovsku cijev %a ispaljivanje. 3sim toga$ na taj su nain raketina vrsta %akrilca
=MperajeM> %ati&ena pri ispaljivanju.
;rak ne raspolae telemetrijskom tehnikom potrebnom %a daljinsko navodenje %akrilaca radijskim signalima sa
Zemlje$ no i nepomi&na &e %akrilca posluiti da se projektil u letu stabili%ira$ kako ne bi skrenuo sa sta%e ili se
prevrnuo u %raku.
6osni stoac na vrhu rakete i%raden je od i%nimno i%drljive eline kovine i %ailjen poput igle. ; nos rakete
na koncu &e biti odbaen.
*aketa &e letjeti do vrha Zemljina o%raja$ i%i&i u svemir i %atim se vratiti u atmosBeru. Aako bude letjela
nadolje$ naila%it &e na sve gu&i i gu&i %rak od ega bi toplina u%rokovana trenjem bila dostatna da rastali
vrh rakete. 0pravo je to ra%log %ato kapsulama svemirskih brodova s ljudskom posadom treba snana to-
plinska %atita pri ponovnom ulasku u Zemljino o%raje.
6aprava to su je petorica ;ra&ana te veeri pregledavala bijae nalik kapsuli svemirskog broda. eli&ni nos
rakete olakat &e let u%gor$ ali ne moe preivjeti ponovni ula%ak u o%raje. :a ostane na svom mjestu$
otopljena bi se kovina i%vila i nakrivila$ od &ega bi se tijelo u padu %anjihalo$ skrenulo$ okrenulo se bokom
prema jure&oj %ranoj struji i na koncu i%gorjelo.
:ok je dr. Gerald Bull bio iv$ pokuao je %a raun Bagdada kupiti britansku tvrtku u ,jevernoj ;rskoj imenorn
MFear FanM. Bijae to tvornica %rakoplova koja je pala pod steaj. +odu%e&e je nastojalo proi%voditi poslovne
mlanjake s mnogim dijelovima i%radenim od uglji&nih Ylakana$ :r$ Bulla nisu %animali poslovni mlanjaci$
nego tehnologija uglji&nih vlakana.
0gljina su vlakna i%nimno otporna na toplinu$ no takoder vrlo teka %a obradu. 3d ugljika se najprije i%raduje
svojevrsna MvunaM$ koja se %atim prede u niti. 6iti se %atim tkaju i upli&u$ pa stavljaju u ljusku$ gdje se
oblikuju u eljeni oblik$
Budu&i da su ugljina vlakna ivotno vana u raketnoj tehnologljl$ a ta je tehllologija strogo povjerljiva$ vodi
se strogo rauna o tomu kamo se i%vo%e takvi proi%vodi. im su britanski obavjetajci
douli %a odredite opreme MFear FanaM$ posavjetovali su se s Kashingtonom i posao je otka%an. +retpostavilo
se tada kako ;rak ne&e mo&i doprijeti do tehnologije proi%vodnje ugljinih vlakana.
,trunjaci su se prevarili. ;rak je krenuo drugim putem$ i to se poka%alo uspjenim. 9meri&ki dobavlja
klimati%acijskih i toplinskoi%olacijskih proi%voda dao se uvjeriti da jednoj lanoj tvrtki u ;raku proda strojeve
%a predenje kamene vune. 0 ;raku su doma&i inenjeri uspjeli prilagoditi te strojeve %a predenje ugljinih
vlakana.
;%medu amorti%era na kraju i nosne kape na prednjem kraju nala%io se rad dr. ,idikvija7 mala$ obi&na$ ali
posve upotrebljiva atomska bomba. Aanili su je uporabiti ispaljivanjem i% topovske cijevi. Aao katali%atori su
imali posluiti litij i polonij. .ako su namjeravali i%a%vati neutronsku lavinu nunu %a poetak lanane
reakcije.
6utrina proi%voda dr. ,idikvija bijae pravi trijumB strojarstva7 kugla s cjevastim utikaem teine IE
kilograma/ proi%vedeno pod nad%orom dr. :aBara. 3boje bijae i%ra1eno od &istog oboga&enog uranija-'IE.
Zadovoljni smijeak polako se rairi pod debelim crnim brcima. +redsjednik koraknu naprijed i prijede
kaiprstom preko usjajena &elika.
M*adit &eN Zaista &e BunkcioniratiNM proapta on. M:a$ sajidi *ais$M ree Bi%iar.
M8alja vam estitati$ bra&o moja.M
;spod prajektila$ sa jednastavnoj drvenoj ploici$ stajae natpis. +isalo je samo7 A0+.-0.-9F9<.
.arik 9%i% ra%miljao je dugo i muno kako &e =ako uop&e> prenijeti +redsjedniku ameri&ku prijetnju to su
mu je tako brutalno i%nijeli u ?enevi$
Znaju se ve& dvadeset godina$ Za tih je dvadeset godina ministar vanjskih poslova sa pse&om odano&u sluio
svoga gospodara. 0 ranim borbama %a vlast u vodstvu stranke Baas uvijek bi stao na njegovu stranu - onda$
davno$ dok je jo bilo drugih pretendenata na stvarnu vlast. 8a%da ga je vodila vlastita prosudba da &e potpuna
beskrupulo%nost ovjeka i% .ikrita svaki put nadvladati protrvnike. 6ijednom se nije prevario.
Zajedno su se penjali namatenom motkom vlasti bliskoisto5 ne tiranije - jedan uvijek u sjeni drugoga.
,jedokosi$ %depasti
9%i% uspio je slijepom posluno&u prevladati poetne hendikepe visoke i%obra%be i vrsna vladanja dvama
europskim je%icima.
3stavivi drugima nasilje$ on ga je gledao i odobravao$ kao to se i mora na dvoru ,addama <useina. Gledao je
kako &istka %a istkom prorjeUuje asnike redove$ kako lanovi +artije kojima se neko& vjerovalo jedan %a
drugim padaju u nemilost i bivaju odvedeni pred strelja&ki stroj. ,mrtnoj je presudi i nje%inu i%vrenju &esto
prethodio dugotrajan tretman muitelja u 9bu Graibu.
8idio je kako su dobri generali smjenjivani i strijeljani$ jer su se pokuali %au%eti %a ljude pod svojim
%apovjednitvom. Znao je da je bilo i pravih urotnika te da su oni umrli takvom smr&u kakvu radije nije ni na
tren %amiljao.
+romatrao je pleme 9l-:abari - jedno& tako mo&no u 8ojsci da im se nitko nije usu1ivao suprotstaviti - kako
je desetkovano i ponieno/ preivjeli su mahali repom te$ opame&eni$ dola%ili k no%i. utio je vide&i kako
,addamov polubrat 9li <asan !adid$ tada ministar unutarnjih poslova$ smilja genocid nad Aurdima$ i to ne
samo u <alabdi$ nego i u pedeset drugih gradova i sela$ koji su planski %brisani bombama$ granatama i
bojnim otrovima.
+oput ostalih u sviti ,addama <useina$ .arik 9%i% je %nao kako %a njega nema drugog utoita. :ogodi li se
ita njegovu gospodaru$ i s njime je gotovo %a sva vremena.
Za ra%liku od nekih drugih bli%ih prijestolju$ on bijae prepametan a da bi se %avaravao kako je njihov reim
omiljen. ,toga se nije toliko bojao stranaca$ koliko strane osvete irakog naroda koja bi slijedila nad njima
padne li ikad ,addamova %atita.
6jegov je problem toga 1 l. sijenja bio$ dok je ekao privatnu audijenciju na koju je po%van po povratku i%
Hurope7 kojim rijeima i%re&i ameriku prijetnju$ a da ne privue na sebe njegov nei%bjeni gnjev. Znao je
kako je *ais kadar osumnji&iti ga da je upravo on$ ministar vanjskih poslova$ sam sugerirao 9merikancu da
time %aprijeti. 0 paranoji nema logike/ postoji samo MnosM$ koji ponekad daje prave$ a ponekad krive re%ultate.
!nogi su neduni ljudi pobijeni$ ak i %ajedno sa svojim obiteljima$ na temelju nekakve MnadahnuteM *aisove
sumnje.
:va sata poslije$ dok se vra&ao u svoju limu%inu$ 9%i%u bijae pao kamen sa srca/ smijeio se$ ali bijae i malo
%bunjen. 3lakanje je stiglo lako i br%o/ +redsjednik se$ na njegovo
udenje$ poka%ao oputen i srdaan. , odobravanjem je sasluao 9%i%ovo blistavo i%vje&e o putu u 5enevu$ o
iroko rasprostranje
I)C
noj simpatiji prema ;raku me1u njegovim sugovornicima te o op&em antiamerikom raspoloenju to sve vie
raste na Zapadu.
*ais je s ra%umijevanjem kimao dok je .arik prebacivao krivicu na amerike ratne hukae te konano$ sav
obu%et %graanjem nad onim to ima ka%ati$ ispriao to mu je %apravo rekao #ames Baker. 3ekivana provala
*aisova bijesa nije se %bila.
0mjesto toga$ ,addam <usein i dalje je mirno sjedio$ kimao i smjekao se.
; ministar vanjskih poslova smjekao se po i%lasku sa sastanka s *aisom$ jer mu je ovaj ak estitao na
uspjenoj europskoj turneji. +o bilo kojim normalnim diplomatskim mjerilima ta je misija bila prava
katastroBa7 korili su ga i odbijali na svakom koraku/ doma&ini su se prema njemu odnosili s ledenom
ljuba%no&u/ nije uspio oslabiti vrsto&u vojnog save%a sastavljena protiv svoje %emlje. 6o sve to skupa nije
bilo bitno.
Zbunjivalo ga je neto to je *ais ka%ao na kraju audijencije. Bijae to usputna opaska promrmljana gotovo na
uho ministru vanjskih poslova dok ga je +redsjednik pratio do vrata.
M6e %abrinjavaj se$ dragi drue. ;mam jedno i%nena1enje %a 9merikance. 0skoro &u im ga poka%ati. 9li ne
jo. 6o ako Beni el Aalb pokuaju prije&i nau granicu$ ne&u odgovoriti plinom$ nego \akom BojomJ.M
.arik 9%i% je potvrdno kimao i smjekao se$ iako nije imao pojma o emu *ais govori. ,a%nat &e %ajedno s
ostalima$ %a dvadeset etiri sata.
:vanaestoga sijenja ujutro odran je posljednji sastanak 8ije&a revolucionarne komande u +redsjednikoj
palai na uglu 0lice 1T. srpnja i Aindijeve ulice. .jedan nakon toga bombardiranje je uni tilo %gradu u prah i
pepeo/ ali pti&ica bijae ve& odavno odjetjela.
Aao i obino$ po%iv na sastanak stigao je u posljednji tren. Be% ob%ira koliko se visoko tko popeo na ljestvici
vlasti$ be% ob%ira koliko mu se vjerovalo$ nitko osim najueg obiteljskoga kruga$ aice najbliih suradnika i
tjelesnih uvara ne %na gdje se *ais nala%i u pojedinom trenutku bilo kojega dana.
.o to je uop&e ostao iv nakon sedam o%biljnih atentata$ moe %ahvaliti svojom opsjednuto&u vlastitom
sigurno&u.
6i +rotuobavjetajna sluba$ ni .ajna policija 3mara <atiba$ a %acijelo ne 8ojska... ak ni *epublikanskoj
gardi nije povjerena osobna *aisova sigurnost.
I)U .aj je %adatak povjeren 9mn-al-Aasu. !ladi su to momci$ ve&ina ih je tek navrila dvadesetu$ ali njihova
je odanost Banatina i apsolutna. Zapovijeda im *aisov sin Ausaj.
6ema tog urotnika koji bi %nao kojim &e putem 8o1a putovati$ kada i kojim prometalom. 6jegovi su posjeti
vojnim uporitima i industrijskim pogonima uvijek nenajavljeni - i%nenadenje ne samo onima to ih on
posje&uje$ nego i onima koji putuju s njim.
ak je i u Bagdadu skakutao od jednog mjesta do drugog. +onekad bi proveo nekoliko dana u +alai$ drugi bi
se put povukao u svoj bunker i%a i ispod <otela M*aidM.
,vako jelo i%neseno pred njega morao je prije netko drugi okusiti$ a taj netko bijae kuharev sin prvoro1enac.
,vako je pi&e dola%ilo i% neotvorene boce$ koja se otvarala pred njim na stolu.
.oga je jutra po%iv na sastanak u +ala&i svakom lanu 8ije&a poseban tekli& donio samo jedan sat prije nego
je sjednica imala po&eti. .ako nema vremena %a pripreme %a ubojstvo.
Fimu%ine su jedna %a drugom prola%ile kro% kolni ula%$ iskrcavale putnike i odla%ile na posebno parkiralite.
,vaki je &lan 8ije&a proao kro% vrata - detektor kovine/ nikomu$ naime$ ne bijae doputeno nositi osobno
oruje.
3ko velikoga konBerencijskog stola u obliku slova . skupila su se trideset trojica. 3smorica %au%ee mjesta na
gornjoj pre&ki .$ po etvorica sa svake strane pra%na prijestola u sredini. 3stali sjedoe su&elice jedan drugom
%a dulji dio stola$ uspravni dio ..
,edmorica na%onih su u rodu *aisu i jo trojica su mu svojta. 3ni i jo osam vije&nika su .ikriti ili i% njihova
najblieg okruja. ,vi su oni dugotrajni lanovi stranke Baas.
:esetorica od trideset trojice su &lanovi 8lade$ a devet kopneni ili %rakoplovni generali. ,adi .umah 9bas$
bivi %apovjednik
*epublikanske garde$ ba je tog jutra imenovan ministrom obra
ne$ pa j5 sav bll,tao sjede5i bu5u ela stola. Zamijenio je 9bd al:5abera enela$ kurdskog i%dajicu koji je
ve& odavno stavio svoj ulog na broj krvnika svog naroda.
!edu vojnim %apovjednicima bili su i sljede&i generali7 !ustaBa *adi$ %apovjednik pjeatva/ topnik Faruk
*ida/ inenjerac 9li !usuli te 9bdulah Aadiri$ tenkist.
6a %aelju stola posjela su trojica eBova obavjetajnih slu
bi7 dr. 0baidi$ 5eB !uhabarata$ 3bavjetajne slu5be u ino%emstvu/ <asan *ahmani$ voditelj +rotuobavjetajne
slube te eB .ajne policije 3mar <atib.
5nn
im je *ais uao u vije&nicu$ svi poustajae i stadoe pljeskati. 3n se osmjehnu$ sjede$ da im %nak neka i oni
sjednu te poe govor. 6isu po%vani da bi o neemu raspravljali$ nego da bi im neto bilo priop&eno.
,amo se ,addamov %et <usein Aamil nije i%nenadio kad je 8odin govor doao do stvari. to se pak ostalih
ti&e$ kad je nakon etrdeset minuta nabrajanja neprekidnih uspjeha i pobjeda to ih je ;rak ostvario pod
njegovim vodstvom *ais napokon i%rekao novost$ reakcija ostalih bijae %aprepateni tajac.
Znali su da ;rak to ve& godinama pokuava. Znali su i da uspjeh na tom tehnolokom polju$ tom jednom
jedinom$ moe i%a%vati strah i gro%u ak i mo&nih 9merikanaca. Zvui nevjerojatno da je taj uspjeh kona&no
postignut ba sada$ kad je rat na pragu. :eus e@ machina. 6o Boanstvo nije na nebesima/ evo ga gdje tamo
sjedi me1u njima i mirno se srnijei.
<usein Aamil$ koji je %nao otprije$ usta prvi i povede ovacije. 3stali su se trudili slijediti to bre$ jer se svatko
bojao da &e biti najsporiji ili najtii u pljesku. Zato nijedan nije htio prvi stati.
8rativi se u svoj ured dva sata poslije$ <asan *ahmani$ ugladeni ko%mopolit koji vodi +rotuobavjetajnu
slubu$ maknuo je sve stvari s radnog stola te %apovjedio dvije stvari7 da mu nikoga ne spajaju teleBonom i
neka donesu jaku veliku crnu kavu. !ora ra%miljati$ i to duboko ra%miljati.
8ijest ga je stresla$ ba kao i ostale na%one. #ednim pote%om poreme&ena je ravnotea snaga na Bliskom
istoku/ no nitko to jo ne %na. +oto je *ais podigao ruke$ gestom dostojnom divljenja %bog skromnosti$ kojom
je %atraio neka ovacije prestanu$ svi u sobi %akleli su se na utnju.
*ahmani je to lako ra%umio. 0nato divljoj euBoriji to su je
svi osje&ali odla%e&i sa sastanka$ u kojoj je i on be% ostatka sudje5 lovao$ *ahmani je predvi1ao o%biljne
probleme.
6ijedna naprava te vrste nije vrijedna ni &elika svoje koulji5
cc ako %a ;lju ne %llaju tvojl pl5jatcljl i - to jc %llamo vainije tvoji neprijatelji$ .ek &e ti onda mogu&i
neprijatelji dopu%iti pred koljena kao prijatelji$
6eke drave to su uspjele ra%viti nuklearno oruije jednostavno su to objavile i potvrd5e &injenicu opalivi
jednu bombu/ ostavili bi svijetu neka i%vlai i% toga odgovaraju&e %aklju5ke. 3s5
1a. 9 pogotovu susjedi. !ata ini svoje$ moda i bolje nego sigurno %nanje.
*ahmani tada bijae uvjeren kako takav scenarij ne&e raditi u iraku korist. 9ko je ono to im je priop&eno
istina =a on ba nije siguran da cijela predstava nije jo jedan trik$ sraunat na to da &e inBormacija na koncu
procuriti>$ onda nitko i%van ;raka ne&e u to povjerovati.
#edini nain da ;rak upotrijebi bombu kao sredstvo odvra&anja jest da opali i tako dokae nje%ino
posjedovanje. *ais to %a sada oito ne eli uiniti. 9 i nije to tako lako doka%ati.
.estirati atomsku bombu na vlastitom teritoriju ne dola%i u ob%ir/ bila bi to &ista ludost. +oslati brod duboko
na jug ;ndijskog oceana$ napustiti ga i opaliti tamo bombuN 6e$ to je nekad bilo mogu&e$ ali sada vie nije.
Ovrsto bi pomorski blokirali sve ira&ke luke. !oglo bi se po%vati ekipu i% 0jedinjenih naroda u Be&u$ i%
!e1unarodne agencije %a atomsku energiju =;9H9>. 3ni bi vidjeli kako to nije la. 6apokon$ njihovi
strunjaci gotovo svake godine dola%e i uvijek su ih ;raani uspjeli potpuno %avarati glede pravog ra%voja
situacije. Aad vide doka%e$ morat &e povjerovati vlastitim oima i testovima$ pokriti se uima %bog dosadanje
naivnosti te na koncu potvrditi istinu.
3pet je on$ *ahmani$ vlastitim uima uo kako je taj put Bormalno %abranjen$ ZatoN Zato to je sve to laN
Zato to 8oda
ima neto drugo na umuN 9 to je jo vanije/ kakvu &e korist on$ *ahmani$ imati od togaN
!jesecima ve& rauna na to da ,addam <usein srlja u rat u
kojemu ne moe pobijediti. ,ad jU t) FiiBll1. *ahmani je raunao na iraki pora%$ iji bi vrhunac imao biti
*aisov pad u amerikoj
rciijl$ 0 novom re5imu$ pod amerikim pokrovlteljstvom$ on bi
sam bio u5dlgnut. ,tvari se sada mijenjaju. ,hvati kako mu treba jo vremena %a ra%miljanje$ !ora smisliti
kako &e najbolje odigrati tu nevjerojatnu novu kar5u$
.e ve&eri$ im je pao mrak$ Znak kredom pojavio se i%a kaldejske crkve sv$ #osipa u Ar5&anskoj etvrti$
+odsje&ao je na poloienu asmicu$
Fondonu$ ali emitiraju s 4ipra. Znali su da Beni 6adi govore istinu. Bit &e rata.
0 gradu se pretpostavljalo kako &e 9merikanci poeti rat sagovima bombi na Bagdad. .u su pretpostavku
dijelili i u samoj +redsjednikoj palai. Bit &e mnotvo civilnih rtava.
*eim je takoder tako drao$ ali nije imao nita protiv. 6a vrhu se procjenjivalo da &e globalni u&inak pokolja
civila u njihovim domovima i%a%vati osudu 9merike diljem svijeta. .ako &e morati prestati i oti&i. .o je
ra%log %ato je tako golemom kontingentu stranih novinara jo bilo doputeno ostati u <otelu M*aidM te ih se
pae ohrabrivalo neka dodu. 8odi&i su ekali da hitro odvedu stane .8 ekipe do pri%ora genocida - im se oni
%bidu.
.akve su Bmese nekako i%micale shva&anju ljudi to u %bilji obitavaju u bagdadskim ku&ama i stanovima.
!nogi su ve& pobjegli. 6e-;ra&ani su se uputili prema jordanskoj granici$ pridruivi se petomjesenoj rijeci
bjegunaca i% Auvajta.
6itko nije shva&ao =a najmanje milijuni 9merikanaca i Huropljana i%valjenih na kauima pred televi%orima>
koja je stvarna ra%ina usavrenosti oruja to ga u rukama ima general 4huck <orner. 6itko nije %nao da &e
ve&ina ciljeva biti odabrana s popisa pripremljenog pomo&u satelitskih snimaka. 4iljevi &e biti unitavani
laserski navodenim bombama to rijetko promauju.
Piagda5ani su ipak %nali - j5r je istina to ju je objavio BPI4 nala put do ba%ara i trnica - da etiri dana od
pono&i 1'$ si.
jenja istjee rok %a povlaenje i% Auvajta. 3nda &e do&i ameri&ki ratni %rakoplovi. Grad se stoga pritajio i
iekivao u tiini.
!ike !artin polako je okretao pedale svog bicikla ni% ar
E55$ pa 3k^ ,trI5njG ,tran5 GrkYe5 0 Y35;;j; primijeti o%naku kredom. ,i1e s bicikla. 6eko je vrijeme
namjetao lanac 5ledaju&i u
smjGru i% kojega je doao kako bi vidio mie h se lta i%a njega.
6ita$ +ripadnici .ajne policije nisu ukali obu&om u veia5 ma/ glave nisu viriPe s krovova$ 8ratio se malo
unatrag$ obrisao suhom krpom o%naku i odve%ao se dalje.
3smica je %naila kako ga poruka eka pod kamenom u na5 putenu dvoritu kraj 0P;4e 9bu 6avas dolje kraj
rijeke$ jedva ncto vie od kilometra dalje.
Ynn r5inQnPr
.rgovine %atvorene$ ajane sputenih roloa. !alo je tko etao kejom kao nekad. .iina mu je odgovarala. 6a
vrhu 9bu 6avasa ugleda nekoliko 9!9!-ovaca u civilnoj odje&i$ no ne obratie po%ornost na Belagu koji na
biciklu ide %a poslom svoga gospodara. Faknulo mu je kad ih je vidio/ ako ita$ 9!9! je nespretan. Aad bi
kanili uloviti ga dok pra%ni mrtvu javku$ ne bi valjda stavili tako oitu skupinu ljudi na vrh ulice. Bio bi to
pokuaj unapre1ivanja slube/ no ne ide to njima.
+oruka je bila na svome mjestu. 8ratio je kamen na mjesto u samo nekoliko sekundi$ a presavijeni listi& u
ga&e. ,vega nekoliko minuta poslije prela%io je 9hrarov most preko .igrisa$ vra&aju&i se i% *isaBe u Aar$ pa
dalje$ do ku&e sovjetskoga diplomata u !ansuru.
?ivot se %a ta dva i pol mjeseca ustalio u vili i%a visokog ogradnog %ida. *uskinja kuharica i nje%in suprug
lijepo se odnose prema !artinu$ te je uhvatio pokoju rije njihova je%ika. ,vakoga je dana iao kupovati svjee
namirnice$ to mu je omogu&ivalo redovit obila%ak mrtvih potanskih sandui&a. 6evi1enom je #erihonu
prenio ukupno et5aest poY0ka$ a primio Td ajega petnaest.
9!9! ga je %austavio ak osam puta$ 6o svaki put su njegovo poni%no dranje$ bicikl i koara s vo&em$
povr&em$ kavom$
%ainima i drugim namirnicama$ takoder i preporuno pismo di
plomatskoga ku&anstva te vidljivo siromatvo sauvall i amogu&5i mu da ga pust5$
6ije Znao Za oblikovanje ratnih planova u *ijadu$ ;pak$ morao je svc upitc #c5honu ispisati vlastoruno
arapskim jeZ5kom i
pismomp5toDiadsluseousporcoa5imkerad5Jo5po5keu+uJja.
5 5o5;mu5h5aip5o&5ti#s5oao5o1gm5oyba6obi
ih munjevitim emisijama mogaa odaslati ,imonu +a@manu$
Aao vojnlk$ mogao j5 5ro5ljeni5i kako su #cr5on inBormacijc u vojnom i pohtikom smislu neprocjenjivo
vrijedne vojnim %apoyj5d5i5ima to se spremaju navaliti na ;rak$
rihonovu poruku. !akar je bila kra&a nego obino$ to nimalo ne umanji nje%inu vanost. !artin je proita
dvaput$ kako bi bio siguran da ga nije i%dalo %nanje arapskog je%ika =bio je$ naime$ pomislio kako se to &ak i
njemu moe dogoditi>. +roaptavi7 M;suse AristeLM ukloni labave podne ploice te se ukae ka%etoBon.
Aako bi i%bjegao bilo kakav nespora%um$ paljivo naglas proita poruku na arapskom$ pa na engleskom u
mikroBon ka%etoBona. 0godivi napravu odgovaraju&im tipkama$ sveo je petominutnu snimku na pola
sekunde.
+oruku je odaslao dvadeset minuta nakon pono&i.
Znaju&i da je Mpro%orM %a odailjanje i%medu pono&i i petnaest i pola jedan u no&i$ ,imon +a@man se nije ni
trudio lijegati u postelju. Aartao je s radijskim tehniarem dok poruka nije stigla. :rugi je radio-operater donio
novosti i% telekomunikacijske dvorane.
M:o1ite i posluajte ovo... odmah$ ,imoneLM pouri ga on. +remda ,;,-ova postaja u *ijadu broji %natno vie
ljudi$ vodenje #erihona smatralo se tolikom tajnom da je bilo povjereno samo &etvorici7 ,imonu +aacmanu$
voditelju postaje u *ijadu #ulianu Grayu i dvojici radio-tehni&ara. .ri sobe su stoga gotovo posve odvojene od
ostaloga dijela ku&e.
,imon +a@man je sluao glas na velikom magnetoBonu u Mradio5kabiniM$ Zapravo prilagodenoj spava&oj sobi.
!artirl je naprije govorio arapski$ dvaput od rijei do rijei i%govorivi #erihonovu rukopisnu poruku/ slijedio
je dvaput njegov prijevod na engleski.
,luaju&i$ +a@man o&uti kako mu se velika hladna aka u mi. e u trbuhu. 6eto je polo po %lu$ i to gadno.
3no to je uo to nije &uo... to ne moe biti... :vojica drugih mukaraca stajahu
be% rijei pokraj njega$ osje&aju&i to i on.
M#e li to onNM %abr%a +aQman &im se snimka poruke odvrtjela 5o kraja$ ;sprva je pomislio kako je !artin
-uhva&en$ pa je poruku i5govorio ubaeni ovjek$ 5a&ki obavjetajac.
M.o je on/ provjerio sam na osi&u$ 6ema sumnje da je to on.M Govorni lanac ima svoje uspone i padove/
tonovi$ ritmovi i kadence variraju u govoru. ,ve se to moe snimiti osi&em$ tj$ osciloskopom$ uredajem koji
svodi sva ta glasovna obiljeja na ni% crta na %aslonu - neto poput elektrokardiograBa =HAG> u kardio
su glas snimili takvim strojem. ;sto se tako postupilo i s porukama i% Bagdada$ budu&i da usporavanje i
ubr%avanje$ %ajedno sa umovima i%a%vanim snimanjem i satelitskim prijenosom %vuka$ mogu donekle
i%obliiti %vuk.
Glas to je te no&i stigao i% Bagdada poklapao se s prije snimljenim glasom/ bio je to isti glas. Govorio je !ike
!artin i nitko drugi.
+a5nanova sljede&a %ebnja bijae da su !artina uhvatili$ muili i MpreokrenuliM$ tj. da sada govori to mu kau
neprijatelji. Br%o je odbacio pomisao kao krajnje nevjerojatnu.
6aime$ unaprijed su ugovorili %nakove7 stanku oklijevanja$ odredenu vrst kalja$ koji su imali upo%oriti
sluatelje u *ijadu ne bude li on i dalje emitirao kao slobodan britanski agent. 3sim toga$ prola je poruka
stigla prije samo tri dana.
;raka je .ajna policija dodue brutalna$ no %acijelo nije br%a. 9 !artin je i%drljiv. ovjek slomljen i
preokrenut tako br%o bio bi uniten ovjek$ i to bi se svakako &ulo u glasu.
,ve to skupa %nai da je !artin normalan i da je proitao tono ono to je primio od #erihona. 3pet ostaje vie
mogu&nosti7 ili #erihon govori istinu$ ili je pogrijeio$ ili lae.
M:ovedi #ulianaLM %apovjedi +a@man jednom od radio-tehniara.
:ok je ovjek poao i%vu&i britanskog eBa postaje i% njegova
kreveta kat vie$ +aIunan sigurnom linijom na%ove svog ameri&koga kolegu 4hipa Barbera.
M4hip$ trebao bi se dovu&i ovamo$ i to to prije$M kratko &e ,imon +a@man.
4ija se br%o ra%budio. 6eto u Hngle%ovu glasu mu je govorilo da nije vrijeme %a posrano ra%vlaenje.
M;ma Brke$ kompaNM
M.ako sc ini$M pri%na +a5nan$
5arber je bia na 55gom kraju grada$ ali j5 Za pola sa5a v5&
bio u ,;,-ovoj ku&i$ odjenuvi hlae i demper preko pidiame. 5Bilo je jedan u no&i. ,imon +a@man imao je
spremnu snimku poruke na engleskom i arapskom$ tako5er i prijepis na oba je%ika. :vojica radijskih tehniara
ve& su godinama radili na Bliskom is
,imon +a@inan ponovno provede provjere !artinova glasa to ih je ve& prije bio proveo.
MGledaj$ ,imone$ to je tek #erihonov i%vjetaj to on tvrdi da je jutros$ %apravo - ju&er ujutro$ uo ,addama
govoriti. +ostoji mogu&nost da ,addam <usein lae. +odsje&am te na istinu da je njemu slagati kao popiti
&au vode.M
;stina ili la$ ali to ne&e ostati na *ijadu. +ostaje ,;,-a i 4;9-e u *ijadu ovlatene su opskrbljivati svoje
generale vojnim inBormacijama$ no politika se alje u Fondon$ odnosno Kashington. Barber baci pogled na
ru&nu uru. 0 Kashington je sedam naveer.M
M0pravo mijeaju martinije. ,tavite puno dina u njih$ dekiL .rebat &e vam. ;dem to odmah poslati u
Fangley$M objavi Barber. M0 Fondonu piju kakao i jedu kekse$M objasni ,imon +a@
man anglo-ameri&ke kulturne ra%like. M+oslat &u ovo u \,toljetnu ku&uJ. 6eka oni prokljuve to je na stvari.M
Barber i%ade i% sobe kako bi Billu ,te2artu poslao debelo iBriran svoj primjerak #erihonova i%vjetaja. ,tupanj
urnosti je
o%naio o%nakom MmunjaM$ to %na&i najve&u mogu&u hitrinu. .o %nai da iBranti trebaju deiBrirati poruku
prije svih ostalih i prona&i ,te2arta gdje god bio te mu je prenijeti.
+a5nan isto tako posla poruku ,teveu Faingu$ koga &e probuditi usred no&i. !orat &e ostaviti toplinu svoje
postelje kako bi
stupio u ledenu no& i odmah poao natrag u Fondon.
#3 je neto +anman mvgav poduZeti$ pa se toga i latio. !artin je imao emisijski Mpro%orM samo %a sluanje u
etiri ujutro.
,imon prieka to vrijeme te posla svom &ovjeku u Bagdadu vrlo kratku i vrlo jasnu poruku$ 6eka !artin dT
daljega nipoto ne prila%i nijednom od est mrtvih potanskih sandui&a. Za svaki slu&aj.
#ordanski student Aarim napredovao j5 polako ali sigurno u udvaranju Fraulei5 Hdith <ardenberg. :oputala
mu je da je drii %a ruku dok su eta5 u5cama staroga Bea$ a led na plonikt5 puc5 ketao pod njihovim
potplatima. ak je u sebi sama sebi pri%nala kako joj je ugodno drati se %a ruke s njim.
:rugog tjedna sijenja nabavila je ula%nice %a Burgtheater
dio kao u transu te ju je nekoliko puta upitao %a tumaenja u ve%i s tekstom.
0 stankama mu je Hdith rado odgovorila na njegova pitanja. 9vi <ercog je poslije pri%nao Gidiju Bar%ilaju
kako je gledanje toga komada bilo otprilike jednako %animljivo kao to bi bilo promatrati suenje boje na %idu.
MAakav si ti FilistejacL 6ema uop&e kulture$M korio ga je aljivo eB.
M6isam ovdje %bog svoje kulture$M odgovori o%biljno 9vi. M:obro$ nastavi s onim %bog ega jesi ovdje$M
prihvati Gidi. 0 nedjelju je Hdith$ pobona katolkinja$ pola na jutarnju
misu u 8otivkirche. Aarim joj rastumai da je$ budu&i musliman$ ne moe pratiti$ ali &e je ekati u kavani
preko puta.
+oslije joj je u% kavu =u koju je on namjerno ulio podosta ,chnappsa$ od ega joj se %arumenjee obra%i>
tumaio slinosti i ra%like i%me1u kr&anstva i islama. ; jedni i drugi ispovijedaju vjeru u jednoga Boga$
pri%naju %ajedniko sljednitvo patrijarha i proroka. *a%govarali su o nauku svetih knjiga i &udore1u. Hdith se
malice prepala$ ali bijae oarana. +itala se ho&e li to to slua na neki na&in nakoditi nje%inoj besmrtnoj
dui. ;ako ju je otkri&e prenera%ilo$ bijae joj milo sa%nati kako je bila u krivu dre&i da se muslimani klanjaju
kumirima.
M8olio bih veerati s tobom$M i%javi Aarim tri dana nakon tog ra%govora.
M+a dobro... 9li ionako previe troi na mene$M re&e Hdith.
3tkrila je kako uiva gledati njegovo mlado lice i meki pogled$
;pak je stalno samu sebe upo%oravala da desetogodinja ra%lika u godinama &ini smijenom i pomisao na bilo
to osim platonskog prijateljstva medu nj5ma$
M65 5 restoranu.M
55655V gdj5NM $
M5i 5 mi ti 5eio pripremila$ 5dithN .i %acij5lo %na kuhatl...
kuhati pra2 beku kuhinju.M
3na pocrveni na tu pomisao. ,vake si je veeri$ ako nije ila na koncert - sama - pripremala sebi skroman
Zalogaj na ma
i.$ri$ bM1$e1M avne ctan5i5a na hi cama cehi caruirala n lrntn 5a hla.
ccc Bilo bi premalo ka%ati kako je #erihonov i%vjetaj u no&i s 1'. na 1I. sijenja i%a%vao veliko u%budenje u
i%vjesnim tajnim krugovima u Fondonu i Kashingtonu. Blie smo kaemo li da je rije o donekle nad%iranoj
panici.
#edna je poteko&a bila malobrojnost osoba koje %naju i %a samo #erihonovo postojanje$ a da ne govorimo o
pojedinostima. 6aelo M%nanja kad se mora %natiM %vui moda pretjerano ili ak opsesivno$ ali ima %a nj
dobrih ra%loga.
,ve obavjetajne slube smatraju se obve%nima prema suradnicima koji rade u uvjetima krajnje pogibelji$ be%
ob%ira kako nitavan taj suradnik bio kao &ovjek.
6ije bitno to je #erihon oito pla&enik$ a ne ovjek motiviran visoko&udorednim ideolokim ra%lo%ima. 6ije
bitno ni to on cinino i%daje svoju vladu i svoju %emlju. ;raka vlast ionako se smatra ogavnom - prema tomu$
jedan lo i%daje jo gore od sebe.
,tvar je u tomu to je$ osim o&ite vrijednosti injenice to njegove inBormacije mogu spasiti mnoge save%ni&ke
ivote na bojitu$ #erihon i ina&e vrlo vrijedan i%vor te su obje slube drale krug ljudi to %a njega %naju to je
mogu&e uim. 6i ministrima$ ni politiarima$ ni dravnim dunosnicima$ ni generalima - ni komu nisu
i%ravno i slubeno ka%ali da #erihon uop&e postoji.
,toga su #erihonove proi%vode prikrivali na vie naina. ;%miljen je &itav ni% pria %a pokri&e$ odnosno
objanjenje struje podataka koja je i%virala i% njega.
8ojne su obavijesti navodno potjecale od ni%a ira&kih vojnig
ka prebjega na save%niku stranu preko kuvajtske granice$ !e1u njima je bio i =nepostoje&i> bojnik koga su
iscrpno ispitivali u taj5 nom obavjetajnom objektu$ smjetellu na aliskom istoku$ a5 nc u ,audljskoj 5rabljl5
Zn5nstveno-tennolol5 podaci glede or5j5 %a 55sovno u5i. t5nje navodno su pnsti5le od ira5kog 5l%iara to
je preao na britansku stranu %avrivi studij na ;mperial 4ollegeu u Fondonu i %aljubivi se u Hngleskinju$ Za
drugi i2or te vrste podataka oba5
6o kako protumaiti i%vje&e koje doslovno navodi rijei ,addama <useina =koliko god bile nevjerojatne
njegove tvrdnje> to ih je navodno i%govorio na %atvorenu sastanku u vlastitoj palaiN Aako to objasniti$ a ne
pri%nati posjedovanje agenta u najviim bagdadskim krugovimaN
,trahovita je opasnost pri%nati takvo to. +rije svega$ inBormacije cure. 4ure cijelo vrijeme. :o%na se sadraj
vladinih dokumenata$ memoranduma i% ministarstava i vladinih ureda/ osobito procure poruke od jednog
vladinog tijela drugom.
+olitiari su jo najgori$ s obavjetajnoga gledita. 9ko je vjerovati gospodarima uhoda$ oni sve i%brbljaju
svima svojim7 suprugama$ djevojkama$ momcima$ Bri%erima$ vo%aima i ankerima. ak vode medusobno
povjerljive ra%govore dok im se konobar naginje nad stol.
:odajmo svemu tomu injenicu da i u Britaniji i u 9merici postoje tiskovni i radiodiBu%ni medijski veterani
koji svojim istraivakim darom posramljuju ,cotland Yard i FB; i vidjet &emo kako je uistinu bilo teko
objasniti odakle #erihonovi proi%vodi$ a ne pri%nati #erihonovo postojanje.
Fondon i Kashington suoavaju se s jo jednim problemom7 tada su u tim %emljama jo studirale stotine
irakih studenata. 6e
ma sumnje kako su neki medu njima suradnici !uhabarata dr. ;s
maila 0baidija$ spremni i%vijestiti Bagdad o svemu to vide i &uju. 6ije to tek pitanje da &e netko otkriti
#erillonovo ime/ to bi$
uostalom$ bilo nemogu&e. 6o samo slutnja da i% Bagdada pristiu
inBormacije koje ne bi trebale sti%ati i *ahmanijeva +rotuobavje
tajna sluba ne&e sigurno gubiti vrijeme kako bi otkrila i opkolila njihov i%vor. 0 najboljem bi sluaju lerihon
od toga trena %autio
kako bi se %atitio$ 6ajgore bi bilo da ga uhvate.
im je poelo odbrojavanje prema poetku %ranih napada n5 ;rak$ o5je su sl5%be obno5h stare Ye%c s
nuklearnim Bi%ia55 ma te od njih %atra?5e hitnu novu procjenu ve& postoje&ih po5ataka$ ;ma li$ napokon$
ikakve stvarne mogu&nosti da bi ;rak stvorio ve&e i bre pogone %a i%dvajanje i raBiniranje radioaktivnih i%o
tnna npon ca nrii+ r5r5a5n5
+rili&no opre%no$ uenjaci su ipak potvrdili svoje prijanje procjene. ak i u najgorem sluaju$ rekli su$
pretpostavivi rad ne jedne$ nego &itavih dviju kaskada centriBuga$ i to ne jednu$ nego dvije godine$ nema
nikakva naina da bi ;rak ikako mogao proi%vesti vie od polovice koliine uranija-'IE dovoljne %a samo jednu
atomsku bombu srednje veliine.
3dgovor je ostavio obavjetajnim slubama i%bor mogu&ih tuma&enja.
,addam %avarava samoga sebe/ prevaren je$ lagali su mu. 8jerojatnost7 vrlo mala. 3dgovorni bi vlastitim
ivotima platili takvu neuvenu drskost spram *aisa.
,addam je to %bilja rekao$ ali je lagao. 8jerojatnost7 prilino uvjerljivo. ,vrha je jasna7 podi&i moral svojih
ustraenih i %bunjenih pristaa. 9li %ato bi takvu sjajnu vijest ograniio samo na riajui krug Banatika$ kojima
ne manjka bojovnog moralaN +ropaganda %a podiZanje bojovnog morala namijenjena je mnotvu i ino%emstvu.
6ema odgovora.
,addam to uop&e nije rekao. Zakljuak7 cijelo je i%vje&e i%miljeno. :rugi %akljuak7 #erihon lae jer je
pohlepan/ eli novac i smatra kako se njegovo vrijeme blii kraju kako se blii poetak rata. Zato je %atraio
milijun dolara %a svoju inBormaciju.
#erihon lae jer je otkriven i sve im je odao. 8jerojatnost7 mogu&e. 9ko je posrijedi ova mogu&nost$ strahovito
se pove&ala pogibelj %a ovjeka %a ve%u u Bagdadu.
3vdje je 4;9 odlu&no usko&ila %a upravlja. Budu&i da pla&a$ Fangley je imao puno pravo na to.
M:a ti kaem$ ,teve$M govorio je Bill ,te2art ,teveu Faingu putem sigume teleBonske ve%e 4;9-e sa
M,toljetnom ku&omM 1T.
sijenja. M:akle$ ,addam se vara ili laie/ #erihon se vara ili laie. Aako bilo da bilo$ 0jak ,am ne 5eli platitB
m5ijun Zelemba&a na beki raun %a to sme&e$M
M6cma govora da bl nera%motrena mogu&nost mogla biti to5 &na$ PiilleNM
M;5oja toNM
M:a je to ,addam ka%ao i da je tono.M
M6ikako$ !i tu udicu ne&emo progutati$ #erihon nas je dva i po1 mj5,e4a i55no sluiio$ ah sad &emo morati
provjeriti sve nje5
. . 2 5 i 1 1 i i R5R .R5.RR .R R 5R.a ua 2rr2rn
M,tvara nam to poteko&e$ Bille.M
MZnam$ kompa. Zato te i %ovem pet minuta nakon sastanka s *avnateljem. ;li su #erihona ulovili$ pa je sve
propjevao$ ili i dalje radi. Aako bilo da bilo.7. ja mislim7 &im on shvati da nema nita od milijuna dolara$
po%loestit &e se. 3vako ili onako$ va &ovjek tamo u gadnoj je kai. :obar je deko$ jelJdaNM
M6ajboljiL ;ma konjske ivce.M M3nda ga i%vuci$ ,teve. ; to br%oLM
M;%gleda da &emo morati tako$ Bille. <vala to si mi rekao. 5teta$ bila je dobra operacija.M
M6ajbolja. :ok je trajala.M
,te2art poklopi slualicu. Faing se pope nekoliko katova. +oao je sir 4olinu. 6ije proao ni puni sat dok je sir
4olin odluio.
0 doba %ajutarka 1E. sijenja u ,audijskoj 9rabiji svi su letai7 9merikanci$ Britanci$ Francu%i$ .alijani$
,audijci i Auvaj&ani pou%dano %nali da idu u rat.
+oliti&ari i diplomati nisu ga uspjeli sprije&iti/ tako su piloti mislili. .oga su dana sve postrojbe stavljene u
stanje pripravrlosti pred bitku.
6a rubu Zrakoplovne ba%e *ijada nala%io se golem slcup kli. mati%iranih atora. Zbog %elenog svjetla to je
prosijavalo kro% atorsko platno %vali su to mjesto MtalaM. .u je bilo prvo reeto %a plimni val %ra&nih
obavjetajnih BotograBija to su ve& tjednima neprestance pristi%ale$ a uskoro &e se njihova koli&ina podvostru-
iti i utrostru&iti.
+roi%vod tale - sinte%a najbitnijih BotograBskih podataka prikupljenih i% mnogih i%vora - putovao je dva
kilometra putem od ,toera Araljevskog saudijskog ratnog %rakoplovstva$ iji je do
bar dio odijeljen Za ,Z,Z, - ,redinje %apovjednitvo save%nikih %ranih snaga$
,toer bijae smjeten u golemoj %gradi od sivih betonskih tvomiki oblikovanih elemenata i stakla$ na
stupovima$ dugakoj
1 ,3 metara$ .amo je$ u podrumu pod itavom %gradom$ jednu eta
iu pod %emljom$ smjeten ,Z,5,$
0sprlcos veli&ini podruma$ prostora ipak nije bilo dovoljno$ pa se parkiralite ,toera prepunilo kamionima %a
ve5u$ kamp
ku&icama i onakvim %elenbn 5atorima$ gdje se odvijalo dalje pro
0 podrumu su smjestili 5arite svega toga %bivanja7 4entar %a sinte%u slikovnog materijala/ bijae to labirint
me1usobno pove%anih soba u kojima je %a cijelog trajanja rata radilo 'E) britanskih i amerikih analiti&ara i%
svih triju rodova vojske i svih inova. !jesto su na%vali 4rna rupa.
,lubeno je 4entrom %apovijedao i%ravno glavni %apovjednik save%nikog %rakoplovstva general 4huck
<orner. 6o kako su njega esto po%ivali u saudijsko !inistarstvo obrane$ naje&e je dola%io i i%davao
%apovijedi njegov %amjenik$ general Buster Glosson.
+laneri %rakoplovnog rata u 4rnoj rupi dnevno su =esto i i% sata u sat> %agledali u dokument na%van .emeljni
nacrt ciljeva popis i %emljovid svega to je u ;raku bilo odredeno kao cilj %rakoplovnih napada. ;% toga su
i%vodili =svakoga dana malo drugaljl> brevljar %a sve %rakoplovne %apovjednike$ eskadrilne obavjetajne
asnike$ asnike %adu5ene %a taktiko planiranje i same
ratne pilote na %aljevskom rati5tu7 Zrakoplomu dnemu %apovijed - Z:Z.
Z:Z %a svaki dan bijae i%vanredr5o detalji%iran dokument od preko stotinu tipkanih stranica. Za svalti Z:Z
treba tri dana pripreme.
+rvo se radi :odjela - odluka o postotku vrste ciljeva u ;raku to imaju biti pogo1ene toga dana i tipovima
ratnih %rakoplova prikladnim %a takav %adatak.
:rugog je dana na redu ,mjetaj - pretvorba postotka llakill ciljeva u stvame brojke i odredivanje njihovih
lokacija.
.re&eg dana obavlja se +odjela - odluka o tomu Mtko dobiva toM. 0 tom diobenom procesu moglo se$ na
primjer$ odluitl kako je ovo %adatak %a britanske tornade$ to %a ameri&ke strike e5g. ;es$ ono tre&e %a
mornarike letjelice tomcat$ ono %a phantome$ dok neto opet ostaje i %a stare dobre lete&e tvrdave B-,'.
.5k ta5a se syakoj eskadri5 i krilu daju %a5acl %a sutradan$ 6akon toga posao je 5a njima da 5a obaye5
prona1u c5j$ 5rad5 rutu$ isplaniraju kad i gdje &e se u 5raku sastati s lete&im cistema. ma$ isplaniraju smjer
naleta$ prona5u drugot5e mete u sluaju da
. 5 . $
3runi asnici =:on Kalker je jedan od njih> i%abrat &e prikladno oruje7 Melje%neM ili MglupeM bombe =tj.
nenavo1ene>$ laserski navo1ene bombe$ laserski navo1ene rakete %rak - %emlja itd.
!alo dalje$ na +utu %a stari aerodrom$ nala%i se tre&a %grada. ,audijsko !inistarstvo obrane %au%ima
nevjerojatno golem kompleks od pet pove%anih %grada od sjajna bijela betona$ visokih sedam katova$ a okrugle
uglovne kule se%ale su do &etvrtoga kata.
Ba na tom &etvrtom katu generalu 6ormanu ,ch2art%kopBu dodijelili su %godan apartman$ ali jedva da ga je
ikad i vidio$ odrijemavi poesto u produenom naslonja&u u potpodrumu$ gdje je bio bli%u svoga %apovjednog
mjesta.
0kupno je kompleks !inistarstva dugaak T)) metara i visok trideset pet. .a se rasko isplatila u Zaljevskom
ratu$ kad je *ijad bio doma&in tolikim neoekivanim strancima.
;spod ra%ine tla nala%e se jo dvije ra%ine. +rostorije se u njima niu du cijele %grade. 3d ukupnih T)) metara
save%nicima je dodijeljeno e%deset.
3vdje su save%niki generali odravali MkonklaveM cijeloga rata. +romatrali su kako stoerni asnici na
golemom %idnom %emljovidu poka%uju to je pogo1eno$ to promaeno/ to je bilo na mjestu$ a to se
pomaknulo te kakvi su bili iraki odgovori i raspored snaga.
Za5tien od vrela sunca toga Eijeanjskoga dana$ %apovjednik britanske eskadrile stajae pred %ldtlitrl
Zemljovidom to je poka%ivao C)) odre5et55 ciljeva u ;raku$ od toga 'T) prvotnih =ostale
drugotne5/ primije5io je7 55:a5e$ io bi bno io.55
6aalost$ to nije bilo to. 6e%nano vojnim planerima$ unato svim satehtskim snimkama i svoj tehnici$ puka
5judska domiljato. st u obliku prikl.vovke prevarila ih je i u&inila da to ne bude sve.
6a stotinama mjesta dlljem ;raka i Auvajta 5raki su tenkovi strpljivo &ekali skriveni pod prikrivnim
mreama. ,aveZnici su ih upisali na popis meta %ahvaljuju&i radarima u %raku koji su pri mijetili njihov
kovinski sadraj. 6o ti su MtenkoviM esto bili na&injeni od ljepenke i letava/ lim %a limenke i stare bave %a
naBtu davale su o5govarajll&5l koliinu kovine da se pokae na radarskim %aslonima.
#o je o%biljnija &injenica to sedamdeset prvotnih ciljeva u ve%i s orujem %a masovno unitenje nije uop&e
opaeno$ jer su ti pogoni i druga mjesta bili ili duboko ukopani u tlo$ ili lukavo prika%ani kao neto drugo.
.ek su se poslije vojni planeri poeli pitati kako to ;raani uspijevaju ponovno okupiti i naoruati itave
unitene divi%ije takvom %apanjuju&om br%inom. .ek poslije &e nadglednici 0jedinjenih naroda otkrivati
tvornicu %a tvornicom te skladite %a skladitem to su i%maknuli save%nicima. 8ra&ali su se i% ;raka svjesni
kako ira&ka %emlja krije jo puno toga neotkrivena.
6o toga vru&eg dana poetkom 1((1. nitko sve to jo nije ni slutio. 3no to su mladi&i %rakoplovci %nali - od
.abuka na %apadu do Bahreina na istoku i vrlo tajnog Aamis !uaita na jugu - bilo je da &e u roku od
etrdeset sati po&i u rat i da se neki od njih ne&e vratiti.
+osljednjeg dana prije i%davanja kona&ne %apovijedi %a napad i posljednjeg dogovora pred polijetanje mnogi
su od njih pi
sali pisma ku&i$ 6eki su grickali olovke$ ne %naju&i to bi napisali$ :rugi su mislili na svoje iene i djecu te
plakali piu&i. *uke svikle rukovanju mnogim tonama smrtonosne kovine drhtale su nastoje5 &i i%djelati
odgovaraju&e rijc&i Za iska%ivanje osje&aja. Fjubavnici su se trudili ispisati to su ve& davno prije trebali
proaptati$ 3cvi su opomlnjah sinove neka pa%e na svoje majke dogodi 5 se najgore.
,atnik :on Kalker &uo je vijest %ajedno s ostalim pilotima i ostalom momadi M*aketaaM$ IID. eskadrile/
sa%nao je to i% vrlo kratke obavijesti to ju je i%dao krilni %apovjednik u 91 Aarcu. Bilo je nekoliko minuta do
devet$ a ,unce je ve& tuklo po pustinp kao kova&ki eki& po nakovnju.
6ije bilo uobiajena amora dok su i%la%ili i% atora %a sastanke. ,vaki se ovjek uvukao u svoje misli. ;pak su
misli svima bile manje-vie iste. +osljednji je pokuaj i%bjegavarij1 rata uOinje5 i propao je. +oliti&ari i
diplomati letjeli su sa sastanka na sastanak7 utvr1ivali i deklamirali$ kumili i molili$ bleBirali i prijetili$ ula-
givali se i cjenkali kako bi i%bjegli rat i... nisu uspjeli.
3dnosno$ ti su mladi&i vjerovali da je bilo tako. ,hvati5 5 kako je Yrijeme gvY3ren.ja napokon %avrilo. 6isu
shva&ali kako nM $ron rr5srrcartm5 l$il/ nrir+rt+ni 5a nvai rlan
Betty-#ane u Goldsboro u ,jevernoj Aarolini/ pismo %a koje je iskreno vjerovao da lako moe biti posljednje.
*andy *oberts i%mijeni nekoliko promumljanih rijei s Boomerom <enryjem/ %atim se ra%dvojie i odoe
svatko na svoju stranu.
!ladi 3klahomac %agleda se u blijedoplavi nebeski svod %a kojim je &e%nuo od djetinjstva$ otkako je bio
dje&ai& u .ulsi i gdje bi uskoro mogao poginuti u svojoj tridesetoj godini. 3krenu se i %akora&a prema rubu
tabora. +oput ostalih$ i on %aeli biti sam.
Ba%a u 91 Aarcu nema ograde. ;%van vojnog uporita prostire se samo more oker pijeska$ ljunka i kamenja
sve do ob%ora i dalje. +roao je pokraj poluvaljkastih hangara okupljenih oko servisne betonske piste na kojoj
su mehaniari radili na strojevima. eBovi mehani&arskih ekipa prola%ili su me1u %rakoplovima i majstorima$
savjetovali$ naredivali i provjeravali kako bi svako od njihove MdjeceM sutra$ kad konano krenu u rat$ bilo
toliko savren stroj koliko samo ljudska ruka moe napraviti.
Kalker medu njima spa%i i svog orla. Aao i uvijek kad je i%daleka promatrao F-1E$ i sad bijae pun
strahopotovanja vide&i njegov i%gled spokojne grabljivice. Zrakoplov je smireno leao medu svim tim ljudima
u kombine%onima to su pu%ili posvuda po njegovu vrstom trupu - neosjetljiv na ljubav i udnju$ mrnju i
strah$ strpljivo &ekaju&i trenutak kada &e napokon obaviti ono %a to je konstruiran prije toliko godina na
inienjerskoj crta&oj dasci7 donijeti oganj i smrt ljudima %a koje je to odredio predsjednik ,9:. Kalker
po%avidje svom orlu$ jer unato svoj svojoj
nevjerojatnoj %amrenosti on nc moie osjetiti nita i %ato sc nikada ne&e uplaiti.
5Z5 l55a m5 osta pla5n5ni gra5$ <o55 krilj5y5&nVr5 r55i. com$ oiju iaklonjenih titnikom be%bolske kape
i pilotskim nao
alama$ #edva je &utio sunevu vrel5u.
8e& osam godina upravlja %rakoplovima %a svoju %emlju/ &ini to %ato 5to to vo5$ 9li nijednom nlje 5aista$
iskreno$ stvarno pomislio kako bi mogao poginuti u boju$ :io duha svakog pilota ratnnV 5raknnlova 5abavlia
se 5ltaniem7 kako bi b5o okuati svoie
na koncu dovele do ovog dana i ovog mjesta. :a &e %a etrdeset sati povesti svog orla opet u nebo$ ali se ovoga
puta moda vie ne&e vratiti.
+oput ostalih$ i :on je mislio na svoj dom. Budu&i jedinac i neenja$ mislio je na mamu i tatu. +risjetio se svih
onih godina i mjesta svoga djeatva u .ulsi/ kako su se igrali u dvoritu i%a ku&e$ dana kad je dobio svoju
prvu hvataku rukavicu %a be%bol$ pa je natjerao oca neka mu nabacuje lopticu sve do mraka.
!isli mu skrenue na ljetne pra%nike s roditeljima prije studija i prije nego se pridruio Zrakoplovstvu.
6ajivlje se prisjetio pra%nika kad mu je bilo dvanaest godina. 3tac ga je poveo na ri bolov u 9ljasku =sami
mukarciL> tijekom ljetnih pra%nika.
*oy Kalker bijae tada gotovo dvadeset godina mladi/ tanji i okretniji$ jai od sina$ prije no to su godine
preokrenule ra%liku. Aao i drugi i%letnici$ u%eli su kajak i vodia te kriarili ledenim vodama Fedenja&kog
%aljeva. Gledali su kako mrki medvjedi sakupljaju bobice na obroncima planine$ kako se tuljani sunaju na
posljednjim ledenim santama neotopljenim na kolovokom suncu$ kako ,unce i%la%i i%a ledenjaka !endehalla
bli%u #uneaua. Zajedno su i%vlaili trideset pet kilograma teka morska &udovita i% #ame velikih ploa te
ulovili dubokomorskoga kraljevskog loso
sa u lcanalu pred ,it543m.
,hvatl kako hoda morem uarena pijeska u %emlji dalekoj od
doma dok mu se su%e slijevaju ni% lice/ neobrisane$ sue se na
suncu. +ogine li$ nikada se ne&e oeniti niti imati djece. :vaput je
gotovo %aprosio djevojku. +r8i je put to bila kolegica s Bakulteta$ no tada bijae vrlo mlad i %aljubljen do uiju.
:rugi se put radilo o %re5joj ?eni to ju je upo%nao tik Zrakoplovne ba%e !o4on5ell$
no ona mu je dala do %nanja kako se nikad ne bi udala %a vojnog
p5ota$ ,ada %aeli vie no ikad prije imati svoju djecu. Zaieli supru5
5u kojoj bi se uv5er vra&ao s posla/ k&er to bi je uukavao na spavanje i priao joj prie %a laku no&/ sina
koga bi uio kako se hvata lopta %a ragbi$ kako se palicom tue be%bolska loptica$ s b5//$r$ hi nlaninarin t t55=1
11 rlb3538 - kako ie nieaov otac uio
ti pisma. *ijei mu ne dola%e lako na pero. 3bino bi opisivao dogadaje to su se u posljednje vrijeme %bivali u
eskadrili$ drutvene dogadaje$ vremenske prilike... 9li ovo sad je drukije.
6apisao je dvije stranice roditeljima$ poput tolikih sinova toga dana. +okuao je objasniti to mu prola%i kro%
glavu/ nije to bilo lako.
3bavijestio ih je o vijesti to su je toga jutra primili i o nje%inu %naenju. Zamolio ih je neka se ne %abrinjavaju
%a njega. +roao je najbolju obuku na svijetu i leti u najboljem ratnom %rakoplovstvu na svijetu.
6apisa i ispriku %a sve nevolje to je prou%roio$ sve grubosti i pogreke. Zahvalio im je %a sve to su u&inili
%a nj7 od prvoga dana kad su mu morali brisati gu%u do dana kad su preli itav ameri&ki kontinent kako bi
pribivali %avrnoj sve&anosti u Zrakoplovnoj akademiji$ kad mu je na paradi general prikopao na prsa leta&ki
%nak.
Za &etrdeset sati$ objasnio je$ opet &e u%letjeti svojim orlom$ no ovaj &e se let ra%likovati od svih prijanjih.
3voga &e puta prvi put - po&i ubijati druge ljude/ i oni &e nastojati ubiti njega.
6ee im vidjeti lica/ ne&e osjetiti njihov strah/ niti oni njeZ gov. .akvo je suvremeno ratovanje. 6o ako oni
uspiju$ a on ne
uspije$ neka njegovi roditelji %naju koliko i1 voli/ nada se da je bio dobar sin.
Zavrivi pismo$ u%dahnu$ stavi ga u omotnicu i %alijepi ga. !noga su pisma stavljena u omotnice toga dana$
u%du i poprijeZ ko ,audijskr 95Jabije5 8ojna ih je po5 sabrala$ ra%vrstala i dala u 5ostav5$ ,t5la su stl'5ti7
0 .renton i .ulsu$ Fonaon$ *ouen i *lm.
.e je no&i !ike !ar5in primio munjevitu radio5poruku od svojih nad%ornika u *ijadu$ 3dvrtl vrpcu7 govono
jc ,imon +a5man. +o5ka nije b5a duga$ nego jasna i je%grov5ta$ .
+rola #crihonova por5ka nije blla lstlnlta$ .o j5 5osv5 n55 $ $ $
BnQnn i naietinitn 4ve 5natl4t0+t;+ tltn0l+i+ 1 n.n4;+N1+ 5nPta5n5io 5a
jom sada ravna tvoj prijatelj <asan *ahmaniM> - u% #erihonovu pomo& - ili &e uskoro biti tako$ jer &e #erihon
i% osvete anonimno i%vijestiti <asana *ahmanija.
!ora se od sada smatrati kako je svih est mrtvih potanskih sandu&i&a provaljeno. 6ipoto im se ne smije
pristupiti. !artin neka odmah pristupi samostalnim pripremama %a i%la%ak i% ;raka prvom sigurnom
prigodom$ moda pod %atitom kaosa to &e uslijediti u idu&a dvadeset etiri sata. Araj poruke.
!artin ra%miljae o primljenoj poruci cijele no&i. 6ije ga i%nenadilo to je Zapad i%gubio povjerenje u
#erihona. +restanak isplata pla&eniku bijae pravi udarac. ovjek je samo i%vijestio ) sadraju sastanka na
kojemu je govorio ,addam <usein. +a to ako je ,addam lagaoN 6ita novo. to je drugo #erihon trebao uiniti
- preutjeti toN 6e$ rije je o tomu to je %atraio milijun dolara %a svoju inBormaciju.
;%u%evi to$ +a@manovo je %aklju&ivanje besprijekorno. Za etiri - pet dana #erihon &e otkriti kako nita nije
upla&eno. *a%bjesnit &e se$ poeljeti osvetu. 9ko nije i sam provaljen i u rukama 3mara <atiba$ !uitelja$
mogao bi upo%oriti nepotpisanom dojavom.
3pet$ bilo bi od #erihona bedasto ako bi tako postupio. 9ko !artina uhvate i slome =a on ne moe %nati koliko
patnji !artin moe i%drati u rukama <atibovih proBesionalaca u 8jebaonici>$ njegova vlastita prijava mogla
bi uka%ati na #erihona - tko god da je on.
;pak$ ljudi &esto &ine gluposti. +aQman je u pravu/ mrtve jav. ke bi mogle biti pod nad%orom.
to se 5alc tie i%laska i% Bagdada$ to je lake re&i nego uiniti$ ;% naklapanja na tr?nici !artin je ve& douo
da su ceste to Y3de 1Z grada gusto na&i&kane 9!9!-om i vojnom policijom$ to tra5e mladi&e koji
i%bjegavaju nova&enje i bjegunce 1% vojske. +reporuno pismo sovjetskog diplomata AuPikova vrijedi samo %a
vrtlara u Bagdadu. 6a cesti bi teko objasnio vojniku na nad%or.
noj to&ci %ato se uputio u pustinju$ na %apad$ gdje mu je pod pijeskom skriven motorkota&.
6akon kolebanja$ odlui jo neko vrijeme ostati medu *usi.
2$n 8/ornintrn ia tn inna5ln trannta5nn naisi)11rniie mtestn 11 *a5
1E
*ok %adan ,addamu <useinu %a povlaenje i% Auvajta istekao je u pono& 1E. sijenja. 0 tisu&u soba$ koliba$
kontejnera$ kamp-ku&ica i atora diljem ,audijske 9rabije$ na 4rvenom moru i 9rapsko-per%ijskom %aljevu
pogledavali su na satove$ a %atim jedan drugoga. !alo se to imalo re&i.
:vije ra%ine ispod saudijskog !inistarstva ratnog %rakoplovstva$ i%a elinih vrata dovoljno debelih i jakih da
bi mogla tititi svaki bankovni tre%or na svijetu$ osjetio se gotovo antiklimaks. 6akon tolikog rada$ nakon
svega tog planiranja - nita se vie nije imalo raditi =nekoliko sati>. ,ada je red na mladima. 3ni imaju svoje
%adatke i obavit &e ih u gluhoj tami visoko i%nad generalskih glava.
0 ' i 1E general ,ch2art%kopB uao je u %apovjednu prostoriju. ,vi ustae. ,ch2art%kopB naglas pro&ita
poruku vojnicima$ kapelan molitvu/ %atim glavni %apovjednik opet u%e rije7 M:obro. ,ad na posaoLM
:uboko u pustinji ljudi su se ve& bili dali na posao$ +reko granice nisu 5rvi preletjeli ratni %rakoplovi$ nego
osam helikoptera apache i% sastava 1)1. %ra&nodesantne di5i%ije$ Zadatak im bijae o5ranien$ ali odsudno
va?an.
,jeverno od granice$ ali jo daleko od Bagdada$ nala%ila su
se dva snana iraka sredita %a radarsko motrenje. 6jihovi su radari pokrivali nebo od 9rapsko-per%ijskog
%aljeva na istoku do Zapadne pustinje.
0nato svojoj ra%mjernoj sporosti u usporedbi s nad%vunim mla%nim lovcima$ helikopteri su i5abrani i% dvaju
ra%loga$ Fete&i nisko nad pustinjom$ oni &e pro&i ispod radarskog dometa$ te &e
Me5nsM//enes$/ 5lnleB/eB/ r5n rnr5nrnv/lt nrc5/1tn 5irim tnrte 5nnn2ier5
9pai su obavili svoj %adatak. Aad su otvorili vatru$ ;ra&ani ih jo nisu bili primijetili. ,vi su lanovi posade
imali no&novidne kacige$ koje i%gledaju kao da je &ovjek nataknuo kratak dvogled. 0redaj svom nositelju
omogu&uje usred najmrklije no&i pogled kao pri najsjajnijoj mjeseini.
+rvo su ra%orili generatore struje %a pogon radara$ %atim telekomunikacijske uredaje koji bi dojavili njihovu
na%o&nost raketnim baca&ima dublje u nutrini ;raka. .ek na kraju napali su i unitili same radarske antene.
Za manje od dvije minute ispalili su 'C laserski vodenih projektila pakleni oganj$ stotinu C)-milimetarskih
raketa i T))) topovskih %rna. 3d obiju radarskih postaja ostae tek tui$ne ruevine.
6apad je probio veliku rupu u irakom sustavu protu%ra&ne obrane/ kro% nju su proletjeli ostali no&ni napadi.
Fjudi to su imali prigodu pogledati plan %ranih napada ge
nerala 4hucka <ornera sloili su se da je jedan od najboljih ikada
nainjenih. +lan je posjedovao kirurku preci%nost i postupnost$
budu&i istodobno dovoljno pl5lagodljiv 5a svaku nepredvidenost koja %aXtijeva i%mjene.
+rva Ba%a imala je jasne ciljeve i vodila je u dalje tri Ba%e$ +r
voj je Ba%i bila svrha unititi sve irake sustave protu%rane obrane te tako pretvoriti save%ni&ku %ranu
nadmo& u premo&. Aako bi uspjeli %avriti ostale tri Ba%e unutar roka od IE dana to su si ga sami postavili$
save%nikom je %rakoplovstvu trebao posve slobodan let ira&kim nebom$ be% ikakvih %apreka i ometanja.
Glavna stvar u potiskivanju irake protu%ra&ne obrane bilo je ra%aranje radara. 0 suvremenom ratovanju radar
je rtajvait5ije i najupotrebljavanije orude$ unato i%vrsnosti sve ostale opreme.
*adar otkriva %rakoplove u dolasku. *adar vodi vlastite lovce5presreta&e$ *adar navodi protu%rane takete i
daje podatke pro
tuavionskim topovirrla.
*5Z3titi neprijatelju ra5are Zna&i oslijepiti ga/ tada je ott poput boksa&a teke kategorije u ringu - ali be%
oiju. #o je krunan i iak. in mn'e strahovito udariti. ali oko to5a shieooaa ,am5
.
2easel. 6avaljivali su na radarske postaje jo dublje u unutranjosti$ napadali raketne ba%e navo1ene tim
radarima. Gadali su %apovjedna sredita u kojima sjede iraki generali. 0nitavali su komunikacijske &vorove
kro% koje su generali pokuavali stupiti u ve%u sa svojim postrojbama u prednjim redovima.
.e no&i s bojnih brodova Kisconsin i !issouri te krstarice ,an #acinto u 9rapsko-per%ijskom %aljevu
lansirana su pedeset dva krstare&a projektila tomaha2k. +rojektili su samonavodeni kombinacijom
kompjutori%irane ba%e podataka i televi%ijske kamere u nosu rakete/ tomaha2k tako obuhva&a obrise krajolika$
biraju&i medu nekoliko unaprijed prora&unatih i programiranih pravaca. Aad stigne u odredeno podruje$
raketa MvidiM cilj$ usporedi ga sa slikom u svojoj memoriji$ prepo%na odredenu gradevinu i sjuri se u nju.
Zrakoplov 2ild 2easel inaica je phantoma$ ali posebno oblikovana %a unitavanje radara. 6ose B*+*-e -
br%inske proturadarske rakete. Aad se radarska antena uklju&i ili MosvijetliM$ ona emitira elektromagnetske
valove. .ad im nema pomo&i. B*+*-i ih pronala%e svojih sen%orima$ ustreme se ravno u srce radara te se
rasprsnu.
8jerojatno najneobinija od svih ratnih letjelica to su te no&i plovile %rakom na sjever bijae lovac F-11C9$
po%nat pod nadimkom stealth =uhoda>$ +osve crn$ oblikovan je tako da mu mno
gobrojni kutovi %rcale ve&lnu na nj usmjerenih radarsklh valava$ dok ostale upijajtt t5p 1 k5la. 0hoda
jednostavno nc 5cli od%rcaZ liti valove protivnikog radara natrag po5jatelju te tako otkriti svoje postojanje i
polo?aj.
Biju&i tako nevidljivi$ ameriki FZ11C9 te su no&i jednostavno neprimije&eni proli pokraj irakih radara i
mirno poslali jed
notonske ;aserski navo5ene bombe na trideset &etiri c5ja sa u sklopu sustava protu%ra&ne obranc napadnute
%emljs$ .rinacst ciljcva
bilo je u Bag5adu 1 njegovoj okohci$
+oto su bombe pal5 i eksplodirale$ ;ra&ani su naslyepo otvoZ rili vatru u nebo. 6e vidjevi cilj$ nisu pogodili
nita. ,tealt5 na arapskom %ovu abah$ to %na&i MduhM$
n m n i t 1 1 .l \ 1 = r \5 \
daleko od bilo ega drugog$ ali s armiranobetonskim pod%emnim hangarima i klimati%iranim stambenim
prostorijama %a posade. Hto$ dragocjene su MuhodeM i njihove posade tako smjestili.
*a%log je leao u injenici to su imali letjeti na vrlo veliku udaljenost$ jednu od najve&ih u cijelom
Zaljevskom ratu. 6jihov je let od ba%e trajao i do est sati be% prestanka$ a sve to valja odletjeti pod ratnim
stresom. +robijali su se neotkriveni kro% jednu od najgu&ih mrea protu%rane obrane na svijetu - bagdadsku
- a da ni te no&i niti ijednom poslije nijedan od njih nije bio ni dotaknut.
3bavivi posao %bog kojega su doli$ vratie se istim putem$ krstare&i poput albatrosa nad mirnim morem/
%aputie se natrag u Aamis !uait.
6ajopasnije poslove te su prve no&i dobili britanski tornadi. 6jihov je %adatak prvoga dana i idu&eg tjedna
=sve dok akcija nije prekinuta> bio unitavati irake vojne %ra&ne luke. 0potrebljavali su velike i teke bombe
#+-'II$ namijenjene posebno ra%rivanju pista.
,uoili su se s dvjema poteko&ama. ;raani su i%gradili nevjerojatno golema vojna u%letita. .alil je &etiri
puta ve&i od <eath
ro2a/ 5a 5555a5st 51l5t5e-sl5tnih sta'a i stajanke ;coje se be'
pote5ko&5 lnogu uporablti i Za polljctanjG i s5jotanje. .o se jednostavno ne mo5e sve unititi.
:ruga se poteko&a sastojala u visini i br%ini. Bombe #+-'II moraju se ispaliti u stabilnu ravnom letu na
odredenoj visini. Oak i nakon isputanja bombi$ tornadi ne mogu drugo nego nadletjeti cilj. 9ko su radari ve&
ra%oreni$ protu%rakoplovni topovi nisu. +rotu%rakoplovno topnitvo navaljivalo je na njih u valovima dok su se
pribliavali. #edan je pilot opisao takve %adatke kao Mlet kro% cijevi od usijana &elikaM.
9m'rikancl sJ se okanlli daljeg ;sp5tivanja bomba #+-'II$ dr5e&i ih preopasnim po pilote. ;mali su pravo$ 6o
*9F-ove su posade i dalje letjele i bacale ih/ gubile su %rakoplove i ljude sve
dok ih niso o5o2ali i dali im 5o5e du5nosti.
6isu te no&l letjeli samo bombarderi. 0% njih i i5a njlh le5o je i5vanredno irok spektar pomo&nih letjeBica.
. . . . . . . .$ . . . rr
plovstva ,9: i njihovih mornari&kih ekvivalenata pro2ner. ;ra&ki su se piloti nali u %raku be% usmeruh
uputa i be% radarskog navo
\$ 1enja. 8e&ina ih se odmah okrenula i vratila ku&i/ mudro od njih.
L #uno od granice kruilo je e%deset lete&ih cisterna7 ameriki A4-1IE i A4-1) te A9-D: 9merike ratne
mornarice$ bri\ tanski victori i 84-1). 6jihov je %adatak prihva&ati ratne %rakoi plove na njihovu dolasku i%
ba%a na jugu ,audijske 9rabije te ih
napuniti gorivom potrebnim %a nastavak leta$ pa opet na povrat\; ku$ pri ponovnom ulasku u %rani prostor
,audijske 9rabije$ kad su ih pojili da sretno stignu ku&i. Zvu&i kao rutinski %adatak$ ali
i %apravo je to bilo =u mrkloj no&i>$ kako je opisao jedan pilot lete&e cisterne$ Mkao da pokuava nabaciti
paget na leda divlje ma\. ke koja se koprcaM.
$ 9 nad itavim 9rapsko-per%ijskim %aljevom$ gdje su bili ve& \ pet mjeseci$ i dalje su kruili H-' ha2key
9merike ratne mornarice te H-I sentry 9K94, *atnog %rakoplovstva ,9:. 6jihovi su radari hvatali u %raku
svaki let prijateljske i protivni&ke lejelice$ javljali$ upo%oravali$ navodili i pa%ili.
:o %ore uglavnom vie nije bilo radara irake protu%rane obrane. Glavne su raketne ba%e tako bile
oslijepljene$ a glavna %apovjedna sredita unitena. .rebat &e jo etiri dana i no&i %a dovr
$ etak toga posla$ no premo& u %raku ve& je nakon jedne no&i osigurani. +oslije &e na red sti&i elektrane i
generatori$ telekomunikacijski centri i odailjai$ teleBonske centrale$ relejne postaje i re
petitori$ avionski hangari$ kontrolni tornjevi i svi po%nati pogoni %a proi%vodnju te skladita oru?ja %a
masovno unitenje.
#o nakon toga do&i &c na red sustama Mdcgrada5ijaM ira&ke vojske juino i jugo%apad5o od kuvajcske gra5ice
na ma5je od ,3aio p5jaEnjc 5alrene mo&i$ (io jc io u5jc5 5cpcrala ,ch2arl%kopBa %a poctak napada kopncnc
5ojskc$
:5a tada 5e5o%5ata imbenika u%cokdvat &e ptomje5u cijeka rala5 #edan bijae odluka ;raka da masomo
napadnc ;uac1 rake5
5ama 5ud 5m5 je 1oga5i 5oKono i5 i555en 5 pule Bm5
%natieljno povirili na ruevine mnogih vanih %grada u irakoj metropoli. !nogi su se udom udili kako su
preivjeli tu no&. #ednostavni ljudi nisu shva&ali da je dvadeset hrpa ruevina to su se ujutro jo puile
briljivo i%abrane i pogodene tako tono te gradanstvo i nije bilo u pogibelji.
+ravi je ok nastao me1u vrhukom. ,addam <usein ostavio je +redsjedni&ku palau te se smjestio u
viekatnom bunkeru ispod i i%a hotela M*aidM$ koji je tada jo ugo&ivao mnoge %apadnjake$ mahom novinare.
Bunker je i%graden prije dosta godina$ ukopan u golem jarak to su ga iskopali rovokopa&i. +ri gradnji se
preteito rabila vedska tehnologija. ,igurnosne su mjere bile toliko usavrene da je re%ultat bila kutija unutar
kutije. ;spod unutarnje kutije i oko nje
bile su opruge toliko snane da bi stanovnici unutarnje kutije preivjeli i eksplo%iju atomske bombe$ jer bi se
udarni valovi to sravnjuju grad sa %emljom osjetili tek kao la5ano 53drhtavarije$
+remda se ula%ilo putem hidrauliki pokretane rampe na poljani i%a hotela$ glavni je dio pod%emne graUevine
leao ispod hotelske %grade$ koji je namjerno i%graden ba na tom mjestu i namijenjen odmoru %apadnih
posjetitelja u Bagdadu.
6eprijatelj koji bi htio dubinskim bombama napasti bunker morao bi prvo %brisati hotel.
Aoliko se god trudili$ dounici to okruuju *aisa teko su uspijevali uljepati katastroBu te no&i. 0 njihove je
umove doprla teina ruenja.
Xvi ,p raunali na tepih bombi$ od kojega &e biti sravnjene
stambene etvrti i poginuti tisu&e nedunih civila. +okolj &e biti
poka%an novinarima$ snimljen %a televi%iju$ pa &e ga vidjeti javnost
u neprijateljskim Zemljama$ koja &e se %gaditi nad videnim. +oet
&e d5jem svijeta rastl Zgraanje nad amel5kim predsjednikom Bu5 5hcln. .ada bl b5o sa2ano YijeGe
si5umosti 5j5dinj55i5 naro5a/
kineski i ruski veto sprijeio bi nove masakre.
0 podne je ve& biPo posve jasno da se pasji sinovi s druge strane 9tlantika nlsu drah toga plana$ AoPlko
bijae po%nato irakim generalima$ bombe su manje2ie pale na ciljeve koje su i
sa %emljom$ dok su stanari okolnih %grada pretrpjeli u najgorem slu&aju ra%bijanje svojih pro%ora te su ak i
sad rado%nalo piljili u nekadanje vojne objekte.
8lasti se morae %adovoljiti i%miljanjem popisa civilnih rtava i lanim tvrdnjama kako je iraka protu%ra&na
obrana tako uspjeno pogadala ameri&ke %rakoplove da su padali s neba poput jesenjeg li&a.
8e&ina je ;raana$ %atupljena stalnom propagandom$ povjerovala tim de%inBormacijama/ bar na neko vrijeme.
Generali to %apovijedaju protu%ranom obranom %nali su \ istinu. :o podne nije bilo sumnje7 i%gubili su
gotovo sve ba%e %a radarsko motrenje i upo%oravanje/ rakete %emlja - %rak =,9!> su$ dakle slijepe$ a
spora%umijevanje s postrojbama na bojinici oteano je gotovo do prekida. to je najgore$ preivjeli radarski
tehniari stalno su tvrdili kako su ra%aranje poinili bombarderi koji se uop&e nisu poka%ali na radarskim
%aslonima. 3dmah su potrpali te lace u %atvore.
;pak je bilo poneto civilnih rtava. 6ajmanje dva krstare&a projektila tomaha2k pala su i%van cilja$ jer su im
%akrilca ote&ena %rnima protu%rakoplovnih topova - ne raketama %emlja %rak. #edan je sruio dvije ku&e i
skinuo crepovlje s damije. .u su neuvenu drskost jo istog poslijepodneva poka%ali novinstvu.
:rugi je projektil pao na nei%gra1enu parcelu i nainio veliku rupu u tlu. Aasno poslijepodne ensko je truplo
pronadeno na dnu kratera$ strano %gnje&eno detonacijom to ju je$ oito$ usmrtila.
Bombardiranje se nastavilo cijelog dana$ Hkipe hitne pomo&i
l5isu mogle dtugo nego ovla umotati le u pokriva& te ga dovesti u mrtvanicu najblie bolnice i tamo ga
ostaviti$
Bolnica se %atekla bli5u jednog od sto5era ratnoga %rako
5lovstva$ posve uni5Bena. .5ko su sv5 b3lnl5k postelj5 Zau5eh Z@55oplovci ranjeni u tom %ranom napadu.
+uno je trupala od5 ntstno u m5vanicu/ svi su poginuli od bombardiranja/ 5ena bijae tek jedna me5u
mnogima.
6a ;%maku snaga$ patolog je radro br%T i povrno$ 5rlavnV mu je b5o ustanoviti u%rok smrti te nije imao
vremena %a pailjivo \ ispitivanje. , druge strane grada ulc su se detot5aclje t5ovih bom
F7. 5.M_M5.MFMM1M$m5 Mm5aBs5a _55la5 <5sa nraet5i5l55 varar 5 rnn
pristala. 4ementna praina to se %alijepila %a krv smrskana lica nije uka%ivala ni na to drugo nego da je
bjeala kad je projektil pogodio nei%gradenu parcelu na kojoj se %atekla i tamo poginula. .ijelo su i%vukli i%
jame$ umotali ga i donijeli kako bi bilo pokopano.
+okraj tijela poginule ene pronali su nje%inu torbicu/ u njoj su se nali puder$ ru i osobnu iska%nicu.
0stanovivi kako je Fejla 9;-<ila be% sumnje civilna rtva bombardiranja$ nasmrt umorni patolog posla truplo
na br%i pokop.
+omnija obdukcija =%a koju on nije imao vremena toga stranog 1C. sije&nja> otkrila bi kako je ena viekratno
brutalno silovana$ a %atim sustavno dotu&ena. .ijelo je tek nekoliko sati nakon smrti ba&eno u krater od
eksplo%ije bombe.
General 9bdulah Aadiri prekju&er se odselio i% svog raskonog ureda u !inistarstvu obrane. Bilo bi
besmisleno ostati tamo na meti 9merikancima. General je pretpostavio kako &e !inistarstvo biti meVu prvim
ciljevima to &e ih neprijateljsko %rakoplov5 stvo ra%biti na komadi&e prije nego %ra&ni napadi potraju makar
i nekoliko dana$ Bio je u pravu.
6ovi si je stoer udario u svojoj privatnoj vili. , ra%logom bijae uvjeren kako je dostatno neprepo%natljiva
=premda i sama raskona> da je 9merikanci ne&e ucrtati ni na jednu kartu meta. ; u tomu je bio u pravu.
8ila je ve& odavno imala vlastitu komunikacijsku prostoriju/ osoblje i% !inistarstva sada ju je popunilo. ,ve
&e poruke tenkov
skim sto5erima i %apovjednitvima i%van Bagdada od sada i&i
5od55m5im svj5tlovodima$ koji su tako15r i2a5 do55ta bombar5 dera$
,amo sc s udaljcnijim postrojbama moralo komunicirati ra5 dio2e%om =uklju5ivi$ dakako$ i one u Auvajtu>$
to je donosilo i opasnost od prislukiva5ja$
Aa1 je toga dana no& opet pala nad 5agdadom$ generalov problem nije se sastojao u pitanju kako stupiti u
ve%u s podrede5
RRRRR.7RaR7..7.r.. ...rRiRR.$.a. t..75..a.. ...7.7 @... 7.$.. ..$.R..-.7$..t7.7 .r
+reksino& je ustao s postelje/ mokra&ni mjehur bijae mu pun do pucanja. 3n pak pijan od araka$ kao i
obi&no. 3teturao je do nunika. 8rata su se bila %aglavila - tako mu se bar uinilo. ,toga ih pritisne svom
snagom i teinom od sto kila. Zasun popusti i vrata se s treskom otvorie.
ak i pijan$ 9bdulah Aadiri nije tek tako stigao od pranjavih tikritskih uliica do %apovjednitva nad sK n
ira&kim tenkovima osim onih *epublikanske garde. 6ije se uspeo kliskim ljestvama unutarnjih borbi %a vlast
stranke Baas niti dokopao vrsta mjesta u 8ije&u revolucionarne komande i %adrao ga a da nije imao i is-
koristio goleme unutarnje %alihe niske$ ivotinjske lukavosti.
Be% rijei je %urio u svoju ljubavnicu koja je$ omotana kupa&im ogrtaem$ sjedila na sputenu poklopcu
%ahodske koljke7 papir je podloila kutijom higijenskih ubrusa/ usta joj se uobliie u 3 od uasa i
%aprepatenja/ pero joj je %astalo u %raku. #ednim je pote%om povue na pod$ sebi pred noge/ drugim je snano
udari u bradu.
:ok se osvijestila$ kad joj je bacio vr hladne vode u lice$ on je ve& proitao i%vjetaj to ga je ona bila
pripremala i po%vao vjernoga Aemala i% njegova stana na drugoj strani dvorita. Ba je Aemal odvukao kurvu
dolje u podrum.
Aadiri je itao i preitavao gotovo dovreno i%vje&e. :a se stvar ticala njegovih osobnih navika i sklonosti$ s
nakanom da ga se poslije ucjenjuje$ jednostavno bi odbacio cijelu stvar i dao je ubiti. Znao je kako su osobne
navike i sklonosti nekih medu *ai5 sovom klikom gore od njegovih. Znao je i da *aisu to nita ne %nai.
6o ovo je gore$ %natno gore... 3ito je govorio o doga1ajima u vladi i vojsci. 3ito ga je pijunirala. !ora
sa%nati koliko dugo$ to je do sada odala$ ali najvanije je7 %a koga.
Aemal je prvo u%eo svoju dugo i&ekivanu nasladu$ s gospo
dar5Yim dopuhnjem5 6ijedan mukarac ne bi poielio ono to &c preostatl nakon Aemaloya lspltiyanja$
.rajalo jc nckoliko sati$ .a5 da jc bio uvj5ren k5ko j5 Aemal sa%nao sve/ odnosno$ sve to je kurti%ana %nala.
6akon toga$ Aemal je nastavio sa svojom %abavom sve dok ena nije umrla.
Aadiri bijae uajeren kako nije %nala stvarni identitet ovjeka
3pis ra%mjene inBorrnacija %a novac u ispovjedaonici crkve sv. #osipa poka%ivao je kako se radi o ovjeku
proBesionalcu$ a *ahmani svakako spada medu njih.
:a ga promatraju$ to ne %abrinjava Aadirija. +romatraju sve oko *aisa/ tovie$ oni promatraju jedni druge.
*aisova su pravila igre jednostavna i jasna. ,vakog vieg asnika ili dunosnika promatraju i o njemu
i%vje&uju tri njegova sudruga. :ojava o i%daji moe unititi ovjeka i obino tako i biva. ,toga se malo koja
urota uspije ra%viti. #edan od ljudi kojima je tajna povjerena prijavit &e urotu$ to &e do&i *aisu do uiju.
:a stvari budu %amrenije$ svakoga se dvorjanika s vremena na vrijeme provocira i tako provjerava$ kako bi se
vidjelo kako &e reagirati. Aolega =komu je tako %apovjedeno> odvest &e jednoga na stranu i predloiti mu
i%daju.
+ristane li$ gotov je. 9ko i samo ne prijavi predlagaa$ opet je gotov. +rema tomu$ svaki takav prijedlog moe
biti provokacija$ provjera/ jednostavno$ odvie je pogibeljno pretpostaviti da nije tako. Zato svatko i%daje
svakoga.
6o ovo je neto drugo. *ahmani je eB +rotuobavjetajne slube. #e li ovo5inio od vlastite volje i eljeN ; ako
jest7 %atoN #e li %a operaciju %nao i odobrio je sam *aisN 9ko jest$ %atoN
to li je to rekao - pitao se general. ,vakako$ povjerljive stvari... no je li bilo i i%dajnikih misliN
.ruplo je ostalo u podrumu do poetka bombardiranja. Zatim je Aemal pronaao krater na nei%gradenoj parceli
te tamo ubacio tijclo$ Gcncral jc htio 5a se torbica svakako stavi pokraj nje.
6ek5 onaj 5ad *ahmanl sa%na to se dogod5o njego83j droljlL
+ono& je prola$ a general 9bdulah Aadiri %noji se u samo&i.
:ovo j5 nekoliko kap5 vode u ve& desetu au araka. :a je rijc samo o tom gadu *ahmanlju$ lako bi ga on
dok5aj55o$ 6o kako &e %nati koP;ko je visoko na ljestvicama vlasti doprlo 5epovj5r5nje u njegaN 3d sada &e
morati biti opre%an$ o55e%5ij5 nego je ikad h/5 6pma 5/5+ Ptacnnnn&nih i5$ia5aka ll grad. 0ostalom. noeli
su
+oslije se mogao %akleti o vlastitu glavu kako je susret s dr. .erryjem !artinom 1U. sijenja bio puki sluaj.
Bilo mu je po%nato kako !artin stanuje u Bays2ateru kao i on$ no to je velik gradski kotar s mnogim
trgovinama.
Budu&i da mu je supruga bdjela u% bolesniku postelju svoje majke$ +a5nan se vratio ku&i ne sretovi nikoga
te %atekao pra%an krevet i pra%an hladnjak. ,toga se uputi u kupovinu u dokasna otvorenu samoposlugu na
Kestbourne Grove.
Aolica %a kupovinu .erryja !artina %amalo se sudarie s njegovima kad je %aokrenuo i%a ugla s tjesteninom i
hranom %a ku&ne ljubimce. Zapanjie se obojica.
M,mijem li te po%navatiNM upita uenjak s osmijehom nelagode. 0 prola%u trgovine bili su sami.
MZato neNM odgovori ,imon +a5nan protupitanjem. M#a sam samo skromni dravni slubenik to kupuje hranu
%a veericu.M Zajedno dovrie kupovinu$ sloivi se kako &e radije %ajed
no na pravu ve&eru u oblinji indijski restoran nego da svaki doma kuha sam. Oini se da ni <ilary nije bila
kod ku&e.
+a@inan to$ dakako$ nije trebao uiniti. 0op&e mu nije trebalo biti nelagodno %bog toga to je stariji brat
.erryja !artina u srnrtnoj pogibelji$ a on ga je =%ajedno s ostalima$ dodue> u nju poslao. 6ije ga trebalo gristi
to lakovjerni mladi %nanstvenik vjeruje kako je njegov ljubljeni brat uistinu negdje u sigurnosti ,audijske
9rabije. ,ve tajne %anata govorile su da se ne smije nikada brinuti %bog takvih stvari$ 6o on se ipak brinuo.
;mao je on jo jednu brigu. ,teve Faing jest njegov eB u M,toljetnoj ku&iM$ ali Faing nikada nije posjetio ;rak.
#ak je u Hgip
tu 1 #orda5u. +5Jri55 5ak 5bZn5je ;r55. ; 5r5psk5$ 6e k5o !55i;5$
n5ravno/ no !artin je doista i%niman. ;pak$ ,imon +aQman %nao j5 doyoljno5 +un3 j5 nau5lo Z5 s5ojlh
neko5ko boravaka u toj %emlji prije nego je postao voditelj reBerade %a ;rak.. 6au5io je isktJeno 45jeniti
kakvo&u irakih %nanstvenika i invenciju tamo5njih graditelja$ 6ije tajna da s ve&ine britanskih tehnikih
visokih kola ;raeani diplomiraju kao najbolji me5u svim arapskim studentima.
3no to ga je gri%lo otkad su mu pretpostavljeni ka%ali kako posljednji #erihonov i%vjetaj nije i ne moe biti
nita drugo doli
$$7...$.5 7o5_ 5_r5h rlo h/ R Tnlilrn onni tn hiln nanl$iFnn - .raF
%aina be% kojih nijedno indijsko jelo nije potpuno. Zatim se odlui.
M.erry$M po&e on$ pa nakon kratke stanke nastavi7 M0init &u neto %bog ega &u$ do%na li se %a to$ i%gubiti
karijeru u ,lubi.M !artin se ukoi.
M,trano %vui. 9li %atoNM
MZato to su me slu5beno upo%orili neka te se klonim.M +roBesor je upravo prinosio licom neto mangova
umaka na tanjur/ 5lica %astade u %raku.
MZar se smatra kako vie nisam pou%danN +a ,teve Faing me uvukao u itavu stvar.M
M6ije to. :re da se ti... previe brine.M
,imon +a@man nije htio upotrijebiti Faingov i%ra% McjepidlaitiM.
M!oda je i tako. .ako sam Bormiran$ Znanstvenici ne pri5 staju na %agonetke be% odgonetke. !i se brinemo i
ra%bijamo gla
vu sve dok &udni hijerogliii ne otkriju svoj smisao. #e li rije o onoj reenici u uhva&enoj poruciNM
M:a$ to. 9li i druge stvari.M
+a@man je odabrao pile&u hormu. !artin je volio e&a jela$ pa je u%eo vindalu. Aao dobar po%navatelj
orijentalnih kuhinja$ pio je u% jelo vru& crni aj$ a ne ledeno hladno pivo$ od kojega je jelo samo jo lju&e.
Zatrepta prema +a@manu preko ruba alice.
M:obro$ dakle7 na sunce s velikom ispovijediLM M:aje li mi rije da ovo ne&e i&i daljeNM M6aravno.M
M0hvatili smo jo jednu poruku.M
+a5nanu nije bilo ni na kraj pameti ra%otkriti #erihonovo postojanje. Arug ljudi to %naju %a i%vor u Bagdadu
vrlo je u%ak i ta
kav treba i ostati.
M!ogu li je presluatiNM
M6e. 6jeno se postojanje krije. 6emoj i&i ,ea5lu +lumt5551L
!orat &e nijekati$ 9 odmah &e %nati odakle si 5i sa5nao$M
!artin si u'e jo raite kako bl ohladio plamtc&i kal5 u us55
ma.
LL. Y5R 1.RYR 5.$ ........M5$rnnnn2n hnnnn5WLL
M6e %nam. 6isam Bi%iar. Glavonje su rekli da ne moe$ je 1J takoNM
M6ego toL 6uklearni se Bi%iari svi slau da to jednostavno ne moe biti istinito. +rema tome$ ,addam <usein
je lagao.M .erry !artin pomisli u sebi kako je to vrlo udna radio-po
ruka. 8ie %vui kao inBormacija sa %atvorenog sastanka. +rogovori opet uenjak7 M,addam stalno lae. 6o
obino lae %a javnu uporabu$ %a iroku potronju. 9 ovo je bilo %a povjer;jive ljude$ %a tvrdu je%gru. +itam se7
%atoN +odi%anje morala u predveerje rataNM
M.ako glaveine smatraju$M procijedi +a@man. M#este li obavijestili generaleNM
M6e. Zakljuivalo se ovako7 oni sad imaju strano puno posla i ne treba ih smetati neim to ne moe biti drugo
nego besmislica.M
M:obro/ to bi onda htio od mene$ ,imoneNM
MAako ,addam ra%miljaN 6itko to nije prokljuvio. 6ita od toga nema smisla %a %apadnjake. #e li on %aista
lud ili je lud kao lukava lisicaNM
M0 svom svijetu7 ovo drugo. 0 njegovu svijetu ima smisla ono to ini. .eror od kojega se nama okre&e
eludac nije nemoralan %a njega i ima smisla. +rijetnje i hvastanje itekako su potrebne$ korisne i prihvatljive.
,amo kad pokua u&i u na svijet$ kao s onim gro%nim propagandnim pokuajima u Bagdadu$ kad je mrsio
kosu engleskom djeaku$ glume&i dobrog ujaka - takve
stvari... eto$ samo kad to pokuava$ onda je potpuna budala. 0 svom svijetu ,addam nije budala$ preivljava$
ostaje na vlasti$ 5rak
je pod njim stalno jedinstven$ njegovi neprijatelji padaju i nesta$.
ju...
M9li$ .erry$ dok mi ovd5e sjedimo$ njegovu %emlju pretvaraju u pra5 i pepeoLM
M.o nij5 b5tno$ ,imone$ ,ve s5 to mo5e %amijeniti$M
M:a$ ali %a5to je rekao ono to je navodno rekao5M Mto misl5 5la5miNM
M:a je lagao.M
M6eLM odluno &e !artin. M3n lae %a iroku potronju. 6o svojim dvorjanicima ne mora lagati. 6jegovi su
ovako i onako. ;li
M!oe biti. .ko god da je to u&inio$ skupo &e platiti kad se / otkrije. 3pet$ poruka je moda lana. <o&u re&i7
bleB$ namijenjena da bude uhva&ena.M
+a@man nije smio re&i ono to je %nao7 da to nije uhva&ena j radio-poruka$ nego je stigla od #erihona. Za dvije
godine to je 7 i radio %a ;%raelce i tri mjeseca %a 9ngloamerikance on nijednom
nije dao netone podatke.
M:voumi se$ %ar neNM upita !artin. M.ako nekako$M pri%na ,imon +aornan. !artin u%dahnu.
M.o su slamke na vjetru$ ,imone. *e&enica u uhva&enoj po/ $ ruci/ ovjek kome su rekli neka umukne i
na%vali ga kurvinim sinom/ ,addamova reenica o uspjehu tako da se uspjeh vidi te da $/
\t se pritom naudi 9merici. 9 sad ovo. .reba nam komad page.M $ $ 5.5page5.5
a M3d slame se pravi snop jedino kad ima pagu kojom se ste-gnu slamke. !ora postojati neto drugo to je
%aista imao na umu. ;nae bi glaveine bili u pravu misle&i kako se radi o bojnim
H 7 otrovima to ih ,addam ve& posjeduje.M M0 redu. +otrait &u pagu.M
M#a se pak nisam s tobom sreo i nismo ra%govarali$M ree !ari$
Z tin.
i a M<vala ti$M laknu +a5crnanu.
<asan *5hmani douo je %a smr5 svoje agentlce Fejle dva dana nakon doga1aja/1($ sij5nja$ 6ij5 se pojav5la
na dogovorenu mjestu u vrijeme kad je trebala predati novu poiljku inBormacija i5
\ postelje generala Aadirija. +obojavi se najgoreg$ *ahmani je stao provjeravati popise poginulih u
mrtvanicama.
Bolnica u !ansuru dala mu je podatke$ premda je truplo bi
lo pokopano u %ajedni&koj grobnici$ %ajedno s tolikim drugim$ k3#; ,u lZgl;lFl51 tl @aZ3renilll v3jil5Yl
3bje5l5la.
r <asan *ahmani vjerovao je da je njegovu agenticu pogodila 5 a bomba dok je usred no&i ila neiZgradenom
pareelom upravo isto touko kouko vjeruje u duhove$ #edini su duhovi na nebu nad Bag
dadom nev5d5j2s ame5k5bombarde5i o ko5ima je ve& prije itao u %apadnim obrambenim &asopisima. 9 to
nisu duhovi$ nego lo- $ ctiFnn 5amili+ne nall.ave. 0nravo ie tako lo5ino obianjiva i smrt
taj da je Aadiri otkrio kakvim se nedoputenim aktivnostima Fejla bavila$ pa ju je %austavio. to %na&i da je
govorila prije smrti.
to se njega$ <asana$ ti&e$ to %nai da je u Aadiriju dobio mo&na i opasna neprijatelja. to je jo gore$
%atvoren je njegov glavni i%vor inBormacija i% nutarnjeg vladaju&ega kruga reima.
*ahmani bi se radovao da je %nao kako je Aadiri uplaen ba kao i on. 9li nije %nao. Znao je samo da &e od
sada nadalje morati biti krajnje opre%an.
:rugoga dana %rakoplovnog rata ;rak je ispalio prvi ni% raketa na ;%rael. #avna su glasila smjesta javila kako je
rije& o projektilima scud-B sovjetske proi%vodnje/ taj im je na%iv ostao do konca rata. Zapravo uop&e nije bila
rije& o scudovima.
6akana napada nije bila loe smiljena. ;rak je prilino jasno uvidao kako ;%rael nije %emlja spremna prihvatiti
velike civilne rtve. im su prve bojne glave pale na predgrada .el 9viva$ ;%rael je poao ratnim putem. 9
;rak je upravo to elio.
!edu pedeset drava save%nica protiv ;raka bilo je sedamnaest arapskih %emalja. 9ko je pak njima ita
%ajedniko osim islamske vjere$ onda je to neprijateljstvo spram ;%raela. ;rak je po svoj prilici ispravno -
raunao da &e se arapske drave povu&i i% vojnog save%a bude li ;%rael uvuen u rat protiv ;raka raketnim
napadima na nj$ 0 tom Ge se sluaju &ak i kralj Fahd$ vladar ,audijske 9rabije i Ouvar dvaju svetita$ na&i u
nemogu&em polo5aju$
5im su rakete pale na i%raelsko tlo$ pomishlo se kako su boj
ne glave moda napunjene kemijskim ili bakteriolokim orujem. :a je bilo tako$ ;%rael se ne bi u%drao od
odgovora. 6o br%o se poka%alo kako su to bile konvencionalne bojne glave. 0sprkos to
mu$ psiholoki je uinak u i%raelskoj javnosti bio golem$
,jedinjene 9merike :r5ave smjesta su. snano pritisnule
l5ra5lsku Yladu ncka nc odgoyori 5ro5u5a5adom$ 5ayc%nici &e sc obrlnu5i 5a to 5 reeno je #icaku amiru$
;%rael j5 %ap5avo veG h
o5a 5 pl)5n5pa5 v5lom vl5s5i5i5 lovaca.bombar5era F.1 ,$ ali ih je opo%vao dok su jo letjeli i%raelskim
%ranitn prostorom. +ravi ie 5end nesnretna i %astariela sovietska raketa$ kakvih
, irakog je gledita ta nabavka gotovo beskorisna. 0 iransko-irakom ratu nije se njima moglo gadati
.eheran$ a nikako ne ;%rael$ ak i kad se projektili ispaljuju s krajnjeg %apada %emlje.
;raani su u meduvremenu =u% njemaku tehniku pomo&> nainili udnu stvar. 6asjekli su scudove poprijeko
i uporabili po tri %a pravljenje jedne nove rakete. !alo grubo re&eno$ ali raketa al-husain bijae be%ve%arija.
:odavanjem dodatnih spremnika %a gorivo ;raani su uspjeli pove&ati domet projektila na D') kilometara$
tako da mogu dosegnuti .eheran i .el 9viv$ kao to su i uinili. 6o %bog toga se moralo eksplo%ivno punjenje
smanjiti na samo U) kilograma. 4iljanje raketom$ koje je od po&etka bilo nesigurno$ sada je postalo kaotino.
:vije od njih$ kojima su gadali ;%rael$ nisu promaile samo .el 9viv$ nego i itavu dravu$ te su pale u #ordan.
6o kao oru5je %a stvaranje straha gotovo da je radilo. +remda je u svim al-husainima to su pali na ;%rael
%ajedno bilo manje eksplo%iva nego u jednoj od mnogih amerikih jednotonskih bombi to su padale na ;rak$
i%raelsko pu&anstvo od tih napada nalo se na rubu panike.
9merika je odgovorila trojako. ak tisu&u save%ni&kih %ra
koplova skrenuto je s prije odredenih %adataka i ruta nad ;rakom kak) bl llrll5U 51k(nU lansirne rampe %a te
rakete i - t) #5 bP;3 jo5 puno te?e pogoditi - pokretne.
itave bitnice bacaa amerikih raketa patriot poslane su u ;%rasl samo nekoliko sati poslije n5pada$ kako bi se
tim5 odvrat55
lo ;%rael od ulaska u rat.
,9, i poslije 555Rri5k5 Z5l5n5 ber5te poslRani s5 u pustinj5 na %apadu ;raka kako bi pronah pokretne
raketne bacae te ih 5i unitin vlastitim raketama milan$ ili radijem po%vali %rane napade.
!akar su ih hvalili kao spasitelje svega iivog$ patrioti su imali vrlo ogranien uspjeh. 6o to nije bila njihova
krivica. *ayc5 heon je konstruirao te rakete %a presretanje %rakoplova$ a ne ratyorn l5laeMratnn i na i$a&
ncni+Onn sn ih nrilaanrlili nnvni 5.ada&i.
deno %a scud. +ri ponovnom bi se ulasku u Zemljinu atmosBeru raketa ubr%o jednostavno raspala. 3no to je
padalo na ;%rael nisu bile itave rakete$ nego kante %a sme&e u padu.
+atriot se di%ao na svoj posao presretanja/ no ne bi naao jedan lete&i komad kovine$ ve& desetak njih. 6jegov
mu je mali mo%ak tada nalagao da u&ini ono %a to je konstruiran7 krene %a najve&im. 3bi&no je to bio
ispranjeni spremnik %a gorivo koji je padao posve slobodno. Bojna je glava$ %natno manja$ a odvojena u
eksplo%ivnom raspadu$ slobodno letjela dalje. !noge ipak uop&e nisu eskplodirale$ te su najve&i dio tete
i%raelskim %gradama nanijeli udarci od pada dijelova raketa.
9ko je lani scud bio psiholoko strailo$ patriot bijae psiholoki spas. ;pak$ psihologija je inila svoje i takRo
pridonijela sretnu kraju.
:rugi je dio igre bio trodijelni tajni vojni ugovor ,jedinjenih 9meri&kih :rava i ;%raela. +rvi se dio odnosio
na besplatnu dodjelu patriota. :rugi je dio obe&ao idovskoj dravi rakete arro2 kad budu spremne =a to se
%bilo 1((T.> .re&i 1io ugovora davao je ;%raelu pravo odabrati najvie stotinu dodatnih ciljeva u ;raku to &e
ih save%niko ratno %rakoplovstvo ra%oriti. ;%abrali su ciljeve uglavnom u %apadnom ;raku$ to se tie ;%raela7
ceste$ mostove$ %rane luke$ sve to gleda prema idovskoj dravi. 6ijedan od tih ciljeva$ ve& samim svojim
%emljopisnim poloajem$ nije imao
nie5a %ajednikog s oslobadanjem Auvajta na drugoj strani 9ra
bij,kTga poluotoka$
Fovci-bombarderi Britanskog i *atnog %rakoplovstva ,9:
ko5i su dobili %adatak loviti scudove &esto su se hvalili uspjehom. .a su hvastanja naila%ila na veliku
sumnjiavost cijaa$ a generali 4huck <orner i ,ch2art%kopB su bjenjeli.
:vije godine poshje rata Kashington je slubeno %anijekao da je tljekom rata i jedan jedincati pokretni baca&
scudo5a uni. t55 %ranim n5pa5om$ .akva tvrd5ja jo i danas moe u svakog pilota i%a%vati provalu
stranoga gnjeva$ Zapravo je p5ote ponajvie %avarala maskirovka.
:ok je juna iraka pustinja ravna i be%oblina poput biljarskog stola$ %apadna i sjevero%apadna pustinja su
kamenite$ breuljkaste i i%bra%dane tisu&ama vadi/ja i bujica. .im je podrujem !ike !artin doao kad se
ubacivao u Bagdad. +rije napada raketa
ma$ Bagdad je napravio mnoge i mnoge lane lansirne rampe %a
3bino su ih pravili no&u. 4ijev od debela lima postavili bi na platBormu staroga kamiona. 0 %oru bi %apalili u
cijevi bavu naBte i pamunih krpa. .amo daleko$ 9K94,-ovi bi sen%ori odmah opa%ili i%vor topline i
%aniljeili raketni baca&. Fovci bi se ustremili na to mjesto i %abiljeili svoju malu$ lanu pobjedu.
Fjudi koji se nisu dau tako %avarati bili su ,9,-ovci. +remda ih je bilo samo nekoliko$ gmi%ali su %apadnom
pustinjom land roverima i motociklima/ preleali bi uarene dane i ledene no&i/ ekali gledali. 6a ')) metara
%apaali su ra%liku i%me1u pravog raketnog bacaa i lanog.
:ok su raketne bacae i%vlaili i% rupa i ispod mostova$ gdje ih bijahu skrili od %ranog promatranja$ tihi ljudi
promatrali su to kro% daleko%ore. Aad bi se u bli%ini %ateklo odvie ;raana$ po%vali bi tiho radiom
%rakoplovstvo. Aad god su mogli nakon toga sigurno pobje&i$ uporabili bi vlastite protutenkovske rakete
milan$ koje su pravile ba %godnu buku pri pogotku spremnika %a gorivo pravog al-husaina.
0skoro se shvatilo kako pustinju u smjeru sjever - jug dijeli nevidljiva crta. Zapadno od te crte irake su rakete
mogle dobaciti do ;%raela. ;stono od nje to je prela%ilo njihov domet. 8aljalo je$ dakle$ ustraiti ira&ke posade
toliko te se ne usude prije&i tu crtu prema %apadu$ nego da ispale s istone strane i onda slau pretpo-
stavljenima$ .rebalo je osam dana dok posao nije dovren. .ada su raketni napadi na ;%rael prestali i nikad
vie nisu opet poev$
+oslije su se poeli sluiti cestom od Bagdada do jordanske granice kao me5om. ,jeverno od nje bila je
M,jeverna ulica scu5
dovaM$ teren ameri&kih specijalaca$ koji su dola%ili dugodometnim helikopterima. ;spod ceste prote%ala se
M#una ulica scudovaM$ poprite britanske +osebne %rakoplovne pukovnije. etiri vrsna mu
5a n5stala su u tim akcljama u pustinji$ no odradiv su posao 5bog koj5ga su biPi poslani. 6jih nij5 pr2al5lo
ono to je prevarilo teh5
niku v5jed5u miuja5de dolara.
el5rlog da5a %ranog raca$1)$ sijenja$ IID$ eskadnla s ba5 iom u *l Aar5u bila je jedna od postrojbi koje
5isu prebaJce5e 5a 'ada&e u %apadnoj pustinji.
od ravne crte kro% juno od Bagdada$ dolo je vrijeme %a i&enje %ranog prostora istono$ %apadno i sjeverno
od irake prijestolnice.
0 lete&em odredu nala su se toga '). sije&nja dvadeset etiri strike eaglea / prema tomu$ to je imala biti
akcija s vie letova. Zapovjednik eskadrile$ potpukovnik ,teve .urner$ dodijelio je dvanaest %rakoplova %a
napad na raketnu ba%u. .ako velik lete&i odred orlova bijae po%nat pod na%ivom gorila.
Gorilu je vodio jedan od dvojice viih krilnih %apovjednika. etiri od dvanaest aviona nosili su B*+*-e$ rakete
%a unitavanje radara koji ateriraju vodeni inBracrvenim signalima to ih emitiraju radarske antene. 3stalih
osam bijahu oboruani po dvjema laserski navodenim bombama u duguljastim$ bljetavim ahurama od
nehr1aju&ega elika$ na%vanim GB0-1)-;. Aad radari budu mrtvi i projektili oslijepljeni$ bombe &e slijediti
trag B*+*-a te tako ra%oriti raketne bitnice.
6ije i%gledalo da bi ita moglo krivo po&i. :vanaest orlova u%letjee u tri skupine po etiri$ uspostavie labavu
lete&u Bormaciju i uspee se na visinu od 'E tisu&a stopa. 6ebo bijae blistavo modro$ a oker pustinja pod
njima jasno se vidjela.
!eteoroloko i%vje&e govorilo je da je i%nad cilja vjetar jai nego nad ,audijskom 9rabijom. ;pak$ nije bilo ni
rijei o amalu - onoj hitroj pjeanoj oluji to moe u%rokovati da cilj %a nekoliko sekunda nestane s vidika.
.ik granice dvanaest orlova do&ekae lete&e cisterne$ ,vaku
j5 5isternu edno sisalo est lovaca. ,to5a su jedan po jedan dola%ili na red i%a cisterne te &ekali da toilac to
je promatrao lovca i njegova pilota kro% pro%or od pleksiglasa$ udaljen svega koji metar$ mahne MrukomM
sisaljke i prikop&a ventile %a dotok goriva.
6apokon se dvanaest orlova$ ponovno punih goriva$ okrenu
lo put ;raka$ n5 ,j5ye@$ 9K94, to je kruiio r ad Zaljevom javio im je kako pred njima ncma nikakve
n5prijat5ljske %rakoplovn5 aktivnostl. Za sluaj na5aska na irake lovce$ orlovi osim bomba nose dvije vrste
raketa %rak - %rak/ Zranopr5sr5tak5 raketc Z+*-5 i Z+*-($ bolje po%nate kao sparro2 =vrabac> i side2inder
=bo&ni vjetar>.
*aketna ba%a bijae kako treba. 6o radari nisu radili. 9$ko u
ko bi ameri&ki piloti rekli u svom 5argonu7 Mpokvarili bi im cijeli danM.
9merikanci nikad nisu doumili je li se iraki %apovjednik odvie uplaio %a svoju kou$ ili je pak bio toliko
lukav. 6o radari se jednostavno nisu ukljuili. +rva etiri orla$ na elu s krilnim %apovjednikom$ sputala su se
sve nie i nie ne bi li provocirali da se radari ukljue. 9li nisu se ukljuili.
Bilo bi glupo od lovaca-bombardera napasti$ ako su radari jo &itavi. 9ko ih$ naime$ nenadano osvijetle$ ,9!-
ovi &e ih pogoditi be% problema.
6akon dvadeset minuta leta nad metom napad je opo%van. :ijelovima gorile dodijelili su %adatak da se okome
na drugotne mete.
:on Kalker urno je i%mijenio nekoliko rijei s .imom 6athansonom$ svojim arobnjakom$ koji je sjedio i%a
njega. :rugotni cilj %a taj dan bila je nepomi&na raketna ba%a scudova ,amara$ koju su lovci-bombarderi u
svakom slu&aju imali posjetiti$ budu&i da se radilo o po%natoj tvornici otrovnih plinova.
9K94, potvrdi kako nijedna letjelica ne u%lije&e i% dviju velikih irakih %rakoplovnih ba%a7 ,amare na
istoku i Balada na jugoistoku. :on Kalker po%ove pilota lovca s kojim je letio u pa5
ru te dva Zrakoplova krenue prema mjestu gdje su bili smjeteni baca&i scudova$
,vi ra%govori me5u amerikim %rakoplovima iBriraju se su5 stavom Mimobr%M$ koji govor ini pukim
blebetanjem svakomu tko slua be% iste takve naprave. iBre se mijenjaju svakodnevno$ ali su po%nate svim
save%ni&kim %rakoplovcima.
Kalker se osvrnu olco sebe. 6ebo 8edro/ sedamsto metara i%a i malo iZnad njega letio je njegov parnjak
*andy M'*M *oberts/
&arobnja5 #im M5uka&M ;rlenry sjedio je i%a njega.
6a5 lok55ljo5 5 nepVml5n5 lanser5a scudoya Kalk5r s5 5isko s5ust5 kako b5 to bolje uo5io cllj$ 6o
ra%5jev5 se vidjevl kako je sakriva kovitlac pustinjske praine podignut amalom$ ja5 kim pustinjskim
vjetrom pri tlu.
.
gaL !r%io je i pomisao da bi se morao vratiti u ba%u sa svim orujem s kojim je i poao. 6o to &e drugoN
Arenu na jug$ ku&i.
6akon tri minute ugledao je pod sobom golem industrijski kompleks.
Mto je toNM upita .ima. 3runi asnik pogleda na %emljovid. MZove se .armija.M
M;suse$ kako je velikoLM M#esJ.M
3ni to nisu %nali$ ali industrijski kompleks .armija brojio je &ak IU1 %gradu i pokrivao povrinu od 1E puta
1E kilometara.
M#e li na popisuNM M6e.M
M;pak &emo se spustiti na toL *andy$ pokrivaj meLM MAuim$M odvrati njegov parnjak preko radija.
Kalker se spusti orlom na deset tisu&a stopa =oko tri kilometra>. 0istinu golema tvornicaL 0 sredini stajae
ogromna %gradurina$ veliine natkrivena stadiona.
M6alije&em.M M:one$ to nije metaLM
,pustivi se jo nie$ na osam tisu&a stopa$ Kalker ukljui sustav %a lasersko navodenje i naravna ga s
divovskom tvornicom pod sobom. .oliko se pribliio cilju da %aslon nad glavom nije vi
e pokaZivao udaljenost$ nego mu je odbrojavao sekunde do iEpaljivanja. 0gledavi Znamenku )$ otpusti
bombu$ dr5e&i nos aviona i dalje usmjeren na cilj koja mu se strelovito bliiila.
Fasersko ticalo u nosu bombe je tragaki sustav. +od trupom
%rakoplova je pak ciljni&ka naprava %vana MlanternaM. MFanternaM baca na cilj nevidlji2 inBracrvenu %raku/ kad
se %raka od%rcali od mete$ oblikuje svojevrsnu ljevkastu elektroniku koaru iji vrh poka5uje prema syom
uoru$
.ragaki sustav u nosu bombe opa?a Mko5aruM$ ula5l u nju 1 slij5di hj55ak dok ne pogodi to5o mj5sto na
koj5 poka5ujc %raka$ 3bj5 su bombe odradile svoj posao$ Hksplodirale su pod kro5
vom tvornice. 8idjevi eksplo%ije$ :on Kalker krenu natrag$ podignu orlov kljun te ga hitro u%dignu na U
kilometara visine. 6a
1RR5 RR. R.R...$.M....... ....$ . ....e...... .5o$Z$Z$7n5r .$n5rnr$ 75F 7er5.55.. ..M27a2in
6o nije vidio kako su te dvije bombe rasparale jedan kraj tvornice$ podigavi dobar komad krova u %rak poput
pramca laUe na u%burkanim valovima.
6ije promatrao ni kako je jak pustinjski vjetar toga jutra obavio ostatak posla - isti vjetar koji je podigao
pjeanu oluju to je prikrila baca&e scudova. 8jetar je otrgnuo krov s tvornice$ gule&i ga kao poklopac s
kon%erve sardina$ dok su smrtonosni komadi eli&noga krovnog lima letjeli na sve strane.
8rativi se u ba%u :on Kalker je$ kao i svi ostali piloti$ krenuo na iscrpno ispitivanje. +roces je iscrpljuju&i %a
umorne pilote$ ali to se mora - mora se. 0 slubi je bila obavjetajna &asnica eskadrile$ bojnica Beth Aroger.
6itko se nije pretvarao da je gorila uspjela u svojoj misiji$ ali svi su piloti i%abrali drugotne ciljeve. 3sim
jednog. 0 tom je sluaju nadobudni oruni asnik %aobiao drugotni cilj i nasumce odabrao tre&i.
MZa kojeg si vraga to uinioNM pitala Beth Aroger. MZato to je objekt golem i djelovao je vaan.M
M6ije ak bio ni na popisu ciljeva$M prigovarae ona. Zatim %abiljei napadnuti cilj$ njegov toan poloaj i opis$
i%vjetaj o u&in
ku bombardiranja$ pa sYe to posla ,to?eru taktikog ratnog %ra
koploystya - ,.*55u$ kojl j5 u *ijadu dij5vo isti 5o5rum ispa5 sto5era saudijskoga ratnog %rakoplovstva s
M4rnom rupomM. M;spadne h kak5 je to b5a pu5lonica mineralne yode i5 tyor5
nica djeje hrane$ strpat &e te u topLM upo%ori ona Kalkera$ MBeth$ %na da si lijepa kad se ljuti$M %adirkivae
je on.
Beth Aroger bijae dobra proBesionalna &asnica$ 9ko bi pri.
stala na Blert$ to bi bilo s pukovnicima i viim inovima. Aako su ovdje samo trojica takvih$ a svi sretno
oenjeni$ 91 Aarc je ba i nije oduevio.
M6e ra%govaramo o tome$ sacnie$M odre%a ona i krenu pre5 datl ,835 l%v5etaj.
Kalker u%dahnu i po5e se odmoriti na svom poljskom kr55 v5tu$ 9Pi ona je u pravu. 9ko je sravnio najve&e
sirotite na svije5
1D
Aarim je te iste ve&eri doao ve&erati kod Hdith <ardenberg u nje%in stanu u Grin%ingu. ,naao se sam$
doavi javnim prijevo%om. :onio je darove7 par mirisnih svije&a$ to ih je stavio na stoli& u nii %a
blagovanje i upalio. ; dvije butelje dobra vina.
Hdith ga do&eka na vratima - crvena od stida kao obino - pa se opet okrenu prtljati oko Kiener ,chnit%ela u
kuhinjici. :vadeset je godina prolo otkako je kuhala %a mukarca. ,toga joj je priprema ove veere priinjala
velike muke no i - na nje%ino veliko i%nenadenje - isto tako veliko %adovoljstvo.
Aarim je po%dravi ednim poljupcem u obra% u predvorju$ od &ega se jo vie %astidjela. 3nda se sna1e7
pronala je u svojoj diskoteci plou 8erdijava M6abuccaM i stavila je svirati.
0skoro se mirisi mousa i paulija pridruie njenim kadencama MZbora sunjevaM te ispunie itav stani&.
,ve je bilo ba kako je i oekivao$ kako su mu opisali nevioti to su jo prije mjesec dana njeno provalili u
stan7 sve vrlo uredno$ upravo pedant5o/ isto do 5retjeranosti. ,tan pedantne osamljene stare cure.
Aad je obrok bio gotov$ Hdith ga poslui garnirana opsenim 1 lskrenim isprikama. 3kusivi meso$ Aarim ga
sveano proglasi
najboljlm to ga j5 ika5a jeo$ od ega ona pocrveni jo ja&5/ no b5ja5e joj riei5mjerrlo 5ra5o.
*a% ovarali su %a 8rijeme vccri o kullurnim temama/ o svog
joj 55555 da posjete dvorac ,cho5br55$ po5l5daju %namenlte konje hpicance u <oBreitschule - uvenu
panjolsku jahaku kolu 5 <o5bur5u na #oseBplat5u$
6je%inu je &au svaki tren punio vinom. Hdith je tako popila %natno vie od jedne ae$ koliko bi si tu i tamo
priutila nakon ruka.
8eera$ vino$ svije&e$ gla%ba$ drutvo nje%ina %godnog mladog prijatelja - sve je to imalo uinka te je polako
otapalo led nje%ine u%dr5anosti.
Aarim se nagnu preko pra%nih tanjura i %agleda joj se u oi. MHdithNM
:aNM M!ogu li te neto upitatiNM Mto god eli.M
MZato nosi kosu tako %agladenu unatragNM 6epristojno pitanje$ odve& osobno. +orumeni kao krv. M+a...
oduvijek je tako &eljam.M
6e$ to ne bijae istina. Bilo je nekad - sje&ala se - bilo je nekad vrijeme kad je njena gusta smeUa kosa lelujala
joj ponad ramena/ bilo je to s <orstom$ ljeti 1(C). 0 to je doba kosa njena vihorila na vjetru u ,chlossparku u
Fa@enburgu.
Aarim be% rijei usta i pride joj s le1a. 3na o&uti kako u njoj
raste strava. 3vo je neumjesno$ pretjeranoL 6jegovi spretni prsti
joj ieprkae ealj od kornjaevine i% punde. 3vo mora prestatiL
3&uti kako joj iZ kose ispadaju iiane ukosnice i kako joj se kosa oputa i pada na ple&a. 6epomino je
sjedila. ;sti joj prsti podigoe kosu i povukoe je njeno na obje strane lica.
;5arim se uspravi pokraj nje i pogleda je jo jednom. ,mije1) ,e l,prll?enl51 rllku$
MHtoL 3vako ja %natno bolje$ ;%gleda deset godina mla5a i ljepaL <ajde$ sjest &emo na divan$ ;%aberi plo&u
koju najvie voli$ a ja &u skul5ati kavu. 8rijediNM
5cZ 5oputcnja p5mi nj5%5e 5nale ak5 svojima 5e je po5ie s mjesta. +ustivi joj jednu 5uku$ %a drugu j5
odved5 od blagovao
ni&ke ni5c do dne5m5 sobe$ 3slobodiyi joj 1 drugu ruku$ okr5nu
+ribra se i odabra dugosviraju&u plou. ,voga voljenog ,traussa$ beke valcere iju svaku notu napamet %na7
M*ue s jugaM$ MBe&ka umaM$ MAli%a&iM$ M6a lijepom plavom :unavuM... <vala nebesima to je on jo u
kuhinji$ pa nije opa%io kako je plou gotovo bacila na gramoBon. ;%gleda da vrlo lako pronala%i gdje je kava$
vr %a vodu$ Bilter$ e&er.
,jedila je sasvim na jednom kraju divana kad se Aarim vratio$ stisnutih nogu. +rimivi alicu$ stavi je na krilo.
<tjela je neto ka%ati o jednom koncertu to &e idu&eg tjedna biti odran u !usikvereinu$ no rijei joj nikako
nisu dola%ile na je%ik. ,toga utke stade pijuckati kavu.
MHdith$ nemoj me se bojati$ molim te$M tiho &e on. M+a ja sam ti prijatelj$ %ar neNM
Mto godL 6aravno da te se ne bojim.M
M:obro. #er %na$ ja ti nikada ne bih nanio nikakvo %lo.M +rijatelj. :a$ oni su prijatelji. .o je prijateljstvo
ro1eno i% %ajednike ljubavi prema gla%bi$ operi$ likovnim umjetnostima$ kulturi uop&e. 6ita vie$ to nikako.
6o tako je malen korak od prijatelja do mladi&a. Znala je kako ostale tajnice u Banci imaju mueve i de&ke.
+romatrala je njihovo u%bu1enje prije i%laska$ gledala kako hiho&u u predvorju jutro posh/je$ kako je
saalijevaju to je tako sama.
M.o suJ*ue s jugaJ$ %ar neNM M:akako$M
M*ekao bih da mi je to najdraii beki valcer.M M; moj.M .ako je bolje7 vratimo se gla%bi.
0%e joj alicu kave i% krila i spusti je na &ajni stoli& pokraj svoje. Zatim ustane$ primi je %a ruke i povue je na
noge.
Mto to... NM
3djednom joj se desna ruka na1e u njegovoj ljevici$ a snaina i uvjerljiva desnica obuhvat5a ju je oko struka$
Fagano se okretala na parkctu$ u malom prostoru me5u poku&s5vom$ +lesala je beki valcer$
;5ajdeL ,ad$ pih&u mojL 6e gubi rli trcna vieL - rekao bi Gidi liar%5aj. 9li to on ZnaN 6e %na nita$ +rvo
povjerenje$ onda pitania Aarim ie desnu ruPc5 nristoino %adrao visoko na Hdithinim
Hdith se nade licem u% njegova prsa/ morala je okrenuti lice na stranu. !ale joj se grudi dotakoe njegova
tijela. 3pet je o&utjela mukarev miris.
3dmakla se od njega. +ustio ju je. 3tpustivi desnu ruku$ lijevom joj podie bradu. Zatim je poljubi$ ne
prekidaju&i ples.
6ije to bio pohotan poljubac. 0sne mu ostae stisnute$ a njene nije ni pokuao ra%dvojiti. 0 glavi joj je bjesnio
vrtlog misli i osje&aja/ %rakoplov se kovitlao i padao be% pilota/ budila se elja %a borbom$ pa opet umanjivala.
Banka$ Gemutlich$ nje%in ugled$ prohujala mladost$ to to je stranac$ ra%lika u dobi$ toplina$ vino$ mirisi$
snaga$ usne... Gla%ba utihnu.
:a je ita drugo pokuao$ odmah bi ga i%bacila. 3dvojivi usne od njenih$ njeno joj nagnu glavu na svoja
prsa. 6ekoliko su trenutaka tako nepomino stajali u tiini njenog stana.
Zatim se ona odmaknu. 3krenu se divanu i sjede na nj. Zagleda se preda se. Zatee ga kako klei pred njom.
0%eo joj je obje ruke u svoje.
MFjuti li se na me$ HdithNM M6isi to trebao uiniti.M
M6isam htio. Aunem ti se. 6isam mogao odoljeti.M M!islim da bi trebao krenuti.M
MHdith$ ako se ljuti na mene i eli me ka%niti$ mo'e to uiniti amo tako da ml ne dopusti da te vie vidim.M
MpaM$ nisam sigurna$M
M<ajde$ ka?i kako &5mo se opet vidjeti.M M8jerojatno je tako.M
MAaie li \neJ$ napustit &u studij i oti&i ku&i$ 6e mogu vie 5i5
vjeti u Be&u ne budem li se vidao s tobom.M M6e budi ludL !ora studirati$M
M3nda &emo se opet vidjetiNM
M:obro$M Za pet minuta je otlao. 0gaslv5i svjetlo$ presvukla se u ed5
77... ri25iuu 22 nr2un n2nrn mtYln t ;nnn
ccc +ukovnika amerikog ratnog %rakoplovstva :icka Beattyja te je no&i %apala no&na smjena pod %gradom
na +utu %a stari aerodrom u *ijadu.
4ma rupa nikad ne prestaje raditi niti usporava radni ritam. 9 prvih je dana %ra&nog rata radila bre i ja&e
nego ikad.
Glavni ratni plan generala 4hucka <ornera doivio je velike promjene %bog toga to su stotine njegovih bojnih
%rakoplova morale biti poslane u pohod na bacae scudova umjesto da ih se poalje na prije utvr1ene ciljeve.
,vaki &e vojskovoda potvrditi da se ratni plan moe i%raditi do posljednjega vijka i koraaja vojni&ke &i%me.
6o kad se krene$ stvari se nikad ne %bivaju ba onako kako je %amiljeno u planu. Ari%a i%a%vana raketnim
napadima na ;%rael poka%ala se kao o%biljan problem. .el 9viv je vikao na Kashington dok je Kashington
urlao na *ijad. :avanje novog %adatka tolikim %rakoplovima i njihovo premjetanje na lov na hitre pokretne
raketne bacae bijae cijena to ju je Kashington morao platiti ;%raelu kako bi ga odvratio od vojne osvete. ,vi
su shva&ali kako bi se$ i%gubi li ;%rael strpljenje te ude u rat$ krhka koalicija skupljena sada protiv ;raka
raspala i nitko je vie okupio ne bi.
4iljevi prvotno odredeni %a tre&i dan napada morali su priekatl %bog nedostatka letjelica. ; tako redom -
domino-eBektL #o je jedna poteko&a bila i u tomu to se nije moglo ni smjelo smanjiti +0B. +0B je vrlo bitan
i mora se obaviti. :ruga bi mogu&nost bila uasna.
+rocjena uinka bombardiranja - +0B - kljuna je %bog toga to 4rna rupa jednostavno mora %nati koliko je
svaka akcija =svaki val bombardiranja> bila uspjena =ili be%uspjena>. 9ko se na popisu ciljeva u dnevnoj
%apovijedi naao vaan iraki vojni sto
er$ radarska postaja iv raketl5o-top55ka postrojba$ onda &e ih save%niki avioni svakako napasti$ 6o jesu li
ih pogodiliN 9ko jesu$ koliko je %apravo cilj unitenN 1)b`)N ,3blo ;li je svedena na hr
picu pepela koji se puiN
6e smije se jednostavno pretpostaviti kako je ta5i5ta ira&ka ba%a %brisana s lica Zemlje. 6aime$ sutradan bi
uljuljkani save%niki piloti mogli preletjeti preko nje lete&i prema nekom novam cilju. 9ko tamo jo togod i
tkogod radi$ piloti bi mogli po5nuti.
,toga se letjelo svakodnevno$ a nakon leta umorni su piloti
da su pogodili. ,utradan bi drugi %rakoplovi preletjeli to mjesto i BotograBirali ga.
,toga se svakoga poetnog dana trodnevnih priprema dnevnog rasporeda prvotni MjelovnikM dopunjavao
Mdrugim posjetimaM - %ada&ama dovravanja %apoetih$ ali nedovrenih poslova.
etvrtoga dana %ranoga rata$ '). sijenja$ save%ni&ko si je ratno %rakoplovstvo teko moglo slubeno priutiti
gubljenje vremena na bombardiranje industrijskih postrojenja - ak ni onih koja su navodno proi%vodila oruje
%a masovno unitenje. 0 to su doba jo bili usredotoeni na potiskivanje neprijateljskog %rakoplovstva.
.e je no&i pukovnik Beatty pripremao popis letova sa %adatkom BotograBskog i%vi1anja %a sljede&i dan$ na
osnovi etve svih %amornih ispitivanja pilota to su ih obavili obavjetajno-sigurnosni &asnici eskadrila.
:o pono&i je manje-vie dovrio posao te su prve %apovijedi ve& hitale k lete&im odredima to &e u %oru po&i
u misije Boto-i%vi1anja.
M;mamo i ovo$ gospodine.M
*ekao je to ameriki mornari&ki %astavnik to mu je priao sa strane. +ukovnik %irnu na cilj.
M.armijaN to je toNM
M3no to pie$ gospodine$M
MGdje je uop&e ta .armija$ k vraguNLM MHvo je$ gospodine$M
+ukovnik pogleda %rakoplovni %emljovid. !jesto mu nita ne re&e.
M*adarN *aketeN Zrakoplovna ba%aN ,toerNM M6e$ gospodine. ;ndustrijski pogoni.M
+ukovnik bijae iscr5ljen. :uga je to bila no&$ a posla &e biti do 5ore.
MZa Boga milo5aL ;t5dust5ija jo nij5 na redu. !a dobro$.$ :ajte mi popisLM
3i mu preletjee popis od vrha do dna. 6a njemu su bi5 svi industrijski pogoni %a koje su save5nici vjerovali
da su pove%ani s $.
r.5$55rln$5m c$nJaa 5a maso5m) 5J511E5$'Ji55e.5'5)5ei ,u 58 b5e 1
da na popisu nedostaje *aadija$ gdje su ;ra&ani instalirali drugu kaskadu plinskih centriBuga %a raBiniranje
uranija/ ta je pojedinost i%makla strunjacima 3dbora M!edu%aM. .vornica$ koju su mnogo kasnije otkrili
stru&njaci 0jedinjenih naroda$ nije bila ukopana u %emlju$ nego prikrivena kao punionica vode u boce.
+ukovnik Beatty nije mogao %nati ni da je u 9l-Furatu pod %emljom smjetena prva kaskada %a raBmaciju
uranija$ ona to ju ;; je posjetio 6ijemac dr. ,tammler i rekao da je Mnegdje bli%u .u
vaiteM =toan je smjetaj ra%otkrio #erihon>.
j M6e vidim ovdje nikakvu .armiju$M ne%adovoljno &e pukovnik. M6e$ gospodine/ nema je$M potvrdi mornariki
doasnik. MAoji je to kvadrantNM
6itko ne o&ekuje kako &e analiti&ari %apamtiti stotine %bunjuju&ih arapskih mjesnih imena$ pogotovu stoga
to se u nekim sluajevima jedno ime odnosi na deset ra%liitih meta. ,toga je
i svaki cilj odreden slovno-broj&anom o%nakom kvadranta$ prema i Globalnom smjetajnom sustavu$ koji ih na
%emljovid smjeta u kvadrat pedeset sa pedeset metara.
Bombardiravi divovsku tvornicu u .armiji$ :on Kalker pribiljeio je nje%ine koordinate te su se one nale u
i%vjetaju obaj vjetajne asnice.
i M6ema jeLNM podviknu pukovnik. M+a to ak nije ni cilj$ \bem
tiL .ko je streBioNM
M6eki pilot IID$ s ba%om u 9l Aarcu. +romaio je prve dvije mete$ ali ne svojom pogrekom. 8aljda se nije
htio vratiti pun u ba5u.M
MAreten$M promrmlja pukovnik. M+a dobro$ stavite to na popis. 9li pri dnu7 ni%ak prioritet. 6emojte na to troiti
puno Bilma.M
+oru5nik korvete 55rr5n 4leary sjedio je %a komandama svog F1T tomcat pun n5lagode i pritajena gnjava.
+od njim se plove&e sivo brdo$ amcriki nosa aviona *an 5 ger$ %arilo pramcem u povjetarac$ plove&i
br5inom od dvadeset sedam &vorova.
!ore na sjeveru 9rapsko-per%ijskog %aljeva mirno je kao ulje.
YJ \$ $ $$
$.@.. .$......5 ...$2$ $;n9rn ne Me5n nn5rnrn nnh55n5nH5 s52n5iriMnats
daju&i ga u Bilmu .op Gun. !jesto u njegovoj kabini vjerojatno je najtraenije i najcjenjenije u amerikom
ratnom %rakoplovstvu =u mornari&kom %rakoplovstvu svakako>. 0pravljati takvom letjelicom samo tjedan
nakon dolaska u %aljevsko podru&je$ i to jo na tako lijep dan$ svakako bi usre&ilo :arrena 4learyja. *a%log
njegovu jadu bijae to mu nije dodijeljen bojni %adatak$ nego %rano BotograBsko i%vidanje - snimanje
obiteljskih sli&ica$ kako se bunio sino&. 6avaljivao je na operativnoga asnika eskadrile neka mu dopusti
ganjati !;G-ove/ no nije ilo.
M6etko to mora odraditi$M glasio je odgovor. +oput inih save%nikih ratnih pilota nad Zaljevom$ i on se bojao
da &e s neba nestati irakih %rakoplova nakon nekoliko dana te tako ne&e imati prigode %a %rane dvoboje s
njima.
.ako mu je$ na njegovu alost$ dodijeljena i%vidaka %ada&a. ;%a njega i njegova navigatora dva motora marke
general electric snano su brujala dok je palubna posada kva&ila letjelicu u parni katapult to je lagano
ukoivao %rakoplov prema gore/ nos letjelice %amalo se poklapao sa sredinjicom nosa&a. 4leary je ekao s
palicom ubr%ivaa u lijevoj ruci$ dok je desnicom &vrsto drao upravljaku palicu ravno$ u neutralnom
poloaju/ ekao
je dok su se obavljale posljednje pripreme %a polijetanje. 6apo. kon7 kratko ispitivanje$ potvrdno kimanje/
%atim strahoviti potisak
kad je cuica ubuiYaa pola oaluno napnjed$ Aavap5t i moto5 ubr%ae p5ota$ navigatora i cndesec &eii5
cone ceiak uakoplov u tn sekundc od mla do lE) voro5a$
,ivi 5llk *ange@a na5$o ie%e pod njim/ bljesnu tamna pu5 ina. .omcat o&uti hitrinu %raka oko nje$ osloni
se o nj i lagano se uspe u sve svjetlije nebo$
Fet &e trajati etiri sata. Bit &e dva punjenja gorivom u %ra.
ku. .reba snimiti dvanaest ciljeva$ 6e ide sam$ +rcd njim jc ve& jedan 9-D avenger s laserski navo5enim
5bombama$ u sluaju da ga budu ga5aP; protuZrakoplovnim topovima i tekim strojnlcama$
$ M $ $
5..9....5. 55 M B.M$r$ r$iMnnM$ 5$nMBlrnB5 irnQ5ra 5nnrt5re 5l5n 5oBnr2 an
moe i%mjeriti ra%mak medu nogama ira&koga pilota prije nego ustane.
,va ta elje%narija i tehnika trebale su %atititi spravu to visi :arrenu 4learyju pod petama7 ,.9Z; - sustav %a
takti&ko %rano i%vidanje.
8ise&i malko udesno od tomcatove sredinjice$ ,.9Z; podsje&a na lijes$ no neobi&no duga&ak =&ak pet i pol
metara>$ u%ak i malo %amreniji od kakve idiot-kamere.
0 vrhu joj je i%vrstan Botoaparat koji snima u dva smjera7 naprijed dolje i ravno dolje. ;%a njega je Botoaparat s
panoramskim irokokutnim objektivom$ tonije trima objektivima ija se slika poslije spaja u jednu7 snima
prema van$ na stranu i dolje. ;%a nje je inBracrvena kamera$ koja snima toplinsko %ra&enje i njegov i%vor.
6apokon$ nakon snimanja ure1aj prikae pilotu to je snimljeno na %aslonu i%nad glave u kabini.
:arren 4leary uspeo se %rakoplovom na pet kilometara visine$ sreo se sa svojom pratnjom$ pa su se svi$ jedan
po jedan$ stali napajati gorivom u %raku i% dodijeljenog im A4-1IE$ svega koji kilometar juno od irake
granice.
Be% poteko&a i%a%vanih bilo kakvim ira&kim otporom$ BotograBirao je jedanaest glavnih ciljeva s popisa$ a
%atim odletio nad .armiju kako bi snimio i dvanaestu$ manje vanu lokaciju.
Fete&i nad .armijom$ pogleda %aslon nad glavom i promrmlja7 MAoji li je ovo k...acNM Ba tada istroila se i
posljednja od ukupno CE) sliica koliko ih je na Bilmovima svih tomcatovih Botoaparata.
6akon drugog punjenja gorivom %rakoplovi su se posve uredno vratili na palubu *angera. Falubne su posade
u%ele Botoaparate s letjelice i odnijele ih u Botolaboratorij$ gdje &e Bilmovi biti ra%5 vijeni$
6akon pri&anja o mimom i ne%animljivom letu$ 4leary je s obavjetajcem siao u Botolaboratorij$ gdje je jako
bijelo svjetlo na stolu tamne komore prosijavalo kro% netom ra%vijene Bilmove. 4leary strpljivo objasni to je na
svakoj snimci i gdje su snimljene. 3bavjetajac je marljivo biljeio %a svoje i%vje&e$ to &e popratiti
4learyjevo i BotograBije.
Aad su stigli do posljednjih dvadeset BotograBija$ obavjetajni
&asnik ga upita/ M9 to je ovoNM
r7p15lil5d il9ili1lli$rJ Bdtt11D51511) 9 4lea5y. M,nimka p5ika%u5u cilj u .armiji. ,je&a se/ ona to ju je
*ijad dodao u posljednji trenNM
M+a$ to je to unutar tvorniceNM pitao je dalje obavjetajac. M6e %nam... meni i%gledaju kao Bri%biji %a divove$M
nesigurno &e pilot.
0sporedba se poka%a %ara%nom. 3bavjetajac ju je uporabio i u vlastitom i%vjetaju$ pri%navi kako nije kadar
ni nagadati to bi to moglo biti. +o %avretku$ s palube *angera ispalie jedan lockheed ,-I viking$ neka
odnese sve to u *ijad. :arren 4leary vratio se bojnim letovima. ;pak$ otiao je i% %aljeva na *angeru krajem
travnja 1((1. godine$ a da se nikada nije suelio s !;G-om u letu.
Aako su jutarnji sati odmicali$ KolBgang Gemutlich sve se vie %abrinjavao %bog stanja svoje osobne tajnice.
Bijae pristojna i slubena kao uvijek$ djelotvorna koliko je god to on traio =a <err Gemutlich puno je traio>.
Budu&i da nije bio ovjek obdareno osobito dobrim darom %apaanja$ isprva nije nita ni primijetio. 6o kad je
tajnica tre&i put toga jutra dola u njegovu posve&enu sobu kako bi preu%ela dopis$ uo&io je kalco je neto na
njoj neobino.
6ita lakomisleno$ dakako/ nipoto Brivolno - takvo to on nikada ne bi dopustio$ ,tvar je bila u o%raju to ga
?ena oko se5 be il5. .re&i ju je put po%ornije promotrio dok je blljei5a nagnu5 ta nad not5a$
;stina$ nosi i danas sivi poslovni kostim stroga kroja$ suknje dobrano ispod koljena. Aosa joj je i sad %agladena
u urednu pun5
du na %atiljku... .ek je pri etvrtom nje%inom ulasku shvatio s
trakom u5asa da Hdith <ardenberg ima na obra%ima malko pu5 dera. 6e puno$ tek traak. ;irZ3 je pogleda
ne bi li na usnama ugledao ru5/ laknulo mu je kad vidje da nema ni traga$
!oda mi se uinilo$ mo%gao je on. ,ijeanj je. Fedeno je van5$ pa joj ko?a na obra%ima bndi o5 studena
vjetra. Zato je sta5 vila puder. 6ema sumnje. 6o ima tu jo neega.
3&i. 6ije valjda maskara$ um Gottes25llet5L +ogleda opet$ !a ne - nema maskare/ nimalo. +revario sam se -
uvjeravao je sa5 ma e+h+ 11 rlnha stanl5e Ca nhierl rairin ie na krilu nlatneni llbtus
,re&a. Hdith <ardenberg je %apravo sretna. ,ada shva&a da se to vidi. 8idi se po nainu kako hoda$ kako
govori$ kako i%gleda. 4ijelog je jutra takva/ to$ i onaj trag pudera na obra%imaL Bijae to otkri&e dovoljno da
duboko %abrine KolBganga Gemutlicha. 6ada se bar da nije troila novac.
,nimke to ih je nainio porunik korvete :arren 4leary stigle su u *ijad toga poslijepodneva$ kao dio me&ave
novih BotograBija to su svakoga dana sti%ale u save%niki %rakoplovni stoer.
!e1u njima su neke bile satelitske snimke satelita A<-11 i A<-1'$ koji lete visoko nad Zemljinom povrinom
i snimaju irokokutnim objektivom slike to pokrivaju golemu povrinu$ itav ;rak. 9ko se na njima ne pokae
nikakva promjsna u odnosu na jueranje snimke$ pohranjuju se be% dalje obrade.
:ruge pak dola%e od stalnih Botoi%vidakih letova na niim visinama$ obavljenim letjelicama .*-1. 6a nekima
se opaa nova iraka aktivnost$ vojna i industrijska$ poput pokreta trupa$ letenja bojnih %rakoplova gdje ih prije
nije bilo$ raketnih baca&a na novim lokacijama.
,nimke tomcata s *angera vane su %a +0B - procjenu uinka bombardiranja. .akve snimke probiru se u tali
- skupu %elenih atora na rubu vojne ba%e. Zatim se$ s prepo%natim objektima i 5broj&ene$ sputaju u 4rnu
rupu$ u 3djel %a +0B.
+ukovnik Beatty javio se na dunost u sedam te ve&eri. :va je sata radio promatraju&i snimke lokacija
raketnih bacaa =djelomice ra%oreni/ dvije bitnice su$ i%gleda$ jo netaknute> i centra ve%a =sravnjen sa
%emljom>/ u% to i jedan oja&ani hangar %a ratne %rakoplove$ koji je udomljivao irake !;G-ove$ miragee i
suhoje =uniten>.
,tigavl 5o d5setak snimaka to prika%uju tvornicu u .armiji$
on se namr5ti$ usta i pri5e stolu %a kojim je sjedio stoierni narednik britanskoga ratnog %rakoplovstva$
Mto je ovo$ 4harlieNM upita pukovnik.
M.armija$ 5ospodine. ,je&ate li se tvornice to ju je juer pogodio strike eagle - one to nije bila na popisuNM
M9$ da - to je ona tvornica to nije b5a na poplsu meta$ je
5 555=)NM
\.n in Bn
M+a$ koji se vrag tu dolje %bivaNM
M6e %nam$ gospodine. Zato sam snimke i donio vama. 6itko ih nije uspio shvatiti.M
M.aj to jae orla dobro je protresao neiju krletku. :olje su se %asigumo usrali.M
Britanski doasnik i ameriki pukovnik %agledae se jo jednom u snimke to ih je tomcat snimio nad
.armijom. FotograBije bijahu kristalno jasne. 6eke su snimljene Botoaparatom u nosu to snima u smjeru
naprijed i dolje i prika%ivale su teko ote&enu tvornicu s visine od pet kilometara/ druge je snimio vrlo iroko-
kutni objektiv aparata u sredini MlijesaM. 3soblje tale odabralo je dvanaest najboljih$ navasnijih snimaka.
MAoliko je velika ta tvornicaNM upita pukovnik. M3tprilike sto sa e%deset metara$ gospodine.M
Golemi krov bijae uglavnom otrgnut/ ostala je samo &etvrtina na svom mjestu.
.ri otvorene etvrtine i% ptije su perspektive otkrivale sadraj itave tvornice. 6utrina joj je podijeljena na
prostorije pregradnim %idovima. 0 svakoj prostoriji ve&i dio poda %au%ima veliki tamni disk.
M#e li to kovirlaNM
M:a$ gospod5c. .ako ka?e inBracrueni pretraini5. 6cka 5rsta elika$M
to je jo %animljivije$ a to je upravo i bio ra%log tolike po%ornosti to su je ljudi %adueni %a +0B posve&ivali
.armiji$ bijae iraka reakcija na pohod :ona Kalkera. 3ko raskrivene tvornice okupilo se ak pet golemih
gradevinskih di%alica. Arakovi im nadneseni nad nutrinu tvornice poput rodinih kljunova nad
ribom. 0%a sva raZaranja i%a2ana bombardiranjem u ;raku$ ovo5 lika je di5ahca glavna nagrada$
3ko tvornice i unutar nje gomila radnika %noj5a se i muila nastoje&i %akvaiti diskove di%alicama %a kuke$
kako bi ih odnijele. M#esi li ih prebrojio$ 4harlieNM
M55a ih preko dvije stotine$ gospodine.M
M9 o5i disko5i...M puko5ik Beatty se poslu5i i5ra%om i% i5jc5 &a *angerova obavjetajnoga asnika7 Movi
\Bri%biji %a divoveJNM
R R . .. .... . . $ .. 5. $.$
M.ako je popis sastavljen$ pukovnie. 6o biste li ovo pogledaliNM
,toerni narednik stavi pred amerikoga asnika sljede&u snimku to ju je naao u dosjeu. +ukovnik se
%agleda %a Britanevim kaiprstom.
M3grada od bodljikave ice.M M:vostruka bodljikava ica. 9 ovoNM
+ukovnik Beatty u%e pove&alo i pogleda opet$ kro%a nj. M!insko polje... protu%rakoplovni topovi... straarski
tornjevi. Gdje si sve to pronaao$ 4harlieNM
M3vdje. +ogledajte na velikoj slici.M
+ukovnik Beatty stade prouavati novu sliku to se nala pred njim - snimku .armije i &itave okolice$
snimljenu s vrlo velike visine. ;spusti dugaak i%disaj.
MAristeL +a mi &emo morati prevrednovati cijelo podruje .armije. Aako nam se$ k vragu$ moglo dogoditi da
to previdimoNM injenica je da je itav divovski industrijski kompleks u .ar
miji$ od ak IU1 %grade$ u prvim anali%ama opisan kao posve civilni$ pa stoga i otpisan kao meta. *a%lo%i %a to
poslije &e postati dio usmene knjievnosti medu ljudima-krticama to ivotare i rade u 4rnoj rupi.M
,ve su to bili 9merikanci i Britanci$ sve 69.3-vi ljudi. 0vjebani su procjenjivati sovjetske ciljeve te su stoga
traili stvari gradene na sovjetski na&in$
+ostoje standardni 5oka%atelji to jest$ a to nije vojni cilj. 9ko su %grada ili kompleks vojni 5i strateki va%ni$
bit &e smjeteni i%van mjesta. uvat &e ih od namjernika i %nati5eljnika$ tititi od napadaa.
;5a 5 straiarskih tomjeva$ ograda od bodljikave ice$ protu%rakoplovnih topova$ raketa$ minskih polja$ vojarniN
;ma 5l ttago
va 53la,l=5 i s5lasQ5 4e5k55 ka5ionaN yodi Pa do obj5kta 5sokonaponski dalckovod i5 se elektrini
ge5erator nala%i unutar samo
ga krugaN ,vi ti %na5438i %na&e7 cilj. .armija nije poka%ivala nijedan od njih. 6ai%gled.
*9F-ov je doasnik Mpo nosuM ponovno ispitao velikovisins
k$l snimlnl itava nodru&ia$ ; eto$ sve se nalo7 o5rada$ protu%rako
tla jednostavno je nemogu&a bilo gdje u Zapadnoj$ pa i ;stonoj Huropi.
0 sredini divovske etvorine je industrijski kompleks to broji IU1 %gradu$ %a C) kojih se poslije poka%alo kako
imaju namjenu vojne proi%vodnje. Zgrade bijahu nadaleko jedna od druge$ kako bi se i%bjeglo da u
bombardiranju jedna %apali drugu. +a ipak su %au%imale svega E)) od ukupno 1) ))) hektara %ati&ene %one.
M:alekovodN 3vdje nema struje jae od potrebne %a elektrinu etkicu %a %ube.M
MHvo ovdje$ gospodine. etrdeset pet kilometara na %apad. :alekovodne ice vode u suprotnom smjeru. Aladim
se o vr vru&a piva da su to lani kabeli. +ravi je dalekovod ukopan duboko pod %emlju i vodi od elektrane
usred .armije. .o je 1E)-megavatni generator$ gospodine.M
M+as materLM tiho opsova pukovnik. Zatim se uspravi i pograbi snop BotograBija.
M:obar rad$ 4harlie. 3dnijet &u ovo sve Busteru Glossonu. !edutim$ nema ra%loga ekati to &e biti s
obeskrovljenom tvornicom. 9ko je vana ;raanima$ onda &emo je sruiti.M
M:a$ gospodine. ,tavit &u je na popis.M M6e %a tri dana. ,utra. to ima slobodnoNM
,toerni narednik pri1e ra&unalnom terminalu i utipka upit. M6ita$ gospodine. ,ve je %au%eto$ sve eskadrile.M
MZar se jedna ne moe odvojiti %a toNM
M6e bi ilo. 0 %aostatku smo %bog lova na scudove. 6o e5
kajteM. imamo postrojbu T)I)). doljc na :lcgu. 3ni bi mogli$M M0 redu/ neka to obave tvrdave.M
M3prostite to to spominjem$ ali tvrdave ba i rllsu osobito
preci%nl bombard5n$M re5 5tb?t5li tia5t55ik v51D b55ljivb ,5h55 rano5n diplomatinom re&enicona$ kojom
jc prikrlvao neslaga5je. M,luaj$ 4harlie/ %a 'T sata ;ra&ani 5&e ispra%niti to mj5sto$
6emamo i'bora. :at &emo posao M.55avama.M
M*a5umijem$M
Aro% pro%or su vikali uvrede i psovke prema svakom nadola%e&em amerikom i britanskom bojnom
%rakoplovu. 6o istodobno im je ponestajalo hrane$ a ruski je eludac uvjerljiv argument. *jeenje bijae
jednostavno7 opet poslati vrtlara !ahmuda u kupovinu.
!artin se ve& tri dana biciklom vo%ikao gradom kad je ugledao o%naku kredom. 6ala%ila se na stranjem %idu
stare <ajatove ku&e u Aaradtt-!ariamu/ %naila je da je #erihon donio poiljku u odgovaraju&i mrtvi
sandui&.
0sprkos bombardiranju$ prirodna otpornost obinoga puka iska%ala se u njihovu pokuaju povratka
dotadanjem svakodnevnom ivotu/ i svakidanjica se po&ela vra&ati. Be% i jedne i%govorene rijei$ i%u%evi
one promrmljane u pol glasa &lanovima obitelji$ %a koje bijae sigurno da ne&e odati govornika 9!9!-u$
radnika je klasa Bagdada br%o shvatila kako +se&i sinovi i 6adijevi sinovi mogu pogoditi to god ele$ a
ostalo ostaviti na miru.
+oslije pet dana bombardiranja +redsjedni&ka je palaa postala hrpa ruevina =ve& drugoga dana>$
!inistarstvo obrane nije vie opstojalo/ nisu vie Bunkcionirale ni teleBonske ve%e niti glavne elektrane. to je
jo ne%godnije$ svih devet mostova odsad kiti dno .igrisa. 6o ni% malih podu%etnika uspostavilo je ve%e s
jedne na drugu obalu skelama i brodovima. 6eke su skele i lade bile dovoljno velike da ponesu i osobne i
teretne automobile/ drugi bi prevo%ili po deset putnika i njihove bicikle/ tre&i su pak bili tek barke na vesla.
YlrGl.l1 YI?illh gl55evina ostalo je netaknuto. <otel M*aidM
u Aaru jo vrvi stranim novinarima$ makar se *ais$ nema sumnja$ sakrio u svom bunkeru ispod njega. to je
naj5ore$ itavo je ostalo i sjedite 9!9!-a$ smjeteno u ni%u pove%anih ku&a starih proelja ali
moderni%irane nutrine u %agra1enim ulicama bli%u
Aas5-al-9bijada u *isaBi. ;spod dviju kua smjetena je %loglasna
Y5Daonica$ Oije se ime nikada ne spominje naglas/ tamo 3mar
<atib 2an !uitelj iscje5uje pri%nanja i% svojlh ?rtava$
6a drugoj strani rijeke$ u !ansuru$ samo jedna pove&a uredska %grada - neo%naena bilo kakvom natpisnom
plo&om udomljuje sjsdite ;5uhaDarata$ ujedno obavjetajne i protuobavjetajne sluibe.
!ike !arrin ra'matrae pitanje o%nake kredom dok je peda
nepomino =ako treba i danima> na istom motritu te promatrati okoli dok ti se ptice ne ugnije%de na klobuku.
.e je no&i pjeice ponovno preao rijeku i uao u *isaBu ba dok je poinjao novi %ra&ni napad. +robio se do
%elene trnice u Aasri. .u i tamo vi1ao je ljude na plo&niku i kolniku koji hitahu u %aklon. Aao da su njihovi
skromni ku&erci kadri %adrati krstare&i projektil tomaha2kL Bijae tek jedan od njih. 6o to je najvanije$
uspio je u svojoj igri na sre&u s 9!9!-om7 ni oni ne vole otvoren prostor kad su im 9merikanci nad glavom.
6aao je dobru lee&u promatra&nicu na krovu skladita vo&a. , ruba je lako mogao sagledati &itavu ulicu$
dvorite i opeku u %idu koja o%naava mrtvu javku. 3sam punih sati - od osam naveer do %ore - on je leao i
gledao.
9ko je sandui& namjetaljka$ 9!9! ne&e uporabiti manje od dvadeset ljudi. Za sve to vrijeme i%ma bi
%astrugala po kamenu$ &uo bi se kaalj$ prote%anje ukoenih miica$ paljenje igice$ ar cigarete$ grlena
%apovijed da je se ugasi/ bilo bi neto. #ednostavno nije mogao povjerovati kako <atibovi ili *ahmariijevi ljudi
mogu ostati nepomini i posve tihi punih osam sati.
Bombardiranje presta koji asak prije etiri. 6a trnici pod njim ne bijae upaljeno nijedno svjetlo$ 3pet
pogleda nema li na
nekom pro%oru najviega kata kakva kamera/ no u b5%ini rllje b5o visokih %grada. 0 etiri i deset spustio se s
krova$ preao dvorite
- komad tmine u tamnosivom bumusu to se gibala tminom. 6a1e odgovoraju&u opeku$ u%e poruku i ode.
6edugo prije %ore prebacio se preko %ida u dvorite ku&e pr
vog tajnika Aulikova te se smjestio u svojoj kolibi prije nego se itko probudio$
#5r5onova poruka bija5 j5dnostavna$ 6ijc ve& devet dana
pritnio nikakvu poruku$ 6ije opaZio nikakyu oZnaku krcdom$ )5 prole poruke nlj5 b5lo kantakta$ 6a 5je5Vv
bankovni ra5un nita nije stiglo. ;pak$ pronali su njegovu poruku$ ,iguran j5 u to$ jer je provjerio$ to ne
valjaN
!art5 n5je prenio poruku u *ijad$ Znao je da mora poslu. ati naredbe$ ali ie smatrao kako$ budu&i da ie on$ a
ne ,imon +a55
!oda je +a@inan bio u pravu7 moda je #erihon %aista kompromitiran. 6o mogu&e je i da je jednostavno
prenio to je uo ,addama <useina govoriti. 6e%godno je to je 4;9 odbila platiti onaj milijun dolara. !artin
sam stili%ira odgovor.
6apisao je kako je po&etak %ranih napada i%a%vao poteko&e$ no treba samo malo strpljenja i sve &e se
srediti. *ekao je #erihonu kako je njegova posljednja poruka itekako primljena i proslije1ena. 3n$ #erihon$
budu&i svjetski ovjek$ ra%umjet &e kako je milijun dolara vrlo velika svota te valja prvo provjeriti primljenu
inBormaciju. Za to &e trebati neko vrijeme. #erihon neka ostane miran i u ovim tekim vremenima. 6eka
prieka sljede&u o%naku kredom koja &e mu dati do %nanja kako se suradnja nastavlja.
;stoga dana !artin je pohranio poruku i%a opeke u ogradnom %idu ,tare 0tvrde u 9damiji. 0 suton o%nai
kredom mjesto na hr1avoj povrini garanih5vrata u !ansuru.
'T sata poslije o%naka je bila obrisana. ,vake je no&i !artin oslukivao %vukove i% *ijada$ no odande nije
sti%ala nikakva poruka. Znao je kako mu je naloeno da pobjegne i% Bagdada te ga njegovi pretpostavljeni
vjerojatno ekaju da se pojavi na granici. 3dlui jo malko priekati.
:iego Garcia ne ide me1u najposje&enija mjesta na svijetu. 3toi&$ jedva ve&i od koraljnog atola$ na jugu je
otoja 4hagos na ju
gu ;ndijskog oceana. 6eko& britanski teritorij$ ve& je godinama i'. najmljen ,9:$
0nato osamljenosti$ tijekom Zaljevskog rata otok je bio ba%a jedva skrpljenog TI))$ krila *atnog
%rakoplovstva ,9:$ sa
stavljena od B-E'$ lete&ih tvr5ava$
(5E1 bijae dalcko najscanji irakoplo5 uporabljcn u ;om rat5/ ve& ie preko c5desar sod5a u slu5bi. !noge od
tih lete&ih tu5. dav5 &i5ile su hrplenjau poElrojbi ,loiera sFrale,kog trakoplor55 s5va u 3mahi u 6ebraski$
.aj je lete&i mas5odont da5ju i no&u k55o 5bo5ma golemoga so5etskog ca5s5a 5ose5i alomskc i Yo5
;raanima ivci i moral bili podrovani danono&nim napadima BE'.
0 itavom je ratu sudjelovalo samo osamdeset takvih letjelica$ no njihova je nosivost tako golema da su uspjeli
baciti 'D.))) tona MteretaM$ tj. T)W od ukupnog eksplo%iva ba&enog na ;rak tijekom rata.
Fete&e tvrdave su tako goleme da im se krila$ koja nose osam pratt [ 2hitney #-EC motora =svako krilo po dva
para>$ svijaju krajevima prema tlu. +ri polijetanju pod punim optere&enjem krila se prva podiu u %rak$
podiu&i se i%nad masivnoga trupa poput galebovih. .ek u letu se ona isprave i stre posve okomito na trup.
!edu ra%lo%ima %bog kojih su ti bombarderi bili toliko gro%ni *epublikanskoj gardi u pustinji jest to dolije&u
nevidljivi i neujni - tako visoko da bombe padaju niotkud$ pa su %ato jo stranije. !akar su$ dakle$ i%vrsni %a
t%v. sag bombi$ preci%nost pogadanja ciljeva nije im ba jaa strana$ kako je primijetio stoerni narednik.
0 %oru ''. sijenja tri tvr1ave poletjele su s :iega Garcije prema ,audijskoj 9rabiji. ,ve tri nosile su najve&i
mogu&i teret7 pV pe5eset je5nu IE)-kil)gramsku MelinuM ili MglupuM bombu/
takve se bombe puste s visine od dvanaest kilometara. .rideset sedam bombi smjeteno je u trupu$ a ostatak
visi pod kri5ma.
.ri bombardera ine uobiajenu bojnu skupinu tvrdava. +osade su se bile nadale provesti jo jedan dan u
ribolovu$ plivanju i
ronjenju s disaljkom oko koraljnoga grebena svoga tropskog priyremenog doma. :obivi naredbu$ re%ignirano
prionuse risanju sta%e prema tvomici to je nikad nisu vidjeli$ a i ne&e.
.vr1ave se tako otputie na sjever$ pronadoe .armiju te$ ugleda8l M,h5uM 3Z1;5O4n4 lln tv)1Jn;44$
i%bacie na nju sYe 1,I bombe5 Zat5m - pu5 doma na otojc 4hagos. 5
0jutro 'I. - otpri5ke u vrijem5 kad su Foridon i Kashlrigton poeli vritati kako iele jo snimaka tajnovitih
MBri%bijaM$ poslana je jo jedna Botoi%vi5aka misija$ 3voga puta je Zadatak do
r5iio5inn n5tTt1!tt111 ;8a!1111a1t1+ 3a.B;+ 9lahame s ha5nm na O+iln5
6ajbolji analitiari prouili su te snimke$ slegli ramenima ne %akljuivi nita te ih poslali pretpostavljenima u
dvama glavnim gradovima.
+rimjerci su poslani u britanski centar %a raspo%navanje BotograBija #9*;4 i u njegov ameriki ekvivalent u
Kashingtonu - 64.F.
+rola%nici to nai1u putem pokraj oronule etvrtaste %grade od obinih punih opeka u ne ba otmjenoj etvrti
na rubu sredita ameri&ke metropole vjerojatno ni po emu ne&e mo&i naslutiti to se unutra %biva. #edini
vanjski %nak su %amreni ispusi klimati%acijskih uredaja koji odravaju stalnu temperaturu i vlanost %raka
%bog %astrauju&ega sustava najsnanijih raunala u 9merici.
,ve ostalo pak7 debela praina na pro%orima$ i%bra%dana kiom/ skromna ula%na vrata/ sme&e to ga vjetar
ra%nosi ulicom sve to moglo bi govoriti kako je rije o %aputenu skladitu nekog podu%e&a koje ne posluje ba
dobro.
Ba ovamo se slijevaju snimke sa svih satelita. 3vdje rade analitiari koji tumae 6acionalnom uredu %a
raspo%navanje$ +entagonu i 4;9-i to su %apravo vidjele sve te skupe MpticeM. :obri su ti analitiari$ idu ukorak
s posljednjim rijeima suvremene tehnike/ rnladi su$ otroumni i ueni. ;pak$ nikad nisu vidjeli diskove poput
tih MBri%bijaM u .armiji. ,toga su pohranili BotograBije i pri%nali kako ne %naju to je na njima.
,trunjaci !inistarstva obrane u Fondonu i +entagona u Ka
shingtonu$ koji po%naju svaku vrstu konvencionalnog oruja od samostrijela pa nadalje$ briljivo su prouili
snimke$ %avrtjeli glavama i vratili ih.
Za sluaj da to ima ve%e s on5jem %a masovno urP;tenje$ Botogra5j5 su poka%ah %nanstyenicima u
9ld5rmaston5 u Hnglcslroj te njlhoyim am5ri5kim kolegama u ,andlji$ Fos59lamosu i MFa25 renceu
FivermoreuM. *e5ultatN ;sti.
6eki su naga5ali kako bi dlskovi mogh bltl dijelovi velilah elektri&nih transBormatora$ namijenjenih novim
uakim elektranam5$ !Vralo se %adovoljiti tim tuma&enjem$ jer nakon %ahtjeva %a jo snimaka i' *ijada je
odgovoreno vije&u kako je tvomica u R .... . $ $ .$ $
ccc ,ve do veeri 'T. ,imon +a@man nije na%vao dr. .erryja !artina/ %vao je i% teleBonske govornice
%nanstvenika doma.
M!oe jo jedna indijska veeraNM pitao je.
M6e mogu veeras. +akiram se$M glasio je odgovor.
6ije spomenuo da se <ilary vratila. ; on je elio provesti veer s prijateljem.
MAamo putujeNM upita +a5nan.
M0 9meriku. +o%van sam odrati predavanje o 9basidskom kaliBatu. +rilino su mi polaskali tim po%ivom.
;%gleda da im se svidio moj rad o pravnom sustavu tre&ega kaliBa. 3prosti.M
Muj$ stiglo je neto novo s juga. 3pet jedna %agonetka to je nitko ne moe odgonetnuti. 3voga puta nije rije
o nijansama u arapskom tekstu. ,tvar je tehnika... 9 opet...M
Mto je toNM
MFotograBija. :at &u ti Botokopiju.M !artin oklijevae.
M#o 5edna slamka na vjetruNM upita %nanstvenik retoriki$ pa prista7 M0 redu. ;sti restoran$ u osam.M
M:a$ vjerojatno jo jedna slamka na vjetru$M sloi se %amiljeno +a@man.
6ije %nao da u ruci$ %ajedno sa slualicom teleBona u studenoj teleBonskoj govornici$ dri velik$ %bilja dug
komad u%ice.
1C
.erry !artin sletio je na !e1unarodnu %ra&nu luku ,an Francisca neto poslije tri ujutro sutradan po
tamonjem vremenu. :o&ekao ga je proBesor +aul !aslo2ski$ dobroduan i pun srdane dobrodolice$ odjeven
u odoru amerikoga sveuilinog proBesora7 sako od tvida s konim %akrpama. .erry istoga trena osjeti topli
%agrljaj tipine ameri&ke gostoljubivosti.
MBetty i ja smatrali smo kako bi bilo odvie be%lino odsjesti u hotelu$ pa smo mislili7 ne biste li radije doli k
nama domaNM ree !aslo2ski dok je i%vlaio svoj mali auto s aerodromskoga parkiralita.
M<vala puno. ,jajnoLM ree .erry iskreno.
M,tudenti vam se uistinu vesele$ .erry. 6aravno$ nema nas puno - naa je arabistika %acijelo %natno manja od
vae na ,39,u. 6o puni su ara i %anosa.M
M;%vrsno/ jedva ih ekam vidjeti.M
6jih dvojica nastavie %adovoljno avrljati o %ajednikoj pasiji/ srednjovjekovnoj !e%opotamiji$ sve dok ne
stigoe do tradicionalne amerike drvene ku&e proBesora !aslo2skog u predgractu !enlo +arka.
.amo ih je doekala Betty !aslo2ski te ih odvela u toplu i udobnu prima&u sobu. +ogleda na uru/ etvrt do
pet.
M!ogu li teleBonuatiNM upita siavi. $ M6aravno$ ?elite se ja5iti ku&iNM
M6e$ 3vdje$ u gradu. ;mate li imerlikNM
+roBesor inu dade teleBanski imenik te ga pristojno ostavi na
samo. +od MFivermore$ Fa2rence F.M - :ravni institut$ u kotaru 9lameda. .ono na vrijeme.
M!o5ete li mi dati 3dio ZNM upita kad je teleBonistica digla slualieu.
M!olimNM 5udila se djevojka$
MB lri/+l 5 M re5e !ar5in ameri5ki. rJ:irektorov ur5d. molim.M
M,amo tren.M
6a liniji se %au drugi enski glas. M:irektorov ured/ i%volite.M
Britanski je govor vjerojatno pomogao. !artin objasni kako je on proB. dr. .erry !artin$ %nanstvenik to je i%
Hngleske stigao u kratak posjet AaliBorniji te bi vrlo rado ra%govarao s gospodinom direktorom. 3nda se
napokon %a&u muki glas s druge strane. M:oktor !artinNM
\ M:a.
M#a sam #im #acobs$ %amjenik direktora. !ogu li pomo&iNM MZnam da navaljujem$ ali ovdje sam na vrlo kratko.
,amo dok odrim predavanje na Berkeleyu. 3nda moram natrag. Zapravo sam vas htio upitati bih li mogao
navratiti k vama u \FivermoreJ.M
; be% rijei teleBonska je ica prenijela %aprepatenost. M!oete li mi bar na%na&iti o emu je rije$ doktore
!artinNM M+a... ne ba. <o&u re&i7 ja sam lan britanskog dijela 3dbo
ra \!edu%aJ. #e li vam to po%natoNM
M;tekako. 6ego$ nae je radno vrijeme pri kraju. Bi li vam odgovaralo sutraNM
M;%vrsno. +oslijepodne imam predavanje. Bi li vam ujutro odgovaraloNM
M!o5e li u desetNM upit' d)ltt3r #a43bs.
.gkV ,6 se dogovorili. !artin je lukavo i%bjegao spomenuti kako on uop&e nije nuklearni Bi%iar$ nego
arabist. 6ema potrebe komplicirati.
.e je no&i$ na drugom kraju svijeta$ Aaritn odveo Hdith <arden5 berg u postelju$ 6ije bio ni br% nlti nespretan
Zavodnik/ Zavo5enjc j5 sa5Jeno slijcdilo ve&er ;sp0P;jenu konccr5oln klasinc gla%bG a ve5rom. O5k i
dok ga je vo%5a o5 gradsko5a sredita do syoga stana u Grin%ingu$ Hdlth je pokuavala uvjcriti samu seb5
kako &e
r) bl5l tek ka54a 1 p3ljld5aG Za laku 53G5 ;pak$ 5ubVk3 u ,5bl 51Naa la je da se pravi$
Aad iu i5 obuimio i 5oliublo nieino$ ali uvie@liivo$ 5ustila s5$
na pod. +rsti mu bijahu spretni kakvi <orstovi nisu bili nikada nije bilo pote%anja ni prtljanja oko %upanih
%atvaraa i puceta.
Aad joj se pridruio ispod Bettkissena$ debele$ tople beke perine$ jo je na sebi imala ga&ice. .oplina njegova
vrstog mladog tijela vrlo je prijala u studenoj %imskoj no&i.
6ije %nala to joj je initi$ pa je &vrsto stisnula oi i pustila da se sve samo %biva. udni$ strani$ grijeni osjeti
prostrujae nje%inim nesviklim ivcima pod panjom njegovih usana i prstiju to su njeno istraivali. <orst
nikad nije bio takav.
+anika ju je uhvatila kad mu se usne odvojie od njenih usana i grudi i krenue na druga mjesta - %la$
%abranjena mjesta to ih je nje%ina majka uvijek %vala Mtamo doljeM.
+okuala ga je odgurnuti$ bune&i se slabano. Znala je kako valovi to su %apljuskivali donju polovicu nje%ina
tijela nisu pristojni ni dolini/ no primala ih je rado kao to tene panijela rado jume na oborenu prepelicu.
3n se i ne oba%re na njeno opetovano7 M6ein$ Aarim$ das sollst du nichtM. 8alovi se spojie u plimu. Bila je
otrgnuta barka be% jedara i vesala na u%burkanu oceanu$ tako sve dok je posljed
i nji veliki val nije poklopio te je potonula u osjetu to ga nikad pri/ je nije o&utjela sa svojih trideset devet
godina.
Zatim mu obujmi glavu rukama i pritisnu mu lice na svoje male grudi/ ljuljala ga je be% rije&i.
:vaput je vodio ljubav s njom te no&i7 jednom malo poslije pono&i$ drugi put u tmini pred %oru. 3ba je puta
bio tako njean$
a tako jak da je nje%in ljubavni sok procurio ususret njego2 ona
;to kako nikad i5jc mo5la ni %amisliti da j5 mo5u&e$ .ek nakon drugog puta usudila se prije&i rukama preko
njegova tijela dok je spavao$ 0ivala je u svakom djeli&u putene i ljubavne naslade.
!akar mu nije bilo ni na um palo da bi njegov gost mogao imatl i drugih interesa$ i%van arabistike$ proB$ dr.
!aslo2ski in%istirao je da odve%e .erryja !artina u \FivermoreJ ujutro$ kako se ne bi i%lagao nepotrebnu
troku unajmljivanja taksija$
M;%gleda kako sam ugostio vrlo va5na ovjeka$M ree 9meri5 kanac tijekom vo?nje$ Fremda je !artin odbijao
takvu kvaliBika
M 5 a a 555 55 $ 5 5 M 5 $ 5 i5
6a glavnom kolnom ula%u odorirani uvar briljivo pregleda !artinovu putovnicu$ teleBonira i tek tada ih
propusti na unutarnje parkiralite.
M+riekat &u ovdje$M ree !aslo2ski.
0%evi u ob%ir posao kojim se bavi$ MFivermoreM je udan konglomerat %grada na 8asco *oadu. 6eke su od
njih moderne$ no ve&ina potjee i% vremena kad je to bila vojarna. :a bi %brka bila potpuna$ bilo je podosta
MprivremenihM stambenih kontejnera to su nekako postali stalni me1u nekadanjim vojnikim spavaonicama.
!artina povedoe prema uredskim %gradama u% ;stonu aveniju.
,ve to skupa ne i%gleda Bog %na kako$ ali u tom skupu %grada %nanstvenici prate irenje nuklearne tehnologije
u %emljama .re&ega svijeta.
#im #acobs poka%a se neto starijim od .erryja !artina neto mladi od etrdeset$ doktor nuklearne Bi%ike.
:oekao je !artina u svom uredu$ %atrpanu papirima.
MZima je. !islili ste da je u AaliBorniji vru&e$ je 1J daN ,vi tako misle. 9li ovdje ne. #este li %a kavuNM
M8rlo rado.M
M, mlijekom$ lagomNM
M6e bih/ molim obinu crnu.M
:r. #acobs pritisnu tipku interBona.
M!ogu li dvije kavice$ ,andyN !eni kao obino. ; jednu crnu.M 8rativi se %a svoj stol$ nasmijei se posjetitelju.
6ije se %amarao govorenjem kako je ra%govarao s Kashingtonom da bi pro8jeri3 ime engleskoga posjetitelja
te je li %aista lan 3dbora M!eduZaM$ 6jegvY Zn5nac$ lan amerikoga dijela M!edu%eM provjerio je podatke i
potvrdio !artinove tvrdnje$ #acobs bijae impresioniran$ Gost jest mladolik$ ali bit &e da je prili5no krup5a
5jerka ta5 mo prijeko$ u Hngleskoj$ 9mcrikancu je po5nato sve o M!edu5M$ jer se taj odbor ve& mjesec5dva
savjetuje s njimo i njegovim kolc5 gama o ;raku$ :ali su im sve to su ima5$ ispripovijedali su im do
posl5edn5e po5edinosti priu o ludosti i nemaru Zapada$ koja je %amalo dopustila ,addamu posluiti se
atomskom mogu&n3O0.
M3nda$ kako vam mo5u pomo&iNM 15jNita on.
MZnam da je malo nade$M ree !artin siu&i u aktovku$ bali
pokaZao bih vam ove BotograBije$ #este li ih ve& vidjel5NM a +nln5i nreda ni iednu od 3nlh desetak BotograBija
tvornice u 5
M6ego toL +rije tri-&etiri dana i% Kashingtona su mi poslali dvanaest komada. to da vam kaemN 6ita mi
ne govori. 6e mogu vam re&i nita vie nego to sam rekao de&kima i% Kashingtona. 6ikad nisam vidio nita
slino.M
01e ,andy$ samopou%dana mlada kaliBornijska plavua$ nose&i na posluavniku dvije alice kave.
MBogLM po%dravi ona !artina.
M3h... da7 %dravo. #e li direktor ovo vidioNM
#acobs se namrti. +itanje je impliciralo kako njegovo iskustvo i rang nisu dovoljni.
M:irektor je na skijanju u Aoloradu. 6o snimke sam poka%ao najboljim naim ljudima. 9 oni su$ vjerujte mi$
%aista dobri.M M:a$ svakako$M ra%oarano &e !artin. 3pet je naiao na %id.
;onako je bila mala vjerojatnost da &e na neto nai&i.
,andy postavi alice pred njih na stol. +ogled joj %ape o BotograBiju.
M9$ opet toLM re&e ona.
M:a$ opet to$M ree #acobs$ smijee&i se. M:oktor !artin smatra kako bi netko... hmm... stariji trebao pogledati
ovu Botku.M M:obro/ onda to treba poka%ati ,tarom Foma@u.M
+oslije tih rijei ona ode. M.Jko je taj ,tari Foma@NM
M!a$ nema ve%e. 6ekad je ovdje radio. ,ad je u mirovini. 5ivi sam u planini. 6avrati tu i tamo$ isto i%
nostalgije. 4ure ga strano vole - donosi im planinsko cvije&e. ,mijean stari&.M
+opili su %ajedno kavu$ no nisu vie imali puno toga ka%ati
jedan drugomu. #acobsa je ekalo puno posla$ ;spriao se jo jedanput to nije mogao biti od pomo&i. Zatim
isprati gosta$ vrati se u svoj %abran i %atvori vrata %a sobom.
!artin prieka nekoliko sekundi u hodniku$ %atim prov@ri glavorn i%a ugla.
MGdje bib mo5ao nai ,taroga FomaQaNM upita on ,andy. M6e %nam$ ?ivi sam u gori$ 6itko mu ne dola%i$M
M;ma h teleBonNM
M6ema$ ?ice ne idu onamo. 6o mo5da ima mobitel. ,ocijal. no je trailo da ga nabavi. Zato to je stra5no
star.M
6je%ine 5jepe crte lica iskrivile su se od iskrene %abrinutosti lral5n5 ia e'mn 5aliBnrniicl5a mlade5 kadra
noka%ati %a svakn5a
ccc :eset vremenskih %ona odatle$ u Bagdadu bijae veer. !ike !artin vo%io se biciklom 0licom +ort ,aida
prema sjevero%apadu. 0pravo je proao pokraj starog Britanskog kluba na mjestu to su ga Britanci %vali
,outhgate. ,jetivi se slika i% djetinjstva$ okrenu se prema njihovu i%voru.
6jegova nepanja %amalo je u%rokovala ne%godu. ,tigao je do ruba .rga 6aBure i be% ra%miljanja se vo%io
dalje$ ravno naprijed. ,lijeva mu je sti%ala velika limu%ina. +remda po propisima nije imala prednost pred
njime$ dvojica motociklista u pratnji pred njom oito se nisu kanila %austaviti.
#edan od njih otro skrenu kako bi i%bjegao nespretnoga Belagu s koarom povr&a na dvokolici. ;pak$ prednji
kota& motocikla %akvai bicikl i prevrnu ga %ajedno s biciklistom na kolnik.
!artin je pao skupa sa svojim vo%ilom na noni pogon$ rairivi se koliko je dug i irok$ dok mu se povr&e
rasulo. 9utomobilist je prikoio$ stao i obiao palog biciklista$ pa opet ubr%ao.
+ridigavEi se na koljena$ !artin se %agleda u prola%e&i automobil. Fice na stranjem sjedalu %agledalo se kro%
automobilski pro%or u dr%nika to ga se usudio %adr%ati djeli& sekunde$
5;jae to hladno hce l%nad yojnike odore s o%nakama sto5 5et5oga brig55l@Ja/ h55 uslto 1 trpko$ :uboke
bra'de vodlle su mu od nosa do gorko %grenih usana$ 0 toj polovici sekunde ;5artin je uspio opa%iti oi$
pogled. 6isu to bile ni hladne niti gnjevne oi$ jo manje podlivene krvlju$ otra ili cak okrutna pogleda. 6e.
6ji5ov pogled bijae posve pra%an - bijahu to kao oi davno umrla mrtvaca$ Zatim lice i%a automobilskog
pro%ora promaknu$
6ije mu trebao apat dvojice radnika to mu pomogoe uspraviti se na noge i pokupiti povr&e. 8e& je prije
vidio to lice
no u mutnu$ jedva ra%a%natljivu obliku$ kao &ovjeka to vojruki otpo%dravlja na BotograBiji na nekom radnom
stolu u *ijadu/ vidio je snimku prije kojih mjesec ili dva. 0pravo bijae ugledao ovjeka koga su se svi u ;raku
bojali najvie poslije *aisa$ moida i vic od njega$ ovjeka su %vali 9l !uJa%ib - !uitelj/ bijae on
Besorima na istom Bakultetu. Za stolom potee ivahan akademski ra%govor. +oslije ru&ka$ idu&i prema
Barro2s <allu$ !artin ponovno na%ove isti broj/ no opet se nitko ne javi.
+redavanje je lijepo proteklo. ,luateljstvo je inilo dvadeset sedam poslijediplomaca$ koji su svi kanili
doktorirati. Hngle%a se dobro dojmi dubina ra%umijevanja i radovi to su ih ti ljudi napi sali o temi AaliBata u
sredinjoj !e%opotamiji u doba to ga Huropejci %ovu ,rednjim vijekom.
#edan student usta kako bi mu %ahvalio to je doao tako i%daleka da bi im odrao predavanje$ a svi mu se
pridruie odobravaju&im pljeskom. !artin pocrvenje te im se %a u%darje i sam %ahvali to su bili tako dobro
sluateljstvo. .ada spa%i teleBon na %idu u hodniku. 3voga se puta javi grub$ star glas7 M:aNM
M3prostite$ jeste li vi dr. Foma@NM M,amo je jedan$ prijatelju. #a sam to.M
MZnam da %vui ludo$ ali doao sam i% Hngleske i volio bih se vidjeti s vama. Zovem se .erry !artin.M
M;% Hngleske$ aN :ug put$ nema to. to biste vi s ovakvim starkeljom$ gospodine !artinNM
M<tio bih uti neto i% vaega bogatog iskustva. 6eto &u vam poka%ati. Fjudi u \FivermoreuJ kau kako ste
iskusniji od ikoga$ da ste vidjeli sve to se moe vidjeti. Aaem7 ho&u vam neto poka%ati. .eko mi je
objanjavati teleBonom. !ogu li do&i k vamaNM
M6ije rije o pore%noj prijaviNM .. .
6ije.J
M9 je li to duplericaJ+layboyaJNM M6a5alost$ ns$M
MH$ ve& postajem %natieljan. Znate li kako se dola%i k meniNM M6e$ ali papir i olovka su mi pri ruci. !oete li
mi opisati putNM ,tari Foma@ ispria mu kako se stie do njegova obitavalita.
.rebalo je podosta vremena %a opis. !artin sve lijepo %apisa. M:o5ite sutra ujutro$ jer sad je ve& prekasno.
;%gub5i biste se u mraku. dsim toga$ trebat &e vam terenac$M objasni stari umi.
rovljeni Bi%i&ar.
#e5na od samo dviju H-U9 %vtje%da uhvatila je signal ujutro 5C. sijenja. Zv5je%de su tada bile jo pokusne
letjelice te su letjele s posadom sastavljenom prete5ito od civilnih tehniara kad su ih
.oga je jutra jedna od dviju %vije%da to su poletjele i% %rakoplovne ba%e u *ijadu letjela visoko nad irakom
granicom$ ali jo unutar saudijskoga %ranog prostora. 8irile su norden radari ma prijeko$ vie od sto pedeset
kilometara u nutrinu ira&ke %apadne pustinje.
M3dsjajM bijae blijed$ no poka%ivao je kovinu to se sporo giba duboko na irakom podruju - konvoj od samo
dva$ moda tri kamiona. 6o %a to su %vije%de i namijenjene. Zato je %apovjednik akcije po%vao jedan do
9K94,-a$ to se upravo nala%io nad sjevernim dijelom 4rvenog mora$ davi mu toan poloaj malog irakog
konvoja.
0 trupu 9K94,-a %apovjednik %abiljei to&nu po%iciju te se osvrnu oko sebe ne bi li neki lete&i objekt mogao
uiniti nenajavljen i neeljen posjet konvoju. 0 to su vrijeme sve akcije i%nad %apadne irake pustinje jo bile
usmjerene u lov na scudove$ osim painje to se poklanjala dvjema velikim irakim %rakoplovnim ba%ama$ to
su ih save%nici na%vali <' i <I$ a koje su bile smjetene upravo u %apadnoj pustinji. Zvije%da je moda opa%ila
pokretni raketni baca& %a scudove$ premda je takvo to neuobiajeno %a danjega svjetla.
9K94, je opa%io dva orla - F-1EH$ to su letjela na jug od M,jeverne aleje scudovaM.
:on Kalker letio je na jug na sedam kilometara visine na5 kon akcije nad predgra1em 9l Aaima$ gdje su on i
njegov sukr5
nik *andy *oberts upravo unitili nepokretne raketne bacae po
staYljene kako bi titili tY3rnice otromog plPna$ to su poslije ima5 le do&i na red %a P;nitavanje.
Kalker prihvati po%iv i provjeri koliko mu je ostalo goriva.
!alo. 3sim toga$ budu&i da je bio ve& potroio sve laserski navo5 dene bombe$ ostala su mu samo dva bo&na
vjetra i dva vrapca$ 6o to su ionako rak4te Zrak-%rak %a slu&aj da nai5u ira5ki lovci.
6eto na jugu od granice sttpljivo ga je ekala dodijeljena mu lete&a cistema/ %a put doma u 9l Aarc trebat &e
mu svaka kap toga goriva. 3pet$.$ konvoj je tek U) kilometara od njega$ sa. mo ', k5ometara udaljen od
njegove povratne rute$ 9ko vie i nema streljiva$ ne&e biti tete baci li pogled.
5Mlrriln/lr /c /nr$nFn rvc r5nn 4tnn5 55l5ar na vp5m n+5n n5.
darskim %aslonima %vije%de. 6ije to bio baca scudova montiran na oklopni automobii sovjetske proi%vodnje.
, tako male visine :on je vidio vie od %vije%de. 0 dubokom vadiju pod njime kretao se jedan jedini land
rover. 6a visini od kilometar i pol ugleda etvoricu britanskih ,9,-ovaca kako se motaju oko njega - si&une
mrave na sme1em suknu pustinje. 6o ono to nije vidio bijahu &etiri iraka vojna vo%ila to su ih okruivala u
obliku potkovice/ nije vidio ni ira&ke vojnike kako naviru i% dvaju teretnjaka i opkoljavaju vadi.
:on Kalker upo%nao je ,9,-ovce u 3manu. Znao je da napadaju raketne bacae u ira&koj %apadnoj pustinji.
6ekolicina pilota i% njegove eskadrile ve& su bili stupali u radio-ve%u s tim udnim engleskim glasovima sa
%emlje gdje su ,9,-ovci poga1ali ciljeve to ih ameriki avioni nisu mogli pogoditi.
6a tri kilometra visine ugleda &etvoricu Britanaca kako %nati5eljno gledaju u %rak. Kalker pritisnu tipku %a
odailjanje na radioprimopredajniku.
M<vataj kamione pred namaLM M0 redu.M
!akar mu vie nije ostala nijedna raketa ni bomba$ u desnom je krllu$ tik do usisnog otvora %a %rak mla%nog
motora$ imao ')-milimetarski laki top !-D1-91 vulcan$ koji ima est cijevi to se vrte i kadar je vrlo hitro
i%bljuvati svih TE) granata$ s koliko streljiva ukupno raspolae. ')-milimetarsko topovsko %rno veliine je
male banane i rasprskava se pri udarcu. Za one u kamionu i na otvorenu$ bit &e dovoljno.
Kalker prebaci sklopke Mpomo&M i MorujeM te mu %aslon i%nad glave poka%a dva oklopna automobila na
vjetrobranu$ s nianom preko slike.
:a dokraj5i prvo oklopno vo%ilo trebalo mu je stotinu tana
di. 0%digavi nos Zrakoplova$ namjesti plutaju&i ciljni&ki krii na pleksiglasu vjetrobrana na strainju stranu
drugoga voZila$ 0gleda
kako se spremnlk Za gorivo %apalio$ pa se naglo u5di?5 i na5ini petlju$ dok mu st sme5a pustinja nije pojavila
nad glavom.
8rit5i se i dalje$ Kalker okrenu orla. 6a ob%oru se sme5e i 5lavo vratie na svoja uobiajena mjesta. 3ba su
oklopna vo%5a bila u plamenu$ jedan kamion prevmut na bok$ a drugi ra%nijet u lrnmarii5$e !5li sn liknvi
uanino biea5 i Zaklaniav se i%a stiiena.
sjede. .ko ih je opa%io i odao =moda lutaju&i pastiri> - nikad ne&e sa%nati/ no %nali su tono tko im je spasio
kou.
3rlovi se opet u%digoe te$ mahnuvi prije toga krilima na po%drav$ odletjee ususret granici i lete&oj cisterni
to ih je ekala. 3phodnjom ,9,-a %apovijedao je narednik +eter ,tephen
son. +odigavi ruku prema nebu$ i%usti naglas7 M6e %nam koji ste$ deki$ ali dugujem vam puno.M
Gda !aslo2ski imala je Msu%ukiM dip %a odla%ak u kupovinu i kaBi& te je$ iako ga sama nikad nije vo%ila s
pogonom na sva etiri kotaa$ navalila da ga dr. !artin u%me na posudbu. !akar mu je %rakoplov prema
Fondonu imao poletjeti tek u pet poslijepodne$ .erry !artin krenuo je rano ujutro$ ne %naju&i koliko &e mu
vremena trebati.
+roB. dr. !aslo2ski morao je opet na Bakultet$ ali dao je !artinu autokartu kako se ne bi i%gubio.
+ut prema sutjesci rijeke !ocho vodio ga je tono pokraj \FivermoreaJ/ tamo je pronaao *udarski put to
prola%i pokraj .esle$ Ailometar %a ki.lometrom i ie%oe i posljednje ku&e pred
gra5a Fivermore$ a tlo postade bre5uljkasto. ;mao je sre&e s vre5
menom. 0 ovom dijelu %emlje %ima nikad nije tako otra kao drugdje u ,9:$ no bli%ina mora esto donese
ovamo guste oblake i i%nenadne maglene vrtloge. 'C. sijenja nebo bijae plavo i vedro$ %rak tih i svje.
Aro% vjetrobran mu se u daljini uka%ivahu daleki vrhunci 4edrove planine. 6akon petnaestak kilometara
vonje njime$ na
pusti *udarski put i skrenu na ko%ju sta%u to se uspinjala str5 mom brdskom kosom.
:uboko dolje$ u dolini$ !ocho je blijetao na suncu$ i%medu
stijena.
*aslinje na obje strane sta%e sastojalo se od kadulje i vrijes5
ka. Ylsoko llad ;ljim lctjela su dya %maja$ ,ta%a je 5ijugala dalje u%gor$ rubom 4edroye plalJine u diyljinu$
+ro5e pokraj osamljene seljake ku&e$ no FomaQ mu bijaEc rekao neka ide do kraja cestc$ 3dye%aYi tako pet
k5ometara$ pro5
nar5a 5nman5 nr5 onon tacani5 Bnmara i r5aca5ra e r5imni55rnm nr5
.
kolibe dopirali ritmiki %vukovi$ pa je obi1e i na1e ,tarog Foma@a kako sjedi na panju i promatra dolinu i
rijeku duboko dolje.
,tarom bijae sedamdeset pet godina/ usprkos ,andynoj %abrinutosti %a nj$ djelovao je kao da i% puke %abave
gri%e medvjede. 0 i%li%anim trapericama i kariranoj koulji$ stari je %nanstvenik cijepao drva lako&om s kojom
drugi ljudi reu kruh.
,njenobijela kosa padala mu je do ramena$ a &ekinje bjelokosne boje obrubljivale su mu eljust. ;% i%re%a
otkopane koulje virilo je jo bijelih kovr&a/ po svemu sude&i$ nije osje&ao hladno&u$ makar je .erryju
!artinu vrlo dobro dola%ila njegova vatirana vjetrovka.
M6ali ste meN ulJ sam kakJ dola%ite$M ree Foma@ i cjepnu posljednju kladu jednim jedincatim udarcem.
Zatim odloi sjekiru i pri1e posjetitelju. *ukovae se. Foma@ poka%a na jedan panj$ a sam sjede na drugi.
M8i ste dr. !artinNM M<m$ da.M
M;% HngleskeNM P M
\ :a.
Foma@ segnu u prsni dep te i% njega i%vue duhankesu i cigaret-papir te poe motati cigaretu.
M6isam ba politi&ki podoban$ je 1J daNM upita stariji mukarac. M+a i niste ba.M
Foma@ odobravaju&e %agun1a.
M;mao sam politiki podobna lije&nika. 0vijek je vikao na mene neka prestanem puiti.M
!artin primijeti govor u prolom vremenu. M+retpostavljam kako ste ga ostaviliNM
M6e$ nego je on ostavio mene. 0mro je proli tjedan s pedeset sedam. ,rce. 3d stresa. 6ego$ to vas nosi
ovamoNM
!artin pro&eprka po svojoj aktovci.
M5dmah vam se moram ispriati$ 8jerojatno tratim i vae i
svoje yrijeme$ ;pak$ 5itao s5m se bistc li bacili po5led 55 ova$M Foma5 pogleda BotograBju$ dapae sc pa5ljivo
%agicda u nju$ M8i ste stvarno i% HngleskeNM
rr:5$J5
M8ra5ki dalek put ste preli da mi ovo 5oka?5to$M M+repoZnajete li to je toNM
M.rehan hih. +et 5odina sam tamo ra5lo$M
MZaista ste bili tamoNM
M!a to bio - ivio sam tamo pet godinaLM M0 .armijiNM
MAakva vraja .armijaN .o je 3ak *idgeLM !artin proguta slinu nekoliko puta.
M:r. Foma@$ ovu je BotograBiju prije est dana snimio %rakoplov 9meri&ke ratne mornarice lete&i i%nad
bombardirane tvornice u ;raku.M
Foma@ podie pogled svijetloplavih oiju pod upavim sijedim obrvama/ %atim mu se pogled vrati na
BotograBiju.
M+as materLM promrmlja napokon. M0po%orio sam ja njih. +rije tri godine. 6apisao sam rad u kojem sam
rastumaio kako &e u .re&em svijetu vjerojatno upotrebljavati ba ovakvu tehnologiju.M Mto se %bilo s timeNM
M9... po svoj prilici su ga bacili u sme&e.M .
M+ametnjakovi&i.M M9 ovi diskovi$ ovi Bri%biji u tvornici - %nate li to je toNM M,vakako. .o su kalitroni. +ogoni
su to&na kopija pogona u 3ak *idgeu.M
MAali.... Foma@ opet podie pogled.
M8i niste doktor prirodnih %nanostiN 6iste uop&e Bi%i&arNM M6e. #a sam arabist po struci.M
Foma@ ponovno %agun1a$ ovoga puta saalno$ kao da je te5ak krii ne biti Bi%i&ar$
Ml5ahtronl$ to su kaliBor5ijsl5 ciklotrorli$ skra&sno/ kaPitroni$M M5to oni radeNM
M5!*; - 5l5k5romagn5tsko ra%5vajanj5 5oto5a5 :a govo5 r5 vaim jc%ikom/ raBiniraju n5istl uranlj5'IU
kako bi ga prois5 ti5 5o uranija5'I5$ koji treba %a bombe$ Aaiete kako je to 5 5Rra5 ku.
M:a$ .vor5io5 je bombardirana pro5lo5 tjedna. ,nimka je nainjena sutradan. 6itko nije mogao shvatiti to je
na njoj.M
.
M#est. +riajte mi jo malo o kalitronima.M
,tarac ugasi opuak i %agleda se ne samo preko doline$ nego i preko mnogih godina.
M1(TI. :avno je to bilo$ je liN ;ma ve& gotovo pedeset godina. +rije nego ste vi ro1eni$ prije nego je rodena
ve&ina dananjih ljudi. Bilo nas je tada dosta - nas koji smo pokuavali uiniti nemogu&e. Bili smo mladi$
marljivi$ inventivni i nismo %nali da je to nemogu&e. .ako smo uspjeli.M
M, nama su bili Fermi i +ontecorvo i% ;talije$ Fuchs i% 6jemake$ 6iels Bohr i% :anske$ 6unn !ay i%
Hngleske/ bilo je i drugih. ;$ naravno$ mi #enkiji7 0rey$ 3ppie i Hrnest. #a sam bio vrlo mlad/ bilo mi je tek
dvadeset sedam godina.M
M0glavnom smo opipavali i trasirali put$ ine&i stvari to ih nitko prije nas nije ni pokuao. ;spitivali smo
postupke %a koje nam je bilo ka%ano kako su nemogu&i. ,redstva su nam bila tako ograniena da danas %a te
novce ne bismo mogli kupiti ni %ahod. Zato smo radili danju i no&u$ odmarali se vrlo kratko. !orali smo$ jer
smo s vremenom bili isto tako kratki kao i s novcem. +robijali smo iBre i pravili bombu. :e&ko i :ebeljko.M
M3nda ih je Zrakoplovstvo bacilo na <iroimu i 6agasaki. ,vijet je ka%ao kako to nije trebalo uiniti. +roblem
je bio u tome to bi to uinio netko drugi$ da mi nismo. *ecimo7 nacistika 6jema&ka$ ,taljinova *usija...M
MAalitroni...M usudio se upasti !artin.
M9ha. 5este li &uli %a projektJ!anhattanJNM M:akako$M
M6aJ!anhatt55uM je bil) riurio 5enija$ a dva su bila najve&a7
*obert #. 3ppenheimer i Hrnest 3. Fa2rence. #este li &uli %a $.
njihN M#esam.M M!islite kako su bili kolege$ partneri$ je 1J takoNM M8aljda je tako.M
MArivo. aiii su suparnici$ 5ledajte/ svi smo %nali %a klju&nu va5nost uranija$ najteeg prirodnog elsmsnta na
Zemlji$1(T1$ smo lako5er shvatili kako samo laki i5otop 'I, mo5e biti uporabljc5 %a lananu reakciju kakvu
smo trebali. +oteko&a se sastojala u ovome/ kako i%dvojiti onih )$Cb5o uranija-'I, to se krije u masi uranij5-
'I XN55
.. $ .
tate$ koji su trebali biti gotovi - juer. 0vijek ista pri&a. Zato smo na svaki nain nastojali i%dvojiti taj i%otop.
3ppenheimer je radio s plinskom separacijom. +ostupak se sastoji u tomu da se uranij reducira na teku&inu$ a
%atim na plin$ uranijev heksaBluorid$ koji je otrovan i i%a%iva koro%iju/ teko je s njime raditi. 4entriBuge su
dole poslije. ;%umio ih je jedan 9ustrijanac kog su *usi %arobili i stavili neka radi u ,uhumiju. +rije i%uma
centriBuge plinska je separacija bila spora i teka.
Fa2rence je pak krenuo drugim putem - elektromagnetskim ra%dvajanjem u% pomo& akceleracije &estica.
Znate li to to %na&iNM
M6aalost$ ne.M
M0 biti$ atomi se ubr%aju do strahovite br%ine. Zatim ih se golemim magnetima nagna na gibanje po krivulji.
+a%ite$ kad dva trka&a auta u1u u %avoj punom br%inom/ jedan je teak$ a drugi lagan/ koji &e %avriti na
vanjskom rubu %avojaNM
M.eki$M odgovori !artin.
M.ono. .o je naelo. Aalitroni rade pomo&u divovskih elektromagneta$ promjera preko est metara. 3vo su$M
kucnu kaiprstom po MBri%bijimaM na BotograBiji$ Movo su ti magneti. 3blik je to
na kopija moga &eda i% davnih dana u 3ak *idgeu u .ennesseeju.M
M9ko je stvar radila$ %ato se s njome nije nastaviloNM upita arabist.
MZbog br%ine$M kratko &e Foma@$ pa nastavi tumaiti7 M3ppenheimer je pobijedio. 6jegov se nain poka%ao
brim. Aalitroni
su bili strano spori i strano skupi. 6akon 1(TE$ godine$ a osobi5
to nakon to su *usi oslobodili tog 9ustrijanca$ koji je %atim doao ovamo poica%ati nam centriiugu to ju je
i%umio$ kalitronska
je tehnologija naputena. Zatim nije vie bila tajna. ,ve tehni&ke pojedinosti svih planova %a kalitronc mogu
se dobiB i u Aongres5 noj knjiinici$ 0pravo su 5ako vjcroja55o i 55a&ani postupili$M
:vo5ica 5nukaraca nckoliko su asaka prosjcdili utc&i$ M<o&5t5 re&l da su ;ra&anl primij5n5l t5hnolVgiju
Borda .$ a budu&i d5 su 5vi o5kivali kako &5 5astojati dosti5i t5hn5lo5ju Bormule l$ nitko niie 5rimiietio to
su u5inih$M pribrao se !artin$
prole godine. :ruga bi uskoro trebala poeti s radom$ no po svoj prilici jo nije. 6a osnovi tih podataka
prora&unali su kako ;rak nikako ne moe sti&i raBinirati dovoljno uranija$ tj. oko trideset pet kilograma$ da bi
napravio bombu.M
M:osta tono$M kimao je Foma@. M, jednom kaskadom trebalo bi pet godina$ moda i vie. Barem tri godine s
dvije kaskade.M M6o pretpostavimo da rabe kalitrone u paru. :a ste vi na e
lu irakog programa %a proi%vodnju atomske bombe$ kako biste igrali s kartama to ih imateNM
M.ako ne bih$M tiho &e stari Bi%iar$ %amataju&i novu cigaretu. M#esu li vam tamo u Fondonu rekli da se poinje
s t%v. utim kolaem$ koji ima isto&u od )W$ a treba ga dotjerati do (IW-tne isto&e da bi gra1a bila pogodna
%a i%radu bombeNM
!artin se prisjeti dr. <ip2ella kako i%govara upravo to$ sjede&i na sastanku u Khitehallu skriven i%a dimne
%avjese svoje lule. M:a$ rekli su mi$M odvrati napokon.
M9li se nisu %amarali i%noenjem pojedinosti da oboga&ivanje uranija od ) do ')W &isto&e odu%ima najvie
vremenaN 6isu vam ka%ali da$ kako sirovina postaje &i&a$ i proces biva briNM
\ M6e.
M+a$ tako je. :a ja raspolaem kalitronima i centriBugama$ ne bih ih upotrebljavao u parovima$ nego u ni%u.
+rvo bih uti kola raBmirao u kalitronima od ) do ')$ moda 'EW isto&e/ %atim bih re%ultat uporabio kao
poluproi%vod %a punjenje centriBuga.M MZatoNM
MZato to se tako trajanje raBmacije skra&uje deset puta$M !artin promish a onamu to je uo dok je ,tari
Foma5 puio$
MAad bi onda$ po vaem raunu$ ;rak mogao imati tih trideset pet kilograma istog uranijaNM
M3visi kad su poeli raditi njihovi kalitroni.M
!artin promish$ Foto su i%raclski mla5njaci ra%orlli iraki reaktor 3sirak$ Bagdad j5 pronaao dvojako
rje5enje/ rasprivanje i udYajanjc pogona. Faboratol5je su ra%bacali dlljem %cm5jc 5ako da ih vie nik5d ne
mogu sve unititi jednim bombardiranjem$ +ri nabavi opremc i ckspcrimcntiranju skrivah su bri5ljivo sve
tragov5. 3sirak je sruen 1(U1$
M*ecimo da su diielove kuu5i na slobodnom triitu 1(U'$
M;maju li oni poteko&a s nabavom utoga kolaa$ tj. osnovne sirovineNM pitao je on.
M6e. ;maju obilje sirovine.M
M.ako sam i mislio$M ne%adovoljno &e Foma@. M:anas se to moe kupiti u svakom du&anu.M
6akon nekog vremena tapom kucnu po snimci. MFotograBija poka%uje dvadesetak kalitrona. #e li to sve to
imajuNM
M!oda imaju i vie. .o ne %namo. +retpostavimo da je to sve to imaju u radu.M
M3d 1(UI. godine$ je li takoNM
M:a$ to nam je temeljna pretpostavka.M Foma@ je i dalje r&kao tapom po %emlji.
M!anjka li gospodinu <useinu elektrine energijeNM M6e$ ima dovoljno struje.M
M6ama je nedostajalo. Aalitroni troe nevjerojatne koliine struje da bi mogli Bunkcionirati. 0 3ak *idgu smo
i%gradili najve&u ikad sagradenu termoelektranu na ugljen. Oak i s njome morali smo se ukljuivati u javnu
elektrinu mreu. ,vaki put kad bismo ih uklju&ili$ u itavom .ennesseeju pomBrit bi se prije natopio uljem
nego bi se isprio$ a arulje su jedva mirkale. Hto$ toli
ko nam je struje trebalo.M
; dalje je pisao tapom po %emlji$ brisao istim tim vrhom ta5
p5$ pa na istom djeh&u tla poinjao nov proraun. M6cdostajc li im bakrcne iceNM
M6i toga$ ; to mogu beZ problema nabaviti na slobodnom tr5 ...
%l5tu.M
M.i glgantski magneti moraju biti omotani tisu&alna k5ome5 tara bakrene ice$M objasni stari Bl%iar. M.ada$
%a vrijeme rata$ mi je uop&e nismo mogli dobiti. B5a je nu5na %a ratnu proi2odnju$ sve do posljednj5ga
grama$ 5nate 5 to je st55i Fa2ro5c5 u5io5M
$
555am5m nmma 55
onda bi mogli imati trideset pet kila (IW-tnog uranija$ to je dovoljno %a bombu$ negdje u... studenom.M
M;du&e godineNM upita Hngle%.
Foma@ usta$ ispravi se$ stavi ruke na ramena gostu i povu&e
ga na noge.
M6e$ sinko moj. +rolog studenog.M
,iavi autom s planine$ !artin pogleda na uru. +odne. 0 Fondonu je osam ujutro. ,imon +a@rnan je %acijelo
ve& otiao doma. 9 nema njegov broj kod ku&e.
!ogao bi ekati dvanaest sati u ,an Franciscu$ ili odletjeti. 3dlui odletjeti. !artin se na <eathro2 spustio u
11 sati 'U. sijenja/ kod +a@mana je bio ve& u pola jedan. 0 1T$)) ,teve Faing ve& je urno na%ivao <arryja
,inclaira u 8eleposlanstvo ,9: na Grosvernor ,"uareu. ,at nakon toga 4;9-in londonski re%ident ve& je bio
na i%ravnoj =i vrlo sigurnoj> ve%i s pomo&nikom ravnatelja %a operativne poslove Billom ,te2artom.
.ek ujutro I). sijenja Bill ,te2art je uspio konano sloiti i%vjetaj o cijelom predmetu %a ravnatelja 4;9-e
Killiama Kebstera.
M+rovjerio sam$M re&e on bivem kan%askom sucu. M+oslao sam svoje ljude u tu kolibu na 4edarskoj planini.
,tari je Foma@ potvrdio itavu stvar. 0 papirima smo pronali i onaj njegov rad o kojem je govorio.M
M9rhiv 3ak *idgea je$ %nai$ potvrdio kako su ti diskovi %ai
sta kahtroni...M
Ml5lto se samo to mo5lo do5oditiN Aako to da nismo nit5
primijetiliNM udio se direktor 4;9-e.
MZamisao je vjerojatno :aBara 9l-:aBara$ voditelja ira&koga nuklearnog programa. Bio je u <ar2ellu u
Hngleskoj$ a osim toga i u enevskom 4H*6-u. .amo je divovski akcelerator &estica.M
;. MAalitroni su vrsta estinih akceleratora. 0ostalom$ sva je kalitronska tehnologija 1(T($ prestala biti
tajnom. 3donda je se moie dobiti na %ahtjev/ ak i be% naplate$M
M9 gd5e su kupili kalitrone NM
M6abavljali su ih u dijelovima/ preteino i% 9ustrije i Francus5e. 6itko nije di%ao obrve %bo5 tih nabavki$
budu&i da je rije& o . . . . . ... m . . $.$ . $ $ $
jednostavno uruili planove 3ak *idgea - eto$ %ato je .armija kopija 3ak *idgea.M
MAad se sve to %bivaloNM pitao je eB ameri&ke obavjetajnosigumosne %ajednice.
M1(U'.M M:akle$ onaj agent... kako se ono %oveNM M#erihon.M
MZnai$ ono to nam je javio nije bila laNM
M#erihon nas je samo i%vijestio ) onomu to je uo da je ,addam <usein ka%ao na %atvorenu sastanku.
6aalost$ ini mi se kako vie ne moemo iskljuiti mogu&nost da je ovjek %apravo govorio istinu.M
M9 mi smo tog #erihona i%bacili i% igreNM
MZa tu je inBormaciju traio milijun dolara. 6ismo mu platili taj i%nos$ a sada je...M
MZa Boga miloga$ BilleL +a to je mala cijena %a takvu stvarLM *avnatelj 4;9-e usta i ode&e 1o velikih pro%ora.
Aronje
bijahu gole$ ne kao u kolovo%u/ u dolini se vidjela rijeka +otomac kako tee prema moru.
MBille$ poalji 4hipa Barbera natrag u *ijad. 8idi ima li na5i. na da opet uspostavimo ve%u s tim #erihonom.M
M+ostoji ve%a$ gospodine/ britanski ovjek u Bagdadu. +rola%i kao 9rapin. 6o ve& smo predloili ljudima i%
\,toljetne ku&eJ neka ga povuku.M .
M!olimo Boga da to nisu uiniliL .rebamo #erihona opet u
igri$ 6ovac nije bitan/ ja &u sve odobriti. Gdje god da su to saklC5 li$ moramo sa%nati$ prona&i i sravniti sa
%emljom dok nije preka5 sno.M
M:a$ 3vaj$.. tko &c rc&l gcncralimaNM *avnatelj u5dahnu$
MZa dva sata imam sastanak s Brentom ,co2croBtom i 4o55
nom +o2ellom$M
Bolje ti nego ja - pomisli ,te2arc i i%ade.
1U
:vojica i% M,toljetne ku&eM stigli su u *ijad prije nego to je i% Kashington stigao 4hip Barber. ,teve Faing i
,imon +a@man spustili su se prije %ore$ doletjevi no&nim letom s <eathro2a.
#ulian Gray$ voditelj rijadske postaje$ doeka ih u uobiajenim kolima be% registracije te ih odve%e u vilu gdje
je manje-vie i stanovao ve& pet mjeseci$ samo povremeno posje&uju&i suprugu kod ku&e.
3supnuo ga je ponovni dola%ak ,imona +a@mana i% Fondona$ a jo vie njegova eBa ,tevea Fainga. Zato su
doli nadgledati operaciju koja je praktiki dovrenaN
0 vili$ i%a %atvorenih vrata$ Faing priop&i Grayu %ato %apravo moraju prona&i #erihona i be%odvla&no ga
vratiti u igru.
M;suse dragiL Znai$ tip je to %bilja uspioLM
M!oramo pretpostaviti da je tako$ makar nemamo doka%a$M ree Faing. MAad je sljede&i !artinov \pro%orJ %a
sluanjeNM M6o&as i%medu 'I$1E i 'I$TE. ;% sigumosnih mu ra%loga ve&
pet dana nismo poslali nikakvu poruku. 3ekivali smo da &e se uskoro pojaviti s ove strane granice.M
M6adajmo se da je jo tamo. 9ko nije$ u govnima smo do grla$ !3;5t 5emo ga opet ubaciyati u ;rak$ a %a to &e
nam trebati itava vjenost. ;rake pustinje vrve vojnim i policijskim ophodnjama.M
M.ko sve %na %a ovoNM Zanimalo je Graya$
M6ajmanje to je mogu&e. .ako &e i ostati$M glasio je Faingov odgovor.
;%m55u Fondona i Kashi5gtona uspostavlj55a je vrlo gusto isplctcna mrea$ vrlo uska skupina ljudi koji su
%aista moraPi %nati. ;oak. Za uroBesionalce je i to bilo previe. 0 Kashingtonu su
prema *ijadu. 6aalost$ dr. Foma@u su stigli ne%vani i neeljeni gosti u njegovu brdsku brvnaru. Zadatak im je
bio osigurati da ne kontaktira s vanjskim svijetom.
0 Fondonu su vijest sa%nali samo novi premijer #ohn !ajor$ ministar tajnik i jo dvojica ministara/ u
M,toljetnoj ku&iM %nale su tri osobe.
0 *ijadu su trojica ve& bila u ,;,-ovoj vili na rubu grada$ a Barber je bio na putu da im se pridrui. !e1u
vojskom inBormaciju su dobila &etvorica generala7 tri 9merikanca i jedan Britanac.
:r. .erry !artin diplomatski je Mdobio gripuM pa se udobno nastanio u ,;,-ovoj ku&i na selu. 6a njega je
pa%ila doma&ica majinskog i%gleda i trojica momaka ne tako majinskog i%gleda.
3d sada &e sve save%nike operacije protiv ;raka$ usmjerene na potragu i konano unitenje naprave %a koju se
smatra da joj je tajni na%iv Aubt-ut 9lah =Maka BojaM> i%voditi pod krinkom pokuaja da se ubije ,addam
<usein$ ili pod krinkom kojega drugog valjanog i%govora.
:va su se takva pokuaja ve& odigrala. ;%dvojena su dva cilja %a koje se vjerovalo kako u njima bar
privremeno boravi iraki predsjednik. Aad se on to&no u njima nala%i$ to ne %na nitko$ jer
se *ais br%inom treptaja oka premjeta i% jednoga skronta u drugo kad nije u svom bunkeru u Bagdadu.
,ta5o %r55o motrenje nad%iralo je dva mjesta. #edno j5 5ila na s55u$ e%deset k5lam5iara od 5a5dad5$ a
drugo 5e5ka Mku&a iJa
kota&lmaM pretvorena u oklopni automobil i pokretni stoer. #ednom su prigodom %rani motritelji spa5ili
kako se pok5 rctni raketni bacai i laka oklopna voZila okupljaju oko v5e. :oletjeli su orlovi i %brisali vilu s
lica Zemlje. Fana u%buna - pti&i.
ca nije bila u toj krletki.
:rugi put$ dva dana prije kraja sijenja$ veliki je autokaravan vi1en kako voZi prema novom odreditu. 5 3pet
%ra&ni napad i opet cilj nij5 bio na svom mj5stu$
3ba su se outa letai l%loiili iZnimno vel5ko5 pogibel5i pri na5
3n se uistinu neprestance kretao. ,uprotno pretpostavci kako je ,addam cijelo vrijeme %ranih napada proveo
u svom bunkeru duboko pod %emljom$ on je %apravo tamo prebivao manje od polovice toga vremena.
6jegovu je sigurnost jamio &itav ni% pomno dotjeranih varki i lanih tragova. 6ekoliko se puta MpojavioM
pred svojim postrojbama to su mu klicale. =4inici bi rekli kako su klicali od radosti to nisu na meti amerikih
bombardera.> ovjek to su ga u takvim prigodama vidali iraki vojnici %apravo je bio jedan od njegovih
dvojnika$ koji je i%gledao kao pravi ,addam svakomu osim njegovih najbliih suradnika.
:rugi bi put konvoj limu%ina %amraenih pro%ora =ak i desetak njih odjednom> proao gradom/ gradanstvo bi
pomislilo kako se *ais vo%i u jednoj od njih. 6o nije bilo tako. ,ve su te povorke automobila bile samo varke.
Aad bi i%iao$ vo%io bi se u jednim jedinim neupadljivim kolima.
ak i u najuem krugu 8odinih suradnika vrlo se pa%ilo na sigurnosne mjere. lanovi 8lade bili bi po%vani na
sjednicu i%nenada i dalo bi im se samo pet minuta da i%idu i% stana ili ureda$ udu u auto te slijede motociklista
vodia. 6o odredite nije bilo ujedno i mjesto odravanja sastanka sa ,addamom.
3dveli bi ih do parkiranog autobusa crnih pro%ora$ u kojem su ostali ministri ve& sjedili u mraku. ;%medu
ministara i vo%aa stajae nepro%iran %aslon. 6i vo%au nije bilo po%nato konano
odredite$ nego je slijedio motociklista pred sobom.
t%a vo%a&a su ministri$ generali i savjetnici sjedili u tami po5
put kolaraca na tajnovitom putovanju. 6ikad nisu %nali kamo idu ni$ poslije$ odakle se vra&aju.
,astanci su se preteito odravali po velikim$ osamljenim obi
teljskim ku&ama to bi ih %au%eli toga dana i opet ispra%nili prije no to padne no&. +oseban mall odio 9mn-
a1-5asa bavio se samo pronalaenjem takvih vila u kojima &e *ais htjeti i mo&i odr?ati sastanak/ Zatim bi
vlasnika vile drali na mjestu gdje ne mo?e komunicirati s vanjskim svijetom$ pa ga pustili vratiti se ku&i kad
jc *ais ve& odavno otiao$ a naravno i njegovo drutvo$
6lta udno onda to ga saveZnici nikako nisu uspije5ah pro5
na&i$ 9li su i dalje pokuavali - sve do prvog tjedna veljae. 6a
i nnln$5o/i MP$nietv5 45riri5ma ;5ncai
ccc 4hip Barber stigao je u britansku vilu pokraj *ijada malo nakon podneva %adnjeg dana sijenja.
+o%dravivi se me1usobno$ etvorica mukaraca sjedoe satima ekati do vremena kad &e mo&i kontaktirati s
!artinom$ ako je jo tamo.
M+retpostavljam da imamo neki krajnji rokNM upita Faing. Barber kimnu.
M'). veljae. 3lujni 6orman eli '). veljae umarirati.M ,imon +a@man %aBu&ka.
M\Bemti$ samo jo dvadeset danaL <o&e li 0jak ,am platiti ovu gla%buNM
M6ego toL *avnatelj je ve& odobrio da se #erihonu uplati milijun dolara na njegov raun. ; to odmah$ danas.
Za inBormaciju o smjetaju bombe - jer pretpostavljamo da postoji samo jedna - platit &emo tom tipu pet
milijuni&a.M
M+et milijuna dolaraNM %aprepasti se Faing. M;suse AristeL +a nikad nitko nije dobio tolik novac %a
inBormaciju.M
Barber slegnu ramenima.
M.ko god bio taj #erihon$ svakako je pla&enik. 3n eli novac i nita drugo$ 6eka ga onda %aradiL ;5na i kvaka$
9rapi se cjenkaju$ ali mi ne. :at &emo mu pet dana nakon primitka poruke. 6a5 kon toga$ svakog dana
smanjujemo ponudu %a pola milijuna sve
dok ne dobijemo tonu lokaciju. :at &emo mu ovo jasno do %nanja.M
.rojica Britanaca premiljau su o svoti ve&oj od %broja njihovih pla&a itavog radnog vijeka$
M+a$ od toga bi se trebao pouriti$M procijedi nasilu veselo Fa. ing$ nakon odulje utnje.
.ijekom poslijepodneva i veeri sastavili su poruku. +rvo mo
raju stupiti u ve%u s !artinom$ koji treba unaprijed dogovorenlm kljunim rijeima potvrditi kako je jo u
Bagdadu i jo na slobodi$ Zatim &5 t5u ljud5 15 *5jada prenijeti ponudu #5rihonu t5 mu
objasniti kako je stvar uma da ne moie biti urnija$
#eli su vrlo malo$ brkaju&i po tanjuru$ jedva svladavaju&i psi5 hiki pritisak ts je rastao i% minute u minutu.
0 pola jedanacst
5imnn +aYman nr5+ o rarlin.cnhn cln5na c nctaltma te lC.gn8nrl n)Z
tak odgovor$ koji im je i% poetka %a%vuao kao elektrostatiki um. 0hvatila ga je satelitska antena. 6akon
usporavanja$ petorica %a&ue glas !ikea !artina7 M!rki !edvjed ,tjenjaku/ prijam/ kraj.M
0 vili pokraj *ijada dogodila se prava eksplo%ija olakanja. etvorica odraslih mukaraca lupali su jedan
drugog po le1ima i grlili se kao djearci to su pobijedili u kolskom nogometnom prvenstvu.
.ko nikad nije bio na takvu mjestu teko moe %amisliti osje&aj kad se sa%na da je Mjedan od naihM duboko i%a
neprijateljskih linija nekako uspio ostati iv i %drav.
Metrnaest j..enih dana tamo sjediLM udio se Barber. MAojeg vraga se nije i%vukao kad mu je tako reenoNM
M.vrdoglava je to ma%ga$M promrmlja Faing.
!anje u%budeni radio-tehniar posla jo jedan kratak upit. .ebalo mu je pet rijei kako bi potvrdio =iako je
oscilograB poka%ivao da se glas podudara s glasom !ikea !artina> da ,9,-ov bojnik ne govori pod pritiskom.
6aime$ &etrnaest dana je i vie nego dovoljno da se slomi jedan ovjek.
+oruka to su je poslali u Bagdad bijae kratka da ne moe biti kra&a7 M6elson ,jeveru/ ponavljam7 6elson
,jeveru. Araj.M +ro1oe jo tri sekunde. 0 Bagdadu je !artin leao %gren
na podu vrtlarske kolibe u dnu vrta vile prvoga tajnika Aulikova. 0hvatio je vrlo kratku poruku$ i%rekao svoj
odgovor$ snimio ga$ ubr%ao dvjesta puta te ga u jednoj desetinki sekunde poslao u ,audijsku 9rabiju.
,luatelj ga %au govoriti7 M;spjevaj blistavi dan po%natilM *adiotehniar se iroko osmjehnu.
M.o je on$ gospodine. ?iv$ %drav i slobo1an.M
M#e li to pj5smaNM pltao j5 5arb5r$
rr:5Xi ,t55 %apravo ide7 \;spjevaj sjajni dan po%natiLJ :a je stlh nayeo to&no$ to bi %nailo kako j5 uh55e5$
9 on5aM$M obj5srii Faing i odmahnu rukom$ otr5savi neugodnu i sada nepotrebnu misao$
*adibtehnlar odasla i posljednju poruku7 pravu poruku$ pa prekine ve5$ Barber otvori svoj diplomatski
koveii&.
MZnam da ovo nije ba posve u skladu b2d55jim obie5ji
MFangley je stavio pet milijuna %elemba&a na pokeraki stol. 3nda valjda moe i vama$ deki$ ponuditi au
pjenuca$M odvrati 9merikanac.
MFijepo od njega$M %akljui ,imon +a@man.
,amo jedan tjedan posve je promijenio Hdith <ardenberg - da$ samo jedan tjedan/ i u&inak 5ljubavi.
+otaknuta Aarimovim oba%rivim nutkanjem$ posjetila je Bri%erku u Grin%ingu$ koja joj je raspustila kosu$
skratila je i lijepo oblikovala$ tako da joj sad pada do brade s obje strane lica/ ispunjavaju&i nje%ino usko lice$
daje joj poneto %rele privlanosti.
0% nje%in srameljivi pristanak$ ljubavnik joj je odabrao nekoliko temeljnih teku&ih pudera$ a onda minka...
6ita napadno7 mali pote% olovkom %a oi$ podloga$ trunka pudera$ mrva rua na usnicama.
0 Banci se KolBgang Gemutlich u sebi uasavao. +otajno ju
ja promatrao dok prola%i njagovim uredom$ sada vi5a$ podignuta na nekoliko centimetara potpetica. !a ne
radi se toliko ni o tim
petama i minci - ne smeta ga toliko to =makar bi takve stvari glatko %abranio ako bi ih Frau Gemutlich$ ikad
od njega %atraila>. 0%rujavalo ga je nje%ino drianje$ osje&aj samopou%danja s ko
jim mu je prinosila dopise na potpis i sjedala kako bi joj i%diktirao nove dopise.
Znao je to se %bilo/ dakako. 6eka od onih budalastih djevojaka odo%do nagovorila ju je na troenje novca. .o
je klju %a sve7
troenje novca. 6jegovo bogato iskustvo govorilo mu je kako po
tronja uvijek vodi u propast/ stoga se nje najvie u iivotu bojao. 6je%ina prirodena stidljivost nije posve
ie%la. 0 banci je u govoru jo %astajkivala$ ako se ve& i ponaala %a trun&icu slobod
nije. 6o u Aarimovoj na%o&nosti$ kad bi se nali sami$ udila se neprestance i sama svojoj odvanosti.
:vadeset joj je godina sve
tjelesno bilo nedostupno$ ,ada je krenula poput putl5ika ria pustolovan put$ spor$ ali pun sjajnih otkri&a/ bijae
napol posramljena i ustraena$ napol rado%nala i u5bu5ena. !alo-pomalo$ njihovo j5 vodenje ljr5bavi$ i%
po&etka posve jednostrano$ postalo istraiiva&ko i u%ajamno. +rvi put kad ga je dotaknula Mtamo doljeM mislila
M6e smije$ AarimeL +revie troi.M
3n je %agrli i lagano povue %a kosu. 6avikla se na to i svi1alo joj se.
M!akice$ moj otac je bogat ovjek. :aje mi obilan deparac. Zar bi radije da to potroim negdje u no&nom
klubuNM ,vi1alo joj se i kad ju je %e%ao. 6aravno$ Aarim nikad ne bi
iao na takva gro%na mjesta. Zato je prihva&ala sapune i toaletni pribor to ih prije samo dva tjedna ne bi ni
dotaknula.
M!ogu li otvoritiNM pitala je. MZa to i slui.M
;sprva nije shva&ala to je to. ,adraj kutije i%gledao je kao bujica arene svile i ipke. Aad je shvatila =vidjela
je oglase u asopisima$ kakve ona$ naravno$ ne bi nikad kupila>$ pocrvenje.
M6e mogu$ Aarime$ ne mogu...M aptala je.
M!oe$ makice$ moe. <ajde$ oti1i u kupaonicu i probaj. Zatvori vrata. 6e&u gledati$M aptao je nasmijeen.
+oloila je te stvarice na postelju i %agledala se u njih. Zar ona$ Hdith <ardenbergN 6e$ nikad. arape i
halteri$ ga&ice i grudnjaci$ podve%ice i kra&une spava&ice/ sve to crno$ rui&asto$ arkocrveno$ boje puti i
bjelokosti. ,tvarice od tanke ipke ili obrubljene njome$ od sjajne svile po kojoj vrhovi prstiju kli%e kao po
ledu.
,at vremena Aarim je &ekao sam u sobi prije nego se sobna vrata otvorie i ona u1e$ odjevena u ku&ni ogrta&.
Aarim spusti alicu kave$ usta i pode k njoj. Gledao ju je ;juba%no se smijee&i. Zatim poe drijeiti pas to je
%atvarao ku&ni ogrta&. 3na opet pocrvenje kao krv/ pogled joj i%bjegne njegove oi. Gledala je nastranu$ 3l5
j(j otvori ku&ni ogrta.
M3h$ malclceL ;%gleda BantastinoLM ree on tihim$ njeinim glasom$
6ije %nala to bi kaZala te Zato samo oDavi ruke oko njegova vrata. 6ijc 5ie bila u5asnuta ni ustr55na kad
joj se stegno taknulo tvrdo&e u njegovim trapericama.
+oslije vo1enja ljubavi ona usta i ode u kupaonicu. 8rativi se$ %agleda se u nj. 6ema na njemu dijela to ga ne
bi voljela. ,jevi na rub kreveta$ pro1e kaiprstom po jedva %amjetljivom oiljku na lijevoj strani njegove
brade$ to ga je dobio padaju&i kro%
krov %imskog vrta lljeXova oca u 9manu.
3n otvori oi$ nasmijei se i pomiluje je po licu. 3na mu vrsto %grabi ruku. Fjubila mu je i sisala prste$ igrala
se pe&atnja
kom na malom prstu lijeve ruke s blijedoruiastim opalom prstenom to mu ga je majka poklonila.
Mto &emo veerasNM upita ona. M;demo van. Aod ,irka u \BristolJ.M M3dve& voli odreske.M
+osegnu %a njenim malim gu%ovima pod tankom svilom$ %adri ih u rukama i ree u% smijeak7 M3ve ja
odreske volim.M M+restani$ AarimeL Gro%an si. !oram se presvu&i$M govorila je ona tiho$ smijee&i se i sama.
3dmaknu se od njega i sluajno joj pogled pade na svoj odra% u %rcalu. Aako se samo mogla toliko
promijenitiN Aako to da nosi lingerieN 3nda shvati kako i otkud to. Aarim. Za Aarima koga voli i koji voli nju
uinit &e sve$ uinit &e bilo to. Fjubav je dola kasno$ ali dola je snana kao alpska bujica u prolje&e.
:*59863 .9;6;#.83 ,#H:;6.H18;< 9!H*;OA;< :*5989
Kashington$ :4 ')E')
+@r5/ #ames Baker$ drami tajnik
;Z*9:;F9/ ,kupina %a politike anali%e i promiljanje 7 +*H:!H./ umorstvo ,addama <useina
5B :9.0!/ E$ veljae 1((1$ ri
,.B #55h;# .$53,.;J ,5l1 Z5 05,
Zacljelo nl#e promak5ulo 0aoj 5o%ornos5J kako su od po5tka 55p5ja5eljs5ava 5%r5e55 save%l5ikih ra5ni5
%rakoplovstava to po5 5lje&u i% upori5ta u ,aud5jskoj 9rablji$ te *epubllke ;raka$ nai5jc5
5a bar dva$ a ma?da 5 55 55k5aja 5mars55 ir55kpg5 r5dsjcd5
H nika ,addama <aseina$ /
; :rimo kako je ilu%orno gojid takvu nadu.
+rije svega$ ;rak nije - niti je ikada bio - jedinstvena %em;ja. +roao je jedva jedan narataj od vremena kad je
to bio mo%aik suparnikih plemena$ to su esto %nala me1usobno i %arati ti. 0 ;raku ive u gotovo podjednaku
postotku pripadnici dviju glavnih i potencijalno neprijateljskih grana islama - sunita i ijita. 0% to su tu i
kr&ani$ podijeljeni u tri crkve. ,vemu tomu valja dodati i kurdski narod na sjeveru %emlje$ to estoko nastoji
na otcjepljenju od ;raka i uspostavi vlastite neovisne drave.
:rugo7 u ;raku nikad nije bilo ni sjene demokracije. .urska$ britanska$ haemitska i baasistika vladavina
sh/jedile su jedna %a drugom$ a da narod nikada nije imao prigodu uivati ni u najkra&em interludiju
demokraciju kako je mi shva&amo.
9ko bi$ dakle$ sadanja diktatura naglo bila dokraj&ena tiranocidom$ mogu&a su %apravo dva scenarija.
+rvi bi bio i%vana nametnuta vlada nacionalnog jedinstva$ i koja bi obuhvatila sve vanije skupine$ labavo
pove%ane u najiru koaliciju.
+rema miljenju ove ,kupine$ takva bi vlada mogla preivjeti samo vrlo kratko. .radicionalna$ stoljetna
suparnitva uskoro bi \/ je doslovce rastrgali na komadi&e.
Aurdi bi be% sumnje iskoristili prigodu$ koju su tako dugo i&ekivali$ te se otcijepili i uspostavili na sjeveru
svoju suverenu republiku. ,laba sredinja vlada u Bagdadu$ %asnovana na koncen%usu svih glavnih politikih
snaga$ %acijelo ne bi imala snage o%i biljno se usprotiviti Aurdima.
Fako je predvidjed da bi .urska bijesno reagirala. 3vo stoga to mnogobrojna kurdska manjina u .urskoj ivi
u pograni&nom podruju7 oni nipoto ne bi gubili vrijeme$ nego bi se pridruili
svojim sunarodnjacima s druge stranc dravnc 5anice i oduprPi sc 5Jskoj v5adavini$ .
vtska ve&ina oko 5asr5 i at-5l-9raba %asigurno bi nala
5Vare ra%loge %a pribliavanje .eheranu$ ;ran pak udi %a osvetom tisu&a svojih mladi&a 5to su i%ginuli u
nedarmom 5J5ko-iranskom ratu$ ,toga bi rado nagov5jestili svojoj bra&i po vjeri na jugoistok5 ;r5ka kako
postoji mo5u&nost 5jihova pripajanja ;ranu. Bagdad ni tu ne bi mogao mnogo tota podu%eti.
6a sjeveru bi pak 9rapi u iranskoj pokrajini 9rabistanu lako nali %ajedni&ki je%ik s arapskim sunarodnjacima
s druge strane iransko-irake granice. 9jatolasi u .eheranu estoko bi se tome usprotivili i primijenili bi
najotriju represiju.
0 ostatku ;raka gotovo sigurno moemo predvidjeti me1uplemenske borbe kako bi se sredili stari rauni i
uspostavila vlast nad ostacima.
,vi smo potreseni svjedoci gradanskog rata to sada bjesni i%me1u ,rba i <rvata u bivoj #ugoslaviji. Borbe se
%a sada jo nisu prenijele u Bosnu$ gdje ivi i eka na borbu tre&a narodnosna sastavnica7 bosanski muslimani.
Aad se rat rasplamsa i u Bosni$ kao to be% sumnje jednog dana ho&e$ pokolji &e biti jo je%iviji i jo &e ih tee
biti %austaviti.
0nato svemu$ ova ,kupina smatra kako strahote rata u bivoj #ugoslaviji ne&e biti nita u usporedbi sa
scenarijem %a koji vjerujemo da o&ekuje ;rak nakon raspada. 0 tom slu&aju moemo oekivati veliki
gra1anski rat u sredinjem di5elu dananjeg ;raka$ etiri pograni&na oruana sukoba te posvemanju
destabili%acyu itave regije 9rapsko per%ijskog %aljeva. ,amih &e prognanika i i%bjeglica biti na mih5une.
#edina preostala %biljska mogu&nost jest da ,addama <usei
na nashjedi neki drugi general ili dunosnik Baasove vrhuke. 6o
budu&i da su svi pripadnici dananje irake nomenklature jedna5
ko kr5a5h ruku kao i njihov yo5a$ teko je 5djeti ncku ko5st od %amjene jednog &udovita drugim tiraninom -
inae istim tak. 5im$ samo moda puno lukav5jim$
6ajbolje &e rjeenje %a ;rak stoga biti =premda$ pri5najemo$ nikako idealno> da se u toj %emlji %adri status
"uo. , jednom$ av bitnom i%nimkom7 sve oruje %a masovno unitenje mora biti uaiteno$ a konvencionalna
vatrena moO sveden5 na ra%inu koja %a najma5je j5dno desetlje&e ne&c o%blljno p5jetiti nljcdnoj od su5
sj55l5 %5malja5
, ra5logom sc moc tvrditi kako &c sc - ostam 1i u ;raku
6ajmanje katastroBalan ishod sadanjeg rata u 9rapsko-per%ijskom %aljevu i kasnije naje%de save%ni&kih
snaga na ;rak jest$ prema tome$ opstanak ,addama <useina na vlasti kao jedinoga gospodara jedinstvenog
;raka$ premda vojno kastriranog u pogledu napada na strane %emlje.
;% svih navedenih ra%loga ,kupina predlae da se odmah odustane od pokuaja da se ubije ,addam <usein ili
okupira Bagdad. , osobitim tovanjem$ ,+5
!ike !artin opa%io je o%naku kredom C. veljae. ;ste je ve&eri i% mrtvog potanskog sandui&a i%vukao tanku
svijetloljubiastu omotnicu. !alo poslije pono&i postavio je satelitsku antenu prema vratima kolibe i proitao
naglas to je pisalo pauinastim arapskim pismom na jedinoj stranici pisma u mikroBon magnetoBona. ,lijedio
je njegov prijevod na engleski. +oruku je odaslao u 1D minuta nakon pono&i$ uavi samo jednu minutu u
namijenjeni mu Mpro%orM.
im je satelitska antena u *ijadu uhvatila munjevito kratku emisiju$ radijski tehniar povi&e7 MHvo gaL !rki
medvjed se javljaLM etvorica sanjivih mukaraca smjesta dotrae i% susjedne
sobe. 8eliki magnetoBon na %idu usporio je i deiBrirao poruku. Aad je tehniar pritisnuo tipku %a reprodukciju$
prostoriju ispuni %vuk !artinova glasa koji je govorio arapski. ,imon +a@inan$ koji je najbolje od svih vladao
arapskim je%ikom$ pa5ljivo je sluao. 6a pola poruke hitro proap&e7 M6aao ga jeL #erihon kae da ga je
naaoLM
M.iho$ ,imoneLM
Govor na arapskom presta i poe engleski tekst. im je glas
prestao i odjavio se$ Barber udari stisnutom desnom akom po li. jevom dlanu i u%bu5eno ree7 Movjee$ %bilja
je uspioL :eki$ mo5u li o5mah dobiti prij5pis njegove porukeNM
.ehniar odvrti ponovno vrpcu$ stavi sluahce$ ukljui pro5
gram %a obradu teksta na raunalu i poe utipkavati tekst.
Za to je vrijeme 4hip Barber u dnevnoj sobi ve& posi%ao %a teleBonom/ na5ao je pod%G5i savc5iki
5rakoplovrll stoier$ .rGbao je samo jedno5a ovjeka.
ne$ niti u ,toeru save%nikoga %rakoplovstva ispod %grade ,audijskoga kraljevskog ratnog %rakoplovstva na
+utu %a stari aerodrom. 6o general <orner spavae manje od ostalih.
!oda nije mogao %aspati %naju&i kako njegovi voljeni piloti lete duboko nad neprijateljskim podrujem.
Budu&i da su se letovi odvijali dvadeset etiri sata dnevno$ %a spavanje je ostajalo vrlo malo vremena.
+relo mu je u naviku usred no&i lunjati uredima kompleksa %rakoplovnoga %apovjednitva. etao se od
analiti&ara u 4rnoj rupi$ pa u%du .aktikoga centra %a kontrolu leta. Za%voni li teleBon$ a da nikoga nema
kraj aparata$ on &e podi&i slualicu. 6a%valo je ve& tako nekoliko %bunjenih %rakoplovnih asnika$ napola
i%gubljenih negdje u pustinji. +itali su %a tumaenje neke pojedinosti u %apovijedi ili traili tonije koordinate$
oekuju&i da &e im
se javiti de5urni satnik ili bojnik$ a odgovarao im je eB osobno. 8rlp demokratska navilta$ nema to/ no
ponekad je donosila
i%nona5enja$ #ednpm prigodom jedan je %apovjednik esk5drile =ostavit &emo ga ovom prigodom
neimenovana> %vao kako bi se po?aho da njegove %rakoplove i% no&i u no& gadaju protu5rako5 plovnim
topovima. 6e bi li Mlete&e tvr5aveM mogle %gnjeiti to ira5
&ko topnitvoN
General <orner odgovori pukovnilcu l5alco to nljc mogu&e$ jer su Mlete&e tvr5aveM %au%ete do posljednje.
Zapovjednlk eskad5
r5e u pustinji se bunio$ ali odgovor ss ne promijeni$
M:obro$ onda mi popuiLM ree pukovnik i prekine ve%u.
8rlo je malo &asnika koji mogu takvo to re&i generalu$ a da ne budu kanjeni. +uno govori o 4hucku
<orneru kad je dva tjedna poslije$ pred postrojenim %rakoplovnim jedinicama be5 %obra%ni pukovnik
5romaknut u bri5adira.
.ako ga je te no&i 4hip Barber %atekao budna u jedan sat no&u. ,astah su se u generalovu osobnom5 uredu u
pod%emno5n
nostavno MuhodamaM. 0vijek je bilo tako$ a ra%log %a to je jednostavan.
Boj po svojoj naravi %ahtijeva optimi%am - opre%an optimi%am$ moda - no be% optimi%ma nitko ne bi poao u
boj. .ajni je svijet pak sav u %naku pesimi%ma. :vije Bilo%oBije uistinu imaju malo %ajednikoga. ,toga se ak i
ovoj Ba%i rata *atno %rakoplovstvo ,9: sve vie srdilo na 4;9-u$ koja je sve e&e i uvjerenije uvjeravala
vojnike kako %apravo pogadaju %natno manje meta nego to tvrde.
M#e li taj cilj pove%an s onim s &ime ja mislim da je pove%anNM pitao je general.
M,matramo kako je to vrlo vano$ gospodine.M
M:obro$ gospodine Barberu. +rvo &emo to vraki pomno pregledati.M
3voga je puta ast pripala .*-1 i% .aiBa. Budu&i usavrena inaica starog 0-'$ .*-1 upotrebljava se kao
vienamjenski sakuplja inBormacija$ moe obletjeti ;rak$ a da ne bude viden ni uven te ubadati duboko u
ira&ku obranu radarskim snimanjem i spravama %a oslukivanje. 6o i dalje je opskrbljen kamerama te se
ponekad ne rabi %a iroko snimanje$ nego %a MpovjerljiveM %adatke. Zadatak snimanja lokaliteta po%nata samo
pod imenom 9;-Aubaj bio je najpovjerljiviji to se uop&e da %amisliti.
+ostojao je i drugi ra%log %a uporabu ba .*-17 moe prenositi snimke im ih snimi. 6e treba ekati povratak
letjelice$ vade
nje prvV apara@a i% ku&ita$ pa Bilma i% kamere$ ra%vijanje Bilma$ njegovo slanje u *ijad. :ok je .*-1 kruio
nad odre1enim mu komadom pustinje %apadno od Bagdada i juno od Zrakoplovne ba%e 9l-!uhamadi$ slike
su se pojavljivale na monitorima u pod
rumu sjedita saudijskog ratnog %rakoplovstva.
0 prostoriji je bilo pet ljudi$ ukljuivi i5 tehni&ara koji je upravljao terminalom i koji bi$ na i%govorenu rije
jednog od ostale etvorice$ %apovjedio raunalu neka %amr%ne shku na %aslonu i otisne snimku na papiru radi
daljeg prouavanja$
.amo su b5i 4hip Barber i ,teve Faing$ koje su trpjeli u civ5noj odje&i u toj meki voj5e mo&i/ dru5a su
dvojica bili pukov
pleks koji ih je %animao bio premalen da bi se vidio na karti$ ime 9l-Aubaja dodano je koordinatama radi lake
orijentacije.
.*-1 pronaao je cilj nekoliko kilometara od koordinata to ih je dao #erihon. 6ije moglo biti ni rijei o tomu
da koordinate ne bi bile tone$ jer nijedno drugo mjesto ni priblino nije odgovaralo opisu.
etvorica promatrahu kako im cilj dola%i u vidno polje$ kako se slika %austavlja na najboljoj vidljivosti.
.ehniar otisnu snimku %a prouavanje.
M.arno je toNM huknu Faing.
M!ora biti. Ailometrima uokolo nema ni&ega nalik$M odgovori pukovnik Beatty.
MFukavi su$M doda +eck.
9l-Aubai bijae %apravo nuklearna tvornica gradena kao dio cjelovitog irakog nuklearnog programa pod
vodstvom dr. :aBara 9l-:?aBara. #edan je britanski nuklearni inenjer jednom primijetio kako se njegov
posao sastoji od 1)W talenta i ()W vodoinstalaterstva. 3mjer bi prije mogao biti ve&i$ nego manji.
0 tvomici strojarski inenjeri preu%imaju proi%vod od Bi5 %iara$ proraune od matematiara i raunala$
re%ultate rada kemiara te sve to sastavljaju u kona&ni proi%vod. 6uklearni ine
n5eri Zapravo prave napra2$ proi%vode od nje upotrebljiv komad oruja$
;rak je svoju tvornicu 9l5Aubai posve ukopao pod %emlju$ 'T mstra ispod povrine$ 9 to je tek krovL ;spod
krova jo su se tri kata radionikoga prostora sputala jo dublje$ 5asnik +eck s pravom ih je na%vao lukavima$
u%evi u ob%ir kako su vjeto sve to sakrili.
6lje ni toliko teko i%graditi itavu tvornicu pod %emljom$ a5 sakriti j5 - to je problem$ +oto se tvornica
i%gradi u golemom
krateru$ plj5sak valja buldoerbna opet navesti na armiranob5ton5 ske %idovc i navu&i preko krova$ sve dok
%grada sva nc bud5 pr55
k5vena. *5et5e 1 odvodn5 k5na5 u podu najdublje eta?e rijeit e
$ R $.-.
!ora postojati sila%na rampa ili putniko di%alo$ a isto tako i teretno di%alo %a dola%ak osoblja i dovo% i odvo%
materijala i opreme - opet neto i%nad povrine. :ostavni teretnjaci ne&e mo&i vo%iti pustinjom/ trebat &e im
tvrda cesta - betonska ili asBaltna spojnica do najblie ceste.
,ve &e to isijavati toplinu$ to se danju$ dok je vru&e$ lako da sakriti$ no teko je sakriti %a hladnih no&i.
Aako dakle sakriti od %ranog motrenja podruje netaknute pustinje s asBaltnom cestom koja kao da %avrava
usred nigdine$ etiri iroke cijevi to vire i% %emlje$ otvor %a di%alo$ stalni dola%ak i odla%ak kamiona te &esto i
snano isijavanje toplineN
+ukovnik 3sman Badri$ mladi lumen irakog vojnog graditeljstva$ rijeio je problem. 6jegovo je rjeenje
uspjeno %avaralo save%nike$ usprkos svim njihovim pijunskim %rakoplovima.
;% %raka je 9;-Aubai djelovao kao ') hektara veliko groblje automobila. +romatrai u *ijadu ni u% pomo&
najboljih pove&ala nisu bili kadri vidjeti da su etiri hrpe %ahr1alih olupina auta %apravo me1usobno pove%ane
%avarivanjem - &vrste elje%ne kupole pod kojima su cijevi to vire i% tla usisavale ili ispuhivale %rak kro%
automobilske olupine.
Glavna baraka - re%aonica - pred kojom su se nametljivo koile boce teku&ega kisika i acetilena$ skrivala je
ula% u di%alo. +rirodnost %avarivanja na takvu mjestu opravdavala je i%vor topline.
0ska asBaltirana cesta imala je takoder oit ra%log postojanja7 kamioni su morali dovo%iti olupine auta i
odvo%iti i%re%ano elje%o.
4ijeli je 5ogon$ dakako$ 9K94, uoio vrlo rano$ %abiljeivi golemu masu kovine usred pustinje. .enkovska
divi%ijaN ,kladi
te streljivaN *ano je prelijetanje potvrdilo da je rije tek o gro55ju
1 rc%alitu automobila$ bdonda se 5ic nisu %anima5 %a to mjcsto$
etvorica n5u5karaca u *5ja5u n5su mogll v5djet5 ni da su
et5i ostala brda %ahr5alih autoolupina tako1cr vrsto %avarene kupole$ no s hidrauhnir5 di%ahcama pod
sobom. ;spod dvaju bi. jahu smjeteni ruski trocijevni protu%rakoplovni topovi Z,0-'I-T$ a druge su dvije hrpe
skrivale ,9!-ove D$ U i ( - ne radarski navo5ene$ nego rakete manjeg tipa$ koje idu %a i2orom topline$
%ajima$ jer je .*-1 to je letio na 'T kilometra nad 9l-Aubaijem snimao nepokretne BotograBije - po nekoliko
svake sekunde. :vojica obavjetajaca opinjeno su promatrali kako kamion skre&e u %avarivanicu.
M:onosi hranu$ vodu i materijal pod olupinama auta$M ustanovi Beatty$ pa se uspravi na stolcu. M6ego$ problem
je kako doprijeti do te proklete tvornice. ak ni lete&e tvrdave ne mogu bombardirati tako duboko.M
M!ogli bismo ih %atvoriti. *a%oriti otvor di%ala/ to bi ih %atrpalo. 9 onda$ im ih pokuaju i%vu&i ili
deblokirati$ udariti opet$M predlagao je +eck.
M:obro %vui$M sloi se Beatty. MAoliko jo dana imamo do napada kopnene vojskeNM
M:vanaest$M odgovori Barber.
M!i to moemo. , visine$ laserski vodenim bombama$ s puno aviona$ s gorilama$M objanjavao je Beatty.
Faing prostrijeli Barbera upo%oravaju&im pogledom.
M!i bismo radije neto diskretnije$M ree cija. M6eka krenu samo dva niskolete&a %rakoplova$ iji &e piloti
svojim oima vidjeti i potvrditi to su unitili.M
0slijedi neugodan tajac.
M<o&ete nam neto re&i$ momciNM upita Beatty. M<o&ete re&i da Bagdad ne smije %nati koliko nas to %animaNM
M!3lim vas$ moete li to tako i%vestiN ini se da i nema nikakve ob.ane. Glavna je stvar kamuBlaa$M
uvjeravao je Faing.
5eatty u%dahnu. 8ra5je uhode - misho jc on - %acij5lo ne5 kVga tite. 6e ti&e me se.
Mto ti misli$ #oeNM upita %apovjednika eskadrile.
M.omadi bi to mogli. +rije njih &e gusa#i odmjeriti ciljeve.
est petstokilogramskih bomba ravno na radionicu 5it &e dovoljno$ !ogu se kladiti da je P;mena baraka
i5nutra od armlranog be5 tona$ to &e vjepo %adrati detonacije$M objasni +eck.
Ueatty kimnu.
M:obro$ deki. ;mat &ete to ste htjeli$ ,redit &u stvar s gene. ralom 5ornerom. Aoga &emo poslati - to ti
kae$ #oeNM
%rakoplovstva$ stacioniranih na Bahreinu$ kamo su stigli prije dva mjeseca i% svoje stalne Zrakoplovne ba%e u
Faarbruecku u 6jemakoj. Oim je prolo podne toga U. veljae$ primio je %apovijed koja nije ostavljala nikakve
druge mogu&nosti nego da se odmah javi u glavno %apovjednitvo save%nikog ratnog %rakoplovstva u *ijadu.
5urba bijae tolika da je$ im je primio poruku$ njegov deumi asnik poslao po ameriki huron i% M,hakeyeve
piceM na drugoj strani otoka neka do1e po %apovjednika eskadrile. 0krcavi se na %rakoplov MBeach Aing
9iraM$ nabacivi prije toga blu%u odore i kapu$ u trenu shvati kako je taj dvomotorni poslovni mlanjak
dodijeljen samom generalu <orneru.
MAoji li se ovo vrag dogadaNM s pravom se pitao %apovjednik eskadrile.
0 rijadskoj vojnoj ba%i automobil amerikog ratnog %rakoplovstva &ekao je da ga odve%e dva kilometra dalje
ni% +ut %a stari aerodrom$ u 4rnu rupu.
Oetvorica koji su raspravljali i ekali pregled slika to ih je snimio .*-1 jo su bili na istom mjestu. ,amo je
tehniar otiao. 6isu im trebale dodatne snimke. 3ne kojima su raspolagali rasprostrli su po itavom stolu.
0vodno i%laganje odr5ao je %apovjednik eskadrile +eck.
,teve Faing objasni pridolici to se od njega oekuje te se 4ur%on dade na ra%matranje BotograBija.
+hilip 4ur%on nije bio budala/ inae mu ne bi bilo povjereno %apovijedanje eskadrilom vrlo skupih letjelica
6je%ina 8eli&an
stva. 6a samom poetlcu rata njegova je postrojba napadala ira
ke vojne %ra&ne luke bombama #+-'II. 0 tim je akcijama eska
drila i%gubila dvije letjelice i etiri ovjeka. Za dvojicu je 4ur%on %nao da su mrivl. 3stala dvojica paradirah
su$ premla&eni i %bunjenl$ na irakoj televi%ijl - jo jedno re5nek5djelo ,addamove propagandc$
MZato s5 i o5aj cllj no bl sta5o u dne!0 %apo5jed$ kao i osta5i5 emu tolika urba5M up5ta ti5o %apovjednik
eskadrile$
MPIit &u posve otvoren s vama. 8jerujemo da cilj u sebi krije glavno i po svoj prilici jedino saddamovo
skladite i%u%et5o opa
..... 5.....-2.. 2l.....m :nnimn rin5rnm rln 6r2n 1551aQ1iEe l;9i<9 n59 iil9m
\ M9li... dva bojna %rakoplovaN Zato samo dvaN .o %nai da %adatak ima vrlo ni%ak prioritet. to &u re&i
svojim pilotimaN 6e$
7 gospodo$ ne&u im lagati. .o neka vam bude jasno$M nije se dao \ 4ur%on.
M6ema potrebe$ a ni ja to ne bih htio$M nastavljao je Faing. . M#ednostavno &ete im re&i istinu. !otrenjem i%
%raka otkriveni su dolasci i odlasci teretnjaka. 9nalitiari smatraju kako je rije o vojnim vo%ilima te su
%akljuili da to to je nai%gled groblje automobila %apravo krije skladite streljiva. 6ajvjerojatnije u velikoj
radionici u sreditu kompleksa. 5to se tie niskolete&ih %rakoplova$ nema protu%rakoplovnih raketa ni topova.M
M; to je sve istinaNM sumnjiavo &e %apovjednik eskadrile. MAunem se da jest.M
M3tkuda onda$ gospodo$ vaa oita namjera da$ bude li tko od mojih pilota oboren$ pa ga ;raani stanu
ispitivati$ Bagdad ne / // sa%na odakle je dola inBormacijaN 8i ne vjerujete u tu priu o
vojnim kamionima nita vie nego ja u nju vjerujem.M
+ukovnik Beatty i %apovjednik eskadrile +eck se trgnue$ 2aj e \ &ovjek uistinu priti&e uhode gdje ih naj5ie
5ulja. +ametno i ini. \ M*eci mu$ 4hip$M u%dahnu re%ignirano Faing.
M0 redu$ %apovjednie eskadrile$ i%ravnat &emo ra&un. 9li ovo je samo %a vas. ,ve ostalo je potpuna istina.
:akle... ;mamo prebjega. 3n je u 9merici. +rije rata je doao k nama na poslijediplomski studij. Zaljubio se u
9merikanku i eli ostati u ,9:. 6eto je isplivalo u ra%govoru sa slubenicima ,lube %a useljava
\ nje. +ametni ispitiva uputio ga je k nama.M /. /
M0 4;97uNM upita 4ur%on.
M:a$ u 4;9-u$ kad ba ho&ete. :ogovorili smo se s ovje/ \ kom. 3n &e nam pomo&i$ a %au%vrat dobiva
%elenu iska%nicu. 0
55&5o5 55 vo5sci blo i5?e5j5rac 1 radio j5 n5 n5kolik5 taj55 55oj5Z ## #
kata$ ,v5 nam j5 ispn&ao$ Hto$ sad %5atc syc$ 5i %najtc/ to jc $
dr?avna tajna$ Zadatak sc ne mijenja %bog toga$ a va nc&5tc lagati svoj5 p5otima ako im to 5r5utite$ 9 vi im
n5&ete re&l$M
5 M,amo jo jedno pitanje$ 9ko je ovjek na sigurnom 5 ,9:$ cemu onda dal#e nastoyte %avarah BagdadN
%anlmalo 5e 4ur%ona$
+hilip 4ur%on usta i pokupi BotograBije. 0%a svaku je spajalicom bio privr&en papiri& s to&nim
koordinatama.
M0 redu7 sutra u %oru. *adionica &e biti %brisana.M
, tim rijeima ode. Za povratnog je leta ra%miljao o %adatku. 6eto duboko u njemu govorilo mu je da stvar
smrdi do neba. ;pak$ objanjenje %vui savreno uvjerljivo$ a %apovijedi se moraju sluati. 6e&e lagati$ no ne&e
ni sve re&i. :obro je to se obrana cilja %asniva na prikrivi$ a ne na aktivnoj obrani. 6jegovi bi ljudi trebali
do&i i oti&i neo%lije1eni. 8e& je %nao tko &e voditi napad.
+ilot FoBty Killiamson bijae se udobno %avalio u stolcu na kasnoposlijepodnevnom suncu$ kad %a%voni
teleBon. itao je najnoviji broj Korld 9ir +o2er #ournala$ biblije ratnih pilota. 6ije mu se svidjelo to ga netko
prekida u itanju autoritativno pisana lanka o jednom od irakih ratnih %rakoplova$ na kojeg je mogao
naletjeti u borbi.
Zapovjednik eskadrile &ekao ga je u svom uredu$ rasprostrvi BotograBije po radnom stolu. +uni je sat upu&ivao
u %adatak jednog od najboljih svojih pilota.
M:va gusara poletjet &e prije tebe da ti o%nae cilj. .i &e se onda lagano uetati i i%gubiti se odande prije no
to be%bonici shvate to ih je snalo.M
Killiamson prona1e svog navigatora$ &ovjeka sa stranjeg sjedala ratnog %rakoplova to ga 9merikanci danas
%ovu arobnjak$ a radi %natno vie od same navigacije$ jer se skrbi %a elektroniku
%rakoplova i njegovo naoru5anje. +orunika ,ida Blaira pratio je glas da je kadar prona&i riblju kon%ervu
usred ,ahare ako je od5 re1ena %a cilj.
3ni su u% pomo& pomo&nika Zapovjednika %a operativno
5la555je l'r5dili i n5 %e5ljo5du o%5a55 plan l5t5. +63 s5 pro. na55 toan smjeta5 g5oblja automob5a$
pomo5avi se koor5inata
ma. Aarta je bila u omjeru ;/,)$)))$ tj$ gotovo centimetar %a kilog metar.
+ilot jasno i%javi kako eli napasti s istoka u satn cik %ore$ tako da &e eventualni ira&ki topnici biti posve
%abljesnuti suncem$ dok &e naprotiv njemu - Killiamsonu - cilj biti jasan kao na dlanu.
Blairu je bilo najvie stalo da mu se da MepitaBJ$ kako su na
jentir dvadeset kilometara na istok od cilja7 radijski odailja kilometar i pol udaljen od njihove rute.
+ola%ak u %oru dao im je ivotno potrebno vrijeme na cilju - 864. *a%log to se 864 mora ne samo
proraunati$ nego i odrati do sekunde to&no jest u tomu to ra%like u sekundama mogu odluiti i%me1u
uspjeha i neuspjeha. Zakasni li prvi pilot makar i jednu sekundu$ drugi bi pilot mogao svojim %rakoplovom
naletjeti to&no na eksplo%iju bombe svojega kolege. to je jo gore$ prvom bi pilotu u rep nalijetao tornado
br%inom od petnaest kilometara u minuti - nije ba lijep pri%or. 6apokon$ %akasni li prvi pilot ili uraniji ma i
samo jednu sekundu$ protivni&kim &e protu%rakoplovnim topnicima dati prigodu da se probude i opa%e ga.
:rugi &e %rakoplov u tom sluaju naletjeti u oblak krhotina od ga5anja na prvi.
Killiamson po%ove svoga sukrilnika i njegova navigatora$ dvojicu mladih porunika7 +etera #ohnsa i 6ickyja
.ynea. 3dredili su tono vrijeme kad &e sunce i%i&i nad niskim breuljcima na istok od cilja7 u C sati i U
minuta. 6apad &e i&i po smjeru 'C) stupnjeva$ %apad.
:odijelili su im i gusare i% 1'. eskadrile$ tako1er smjetene u !aharaku. Killiamson &e se ujutro pove%ati s
njihovim pilotima. 3ruarima je %apovje1eno neka svaki tornado opreme s po tri petstokilogramske laserski
navo1ene bombe. 0 osam naveer etvorica pilota su veerali i odmah poli na spavanje. 8aljalo je ustati ve&
u tri ujutro.
Bijae jo mrkla no& kad je vo%a kombija doao do spavaonica D)U. eskadrile kako bi odve%ao etvoricu letaa
u Fetaku ku&icu.
:ok su se 9merikanci u 9l Aarcu potili i patili pod ator
skim platnom$ njihovi su %emljaci u Bahreinu uivali u prednosti. ma civi55irana ivota$ 6cki su bili smjctcni
dva po dva u sobama <otcla M,hcratonM$ :rugi su stanoYali u jednokrcvetnim sobama &asnike %rakoplovne
vojarne obPl5nje %rakoplovne ba%e$ <rana bijac i5vrsna$ bilo je i pi&a$ a najgoru vrst osamljenosti to je sa
sobom nosi ratniki ivot su%bijali su %ahvaljuju&i bli%ini centra %a obuku stjuardesa MGulB 9iraM$ s tri stotine
pola%nica u to doba.
Gusari su samo tjcdan prijc stigu u Zaljev$ a prvo im je bilo
traili pod vodom sovjetska podvodna plovila. ;pak$ ni pustinja im nije smetala.
+osebnost im je ni%ak let. +remda su to ve& trideset godina stare letjelice$ po%nato je da na manevrima *atnog
%rakoplovstva i %rakoplovstva *atne mornarice ,9: u AaliBorniji uvijek i%mi&u mnogo brim ameri&kim
lovcima jednostavnim Mpu%anjem po tluM. Fete$ naime$ tako nisko da ih je nemogu&e slijediti nad maki jom
kaliBornijske suhe stepe.
,uparnitvo medu ratnim %rakoplovstvima najbliih prekooceanskih save%nika pripisuje 9merikancima$ koji
ne vole nisko letenje$ da na visini manjoj od 1D) metara i%bacuju stajni trap$ dok naprotiv oni priaju kako
deki i% *9F-a$ koji vole ni%ak let$ na visini ve&oj od I) metara dobivaju vrtoglavicu od visine. Zapravo i
jedni i drugi mogu letjeti i visoko i nisko$ prema potrebi. ;pak$ gusari$ pod%vuni$ ali nevjerojatnih .
manevarskih sposobnosti$ mogu letjeti nie od bilo koga i &ega drugog i vratiti se sigurno u ba%u.
*a%log to su ih poslali u Zaljev leao je u injenici da je i%gubljeno nekoliko tornada na njihovom prvom
%adatku vrlo niska leta.
9ko lete sami$ tornadi moraju ispaliti bombe te ih %atim slijediti sve do cilja$ ravno u ralje protu%rakoplovnog
topnitva. 6o kad rade %ajedno s gusarima$ tornadove bombe nose na vrhu prijamnik %a lasersko navo1enje$ a
gusari laserski odailja.
Fete&i i%nad i i%a tornada$ gusari MobiljeavajuM cilj$ pustivi
neka tornado ispusti bombe i i%gubi se glavom be% ob%ira. tovie5 5usar ima laserski odailja u 5iroskopski
stabili%iranu ku&itu u trbuhu %rakoplova. .ako se i on moe okretati i %akretati dre&i istodobno lasersku
%raku stalno usmjerenu na cilj$ sve dok je bomba ne pogodi.
0 Feta&koj ku&ici Killiamson i d5ojica p5ota gusara dogovorili su da &e Mpoetna to&kaM$ poetak
bombardiranja$ biti ') kilometara istono od cilja. Zatim su se pres2kli u letaku odje&u. Aao i obino$ stigli
su u civilu. +ravilo je u Bahreinu da se u javnosti ne nosi vojnika odora$ kako se ne bi u%nemiravalo pu-
&anstvo.
Aad su se svi odjenuli u letake odore$ Killiamson kao %apo
vjednik privede sastanak kraju. :o polijetanja su preostala jo dva
sata. :anas$ naime$ ve& odavno nema poluminutne MtrkeM pilota
:olo je vrijeme %a kavu i prela%ak na sljede&u Ba%u priprema. ,vaki se mukarac oboruao pitoljem$ malim
2altherom ++A$ kojega se svaki od njih gnuao$ jer su %nali da ga u sluaju potrebe manje-vie mogu samo
baciti na ;ra&anina$ nadaju&i se da &e ga pogoditi u glavu.
,vaki se opskrbio i s tisu&u Bunti u %latnim dukatima$ %ajedno sa Msmijenom potvrdomM. .aj je %nameniti
dokument tek u 9rapsko-per%ijskom %aljevu predstavljen 9merikancima. 6o Britanci$ iji ratni %rakoplovi lete
nad tim podru&jem jo od dvadesetih godina$ dobro su ra%umjeli o emu je rije.
M,mijena potvrdaM je pismo na arapskom$ ispisano na est ra%liitih beduinskih dijalekata. +ie$ manje-vie$
ovo7 M+otovani gospodine beduinu$ ovjek koji vam se predstavio s ovim pismom je britanski vojni &asnik.
9ko ga predate najblioj britanskoj vojnoj ophodnji$ %ajedno s njegovim mudima$ i to po mogu&nosti na
starom mjestu$ a ne u ustima$ bit &ete nagra1eni s 'E)) Bunti u %latu.M+onekad takvo pismo i pomogne.
Fetake odore na ramenima imaju naivke to %rcale svjetlost$ kako bi ih save%niki tragai mogli prona&i
bude li %rakoplov oboren nad pustinjom$ a pilot se spasi. 6o nad lijevim prsnim depom nije bilo nikakvih
letakih krila$ samo 0nion #ack =britanska %astava> pod pro%irnom plastikom.
6akon kave slijedila je sterili%acija =nije tako strano kako %vui>. .reba ostaviti svaki prsten$ cigarete$
upaljae$ pisma$ obiteljske BotograBije - sve to bi. mogu&em ispitivau dalo sredstvo kojim bi pritisnuo
ispitanika - %arobljenog britanskog asnika. +regled nakon svlaenja obavljala je i%vanredno privlana pripad
nica ?enskih pomo&nih %rakoplomih postrojba. Fetaima je to
bio najbolji dio %adatka$ !ladi su piloti %nali sakriti vrijedne pred5 mete na nevjerojatna mjesta$ i&ekuju&i
ho&e li ih +amela tamo prona&i. 6a sre&u$ ona bijae biva medicinska sestra$ pa je dobro
raspolo5ena prihva&ala te gluposti$
v #edan sat do poPijetanja. 6eki su mukarci jeli$ drugi nisu mogli. +onetko je Zadrijemao$ ponetko je pio
kavu$ nadaju&i se kako ne&e morati pikiti na pola puta$
;5ombi odve%e osmoricu do njihovih letjelica$ oko kojih su s5 v5& v5Zmali mehaniari i oru5ari$ ,vaki pilot
obi5e jo jednom $
. . - . . ... . v . 15 i 55 15 1 1 m
ukljuiti radioprimopredajnik$ tako da letai mogu ra%govarati. Zatim se ukljui +;HH - pomo&ni i%vor
elektri&ne energije$ od ega %apleu ka%aljke svih instrumenata.
0 stranjem dijelu aviona oivi i inercijska navigacijska platBorma$ to je dalo prigodu ,idu Blairu da i%bljuje
svoju unaprijed pripravljenu %alihu psovaka. Killiamson ukljui desni motor/ rol;s-royce *B-1(( polako
%ahuk&e. 3nda je na redu lijevi motor.
Zatvori poklopac$ vo%i do Broja jedan$ do stajanke. Aada to dopusti kontrolni toranj$ odve%i do u%letne sta%e.
Killiamson %irnu nadesno. .ornado +etera #ohnsa bijae njemu %desna$ malo i%a$ a ispred dva gusara. +odie
ruku. 3tpo%dravie mu tri ruke u bijelim rukavicama.
, pritisnutom nonom konicom naprijed$ punom snagom MnasuhoM. .ornado je lagano podrhtavao. Budu&i da
je ubr%iva bio pod okom$ stroj se sada borio protiv vlastitih konica. Aona&no di%anje palaca i tri potvrde.
3tputanje konica$ drmusanje$ kotai se %akotrljaju$ asBalt stane promicati sve bre i bre i... eto ih u %raku/
etvorica su u Bormaciji$ hitaju ponad tamnoga mora$ a svjetla !aname ostae im %a ledima. +opravljaju smjer
prema lete&oj cisterni$ victoru i% EE. eskadrile$ koji ih eka negdje nad saudijsko-irakom granicom.
Killiamson iskljui ok i poe se penjati br%inom od I)) vorova do visine od ') ))) stopa =est i pol
kilometara>. !otori *B1(( edne su mrcine7 pri maksimalnoj sna%i MnasuhoM troi 1T) kg goriva na minutu -
svaki motor toliko. 6o do je uklju&en &ok$ 5atronja se penje na %astraujueih D)) kg na minutu. 0pravo se
%ato &ok rabi tedljivo7 samo %a polijetanje$ %a borbu i %a bijeg.
+omo&u rad5ra pronadoe victora u tmini$ poredae se i%a njega i jedan Za drugim utaknue sapnice %a gorivo
u cijevi to vi
re i% lete&e cisteme. 5e& su potroih tre&inu ukupnoga goriva$ 6apunivi se do vrha$ tornadi nainie mjcsta
gusarima. Zatim su se sva 5til5 Zrakoplova okrenula i nastavila juriti nad pustinjom$
K5hamson odredi visinu od DE metara$ pri najve&oj br%ini ;eta - TX) vorova$ te su tako br%o uli u ;rak. ,ad
je pak navigator bio na redu/ odabrao 5e prui od triju predvidenih smjerova$ s dva skretanja$ to &e lh nanijeti
na po&etnu to&ku s istoka$ 0 vi
sini ve& na%rijee i%la%e&e ,unce$ no pustinja jo bijae mrana. RRR.R.. . . . . ....M . 5 .
cija male .8 kamere to daje i%vanredno otru sliku i inBracrvenog toplinskog sen%ora. 6isko nad tamnom
pustinjom piloti mogu vidjeti sve to je pred njima7 stijene$ planinske kose$ povrinske slojeve rude$ breuljke/
sve je to svjetlucalo pred njihovim oima.
.renutak prije i%laska sunca nali su se na poetnoj to&ki$ odakle je trebalo po&eti bombardiranje. ,id Blair
ugleda radijski odailja i uputi pilota neka korigira smjer %a jedan stupanj.
Killiamson prebaci kvake %a otkvaivanje bombi na poloaj MrobM te pogleda na %aslon i%nad glave$ koji mu je
poka%ivao milje i sekunde do trenutka otputanja bombi. Fetio je nisko$ na IE metara visine$ vrsto dre&i
pravac. !alo i%a njega njegov je sukrilnik inio to i on. 8rijeme na cilju7 tono. 6ai%mjence je gurao i
privla&io palicu %a ubr%anje te time nai%mjence iskljuivao i ukljuivao ok$ kako bi time %adrao br%inu
napada na ET) vorova =oko ()) km`h>.
,unce obasja breuljke/ prve su %rake obasjale ravnicu. Hto ga/ na deset kilometara udaljenosti. *a%a%nao je u
gomili kovine pojadins olupine auta te veliku radianicu u sredini kemplaksa$ s dvokrilnim vratima ravno pred
njim.
Gusari su ga slijedili na udaljenosti od kilometar i pol$ trideset metara i%nad njega. Govor i% gusara$ to je
poeo od poetne toke$ stalno mu je odjekivao u uima. :eset kilometara$ pribliavam se$ sedam kilometara$
neto se kre&e oko cilja$ est kilometara.
M3biljeavam$M objavi navigator prvoga gusara. Faserska %raka s gusara spustila se tono na vrata radionice.
6a pet kilometara od cilja Killiamson u%die nos %rakoplova$ to mu je %aklonilo pogled na cilj. 6ije vano$
tehnika &e obaviti svoje. 6a sto metara visine %aslon mu je signali%irao kako je vrijeme %a bacanje bomba.
+rebaci sklopke %a bacanje bomba te se sve tri petstokilo
gramske bombe odlijepie od donje sirane njegovc leijclice.
Zbog u%di%anja bombe su se prvo malko u5digle %ajedno s njim$ prije nego je sila teia nadvladala$ pa su po5ele
draesnu pa5 rabolu pada prema radionici.
3lakavi letjelicu %a tonu i pol$ br%o se popne na tristo pe.
deset metara. .ada %a5%e smjer od 1I, st5pnjeva te stade povlaiti kontrolnu palicu. .ornado je ponirao i
%aokretao7 natrag prema %emlji i natrag odakle je doao. Gusar bljesnu i%nad njega$ %atim ponovi njegov
manevar.
..$5.5h$5/ \1J5C 1rnM$on$ M trhMhM cvrnn sralrnnln25 navrirt5tnr m5R
; ;
4ijelo se podruje ispred radionice nije moglo ni ra%a%nati od plamena i dima. :imni se stup stao u%di%ati s
mjesta gdje je stajala. +eter #ohns u drugom tornadu stie trideset sekunda poslije svog vode$ kad se praina
ve& poela slijegati.
#o je neto vidio navigator gusara. +okreti to ih je prije bio vidio sada su se uobliavali u u%orak. .opovi.
M;maju protu%rakoplovne topoveLM povie on. :rugi se tornado upravo uspinjao. :rugi je gusar pak sve vidio.
*adionica se raspala na komadi&e od prvih triju bomba$ otkrivaju&i iskrivljenu i
$ %apletenu unutarnju gradu. 6o me1u ostacima starih auta rigali su vatru protu%rakoplovni topovi.
MBombe baeneLM %aurla #ohns i prebaci tornado u najve&u br%inu uspinjanja. 6jegov se parnjak gusar takoder
ve& udaljavao j od mete$ no laser mu je jo drao %raku tono na ostacima radionice.
; M+ucajuLM vrisnu gusarov navigator.
\ !edu krntijama bljesnu proplamsaj ognja. :va ,9!-a ispa$ ljena s ramena$ i% runog bacaa$ pohitae
prema tornadu.
L/ Killiamson je i%ravnao svoju letjelicu nakon poniranja i okreta. 3pet je na visini od IE metara letio nad
pustinjom$ samo sada u drugom smjeru7 prema i%la%e&em ,uncu. 0 slualicama %auje glas +etera #ohnsa
kako vie7 M+ogo1eni smoLM
,id Blair i%a njega je utio. Killiamson pak stade bijesno psovati te opet okrenu %rakoplov$ misle&i kako bi
moda mogao svojim topom %adrati irake protu%rakoplovce. 6o bijae prekasno.
Zau kako jedan od gusara govori7 M3ni dolje imaju rakete.M Zatim ugleda #ohnsov tornado kako se uspinje dok
mu gust dim suklja i% %apaljena motora. uo je njegova dvadesetpetogodinjeg pilota prilino jasno7 M+adam...
i%bacujem se. M
6ita vie nije mogao uiniti nitko od njih. 6a prijanjim su let3Ylma gusali p1Jatili tornade na povratku u
ba%u. 6o tada se vi
djelo da gusari mogu doma sami. 0 tiini su dva o5i5je5itelja meta napravlla on) to najbolje rade/ %alijepila
trbuhe %a pustinju na jutarnjem suncu te tako ostali.
FoBty Killiamson strahovito je bjesnio$ uvjeren kako su mu j slagali. 6isu. 6itko nije %nao %a protu%ranu
obranu 9l Aubaja/ ; topove i rakete.
\ 8isoko nad njim .*-1 slao je gotovo u trenutku nastanka snimke ra%aranja u *ijad$ H-I sentry =MstraarM>
&uo je cijeli ra%go/ vor u %raku te je javio *ijadu kako je i%gubljena posada tornada.
T1I
;spod %rakoplovnoga stoera na +utu %a stari aerodrom ,teve Faing i 4hip Barber veselili su se to je Maka
BojaM pokopana u utrobi u kojoj je i %aeta. 6jihovo je veselje ipak pomutio gubitak dvojice mladi&a.
Gusari su jurili poput tanadi nad ravnom ploom junog ;raka prema granici. 6aidoe na skupinu beduina to
napasaju deve$ to je stavilo pilote pred teak i%bor7 letjeti i%nad njih ili ispod.
1(
Brigadir <asan *ahmani sjedi u svom uredu u %gradi !uhabarata u !ansuru i ra%matra doga1aje to su se
%bili u prolih dvadeset &etiri sata. 6jegovo je duevno stanje blisko oaju.
6e %abrinjava njega to to se glavna vojna i vojnoindustrijska sredita njegove %emlje sustavno unitavaju
bombardiranjem i raketiranjem. .akav ra%voj dogadaja$ to ga je on progno%irao ve& pred koji mjesec$ samo
pribliava ameriku naje%du$ koja &e sa sobom nei%bjeno donijeti pad ovjeka i% .ikrita.
3n je s time ra&unao$ e%nuo %a tim i u potaji iekivao. .ada$ u podne 11. veljae$ nije bio svjestan kako se to
ne&e dogoditi. *ahmani je vrlo inteligentan ovjek$ ali kristalne kugle nije imao.
6jega je %animao vlastiti opstanak. Bivalo je sve rnanje vjerojatno da &e poivjeti dovoljno dugo kako bi vidio
pad ,a1dama <useina.
#uer u %oru bombardirali su tvornicu opreme %a atomsku bombu u 9l-Aubaju$ tako lukavo skrivenu da se nije
oekivalo da bl lkad mogla biti otkrivena. .o je bombardiranje bagdadsku vrhuku potreslo do temelja.
,amo nekoliko minuta po odlasku dvaju britanskih bombardera$ preivjeli protu%rakoplovni topnici stupili su u
ve%u s Bagdadom. Ouvi to se %bilo$ dr. :aBar 9l-:?aBar usko&io je u auto i 5atn ss edve%ao na mjesto
doga1aja$ kako bi vidio to je s njegoZ vim pod%emnim ljudima. 0enjak bijae i%van sebe od bijesa. 3ko
podneva je ve& ljuto prigovarao <useinu Aamilu$ ministru indu
st5j5 i v1ja5 o5re5e$ u &iji je djelokrug pripadao iraki nul5eaml program.
6a ovaj je pro5ram otilo osam milijardi dolara od ukupnih
,3 koliko je ;rak potroio na oruje i vojsku u posljednjih deset 53dl;la$ 9 ,YG jG llrilX5Gn( upravo u
trenutku kona&na uspjehaL =6avodno je to majuni %nanstvenik vikao na ,addamova %eta.> Zar drava ne
moe %atititi njegove ljudeLN ;td$ itd.
;raki je Bi%iar$ istina$ visok tek Mmetar i &evapi&M i graden kao komarac$ ali kad je rije o mo&i$ kadar je
dobrano udariti. +ri&a se da je stoga nastavio svoju gnjevnu tiradu.
;%grdeni je <usein Aamil i%vijestio svojega punca$ koji je i sam ve& bio obu%et bijesom. 9 kad se takvo to
%biva$ itav Bagdad drhti u strahu %a svoj ivot.
,trunjaci pod %emljom nisu samo preivjeli$ nego su se i i%vukli na povrinu. .vornica je$ naime$ imala u%ak
tunel$ dugaak kilometar pod pustinjom$ do valjkastoga suhog %denca s ljestvama ugradenim u betonski %id.
3soblje je i%ilo tim putem$ no teke se strojeve njime ne moe provu&i.
Glavno osobno di%alo i teretna di%alica posve su ra%oreni od povrine tla do dubine od est-sedam metara.
3bnova bi bila velik gradevinski posao$ %a koji treba najmanje mjesec dana. <asan *ahmani je smatrao kako
;rak moda vie nema ni taj jedan mjesec.
:a je to kraj prie$ *ahmaniju bi laknulo$ jer je duboko %abrinut jo od onoga sastanka u +alai prije po&etka
%ranih napada$ kad je ,addam otkrio postojanje MsvogaM kona&nog oruja.
3no to sada %abrinjava i plai <asana *ahmanija jest ludi gnjev njegovoga dravnog poglavara.
+otpredsjednik ;%et ;brahim na%vao ga je juer neto i%a podneva. Zapovjednik +rotuobavjetajne slube nikad
jo nije uo ,addamova najblieg doglavnika u takvu stanju.
;brahim mu je priop&io kako je *ais i%van sebe od bijesa. 9 kad je tako$ krv te&e... ,amo krv moe ublaiti
.ikri&aninov gnjev. +otpredsjednik je bio vrlo jasan7 od njega$ *ahmanija$ o&ekuju se
re%ultati/ i to br%o. ) kakvim je re%ultatima rije&N !oete li malo
ra%jasnitiN pitao je ;brahima7 M,aZnaj odakle su sa%naliLM pro5erao
se ;brahim na njega.
*ahmani je ve& ko5taktirao s prijateljhna u +rotu5ranoj ob5 rani koji su govori5i s topnicima. 0 njihovim je
i2jetaj5ma j5d5o bilo posve nesumnjivo/ britanski napad i2eden je samo dvama
%rako5lovima. #o su d5a lstjela 1'n55 njih$ no ti su 5jeroja5no bl5 %atitnica$ 0 svakom sluaju$ nisu
bombardirali.
0% to 5e *a5manl ca%govarao 1E hudlma i% 3djela %a o55ta5
*ahmani je mo%gao7 dobro$ ako Britanci nisu mislili da je to stvarno groblje automobila$ %a to su to onda
draliN 3dgovor bi se po svoj prilici mogao dobiti od dvojice oborenih i uhva&enih britanskih leta&a. 3n bi bio
volio osobno ih ispitati$ uvjeren kako bi ih u% pomo& odredenih halucinogenih droga mogao navesti da pri&aju
satima$ i to samu istinu.
Aopnena je vojska potvrdila hvatanje pilota i navigatora samo nekoliko sati nakon napada. +ali su u pustinju.
#edan je uganuo gleanj. 6aalost$ 9!9!-va se ekipa pojavila vrlo hitro i preu%ela %arobljenike. , 9!9!-
om se nitko ne prepire. 9 sad$ kad su Britanci u rukama 3mara <atiba - neka im se 9lah smiluje...
Budu&i da mu je odu%eta prigoda da %ablista pomo&u inBormacija to bi ih dobio od leta&a$ *ahmani je
shvatio kako &e neto morati pridonijeti. 9li toN
:ovoljno bi bilo samo ono to *ais trai. 9li to bi on htioN 0rotuN :obro$ imat &e urotu. Alju &e biti u
radioprimopredajniku. +odie slualicu i na%va bojnika !oh%ena Zajida$ voditelja
3djela %a elektroniko motrenje i prislukivanje. 8rijeme je da opet pora%govara s njime.
.rideset kilometara na %apad od Bagdada smjeten je gradi& 9bu Graib. 6eugledno je to i ne%animljivo
mjesto. 9 ipak$ njegovo ime po%naju gotovo svi ;raani$ ali ga rijetko spominju. #er u 9bu Grai bu postoji veliki
%atvor$ namijenjen gotovo iskljuivo ispitivanju i %atvaranju politikih %atvorenika. Budu&i da je tako$ njime
ne upravlja niti u njemu straari pravosudna policija$ nego .ajna policija - 5.
:ok je <asan *ahmani na%ivao svoga glavnog prislukiva&a$
pred dvokrilnim drvenim vratima %atvora u 9bu Graibu %austavio se dugaak crni mercedes. :va straara$
prepo%navi putnika$ ra%. maknue se i otvorie vrata$ .ono na vrijeme$ jer putnik bi be%5 d55o gr5bo
postupao s onima to bi i na trenutak %adriali ili po5 remetili ritam njegovih poslova$
9utomobil ude i vrata se %atvorie %a njim. 3soba na strainjem sjedalu niim ne %ahvali straarimav ni
kimanjem glave$ ni pokretom ruke. 3ni nisu vani.
9uto se %austavi pred ula%nim stubitem upravne %grade. ,traar pred ula%om pohita otvoriti putniku vrata.
-ma u %gradu. 8rata su se urno otvarala pred njim. !ladi mu je pobonik nosio aktovku.
:o svog ureda <atib je stigao di%alom/ pove%e se do petog$ najviega kata. 3stavi nasamo$ narui tursku kavu
i poe prouavati spise7 dnevna i%vje&a o napretku u cijedenju inBormacija od nesretnika u podrumu.
;%a nepromijenjena proelja 3mar <atib bijae jednako %abrinut kao i njegov kolega na suprotnoj strani
Bagdad. .oga se ovjeka gnuao isto tako estoko kao i obrnuto/ osje&aji bijahu u%vra&eni istim arom.
Za ra%liku od *ahmanija$ koji je %bog svoje djelomice engleske naohra%be$ %nanja stranih je%ika i
ko%mopoliti%ma stalno 5%a. %ivao sumnju$ <atib je mogao raunati na temeljnu prednost to
je .ikrit. ,ve dok obavlja posao kojim ga je %adu5io *ais$ i to ga obavlja doDro - osiguravaju&i neprekidan tok
navodnih i%dajica ne%asitnoj 8odinoj paranoji - siguran je %a sebe.
9li posljednja dvadeset etiri sata donijela su nevolje. ; njega su ju&er na%vali teleBonom$ no na%vao ga je %et$
<usein Aamil. Aao i ;brahim *ahmaniju$ Aamil mu je priop&io koliko je beskrajno silan 8odin gnjev %bog
bombardiranja 91 Aubaja i kako estoko udi %a re%ultatima.
Za ra%liku od *ahmanija$ <atib je ve& imao u rukama britanske letae. .o je s jedne strane bila prednost$ no s
druge i stupica. *ais &e htjeti %nati to su Britancima rekli prije %adatka. .o jest$ koliko save%nici uistinu
%naju o 91 Aubaju i odakle su do%naliN
6a <atibu je da mu pribavi te obavijesti. 6jegovi ljudi ve& pet
5laest sati obraduju britanske %rakoplovce - od sino& u sedam$
im su stigli u 9bu Graib$ :o sada bedaci ute.
h dvorita po5 njcgovim pro%orom do uiju mu dopre pis5 kaj$ %atim jak udarac$ pa tiho cviljenje$ <atib u udu
podic obr5 ve/ hce mu se opusti kad sc prisjctio to jc to$
0 5ut5j5m d5oriiu pod <5tibo5im 5ro%orom j555 j5 ;r55 anin visio objee5 o preku krl5a u obllku slova
./ nonl su r5u prsti visili pedalj i%nad tla. .ik njega stajae muitelj i %amahivae
Glupan bijae piljar kog su ga &uli da je +redsjednika na%vao kurvinim sinom. ,ada u&i - istina$ malice
kasno - pravu mjeru potovanja to su je gra1ani duni u svako doba iska%ivati 8octi.
6evjerojatno je to se ovjek jo dri$ to poka%uje koliko ilavi i ustrajni mogu biti neki pripadnici irake
radnike klase. +iljar je i%drao ve& preko pet stotina udaraca - dojmljivoL ;%dahnut &e prlje tisu&itog udarca
=nitko jo nije iv otrpio tisu&u udaraca>/ ali ipak je %animljivo. :ruga je %animljivost to to ga je proka%ao
njegov desetogodinji sin. 3maB <atib srknu kavu$ odvrne poklopac sa %latnog nalivpera i dade se na papirnati
posao.
+ola sata poslije netko lagano pokuca na njegova vrata. M6aprijedLM viknu on$ podigavi rado%nalo pogled.
.rebaju mu dobre vijesti$ a samo jedan ovjek moe pokucati na njegova vrata$ a da ga nije najavio tajnik u
prednjem uredu.
+osjetitelj bijae krupan mukarac. .eko bi i rodena mati rekla %a nj da je %godan. Fice mu bijae jako
ko%iavo od malih boginja preboljenih u djetinjstvu/ na obra%ima mu blistahu dva okrugla oiljka gdje su mu
uklonjeni irevi. 8ojnik %atvori vrata %a sobom i ustobo&i se$ ekaju&i da mu se <atib obrati.
!akar samo narednik =%amrljana radna odora nije imala ak ni o%naku ina>$ bijae jedan od samo nekoliko
ljudi prema kojima je brigadir gojio bilo kakve drugarske osje&aje. #edino je narednik 9li$ medu svim
%atvorskim osobljem$ smio sjesti u njegovoj na%o&nosti/ naravno$ kad bi mu <atib ka%ao neka sjedne.
<atib mu rukom poka%a stolac i ponudi ga cigaretom. 6arednik %apali i %ahvalno povue prvi dim. 6jegov je
posao jednolian i %amoran$ pa je puenje cigarete dobrodoao predah. *a%log %ato <atib doputa takvu
intimnost od &ovjeka tako niska ina jest to se 9liju iskreno divi.
3mar <atib cijeni djelotvornost i%nad svega. +ou%dani ga na
rednik pak nikada nije i%nevjerio. .ih i metodian$ dobar suprug i otac$ 9li je istinski proBesionalae.
MVn5aNM upita on$
M6avigator je bli%u/ treba jo vrlo malo. 9 %a pilota...M re&e
on i ume ramenima$ pa nastavi7 MZa njega &e trebati jo sat-dva.M
M+odsje&am te$ 9li7 obojica se moraju slomiti$ Be% ostatka$
6jihove pri&e moraju se poklapati. ,am 8oda rauna na nas.M M!oda biste i vi trebali do&i$ gospodine.
!islim da biste %a deset minuta mogli imati odgovor. +rvo navigator$ a kad pilot sa%na da je on progovorio$ i
on &e.M
d1)
M8rlo dobro.M
<atib usta i narednik mu otvori vrata. Zajedno su se di%alom spustili ispod pri%emlja$ do prvog podruma/
di%alo dalje ne vo%i. +rola% vodi do stuba u donji podrum. :u prola%a redaju se elina vrata. ;%a njih$
sklup&ani u vlastitom kalu7 sedam ameri&kih %rakoplovaca$ jo etiri Britanca$ jedan .alijan i kuvajtski pilot
skyha2ka.
0 drugoj pod%emnoj etai ima jo &elija/ dvije bijahu %au%ete. <atib virnu kro% pijunku na vratima prve
&elije.
#edna jedina ne%asjenjena arulja rasvjetljuje &eliju$ iji su %idovi sme1i od skrutnuta i%meta i krvi. 0 sredini
je na plastinom stolcu sjedio polugol mukarac. 6i% prsa mu se cijedi potoi& bljuvotine$ krvi i sline. *uke su
mu lisi&inama na le1ima sve%ane %a stolac/ krinka od tkanine$ be% otvora$ pokriva mu lice.
:va 9!9!-ovca u radnim odorama nalik odori narednika 9lija stoje svaki s po jedne strane mukarca na
stolcu. *uke im se poigravaju metar dugakim plastinim cijevima ispunjenim asBaltom =tako se dobiva na
teini$ a ne gubi se na savitljivosti>. 3dmakli su se korak-dva od svoje rtve/ odmaraju se. +rije prekida svoje
su napore oito bili usredotoili na golijeni i koljena$ gdje su mjestimice ogulili kou$ a preostala je put
poprimala ljubiastu boju.
<atib kimnu i krenu dalje$ do idu&ih vrata. Aro% rupicu ugleda kako drugi %arobljenik nije %akrinkan. #edno
mu je oko posve %atvoreno skaenim tkivom obrve i obra%a te %gruanom krvlju.
3tvorio je usta$ pa su se vidjele rupe od i%bijenih %ubiju/ i% smrs5 kanih usnica pote&e krv$
5aptao je/ M.yne$.. 6icholas .yne. +oru&nik. +et - nula - je5 dan - nula - devet - e5t - os5m$M
M555iga5or$M apnu nar55ik$ <atib od5rati lako5cr ap5om/ M.ko od nalh go5ori engleskiNM
9li pokaZa &ovjeka lijevo od njih. M:ovedi ga555
5i u55 u navi5atorovu &elij0 te se vratl s j5dnim od ispitiJ va&a$ <atib mu dade upute na arapskom$ Oovjek
kimnu$ ponovno ... . . . . . $ m $ $ $
M0 redu$ poruni&e. .o je bilo to. Za tebe je ispitivanje gotovo. 6e&emo te vie tu&i.M
!ladi je navigator uo i ra%umio te rijei. .ijelo mu se opusti. M6o tvoj prijatelj nema toliko sre&e. 3n umire.
!ogli bismo ga odvesti u bolnicu. Zna7 iste bijele plahte$ lijenici$ sve to mu treba. 9 mogli bismo i dovriti
posao. ;%bor je tvoj. Aad nam kae da to uinimo$ mi &emo prestati i urno ga odvesti u bolnicu.M
<atib kimnu naredniku 9liju$ koji je stajao nie u hodniku. Aro% otvorena vrata dopre %vuk udarca plastike o
gola %arobljenikova prsa. Zatim pilotov glasan jauk.
M0 reduL GranateLM vrisnu 6icky .yne ispod tkanine. M+restanite$ gadoviL Bilo je to skladite streljiva...
skladite granata s bojnim otrovom.M
0daranje presta. 9li dode i% pilotove &elije$ teko diu&i. M8i ste genij$ sajidi brigadiru.M
<atib skromno slegne ramenima$ ali podui svog u&enika7 M6ikad nemoj potcijeniti britansku i ameri&ku
sentimentalnost. 9 sad$ dovedi prevoditelja. ;%vuci svaku pojedinost$ sve do posljednjeL Aad i%vje&e bude na
papiru$ donesi to k meni.M
8rativi se u svoje nedodirljivo svetite$ brigadir <atib je osobno na%vao <useina Aamila. ,at vremena poslije
Aamil je pak na%vao njega. Aamilov je punac pre%adovoljan. ,a%vat &e se sastanak$ vjerojatno jo iste veeri.
3mar <atib neka spreman eka po%iv.
.e je veeri Aarim opet blago i dobrohotno %e%ao Hdith$ ovoga puta u ve%i s nje%inim poslom.
MZar se nikad ne dosa5uje na poslu u banci$ dragaNM
M6e$ to je %animljiv posao. Zato pitaNM
M!a$ ne %nam. ,amo ne mogu ra%umjeti kako ti to moe biti
%animljivo. Za mene bi to bio najdosadniji posaa na svijetu.M M6ije tako$ HtoLM
M0 redu/ to je tu tako %animljivoNM
MZna5 upravljanje ra&unima$ investiranje - takve stvari. 8ani 5oslovi$M
Mto godL .u se opetuje/ \:obro jutroL :a$ gospodine. 6e$
gospodine$ l5aravno$ gospodine$J !no5tY3 ljudi dola%i i odla%i$
unovuje ekove na pedeset ilinga. :osadno.M
Govorio je to le5e&i na ledima na njenoj postelji. 3na pride postelji i leie kraj njega$ povukavi mu ruku oko
svojih ramena$ kako bi se mogli ma%iti. 8oljela se ma%iti.
MZbilja si katkada luckast$ Aarime. 9li volim te takva. Kinklerova banka ne radi s gradanstvom/ to je
trgovaka banka.M
M0 emu je ra%likaNM
MAod nas nema teku&ih rauna gradana$ to jest mi ne i%dajemo ekove. .o nije takav posao.M
MZnai$ nemate klijenata$ pa nemate ni novca.M
M:akako da imamo novca$ no on je na pohrambenim ra&unima.M
M6ikad nisam imao takav raun$M pri%na Aarim. M;mam samo mali teku&i raun. ;onako vie volim gotovinu.M
M!ilijune se ne moe drati u gotovini. 6etko bi ih ukrao. Zato se milijuni ula5u u banku ili investiraju u
vrijednosnice.M M<o&e re&i da stari Gemutlich barata milijunimaN !ilijunima tudega novcaNM
M:a7 milijunima i milijunima.M Milinga ili dolaraNM
M:olara$ Bunta - milijunima i milijunima.M M#a mu svoj novac ne bih povjerio.M
3na se uspravi u postelji$ osupnuta.
M<err Gemutlich je posve poten. 3n nikad ne bi ni pomislio uiniti takvo to.M
M3n moda i ne bi$ ali bi netko drugi. Gledaj... recimo da %nam ovjeka koji ima raun kod Kinklera. 0%mimo
da se %ove ,chmitt. #ednoga dana odem u Kinklerovu banku i ka5em7 \:obro jutro$ <err Gemutlich. Zovem
se ,chmitt i imam raun kod vas.J 3n pogleda u svoje knjige i ka5e7 \:a$ imate raun kod nas.J
9 ja &u/ \<tio bih podi&i sav novac s rauna.J 9 onda$ kad se po5 ja5i pra5i ,5hmitt$ %a njega nijo vstalv
nita$ Htv$ %at5 ja vio volim gotovinu.M
3na se nasmija tolikoj naivnosti te le5e opet u%a nj$ up5 kaju&i mu unu resicu.
M6e bi ilo$ <err Gemutlich bi vjerojatno osobno poZnavao tog tvog ,chmitta$ 3sim toga$ morao bi doka%ati
svoj identitet$M M+utovnica se mo?e krivotvoriti$ 3ni gro%ni +alestinci to stal5
no rade$M
M.rebat &e i potpis$ a u banci je otprije u%orak potplsa.M
M9ko si stranac i ivi u ino%emstvu$ vjerojatno &e imati raun pod %aporkom. :o takvog se rauna uop&e
nije mogu&e probiti.M
+ogleda je iskosa$ i%dignut na jedan lakat$ podignute obrve. Mto je toNM
M*aun pod %aporkomNM M!mm - hmm.M
3bjasnila mu je kako to Bunkcionira.
M.o je ludoLM prasnu on im je %avrila. M,vatko moe do&i i tvrditi kako je vlasnik ra&una. 9ko Gemutlich
nikad nije vidio vlasnika ra&una...M
M+ostoje ra%ra1eni postupci %a utvrdivanje identiteta$ budalo. 8rlo %amrene iBre$ osobiti naini pisanja
pisama$ i%vjesni naini smjetanja potpisa - sve mogu&e provjere je li osoba koja to tvrdi %aista vlasnik
ra&una. 9ko se sve ne slae do posljednjeg slovca$ <err Gemutlich odbit &e dalju suradnju. Fano je
predstavljanje nemogu&e.M
M.aj stvarno ima Bantastino pam&enjeLM
M3h$ stvarno si blesavL +a sve je %apisanoL 6ego$ vodi me na veeruNM
MZasluila siNM MZna da jesam.M
M:obro onda. 9li ho&u prvo predjelo.M +ogleda ga u udu.
M:obro$ narui ga.M M<o&u tebe.M
3n isprui ruku i i %akvai prstom pojas njenih oskudnih ga&i45$ povlae&i je na krevet$ Tna se radosno
%ahiho&e. 3tkotrlja se na nju i poe je ljubiti. .lajednom presta. +ogleda ga panino.
MZnam to &uLM propenta on. M0najmit &u obijaa blagajni$ koji &e provaliti u seB staroga Gemutlicha i
pogledati iBre. H$ onda &u do&i do love.M
M6e bi ni to ilo. 6tmmmmm... :aj opetLM
M<o&e.M M9aaaah. 6e&e.M
M<o&e. 0 seBove stalno provaljuju. itaj novineLM
*uka joj po1e istraivati Mtamo doljeM/ %jenice joj se rairie. M3oo - sve to %a meneN .i si moja draga$ velika$
jaka mukar&ina$ Aarime. 8olim te. 9li stari je Gemutlich$ kako ga ti %ove$ malo ;ukaviji od tebe..$M
.ren poslije nije ju vie bilo briga koliko je lukav Gemutlich.
T'I
ccc :ok je mosadovac vodio ljubav u Beu$ !ike !artin namjetao je u pono& satelitsku antenu/ 11. dan u
mjesecu ustupao je mjesto dvanaestom.
;raku bijae preostalo samo osam dana do predvidenog op&eg napada save%ni&kih kopnenih snaga '). veljae.
6a jug od irake granice sjeverni dio saudijske pustinje vrvio je od najve&e gomile ljudstva$ osobnog oruja$
topova$ tenkova i provijanta sakupljene na jednom ra%mjerno malom prostoru jo od drugoga svjetskog rata.
6eumorno se bubnjanje s neba nastavljalo$ makar su ratni
%rakoplovi ve& bili posjetili ve&inu ciljeva s prvotnog popisa geneZ ral <ernera$ naka od njill i dvaput ili vie
puta. 0sprkos dodavanju novih ciljeva$ %ahvaljuju&i prestanku napada scudovima na ;%rael$ glavni plan
%ranih napada odvijao se opet neometano. ,vaka je po%nata tvornica %a proi%vodnju oruja %a masovno
unitenje pretvorena u prah i pepeo$ u to se ubrajaju i dvanaest tvornica to ih je popisu pridodao #erihon.
Aao stvarna vojna sila$ ;rako je ratno %rakoplovstvo gotovo prestalo postojati. ;raki lovci presretai$ ako bi se
i usudili uhvatiti u kotac sa save%nikim %rakoplovima eagle$ hornet$ tomcat$ Balcon$ phantom$ jaguar$ rijetko
bi se vratili u ba%u. 3d sredine veljae nisu vie ni pokuavali. 6eki su najbolji lovci i lovci-bombarderi
namjerno poslani nad ;ran$ gdje su ih odmah poobarali. 3stali su pak uniteni u armiranobetonskim
hangarima$ ili smjesta oboreni kad bi ih uhvatili na otvorenom.
6a najn5oj ra%ini saye%ni&ki %apoYjednici nisu mo5li ra%u
mjeti %ato je ,addam odluio kremu svojih ratnih %rakoplova poslati starom neprijatelju. *a%log je le5ao u
njegovu vrstu uvje
renju da nakon nekog vrem5na n5jcdna %cmlja u tom podruju nee imati drugog i5bora 5ego klelc5uti t55
koljena pred njlm$ .a5 da &e do&i vrijeme %a obnovu irake Blote ratnih %rakoplova$
0 to doba jedva da je u cij5loj Zcmlji ljedan most ostao i5 tav/ gotovo nijedna elektrana nije vie radila.
3d sredine veljae sve jai saveZniki Zrani napadi usredoZ
5nQ/ji m5 ne nn tron5rn unte5tll 4tY;;+OB+1111 tla i11V11 Allvaita t+ 11 55Z
thunderbolt =MmunjaM>$ po miloj volji su inili ono u emu su najbolji7 ra%arali su tenkove. 3rlovi i tornadi
dobili su %adatak unitavanja %aostalih tenkova.
,ave%ni&ki generali u *ijadu nisu %nali da je etrdeset velikih pogona %a proi%vodnju oruja %a masovno
unitenje ostalo netaknuto ispod pustinja i planina/ nisu %nali ni da su %rakoplovne ba%e ,i@co jo netaknute.
6akon MpokopaM tvornice u 91 Aubaju raspoloenje se popravilo medu etirima generalima koji su %nali to se
tamo %apravo nala%i$ a tako1er me1u ljudima i% 4;9-e i ,;,-a stacioniranim u *ijadu.
.o se rasploenje odra%ilo u kratkoj poruci to je je !ike !artin primio te no&i. 6jegovi su ga nad%ornici u
*ijadu obavijestili o uspjehu pohoda dvaju tornada$ makar pokvarenom gubitkom jednog %rakoplova. :alje mu
se u poruci estitalo na ostanku u Bagdadu poto je dobio doputenje %a odla%ak/ estitalo mu se i na uspjehu u
itavoj operaciji. 6a kraju mu je reeno kako mu ne preostaje jo puno posla. #erihonu treba poslati samo jo
jednu$ posljednju poruku7 da su mu save%nici vrlo %ahvalni$ da su uplatili sav novac$ a kontakt &e se ponovno
uspostaviti nakon rata. 6a kraju se !artinu kae kako bi %aista trebao oti&i u sigurnost ,audijske 9rabije prije
nego bude prekasno %a to.
!artin sklopi svoju opremu$ spremi je ispod poda i lee na leaj kako bi spavao. Zanimljivo - pomisli on -
vojska se nije uputila na Bagdad. to je sa ,addamom$ koji je trebao biti cilj ci
jelog rataN 6eto se promijerulo
:a je %nao %a sastanak to se odravao u sjeditu !uhabarata samo nekoliko stotina metara od njega$ !ike
!artin ne bi tako mirno spavao.
,matra se kako u tehr5&kim vjetinama postoje etirl ra%ine/ moe se biti vjet$ vrlo dobar$ sjajan i MprirodanM.
+osljednja kategorija nadila%i puku utnjenost i %asniva se na nutarnjem Mosje&ajuM$ instinktu$ estom &utilu$
empatiji s predmetom. .oga nema u udbenicima i prirunicima.
5to se tie radija$ bojnik !oh%en Zajid je MprirodanM$ 1o mlad$ s velikim nao&alima koje mu daju i%gled
marljiva studenta$ Zajid je ivio u radiju i od radija$ jeo i disao radio-tehniku. 6je
nn$r in nBnn 2rnr2tl t1)1t1981115J1 11Y;11+;;5 \latl5B5111h tahni5irih 55enniR
djelotvornost njegova 3djela %a hvatanje radijskih poruka$ %atraio bi novu opremu. Budu&i da je toga svog
ovjeka visoko cijenio$ <asan *ahmani mu je nastojao nabaviti to je traio.
6etom po pono&i njih su dvojica sjedili u *ahmanijevu uredu. M;ma li napretkaNM pitao je *ahmani.
M!islim da ima$M odgovori Zajid. M.u je on/ o tomu nema sumnje. +roblem je to se slui munjevitim
emisijama$ koje je gotovo nemogu&e uhvatiti. 8rlo su br%e. Gotovo nemogu&e$ ali ne sasvim. 0% dovoljno
vjetine i strpljenja$ moglo bi se uloviti$ makar emisije mogu potrajati i samo po nekoliko sekundi.M
MAoliko si bli%uNM %animalo je *ahmanija.
M0spio sam ograniiti valnu duljinu odailjaa na prilino u%ak odsjeak 0<F-a =ultravisokog Brekvencijskog
podruja>. 3d sada je$ dakle$ lake. +rije nekoliko sam dana imao sre&e. +ratili smo jedno usko Brekvencijsko
podruje %a koje nismo imali previe nade$ kad se on i%nenada javio. Hvo$ posluajLM
Zajid i%vadi magnetoBon i pritisne tipku %a reprodukciju. AakoBonija ispuni sobu. *ahmani gledae %bunjeno.
M; to je toNM
MiBrirano je$ dakako$M
M6aravnoL !o?e li prodrijeti u iBruNM
MGotovo sigurno ne. Hnkriptirano je pomo&u samo jednog silicijskog &ipa sa %amrenim mikrokrugovima.M
MZar se ne moe deiBriratiNM pitao je *ahmani$ ve& pomalo i%gubljen. Zajid ivi u svom svijetu i govori svojim
je%ikom. ak i
sada$ on se veoma trudi kako bi jednostavno govorio svom pret. postavljenom.
M.o %apravo i nije iBra. :a bi se kakoBonija opet pretvorila u prvotni$ ra%umljivi govor$ trebao bi &ip istovjetan
onom koji je po
ruku enkriptirao. +ostoje stotine milijuna ra%li&itih kombinacija.M M0 emu je onda stvarNM
M,tvar je u tome$ %apovjednle$ to sam mu odted5o polo?aj$M re&e Zajid i nasmijei se.
<asan *ahmani u5bu5eno se nae naprijed$
M+oloajNM M. $
M3n je ovdjeNM M3vdje$ u BagdaduNM
Bojnik Zajid opet se osmjehnu i odmahnu glavom. :osad je sauvao najbolji dio i elio je da se to cijeni.
M6e$ gospodine. 0 !ansuru - ovdje$ u ovoj etvrti. ;%gleda da je u etverokutu dva sa dva kilometra.M
*ahmani je bjesomuno ra%miljao. Bli%u je$ nevjerojatno bli%u... Za%voni teleBon. 6ekoliko sekundi je sluao$
%atim sklopi slualicu i usta.
MZovu me. ,amo jo jedno7 koliko jo emisija treba uhvatiti da bi mu tono odredio smjetajN :o bloka$ &ak
do ku&eNM
M9ko bude sre&e$ samo jo jednu. 6isam uspio od prve$ ali mislim da je moj kod prve idu&e poruke. !olim
Boga da poalje neto dulju poruku$ da ostane u eteru nekoliko sekundi. .ada &u mo&i odrediti njegov poloaj
unutar kvadrata sto sa sto metara.M
*ahmani je duboko disao sputaju&i se do slubene limu%ine. ,tigli su na sastanak kod *aisa u dva autobusa
%atamnjenih pro%ora. ,edam ministara dove%li su jednim vo%ilom$ est generala i trojicu obavjetajnih eBova
drugim. 6itko od njih nije vidio kuda se ide/ i%a %aslona$ i vo%a& prednjeg autobusa samo je slijedio
motociklista.
.ek kad se autobus %austavio u %idom ogra1enu dvoritu$ devetorici mukaraca bijae doputeno iskrcati se i%
drugog autobusa. 8onja je trajala etrdeset minuta$ s dosta %aokreta. *ahmani je raunao kako su pedesetak
kilometara i%van Bagdada$ na
selu. 6ije bilo prometne buke$ a na %vje%danom nebu lagano se V555vala velika vila %atamnjenih pro%ora.
0 glavom salonu ve& su ih ekala sedmorica ministara. Generali ute&i %aposjee dodijeljena mjesta. ,traari
poka%ae dr. 0baidiju$ eBu 3bavjetajne slube u ino%emst2$ *ahmaniju$ eBu +ro
tuobavjetajne slube te 3maru <atibu$ eBu .ajne pohcije$ trl sjedala nasuprot velikom tapeciranom stolcu
re%er8iranbm %a 8o5u. ovjek koji je poslao po sve njih uVe nakon nekoliko minu5
ta. ,vi ustae$ a on im poka%a rukama neka opet sjednu.
Za neke me5u njima bijahu prola ve& tri tjedna otkako su proli put vidjeli Fredsjednika. :jelovae umorno/
podone vre&i5 ce i podvoljak bijahu vidljiviji no prije.
Be% ikakva uvoda ,addam <usein prije5e na svrhu %bog koje je sastanak sa2an. B5o je bombardiranje - svi su
uli Za to$ &ak
!jesto bijae toliko tajno te je samo desetak ;raana tono %nalo gdje je. 9 opet je bombardirano. ,amo najvii
dravrii dunosnici i pregrt probranih inenjera posjetili su ga$ a da im oi nisu bile pove%ane tamnim
pove%om. 9 opet je bombardirano.
0 sobi vladae tajac/ tajac pun straha. Generali7 %apovjednik pjeatva *adi$ tenkovskih postrojba Aadiri$ *ida$
%apovjednik topnitva te %apovjednik pionira i pontoniraca !usuli - a isto tako i preostala dvojica$ i%
*epublikanske garde i Glavnoga stoera - nikom ponikoe/ buljili su svatko u svoju toku na &ilimu.
6a drug 3mar <atib ispitao je dvojicu %arobljenih britanskih %rakoplovaca - %agrmi 8o1a. 3n &e nam sada
objasniti to se %bilo.
6itko ne pogleda 8o1u. 0mjesto toga$ svi se pogledi %austavie na otru obrisu lica 3mara <atiba.
!u&itelj %adri pogled na sredini tijela dravnoga poglavara$ koji je sjedio njemu nasuprot.
Zrakoplovci su progovorili - ree on ravnodunim glasom. 6ita nisu preutjeli. Zapovjednik njihove eskadrile
objasnio im je kako su save%niki piloti opa%ili vojne teretnjake kako dola%e i
odla%e od i%vjesnog re%alita starih automobila. 3datle su +asji si5
novi stekli dojam da je groblje automobila prikriveno skladite streljiva$ to&nije - spremite granata punjenih
bojnim otrovom. 4ilj nije imao visok prioritet i dralo se kako nema nikakve protu%rane obrane. ,toga je taj
%adatak dodijeljen samo dvama avionima$ u% jo dva koja su letjela i%nad njih kako bi im obiljeila
cilj. 6ije ih titila %atitnica od %rakoplova koji bi imali su%biti
protu%ranu obranu$ budu&i da se smatralo kako je nema$ 3ni$ to jest pilot i navigator$ nisu %nali nita vie od
i%nesenog.
8o5a kimnu prema generalu Faruku *idi te upita7 M.ono i5
n5tono$ dru?5NM
M,ajldi *ais$ uob5&ajeno je da p63 a5lju lovce oboruan5 ca. ketama$ kojima onesposobljuju
protu%rakoplovnu obranu. .ek Za5 tim bombarden ga5aju mete$M tuma&io je %apovjednik +Z3$ M0vi5 jek tako
postupaju. Za c5j visokog prioriteta nikad dosad nisu uporabili samo dva Zrakoplova$ be% ikakve %atite/J
$ M6e$ 8odo. !i smo ih... uvjerili da potpuno suraduju.M
M; to je$ dakle$ kraj pri&eN 6apad je bio tek nesretan slu&ajNM pitao je *ais tiho.
Glave su naokolo kimale. 0koie se .%a&uvi povik. M+3G*H63LLL ,vi vi pogreno misliteLM
.ren poslije glas opet posta tihi apat$ no strava je ostala. ,vi %naju da meko&a 8odina glasa najavljuje najtea
otkri&a i najstroe ka%ne.
M6ije bilo nikakvih vojnih kamiona/ oni nisu dola%ili ni odla%ili. Bila je to samo i%lika$ pria koju su ispri&ali
%rakoplovcima neka je oni kau nama ako ih uhvatimo. ;ma jo. Zar neNM
8e&ina se na%onih %nojila$ unato& klimati%aciji. 0vijek je tako bilo - od poetka povijesti7 tiranin bi sa%vao
svoje podanike i vra&a - lovca na vjetice. ,vi bi drhtali ekaju&i na koga &e poka%ati vraev arobni tap.
M0rota... ;%daja...M aptao je 8oda. M!edu nama je i%dajica. $ ;%dajica$ koji se urotio protiv mene.M
6ekoliko je trenutaka utio$ prepustivi ih strahu i trepetu. Aad je opet pro%borio$ obratio se trojici to mu
sjedahu nasuprot. M6adite gaL 6adite ga i dovedite mi gaL 6auit &e kakva je
ka%na %a takav %loin. 6auit &e i on i njegova obitelj.M
\ Zatim urno napusti prostoriju$ pra&en jedino od osobnog tjelesnog uvara. esnaestorica to su ostali u sobi
nisu se medusobno usudivali ni pogledati$ boje&i se sresti tudi pogled. 6etko &e biti rtveni jarac$ no nitko ne
%na tko. ,vatko je strepio %a svoj i
vot %bog neke usputne primjedbe$ a moda i be% toga$ +etnaestorica se odvojie od jednoga$ lovca na vjetice$
to
ga %ovu 9l !uJa%ib$ !uitelj. 1n &e prona&i rtvu.
; <asan *ahmani je utio. 6ije vrijeme da sada spominje uhva&ene radio-emisije. 6jegove su operacije Bme$
suptilne$ %asnovane na istraivanju i pravom obavjetajnom radu. 6e bi mu sada
trebalo da 9!9!-ove &i%me poga%e sve to je strpljivo gradio. 3bu%eti stravom i uasom$ ministri i generali
nestae u no&i$ vrativi se svojim du5nostima.
M65 5r5i ih u uredskoj blagajni$M i%javi 9vi <ercog$ alias Aarim$ obra&aju&i se svom nadgledniku Gidiju
Bar%ilaju u% kasni doruak$ 5ijae to sutradan$ nakon *aisova sastanka sa suradnicima$
Bijahu se sastali na sigumu mjestu7 u Bar%ilajevu stanu. ,ve
$.$R RR.R iRZR RR-RRRR 5R 7R .57.F ....R.l...$.FRRR 5.. 5.-..tRR RR tR5R7
<ercog je odga1ao teleBonski po%iv Bar%ilaju$ i to i% javne teleBonske govornice. 6edugo nakon toga stigla je
momad jarida i %atvorila kolegu u t%v. MkutijuM. +ratili su ga do mjesta sastanka tako da osiguraju da ga nitko
ne slijedi. :a je imao MrepM$ oni bi to primijetili. .o im je struka.
Gidi Bar%ilaj nagnu se naprijed preko stola nakrcana hranom/ o&i mu %asjae.
M:obro je$ pili&u. ,ad %nam gdje ne dri iBre. 6o %anima me gdje ih dri.M
M0 svom radnom stolu.M
M0 stoluN .i si ludL +a svatko moe otvoriti stol.M M#esi li ga vidioNM
MGemutlichov stolN 6isam.M
M;%gleda da je vrlo velik$ vrlo ki&en i vrlo star. +ravi antikvitet. 3sim toga$ sadri tajni pretinac$ to ga je
nainio umjetniki stolar koji je i%radio i cijeli stol. +retinac je tako teko prona&i da ga Gemutlich dri
sigurnijim od bilo kojeg seBa. !isli kako &e se provalnik usmjenti na blagajnu$ no stola se ne&e ni sjetiti. 9ko
ga se i sjeti$ nikad ne&e prona&i tajni pretinac.M
M9 ona ne %na gdje jeNM
M6e. 6ikad ga nije vidjela otvorena. 3n se uvijek %akljua u uredu kad treba otvoriti pretinac.M
Bar%ilaj pora%misli.
MFukav je$ gadL Zna$ po svoj je prilici u pravu.M M!ogu li sada prekinutiN !islim$ ve%uNM
M6e$ 9vi$ ne jo. 9ko si to&no uvidio stvari$ sjajno si obavio posao. 9li ostani gdje si5 nastavi igrati svoju
ulogu. :a sad nesta. ne$ ona bi se u mislima vratila na va posljednji ra%govor$ %brojila dva i dva. 3sjetila bi
gri%oduje. ,vata bi se moglo dogoditi.
Zato ostani s njomL *a%govarajte$ a11 nikad vie o banci.M
BarZilaj ponovno promisli o problemu koji ga je titao. 6itko od njegovih ljudi u 5e&u nema pojma o
seBovima$ ali postoji 5o5 vjek kVjl 5na$
Bar%ilaj poalj5 %amreno iBriranu poruku Aobiju :roru u .el 9viv. :ovedoe 3pa5aa te ga posjedoe u
sobu s crtaem. 3naa nema nuno ra%Pi&itih darova$ no iedna ie njegova vje5
.
ivanje alarma na pro%orima i vratima. Zatim je traio seBove sakrivene u %idu$ ice koje poka%uju utisne ili
naga%ne aktivatore sustava %a u%bunjivanje - sve mogu&e smicalice kojima se osiguravaju prostorije. ,ve je to
primijetio i o tomu i%vijestio. *adni ga stol nije odvie %animao. ;pak$ sjede&i u sobi ispod 9venije kralja
aula nekih mjesec dana nakon svoga posjeta$ %atvorivi oi$ sve je opet ugledao.
#ednu po jednu pojedinost stola opisao je crtau. Aatkad bi 3paa pregledao crte$ i%rekao pokoju opasku$
i%mijenio poneku sitnicu. Fikovnjak je risao tuem$ Bmim perom/ povrine stola obojio je vodenim bojama.
6akon pet sati rada u crta&evim je rukama na velikom listu najBmijega slikarskog papira stajala tona slika
radnoga stola <err KolBganga Gemutlicha u Kinklerovoj banci u Ballgasse u Beu.
4rte je poslan Gidiju Bar%ilaju u diplomatskoj vre&i to je i% .el 9viva kretala u i%raelsko veleposlanstvo u
9ustriji. :va dana ga je ekao.
0 meduvremenu je pregled popisa sajanima u itavoj Huropi otkrio postojanje !onsieura !ichela Fevyja$
antikvara na Boulevard *aspail u +ari%u$ jednog od vode&ih europskih strunjaka %a f staro poku&stvo.
.ek je kasno. nave&er 1T. u mjesecu$ istog dana kad je Bar%ilaj u Beu primio sliku$ ,addam <usein opet
sa%vao sastanak ministara$ generala i obavjetajnih %apovjednika$
; opet je %vije%da sastanka bio voditelj 9!9$!5a 3mar <atib$ koji je 8o5i poslao vijest o svom uspjehu preko
njegova Zeta <u5
seina Aamila. 3pet se sastanak odrao u obiteljskoj ku&i usred no&i. *ais jednostavno u1e u sobu i rukom
poka%a <atibu neka i%rrijesti o svojim nala%ima$
Mto da kaiem$ sajidi *aisJNM upita Zapovjednik .ajne policije$ pTdi5uOi 5ke i%nad glave$ a %atim ih pustivi
bespomo&no pasti$ 5ijae to majstorsko glumljonj5 skromnoEti$
M*ais je - kao i uvijek - bio u pravu$ a svi smo mi imali
krivo. Bombardiranje 9l Aubaja uop&e nije bilo sluajno. ;%dajica postoji i on je pronaden$M
:odvorice ispustie u%dah$ %atim dlanovima iska%ae lano
oduevljenje$ !ukarac u naslonjau visoka naslona okrenuta %idu be% pro%ora na tren usta te otvorenim
dlanovim poka%a neka
. . R .. R.R R....RtR.-7 .-17-RR1. . .-..R..a.... .5 ..17 .-.. a$.t.$. 1-55..
Zar nisam bio u pravuN - govorio je osmijeh. Zar nisam uvijek u pravuN
MAako si to otkrio$ ri5ANM pitao je *ais.
MAombinacijom dobre sre&e i istraiteljskog rada$M skromno odgovori <atib. Mto se tie dobre sre&e$ ona je$
kako dobro %namo$ dar 9laha$ koji se blagohotno smjeka naem 8odi.M
+rostorijom opet %atutnje %vukovi odobravanja.
M:va dana prije napada bombardera Beni 6adija$ na cesti bli%u toga mjesta uspostavljena je nad%orna toka.
3bina promatranica gdje moji ljudi pa%e na mogu&e vojne bjegunce$ krijumarenje i slino. Zapisivali su
registarske brojeve vo%ila. +rije dva dana pregledao sam te brojeve i vidio kako su vo%ila ve&inom doma&a7
kamioni i kombiji. 6o jedan je automobil bio skupa limu%ina bagdadske registracije. +ronali smo vlasnikovo
ime. .o je ovjek koji bi imao ra%loga posje&ivati 9l Aubaj. 6o jedan teleBonski po%iv uvjerio nas je da on nije
bio tamo. +itao sam se7 %ato je onda iao u to podrujeNM
<asan *ahmani je kimao. :obar istra5iteljski rad$ ako je istina. 6e slii ba na 3mara <atiba$ koji se obino
slui silom. M+a$ %ato je iao tamoNM pitao je 8oda.
<atib pouti malko$ kako bi njegovo otkri&e dobilo na teini. M:a bi pomno pregledao nad%emni dio groblja
automobila$ kako bi utvrdio udaljenost do najbliih orijentira i preci%nu %emljopisnu duinu i irinu. ,ve to
treba %rakoplovcima kako bi pronali cilj.M
,vi glasno u%dah5ue$
M6o to je bilo poslije$ sajidi *ais. 6ajprije sam po%vao ovje5 ka neka dode k meni u sjedite 9!9!-a na
iskren ra%govori&.M <atib se u mislima prenese u prolost$ kad se %bio taj Miskre
ni ra%govori&M u podrumu ispod 9!9!-ova sjedita u bagdadskoj etvrti ,adunu/ taj podrum %ovu
8jebaonica.
3bino 3mar <atib preputa podre1enima ispitivanje/ sam tek odreduje ra%inu grubosti i nadgleda re%ultate.
6o ovdje se radilo o tako delikatnoj stvari te je sam obavio %adatak$ %abranivi ikomu prola%ak kro% debelo
pojastu&ena vrata.
;% stropa &elije vire dvije snane eline kuke$ udaljene metar jedna od druge/ s njih vise dva kratka lanca$
pove%ana s krajevima
drvene preke$ 3sumnjienikovi su %glavci sve%ani %a krajeve tc preke$ tako da 5sl s 5kama udaljenim
me5usobno metar. *ake
5o in5 nntara5aniia 5atn 5tn np u55a n5nmitn
,topala su mu pedalj i%nad poda/ glenjevi ve%ani %a jo jednu metar dugaku motku. +oloaj %atoenika u
obliku slova Q i%lae sve dijelove tijela$ a budu&i da je objeen u sredini prostorije$ moe mu se pristupiti sa
svih strana.
3mar <atib poloi dugaku trsku na stol sa strane te se rtvi priblii sprijeda. !anino vritanje to ga je
&ovjek bio isputao pod prvih pedeset udaraca bijae ve& prestalo. 3n sad jo samo preklinje$ mrmljaju&i
jedva &ujno. <atib mu se %agleda u lice.
MBudala si$ prijatelju. !ogao bi lako svriti s ovim. ;%dao si 8o1u$ ali on je milosrdan. #edino to eli jest da
pri%na.M
M6e. Aunem se... 9laha mi velikog$ nikoga nisam i%dao.M M#esi$ i%dao si. Zna li to %nai Aubt-ut 9lahNM
MZnam$M proap&e rtva.
MZna li i gdje je pohranjen i% sigurnosnih ra%logaNM P$
:a.M <atib podie koljeno i vrsto ga pritisnu o i%loene %atoenikove testise. 3n se htio presamititi$ ali nije
mogao. +ovrati$ a bljuvotina mu skli%nu ni% golo tijelo te je kapala s kraja penisa.
M:a... toNM M:a$ sajidi.M
M.o je ve& bolje. 9 to gdje je skrivena \aka BojaJ - to nije po%nato naim neprijateljimaNM
M6ije$ sajidi$ to je tajna.M
<atibova aka munjevito pogodi lice objeenoga ovjeka. M!anjukL 3gavni manjukL Aako su onda jutros u
%oru nepri
jateljslti Zrakoplovi bombardirali i unitili nae oru5jeNM
Zatoenik irom otvori oi. ;%nenadenje bijae jae ak i od srama i uvrede. !anjuk na arapskom %nai
mukarca koji igra ensku ulogu u homoseksualnom parenju.
M9li to je nemogu&e. ,amo nekolicina %naju %a 9l Aubaj.M
M6eprijatelj je ipak Znao... i unitio ga je.M
M,ajidi$ kunem se7 to je nemogu&e. 6ikada to nisu mogli doZnati. 6jegov ga je graditelj$ pukovnik Badri$
predobro sakrio.M ;spitivanje se nastavilo jo pola sata$ do nei%bje5na svretka. 0 sanjarenju ga prekine sam
*ais.
M; - tko je i%dajicaNM
M;nenjer. :r. ,alah ,idikvi$ 8o1o.M
.eko su disali$ +redsjednik polako kimnu$ kao da je od po&etka sumnjao na toga ovjeka$
<atib prostrijeli *ahmanija pogledom/ nije se urio odgovoriti. M.o nije rekao$ sajidi *ais.M
M9li ho&e$ ho&e...M %adovoljno &e +redsjednik.
M,ajidi *ais$M promrmlja <atib$ Mmorao bih vas i%vijestiti kako je u trenu pri%nanja i%dajica umro.M
*ahmani sko&i na noge$ %anemarivi protokol.
MGospodine predsjedni&e$ morarn prosvjedovatiL 3vo poka%uje nevjerojatnu nesposobnostL ;%dajica je sigurno
imao neku ve%u s neprijateljem. 6ekako je slao poruke. 3vako to ne&emo nikada do%nati.M
<atibov pogled na njega odavao je takvu istu mrnju te je *ahmanija$ koji je itao Aiplinga u koli gospodina
<artleya$ podsjetio na Arait$ %miju to iti7 Muvajte se$ jer ja sam smrt.M
Mto ima re&i na toNM upita *ais. <atib je i%gledao potresen.
M,ajidi *ais$ to da kaemN !oji vas podre1eni vole kao roderiog oca$ pa i vie. 0mrli bi %a vas. Aad su uli da
dola%i to i%dajni&ko sme&e... malo su pretjerali u revnosti.M
GlupostL - pomisli *ahmani. 6o 8o1a je polako kimao. .a5 kav je govor ra%umio i voli 5uti.
M*a%umljivo. .akve se stvari dogadaju$M ree on s ra%umijevanjem. M9 vi$ brigadiru *ahmani$ to kriti%irate
koleguN ;mate li vi kakva uspjehaNM
+rimijetilo se da se 8oda *ahmaniju ne obra&a s raBik =Mdru5eM>. !orat &e biti opre%an$ nlo opre%an$
M,ajidi *ais$ u Bagdadu postoji odailja$M
6astavi priu kako bi otkrio sve to mu je rekao bojnik Za5 jid$ !islio je bi li 5odao samo jo jednu reenicu7
0hvatimo li samo jo jednu emisiju$ drim da &emo prona&i i i%vor. 6o ipak to
ns re&e$ odluivi neka stvar jo malo pri5eka$
MVnda5 budu&i da je i%da5ica mrtav/ mogu vam oBlc5li to vam prckjucr rlisam smio ka%ati$ aka Bo5ja nije
unitena$ ak ni pokopana u Zemlji$ :vadeset etiri sata prije bombardiranja 5a5 povjedio sam neka je
premjeste na sigurnije mjesto.M
nMor$ /p. traialn 5nPt ie ntihnun nliesak koiim ie naiu: k5a
')
8ijest da su britanski tornadi promaili svoj pravi cilj u 91 Aubaju duboko je potresla ovjeka koga su na%ivali
#erihon. .ekom se mukom prisili ustati i pridruiti se ostalima u njihovu oduevljenu pljeskanju *aisu.
0 autobusu %atamnjenih pro%ora$ dok su ga %ajedno s ostalim generalima vo%ili natrag u Bagdad$ sjedae u
tiini u stranjem dijelu prometala$ utonuo u svoje misli.
3 napravi skrivenoj odsad negdje drugdje - na mjestu %vanu AaJala - 0tvrda - %a koje nikada nije uo$ nije se
on brinuo ni najmanje.
Zaokupljao ga je vlastiti poloaj. .ri godine ve& stavlja na kocku sve7 ra%otkrivanje$ mu&enje i stranu smrt$
kako bi i%davao reim svoje %emlje. ,vrha toga nije samo nagomilati golemo osobno bogatstvo. .o bi se ionako
i%nudom i pronevjerom vjerojatno lake i%velo u samom ;raku =makar je i to opasno>.
,vrha je povu&i se$ %akloniti se negdje u ino%emstvu s novim identitetom i ivotopisom$ to &e mu ih pribaviti
strani gospodari pijuna. +od njihovim &e okriljem biti siguran$ %ati&en od osvetnikih eskadrona smrti.
8idio je kakva kob snala%i one koji jednostavno pokradu novac i pobjegnu7 ive u stalnu strahu... sve dok ih
jednoga dana ne dohvate iraki osvetnici.
3n$ #erihon$ ieli i bogatstvo i sigumost$ Zato je rado prihva5
tio am5riko upravljanj5 umj5sto i%raelskoga$ 3ni 5e skrbiti %a nj$ driat &e se dogovora$ stvorit &e mu novi
identitet$ 3mogu&it &e mu postati drugi ovjek$ i% neke ine %emlje. Aupit &e vilu na mor
skoj obali negdje u !eksiku i dalje ivjeti spokojno i udobno. ,tvari su se sad i%mijenile. 6e progovori li$ a
naprava bude uporabljena$ mislit &e da je lagao. 6ije lagao$ no oni to tako bije
sni nikad ne&e povjerovati. to god bilo$ 9merikanci &e blokirati njegoY raun/ onda je EYe bilo u5alud5
!ora ih n5kako upo%oriti na po5reku$ #o &e nekoliko puta riskirati i sve &e biti svreno/
;rak poraen$ *ais svrgnut$ a on$ #erihon$ i%van %emlje$ negdje daleko.
0 osami svog ureda ispisa poruku. Aao i uvijek$ na arapskom$ na tankom papiru. 3pisao je sastanak odran te
veeri. 0 vrijeme slanja njegove prole poruke naprava je uistinu bila u 9l Aubaju$ kako je on i naveo$ ali
etrdeset osam sati poslije$ kad su tornadi napali$ nije je vie bilo$ to nije njegova greka.
6astavio je i iska%ao sve to %na. .ako postoji tajno mjesto %vano 0tvrda$ u kojemu je naprava sada skrivena i
odakle &e biti lansirana im prvi 9merikanac prije1e ira&ku granicu.
Aratko nakon pono&i pove%e se autom be% registracije prema %abaenim bagdadskim uliicama. 6itko mu nije
osporavao pravo to initi/ nitko se ne bi usudio. +oruku uglavi i%a kamena u starom dvoritu u 9bu 6avasovoj
ulici$ %atim naini %nak kredom i%a crkve sv. #osipa u kr&anskoj etvrti. 3voga je puta o%naka kredom bila
neto drugaija. 6adao se kako nevideni sakuplja njegovih poruka ne&e gubiti vrijeme.
0 to je doba !ike !artin i%la%io i% ,ovjetove ku&e$ rano ujutro 1E. veljae. *uskinja kuharica dala mu je dug
popis namirnica %a kupovinu. 8rlo &e teko biti ispuniti nje%ine %ahtjeve$ jer hrane je sve manje. +roblem nije
bio u seljacima i% okolice$ nego u prijevo%u. 8e&ina mostova bijae sruena$ a ravnica sredinjeg ;raka %emlja
je rijeka koje navodnjavaju usjeve to hrane Bagdad. +rislljeni plaOati vonju skelom ili rijenim brodom$
proi%vo1ai
5ive5a radije su ostajali kod ku&e.
,re&om$ !artin je kupovinu poeo od trinice %a&ina u 0vci ard5a. +oslije kupovine odve%ao se biciklom oko
crkve sv. #osi5 pa do stranjeg dvorita. ,trese se ugledavi o%naku kredom.
:Vg(Y);515 3Znaka ba %a taj %id bijae poloena osmica s
kratkim vodoravnim pote%om preko spoja dviju krunica. 6o #e5
rihonu je ve& prije priop&io da u sluaju krajnje 5urbe umjesto jednog pote%a kro%a sredinu valja u svakoj
kruinicr osmice nari5 sati kriii&. :anas se pojavila poloiena osmica s kri5i&ima.
!artin je hitro odgurivao pedale kako bi to prije stigao do dvorita kraj 0lice 9bu 6avasa. ,tigavi$ prieka
dok nije bilo nijednog prolaZnika$ %austavivi se$ kao i uvijek$ kako bi poprav5o
B
im je proitao #erihonovu poruku$ ra%jasnilo mu se %ato se &ovjek uspaniio. !artin sastavi vlastitu poruku$
u kojoj je objanjavao svojima u *ijadu kako se sada &uti prisiljenim u%eti stvar u svoje ruke i odsada sam
odluivati. 6ema vie vremena %a savjetovanje s *ijadom i dalju ra%mjenu poruka. Za njega je najgore bilo
sa%nati od #erihona kako je iraka +rotuobavjetajna sluba svjesna postojanja tajnog odailja&a koji alje
munjevite poruke. 6ije mogao %nati koliko su mu bli%u$ ali je morao pretpostaviti da se vie ne moe dopustiti
ra%govor s *ijadom putem radija. +rema tome$ odgovornost %a odluivanje ubudu&e je na njemu.
!artin proita #erihonovu poruku na arapskom$ %atim svoj prijevod na engleski - kao i uvijek. 6a kraju
snimke dodao je svoju poruku te sve pripremio %a odailjanje.
,ve do kasno u no& nije imao Mpro%oraM %a odailjanje. +oruke je uvijek slao no&u$ kako bi Aulikov i njegova
posluga u to doba mirno spavali. 6o i on je$ poput #erihona$ imao pripremljen postupak %a sluaj urbe i
pogibelji.
3daslao je samo jednu jedinu dugu emisiju =koja je %vu&ala kao visokoBrekventni pitaj> na valnoj duljini vrlo
udaljenoj od uobi&ajenog 8<F kanala.
+rovjerom je utvrdio kako je vo%a uistinu s prvim tajnikom Aulikovim u 8eleposlanstvu u gradskom sreditu.
*us domar i njegova supruga bili su na ruku. .ada se odvai te$ unato strahu da ne bude otkriven$ otvori
satelitsku antenu tik otvorenih ula%nih vrata te posla svoj M%vidukM.
0 radijskoj kabini$ nainjenoj od nekadanje spava&e sobe u ,;,-ovoj ku&i u *ijadu upalilo se jedna jedina
arulja. Bijae pola jedan poslijepodne. *adio-tehniar u slubi$ koji se bavio uobi&ajenom primopredajom
poruka i%medu vile i M,toljetne ku&eM$ smje
sta prtklriu taj p3,ao$ v5lcnu kro% vrata neka mu netko do1e upomo5 t5 5godi ure5aje na MprimanjeM
!artinove valne duljine toga dana$
:rugi radijski tehni&ar proviri kro% odkrinuta vrata. M5to je5M
M:ovedi ,tevea i ,imonaL !rki !edvjed je doao. <itno je.M Oovjek ode. !artin da *ijadu petnaest minuta
vremena$ a %atim odvrti glavnu poruku$
*iiad niie b5o iedina radio-to&ka koia ie uhvatila kratku po
3na bijae tako dugaka te je ak i tako %bijena trajala etiri sekunde. ;ra&ki su oslukivai uspjeli uloviti
%adnja dva te po tomu tono odrediti gdje je odailja&.
Oim je poslao poruku$ !artin %aklopi i spremi svu opremu ispod ploica u podu. #edva to uspije obaviti$ kadli
%auje korake na ljunku. Bijae *us domar/ u nastupu velikodunosti ponudio ga je cigaretom MbalkanM.
!artin prihvati objema rukama/ puno je kimao$ klanjao se i %ahvaljivao mrmljaju&i MukranM. *us ode$ po-
nosan na svoju dobrotu.
#adnik - miljae on - kakav 5ivotL
3stavi opet sam$ jadnik stade pisati gustim arapskim rukopisom na listovnom papiru %a %ranu potu$ to ga
bijae skrio ispod palete. Za to je vrijeme radijski genij bojnik Zajid prouavao golemi plan grada$
usredoto&ivi se osobito na etvrt !ansur. Zavrivi proraune$ provjeri ih dvaput$ pa tek onda na%ove brigadi-
ra <asana *ahmanija u stoeru !uhabarata$ jedva petstotinjak metara od romba !ansura to ga bijae
obiljeio %elenom tintom. *ahmani ga je naruio %a etiri sata.
0 *ijadu se 4hip Barber ushodao salonom pijunske vile$ dre&i u ruci ra&unalni ispis. +sovao je onako kako
nije otkako je prije trideset godina ostavio marince.
MAo5eg vra5a on to radiLNM povie on na britanske obavjeta/ce koji su boravili u istoj prostoriji$
M+olako$ 4hipeL .aj je 5ovjek vraki dugo u igri$ 9 pod stra5 n5m je pritiskom$ Zh momci %a5varaju krug
oko njega$ ,va pra5la %5ata govore nam kako ga 5reba i%vu&i odande$ i to od5ah.M
M:a$ %nam$ 3n je sjajan momak$ a5 nema prava to initi. !i ovdje vuemo konce$ je 1J takoNM
M.akV j55M r55 ,imvn 5a5nan$ Mali Vu j5 5a 5V8j5k$ 9 V55a5 vih smo ga vani na hladnom$ duboko u
tu5ini. 9ko je odlu&io 5rodu5iti boravak$ to je Zato da bi dovrio posao$ koji ra5i islo
toliko %a nas kohko 1 %a vas.M
6a te se rijei liarber smirio$
B \/ M!odaLM %aurla Barber. M!oda je rije o atomskoj bombi.
!oda se ,addam domogao dovoljne koliine uranija na vrijeme$ \ moda su uspjeli sve na vrijeme sastaviti.
,ve &ime %apravo raspolaemo jesu prorauni nekih %nanstvenika i ,addamova tvrdnja$ ako je on to ikad
uistinu ustvrdio. #erihon je pla&enik$ \bemtiL :akle$ moda je sve la. Znanstvenici su mogli pogrijeiti$ a
,addam lae &im %ine. 5to smo %apravo dobili %a sav taj silni novacNM
/ M+reu%et &e odgovornost %a ri%ik na sebeNM pitao ga je Faing. Barber se srui u stolac.
M6e$ ne&u$M ka%a 9merikanac tiho$ nakon duge stanke. M0 redu$ pitat &u Kashington. Zatim &emo ka%ati
generalima. 3ni ovo moraju %nati. #a &u vama neto re&i$ momci7 jednoga u se dana sresti s tim #erihonom.
9ko nam je smjestio$ i&upat &u mu ruke i i%mlatiti ga batrljcima.M
0 etiri poslije podne bojnik Zajid donio je plan grada i proraune u *ahmanijev ured. Bri5ljivo mu rastuma&i
kako je danas obavio tre&u triangulaciju te je sveo podruje potrage na uski pojas o%na&en na planu !ansura.
*ahmani ga je sumnjiavo motrio.
M.o je podruje sto sa sto metara. 9 ja sam mislio kako suvremena tehnika moe to podruje svesti na jedan
etvorni meM
tar. MAad bih imao dugu emisiju$ mogao bih to$M strpljivo je tumaio Zajid. M:obio bih od odailja&a prugu ne
iru od metra. 0kri5ao bih je s drugom prugom$ od prethodne emisije. .ako bismo dobili taj etvorni metar.
6o njegove su emisije strano kratke. 0la%i u eter i i%la%i i% njega u manje od dvije sekunde. 6ajbolje to mogu
dobiti jest vrlo u%ak kru5ni isje&ak s vrhom na prij5mnlku. Aako se prostire dalje$ tako se iri. ,ve skupa
jednu se
kundu jsdnoga stupnja na kompasu$ tako ncto$ 9li desctak k5o5 tnetara dal5e to se pratyara u stotmu metara$
;pak je to jo vrlo malo podru&jc$M
*ahmani baci pogled na %emljovid. 0 obilje5enom podruju nala%e se samo eti5 %5ade.
M;demo to prcgltdati na terenu$M re5 on$
$ :vojica su mukaraca proeljavali !ansur s planom 5rada u rukama$ sve dok na terenu nisu pronav
tra5eno podruje$ Bija
. $ . M $ $ r$ M $5 7 M $
M0jutro obavi premeta&inuLM odredi *ahmani. M0 tiini &emo vojskom %atvoriti sve prila%e. Zna to trai.
0&i &e sa svojim strunjacima i prevrnuti sve &etiri ku&e naglavake. Aad nade odailja$ imat &emo i
pijuna.M
M;ma jedan problem$M primijeti bojnik. M#este li vidjeli mjedenu ploicu tamo prijekoN .a re%idencija pripada
,ovjetskom veleposlanstvu.M
:ok su oni tako ra%govarali$ jedan je pripadnik osoblja sovjetske vile bio pet kilometara udaljen od njih. 8rtlar
!ahmud 9l-Auri nala%io se na starom britanskom groblju. 0metao je tanku omotnicu u kamenu aru na
u%glavlju odavno %aputena groba. +oslije toga ostavio je na %idu ,ave%a novinara o%naku kredom. Aasno
no&u obila%e&i etvrt$ otkrio je nedugo prije pono&i da je o%naka kredom i%brisana.
.e se veeri u *ijadu odravao sastanak. 8rlo u%ak krug ljudi sjedio je u %akljuanoj uredskoj prostoriji u
potpodrumu saudijskoga !inistarstva obrane. +ribivala su etiri generala i dva civila7 Barber i Faing. +oto su
pijuni rekli to su imali$ etvorica vojnika ostae utke i nepomino sjediti/ neugodan tajac.
M#e li to %aista takoNM %apita napokon jedan od 9merikanaca. M:a smo 1))W sigurni - to nismo$M odgovori
4hip Barber. M6o drimo vrlo vjerojatnim da je inBormacija istinita.M
M3dakle vam takva sigurnostNM upita odrjeito ameriki %rakoplovni general.
M8i ste$ gospodo$ %acijelo ve& i sami %akljuili$ no sad &u vam ka%ati7 mi ve& nekoliko mjeseci u Bagdadu
imamo suradnika smjetena vrlo visoko u irakoj hijerarhiji.M
Za&ue se neartikulirani %vukovi i%nenaVenja.
M:a$ nismo ni mislili kako svi ti podaci dola%e i% kristalne kugle smjetene u Fangleyu$M oporo &e arneriki
%rakoplovni general$ koji se jo ljutio na cijae to su potcijenili uinak njegovih pilota.
M*adi se o tomu da su sve njegove dojave do sada bile istinite do posljednje sitnice. 9ko sada lae$ onda je
%bilja pravi gad. :ruga je stvar u ovom7 moemo li mi toliko riskiratiNM objanjavao je Faing.
,lijedio je opet tajac.
MZaboravljate jednu stvar7 dostavu$M ree %rakoplovac. M:ostavuNM pitao je Barber.
TT)
M.ako je. ;mati oruje je jedno$ a dostaviti ga$ poslati ga neprijatelju na glavu - to je neto sasvim drugo.
,luajte$ nitko ne moe povjerovati da je ,addam ve& doao do minijaturi%acije to je visoka tehnologija. Zato
ne moe lansirati tu stvar =ako je uop&e ima> i% tenkovskog topa. ;li i% obinoga topa istoga kalibra. ;li i%
8B*-a. 6i raketom.M
MZato ne raketom$ generaleNM
MAorisni teret$M naceri se sarkasti&no %rakoplovac. M.o je to. 9ko je rije o gruboj napravi$ traimo bojnu glavu
od pola tone. Znamo da su rakete 9;-9beid i 9;-.amu% bile jo u ra%voju kad smo unitili bacae na ,aadu-1D.
;sto vrijedi i %a 9;-9bas i 9lBadr. 3nesposobljene su - ili su ra%orene ili nose premalen korisni teret.M
M9 to je sa scudovimaNM %animao se Faing.
M;sto je$M odre%a general. M.ako%vani dugodometni 9l-<usain stalno se raspada pri ponovnom ulasku u
atmosBeru$ a korisni mu je teret samo 1D) kilograma. ak i temeljna$ sovjetska ina&ica scuda ima nosivost od
samo najvie D)) kilograma. ; to je premalo.M
M+ostoji i mogu&nost lansiranja sa %rakoplova$M pripomenu Barber. 6a te rijei general planu.
MGospodo$ dajem vam svoju asnu &asni&ku rije7 od sada nijedan ira&ki ratni %rakoplov ne&e dosegnuti
granicu. 8e&ina ih se ne&e ni odlijepiti od piste. 3ni koji uspiju i upute se na jug$ bit &e oboreni na pola puta
do granice. ;mam dovoljno 9K94,-a i dovoljno lovaca. #amim vam uspjehLM
M9 0tvrdaN Fansirna rampaNM pitao je Faing.
M8rlo tajni hangar$ po svoj prilici pod%emni$ i% ijeg otvora vodi samo jedna pista. 0nutra su miragei$ !;G-
ovi$ suhoji - svi opremljeni i spremni %a let. 6o mi &emo im dohakati prije no to dosegnu granicu.M
3dgovornost %a odluku pripadala je amerikom generalu na &elu stola.
M<o&ete li prona&i gdje je pohranjena naprava$ gdje je ta t%v. 0tvrdaNM tiho upita obavjetajce.
M,vakako$ gospodine. 0pravo to pokuavamo. .reba nam jo nekoliko dana$M odgovori Barber.
M+ronadite mjesto$ a mi &emo ga unititi.M
MAopneni napad poinje %a etiri dana$ gospodineNM upita Faing.
M,a%nat &ete na vrijeme.M
TT1
ccc .e je veeri najavljeno kako se kopneni napad na ;rak odgada %a 'T. velja&e.
+ovjesniari &e poslije tu odgodu objanjavati ra%liitim ra%lo%ima. #edan je ra%log leao u tomu to su
ameriki marinci poeljeli pomaknuti glavni smjer svojeg napada desetak kilometara na %apad. .o pak
%ahtijeva pomake postrojba$ pomicanje %aliha i dalje priprave. ; to je bilo tono.
.isak je takoder naveo da su dvojica britanskih kompjutoraa upala u raunalni sustav !inistarstva obrane
svoje %emlje te gadno poremetila vremenske progno%e %a podruje napada. .o je i%a%valo %abunu glede
najboljeg dana %a napad s klimatskoga gledita.
Zapravo je vrijeme i%medu '). i 'T. bilo lijepo i vedro. +okvarilo se tek s poetkom napada.
General 6orman ,ch2art%kopB bijae velik i jak ovjek7 tjelesno$ duevno i moralno. 6o bio bi vie nego
ovjek =ili moda manje> kad se na njemu ne bi poeli opaati tragovi stranoga pritiska kojemu je bio i%loen
posljednjih nekoliko dana.
8e& est mjeseci be% odmora radi po dvadeset sati dnevno. 6ije rije samo o tome to nad%ire najve&e i
najbre gomilanje vojnih postrojba u povijesti =a samo bi taj %adatak i sam slomio slabijega ovjeka>$ nego se
nosio sa sloenim Bmesama saudijskoga drutva$ uspostavljao i uvao mir svakidanjem nutarnjem hrvanju u
redovima save%nika te pohranjivao ad acta mnogobrojne dobro
n5mjG5nG$ 5li b55konsne$ a iscrpljuju&e intervencije s 4apitola.
9 ipak$ nita od toga nije ometalo njegov san$ toliko mu potreban posljednjih nekoliko dana. ,an mu je remetio
puki osje&aj
odgovornosti %a tolike mlade ivote.
0 no&noj jc mori vidio .rokut$ 0vijek isti .rokut$ +tavokutt5 trokut$ #ednu stra5cu 5i5 morska obala od
AaBd5ja$ preko :a5 baila$ do triju pove%anih gradova/ :amama$ 91 <obe i :ahrana$
:ruga je kateta dravna granica to vodi od obale na %apad - najprije kao saudijsko-kuvajtsica granica$ %atim$
u pustinji$ gra5 ni4a s ;rakom$
<ipotenu%u tlokuta inila je kri2dava crta to pove%uje pos. . R R RRR RRR5-RR Rt..5..... .. n5t$rMM$
su postavljeni ,audijci$ ostale arapske postrojbe i ameriki mornariki pjeaci. 0 sredini bojinice vrhunske
amerike oklopne i mehani%irane pjeake postrojbe te me1u njima britanska 1. oklopna divi%ija. 6a samom
kraju su Francu%i.
0 prvim je no&nim morama vidio desetke tisu&a mladi&a kako juriaju$ a onda ih %apljusne val bojnog otrova$
od &ega umiru i%me1u pje&anih nasipa i ice poreice. 6ove su no&ne more gore od prvih.
+rije samo tjedan dana$ dok su prouavali .rokut na ratnom %emljovidu$ jedan je vojni obavjetajni asnik
dobacio7 M!oda se ,addam sprema ovdje baciti atomsku bombu.M ovjek se alio.
; te je no&i glavni %apovjednik pokuao %aspati i opet nije uspio. 0snuo je$ ali je opet sanjao .rokut. 0vijek
.rokut. +revie ljudi$ a premalo prostora.
0 ,;,-ovoj vili Faing$ ,imon +a5nan i dvojica radijskih tehniara podijelie pivo to su ga potajice donijeli i%
britanskog veleposlanstva. ; oni su prouavali %emljovid$ i oni su vidjeli .rokut. ; oni su &utjeli pritisak.
M,amo jedna prokleta$ posrana mala bombica$ jednostavna i gruba poput one baene na <iroimu - i% %raka ili
na %emlji...M mumljao je Faing.
6ije %a to trebalo biti %nanstvenik. +rva bi eksplo%ija ubila vie od stotinu tisu&a mladih vojnika. Za samo
nekoliko sati radijacijski bi oblak usisao milijarde tona pustinjskoga pijeska. 8jetar bi ga %atim ra%nio na sve
strane$ pa bi prekrio smr&u sve u tom dijelu pustinje.
Brodovi na moru imali bi se vremena skloniti$ ali ne i vojnici na kopnu$ ne i gra1ani saudijskih gradova. 6a
istoku bi smrtono
,n1 pij5sak pao na Bahrein i na save%ni&ke ratne %rane luke$ Vtrovao bl more sve do ;rana$ s druge stranc
Zaljeva/ tamo bi is5 trijebio jednu od triju kategonja to ih je ,addam <usei5l oZna&5o
nevrijednima ivota ha to su7 M+er%ijali4i$ 5ida8l i lYltlheM>.
M6e moe je ispaliti$ \bem tiL 6ema rakete ni %rakoplova kojima bi to uinio$M ree +a@man.
:aleko na sjeveru$ skrivena u :ebalu u <amrinu$ duboko u cijevi topa ija je cijev dugaka 1U) metara i ima
domet od tisu&u ki
lometara$ aka Boija nepomino je le5ala i ekala da je po%on5 na let.
ccc 0ku&ani ku&e u Aadisiji bijahu se tek napola probudili$ posve nespremni %a doek posjetitelja to su doli
u %oru. Aad ju je vlasnik gradio$ prije puno godina$ postavio je ku&u usred ruinjaka.
Au&a je pet kilometara udaljena od &etiriju obiteljskih ku&a u !ansuru to ih je bojnik Zajid i%
+rotuobavjetajne slube kanio staviti pod motrenje.
irenje jugo%apadnih predgra1a Bagdada obuhvatilo je staru ku&u/ nova cesta prema Aadisiji tutnjala je gdje
su neko& bili vo&njaci bresaka i marelica.
;pak je to i danas lijepa ku&a. 8lasnik je imu&an ovjek$ ve& dugo u mirovini. 8ila je okruena %idom
ogra1enim vrtom$ na dnu kojega jo ima nekoliko vo&aka.
,tigla su dva kamiona puna 9!9!-ovih vojnika pod %apovjednitvom bojnika. 6isu gubili vrijeme na
Borrnalnosti. !etkom su otvorili bravu na ljesi$ a sama vrtna ula%na vrata otvorili jednim udarcem i%me.
8ojnici u1oe$ ra%bivi vrata. +rvo su i%mlatili staroga slugu to ih je pokuao %austaviti.
#urili su ku&om$ otvarali ormare i pote%ali %astore. 0straeni starac$ ku&evlasnik$ pokuavao je %atititi svoju
suprugu.
8ojnici gotovo ogolie ku&u$ ali ne nadoe nita. Aad ih je
starac molio neka mu kau to ele i to trae$ bojnik mu grubo odgovori da on to dobro %na. +remetac5ina se
tiastavi.
6akon ku&e vojnici prije1oe na vrt. 6a dnu vrta$ kraj %ida$ pronali su svjee iskopanu %emlju. :vojica su
drala vlasnika dok su druga dvojica vojnika kopali. Bunio se$ govorio da ne %na %ato je %emlja svjee
iskopana/ on nita nije %akopao. 6o ipak su nali.
Bijae u jutenoj vre&i. Aad su je ispra%nili$ svi vidjee kako je to radioprimopredajnik. Bojnik nije imao pojma
o radiouredajima. :a je i %nao$ tie bi ga bllo briga to je prastan uredaj %a slanje i primanje !orseovih %nakova
svjetlosne godine daleko od hi5 pellriod4rriag ,atelits5Tg p5opredajnika to ga upotrebljava !ike !artin$ a
to je i dalje sakriven pod podom vrtne ku&ice u vrtu vile prvoga tajnika Aulikova. Za bojnika 9!9!-a$ radio
pripada medu pijunske naprave i to je jedino vano.
,tarac %acvili kako to nikad prije nije vidio$ da je netko usred no&i preao %id kako bi to %akopao. 6o oborie
ga kundacima te tako i njegovu enu$ kad je %avrisnula.
Bojnik ispita troBej. ; on je jasno vidio kako su hijerogliBi na vre&i %apravo hebrejska slova.
TTT
6ije im trebao sluga$ ni ena/ htjeli su samo doma&ina. Bijae mu preko sedamdeset$ no odnijeli su ga licem
nadolje/ etvorica vojnika drala su ga %a %glavke i glenjeve. Bacie ga na kamion poput vre&e smokava.
Bojnik bijae sretan. ,tupio je u akciju na temelju anonimne prijave i uspjeno obavio posao. +retpostavljenima
&e biti drago. 6ije to sluaj %a %atvor 9bu Graib. 3dveo je %atoenika u 9!9!ovu 8jebaonicu. .amo je
jedino pravo mjesto %a i%raelske pijune$ %akljui on.
;stoga tog 1D. veljae Gidi Bar%ilaj bio je u +ari%u. .amo je sliku poka%ao !ichelu Fevyju. ,tari starinar bijae
oduevljen to moe pomo&i. ,amo su ga jednom prije %amolili %a pomo&. .om prigodom jednom je kaci
trebalo posuditi antikno poku&stvo kako bi mogao u&i u i%vjesnu ku&u prave&i se da je trgovac starinama.
Za !ichela Fevyja bijae uitak$ u%budenje to oivljuje stare dane7 mo&i pomo&i !ossadu$ koji trai njegov
savjet/ bio je sretan to moe pomo&i na bilo koji nain.
MBoulle$M i%javi on.
M3prostite$ molim$M ree Bar%ilaj$ komu je bilo neugodno$ jer mu se u&inilo kako je bio nepristojan prema
starom gospodinu. MBoulle$M opetova starac. M+iu ga i Buhl$ na njemaki nain.
8eliki Brancuski umjetni&ki stolar. .o je njegov stil$ svakako je njegov. 6o moram vas upo%oriti7 to nije njegov
rad. *ad je odvie kasno napravljen da bi ga on radio.M
M.ko je ondaNM
!onsieur FeYjJ 11i155 preko osamdeset godina. .anuna si5eda ko,a lijeplla ;115 se %a naborano vlasite.
6o obra%i mu bijahu
jo5 ru5i&asti i oi su blistale od ivotnog %adovoljstva te veselo
%vjerkale. ;%rekao je ve& kadi %a puno svojih vrnjaka.
M,luajte$ kad je Boulle umro$ ostavio je radionicu svom ljubimcu$ 6ijemcu 3ebenu. 3n je pak batinu prenio
drugom 6i
jemcu$ *ieseneru. *ekao bih kako je ovaj rad i% *iesenerova ra%doblja. ,vakako jedan od njegovih uenika$ a
moda je predmet i%radio i sam majstor$ 5elite li kupitiNM
Ze%ao se$ dakako. Znao 5e da !ossad ne kupuje umjetruka djela$ 35i su mu radosno poskakivale.
M*ecimo samo da se %animam %a to djelo$M od5ovori 5ar%ilaj.
Fevv bijae radostan$ poa&en. 3pet &e i2esti neke od svoZ
jih %loestih smicalica. 6ikad ne&e sa%nati o emu je rije$ ali ipak je %abavno.
M;maju li takvi stolovi...NM
MAabineti$M ispravi ga Fevy. M.o su kabineti.M M0 redu. ;maju li takvi kabineti tajne pretinceNM ,ve bolje i bolje.
3h$ kakvo u%bu1enjeL
M9$ mislite - krinjicu. 6aravnoL Znate$ mladi&u$ neko& davno mukarca su %nali i%a%vati na dvoboj u kojemu
bi poginuo %bog asti. ,toga je dama to je imala aBeru morala biti vrlo diskretna. .ada nije bilo teleBona$ ni
teleBaksa$ ni videa. ,ve je svoje %loeste misli njen ljubavnik morao povjeriti papiru. Gdje da ih onda sakrije od
svog muaN 6ipoto u seB ugra1en u %id/ nije ga ni bilo. 6iti u elinu blagajnu7 mu bi %ahtijevao kljueve.
,toga su pripadnici tadanjega visokog drutva kupovali dijelove poku&stva sa krinjicom. 6e svaki put$ no
katkad jesu. !orao je to biti valjan rad$ %nate/ inae bi bilo preo&ito.M
MAako je... mogu&i kupac %nao kad komad poku&stva ima krinjicuNM
3h$ prekrasnoL !ossadovac ne kani kupiti *iesenerov kabinet$ nego misli u njega provaliti.
M?elite li vidjeti jedan takav komadNM pitae starinar.
+rvo je vodio nekoliko dugih teleBonskih ra%govora. .ek on
5a pv%vYe taksi te se njune o5Y4Z3e i% staret5aarmice$ +oli su drugom trgovcu antikvitetima. Fevy je
aptom ra%govarao/ njegov je kolega kimao$ Zatim ih ostavi nasalno$ Fevy je ka%ao kako &e$ ugovori h
prodaju$ pasti samo mala naknada %a pronala%ak$ nita vie. esto je tako u svijetu trgovaca starinama.
*adni stol ostavljen im na prouavanje bijae i%ra%ito nalik onom u Beu.
M+a5ite$M upo%ori ga Fevy$ Mkrinjica ne&e biti velika. 6e&e se vidjeti usporedbom vanjskih dimen%ija s
nutarnjima. +rema tome$ bit &t tanka$ phtka$ be% ob%ira js v vodoravna 5i okomita. 8je5
rojatno nije debha od dva ceat5stra. 6ai5glad cjelevit kamad puna drva$ tri centimetra debeo. 6o %apravo su to
dvije daice i%me1u kojih je dva centimetra duboka krinjica. Alju otputa oprugu i tako otvara krinjicu.M
+rimi i+rlnn nri onrniih larjina
M6ita$M re&e kaca.
MZato to i nema niega$M poui ga Fevy. M0 ovoj nema. 6o mogla bi postojati rukica$ kvakica$ tipka. 9ko je
gumbi&$ pritisnite ga/ ako je kuglica$ okrenite je/ ako je %asun$ povucite ga$ pa &emo vidjeti to &e e
dogoditi.M
Mto bi se trebalo dogoditiNM
MFagani kljocaj$ a %atim &e iskoiti drvena ploica/ pokrenut &e je elastino pero. ;%a ploice je krinjica.M
ak i domiljatost umjetnikoga stolara i% osamnaestog stolje&a ima svoje granice. !ichelu Fevyju trebao je
samo jedan sat kako bi pouio kacu gdje je deset osnovnih mjesta gdje treba traiti skrivenu kuglicu$ tipku iu
kvakicu koja oslobada elasti&no pero to otvara tajni pretinac.
M6ikad se ne sluite silomLM in%istirao je starinar. M,ilom ne&ete nita posti&i. 3sim toga$ od nje ostaju tragovi
na drvu.M
,tari namignu Bar%ilaju i iroko se osmjehnu. Gidi mu je platio dobar objed u M4oupoleiM. 3dande se taksijem
odve%e ravno natrag u %ranu luku$ odakle se %rakoplovom vratio u Be&.
*ano ujutro toga dana$ 1D. listopada$ bojnik Zajid i njegova ekipa %akucae na vrata prve od triju obiteljskih
ku&a u kojima je trebalo obaviti premetainu. Za ra%liku od 9!9!-ovaca nekoliko kilometara odatle$ u
Aadisiji$ Zajidovi su ljudi biu pravi stru&njaci. 0%rokovali su vrlo malo trajne tete te su ba %ato bili djelotvor-
niji.
+o&evi od ra%i%emlja$ trailu su skrovita ispod keramikih ploica na podu. Aorak po korak su napredovali
kro% ku&u. ;li
su sobu po sobu$ ormar po ormar$ rupu po rupu. +retraie i vrt$ no ne nadoe ni traga.
6ije jo bilo ni podne$ a bojnik je napokon bio %adovoljan.
;spriao se uku&anima i otiao. 0 susje5noj je ku&i 5itav posao po&eo od poetl4a$
0 podrumu pod 9!9!-ovim sjedistem u ,adunu starac lease
na le1ima. Zglavke i glenjeve sve%ali su mu %a masivni drveni
stol. 6ada nj su Ee nagnula 5etiri stru5njaka$ koji &e i% njega iEci
jediti pri%nanje. 3sim njih$ bijae na%o&an i lijenik/ u kutu se brigadir 3mar <atib savjetovao s narednikom
9lijem.
,am eB 9!9!-a odluio je koje &e se i kakvo muenje primijeniti. 6arednik 9li podie obrve. :anas &e mu
svakako trebati
kombine%on. 3mar <atib odsjeno kimnu i udalji se. ;mao je posla s papirima u svom uredu na najgornjem
katu.
,tarac je i dalje %apomagao kako ne %na nita o primopredajniku$ da ve& danima nije bio u vrtu$ %bog loa
vremena... ;spitiva&e to nije %animalo. ,ve%ae mu glenjeve %a drku metle provuenu kro% alke objeene o
strop. :vojica podigoe star&eve noge do potrebne visine$ tako da su mu tabani bili upereni prema %idu. 9li i
preostali kolega u%ee sa %ida teke elektrine kabele.
Aad su po&eli elektrookovi$ starac je vritao/ inio je tako sve dok se nije onesvijestio. Aanta hladne vode
=jedna od mnogih to su stajale poredane du nasuprotnog %ida> privede ga hitro k svijesti.
3d vremena do vremena bi se tijekom toga jutra ljudi odmarali kad bi im se miice umorila od tekoga posla.
:ok bi se odmarali$ na skaeno meso star&evih stopala i%lili bi pokoju alicu salamure. 3svjeeni bi nastavili s
poslom.
;%me1u nesvjestica i vriskova starac je kukao kako ne %na ni ukljuiti radioprimopredajnik$ kako je to %acijelo
neka %abuna$ Aad je jutro prelo u prijepodne$ koa i meso obaju tabana
bijahu veH ie%li. Aro% krv su se vidjele bijele kosti. 6arednik 9li u%dahnu i kimnu neka se postupak prekine.
0pali cigaretu te je neko vrijeme uivao u njoj. Za to je vrijeme njegov pomo&nik krat kom elje%nom polugom
polomio kosti starevih nogu od gleanja do koljena.
,tarac je %aklinjao lije&nika neka mu pomogne - kao kolega kolegi. 6o 9!9!-ov je doktor gledao u strop.
Znao je to su mu %apovjedili7 neka %atoenik ostane iv i pri svijesti.
6a suprotnoj je strani grada bojnik Zajid u &etiri dovrio preme
cainu druge obiteljske ku&e - upravo istodobno dok su Gidi B5rZil5j i !ichel Fevy ustajali od stola u +ari5u$
3pet nije ni5 pronaao. Fjuba%no se lspriavi prestravlj5nim ljudima iji je d3m uprav) bt) T15Jenut
naglavake$ to su moraP; gledati$ 3n i%a5e$ 6jegova ekipa %a premeta&ine ga je s5jedila u tre&u i po5
sljednju obiteljsku ku&u.
0 ,adunu sc starac svc c&e ones5je&iyao$ :oktor je oa ispit/
ka komi u punu budnost$ u kojoj su mu ivci i%nova postali osjetljivi.
4rveno usijavi igle$ polako su ih %aboli u monje$ pa kro% sasuena muda u njima.
6etom poslije est starac je opet pao u komu/ lijenik je toga puta %akasnio. Bjesomu&no je radio$ dok mu je
hladan %noj curio ni% lice od straha. 6o svi stimulansi$ ubri%gani ravno u srce$ nisu vie pomagali.
9li i%a1e i vrati se %a pet minuta$ s 3marom <atibom. Brigadir baci pogled na tijelo/ godine iskustva ka%ale su
mu neto %a to nije trebalo %avriti medicinski Bakultet. 3krenuvi se$ opali ustraenom lije&niku jaku i
%vunu pljusku.
6e samo silina udarca$ nego i glas to je pratio udaraa$ uinie da je doktor %ateturao i pao medu svoje ampule
i price. MAretenuL Gubi se odavdeLM prosik&e <atib.
Fije&ruk urno pokupi svoje stvar&ice u lijeniku torbu te i%a1e na sve &etiri. !uitelj pogleda 9lijevu
rukotvorinu. 0 %raku je bio teak %adah7 mjeavina %noja$ strave$ mokra&e$ i%meta$ krvi i bljuvotine$ s
dodatkom blage arome spaljena mesa/ obojica ve& odavna dobro po%navahu taj miris.
M; na kraju se jo bunio. Aunem se7 da je neto %nao$ i%vukli bismo to i% njega$M objasni jednostavno 9li.
M,tavi ga u vre&uLM odre%a <atib. M; vrati ga eni$ neka ga pokopa.M
#aka bijela platnena vre&a$ dugaka dva metra$ a iroka se
damdeset centimetra$ baena je te ve&eri u deset pred ku&u u Aadisiji. +olalco i vrlo teko =jer oboje bijahu
ve& stari> udovica i stari sluga podigoe vre&u$ unesoe je u ku&u i poloie na blagovaoniki stol. ?ena %au%e
svoje mjesto na %aelju stola i ispusti prvi alobni krik.
,av i5be5umljen$ stari je sluga .alat poao do teleBona. 6o iicu su i&upali i% %ida i teleBon nije radio. 0%evi
od gospodarice teleBonski imenik$ to ga sam nije bio kadar &itati$ ode do susjedne ku&e$ u kojoj stanovae
ljekarnik. .amo je %amolio neka mu na%ovu mladoga gospodina/ bit &e dobar bilo koji od dvojice mladih
gospodara.
:ok je ljekarnik pokuao dobiti ve%u putem ote&ena irakog unutarnjeg teleBonskog sustava$ Gidi Bar%ilaj$
koji se tada ve& bio vratio u Be$ sastavljao je novu poruku %a Aobija :rora. Bojnik
een
Zajid i%vje&ivao je pak svoga eBa <asana *ahmanija kako toga dana nije imao sre&e.
M6ije bilo$ jednostavno nije bilo$M ree on. M:a je bilo$ nali bismo. Zna&i$ vjerojatno je u etvrtoj ku&i$
diplomatovoj.M
M#esi li siguran da ne grijeiN 6ije li to moda neka druga ku&aNM pitao je *ahmani.
M6e$ gospodine. Au&a najbli5a tim etirima dobrano je i%van podru&ja to je dobiveno krianjem dviju
radijskih pruga. ;%vor emisija svakako je unutar o%naenog podru&ja. Aunem se da je tako.M
*ahmani je oklijevao. .eko je istraivati kod diplomata7 uvijek su spremni otrati u !inistarstvo vanjskih
poslova i poaliti se. Za ula%ak u ku&u druga Aulikova trebat &e mu odobrenje s visokog$ vrlo visokog mjesta.
im je bojnik otiao$ *ahmani na%ove !inistarstvo vanjskih poslova. ;mao je sre&e7 ministar$ koji je ve&
mjesecima gotovo stalno putovao$ %atekao se u Bagdadu. tovie$ bio je sam %a svojim radnim stolom.
*ahmani je ugovorio da ga ministar primi idu&eg jutra.
Fjekarnik bijae ljuba%an ovjek$ pa je na%ivao i na%ivao - cijelu no&. 6ije uspio dobiti starijeg sina$ ali je
preko %nanca u vojsci uspio prenijeti poruku mladem od dvojice sinova svoga mrtvog prijatelja. 6ije mu bilo
omogu&eno osobno govoriti sa sinom$ no %nanac u vojsci prenio je poruku$
!la15g j5 sina porulta %atekla u %oru u njegovoj ba%i$ udaljenoj od Bagdada. Oim je sa%nao$ asnik uskoi u
automobil i po5
ve%e se prema glavnom gradu. 3bino mu je %a taj put trebalo neto manje od dva sata. .oga 1C. velja&e
trebalo mu je vie od est sati. 4esta bijae naikana vojnim ophodnjama i nad%ornim to5kama. Zahvaljuju&i
svom vojnom inu$ odve%ao bi se na elo kolone$ poka%ao propusnicu te bi mu odmahnuli neka vo%i dalje.
6o to nije vrijedilo %a poruene mostove. 6a svakom je morao ekati la1u ili skelu. .ek je u podne stigao u
roditeljsku ku&u u Aadisiji.
+otr&avi mu u %agrljaj$ majka mu %aplae na rarnenu. +okuao je i% nje i%vu&i pojedinosti - to se %apravo
dogodilo$ no ona vie nije bila mlada i bila je histeri&na.
6apokon je u%e u naruaj i odnese u sobu. !edu gomilom lijekova to su ih vojnici ra%bacali kupaonikim
podom pronaao
TE)
je boicu tableta %a spavanje to ih je pokojni otac u%imao kad bi mu %imska studen opet donijela artritine
boli. :ao je majci dvije tablete te je uskoro %aspala$ unato& svemu.
0 kuhinji %apovjedi starom .alatu neka skuha kavu %a njih dvojicu. ,jedili su %a kuhinjskim stolom dok mu je
sluga objanjavao to se sve %bilo otkad su juer u %oru banuli vojnici. Zavrivi pri&u$ poka%a sinu mrtvoga
gospodara jamu u vrtu gdje su vojnici pronali vre&u. !la1i je mukarac pregledao ogradni %id. +ronaao je na
njemu ogrebotine$ koje su poka%ivale mjesto gdje je ulje% preskoio %id usred no&i$ kako bi %akopao radio.
Zatim se vratio u ku&u.
<asana *ahmanija pustie ekati. 6ije to volio$ no neto prije jedanaest pustie ga kod ministra vanjskih
poslova .arika 9%i%a.
M6isam siguran da sam vas ra%umio$M treptao je %a&udeno kro% debele naoale ministar. M8eleposlanstvima je
doputeno biti u radiove%i sa svojim prijestolnicama i te su poruke uvijek iBrirane.M
M.ako je$ ministre. 6o te poruke odailju se i% %grade veleposlanstva. .o je normalno diplomatsko
spora%umijevanje. 3vdje je pak rije o prikrivenom odailjau$ onakvom kakve upotrebljavaju pijuni. alje
munjevite poruke prema prijamniku koji nije u !oskvi$ nego %natno blie/ sigumi smo u to.M
M!unjevite porukeNM
*ahmani mu objasni o emu je rije.
M; dalje vas tel5o slijedim. Zato bi nelti agent AGB-a - a to bi morala biti AGB.ova operacija - %ato bi$
dakle$ njihov agent slao mun5evite poruke i% ku&e sovjetskog prvog tajnika$ kad ih s punim pravom moe slati
s puno snainijeg odailjaa u veleposlanstvuNM
M.o ne %nam.M
M35da &5t5 5i mVrati pVnu5it5 n5k5 bT5j5 objanj5nje$ briXa.
diru. ;mate li uop&e pojma to se dogada vani$ i%van vaeg uredaN Znate Pi da sam se kasno sino& vratio iZ
!oskve nakon inten%iv. nih kon%ultacija s !ihailom Gorbaovim i njegovim predstavni kom #evgenijem
+5imakovom$ koji je bio kod mene prolog tjed
naN Znate li da sam sa sobom donio mirovni prijedlog koji &e omo
0 svjetlu svega toga$ ba u ovom trenu$ vi traite od mene da poni%im ,ovjetski ,ave% tako to &u dopustiti
premeta&inu u ku&i njihova prvog tajnikaN ;skreno govore&i$ brigadiru$ vi ste malko enuli umom.M
Bio je to kraj prie. <asan *ahmani sav Brustriran je i%aao i% !inistarstva vanjskih poslova. ;ma jo neto to
.arik 9%i% nije %abranio. ;%me1u etiri %ida svoje ku&e Aulikov je nedostupan. 0 svom autu je nedodirljiv. 9li
uuce ne pripadaju Aulikovu.
M6eka se opkoliLM %apovjedio je najboljoj medu svojim ekipama %a pra&enje im se vratio u ured. M.iho$
diskretno$ neprimjetno. 9li elim potpuni nad%or %grade. Aad posjetitelji dola%e i odla%e - a mora biti
posjetitelja - elim da ih pratite.M
0 podne su promatrai ve& bili na svojim mjestima. ,jedili su u parkiranim autima i%a drve&a to %astire sva
etiri ogradna %ida Aulikovljeve re%idencije. !otrili su oba kraja ulice u kojoj je ku&a. 3stali$ smjeteni neto
dalje$ ali pove%ani radiove%om$ i%vijestit &e o svakom dola%niku i odla%niku.
!ladi je sin sjedio u blagovaonici roditeljske ku&e i motrio du5 gaku platnenu vre&u u kojoj bija5e beivotno
tijelv njegvva oca$ +ustio je su%e curiti ni% lice na vojniku odoru i mislio o dobrim starim danima to su
odavno proli. 3tac mu je tada bio imu&an
lijenik s velikom privatnom ordinacijom. !e1u pacijente je ubra5 jao i neke Britance$ koje mu je predstavio
prijatelj 6igel !artin. *a%miljao je o vremenu kad su se on i brat igrali u dvoritu
!artinovih s !ikeom i .erryjem. +itao se to li se Zbilo s tom dvojicom.
6akon to protee jedna ura$ opa%i na platnu mrlje to mu
se u&ini5e ve&ima nego prije. 0sta i pode k vratima.
M.alateLM
M:a$ gospodaru.M
M:o55sl kare i ku5injski noiLM
3pet sam u sobi$ pukovnik 3sman Badri ra%re%a platnenu vre&u od vrha do dna u%a av$ %atim odre%a dno.
3dmota vre&u i otkri o&evo truplo. Bijae golo.
+o tradiciji bi to trebao biti ienski posao$ no nije mogao oe5 kivati od majke da ga obavl. 6arui od sluge
vodu i povoje te oku.RR . R%7Ra7 7...$.M..M.$M$. B77el5 :n5re55n /o elnmliano etnn5l5 icrravi9
i 0 suton po%va imama Groblja 9lva%ija u *isaBi te se dogo/ vori %a sprovod sutra ujutro.
!ike !artin je bio u gradu i vo%io se na biciklu ujutro u nedjelju 1C. veljae. +oto je kupio namirnice i
pregledao tri %ida nema li o%naka kredom$ vratio se doma/ ku&i je stigao koju minutu pred podne.
+oslijepodne je bio %aposlen odravanjem vrta. Gospodin Aulikov nije ni kr&anin ni musliman$ pa ne
svetkuje ni petak ni nedjelju. ;pak je bio doma$ %bog prehlade/ prigovarao je %bog slabog stanja rua u svom
vrtu.
:ok je !artin obractivao cvjetne lijehe$ !uhabaratovi su se promatrai raspore1ivali na svoja mjesta s druge
strane %ida. #erihon nikako ne mo5e imati nove vijesti u manje od dva dana$ %akljuivao je on. Zato &e !artin
ponovno posjetiti mjesta %a o%nake kredom tek sutra naveer.
+okop dr. Badrija %bio se na 9lva%iji malo poslije devet. 0 to doba su bagdadski grobari imali puno posla$
tako1er i imami. +rije samo nekoliko dana 9merikanci su bombama pogodili javno sklonite$ pobivi trista
ljudi. 3sje&aji su bili jaki. 6ekoliko sudionika susjednoga sprovoda pitali su tihoga pukovnika je li i njemu
&lan obitelji stradao od amerikoga bombardiranja. Aratko odgovori kako je u%rok smrti bio prirodan.
+o muslimanskom se obiaju pokapa hitro. 6e &eka se dugo i%me1u smrti i ukopa. 6ema drvena lijesa$ kako
se radi po kr
&anskim obiajima$ neg) se truplo umata u platno. ,usjed ljekarrilk h+dao je u% gdu Badri i podupirao je.
Zajedno su otili nakon %avretka kratke ceremonije.
+ukovnik Badri preao je tek nekoliko metara od ula%a u 9lva%iju kad %a&u kako ga netko %ove po imenu.
,vega koji metar
5a5je stajae crna 5lrlu5ina %atamnjenih pro%ora$ #edan je pro5or bio napola sputen i odatle ga je %vao glas.
+t5komik Badri %amoli ljekarnika neka otprati njegovu tnajku natrag u Aadisiju/ on &e im se poslije
pridruiti. +oto su otili$ on se pribli5i autu. Glas ree/ M+ridruite mi se$ pukovnie$ molim vas. .rebamo
ra%govarati.M
M0pravo ste pokopali oca.M
M#esam.M .ko li je ovaj ovjekN Gdje li sam vidio to liceN MArivo je to to su mu uinili. :a sam sa%nao na
vrijeme$ bio bih to sprijeio. 9li prekasno sam do%nao.M
nr5
3sman Badri o&uti neto poput udarca akom u trbuh. ,hvatio je s kime ra%govara. .oga su mu ovjeka
poka%ali na vojnom primanju prije dvije godine.
M6eto &u vam ka%ati$ pukovni&e. 9ko o tomu i%vijestite$ umrijet &u stranijom smr&u nego va otac.M
.o moe biti samo jedno7 i%daja.
M6eko&... neko& sam volio 8odu$M tiho ree &ovjek. M; ja$M odvrati Badri.
M6o stvari se mijenjaju. 3n je poludio. 0 svojoj ludosti je sve okrutniji. !ora ga se %austaviti. 8i$ naravno$
%nate %a AaJaluNM Badri se opet i%nenadi/ ovoga puta naglom promjenom teme. M6aravno. #a sam je gradio.M
M0pravo tako. Znate li to je sada smjeteno u njojNM M
M6e. 8ii mu asnik ree to ima.
M.o ne moe biti$M %aprepasti se Badri.
M!oe$ itekakoL Aani je uporabiti protiv 9merikanaca. !oda se to nas ne tie. 6o %nate li kako &e nam se
9merika osvetitiN *e&i &u to blago7 ne&e od nas ostati ni kamen na kamenu. ,am) Ge *ais preivjeti sve. 8i
elite i dalje u tome sudjelovatiNM
5ukovnik Badri pomisli na tijelo to je ostalo na groblju$ na koje su grobari jo nabacivali prhku %emlju$
M5t) 51)OUte5M
rr+5JlOa#te nll ) 5dJd5;$Ji MZatoNM
M:a bi je 9merikanci unitili.M
MYi im mo4ete prenijeti inBornnacijuNM \\+ostoji nain$ vjerujte mi... Aa a5a...M
.akv je pukvvnik 3sman Badri$ mladi gradev5sld inenjer koji je jedno& iello p15111r5ti Zgo5ne gradevine
koje &e trajati stolje5 &ima =kako su radiPl njegovi preci> ispri&ao #erihonu to je imao$ M:ajte mi
koordinateLM
Badri mu i to ree.
M8ratite se na svoje Bormacijsko mjesto$ pukovnie$ Bit &ete sigurni.M
:Mtr5$2$/v ilnrlr/ i5orBia 15 5nt5 i nrnrlnm ni+irp \5+lnrlar mn
. ;
ccc !ossadovac na%van 3paa stigao je u Be u ponedjeljak$ na po%iv i% .el 9viva. 3pet se pretvorio u
ugledna njujorkog odvjetnika/ nosio je sve potrebne papire koji &e to potvrditi.
!akar je pravi odvjetnik tog imena bio na dugom odmoru$ mogu&nost da &e Gemutlich$ koji mr%i teleBon i
teleBaks$ na%vati 6e2 York$ bijae minimalna. !ossad bijae pripravan toliko riskirati.
\ 3paa se opet smjestio u <otelu M,heratonM i napisao osobno pismo <err Gemutlichu. 3pet se ispriao to
dola%i nenajavljen u austrijsku prijestolnicu$ no ovoga ga puta prati eB raunovodstva njegove tvrtke. 6jih
dvojica bi eljeli posjetiti Banku kako bi na raun jednoga klijenta poloili %natnu svotu.
3paa& je uistinu imao drutvo. !ukarac to ga je slijedio bio je po%nat jednostavno kao +rovalnik. .o$
naime$ bijae njegova specijalnost.
!akar !ossad u svom sjeditu u .el 9vivu ima neprijeporno i%vrsnu i gotovo neiscrpnu %birku la5nih tvrtki$
krivotvorenih putovnica$ memoranduma i dr. pribora %a %avaravanje protivnika$ ono ime se ta organi%acija
%aista najvie ponosi jesu njegovi provalnici i bravari. !ossadova sposobnost provaljivanja u %akljuane
prostore uiva posebno mjesto u svijetu tajnih operacija. 0 vjetini provale !ossad je ve& dugo najbolji. :a su
nevioti bili u Katergateu$ aBera nikad ne bi i%bila.
0gled je i%raelskih provaljivaa tako visok da kad britanski proi%vodai alju novi proi%vod ,;,-u na
ispitivanje$ britanska ga
tajna sluba proslijedi u .el 9viv. Zloesti mosadovci u takvom
slu&aju temeljito proue bravu$ prona1u nain lcalco &e je otvoriti$ a onda je vrate u Fondon kao MneotvorivuM.
3nda ,;, to sa%na.
Aad je idu&i put britanska tvornica brava i%bacila osobito
sjajno napravljenu novu bravu$ M,toljetna ku&aM ju je vrat5a i %atra55a malo jednostavniji model %a anali5u$
.u su MlakuM %atim poslali u .el 9viv. .amo su je prou&ili$ otvoriP; i opet vratili u Fon. don kao
MneprobojnuM$ 6o ,;, je tvornici savjetovao =a ona po5 sluala> neka na tr5itc i%baci prvVtni$ te5i model$
Godinu dana poslije %bog toga je i%bio neugodan incident
kad je !ossadov bravar proveo tri teka$ %nojna$ bijesna sata rade&i na takvoj bravi u hodniku ureda u jednom
europskom glavnom gradu. 6akon toga pojavio se kipte&i od bijesa. 3donda Bri. . R RRR. 5RR5..RR.RR $RRRRRR
R \RRRR5RR RR.RR.$7R7RR RR$RR R$R RRRRRR$RRR7R
+rovaljiva doveden i% .el 9viva nije bio najbolji u ;%raelu$ ali jest drugi najbolji. 6ije be% ra%loga ba on
i%abran7 imao je neto to je manjkalo najboljem.
!ladi&a je est no&nih sati u slu&aj upu&ivao Gidi Bar%ilaj/ pripovijedao mu je o osamnaestostoljetnom radu
njema&ko-Brancuskog umjetnikog stolara *iesenera. +renio mu je do posljednje pojedinosti 3paaev opis
nutrine %grade Kinklerove banke. Hkipa %a pra&enje jarida dopunili su teaj podacima o no&nom kretanju to
su ih sa%nali prate&i kad i gdje se u Banci no&u pale svjetla.
;stog tog ponedjeljka !ike !artin &ekao je do pet poslijepodne prije nego je svoj ra%mrdani bicikl odgurao
preko poljunanog dvorita do stranjeg ula%a Aulikovljeva vrta/ otvorio je vrata i i%iao.
0%jahavi$ pove%e se ni% ulicu prema najbliem pristanitu skela. Bijae to na mjestu gdje je stajao most
M:?umhurijaM prije nego su tornadi ljuba%no na njega obratili po%ornost.
Zaokrenuvi i%a ugla nestao je s vidika i% vile/ tada ugleda prvi parkirani automobil. Zatim drugi malo dalje.
5eludac mu se %gri kad je ugledao dvojicu kako i%la%e i% drugih vo%ila i ustobo
uju se nasred ceste$ :opusti si pogled unatrag/ dvojica i' drug5 vo%ila %aprijelli su prola%. Znaju&i kako je
sve gotovo$ nastavi se vo%lii$ to bi drugaN #edan od dvoj5ce pr5d nj5 pok5%a mu 5u5
kom na rubnik$
M<ej$ tiL 3vamoLM viknu on$
,tao je pod drve&em u5 ulicu$ +ojavie se jo5 trojica/ vojnici$
0peri5e pu5ke u nj$ 3n polako digne ruke.
'1
.oga poslijepodneva u *ijadu su se - nai%gled neBormalno nali britanski i ameriki veleposlanik$ kako bi po
osebujnom engleskom obi&aju uivali u aju i tvrdim kolai&ima.
6a livadi pred %gradom Britanskoga veleposlanstva bio je i 4hip Barber$ navodni diplomat u 9meri&kom
veleposlanstvu$ te ,teve Faing$ koji bi namjerniku ka%ao kako radi u kulturnom odjelu britanskoga
diplomatskog predstavnitva. .re&i je gost bio 6orman ,ch2art%kopB - rijetka prigoda kad se on odmarao od
svojih tekih dunosti.
8rlo br%o sva petorica nala su se u kutu livade sa alicama &aja u rukama. Fake je kad svatko %na &ime se
ostali %apravo bave.
!edu svim je u%vanicima jedina tema ra%govora bio rat to samo to nije i%bio$ no ta su petorica raspolagala
obavijestima to ih ostali nisu imali. !eBu tim vijestima bile su pojedinosti o mirovnom planu to ga je samo
koji sat prije .arik 9%i% predoio ,addamu <useinu$ vrativi se i% !oskve nakon ra%govora s !ihailom
Gorba&ovom. ; oni su se brinuli$ ali i% ra%liitih ra%loga od ostalih.
General ,ch2art%kopB ve& je otklonio prijedlog i% Kashin
gtona da napadn5 prije roka$ ,ovjetski je mirovni plan po%ivao na trenuta&ni prekid vatre i i555ko povla55nje
i5 Auvajta dan nakon toga.
Kashington je inBormacije dobio i% !oskve$ a ne i% Bagdada. +rvi je odgovor Bijele ku&e bio da plan ima
vrlina$ ali proputa obratiti po%ornost na najbitnije. 0 njemu se uop&e ne spominje irako trajno i potpuno
odricanje od polaganja prava na Auvajt. +lan ne uvaava ni nevjerojatne tete uinjene Auvajtu7 pet stotina
naBtnih poara$ milijune tona sirove naBte i%livene u Zaljev da truju njegove vode$ ')) pogubljenih Auvaj&ana$
ra%aranje i pljakanje grada Auvajta.
TEC
M4olin +o2ell mi je ka%ao da :ravno tajnitvo priti&e da se %au%me tvr1a linija. ?ele da %ahtijevamo
be%uvjetnu predaju$M ree general.
M.ako &e i biti$ budite uvjereni$M promrmlja ameriki veleposlanik.
MZato sam im rekao7 trebat &e vam arabist da ovo pregleda$M dometnu general.
MZbiljaN 9 %atoNM %audi se britanski veleposlanik.
3ba veleposlanika bijahu iskusni diplomati$ s godinama diplomatskog rada na Bliskom istoku i%a sebe/ osim
toga$ bili su i arabisti.
M6e$ takvi ultimatumi ne prola%e kod 9rapa. 3ni &e radije umrijeti nego se predati$M ree glavni %apovjednik.
Zavlada tajac. 8eleposlanici su traili tragove ironije na be%i%raajnom generalovu licu.
:vojica obavjetajaca ni ne pisnue$ no obojica su mislila isto7 upravo je u tome stvar$ dragi moj generale.
M:ola%i i% *usove ku&e.M
.o je bila tvrdnja$ a ne pitanje. +rotuobavjetajac bijae u civilu$ no oito asnik.
M:a$ bee.M
rr;5p5a55L rr
!artin pro&eprka po depovima galabeje te i%vadi osobnu is5
ka%nicu i %aprl5ano i i%5uvano 5ismo to mu ga je i%dao prvi taj
nik Aulikov. asnik proui iska%nicu$ %imu na lice pred sobom kaka bi usporedio s onim na BotograBiji te
napokon pro&ita pi,irib$
;%raelski su krivotvoritelji dobro obavlli posao. #ednostavno$ bradam obraslo hce !ahmuda 9l.Aurija gledalo
je kro% %rnastu plastiku$
M+retra5ite gaLM 5apovjedi asnlk$
:rugi civil prepipa rukama tijelo pod galabejom$ onda od5
mahnu glavom. 6ema oruja.
M6ema u njoj duhana.M
M6ema$ bee. 3stao sam be% njega. !islio sam kupiti na trnici.M
M; ne %ovi me bee L Begovi su otili s .urcima. 3dakle siNM !artin opisa seoce na sjeveru.
M+o%nato je po dinjama$M doda na kraju$ kao da &e to to pomo&i.
M:ostaL 6eka vrag nosi i tebe i tvoje dinjeLM prosik&e asnik$ vide&i da se njegovi ljudi jedva su%dravaju od
smijeha.
8elika limu%ina dokli%i do drugog kraja ulice i %austavi se dvjesta metara od njih. !la1i protuobavjetajac
kimnu prema svom pretpostavljenom. ,tariji se okrenu !artinu i %apovjedi mu7 MOekaj ovdjeLM
3de do velikog auta te se obrati ovjeku na stranjem sjedalu. MAoga to imateNM pitao je <asan *ahmani.
M.o je vrtlar-domar$ gospodine. .amo radi. 3drava vrt i ide u kupovinu.M
M+ametanNM M6e ba. #ednostavan &ovjek$ gospodine. ,eljak i% sjeverne %abiti$ gdje se u%gajaju dinje.M
*ahmani promisli. 9ko %adri tog bedaka$ *usi &e se pitati %ato se njihov &ovjek nije vratio. .o &e ih
u%buniti. 6adao se da &e ruska mirovna inicijativa propasti$ pa &e dobiti doputenje %a premetainu. :opusti
li pak &ovjeku obaviti po to je krenuo i vratiti se$ mogao bi re&i poslodavcu. *ahmanijevo iskustvo govorilo
mu je kako ima neto to svaki siromaan ;raanin dobro ra
5umije. ,toga posegnu u nov&arku i i% nje i%vad5 1)) d55a5a$ M:ajte mu ovoL *ecite mu neka slobodno ide u
kupovinu i vrati s5$ 6eka dobro ghda n4m5 ;i ne5ko veliki srebreni kiobran. 5u55 li utio i sutra nas
i%vijestio to je uo i vidio$ nagradit &emo ga$ ;5?4 li 5ak *usima$ predat &emo ga 9!9!5u.M
M:a$ gospodiiie bYlgadiiJ1$1.M
asnik u%e novac$ vrati se i naputi vrtlara kako mu bje reeno. ovjek je djelovao %bunjeno.
MAiobran$ sajidi NM
M:a$ veliki srebreni kiobran. !ogao bi biti i crn$ ali uperen u riebo. #esi li kad vidio takvo toNM
M6e$ sajidi$M tuno &e on. MAad pada kia$ svi tre u ku&u.M M9lah je velikLM nervo%no promrmlja &asnik. M6ije
to %a kiu$ nego %a slanje poruka$ budaloLM
MAiobran koji alje poruke$M polako opetova vrtlar. M:obro$ sajidi. Gledat &u ima li neto takvo.M
M;diLM kona&no &e &asnik. M; pa%i da nikome ne pria to je bilo.M
!artin se odve%e dalje$ proavi kraj limu%ine. :ok je prola%io$ *ahmani pognu glavu na stranjem sjedalu.
6ema potrebe da seljak vidi lice %apovjednika +rotuobavjetajne slube *epublike ;raka.
!artin je u sedam pronaao o%naku kredom i pismo u osam. +ro&itao ga je pri svjetlu to je dopiralo kro%
pro%or oblinjeg kaBi&a. 6ije to bilo elektri&no svjetlo$ nego svjetlost petrolejke$ jer struje vie nije bilo.
8idjevi to pie$ ispusti otegnut$ tih %viduk$ presavije papir i spremi ga u ga&e.
6i govora o povratku u vilu. +redajnik je MprovaljenM. +rva bi sljede&a poruka %naila katastroBu. *a%misli da
po1e na autobusni kolodvor. 6e$ tamo su 8ojska i 9!9!/ trae de%ertere.
0mjesto toga uputi se na vo&nu trnicu u Aasri i pronade vo%a&a kamiona to je pola%io na %apad. ovjek je
iao samo de
setak kilometara i%a <abanije. ') dinara uvjerilo ga je da u%me putnika u kabinu. !nogi su vo%ai teretnjaka
radije vo%ili no&u$ vj4lujuOi da ih +asji ,movi$ 5isoko u %rakoplovima$ nc&c vidjcti u mraku. 6isu %nah da
stari kamloni s yo&cm nisu primarni cilje5 letaa generala ,ch2art%kopBa ni danju ni no&u.
.ako su vo%ili no&u$ pri svjetlu svjetiljke od najmanje jedne svije&e. 0 %oru se !artin nade iskrcan u% cestu
odmah na %apadu od je%era <abanije$ gdje je vo%a okrenuo vo%ilo prema bogatim Barmama gornjeg dijela
doline HuBrata.
3phodnje su ih dvaput %austavile$ no oba je puta !artin poka%ao svoje isprave$ ukljuivi i rusko pismo te
poeo tumaiti ka
ko je radio kao vrtlar %a nevjernike$ ali oni sad idu doma$ pa su
ga otpustih. 45ilio je i kako su se loe odnosiv prema njemu s5e dok ga nesttplji5i 8ojnlci ne bl uutkall i
potjerali daljc$
.c no&i 3sman Piad5 nije bio daleko od !ikca !ar5a$ no nala%io se ispred njega$ kre&u&i se u istom smjeru.
3dredite mu je bi.
.
Glavna se %atita sastojala u tomu to je gotovo sve bilo ukopano u %emlju7 spavaonice$ hangari$ spremnici %a
gorivo$ skladita streljiva$ radionice$ prostorije %a sastanke$ di%elski generatori stn%je.
#edino vidljivo na %emlji bile su same piste$ dugake I))) metara. 6o kako nai%gled nisu bile pove%ane ni s
kakvim %gradama ni hangarima$ save%nici su drali kako su to MgoleM %rane luke kakav je bio 91 Aarc u
,audijskoj 9rabiji prije nego su se 9merikanci doselili.
+oblie bi promatranje tla otkrilo metar debela protueksplo%ivna vrata ugradena u rampe to vode u pod%emlje
na krajevima pista. ,vaka je ba%a okruena ogradom od bodljikave ice u kvadratu pet sa pet kilometara. 6o
kako je bilo i s .armijom$ M,i@coveM su ba%e i%gledale neaktivno$ pa su ih pustili na miru.
Aako bi mogli djelovati i% njih$ pilote su napu&ivali pod %emljom/ tamo bi uli u pilotsku kabinu i upalili
motore. .ek kad bi bili u punom %aletu otvorila bi se protueksplo%ivna betonska vrata$ dok su debeli betonski
%idovi titili ostatak ba%e od ispunih plinova njihovih mla%nih motora$ a ventilacijski ih sustav slao na
povrinu$ gdje su se mijeali s vru&im pustinjskim %rakom.
Zrakoplov bi se %aletio rampom$ pojavivi se na povrini u punoj br%ini. +rojurio bi pistom i poletio u nekoliko
sekundi. Oak i kad bi ga 9K94, opa%io$ i%gledao je kao da dola%i niotkud. +retpostavljalo se da takvi
%rakoplovi lete na niskolete&em %adatku i da su doletjeli s nekog drugog mjesta.
+ukovnik 9bdelkarim Aadri sluio je u jednoj od tih M,i@co
vihM ba%a$ po%natoj pod na5ivom M1D) kilometaraM$ jer je bila 5% 4estu gagdad - 9r *udba$ 1D) 5lometara na
iapad od Bagdada. 6jegov sc mla5i brat predstavi stra?aru na ula5u u ogra5u netom nakon sumraka.
, ob%irom na njegov visoki in$ odmah su teleBonirali u stan
njegova brata$ %apovjednika eskadrile. 0skoro je 5ustinjom 5rema njima poskakivao d5ip$ koji je kao da se
pojavio niotkud$
!ladi je %rakoplovni porunik uvso posjetitelja u prostor ba%e. :ip se ni% drugu skrivenu$ ali malu rampu
spusti u pod%emlje.
^,taY;Y; Y^Z;;3 1a parkiralitu$ pprunil5 ga povec5e ni% duge
6apokon do1oe do podruja %a visoke asnike$ gdje porunik pokuca na vrata. 6a %apovijed i%nutra$ on pusti
3smana Badrija u %apovjednikov stan.
9bdelkarim usta i bra&a se %agrlie. ,tarijem je bilo trideset sedam godina. ; on je bio pukovnik$ crnomanjast$
%godan/ nosio je tanke bri&e a la *onald 4olinan. 6ije oenjen$ ali oduvijek privla&i ensku po%ornost.
;%gled$ lijepo ponaanje =ali u% cinian humor>$ dobro skrojena odora sa slavnim pilotskim krilom - sve to
privlai ene. 6ije bio ni slab u poslu7 %rakoplovni su ga generali pri%navali %a najboljeg pilota u %emlji. , tim
se slau i *usi$ koji su ga obuavali %a let na nad%vunom lovcu !;G-u '($ ponosu sovjetske %rakoplovne
industrije.
M3nda$ brate$ to te nosi ovamoNM upita on.
3sman$ koji bijae sjeo i u%eo svjee mljevenu i skuhanu kavu$ imao je vremena malko pogledati starijeg brata.
3ko usta je dobio pokoju boru i oi mu djeluju umorno.
9bdelakrim nije ni kukavica ni budala. Fetio je osam puta na borbenim letovima protiv 9merikanaca i
Britanaca. ,vaki se put vratio - jedva. 8idio je kolege kako ih obaraju ili ra%nose na
komadi&e raketama %rak - %rak/ sam ih je etiri i%bjegao.
Bitka je posve neravnopravna$ ,hvatio je to ve& na prvom
pokuaju pr5sretanja amerikih bombardera$ 6a svojoj strani nc5 ma rll inBormacija nl navo5enja gdj5 j5
n55rijalelj$ kohko ga ims$ kojeg su tipa %rakoplovl$ na kojoj ra%ini letc$ kamo su krenuli$ ;ra5 l5 su radari s5i
onesposobljeni$ 5apovjedna sredi5a raZorena$ pi5 loti jednostavno preputeni sami sebi$
ro je najgocc$ 9K94,5i opaiaju ua&5 5ac55 irakoplove
pJje nego to dose5nu 5isinu od 1))) stopa$ pa ka5u syojim pllo5 tima kamo treba i&i i kako se postaviti u
najbolji polo5aj %a na5 pad$ 9bdelkarim je %nao kako je %a ;ra&ane svaki bojni let samo5 ubojstvo$
je 3sman otkrio otvorivi mrtvaku vre&u te kako je njihov otac jutros pokopan.
,tariji se mukarac nagnu otro prema 3smanu kad mu je on ispriao kako su ga oslovili kad je odla%io s
groblja/ ispripovjedi mu i to je ra%govarao s tim &ovjekom.
M; sve si mu ka%aoNM pitao je on u &udu kad mu je brat %avrio priu.
M:a.M M; to je sve istina$ prava istinaN .i si stvarno i%gradio 0tvrdu$ AaJalu NM
M#esam.M M; ti si im rekao gdje je$ tako da mogu ka%ati 9merikancimaNM M:a. #esam li pogrijeioNM
9bdelkarim je neko vrijeme poutio ra%miljaju&i. MAoliko ;raana %na %a sve ovo$ brateNM
Mest$M ree 3sman kao i% topa. M6abroj mi ihLM
M,am *ais$ Aamil$ koji je osigurao Binanciranje i radnu snagu$ 9mer ,adi bio je %adu5en %a tehniku. General
*ida doveo je topnike$ general !usuli vodio je inenjerce$ on me je predloio %a taj posao. ; ja$ ja sam je
gradio.M
M9 piloti helikoptera koji su dovo%ili posjetiteljeNM
M!orali su %nati kuda letjeti$ no nisu %nali to je unutra. 9 poslije toga dre ih u i%olaciji u nekoj ba%i. 6e
%nam gdje.M MAoliko bi posjetitelja moglo %natiNM
M6ijedan. ,vi su imali pove%ane o&i %a cijelog leta.M
M*a%ore li 9merikanci Aubt-ut 9lah$ to ti misli7 na koga &e pasti 9!9!-va sumnjaN 6a 8odu$ na ministre$
na generale... ili na tebeNM
3sman %arije glavu me5u rul5t.
Mto sam u&inioLNM ZaYapi on$
MBojim se$ braco$ da si nas sve unitio.M
3bojica su 5nali pravila$ Za i%daju se *ais ne %adovoljava sa5
mo jednom l75vom$ 6e$ on trai istrebljenje cijele porodice. 3ca i
strieve ubiju da se ne iri otrovno sjeme/ bra&u i% istog ra%loga$ a
sinov5 l neGake kako se njemu nitko ne bi jednoga dana osvetio$ 5sman Bac5i t.5i1 'ajUa.
9bdelkarim ustane$ uspravi brata na noge i %agrli ga.
M:obro si uinio$ brate. 0inio si pravu stvar. ,ad moramo vidjeti kako &emo se i%vu&i.M
+ogleda na sat7 osam.
M3vdje nema javnih teleBonskih linija s Bagdadom$M re&e %rakoplovac. M,amo pod%emne ve%e s bunkerima
!inistarstva obrane. 6o ova poruka nije %a njihove ui. Aoliko bi ti trebalo vonje do maj&ine ku&eNM
M.ri sata$ moda &etiri$M odgovori 3sman.
M;ma osam sati %a tamo i natrag. *eci majci neka spakira sve to vrijedi i potrpa u oev auto. 3na ipak %na
vo%iti$ makar ne dobro. 6eka pove%e .alata i neka odu u .alatovo selo. 6eka se skriva kod njegova plemena
dok jedan od nas ne stupi opet u ve%u s njom. #esi li ra%umioNM
M:a. !ogu se vratiti do %ore. 9li %atoNM
M+rije %ore. ;%vrsno. ,utra vodim prelet !;G-ova u ;ran. 3stali su ve& otili. Fudi 8o1in plan uvanja
najboljih ratnih pilota. Besmislica$ naravno/ ali moe nam spasiti glave. +o&i &e sa mnom.M
MZar !;G nije jednosjedNM
M;mam trenanu inaicu - dvosjeda. :obit &e odoru %rakoplovnog asnika. , malo sre&e i molitve$ upalit &e.
;di sadLM
!ike !artin hodao je te no&i cestom prema 9r *udbi kad je u% njega projurio automobil 3smana Badrija
prema Bagdadu. 6isu primijetili jedan drugoga. !artinovo je odredite bio idu&i prijela%
preko rijeke$ dvadesetak kilometara pred njim. Budu&i da je most sruen$ tamo se vr%ma puno kamiondija$ pa
bi lake mogao prona&i prijevoi dalje na %apad.
0 sitne jutarnje sate naao je ba odgovaraju&i kamion$ koji ga je odve%ao neto dalje od !uhamadija. .amo je
opet ekao. 0 tri ujutro automobil pukovnika Badrija opet ubr%a. eka mu nije mahnuo$ niti se vo%a
%austavio. 8o%au se oito urilo. .ik pred %oru stie tre&i teretnjak$ ukljuivi se sa sporednog puta na glavnu
cestu. Zastane kako bi primio putnika$ 3pet je platio vo%au$
i%vukavi jo jednu novanicu i% sve manje hrpice dinara$ !altin osjeti %ahvalnost prema ne%nancu koji mu je
dao novac u !ansuru$ im svane$ Aulikovljevi &e uku&ani primijetiti da ga nema i
?aliti se kako su osta5 be% vrtlara.
+remetaina njegove kolibe otknt &e notes pod slamaricom - udan pribor %a nepismena ovjeka. 6astavak
pretrage otkrrt 5e ra5io5redajnik is5od 5odnih 5lo&ica. 0 podne &e se dati u po. tra5u %a njim. +otjera &e
poeti u Bagdadu$ ali &e se br%o irib
cijelom %emljom. 0 suton bi ve& morao odmaknuti daleko u pustinju i hitati prema granici.
Aamion u kojemu se vo%io ve& je proao 1D) km kad je !;G-'( poletio.
3sman Badri bijae prestravljen$ budu&i 1a je bio jedan od onih to se vrlo boje letenja. 0 pod%emnim
umjetnim piljama to ine ba%u stajao je u% brata dok je on poduavao mla1e pilote koji &e letjeti u istoj
Bormaciji. 8e&ina 9bdelkarimovih vrnjaka bili su ve& mrtvi. ,ve su ovo bili mladci$ mla1i od njega vie od
deset godina$ tek i%ili i% letake kole. ,luali su pomno svog %apovjednika i kimali na njegove savjete.
0avi u !;G =&ak i poslije %atvaranja poklopca kabine> 3sman pomisli kako nikad u ivotu nije &uo takvu
buku$ i to jo u %atvorenu prostoru7 to su dva turbomla%na motora *: II sovjetske proi%vodnje radila na
MsuhomM maksimumu. Zgrivi se na stranjem sjedalu i%a brata$ 3sman ugleda kako se velika antieksplo%ivna
vrata hidrauliki otvaraju te se na kraju otvora pojavio kvadrat blijedoplava neba. Buka se pojaala kad je pilot
dao gas i projurio kro% vrata te dao ok. Fovac presreta sovjetske proi%vodnje s delta-krilima podrhtavao je$
suprotstavljaju&i se vlastitim konicama.
Aad mu je brat otpustio konice$ 3sman osjeti kao da ga je ma%ga ritnula u stranjicu. !;G se nagnu naprijed$
pokraj njega pro%ujae betonski %idovi$ mlanjak pojuri rampom i pojavi se na svjetlu %ore.
3sman %aklopi o&i i po&e se u sebi moliti. +resta kloparanje
kotaa$ pod njim kao da se %aljuljalo te 3sman otvori oi. Fetjeli su. 8ode&i je !;G nisko kruio nad M1D)
kmM dok su se ostala etiri mlanjaka jedan %a drugim buno pojavljivala na i%la%u i%
pod%emlja. Zatim se i%la% %atvori i %rakoplovna ba%a presta postojati.
Budu&i da se radilo o vjebovnoj ina&ici$ svud oko 3smana bilo je puno brojanika i mjernih instrumenata$
dugmeta$ sklopki$ %aslona$ kvakica i poluica. ;%medu njegovih nogu u%di%ala se dru
ga upravljaka poluga. lirat mu je rekao neka nita ne dira$ to nije ni kanio.
6a tisu&u stopa visine pet !;G-ova poredali su se u crtu. +et mladi&a letjelo je i%a svog %apovjednika. Brat
mu je u%eo pravac jedva malo juno od ravnog na istok. Fetio je stalno nisko$
5cc
nadaju&i se tako i%bje&i otkrivanje i preletjeti juna predgrada Bagdada. .ako je htio sakriti !;G-ove od
otrih ameri&kih oiju u umi industrijskih objekata i ostalih radarskih slika.
,ve je bilo na kocki/ ri%ik velik. 8rlo je teko nad 9rapskoper%ijskim %aljevom i%bje&i radare i 9K94,-e/ no
nije bilo drugog i%bora. 6a kraju svake duge MsmjeneM nad Zaljevom$ 9K94, se vra&ao u ba%u i %amjenjivao
ga je drugi. .o se %valo Msmjena taksijaM. Za vrijeme te smjene nakratko bi se prekinulo radarsko pokrivanje.
6iski let !;G-ova nad junim Bagdadom i ,alman +akom upravo se poklopio s jednom takvom smjenom
strae.
;ra&ki se pilot nadao kako &e dranjem stalne visine od 1))) stopa promaknuti ispod ameri&kih %rakoplova$
koji uglavnom lete na vie od ').))) stopa. Aanio je sa sjevera %aobi&i ira&ki grad 91 Aut$ a %atim se
usmjeriti ravno do sigurne iranske granice$ na najbliem mjestu.
.oga jutra$ u isti mah$ satnik :on Kalker i% IID. taktike lovake eskadr5le s ba%om u 91 Aarcu vodio je
Bormaciju od etiri strike eaglea koja je letjela na sjever prema 91 Autu. ;mala je %adatak bombardirati vaan
most preko rijeke .igrisa. Zvije%da je$ naime$ primijetila kako preko njega tenkovi *epublikanske garde kre&u
na jug prema Auvajtu.
IID. je dobar dio rata provela obavljaju&i no&ne %adatke$ no most sjeverno od 91 Auta bio je Mbr%i napadM$ to
%nai da nije bilo vremena %a gubljenje dok iraki tenkovi preko njega nadiru prema jugu. Bombardiranje toga
jutra imalo je stoga kodni na%iv
M#eremijin d5ektM/ gen5ral 4hu4k <pmer htio je da se to obavi$ i to o5mah.
3rlovi su nosili jednokilotonske laserski navo5ene bombe i rakete %rak - %rak. Zbog smjetaja stupova %a
kvaenje bombi pod krilima eaglea$ ovjes streljiva bio je asimetri&an7 bombe na
jednoj strani teie su od raketa sparro2 na drugoj$ +iloti to %ovu
\\kurvat5jsk5 ovj5sM. *utomatsko ura5mote?lvanje letj55ce komp555 %iralo je neravnoteiu/ ipak$ takav bi
tcrct malo koji pilot i%abrao ako mu se bilo oglcdati u %ranom dvoboju.
Aako su !;G-ovi$ koji su sad letjeli u briu&em letu$ na sve5 aa koiih 1E)5')) metara visine$ prila%ili sa
%auada$ orlovi su mo5
.
dio$ a etiri mla1a pilota slijedila su ga u labavoj 8 - Bormaciji. ; oni su uli i %nali.
Brujanje je proi%vodio *0+ - radarski upo%oravaju&i predajnik. 3no %na&i da negdje ima jo radara to
pretrauju nebo. etiri orla imala su radare prebaene na nain rada Mpretra
gaM7 %rake su hitale ispred aviona kako bi vidjele to je tamo. *0+ sovjetske proi%vodnje uhvatio je te %rake i o
tomu obavijestio pilote.
!;G-ovi nisu mogli nita drugo nego nastaviti let. 6a 1 ,3 metara visine letjeli su %natno ispod orlova te su
uskoro imali presje&i njihovu oekivanu sta%u.
6a () kilometara udaljenosti brujanje u uima irakih pilota pretvorilo se u visoko pitanje. *0+ im je$ dakle$
govorio7 netko se prebacio s MpretrageM te se usredotoio na tebe.
,jede&i i%a :ona Kalkera$ njegov M&arobnjakM .im vidje promjenu na radaru. 3d laganog pretraivanja
slijeva nadesno ameriki su radari su%ili snop %raka i usredotoivali ih na ono to su pronali.
M;mamo pet neidentiBiciranih na desetki dolje$M tiho &e MarobnjakM$ te ukljui identiBikacijski uredaj. ;sto
uinie i ostala trojica MarobnjakaM.
;dentiBikacijski ure1aj je svojevrsni odgovara to ga nose svi ratni %rakoplovi. 0re1aj odailje pulsiraju&i
signal na odredenoj valnoj duljini$ koja se mijenja svakoga dana. *atni %rakoplovi iste strane &e$ primivi
signal$ odgovoriti drugim %nakom7 MprijateljM.
6eprijateijske letjelice to nisu kadre u&initi. +et svjetalaca to na
radarskom %aslonu prela%e sta%u orlova kilometrima ispred njih$ ah
posve nisko$ mogli bi lako biti prijateljski %rakoplovi$ jer je tih dana 11a l5Gb5 b5( n5usporedivo vie
save%nikih nego irakih letjelica$
.im ispita n5id5ntiBicPranc %5akoplo5c 5a Brekvencija5na l$ ' i T$ Be% odgovora.
M6e5rijatelji$M i%vijesti on. :on Kalker ukljui radarski nad5 %or rak5ta 5to lh je noslo te promrmlja u
mikroBon/ M0kljuiLM ostalim pi5otlma t5 s5 strmoglavce po&5 sputati$
9b5elk55 Badri je bio u %natno slabijem polo5aju5 %nao je to. ,hvatio je to im su 9merikanci usredoto&ili
radarske %rake na ni C$nan ie i he% ikakva identiBikaciiskoe ure1aia kako u tim
:odatni mu je nedostatak bio tip !;G-a kojim je letio. Budu&i da se radilo o vjebovnoj ina&ici =a to je jedina
s dva sjedala>$ ta letjelica uop&e nije predvidena %a boj. :ok !;G jednosjed raspolae radarom koji pokriva
puni krug$ kako bi se moglo ga1ati raketama$ trenani je %rakoplov opremljen tek jednostavnim radarom$ u
borbi neupotrebljivim$ koji je pukovniku Badriju davao pregled od samo D) stupnjeva oko nosa letjelice. Znao
je cia se netko M%akva&ioM %a njega$ ali nije %nao tko.
Mto imaNM upita sukrilnika. 3dgovor je i%govoren ustraeno i be% daha7 MOetiri neprijatelja$ na trici$ visoko/
br%o poniru.M .ako$ %na&i7 varka nije uspjela. 9merikanci se strmoglavljuju
s juga/ nakanili su ih ra%nijeti na komadi&e.
M*asprite seL +oniriteL 0kljuite okL +rema ;ranuLM vikao je Badri.
!ladim pilotima nije trebalo dvaput ka%ati. ;% mla%nice svakog od &etiriju !;G-ova bljunu plamen kako su
piloti gurali polugu gasa do kraja. 6jihovi su lovci probijali %vu&ni %id$ gotovo u trenutku podvostru&ivi
br%inu.
0nato golemom pove&anju potronje goriva$ jednosjedi su kadri jo dugo i%micati amerikim avionima i jo
se dokopati ;ra
na. +rednost pri polasku pred 9merikancima %na&ila je da i1 oni ne&e uspjeti uloviti$ makar &e i sami dati
&ok$
9bdelkarim +adri nije imao te mogu&nosti$ +ri konstl5kciji vje5bovne inaice sovjetski in5enjeri ne samo to
su stavili slabiji radar$ nego su - da bi nadoknadili pV8e&anu teanu %bog dyostrukih komandi - morali %natno
smanjiti kapacitet ugradenih spremnika %a gorivo.
Feta pukovnik pod krilima je nosio vanjske spremnike %a dug let$ no to ne&e biti dovoljno. ;mao je &etiri
mogu&nosti. 6ije mu trebalo vie od dvije sekunde da ih ra%motri.
!ogao bi dati ok$ i%maknuti 9merikancima te se vratiti u ira&ku ba5u. .amo bi ga uhitih i prije 5i posvje
predav 9!9!-u da ga mu&i i ubije.
!ogao bi dati ok i produiti prema ;ranu. +objegao bi 9merikancima$ ali bi nedugo po prelasku granice ostao
be% goriva.
B
i ratni %arobljenik. 0op&e mu nije palo na um da bi mogli humano postupati prema njemu.
\ 6a um mu padoe neki davnanji stihovi$ i% neke pjesme to ju je nauio u koli gospodina <artleya u
Bagdadu svog djetinjj stva. .ennysonN Kords2orthN 6e. !acaulay... da7 !acaulay. 6e\ to o posljednjim
ovjekovim trenucima. .o su uili u koli.
,vaki ovjek to na Zemlji je smrt &e upo%natJ posh5e ilJ prije !oe li smrt ljepa bitJ
ve& u boju je od junaka %adobitJ +asti %a otaca pepeo i prah
i bogova hramove i dahN
+ukovnik 9bdelkarim Badri potisnu polugu gasa u podruje oka$ stane u%di%ati !;G i krenu ususret
nadola%e&im 9merikancima.
im je promijenio smjer$ na radarskom mu se %aslonu pojavie etiri eaglea. :va su letjela na stranu$ hitaju&i
%a jednosjedima$ probijaju&i %vu&ni %id.
6o voda amerike Bormacije ustremio se ravno na nj. Badri malko %adrhti kad je %rakoplov poletio
nad%vunom br%inom$ prilagodi malice poloaj upravlja&a te se usmjeri na poniru&eg orla pred sobom.
MBoe$ ide ravno na nasLM re&e .im sa stranjeg sjedala. Kalkeru to nije trebalo ka%ati. 8lastiti mu je radar
poka%ivao rasprivanje etiriju svjetalaca i njihov odla%ak prema ;ranu$ dok se
samo jedan odsjaj neprijateljskog lovca uspinjao kako bi se s nji
me ogledao u %ranom dvoboju$ !jera udaljenosti %vonio je poput poludjele budilice$ 6a ,3 kilometara
udaljenosti pribliavali su se jedan dru5om br%inom od I))) kmlsat$ #5o nije vidio !;G
golim okom$ ali vrlo br%o &e ga ugledati$
0 !;G.u je pukovnik 3sman 5adri posve i5ludio$ 6ije ra55 mio to se uop&e %biva$ ;Znenadno uklju&ivanje
&oka udar5o ga je opet odostraga$ 3d C g na nekoliko je trsnutaka i%gubio svijsst.
5Jt1 s5 doga5aLNM vikao je u letaku masku$ ne %naju&i da je
pritisnuto dug%ne %a potpuno utiavanje$ tako da ga brat ne moie
!ogao je birati i%medu dviju mogu&nosti7 dugodometnih laserski navodenih raketa 9;!-C sparro2 =MvrabacM>
i raketa kratkog dometa 9;!-( side2inder =Mboni vjetarM> koja slijedi i%vor topline.
6a 'E kilometara udaljenosti ugleda crnu tokicu na nebu kako mu se strelovito pribliava.5:vostruka
perajasta krila poka%ivala su da je rije o !;G-u '($ u pravim rukama po svoj prilici jednom od najboljih
lovaca presretaa na svijetu. =Kalker nije %nao da prema njemu leti nenaoruani vjebovni %rakoplov.> 6o
%nao je da ta letjelica moe nositi rakete 99-1) sovjetske proi%vodnje$ istog dometa kao njegov Mboni vjetarM.
Zato je i%abrao MvrapcaM.
6a udaljenosti od 1U kilometara ispalio je dvije rakete sparro2 ravno naprijed. *akete bljesnue. 0hvativi
radarsku energiju od%rcaljenu od !;G-a$ posluno su je slijedile.
9bdelkarim Badri vidje bljeskove vrabaca s orla. 3stalo mu je jo samo nekoliko sekundi ivota$ osim ako...
ako uspije psiholoki slomiti 9merikanca. +osegnu nalijevo i potegnu veliku ruku.
:on Kalker esto se pitao kako bi to bilo. ,ada %na. ;spod !;G-ovih krila bljesnuo je vatreni odgovor. +oput
studene ruke
to mu stee utrobu o&uti ledeno smr%avanje iste strave. :rugi je
&ovj5k na nj5ga is5alio 5vij5 rak5t55 5l55a u llc5 sigurn5 smr5i5
:vije sekunde po ispaljivanju sparro2a$ Kalker poali to nije odabrao side2indere. *a%log bijae
jednostavan7 side2inder je obina raketa tipa Mispali i %aboraviM te bi stoga pronala cilj be% ob%ira gdje se
nala%i eagle. 8rapcu pak treba vodstvo orla. 9ko se sad uplai i skrene$ rakete &e be% njegova vodstva
MoglupjetiM i teZ turati %rakom dok$ be%opasne$ ne padnu na tlo.
.rebao je jo samo djeli& sekunde pa da se pokoleba kad ugleda MraketeM to ih j5 ispalio !;G kako s5 pr2r&u
u padu na %emlju$ , nevjericom shvati kako to uop&e i nisu rakete$ ;ra&anin je bleBirao$ ispustivi potkrilne
spremnike Za gorivo$ 0 padu su aluminijski spremnici %ablistali na suncu$ sjaje&i se kao oganj pri
ispaljivanju raketa. 3n$ :on Kalker i% .ulse u 3klahomi$ nikad ne&e pasti na taj trik.
0 !;GZu 9bdelkarim Badri shvati da se 9merikanac ne&e pvkVlebati$ ;s+itaV je njegove ivce i i%gubio igru.
6a stranjem je sjedalu 3sman pronaao tipku %a ukljuivanje mikroBona. Gledaiu&i hratu nreko ramena vidio
ie da se neniu i da su ve& kilometre
MAamo idemoLNM vrisnu on. +osljednje to je uo bijae 9bdelkarimov prilino miran glas.
M!ir$ brate moj. ;demo naem 3cu nebeskom$ 9llahu-9k..
bar. Kalker je promatrao kako u tom tre5utku eskplodiraju obje rakete. Golemi plameni je%ici li%nue samo pet
kilometara od njega u %raku. Zatim %apaljeni komadi$ ostaci sovjetskog lovca presretaa$ prevr&u&i se u %raku$
padoe u krajolik. 3sjeti kako mu se ni% bradu slijevaju potoi&i %noja.
*andy *oberts$ sukrilnik njegov$ koji je stalno letio i%nad i i%a njega$ pojavi se tik vrha :onova desnoga krila.
+o%dravi ga podignutom rukom u bijeloj rukavici$ u%dignuta palca. :on odgovori na isti nain$ a dva preostala
orla$ napustivi be%uspjenu potjeru %a ostalim !;G-ovima$ okupie se i%a :onova aviona kako bi ponovno
oblikovali Bormaciju. .ako okupljeni nastavie pohod na most pokraj 91 Auta.
:oga1aji se u %rakoplovnom dvoboju %bivaju tako br%o da je itav boj$ od prvog suoavanja radara do unitenja
!;G-a prolo samo IU sekundi.
3paa se u Kinklerovoj banci tog jutra pojavio tono u deset/ pratio ga je njegov MraunovodaM. !la1i je
mukarac nosio dubok kovei& sa sto tisu&a amerikih dolara u gotovini.
6ovac je nakratko posudio sajan bankar$ kojemu je veoma laknulo kad su mu rekli da &e novac poloiti na
raun kod Kinklera te ga poslije podi&i i vratiti mu ga.
<err Gemutlich se oduevi vide&i novac. !anje bi se ra%dra
5ao 5a je vidio kako do5arske nova5lce %au%imaju samo polovicu dubine kovei&a. 9 prestravio bi se da je
vidio to je smjeteno ispod lainoga dna$
;Z raZloga diskrecije raunovo5a se povukao u sobu Fraulein <ardenberg dok su odvjetnik i bankar dogovarali
povjerljivi nain sluienja lo%inkama Za transakcije na novootvorenom raunu. YraZ tio bi se kako bi sudjelovao
u primopredaji novca. 0 jedanaest je i taj posao obavljen. <err Gemutlich po%va vratara kako bi ispratio
posjetitelje do ula%noga hola i i%la%nih vrata.
+ri silasku raunovo1a neto priapnu u uho amerikom odvjetniku$ a on je to preveo vrataru. Aratko
kimnuvi$ vratar %austavi staro di%alo s reetkama na vratima u me1ukatu. ;%idoe sva trojica.
3dvjetnik poka%a kolegi vrata mukoga nunika te on ode tamo. 3dvjetnik i vratar ostali su na odmoritu.
.ada im do uiju dopre vika i lomljava i% ula%noga hola. #asno se ulo jer je ula%ni prostor svega est metara
ni% hodnik udaljen od mjesta gdje su stajali i do njega je trebalo si&i ni%a samo petnaest mramornih stuba.
+romrmljavi ispriku$ vratar krupnim koracima hitro pode ni% hodnik do mjesta odakle je s vrha stubita
mogao vidjeti to se %biva u ula%nom prostoru. 3no to je ugledao nagnalo ga je da potri ni% mramorne stube
kako bi sredio stvari.
Bio je to nevjerojatan pri%or. .rojica oito pijanih skitnica nekako su uspjeli u&i u predvorje te su navaljivali
na recepcionarku neka im da novca %a jo pi&a. 3na &e poslije i%javiti kako su je namamili da im otvori vrata
prave&i se kako su potari.
+un gnuanja$ vratar pode i%baciti huligane. 6itko nije primijetio kad je jedan od skitnica bacio kutiju cigareta
i%meUu vrata i dovratka tako da se ona =koja se inae automatski %atvaraju> ne mogu %atvoriti do kraja.
0sred toga guranja i navlaenja nitko tako1er nije opa%io kad
je &etvrti &ovjek uao u predvorje na sve &etiri. im je ustao$ pri
dru?io mu s5 odvjetnik l% 652 Yorka$ kojl je %a vratarem ve& bio slao u predyorje.
,tajali su u%a %id dok je vratar i%bacivao trojicu nepo&udnika onamo gdje i pripadaju7 na ulicu. 8rativi se$
bankovni slubenik vidje kako su odvjetnik i ra&unovo1a sami sili s polukata. :ubo
ko i opseno se ispri&avi %bog nevidene i posve nepriline guve$ i,5B5ti iil 85n$
6aavi se napokon vani$ na plo&niku$ raunovo5a ispusti dug u%dah olakanja.
M6adam s5 da vi5 nikad ne&u morati &5ti ovakvo to$M ree
on$
M6c brini seL :obro si obavio svoj 5adatak$M utj5i ga od5
vjetnik. Govori>i su hebrejski$ j55 je Mraunovo5aM %nao samo taj je5
ccc !ike !artin stigao je u 9r *udbu sredinom poslijepodneva. Za udaljenost %a koju je u normalnim
okolnostima autom potrebno est sati vo5nje$ njemu je trebalo dvanaest.
6a rubu grada pronaao je pastira sa stadom ko%a. +oneto se %bunio$ ali je bio sretan kad je ne%nanac od njega
kupio etiri ko%e %a cijenu gotovo dvostruko ve&u od one koju bi dobio na trnici.
Ao%ama se$ i%gleda$ svidjelo to ih i%vode u pustinju$ makar su sad bile ve%ane u%icama. .eko se od njih
moglo oekivati da shvate kako je njihova jedina svrha da opravdaju %ato !ike !artin odla%i u pustinju na
jugu od ceste po poslijepodnevom suncu.
+roblem mu je inio nedostatak kompasa. 3stao je %ajedno s ostalom opremom ispod ploica u kolibi u
!ansuru. +omo&u sunca i svoga jeBtinog sata proraunao je kako je najbolje %nao gdje je njegov motocikl$
slue&i se radijskim odailjaem u gradu i oblinjim vadijem kao orijentirima.
8aljalo mu je pjeice prije&i osam kilometara. Ao%e su mu usporavale put$ no vrijedilo ih je imati u%a se$ jer je
dvaput vidio vojnike kako ga promatraju s ceste$ sve dok im nije i%maknuo i% vidika. ;pak$ vojnici nisu nita
podu%imali.
6aao je pravi vadi netom prije %alaska sunca$ prepo%navi o%nake na stijeni u bli%ini. 3dmarao se do potpuna
%alaska sunca/ tek onda poe kopati. Ao%e$ sve sretne$ odlutae.
#o je bio na svom mjestu$ omotan u plastinu vre&u7 otporni terenski motocikl yamaha od 1'E prostornih
centimetara obujma motora$ sav crn$ s bisagama - dodatnim spremnicima %a gorivo. 0% to je pronaao i
%akopani kompas$ pitolj i streljivo$
+uno je godina ,9,-ovo omiljeno runo oruje bio bro2ning sa 1I tnetaka$ no nedugo prije toga %amijenio ga
je vicarslc5 sig sauer kalibra ( mm. 0 navlaku na desnom bedru tako je stavio spretniji vicarski model
automatskog pitolja. 3d tada ne&e vie biti pretvaranja. 6e5a tog i5akog seljaka koji bi u tom kraju mogao
vo%iti takav stroj. +resretnu li ga$ morat &e pucati i umaknuti.
83Zto ,e noO0$ %natno bre nego bi to bilo mogu&e land roverom. .erenskim je motorkota&em hitao preko
ravnih dijelova i
vo%io beZ problema preko stjenov5tih obala vadija$ slu5e&i se to motorom$ to nogama.
0 pono& ponovno napuni gorivom vo%ilo i napije se vode =u skrovitu mu je bilo ostalo jo neto od vojnikih
porcija>. Zatim nastavi put na jug$ prema saudijskoj granici.
6ije %nao kad je preao granicu. ,ve je to ista be%oblina kameno-pjeano-ljunana pustara. , ob%irom da je
morao putem krivudati$ nije mogao %nati koliku je kilometraiu preao.
3ekivao je da &e primijetiti da je u ,audijskoj 9rabiji kad i%bije na 6aBtovodnu cestu$ jedinu pravu cestu u
tim krajevima. .eren je postao bolji$ a on je vo%io I) km`h kad je ugledao vo%ilo. :a nije bio tako umoran$
reagirao bi bre. 6o bijae napola omamljen od iscrpljenosti$ te su mu reBleksi oslabili.
+rednji kota& motocikla udari o icu - %amku. +revrtao se i prevrtao$ sve dok se nije smirio na ledima.
3tvorivi oi$ pogleda uvis i vidje lik koji se bio nadnio nada nj te odsjaj %vije%da na kovini.
MBouge pas$ mec.M
6ije arapski. !u&kao je umornom glavom. 6eto davno. :a$ <aileybury$ nesretni ravnatelj kole$ koji $ga je
pokuavao pouiti o potankostima je%ika 4orneillea$ *acinea i !olierea.
M6e tire% pas. #e suis 9nglais$M uspije polako i%ustiti.
,amo su tri britanska narednika u Brancuskoj Fegiji stranaca. #edan od njih %ove se !c4ullin.
M#esi li stvarnoNM upita Hngle%. M3nda$ upadaj u kamioni&. 9 pitolj bih ja u%eo$ be% %amjerke.M
Fegionarska ophodnja bila je na svom mjestu u save%nikim redovima. 3phodili su du 6aBtovodne ceste ne bi
li otkrili mogu&e ira&ke prebjege. 0% pomo& !c4ullina$ koji je sluio kao tuma$ !artin rastumai
Brancuskom poruniku kako je bio na %adatku u ;raku.
Za Fegiju j4 tT bil) prihvatljivo tumaenje/ 5jelovanje i%a n55 prijateljsl5ih crta njihov je uobiajeni nain
rada. :obro je to imaju radio$
+rovalnik je strpljivo &ckao u mraku olmara %a metle do kraja &etvrtka i dobar dio no&i$ uo je kako raZliiti
muki bankomi slu5benici ula%e u nuinik$ obavljaju ono %bog &ega su doli i odla5 5e. Aro%a %id s vremena na
vrijeme %a&uo bi kako diZalo c5li t55 diiu&i se na najvii kat ili se sputaju&i s njega. ,jedio je na svom
koveii&u$ le1ima oslonjen o %id$ te katkad pogledavao na sat sa
svakog imena o%na&io da je i tog dana na vrijeme napustio bankovne prostorije.
im je vratar otiao$ odmah nakon est$ no&ni uvar kre&e %akljuati ula%na vrata i uklju&iti alarmne ure1aje.
Zatim &e se udobno smjestiti s prenosivim televi%orom to ga donosi svake ve&eri. Gledat &e .8 nagradnu
igru dok ne do1e vrijeme %a prvi obila%ak.
#aridi su utvrdili kako su &ak i &istaice pod nad%orom. 0obiajena mjesta7 predvorja$ stubita i nunike &iste
ponedjeljkom$ srijedom i petkom naveer/ no u utorak naveer +rovalnika nitko ne&e ometati. ,ubotom iste
urede$ ali pod budnim okom vratara$ koji je s njima uvijek i stalno.
ini se da je no&na straa uvijek ila istom rutinom. 6o&ni je uvar triput tijekom no&i obila%io %gradu$
provjeravaju&i sva vrata7 u deset naveer$ u dva u no&i i u pet ujutro.
;%me1u dolaska na posao i prvog obilaska gledao je televi%iju i jeo ve&eru to bi je donio sa sobom. 0 najduljoj
stanci$ i%me1u deset i dva$ on bi pridrijemao$ navivi malu budilicu kako bi %nao kad je dva u no&i. +rovalnik
je nakanio provaliti upravo %a vrijeme te stanke.
8e& je vidio Gemutlichov ured i njegova prevana vrata. 3na su od puna drva$ ali sre&om nisu pod alarmom.
+ro%or jest/ +rovalnik je primijetio lagani obris dvaju naga%nih aktivatora alarma i%medu parketa i saga.
.ono u deset %auo je di%alo kako se uspinje$ nose&i no&noga uvara$ koji je po&eo obila%iti urede$ po&evi
od prvoga na vrhu$ pa sila%e&i kat po kat$
pola sata poslije taj je stanji &ovjek %avrio obila%ak$ provirio
u muki nu%nik$ upalio s5jetlo kako bi vidio je li sye u redu s pro%^r3m p3d alarmom$ Z5tYTri %atim vrata i
vrati se %a svoj stol u predvorju. 5vidjelo mu se pogledati jo jednu emisiju na televi%iji.
0 '' i TE +rovalnik je u potpunoj tami napustio muki nuinik i iskrao se u%a stube na &etvrti kat.
Za vrata ureda <erra Gemutlicha trebalo mu je petnaest minuta. +osljednji %asun etvero%asunske posebne
brave tek se tada predao$ tako da je posjetitelj mogao u&i.
!akar je oko glave nosio vrpcu s malom olovkom-baterijom$ posluio se drugom$ ve&om runom svjetiljkom
%a pregled sobe. +ri njenu je svjetlu uspio i%bje&i naga%ne aktivatore te pristupiti Gemutlichovu radnom stolu s
ne&uvane strane. 8idjevi sve to$ iskljui veliku bateriju i osta opet samo pri svjetlosti male.
M51
Brave na prve tri ladice nisu bile problem7 male mjedene stvarice$ stare preko stotinu godina. ;%vadivi sve tri
ladice$ uvue ruku i poe pipati ne bi li pronaao kvakicu$ tipku ili poluicu. 6ita. .ek nakon jednog sata na
stranjem je dijelu tre&e ladice$ na desnoj strani$ naao malu mjedenu kvakicu$ dugu tek dva-tri centimetra.
+ovue je/ %auje se tih kljocaj i i% ba%e susjednog polustupi&a iskoi letvica %a jedan centimetar.
+retinac je uistinu plitak7 jedva dva centimetra. 6o to je dovoljno %a dvadeset dva lista tanka papira. ,vaki od
njih je ovlast$ koja doputa baratanje raunima %a koje skrbi Gemutlich.
+rovalnik i%vadi Botoaparat i stalak$ koji se sastoji od &etiriju sklopivih aluminijskih nogu. ,talak je dr5ao
Botoaparat s unaprijed i%otrenom arinom daljinom na upravo dovoljnoj udaljenosti od papira da se dobiju
BotograBije visoke ra%luivosti.
6a vrhu hrpice bio je spis to je tumaio nain upravljanja raunom to ga je juer ujutro otvorio 3paa& %a
i%miljenoga klijenta u 9merici. 3naj to mu je trebao naao se sedmi po redu. Broj je ve& %nao7 !ossad je
ve& dvije godine upla&ivao novac na #erihonov raun prije nego su ga 9merikanci preu%eli.
Aako bi bio sigurani$ ipak sve BotograBira. 8rativi spremite u prvotno stanje$ vrati ladice na mjesto i %akljua
ih te se povue$ lagano %atvorivi %a sobom uredska vrata. 0 ormar %a pribor %a i&enje vratio se u jedan i
deset.
Aad se banka ujutro otvorila$ +rovalnik je pustio di%alo neka ide gore-dolje nekih pola sata$ %naju&i da vratar
nikada ne prati
osoblje do njihovih ureda$ +rvi se posjetitelj pojavi u deset do de
s5t$ 55 j5 5%5lV prolo pokraj njega$ Frovalnik se iskrade i% mukog nunika te na prstima hitro prijede
hodnik/ pogle5a u predvorje. Za vratarevim stolom nikoga/ gore je/ prati klijenta.
+rovalnik i2adi elektroniki na%iva& te dvaput pritisnu tipku na njemu. 6ije prolo vie od tri sekunde kad je
%a2onilo 2ono n5 vra5ima$ 0kljulY1 ;nt4l53n$ reG5p4lonarka upita/ M#55M
MFieBen5ng$M odgovon metalni 5las. 5ritiskom tl5 dtugu tipku
recepcionarka otvori vrata. 0 predvorje ude krupan$ nasmjeljiv dostavlja$ nose&i velilcu uljanu sliku
omotanu smedim omotnim
papirom u&vr&enun u%icom.
MHvo$ damo7 stigli smo. ista i spremna opet visiti na %idu$M
:ostavlja uspravi uljanu sliku o rub recepcionarkina stola. Bijae velika7 dva metra iroka i metar i osamdeset
visoka. +osve joj je %aprijeila pogled na predvorje.
M9li ja ne %nam nita o...M bunila se ona. ;%a kuta slike pojavi se dostavlja&eva glava.
M!olim vas$ samo potpiite ovdje$M re&e on i stavi pred nju notes s obrascem rauna. :ok je prouavala te
papire$ +rovalnik side ni%a mramorne stube te kli%nu kro% vrata van.
M6o ovdje pie Galerie <ar%mann$M bunila se ona opet. M.ako je. Ballgasse. Broj etrnaest.M
M9li ovo je broj osam. Kinkler Bank. Galerija je nekoliko ku&a dalje.M
Zbunjeni se dostavlja ispria i ode. 8ratar se upravo vratio$ siavi istim mramornim stubitem kojim je siao
+rovalnik. 3na mu ispripovjedi to se dogodilo. 3n se nasmija te ponovno sjede na svoje mjesto na drugoj
strani predvorja. 6aposljetku se vrati itanju jutarnjih novina.
sCa5l, . #y
+ri povratku !ikea !artina helikopterom blackha2k u Zrakoplovnu ba%u u *ijadu u podne$ ekao ga je mali
odbor %a do&ek. 6a%oan je bio ,teve Faing$ takoder i 4hip Barber. 9 i &ovjek koga nije oekivao7 njegov
%apovjednik$ pukovnik Bruce 4raig. Za njegova boravka u Bagdadu postrojbe ,9,-a u %apadnoira&kim
pustinjama narasle su do dvije satnije$ od ukupno etiriju$ koliko ih ima u <ereBordu. #edna je ostala u
<ereBordu$ u djelatnoj priuvi$ dok je druga$ rasprena po svijetu u najmanje postrojbe uvjebavala ra%ne
vojske.
M;ma ga$ !ikeNM upita Faing.
M:a. #erihonova posljednja poruka$ koja se nije mogla prenijeti radiom.M
0kratko objasniYi %ato je tako$ pre5a im je5an jedini list
gruba papira s #erihonovim i%vje&em.
Movjee$ %adnja dva dana smo se %abrinuli da vas ne&emo mo&i i%vu&i$M ree Barber. +ostavi$ doda7
MBojnie$ sjajno ste obavili %adatak.M
M,amo trenutak$ gospodo$M ubaci se pukovnik 4raig. M9ko ste vi %avrili posao s njime$ moete li mi vratiti
moga asnikaNM Faing prouavae papir$ odgonetavaju&i arapsko pismo i je
%ik najbolje to je %nao i umio. +odie pogled.
M+a$ da. !islim da moe. , iskrenom %ahvalom.M
TCC
Mekajte maloL to &ete sada s njime$ pukovnieNM ubaci se Barber.
M9... idemo u bunker u naoj ba%i na drugoj strani %ra&ne luke. :at &emo mu neto %a jelo...M
M;mam bolju idejuLM nije se dao Barber. MBojni&e$ to kaete na kan%aski odre%ak s pomBritom$ sat odmakanja
u mramornoj kadi$ pa veliku$ mekanu posteljuNM
M3bara me s nogu$M odgovori !artin sa smijehom.
M:obro. +ukovnie$ va ovjek dobiva apartman u ovdanjem \<yattuJ na dvadeset etiri sata. ;de na na
ra&un. ,laiete seNM
M0 redu. 8idimo se sutra u isto doba$ !ike$M sloi se pukovnik 4raig.
Za kratke vonje do hotela$ smjetena nasuprot %rakoplovnom %apovjednitvu$ !artin preda Faingu i Barberu
prijevod #erihonove poruke. Faing ga doslovce prepie.
M.o je toL Zrakoplovci &e to ra%oriti$M u%disao je Barber. ,tajalo je truda 4hipa Barbera dok je uveo prljavog
irakog seljaka u najbolji apartman raskonoga hotela. ,mjestivi ga$ cija prijede preko puta u M4rnu rupuM.
!artin se uistinu uru vremena namakao u vru&oj$ dubokoj$ %apjenuanoj vodi. 0porabi ponu1eni ampon i
pribor %a brijanje kako bi oprao kosu i obrijao se. Aad je i%aao i% kupaonice$ u dnevnoj ga je sobi ve& ekao
odre%ak s krumpiri&ima.
6a pola obroka svlada ga san. 0spio se samo dovu&i do iroke$ mekane postelje u susjednoj sobi te odmah
%aspa.
+uno se toga %bilo dok je spavao. 0 dnev5lu sobu unije5 ,YjGie l%glaano donje rublje$ nla&c$ 5arape$ cipele
i Qoulji%.
;% Bea je Gidi Bar%ilaj poslao u .el 9viv upute %a rukova5 nje #erihonovim raunom po5 5aporkom$ gdje su
pripr5mili toGnu kopiju s odgovaraju&im tekstom$
Aarim se s Hdith <ardenberg sastao poto je i%ila i% bank5 po %avretku posla. 3dveo ju je na kavu i objasnio
joj kako se na tjedan dana mora vratiti u #ordan$ jer mu je majka bolesna. +rih5 vatila je njegov ra%log$ %agrlila
ga i rekla mu neka joj se pouri vratiti to prije u%mogne$
;% M4rne ruoeM ooslae novu %aooviied u Zrakonlovnu ba%u
Zrakoplovu je dan novi %adatak$ s posve drugaijim koordinatama. .rebalo je nadletjeti i BotograBirati
breuljkasti predio u sjevernom 5 sektoru :abal al <amrina. Aad se %apovjednik eskadrile pobunio %bog
nenadane promjene$ rekoe mu da %apovijed dola%i Mravno od #eremijeM. +rosvjedi utihnue.
.*-1 poletio je u dva i koju minutu$ a u etiri njegove su se snimke ve& pojavljivale na %aslonima sobe %a
sastanke neto nie hodnikom u odnosu na M4rnu rupuM.
.og je dana nad :abalom bilo oblano i kiilo je$ no opremljen inBracrvenim i toplinskim radarom te
ure1ajem 9,9*,-'$ koji uklanja sa slike oblake$ kiu$ i%maglicu$ rosulju$ snijeg i mrak - pijunski je
%rakoplov snimao i dalje.
Aako su sti%ale$ snimke su anali%irali pukovnik Beatty i% *atnoga %rakoplovstva ,9: i %apovjednik eskadrile
+eck i% Araljevskog britanskog ratnog %rakoplovstva - dvojica najboljih analitiara BotograBija u cijeloj M4rnoj
rupiM.
0 est je poeo sastanak %a planiranje. ,amo su se osmorica tu nala. ,astanak je vodio general Buster
Glosson$ %amjenik generala <ornera$ &ovjek jednako odlu&an kao i njegov eB$ ali ivahniji. :va obavjetajca7
,teve Faing i 4hip Barber$ jer su oni locirali cilj i %nali su po%adinu tog otkri&a. 3d dvojice analitiara$
Beattyja i +ecka$ %atraeno je da ispriaju svoje tumaenje snimaka tog podruja. 6apokon$ pribivala su i tri
stoerna &asnika7 dvojica 9merikanaca i jedan Britanac$ koji &e %abiljeiti to treba u&initi i pobrinuti se da
to bude obavljeno.
+ukovnik Beatty otvori sastanak rije&ima to &e postati %atitnim %nakom &itava sastanka. M3vdje imamo
problem$M ree on. M3bjasniteLM odvrati general.
MGospodine$ prema podacima kojima raspolaemo i%raunali smo koordinate. :vanaest %namenki7 duiina i
irina. 6o to nisu ,9.695Zo5re koordinate$ pomo&u kojih se c5lj odre5uje tono&u ed sekelike etvornilL
centimetara. 6e$ ovdje je rije a podru&ju veliine jednoga etvornog kilometra. :a bismo bili sigurni$
pove&ali smo sve do jedne &etvorne milje. M
M; ondaNM
M; onda - evo gaLM
+ukovnik Beatty poka%a rukom na %id. Gotovo itav bijae prekriven uve&anim BotograBijama posebno jasne
ra%luivosti$ raunalno proi&enim i pove&anim do veliine metar i pol sa metar i pol. ,vi su se %agledali u
njih.
T5(
M#a nita ne vidim. ,amo planine$M i%javi general. M0 tomu i jest problem$ gospodine. 6ije tamo.M
+o%ornost se prebaci na uhode. 6apokon$ ipak je to njihovo polje.
Mto...M poe sporo general$ Mto bi %apravo trebalo biti tamoNM
M.op$M odsijee Faing. M.opNM
M.ako %vani babilonski top.M
M!islio sam$ momci$ da ste ih vi sve pohvatali jo prije sastavljanja.M
M; jesmo. ,amo$ i%gleda da se jedan provukao.M
M8e& smo ra%govarali o ovome. .o je vjerojatno raketa$ ili tajna ba%a %a lovce-bombardere. 6ema topa koji bi
ispaljivao tako velike projektile.M
M3vaj to mo5e$ gospodine. +rovjerio sam u Fondonu. 4ijev mu je duga preko 1U) metara$ a kalibar jedan
metar. 6osi granatu teu od pola tone. :omet mu je i do tisu&u kilometara$ ovisno o vrsti pogonskoga goriva.M
M9 koliko ima odatle do .rokutaNM
MTC) milja$ ili CE) kilometara. Generale$ mogu li vai lovci presresti granatuNM
M6e.M M9 rakete patriot NM
M!ogle bi$ ako se nadu u pravo vrijeme na pravom mjestu te je opa%e na vrijeme. 6o vjerojatnije ne$ nego da$M
M,tvar je u ovome/ bio to top 5i raketni baca - nema gaLM upadne pukovnik Beatty.
M0kopan je u %emlju$ poput tvornice u 9l AubajuNM nagadao je 5arber.
M.amo je stvar bila skrivena grobljem automobila$ a ovdje nema ni&ega$M re%onirao je %apovjednik eskadrile
+eck. M6ema ni
puta$ ni dalelcovoda$ ni ograde$ ni helidroma. 6ema ni ice poreice$ ni vojarni %a strau... samo pusti bregovi
i niska brda$ a i%medu njih kotline.M
Faing se branio$ blagim tonom7 M9 to ako su postupili isto kao u .armiji7 stavili vanjski obod tako nairoko da
je i%van vidikaNM
M,amo prikrivaNM nagadao je dalje Barber.
M6ipotoL ;raani uvijek tite svoje vane uredaje$ ak i od svojih ljudi. Gledajte ovoLM
+ukovnik Beatty priblii se slici i pokae na skupinu koliba. M,elo - tik kraj toga. :im od loenja drva$ staje %a
ko%e$ ko%e slobodno pasu u dolini. ;%van slike su jo dva takva.M
M!oda su proupljili &itavu planinu$M mislio je Faing. M8i ste to uinili u planini 4heyenne.M
M.o je ni% umjetnih pilja$ tunela$ bunkera$ pod%emnih soba i%a armiranobetonskih vrata$M objanjavao je
Beatty. M9 ovdje je rije o 1U) metara dugakoj topovskoj cijevi. .ko bi to pokuao ukopati u planinu$ cijelo bi
mu se brdo sruilo na glavu. ,luajte$ gospodo$ mogu %amisliti da je uredaj %a ublaavanje udarca pod
%emljom$ spremnik granata tako1er$ ali dio cijevi morao bi viriti i% tla. 9 ne viri.M
,vi se opet %agledae u snimke. 0 okvir su stala tri brijega i dio etvrtoga. 6ajve&i nije bio obiljeen
protueksplo%ivnim vratima$ niti je do njega vodila ikakva cesta.
M9ko je ono to traimo tu negdje$ %ato ne bismo cijelu etvornu milju %asuli tepihom bombiN .o bi na top
obruilo itavu planinu$M predlagao je +eck.
M:obra ideja. Generale$ mogli bismo se posluiti \lete&im tvr1avamaJ. Zbrisat &emo &itavu &etvornu milju.M
M!ogu li ja neto re&iNM pitao je Barber. M!olim vas$M ponuka ga general Glosson.
M:a sam ja ,addam <usein$ onako paranoian kakav je on$ te da imam samo jedno oruje te vrijednosti$
povjerio bih %apovijedanje njime &ovjeku kome vjerujem. Zapovjedio bih mu da opali u slu&aju
bombardiranja. 0kratko7 padne li prvih nekoliko
bomba iroko oko cilja - a etvorna milja prilino je veliko podruje - Za ostalo bi moglo biti djeli& sekunde
prekasno$M
General Glosson nagnu se 5aap5je5$
Mto %apravo elite ka%ati$ gospodine BarberuNM
MGenerale$ ako je aka Boja u tim bregovima$ skrivena je i%nimno vjeto i%vedenom prikrivom. #edini nain$
jedini dobar odgovor - jest odgovoriti na isti nain. #edan jedini %rakoplov sti&i &e niotkud$ napasti samo
jednom te otprve pogoditi usred cilja.M
M6e %nam koliko puta moram opetovati7 ne %namo gdje je tono cilj... ili bar njegovo sredite$M gotovo je vikao
pukovnik Beatty$ spustivi glas na kraju.
TU1
M!islim da kolega govori o obiljeavanju cilja$M opre%no &e Faing.
M.o pak %nai jo jedan avion$M bunio se +eck. MAao to gusari obiljeavaju ciljeve tornadima. ; onaj tko
obiljeava cilj mora je najprije vidjeti.
M,a scudovima je to dobro prolo$M re&e Faing.
M,vakako7 ,9,-ovci su obiljeili raketne bacae$ a mi smo ih unitili. 6o oni su bili tamo$ na terenu. ,
udaljenosti od kilometra motrili su cilj kro% daleko%ore$M re&e +eck.
MBa tako.M
.ajac potraja nekoliko sekunda.
M<o&ete re&i da biste poslau ljude u brda kako bi nam obiljeili cilj deset sa deset metaraNM &udio se general
Glosson. *asprava se nastavi jo dva sata. 6o uvijek se vra&ala na Faingove ra%loge.
+rvo treba cilj prona&i$ %atim ga o%naiti i naposljetku unititi. ,ve tako da to ;raani ne opa%e dok ne bude
prekasno.
0 pono& je narednik Araljevskoga ratnog %rakoplovstva krenuo u <otel M<yattM. Aako i% dnevne sobe nitko
nije odgovarao$ no&ni ga je vratar pustio u apartman. 0ao je u spava&u sobu i prodrmao rame mukarca
usnula u kupa&em ogrta&u na pokrivaima.
M+robudite se$ gospodineL 5ojni5e$ trebaju Yas preko puta.M
'' R
M.amo je$M ree !ike !artin dva sata poslije.
MGdjeNM upita pukovnik Beatty s iskrenom %natiieljom. M.amo negdje.M
0 sobi %a sastanke ni% hodnik od 4rne rupe !artin se naginjao nad stol$ prouavaju&i i%bli%a BotograBije ve&ih
dijelova podru&ja :ebel al <amrina. ,nimka je poka%ivala podru&je od pet etvornih milja7 0pre kaiprst u
jedno mjesto na snimci.
M.a sela$ tri sela7 ovdje$ ovdje i ovdje.M Mto s njimaNM
MFana su. Fijepo su ih nainili7 to su savrene kop5je gortakih sela$ ali u njima sve vrvi od straara.M
+ukovnik Beatty %agleda se u snimku sela. #edno bijae samo sedamstotinjak metara udaljeno od sredine triju
brda u sredinjem dijelu snimke. :ruga su se dva smjestila na %aravancima na udaljenijim gorskim padinama.
6ijedno selo nije bilo dovoljno veliko da bi imalo svoju damiju. ,vako od njih imalo je sredinji tagalj %a
smjet5j sijena i hrane %a %imu$ a u manjim stajama smjestili su ko%e i ovce. :esetak jadnih koliba inilo je
ostatak naselja7 ku&ice od nepeene opeke sa slamnatim krovom ili krovom od valovita lima$ kakve se vi1aju
posvuda u brdima Bliskog istoka. Fjeti bi se u bli%ini nale mali pravokutnici njiva$ ali %imi ne.
.eak je ivot %imi u irakim brdima. #ako kii i hladno je. 3bi&no se misli kako je na Bliskom istoku svuda i
uvijek vru&e ili bar toplo/ jo jedna pu&ka predrasuda.
M0 redu$ bojnie. 8i po%najete ;rak$ ja ne. Zato su ta sela lanaNM
M,amoodranje$M samouvjereno &e !artin. M3dvie sela$ odvie seljaka$ odvie ko%a i ovaca. 6ema dovoljno
pae. ,vi bi pomrli od gladi.M
M,ranjeL Aako jednostavnoLM u%budeno &e Beatty.
TgI
M,laem se$ no to doka%uje kako #erihon ni ovoga puta nije lagao$ niti se prevario. 9 ako su tako postupili$
onda neto skrivaju.M
0 podrumu im se pridruio pukovnik 4raig$ %apovjednik ''. pukovnije ,9,-a. +rvo je tiho ra%govarao sa
,teveom Faingom$ a sad je doao k njima.
MOega si se domislio$ !ikeNM
M.amo je$ Bruce. !oglo bi se i vidjeti - s kilometar udaljenosti$ dobrim daleko%orom.M
MGlaveine ele poslati ekipu da to obiljei. .i si i%van igre.M M,ranje$ gospodine. Brda po svoj prilici vrve od
pjea&kih ophodnji. 9 nema vidljivih cesta.M
M+a toN 3phodnje se mogu %aobi&i.M
M9 to ako nabasaju na ophodnjuN 6itko od njih ne govori arapski tako dobro kao ja. 3sim toga$ to je 6;,.
6e&e i&i ni helikopterom.M
M;mao si do sada akcije koliko ti dua ho&e - bar mi se tako ini.M
M!a i to je sranjeL 6ije bilo nikakve akcije. :osta mi je pijuniranjaL ujte ovo7 dok su ostali de&ki tjednima
lunjali pustinjom$ ja sam se brinuo %a vrt.M
+ukovnik 4raig podie obrvu u udu. 6ije pitao Fainga to je tono !artin radio =ionako ne bi dobio odgovor>$
M8rati se u ba%uL .amo &emo bolje planirati. ,vidi li mi se tvoja %amisao$ prihvatit &u je.M
+red %oru se general ,ch2art%kopB sloio da nema alternative te je pristao. 0 odijeljenom kutu Zrakoplovne
ba%e u *ijadu koja je &inila privatno lovite ,9,-a$ !artin je ocrtao pukovniku 4raigu svoje %amisli i on mu
je dao odobrenje.
3dgovornost %a koordinaciju planiranja akcije %a trupe na
tlu preu%eo je pukovnik 4raig$ dok je 5eneral Glosson vodio pla
niranje mogu&ih %ra&nih napadaja.
Buster Glosson pio je jutarnju kavu s pretpostavljenlrll i
ujedno prijateljem 4huckom 5;ornerom.
M;ma li ko5a na umu - koga bismo upotrijebili %a VvvNM General <orner vrati se u mislima do i%vjesnoga
asnika koji ga je prije dva tjedna savjetovao da uini neto vrlo nepristojno$ M9ha. :at &emo to IID.M
ccc !ike !artin uspio je uvjeriti pukovnika 4raiga isti&u&i - sasvim logino - da je$ budu&i da je ve&ina
,9,-ovaca ve& na ra%liitim %adacima unutar ;raka$ ba on najvii dostupni &asnik/ osim toga$ on je
%apovjednik ,atnije B$ koja je sada na %adatku u pustinji pod vodstvom njegova %amjenika. 6aposljetku$ jedini
glatko govori arapski.
Aljuni je argument ipak bilo njegovo padobransko iskustvo. ,lue&i u I. bojni +adobranske pukovnije
pohadao je *9F-ovu +adobransku kolu br. 1 u Bri%e 6ortonu. .amo je puno skakao. +oslije je proao teaj
slobodnog pada u 6etheravonu i skakao s padobranskom poka%nom momadi$ M4rvenim davolimaM$ po%na-
tijim u vojnikim krugovima kao M4rveni drveniM.
0 irake se planine moe$ a da se na %emlji ne digne u%buna$ jedino 6;, skokom - niskim skokom s velike
visine. .o %nai iskoiti i% %rakoplova na osam tisu&a metara$ slobodno padati do 1')) metara i %atim otvoriti
padobran. 6ije to posao %a novake.
+laniranje itave misije u normalnim bi okolnostima trajalo itav tjedan$ no %a to vie nije bilo vremena.
#edino se moglo prostudirati ra%liite mogu&nosti iskakanja/ slijedi svakako hodnje kro% bespu&e$ a %atim
i%bor lee&ih poloaja$ to valja simultano planirati. Za to trebaju ljudi kadri jamiti mu svojim ivotom$ a to
je on ionako kanio uiniti.
0 ,9,-ovu kutku velike vojarne u *ijadu$ prvo pitanje to ga je postavio pukovniku 4raigu glasilo je7 MAoga
mogu dobitiNM +opis bijae kratak/ puno je ljudi bilo ve& angairano u pustinji.
Oim mu je pobo&nik poka%ao popis$ jedno je ime islcoiio. M+eter ,tephenson - svakakoLM
M;ma sre&e$M ree 5raig. M+rije tjedan dana se vratio i% pustinje i odonda se odmara. ,preman je %a akciju.M
!artin po%naje narednika ,tephensona jo od vremena kad je narednik bio desetnik$ a on satnik na prvoj turi
kro% +ukovniju kao trupni asnik. Aao i on$ i ,tephenson bijae padobranac i %rakoplovac u vlastitoj postrojbi.
M3vaj je isto dobar$M ree 4raig$ poka%uju&i drugo ime. MGortak. Zapravo$ trebala bi ti dvojica takvih.M
;me to ga je poka%ao bijae7 desetnik Ben Hastman.
MZnam ga. ;ma pravo. 0%eo bih ga u svako doba. Aoga jo imaNM
TUE
+osuednji je odabran desetnik Aevin 6orth$ i% druge satnije. !artin nikad nije iao u akciju s njime$ ali 6orth
bijae specijalist %a planirie$ a %apovjednik njegove postrojbe vrlo ga toplo preporuio.
+ostojalo je pet podru&ja planiranja to ih je valjalo istodobno obaviti. +odijelio je %adatke$ ostavivi sebi op&e
nadgledanje akcije.
+rvi je trebalo odabrati tip %rakoplova i% kojega &e iskoiti. Be% kr%manja !artin se odluio %a 4-1I)
hercules$ uobi&ajenu letjelicu %a ,9,-ove padobrance/ devet ih je ve& bilo u %aljevskorn podruju. ,vima je
ba%a na oblinjoj !edunarodnoj %ranoj luci princa <aleda. Za %ajutarkom stigla je jo bolja vijest7 tri hercule-
sa pripadaju TC. eskadrili sa stalnom ba%om u Fynehamu u Kiltshireu. .a pak eskadrila ima viegodinje
iskustvo u suradnji sa ,9,-ovim padobrancima.
0 posadi jednog od tih triju %asigurno je i %rakoplovni porunik Glyn !orns.
Za cijelog Zaljevskog rata herculesi su prevo%ili u %aljevsko podruje po naelu glavine i 5bica7 prenosili su
pristigli teret i% *ijada u udaljena uporita Araljevskoga %rakoplovstva7 .abuk$ !aharak$ :ahran i ak ,ib u
3manu. !orns slu5i kao ukrcava tereta ili njegov nadglednik$ no prava svrha njegova boravka na ovoj Z55j5
j55; 5a bude instruktor padobranstva. !artin 5e ve& pri5e skakao pod njegovim nad%orom.
,uprotno miljenju da se padobranske postrojbe i ,9, brinu
svatko %a svo5e vjebanje padobranstva$ *9F je odgovoran %a sve bojno skakanje i% %rakoplova u brltaaski5n
oru5anim snagama. 3dnos se %asniva na u%ajamnom povjerenju da svaka od strana dobro obavlja svoj posao.
Zrakoplovni komodor ;an !acBadyen$ %apovjednik *9F5ovih postrojba u Zaljevu$ odmah je dodijelio
%atra5eni hercules ,9,ovoj op5raciji$ im se vratio s punjenja skladita u .abuku$ Fogi5 st55ri s5u smjesta
poeli potrebne preinake$ im se letjelica vratila sa %adatka 6;, skokova te no&i.
Glavni je posao u preinaci sklapanje komore %a kisik na dnu
spremita %a teret. Budu&i da leti uglavnom na malim 5sinama$ berculesu do tada nikad nije trebala komora %a
kisik u stra5lij5iri dijelu kabine$ potrebna %a odr5avanje putnika na 5ivotu na velikoj
5/$55 C5abnnlrnmi nnnonilr !nrric rlnhrn Cna cvni nncan a rin.
ka ,ammyja :a2lisha. 4ijeli su dan %ajedno radili i do %ore dovrili posao.
:ruga su stvar po va5nosti sami padobrani. :o tada ,9,-ovci nisu skakali s neba u ;rak. 0 pustinje su ula%ili
na kotaima$ no u neposrednim ratnim pripremama stalno su vjebali skakanje padobranom.
0 %rakoplovnoj ba%i postoji %apee&an 3djeljak %a sigurnosnu opremu$ u kojemu se odrava stalna
temperatura/ tamo ,9, dr5i svoje padobrane. !artin je pitao gdje su i dobio odgovor %a osam glavnih
padobrana i osam priuvnih$ iako &e njemu i njegovim ljudima trebati samo po &etiri od jednih i isto toliko od
drugih. 6aredniku ,tephensonu dodijeljen je %adatak provjere i pakiranja svih osam$ to je potrajalo itav dan.
.i padobrani nisu bili starijeg tipa$ okruglog oblika$ kakve jo rabe britanske padobranske postrojbe$ nego
noviji$ na%vani MkvadratimaM. 6isu to %apravo kvadrati$ nego pravokutnici$ koji se sastoje od dvaju slojeva
tkanine. 0 letu %rak struji medu dvama slojevima te ih napuhuje u polukruto MkriloM$ to omogu&uje pado-
brancu ve&u slobodu u okretanju i manevriranju. .akve se padobrane obino vi1a na aeromitin%ima.
:vojica desetnika dobili su %adatak pribaviti i provjeriti svu ostalu opremu to bi mogla ustrebati. 0 to su ula
&etiri kompleta odje&e$ etiri velike planinarske naprtnjae$ boce %a vodu$ kacige$ opasai$ oruje$
visokovrijedni koncentrati$ njihovo jedino jelo na tom %adatku$ streljivo$ pribor %a prvu pomo&... popis je bio
jo puno dulji. ,vatko od njih etvorice nosit &e po etrdeset kilograma u naprtnja&i$ a mogla bi mu trebati
svaka deka od toga.
9viomehani&ari su %a to vrijeme marljivo radili u hangaru na
herculesu odre5enom %a tu akciju$ obavljaju&i remont motora i servis svih astalih pokretnih dijelova.
Zapovjednik eskadrile i%abrao je najbolju. posadu. 6avigator je pratio pukovnika 4raiga u 4rnu rupu$ kako bi
tamo %ajedno odabrali prikladno podruje i%bacivanja$ to je preva5na stvar.
,amog se !artina prihvatilo est tehniara7 etiri 9merikanca i dvojica Britanaca. 3bjanjavali su mu kako se
rukuje kojom od MigraakaM to &e ih morati uporabiti kako bi pronaao cilj i locirao ga s tono&u od nekoliko
etvornih metara te napokon prenio podatak natrag u *ijad.
+oto dovrie priu$ ra%nolike su spravice sigurnosno spakirali kako se ne bi sluajno polomile. Zatim su sve
odnijeli u han
gar$ gdje su etiri brda opreme sve vie rasla. Za svaku sigurnost$ stavili su po dva komada najvanije
M%nanstveneM opreme$ to je opet dodavalo teinu to &e je morati nositi.
!artin se pridruio planerima u 4rnoj rupi. 6aginjali su se nada stol prekriven novim snimkama to ih je toga
jutra$ odmah po svanu&u$ nainio drugi .*-1. 6ebo bijae vedro$ pa su BotograBije poka%ivale svaku i%bo&inu i
udolinu :ebel al <amrina.
M+retpostavljamo da je taj prokleti top svakako uperen na jug ili jugoistok$M tuma&io je pukovnik 4raig.
M+rema tome$ najbolje bi motrite bilo ovdje.M
Govore&i to$ poka%ao je na ni% grebena na gorskoj kosi juno od pretpostavljenog mjesta 0tvrde. Brijeg u
sredini skupine bio je unutar etvornoga kilometra to ga je odredio pokojni pukovnik 3sman Badri.
Mto se tie podruja i%bacivanja$ ovdje je dolinica$ nekih etrdeset kilometara juno... vidite kako blista voda
potoka to tee dolinom.M
!artin pogleda. !edu bregovima je bila uska kotlina$ duga tek E)) i iroka oko 1)) metara$ travnata$ ali s
ra%bacanim kamenjem. ,redinom kotlinice tee %imski potoi&.
M#e li to najboljeNM pitao je !artin. +ukovnik 4ragi ume ramenima.
M;skreno reeno$ drugoga nema. ,ljede&e ovakvo mjesto je
sedamdeset kilometara od cilja. 9ko se pak spusti blie$ mogli bi te opa%iti pri sputanju.M
6a %emljovidu i pri danjem svjetlu - to je lako. 9li u mrklej tmiai$ 5adajubi str5levlte l5d5nim %rakam$
br'ir5om od 1 g)
kmlh$ lako bi se moglo dogoditi da promae kotlinicu. 6e&e biti nikakvih svjetala koja bi ih vodila$ nema
odsjaja na tlu. ;% mraka u mrak.
M0%imam$M ree on. *.9F-ov navigator se uspravi.
M0 redu$ ;d5m ja syojim poslom.M
+oslije podne &e imati puno posla. 6jegav je %adatak prona&i put be% svjetala$ lete&i no&nim nebom be%
mjeseine. 6e&e biti dovoljno prona&i put samo do podruja i%bacivanja$ nego do toke u %raku odakle &e
=u%ev5 u ob%ir smjer i jainu vjetra> etiri tii+la n slnhnrlnn narln nannetiti nie5nv5l letie1ic11 i nnenc5iti
rlnlini.
<ercules stajae spreman$ napunjen gorivom. +od lijevim je krilom stajala oprema. +adobranski instruktor
:a2lish prepakirao je sva etiri 'T-kilogramska padobrana kao da ih sprema %a vlastiti skok. ,tephenson je
bio %adovoljan. 0 jednom je kutu stajao velik stol %a pripremu %a obavljanje %adatka. !artin je donio uve&ane
BotograBije i% 4rne rupe te je okupio ,tephensona$ Hastmana i 6ortha oko toga stola$ kako bi ra%radili smjer
hoda od mjesta doleta do gorskih kosa gdje su namjeravali le&i i promatrati 0tvrdu onoliko dugo koliko bude
trebalo. +roraunali su kako &e im trebati dvije no&i otra hoda =a dan u meduvremenu &e preleati>. 6ema ni
govora o dnevnoj hodnji i put ne smije biti ravan.
6a koncu je svaki od etvorice spakirao svoju naprtnja&u od dna do vrha. 6a vrhu se naao redni opasa -
teki pojas s mnogobrojnim depovima i nabojnjaama$ to ga po slijetanju ne&e raspakirati$ nego opasati i
tako nositi.
0 sumrak su im i% kantine donijeli ameri&ke hamburgere i ga%irana pi&a$ pa su se odmarali do polijetanja.
3dre1eno je da %rakoplov u%leti u '1$TE$ kako bi ih i%bacio u 'I$I).
!artinu se oduvijek &inilo kako je vrijeme ekanja najtee. 6akon gro%niave aktivnosti itavog dana$ to je
dugi antiklimaks. 6ije bilo niega na to bi se ovjek usredotoio. 3stajala je samo napetost$ stalna nametljiva
misao kako je - unato svim provjerama i ponovnim provjerama - neto ivotno vano ostalo %aboravljeno.
6eki su jeli$ neki itali$ pisali doma$ drijemali$ ili jednostavno ili ispra%niti se u %ahod.
0 devet naveer traktor odvue herculesa do piste. +osada7 pilot$ kopilot$ navigator i inenjer leta po&ee
ispitivanje motora. :vadeset minuta poslije autobus %atamnjenih pro%ora uao je u
hangar da u%me ljude i njihovu opremu i pove%e ih do aviona %a ;%bacivanje$ koji ih je ekao otvorenih
strainjih vrata i sputene ula%ne rampe.
:vojica padobranskih instruktora ve& su ih &ekali$ %ajedno s nadglednikom tereta i oruarem$ %aduenim %a
padobrane. ,amo se sedam mukaraca uspelo u% rampu$ pjeice$ te ulo u golemu nutrinu aviona. *ampa se
vrati na mjesto i vrata se %atvore %a njima. ,laga padobrana vratio se u autobus/ on ne&e letjeti s njima$
,kupa s instruktorima i nadglednikom tereta$ &etvorica vojnika pove%ae se sigurnosnim pojasevima u sjedala
du %ida. ekali su. 0 '1 i TT hercules se digao nad *ijad i okrenuo grubu svoju njuku prema sjeveru.
TU(
:ok se *9F-ov %rakoplov u%di%ao u no&no nebo tog '1. veljae$ amerikom je helikopteru kontrola leta javila
neka se makne u stranu i eka prije ulaska u ameriki sektor %ajedni&ke %rakoplovne ba%e.
Bili su ga poslali u 91 Aarc po dvojicu. ,teve .umer$ %apovjednik IID. taktike lovake eskadrile$ po%van je u
*ijad na %apovijed generala Bustera Glossona. ,a sobom je$ kako mu je i %apovjedeno$ poveo ovjeka koga je
smatrao najboljim %a niske leove i napade %a ciljeve na %emlji od svih svojih pilota.
6i %apovjednik raketaa ni satnik :on Kalker nisu imali pojma to ho&e od njih. 0 maloj sobici %a pripreme
ispod %rakoplovnoga sto5era$ sat po dolasku$ rekli su im to ho&e i %ato. 0putili su ih tako1er da nitko drugi$
s jedinom i%nimkom Kalkerova &asnika %a orune sustave$ &ovjeka koji leti u istom %rakoplovu na sjedalu i%a
njegova$ ne smije %nati o emu se radi.
Zatim su ih helikopterom vratili u njihovu ba%u.
6akon u%lijetanja$ etvorica vojnika smjela su se odve%ati i slobodno etati nutrinom letjelice pri blijedom
crvenom svjetlu sa stropa. !artin pode naprijed$ popne se ljestvama do upravljakog mosta$ gdje je neko
vrijeme prosjedio s posadom.
Fetjeli su na visini od 1).))) stopa do irake granice$ a onda se poee uspinjati. 6a 'E.))) stopa hercules se
prestao uspinjati te je uao u ;rak$ nai%gled sam na %vje%danom nebu.
Zapravo nisu bili sami. 6ad Zaljevom je 9K94,-u %apovje
5eno neka stalno motri nebo oko njih i pod njima. 9ko bilo koji uaki ra55r$ koji bl i% bllo kojeg ra%loga
l%bj55ao dota5anje save%niko unitenje$ ba5 tada obasjao hercules$ trebat &e ga smje
sta napasrl$ 0 t5 su svrhu ispod nj5h lctjela dya 2il5 25asela oboruana proturadarskim raketama$
3dlu&i h pak ijedan od p5ota rijetklh preostahh irakih lovaca te no&i olcnati sre&u na nabu$ spr5mni su
5kali *9F5ovi ja5
guari$ lete&i i%nad herculesa$ njemu slijeva. Zdesna su letjeli F1E4 orlovi. <ercules je letio %ati&en sa svih
strana kutijom od smrtnosne tehnike. 6ijedan od tih pilota nije %nao %ato. 6o sluali su dane im %apovijedi.
9 da je itko u ;raku vidio ita na radaru te no&i$ pomislio bi
t5Mt... 7e .../oQ .. to$.otnioln$ tn l2ti na ei+8ar nr+ma .nrelrni
etrdeset minuta prije i%bacivanja navigator upo%oravaju&im svjetlom najavi da je ,-minus-T). +oee
posljednje pripreme.
etvorica vojnika stavie na sebe glavne i pri&uvne padobrane. Glavni su ili na ramena$ a priuvni nie na
le1a. Zatim naprtnjae7 visile su naopako$ ispod padobrana$ s vrhom i%medu nogu. 3ruje$ automatski pitolj
heckler und koch !+, ,F$ prikop&ali su u% lijevi bok$ a boce s kisikom stavili na trbuh.
Aonano stavie kacige i maske %a kisik$ pa su ih pove%ali sa sredinjom kon%olom - &elinom tvorevinom
veliine ve&ega blagovaonikog stola$ naikanoj bocama kisika. Aad su svi dobro disali i% boca$ obavijestie
pilota$ koji je tada poeo isisavati %rak i% kabine$ sve dok se tlak u njoj i vani nisu i%jednaili.
,ve je to trajalo gotovo dvadeset minuta. 3pet sjedoe ekati. +etnaest minuta prije iskakanja sa %apovjednog
mosta opet je dola obavijest - u ui nadglednika tereta. 3n prenese padobranskim instruktorima neka pokau
padobrancima da se treba prebaciti s glavne kon%ole na vlastite male boce. 0 njim ima kisika %a I) minuta$ a
%a skok &e im trebati tri do &etiri minute.
0 tom trenutku samo je navigator tono %nao gdje su. ,9,ovci su imali potpuno povjerenje da &e bit i%baeni
to&no na pravom mjestu.
6adglednik tereta komunicirao je s padobrancima neprekidnom ra%mjenom %nakova rukama. 6i% je prestao
kad je objema rukama poka%ao na svjetla i%nad kon%ole. 0 nadglednikove ui dopre ni% uputa od navigatora.
!ukarci ustae i poee se polako kretati prema vratima$
polako poput astronauta$ pritisnuti te5inom opreme. ;nstruktori$ tako1er s5boc5ma kisika$ poli su s njima.
,9,5ovci se poredae ispred jo %atvorenih repnih vrata/ sva5 tko je provjeravao opremu onoga ispred sebe.
0 ,-minus-T repna se vrata otvore i oni se %agledaju u osam kilometara duboku mranu$ jure&u pra%ninu.
,ljede&i %nak rukom7 dva prsta to ih je podigao instruktor$ ka%ae im da je , minus '. !ukarci do1oe do
samog ruba rampe te se %agledae u =ugaena> svjetla na obje strane %jape&eg otvora. ,vjetla se upale
crvena$ ani spuste vi'ire. ,vjetla se upale %eleno...
,va etvorica okrenu se na peti$ licem prema pra%nini$ te skoe rairenih ruku$ licem nadolje. 6a tren jo
vidjee rampu$ a onda hercules ie%ne.
6arednik ,tephenson iao je prvi.
T(1
,tabili%iravi poloaj pri padu$ etvorica su oko sedam kilometara padala be% ijednog %vuka kro% no&ni %rak.
6a 1')) metara visine uredaj %a otvaranje pove%an s barometrom automatski je otvorio omot padobrana i
tkanina se naglo rastvori. +adaju&i drugi$ !ike !artin ugleda petnaestak metara pod sobom lik svog sudruga
kako se prividno prestao gibati. ;ste sekunde osjeti trenju od otvaranja svog glavnog padobrana. MAvadratM se
%atim rairi i on uspori sa 1U) km`h na ')/ amorti%eri su preu%eli jedan dio povratnog udarca.
6a IE) metara visine otkopali su karabinere to su im drali naprtnjae u% le1a te ih spustie ni% noge i
%akvaie %a stopala. 6aprtnjae &e tako padati %ajedno s njima$ a otpustit &e ih tek I) metara nad %emljom$
kad &e visiti na punoj duini etverometarskog najlonskog ueta.
6arednikov se padobran i%micao udesno$ pa ga je !artin slijedio. 6ebo bijae vedro$ %vije%de jasne/ crni obrisi
planina hitro su i%nicali sa svih strana. Zatim ugleda ono to je narednik vidio prije njega7 sjaj vode u potoku
to protjee dolinicom.
+eter ,tephenson spustio se u sredini odre1enog podruja$ nekoliko metara od obale potoka$ na meku travu i
mahovinu. !artin odbaci naprtnjau na uetu$ %aljulja se$ %austavi u %raku/ o&uti kako je naprtnja&a pala na
tlo te se njeno spusti na oba stopala.
:esetnik Hastman prode pokraj njega i i%nad njega$ odjedri natrag i spusti se pedeset metara dalje. !artin je
otkapao pa
dobran$ pa nije ni vidio kako je Aevin 6orth sletio.
Zapravo je planinar bio etvrti$ posljednji po redu/ sputao
se sto metara i%a njega$ ali na obronak brijega$ a ne na travnjak.
+okuavao se pribliiti kolegama$ povla&e&i Mu%deM$ kad mu je naprtnjaa pala na tlo. :otakavi tlo$
naprtnjaa se stala po nje
mu povlaiti pod teinom ovjeka i%nad sebe$ %a iji je pojas bila ve%atia. +et metara se povlaila go5skom
strat5om$ a %atim %ape me5u dyjema stijenama.
;%nenadni tr%aj uieta povukao je 6ortha nadolje i nastranll$ tako da se nije uspio doekati na noge$ nego je pao
postrance. 6a obronku nije bilo puno kamenja$ no jedan je kamen bio dovoljan
da mu slomi lijevu bedrenu kost na osam mjesta$
besetnik savreno jasno osjeti kako mu se lomi kost$ no udarac je bio tako snaan da nije osjetio bol. 6ekoliko
sekundi. Bol tada dode u valovima. 6agnuo se i %ahvatio stegno objema
3n to nije primijetio$ jer se to %bivalo unutar noge$ ali poeo je krvariti. #edna krhotina viestrukog prijeloma
kosti presjekla mu je bedrenu arteriju$ od ega je krv ikljala u %drobljeno tkivo njegova lijevog bedra.
3staloj trojici trebala je minuta dok su ga pronali. ,vi su bili otkva&ili padobrane i naprtnjae$ uvjereni kako i
on ini isto. ,hvativi kako ga nema s njima$ poli su pogledati to je s njim. ,tephenson posvijetli nogu
runom svjetiljkom$
M3$ \bemtiLM proap&e on. ;maju pribor %a prvu pomo&$ u kojemu su i komprese i prvi %avoj... ali nita %a
ovakav sluaj. :esetniku bi trebala traumatoloka bolnica$ krvna pla%ma$
o%biljna operacija - i to br%o. ,tephenson otri do 6orthove naprtnjae$ iupa i% nje pribor %a prvu pomo& i
poe pripremati injekciju morB ja. 6ije bilo potrebe. , krvlju je istjecala i bol.
6orth otvori oi i usredotoi %amu&en pogled na !artinovo lice i%nad sebe te proap&e7 M3prosti$ eBe$M te
opet %atvori oi. :vije minute poslije je preminuo$
0 drugo vrijeme i na drugom mjestu !artin bi bio mogao dati neki %nak patnje to ju je &utio gube&i svoga
ovjeka$ i to ovjeka kao to je bio 6orth. 6ije bilo vrijeme ni mjesto. :vojica preostalih shva&ali su to.
6astavie stoga raditi to se moralo u
sablasnoj tiini. .ugovat &e poslije$
!artin se nadao da &e mo&i smotati padobrane i po&istiti dolinicu pri5e nego nade krapu u koju &e baciti
suviak opreme. ,ad je to nemogu&e$ jer se nnora pobrinuti i %a 6orthovo tijelo.
M+ete$ prikupi sve to &emo %akopatiL 6a5i negdje krapu ili jamu$ Pll je naini$ Ben$ prikupi kamenjeLM
5ar4ln se nagnu nad truplo$ skine mu vojni&ku ogrlicu i au
tomatski pitolj$ pa krenu pomo&i Hastmanu. 6oevima i rukama$ n5ih tro5ica %ajedno iskopae rupu u tvrdu
tlu i poloiie tijelo u nju$ +reko njega stavie &etiri otvorena padobrana$ &etiri jo %apakirana priuvna$ boce %a
kisik i uad.
Zatim su gomilali kamenje povrh svega - ne na lijep nain$ to bi se uo&ilo$ nego kao da se samo otkotrljalo
ni% padinu. ;% potoka d(lllj555 8Tdu kako bi oprali s kamenja i trave tragove kr
vi. Goli dijelovi gdje je stajalo kamenje to su ga uporabili %a gomilu uga%ili su nogama i stavili tamo busenje s
obale potoka. :olina je morala i%gledati to slinije svom i%gledu sat prije pono&i.
6adali su se do %ore obaviti pet sati hodnje$ no posao im je odu%eo tri sata. :io sadraja 6orthove naprtnjae
ostao je i po
kopan s njime7 odje&a$ hrana i voda. 3stalo su morali podijeliti medu sobom$ to je njihove terete uinilo jo
teima.
,at prije %ore ostavili su dolinu i prebacili se na 0<+ - uobiajeni hodni postupak. ,tephenson preu%e ulogu
vode puta. Arenuo je ispred ostale dvojice. +rije prelaska preko prijevoja$ baci se na %emlju pa tek tada i%viri
kako bi vidio to je s druge strane i tako i%bjegao mogu&a neugodna i%nenadenja.
+ut ih je vodio u%brdo$ ali on u%e otro stupati. +remda oni%ak i suhonjav te pet godina stariji od !artina$
mogao je hodati bre od ve&ine mladi&a$ i jo s etrdeset kila na ledima.
3blaci su doli ba kad su ih trebali7 prekrili su nebo i tako odgodili %oru$ daju&i im jo jedan dodatni sat. Za
devedeset minuta otra hoda preli su dvanaest kilometara$ odmakavi od dolinice %a nekoliko planinskih
grebena i dva brijega. 6apokon ih neumiljovo sivo jutarnje svjetlo natjera da potrae poloaj gdje &e preleati
dan.
!artin odabra vodoravnu pukotinu u stijeni$ koju je natkriljivala druga stijena$ obrasla rijetkom travom/
poloaj je bio tono nad presahlim vadijem. 0 %adnjim minutama svitanja pojedoe neto od svojih porcija$
skrnue koji gutljaj vode$ a %atim su legli$ pokrili se prikrivnom mreom i umirili se %a spavanje. Bile su tri
smjene %a straarenje/ !artin u%e prvu.
0 11 gurnu ,tephensona da se probudi te je spavao dok je narednik straario. 0 1D sati tvrdi prst Bena
Hastmana bocnu ga
u rebra. 3tvorivi oi$ bojnik vidje kako Hastman stavlja prst na
ust5$ !ar5n osl5hnu$ ;5 vadija$ samo tri.etiri mctra ispod njiho. va le5ita$ dopirah su 5rlcni %vukovi
arapskoga govora$
6arednik ,tephenson se probudi$ +odignu obrvu$ to &cmo sadN !arrin je neko vrijeme slu5ao$ Oetvorica su
u ophodnji/ do5 sadilo im je beskonano ba%anjc planinama/ umorni su. Za dcsct minuta je sa%nao kako su se
nakanili na tom mjestu utaboriti i
preno&iti. 8e& je i%gubio dovoljno vremena. !ora se kretati do est$
kad mrak pada na bregove. ,vaki mu je sat nu5an %a prela%ak ki5
lometara to ih dijele od gorskih kosa na brdu preko doline to ih
dijePi od 0tvrde$ !o5da &e trebati i dodatno vrijeme %a prona.
&ekati satima dok ne %aspu dovoljno duboko da !artin i njegovi mo&i sigurno promaknuti pokraj njih. 6ita
od toga.
6a !artinov %nak$ i druga dvojica isukae dvosjekle ravne noeve. .rojica mukaraca otpu%ae do vadija.
:ovrivi posao$ !artin prelista vojnike knjiice mrtvih ;raana. +rimijeti kako se svi pre%ivaju 9l-0baidi.
,vi pripadaju plemenu 0baida$ gortacima i% tih strana. ,vi su nosili %nakovlje *epublikanske garde. 3&ito je
Garda unova&ila te gorta&ke ratnike kako bi ophodili oko 0tvrde i uvali je od ulje%a. 3pa%i i kako su sve to
vitki$ ilavi mukarci$ be% kapi sala$ vjerojatno neumorni na brdovitu terenu.
;pak im je trebao itav sat da odvuku etiri trupla u krapu$ ra%reu njihov prikrivni ator te od njega naprave
pokrov nad njima te ga napokon nakite grmljem$ dra&om i travom. 6o kad su %avrili$ samo bi vrlo otro oko
opa%ilo ita neobi&no. ,re&om$ iraka patrola nije imala radio$ pa se od njih po svoj prilici ne oekuje
javljanje prije povratka u ba%u - gdje god da je. 6ikad se oni ne&e vie vratiti$ ali bude li sre&e %a Hngle%e$
pro&i &e dva dana prije no to njihovi opa%e da ih nema.
:ok se sputao mrak$ ,9,-ovci su nastavljali put$ pokuavaju&i pri svjetlosti %vije%da prepo%nati obrise
planina s BotograBija. ;li su po kompasu prema planini na cilju.
!artinov %emljovid bijae sjajan proi%vod/ narisalo ga je raunalo$ na temelju BotograBija i% %raka to ih je
snimio .*-1. +rika%ivao je podru&je i%me1u podruja i5bacivanja i namjeravanog polo5aja Za le5anje$ !artin
je povremeno %astajao kako bi u% pomo& ru&nog ,9.698-a i %emljovida provjerio polo5aj i smjer
kretanja. 0 pono& je oboje bilo dobro. +roraunao je idu&ih petnaest kilollieta5a hodnj5.
0 PIreconsll u 8elsu !artin i nj5govi ljudi il/ bi D kmlh po ovakvu tlu - 5ustar hod Za ljud5 to i2od5 psc u
vc5crnju 5tnju po rav5om$ be% naprlnja&e od T) kilograma na le5ima.
6o u nepo%natim i neprijateljskim brdima$ s mogu5no&u susreta s ophodnjama$ mora se sporije napredovati$
8e& su se jed
nom sreli s ;ra5anima$ a drugi bi put bilo previe.
6jihova prednost pred ;raanima su no&novidne naoale$ to ih nose poput abljih o&iju na ticalima.
3pskrbljeni novim$ irokokutnim modelom$ krajobra% pred sobom vide blijedo%eleno. 6ai
.....$. ...-....9e$...$ 5liFn.m.$ r5ninnolo l5$cr.5t5in i r2ioFov.5iM cmobi B tnn
:va sata pred %oru ugledae pred sobom ve&i dio 0tvrde te poee uspon na padinu njima slijeva. +lanina to
su je odabrali na junom je rubu etvornoga kilometra to ga je na%naio #erihon. ;% krape bli%u vrha mo&i &e
gledati prema junom proelju 0tvrde =ako je to %aista .vr1ava> s visine gotovo jednake vrhu.
itavu uru muno su se pentrali$ teko diu&i. 6arednik ,tephenson$ na elu$ probijao se u%gor ko%jom sta%om
to je %avijala oko brda. ;spod samog vrha pronali su krapu to ju je .*-1 snimio donjim bonim aparatom.
Bolje nego to se !artin nadao7 prirodna pukotina duga dva i pol metra$ duboka metar i pol$ sedamdeset
centimetara iroka. ;%van pukotine strala je sedamdeset centimetara iroka kamena MpolicaM$ na koju !artin
moie le&i trupom$ dok &e mu donji dio tijela ostati sakriven u stijeni.
*a%apevi prikrivnu mreu$ stadoe graditi skrovite nevidljivo %a rado%nale poglede.
<ranu i vodu nagurali su u depove opasaa$ !artinove tehnike naprave bile su pri ruci$ oruje =nakon
provjere> takoder bli%u. .ik prije %ore$ !artin uporabi jedan ure1aj.
Bijae to radioprimopredajnik$ %natno manji od onoga to ga je upotrebljavao u Bagdadu - velik jedva kao dvije
kutije cigareta. +ove%an s nikal-kadmijskom baterijom$ imao je snage %a vie sati govora no to &e mu ikada
trebati.
8alna duljina bijae dogovorena. , druge je strane ve%e us
postavljeno 'T-satno deiurstvo. Za privlaenje po%ornosti trebalo je samo pritlslluti tipl5u MprijenosM nekoliko
puta$ dogovorenim ni%om pitaja i tiina$ a %atim ekati dok sugovomik ne odgovori
drugim$ takoder dogovorenim ni%om.
.reOi di) radi)opreme bijae tanjurasta antena$ sklopiva poput bagdadske$ no manja. +remda je bio puno
sjevernije od ira&
ke metropole$ bio je ujedno i %natno vie$
*asklopivi MtanjurM$ !artin ga usmjeri k jugu$ povee bate
riju s primopredajnikom i njega s antenom/ %atim pritisnu tipku
MprijenosM$ #edan-dva-tri-etiri-pet/ stanka/ jedan-dva-tri/ stanka/ jedan/ stanka/ jedan.
+et sel5undi poslije radio u njegovi5 rukama t5lio Za485;i/ etll5 pltaja$ etlJ 5ltaja$ dva$
+ritis5u M5riltnosM$ %adr5i prst na tipk5 1 r55 u mlkroBon$
!artin ponovno spremi radioprimopredajnik i antenu u vodonepropusnu navlaku$ stavi jake no&ne naoale i
spusti se na ravnu stijenu. ;%a njega su narednik ,tephenson i desetnik Hastman sklupali su se poput
%ametaka ispod te stijene/ no &ini se da im nije neudobno. :vije motke odi%ale su prikrivnu mreu pred njim$
ostavljaju&i mu prore% %a gledanje daleko%orom %a koji bi promatrai ptica dali desnu ruku da ga mogu imati.
:ok je ,unce obasjavalo planine <amrina u cik %ore 'I. veljae$ bojnik !artin poinjao je prouavati remek-
djelo svoga starog kolskog druga 3smana Badrija - AaJalu$ to je nikakav stroj ne moe vidjeti.
0 *ijadu su se ,teve Faing i ,imon +a@man %agledali u list papira to im ga je uru&io tehniar koji je dotrao
i% radijske sobe.
M\BemtiLM ganuto &e Faing. M+a on je stvarno tamo7 na toj j..enoj planini.M
:vadeset minuta poslije vijest je i% ureda general Glossona stigla u 9l Aarc.
,atnik :on Kalker vratio se u ba%u u sitne sate ''. velja&e$ ugrabio malo sna %a ostatka no&i te poeo raditi
odmah nakon %ore$ dok su piloti to su te no&i bili na %adatku obavljali svoje ra%govore i vukli se u postelju.
0 podne je imao pretpostavljenima podnijeti plan. im ga je podnio$ poslali su ga u *ijad$ gdje je odobren.
+oslijepodne &e
mu biti dodij5lj5n o5govaraju&i %rakoplov$ posa5a i senris. +lanuan je napad s etiri letjelice na ira&ku
%rakoplomu ba
%u dobrano na sjeveru od Bagdada$ na%vanu .ikrit-istok$ a nije daleko od rodnoga mjesta ,addama <useina. 0
no&nom &e se pohodu uporabiti jednotonske laserski navodene bombe. :on Kal
ker &e voditi napad/ pratit Oe ga njegov uobi&ajeni sukrilnik te jo dva %rakoplova eagle.
6ekim se &udom taj %adatak pojavio u dnevnoj %apovijedi$ premda je %amiljen samo dvanaest sati$ a ne tri
dana prije.
3stale tri potrebne posade dobivene su povlaenjem s ra%nih drugih %adataka. +rebacili su ih na %adatak
M.ikrit-istokM$ predviden %a no& ''. =a moda i bilo koju drugu no&$ bude li tako %apovjedeno>. :o tada su
stavljeni u neprekidnu pripravnost$ u smjenama deurstva od jedan sat.
Oetiri strike eaglea pripremljena su do %alaska ,unca ''. 0
''$)) %adatak je odgoden. 3sam %a njega odre1enih posada poslano je na odmor$ dok je ostatak eskadrile
krenuo Mpabir&itiM tenkove *epublikanske garde sjeverno od kuvajtsko-irake granice.
Aad su se ostale posade vratile sutradan u %oru$ etiri besposlene posade %rakoplova dole su na red %a
%aBrkanciju.
Zajedno s planerima posade su prora&unale put do istonoga .ikrita/ &etiri &e orla letjeti koridorom i%medu
Bagdada i iranske granice na istok. 6ad je%erom 9s ,adijom okrenut &e se pod pravim kutem$ a %atim
proslijediti ravno na sjevero%apad prema .ikritu.
:ok je pijuckao jutarnju kavicu u blagovaonici$ :ona Kalkera po%va van %apovjednik eskadrile.
M0pravo ti obiljeavaju cilj. ;di se odmoriti$ ovo bi mogla biti teka no&.M
+ri svjetlu i%la%e&eg ,unca !ike !artin prouavao je planinu s druge strane uske doline. +ri najve&em
pove&anju kro% daleko%or je mogao vidjeti pojedina&ne grmove. +ove&avanjem arine daljine mogao je
vidjeti promatrano podru&je u bilo kojoj eljenoj visini.
+rvog je sata motrena planina i%gledala kao i svaka druga planina. 3brasla travom$ poput ostalih. 6isko
grmlje$ dra&a i bunovi kao i svugdje drugdje$ .u i tamo pokoja gola stijena ili poko
ja stijena o5onjena ni%a strminu$ +oput svih ostalih brda na vidi5 ku$ i ovo bija5 n5pravilna oblika$ 6i5ga
neobinog ni sumnjivog. 3d vremena do vremena vrsto bi stiskao o&i kako bi ih
odmorio$ Gl5vu P5i tlakr5tk5 5ol55i5 na p5dlaktic5$ a on5a s5 vra5 &ao poslu$
,redinom prijepodneva poeo je uoavati pravilnost$ 6a ne5 kim je dijelovima planine trava rasla druga&ije
nego na ostalim$ 85gta4ija je mj5stimi4e djeloval5 prav5no$ kao da rasto u redo5i5
ma. 91i nigdje vrata =ako nisu na suprotnoj strani>$ nigdje puta$ sta%e ni tragova guma$ nigdje ispuha %raka to
bi virio i% tla/ nigdje %naka kopanja. ,unce mu je$ prela%e&i padinama$ dalo prvi trag.
Aoju minutu poslije jedanaest uini mu se kako je vidio da je neto %ablistalo u travi. 8rati pogled kro%
daleko%or na to mjesto i uotri na nj$ stavivi na najja&e uve&anje. ,unce na tren %a1e i%a
RF$R$RR .5R5 7R RRR. ...7@$5 ..R$.. 5$.@... 1.$75M.M. M .5M$5 nM$...M 7e
!artin trepnu i pokua opet. .ridesetak centimetara ice vijugalo je padinom u travi. :io due ice$ pokrivene
%elenom plasti&nom i%olacijom. , malog se dijela plasti&ni pokrov i%grebao te je otkrivena kovina to ju je
skrivao.
?ica je tek jedna od vie njih$ a sve su ukopane u travu$ to je otkrio vjetar to je povremeno odbacivao vlati
trave na jednu$ pa na drugu stranu. ; druge ice$ dijagonalno okomite na te. ?iana mrea ispod trave.
0 podne je ve& bolje vidio. 6a dijelu planine %elena iana mrea dri tlo %a neto ispod njega. .rava i drugo
bilje rastu i% svakog romboidnog otvora u ianoj mrei$ %akrivaju&i je tako.
Zatim uo&i terase. #edan dio gorske kose nainjen je od betonskih blokova =vjerojatno od njih>. *a%mak
i%medu gornjeg i donjeg bloka uvijek je 1) centimetara. :u vodoravnih terasa$ tj. i%medu blokova$ raslo je
bilje. +ogledavi bolje$ ugleda kako su u redovima. ;sprva biljke nisu tako i%gledale$ budu&i da su ra%liite
visine. 6o kad je obratio po%ornost samo na stabljike$ nije bilo mjesta sumnji7 doista su u redovima. 9 nita
prirodno ne raste u redovima.
+romotri ostale dijelove planine$ no u%orak presta. +oe %atim opet na lijevoj strani. .ek je u rano poslijepodne
rijeio %agonetku.
9naliti&ari u *ijadu bili su posve u pravu. Aad bi netko pokuao ukloniti itavu nutrinu brijega$ ne bi uspio7
brijeg bi se uruio. .ko god da je ovo i%veo$ u%eo je postoje&e bregove$ i%re%ao unutarnje povrine te gradio u
otvorima medu vrhovima$ kako bi stvorio divovski krater.
+une&i jame$ graditelj je slijedio obrise pravih bregova$ redaju&i ni%ove betonskih blokova ni% padine. .ako je
stvarao male %aravanke. 6a koncu su s vrha prosuli desetke tisu&a tona povrinske %emlje.
Zelenilo 5e moralo do&i poshje. ?iana mre5a$ obloena %e. lenom plastikom$ vjerojatno je pove%ana s
betonom pod sobom te dri %emlju na padinama. 3nda sjeme trave7 rasijano na tlo$ ostalo je tamo da se
ukorijeni i rairi. Grmlje i ikara i%rasli su i% dubljih vrtaa punih %emlje medu betonskim blokovima.
.rava je prolog ljeta prorasla$ stvorila svoju mreu isprepletena korijenja. Grmovi su se probili kro%a ianu
mreu i travu te je %elenilo u&inilo da bregovi sve vie nalikuju prvotnima$ prirodnim.
T((
;%nad kratera$ krov 0tvrde be% sumnje je geodetska kupola$ nainjena tako da takoUer posjeduje tisu&e
MdepovaM u kojima raste trava. ;ma &ak i umjetnih stijena =obojenih sivilom pravih> s olucima %a otjecanje
kinice.
!artin se usredotoi na podruje oko mjesta gdje je mogao biti rub kratera prije podi%anja kupole.
6aao je to je traio petnaestak metara ispod vrha kupole. 8e& je pedeset puta bio proao pogledom kro%
daleko%or preko toga mjesta$ a da nita nije opa%io.
Bijae to komad gola stijenja blijedosive boje/ no od jedne strane do druge vodile su dvije crne crte. to je vie
prou&avao te crte$ to se vie pitao %ato bi se netko penjao tako visoko samo %ato da na stijeni narie dvije crte.
,a sjeveroistoka popuhnu vjetar te %aleluja prikrivnu mreu oko njegova lica. ;sti vjetar pomaknu i jednu od
onih crta. im je vjetar stao$ i crta se prestala micati. .ada !artin shvati kako to i nisu crte$ nego eli&ne ice
to vode stijenjem i %avravaju u travi.
!anje kamenje poredano je oko velike stijene u sredini$ poput kruga straara. Zato takav okrugao oblik$ emu
eline iceN +retpostavimo da netko$ tamo duboko dolje$ jako povu&e te ice... bi li se stijena pomaklaN
0 pola tri on shvati kako to uop&e nije stijena. Bijae to sivi platneni pokrov to ga dri krug od kamenja. Aad
bude potrebno$ pokrov se mie u stranu pote%anjem ica u jamu to je pod njima.
+3,tup11) jG uoGlo 5 oblik ispod pokrova/ okrugao$ vie od
metra u promjeru. !otrio je platno pod kojim je =njemu nevidljiv> posljednji metar topa MPiabilonaM uperen u
nebo$ udaljen ')) metara od svoga sustava %a opaljivanje duboko u krateru. 0peren je prema jugo jugoistoku$
prema :ahranu$ udaljenu CE) kilometara$
M.raiiloLM ree on ovjeku i%a sebe. :o1avi mu dalekoZ3r$ !artin u%e ponu1enu mu napravt5$ nalik
l5leskopu.
+rimakavi napravu oima$ kako su mu poka%ali u *ijadu$ on ugleda platneni pokrovp$ ali be% ikakva
pove&anja.
Fe&a je poka%ivala etiri strelice u obliku slova 8$ uperene pre%na unutra. +olaganim olcretanjem okritgle
rilice na boku na.
....M..e ..$.MM$..$5 /o 8Rr.mp rlnlr ce nicn rintalrnnli i nai5inili lrriI na
MAompas$M ree on. ,tavivi daljinomjer i%a sebe$ u%e elektroniki kompas. 6ije to naprava koja ovisi o
posudici to pluta u %djeli alkohola$ ak ni o ka%aljci to je stabili%ira giroskop. +ribliio je uredaj oku$ ugledao
pokrov s druge strane doline te pritisnuo tipku. Aompas je sam obavio ostatak posla. :ao mu je to&an poloaj
od njegova smjetaja do pokrova7 ITU stupnjeva$ 1) minuta i 1U sekundi.
,9.698 mu je dao jedini jo potrebni podatak7 njegov vlastiti poloaj na Zemljinoj povrini s tono&u
kvadrata od 1E puta 1E metara.
6espretno je na skrovitu mjestu rasklapati i postavljati satelitsku antenu/ %ato mu je %a taj posao trebalo deset
minuta. *ijad odgovori im ga je po%vao. !artin polako proita sluateljima u saudijskom glavnom gradu tri
ni%a brojaka7 svoj toan poloaj$ poloaj prema kompasu od njega do cilja te udaljenost. 0 *ijadu sami mogu
proraunati ostalo te dati koordinate pilotu.
!artin uspue natrag u pukotinu u stijeni da bi ga %amijenio ,tephenson$ koji &e pa%iti ne naila%i li iraka
ophodnja. !artin &e pak pokuati malo %aspati.
0 pola devet$ u potpunoj tmini$ provjerio je kako radi inBracrveno trailo ciljeve. 3blikom nalik velikoj
baterijskoj svjetiljci s obaraem$ od toga se ra%likovalo po trailu - okularu na stranjoj strani.
,pojivi ure1aj s akumulatorom$ on ga uperi na 0tvrdu i sta
ne promatrati. 4ijela je planina jasno osvijetljena$ kao da se k0pa u jakoj Zelenoj mjeseini$ +rebaci arite i
pove&alo na pokrov to skriva usta cijevi MBabilonaM$ pa stisnu obara$
#edna jedina nevidljiva %raka inBracrvena svjetla prela je ponad doline te on ugleda crvenu tokicu na gorskoj
kosi. +omica
njem regulatora no&novida$ namjestio je crvenu to&kicu na p3k
rov te je na tom mjestu Zadr?ao pola minute$ Zadovoljan time$ on iskljui napravu i sklup&a se opet ispod
prikrivne mree$
etiri strike eaglea u%letj5la ,u i' bdZd 9l A5re u '' i T, te se
popela na ').))) stopa visine. Za tri posade bio je to rutinski %a
datak =na2an Bluejay> unitaYanja irakih %rakoplomih ba%a$ ,vaki orao nosi jednotonske laserski navo1ene
bombe$ a u% to i rakete %rak - %rak %a samoobranu.
:opunjavanje gorivom i% pridijeljene im lete&e cisterne A41) tik pred irakom granicom bijae obino i
ne%animljivo. 6a
\ i punivi se do vrha$ nastavie let u labavoj Bormaciji gotovo ravno
na sjever$ preletjevi ira&ki grad 9s-,amavu u 'I$1T.
Fetjeli su ne govore&i nita radio-ve%om$ kao uvijek$ te ugaenih svjetala. ,vaki je navigator vidio ostala tri
%rakoplova na radarskom %aslonu. 6o& je bila vedra i 9K94, nad Zaljevom dao im je %nak Msve istoM$ to
%nai da pred njima nema ira&kih lovaca.
0 'I$I( navigator :ona Kalkera tiho ree7 MZaokret %a pet.M ,vi su uli i ra%umjeli da %a pet minuta treba
%aokrenuti i%nad je%era 9s ,adije.
0pravo dok su poinjali %aokret pod pravim kutom$ kako bi u%eli smjer prema istonom .ikritu$ ostale tri
posade prilino jasno %aue glas :ona Kalkera kako govori7 M,vim bluejayima... voda ima poteko&a s
motorom. #a &u +0B. Bluejay tri$ preu%mi.M
Bluejay tri bio je Bull Baker$ vo1a drugih dvaju aviona. 3d te poruke nadalje stvari su se odvijale sasvim
pogreno$ i to na vrlo udan nain.
Kalkerov sukrilnik *andy M' *M *oberts pribliio se svom vodi$ ali nije vidio u emu je problem s Kalkerovim
motorima/ ipak$ Bluejay vo1a gubio je snagu i visinu. 3n &e i%vesti +0B povratak u ba%u. 0 tom bi sluaju
bilo normalno da sukrilnik ostane s njime$ osim ako problem nije minimalan$ 6o poteko&e u radu motora nad
neprijateljskim podrujem nikad nisu minimalne$
MFrimljeno$M potvrdi Baker$
Zatim %a&ue7 MBluejay dva$ pridrui se Bluejayu tri. 3petujem7 pridrui seL .o je %apovijed. 6astavite prema
istonom .ikrituLM
,ukrilnik$ sada %aista %bunjen$ uini kako mu bijae %apovjeUeno te se uspne i pridrui ostalima i% Bormacije
Bluejaya. Zapovjednik akcije i dalje je gubio visinu nad je%erom$ vidjeli su na radarima.
0 istom trenutku posade shvatie kako je %apovjednik uinio neto ne%amislivo. ;% nekog ra%loga =moda
%bunjen %bog problema s motorom>$ nije govorio preko kodirane radio-ve%e$ nego
MuistoM$ to je jo stranije$ spomenuo je odredite$
;%nad 9rapsko-per%ijskog %aljeva je mladi narednik *atnog %rakoplovstva ,9: to opsluuje elektroni&ke
uredaje u utrobi 9K94,-a sav %bunjen po25 svog %apovjednika$
M;mamo problem$ gospodine. 8o5i Bluejaya se kvari motor$
M0 redu. ,hvatio$M kratko &e %apovjednik. 0 ve&ini %rakoplova pilot je kapetan$ %apovjednik s potpunim
ovlastima nad letjelicom i posadom. 0 9K94,-u pilot odgovara %a sigurnost letjelice$ ali %apovijedi i%daje
druga osoba - %apovjednik leta.
M9li$ gospodine$M bunio se narednik$ Mvoda Bluejaya govorio je \uistoJ. 3dao je cilj. :a im svima dam +0BNM
M3dbijeno. 9kcija se nastavlja$M odre%a %apovjednik. 6arednik se vratio %a svoju kon%olu sav i%van sebe. Fudo
je toL 9ko su ;raani uli poruku$ njihova &e protu%rana obrana u istonom .ikritu doekati nae u punoj
spremnosti.
Zatim %auje opet :ona Kalkera.
M8oda Bluejaya. ,mak$ smak. 3ba motora %aka%ala. ;%bacujem se.M
3pet je govorio MuistoM. ;raani su =ako sluaju> sve &uli.
; bio je u pravu. +oruke su se ule. 0 istonom .ikritu protu%rakoplovni topnici su skinuli pokrove s
trocijevaca i toplinski navodene rakete spemno su ekale %vuk nadola%e&ih %rakoplova. :ruge postrojbe$ oko
je%era$ smjesta su u%bunjene i poslane traiti dvojicu palih %rakoplovaca.
MGospodine$ vo1a Bluejaya je pao. !oramo ih vratiti u ba%u.M M,hvatio. 3dbijeno$M odre%a %apovjednik.
+ogleda na sat. Zapovijed je %apovijed. *a%log ne %na$ ali sluati se mora.
Formacija Bluejaya tada je bila devet minuta leta od cilja$ idu&i ususret Modboru %a do&ekM. .rojica pilota
pilotirali su u grobnoj tiini.
0 9K94,-u je narednik jo vidio na radaru treptavu toki
cu vo1e Bluejaya kako se sputa prema povrini je%era. :rao je oito naputen i svakog &e trena udariti o tlo.
etiri minute poslije %apovjednik 9K94,-a je$ &ini se$ promijenio miljenje$
MBluejayL 9K94, Bluejayu7 +0BL 3petujem7 +0ULM
+osa55 tr5 s5nkc eaglea$ potitcnc Zbog onoga to sc dotada dogodilo 5ijckom lcta$ si5oc sa smj55a i
ok5e5ue s5 natrag ku&i$ ;raki protu%rakoplovci u istonom .ikritu$ nemaju&i radar$ ekali su u%alud jo
puni sat$
6a juinom rubu :ebel al ;-;amrina druga je iraka osluki
vanica ula tu ra%mjenu poruka. Zadatak nadlenog pukovnika 8+C+ t111+ hiln n5hnniivati istn5.ni .ikrit
ili hiln lrnin rlman 5ralrnR
Aad se Bormacija Bluejaya okrenula nad je%erom$ dao je prvi stupanj u%bune$ jer put od je%era do %rakoplovne
ba%e vodi orlove du junog ruba njegova podruja. Aad je jedan neprijateljski %rakoplov pao$ pukovnik se
ra%veselio$ a kad su se ostala tri okrenula natrag na jug$ laknulo mu je. 3po%vao je u%bunu.
:on Kalker u spirali se sputao nad je%ero dok nije bio samo tridesetak metara i%nad povrine/ tada je odaslao
MsmakM. Fete&i nisko nad vodom 9s ,adije$ utipkao je nove koordinate i okrenuo letjelicu na sjever$ prema
:ebelu. ;stodobno se prebacio na 694;!98 =engleski7 F96.;*6 - Fo2-9ltitude 6avigation and .argeting$
;nBra-*ed Bor 6ight>.
694;!98 - =,ustav %a> navigaciju i ciljanje na malim visinama =s inBracrvenim no&nim navodenjem> jest
ameri&ki ekvivalent britanskom sustavu .;9F:. +rebacivanjem na 694;!98 Kalker je jasno vidio krajolik
pred sobom kro% vjetrobran$ jasno obasjan inBacrvenim %rakama emitiranim ispod krila njegova aviona.
3bavijesni stupci na vjetrobranskom %aslonu sada mu daju smjer i br%inu$ visinu i vrijeme do toke napada.
!ogao se prebaciti na automatskog pilota$ prepustiti raunalu pilotiranje orlom7 da ga on navodi kro% sutjeske
i i%nad kotlina$ u% klisure i planinske kose$ dok bi on drao ruke u krilu. 6o Kalker je radije ostao na
MranomM i pilotirao sam.
, pomo&u BotograBija to ih je prouio u 4rnoj rupi$ uspio je proraunatl smjer takav da ni u jednon5 trenutku
ne i%ranja i%nad ob%ora. ,talno je letio nisko$ prianjaju&i u% dna dolina$ vijugaju&i od u2isine do udoline.
6aginjao se i cikcakao poput koturaljka5a$ naprcduju&i prcma 0t5rdi$
+oto je Kalker odaslao poruku MsmakM$ !artinov radio %a
piti nekoliko puta na unaprijed dogovoren nain. !artin ispuie naprijed$ na rub stijene i%nad doline$ uperi
inBracrveno trailo u kilometar udaljen pokrov$ namjesti crvenu toku na sredinu pokrova i ostavi je tamo$
*adijski pitaji %naili su Msedam minuta do bombardiranjaM. 3d toga trena !artin je trebao nepomino drati
crvenu toku. M; vrijeme je. ,mr%avam se ovdje$ \bemti$M proap&e Hastman.
M6e jo %a dugo$ Bermy$M re&e ,tephenson$ kupe&i posljednje dijelove opreme u naprtnja&u. M0skoro &e
imati dovoljno tranja.M ,amo je radioprimopredajnik ostao nepospremljen$ ekaju&i idu&u ra%mjenu poruka$
6a stranjem sjedalu orla$ arobnjak .im vidio je iste inBormacije kao i pilot. etiri rninute do napada$ tri i
trideset$ tri... brojke na vjetrobranskom %aslonu smanjivale su se dok je orao s vriskom jurio i%medu planina
prema svom cilju. ,amo na tren br%a je letjelica bljesnula i%nad dolinice u koju su sletjeli !artin i njegovi. Za
samo nekoliko sekundi proletjela je i%nad terena %a &iji su muni prela%ak s opremom njima trebali sati i sati.
M:evedeset sekundi do napada...M
,9,-ovci %a&ue %vuk avionskih motora s juga$ dok je %rakoplov poinjao manevar prilaska cilju.
Fovac-bombarder preao je posljednjih pet kilometara s juga do cilja upravo dok je brojanik doao do nitice.
:vije bombe oblika torpeda u tami se odvojie od svojih postolja ispod krila$ nastavivi se nekoliko sekundi
penjati$ noene inercijom.
0 trima lanim selima republikanske gardiste je potopila buka avionskih motora to je dola niotkud i nala im
se i%nad glava. ,koie s postelja i stolaca te pograbie oruje. Za samo nekoliko sekundi hidraulika je odigla
krovove lanih staja$ otkrivi rakete smjetene ispod njih.
3&utjevi privlanost sile tee$ obje bornbe poee padati. ;nBracrvena traila u njihovim nosovima nanjuie
%raku vodilju7 koaru od nevidljivih %raka to se %rcale od crvene toke na cilju. 0 tu &e koaru bombe u&i i
vie nikad ne&e i%a&i.
!ike !artin leae pripravan/ ekao je$ upo%oren %vukom
5p55ra$ od kojeg je i planina podrhtavala. 4nrenu je toku stalno
dr5ao na topu MliabilonuM
0o5&e nije vidio bombe. #ednoga trena promatrao je planinu
pri blijedo%elenu svjetlu traila i jakom uve&anju/ idu&e sekunde morao je otkloniti pogled i %akloniti oi kad
se no& pretvorila u krvavo crven dan.
3bje su bombe istodobno djelovale - 5i sekunde prije nego je gardijski pukovnik u upljoj planini posegnuo %a
rukom %a opaljivanje topa$ 6ije dosplo opaliti.
M5ra5je h vatreLM apnu narednlk ,tephenson u vlastiti lakat$
:obra usporedba. 6aranasti plamenovi %asjae u krateru im je uminuo prvi bljesak eksplo%ije i blijedo se
svjetlo vratilo nad planinu. !artin poe utipkavati iBru Mu%bunaM %a sluateljstvo u *ijadu.
:on Kalker je okrenuo orla nakon i%bacivanja bombi$ skreR b 5M$55/ Mnr/ lnnnm nd 1IE stunnieva. snustivi se
i nastoie&i nrona
&i odgovaraju&i smjer natrag$ prema jugu. 6o budu&i da nije letio nad ravnicom$ planine ga okruie te je
morao poletjeti na visini ve&oj od uobiajene$ kako se ne bi doveo u pogibelj udara o vrh neke planine.
,elo najdalje od 0tvrde najbolje je gadalo. :jeli& sekunde letio je i%nad njih$ samo jednim vrkom krila$
okre&u&i se na jug/ upravo tada ispalie na njega dvije rakete. 6e ruske ,9!-ove$ nego najbolje to ;rak
posjeduje7 rolande Brancusko-njemake proi%vodnje.
+rva je raketa otila prenisko$ gone&i orla kad je ve& %amaknuo i%a planinskog vrha. *oland-ga vie nije
mogao uhvatiti. :ruga je %aobila stijenje na vrhu i ulovila lovca u sljede&oj dolini. Kalker osjeti strahovit
udarac kad je raketa udarila o %rakoplov$ unitivi i gotovo rastrgavi jedan motor.
3rao bijae %ba&en s neba7 njegovi osjetljivi sustavi uneredeni$ %apaljeno gorivo stvaralo je i%a njega rep
kometa. Kalker pogleda upravljaku plou7 ra%moen puding gdje je nekad bio vrst odgovor. Gotovo je7
njegov %rakoplov umire pod njim. ,va su upo%oravaju&a svjetalca upaljena/ trideset tona %apaljene kovine
samo to nije palo s neba.
M;%baci$ i%baciLM
+oklopac kabine automatski se raspao na komadi&e djeli& sekunde prije i%bacivanja dvaju sjedala koja su
poletjela uvis$ %aljuljala se$ pa stabili%irala. 3sjetnici odmah shvatie kako su pre
nisko$ pa oslobodie pilote vrpca to ih dre %a sjedala$ *ijeivi 5e k1viBi' 5to p5da$ padobral5i su se mogli
otvoriti.
Kalker to nikad prije nije inio. ok ga je %a neko vrijeme u&inio nepomi&nim i nesposobnim odlu&ivati.
,re&om$ proi%vo1a je mislio na to. im se teko metalno sjedalo odvojilo$ pado
bran se odmota i otvori. Kalker se$ sav %abe%eknut$ naao u mrklu mraku$ ljuljaju&i se na konopima
padobrana ponad doline koju nij5 vi5io$
6ije to bio dug pad/ bio je prenisko %a takvo to. Za samo nekoliko sekundi dolo je tlo i udarilo ga. +revmuo
se$ preokre. nuo$ otkotrljao. *uke su mu panino tra5ile polu5icu %a otkvai. vanje padobrana. 8jetar je %atim
otpuhao padobran ni% dolinu$ a
on se naao na livadi ilave trave. 0stane.
0 tomu je bio u pravu. 3bojica %rakoplovaca pala su u drugu dolinu od cilja. 6a sjevernoj strani neba na%irao
se crvenkast odsjaj.
6akon tri minute sudari se s ne&im$ udarivi se u koljeno. !islio je da je kamen$ ali pri slabu svjetlu ipak
uvidje kako je to jedno od pilotskih sjedala. !oda je njegovo. ;li .imovoN 6astavi gledati.
Kalker na1e svoga arobnjaka. !ladi& se savreno katapultirao$ no pogodak rakete otetio je mehani%am %a
odvajanje sjedala. ,letio je na planinu %akljuan u svom sjedalu$ sa %atvorenim padobranom. 0darac je
napokon odvojio tijelo od sjedala$ no nema toga ovjeka koji bi preivio takav udarac.
.im 6athanson leae na le1ima u doBini7 hrpa polomljenih udova/ kaciga sa sputenim vi%irom skriva mu
lice. Kalker mu strgne masku %a kisik$ skine vojniku ploicu oko vrata$ okrene se od sjaja s planina i po&e
trati$ dok su mu se su%e slijevale ni% lice.
.rao je sve dok vie nije mogao trati. .ada nade pukotinu u stijeni i sklupa se kako bi se odmorio.
:vije minute nakon eksplo%ije u 0tvrdi !artin je stupio u ve%u s *ijadom. +oslije ni%a pitaja$ slijedila je
poruka rije&ima7 M,ada Baraba. 3petujem7 sada Baraba.M
.rojica ,9,-ovaca iskljuie radio$ spremie ga$ uprtie naprtnjae i po&ee sila%iti s planine$ i to br%o. Bit &e
ophodnji kao nikad prije. 6e&e traiti njih$ jer je malo vjerojatno da bi ;raani mogli tako br%o shvatiti %ato je
bombardiranje bilo tako preci
%no. 9li trait &e posadu oborenog amerikog %rakoplova. 6arednik ,tephenson odredio je poloaj %apaljenog
mlanjaka dok ih je nadlijetao. Zabiljeio je i smjer njegova pada. +retpostavivi da su se neko vrijeme
nastavili gibati u tom smjeru nakon
i%bacivanja$ posada bi$ ako je preivjela$ trebala biti negdje u tom smjeru. ;li su hitro/ %a petama im seljaci i%
plemena 0baidi$ gardisti$ koji su pomjeli i% svojih sela i hitali u%brdo.
6akon dvadeset minuta !ike !artin i druga dva ,9,-ovca prpnali su tijelo mrtvog asnika %a oruine sustave.
6ita se vie nije moglo uiniti/ stoga nastavie put.
+oto prode jo deset minuta$ i%a le1a su %auli stalnu pucnjavu i% ru&nog oruja. .rajala je neko vrijeme. 9l-
0baidi takoUer su pronali truplo te su iskalili svoj bijes pra%ne&i spremnike me
taka u nj. 0jedno$ to je odalo njihov poloaj$ ,9,5ovci nastavie put.
:on Kalker jedva je i osjetio otricu noa narednika ,tephensona na vratu. 3sjet je bio kao od dodira svilena
konca. 9li podigao je pogled i ugledao ovjeka nad sobom7 crnomanjast$ mrav. 0perio je automatski pitolj u
Kalkerova prsa. 6a njemu odora satnika +laninske divi%ije irake *epublikanske garde. ovjek napokon
progovori.
MZbilja glupo vrijeme da se bane na aj. A vragu$ a da se mi jednostavno i%gubimo odavdeNM
.e je no&i general 6orman ,ch2art%kopB sjedio sam u svom apartmanu na etvrtom katu %grade saudijskoga
!inistarstva obrane.
6ije na tom mjestu proveo ve&i dio proteklih sedam mjeseci. 6aime$ najve&i dio vremena utroio je
posje&uju&i to je vie mogao bojnih postrojba$ ili je vrijeme provodio u donjem podrumu iste %grade$ s
planerima i ostalim osobljem. 6o veliki$ udobni ured bijae mjesto gdje se povlaio kad je elio biti sam.
.e je no&i sjedio %a radnim stolom to ga ukraava crveni teleBon pove%an najtajnijim ve%ama s
Kashingtonom. ekao je.
0 deset minuta do jedan poslije pono&i 'T. veljae teleBon %a%voni.
MGeneral ,ch2art%kopBNM ree glas s britanskim i%govorom. M:a. 3n je.M
M;mam poruku %a vas$ gospodine.M $55caj555
MGlasi7 \,ada Baraba. ,ada Baraba.M\
M<vala$M odgovori glavni %apovjednik i spusti slualicu. 0 T$)) poeo je op&i napad na kopnu.
'I
.ri ,9,-ovca otro su marirala sve do kraja no&i. ;li su goredolje takvim tempom da je :on Kalker =koji
nije nosio naprtnjau i drao je kako je u dobroj kondiciji> bio sav iscrpljen i usop&en.
Aatkad bi pao na koljena$ svjestan da ne moe dalje i da bi ak i smrt bila bolja od ove beskonane boli u
svakom mii&u. to bi se tada dogodiloN 3sjetio bi pod pa%usima dvije eli
ne ruke i %auo u uhu tihi glas narednika ,tephensona na londonskoj atri7 M<ajde$ kompa$ samo jo malo.
8idi onaj brijegN !ogli bismo se odmoriti s druge strane.M
6o nisu se odmarali. 0mjesto da krenu na jug$ prema podnoju :eble <amrina$ gdje su pretpostavljali kako
bi mogli nabasati na motori%iranu *epublikansku gardu$ !ike !artin poveo ih je na istok$ prema brdima bli%u
iranske granice. .aj je pote% prisilio ophodnje gortaka i% plemena 9l-0baidi da krenu %a njima.
.ek to je svanulo$ !artin ugleda njih estoricu. .i su bili u baljaj Bormi od ostalih7 jo su se penjali i
pribliiavali im se. Aad je *epublikanska garda dola do idu&eg brijega$ nali su jednog od njihovih kako sjedi
na tlu$ slomljen od umora$ licem okrenut na drugu stranu od Hngle%a.
Gardisti popadae i%a kamenja i otvorie vatru$ i%buivi tu
dinca meellna s leda$ .ruplo so prevaPi$ estorica i% Vphodnj5 os5
tavie %aklone i pohitae naprijed.
+rekasno su shvatill da je tijelo %apravo naprtnja&a %aki&ena prikrivnom mreom$ s Kalkerovom letakom
kacigom na vrhu.
.ri <eckler und Aoch !+ E sasijekoe ih dok su stajali oko MtijelaM.
;%nad grada <anakina !artin napokon dade odmor i po%ove *ijad. ,tephenson i Hastman drali su strau
licem oluenuti na %apad$ odakle bi jedino mogla do&i potjera.
!artin jednostavno ree *ijadu da su ostala tri ,9,-ovca i
kako je s njima jedan ameriki leta. Za slu&aj da ih sluaju ;ra&ani$ nije dao poloaj. 3nda produie.
8isoko u planini$ bli%u granice$ nali su %aklon u kamenoj kolibi to je doma&i pastiri rabe ljeti$ kad se stada
penju ovamo kako bi iskoristila gornje panjake. ,traare&i na smjenu$ &ekali su %a vrijeme etverodnevnoga
kopnenog rata. :aleko na jugu save%niki tenkovi i ratni %rakoplovi mrvili su iraku vojsku u deve-
desetosatnom Blit%kriegu te su ula%ili u Auvajt.
;stoga dana - prvog dana kopnenog rata - jedan je vojnik sam samcat uao u ;rak sa %apada. Bijae on ;%raelac$
pripadnik komandoske postrojbe ,ajeret !atkal$ i%abran jer i%vrsno govori arapski.
;%raelski je helikopter$ opskrbljen spremnicima %a dug put i jordanskim %nakovljem$ preletio pustinju 6egeb i
jordansku pustinju kako bi toga ovjeka spustio u ;raku$ juno od raskrija *uveiid.
3stavivi putnika$ letjelica se okrenu i vrati u ;%rael opet preko #ordana/ neprimije&ena.
+oput !artina$ i taj je vojnik imao lagani terenski motocikl s otpornim MpustinjskimM gumama. +remda
prikriven tako da i%gleda star$ otrcan$ %ahrdao i olupan$ motor vo%ila bijae u i%vrsnu stanju. :odatno je gorivo
nosio u dva spremnika u% bok stranjega kotaa.
vojnik je slijedio 5lav5u cestu prema istoku$ 0 sumrak je uao u Bagdad.
%abrinutost protpostaYljcnil 5a njcgovu sigumost b5a je po5
neto pretjerana. +rie i glasine putuju nevjerojatnom br%inom
bre nai%gled ak i od elektronike. .ako su Bagdadani do%nali da je iraka vojska ve& poraena na jugu ;raka i
u Auvajtu. 9!9!
se povukao u svoje vojarne 1 ostao u njlma. 5
,ad kad je bombardiranje prestalo 5save%rPic5na su svi ratrii 5akoplovi trebali na bojnom polju> Bagda5ani su
se slobodno krc5 tali i otvoreno ra%govarali o skorom dolasku 9merikanaca i Brita5 naca$ koji &e %brisati
,addama <5Xeina$
HuBoriia &e traiati tek tiedan. dok ne nostane iasno da sa.
tera to su i%bjegli streljaki stroj kriju&i se i%a bojinice. +rodavali su kalanjikove %a cijenu karte ku&i$ u
rodno selo. 6a poetku su %a puke traili IE dinara$ a etvrtog dana cijena je pala na samo 1C.
;%raelski je ulje% obavio jedan posao$ tijekom no&i. !ossad je %nao samo %a tri Mmrtva potanska sandui&aM
%a dobivanje poruka od #erihona - ona to ih je %a sobom ostavio 9lBonso Ben% !oncada u kolovo%u. !artin je
i% sigurnosnih ra%loga prestao upotrebljavati dva sandui&a$ ali tre&i je jo u uporabi.
;%raelac je u sva tri sandui&a stavio istovjetnu poruku$ stavio odgovaraju&e o%nake kredom$ %ajahao motocikl
i opet se uputio prema %apadu$ pridruivi se gomili prognanika to su ili u tom smjeru.
.rebao mu je itav dan da dode do granice. 6a kraju je skrenuo s glavne ceste na jug$ u golu pustinju. +reavi
#ordan$ otkrije skriveni radiolokator i uporabi ga. +itanje je odmah uhvatila i%raelska letjelica nad 6egebom.
<elikopter se vratio po ulje%a.
+osljednjih etrdeset sati nije spavao$ jeo je malo$ ali ispunio je %adatak i iv i %drav se vratio ku&i.
.re&eg dana kopnenoga rata Hdith <ardenberg vratila se %a svoj radni stol u Kinklerovoj banci ljuta i
%bunjena. #uer ujutro ba kad se spremala krenuti na posao - na%vali su je teleBonom.
,ugovornik se na besprijekornom salcburkom njema&kom predstavio kao susjed nje%ine majke. Aa%ao je kako
je Frau <ardenberg pala na %ale1enim stubama i o%biljno se o%lijedila.
3dmah je pokuala na%vati majku$ no stalno je bilo %au%eto. ,va %dvojna$ na kraju na%ove salcburku centralu$
koja ju je obavijestila kako je teleBon vjerojatno u kvaru.
.eleBoniravi u banku da se toga dana ne&e pojaviti na poslu$ odve%la se u ,al%burg po snijegu i poledici.
,tigla je oko 5edanaest. 6jena majka$ savreno %5rava$ %audila se to je vidi. 6ije pala niti se o%P;jedila.
6ego$ neki joj je divljak presjekao teleBonsku 5icu.
l5ad se vratlla u lie$ bilo je ve& kasno da ide na posao.
Aad se pojavila na poslu$ %atekla je KolBganga Gemutlicha u jo gorem raspolo5enju od svojega. 3tro je
prekorivi %bog jueranjeg i%ostanka s posla$ %lovoljno je sasluao nje%ino objanjenje.
0%rok njegovih jada nije se %bio davno$ #u&er oko deset u banci se pojavio neki mladi& i in%istirao da ga
Gemutlich primi.
+osjetitelj je objasnio kako se %ove 9%i% te da je sin vlasnika %natna ra&una pod %aporkom. 6jegov otac$
govorio je 9rapin$ nije u mogu&nosti do&i$ ali je ovlastio sina da djeluje u njegovo ime.
.ada 9%i% mladi i%vadi dokumente koji su ga posve i savreno potvrdivali kao oeva punomo&nika. <err
Gemutlich ispitao je punomo& briljivo$ trae&i i najmanju pogreku. 6o nije je bilo. 6ije mu bilo druge nego
popustiti.
!ladi je pokvarenjak in%istirao kako je elja njegova oca %atvoriti raun i sav novac prebaciti drugamo. 9 to -
pa%ite$ gdice <ardenberg - samo dva dana poto su na raun stigla tri milijuna dolara$ to &ini ukupnu svotu
od preko deset milijuna dolara.
Hdith <ardenberg sluala je vrlo paljivo Gemutlichovu jadikovku. Zatim ga upita o posjetitelju. :a - ree on -
prvo mu je ime Aarim. Aad je ve& spomenula$ da7 %aista je na malom prstu lijeve ruke nosio prsten pe&atnjak
s ruiastim opalom/ i to7 %bilja je imao oiljak du brade. :a je sam bio manje %granut$ bankar bi se %apitao
otkud to njegova tajnica postavlja tako preci%na pitanja o ovjeku koga nije vidjela.
Znao je$ dakako - pri%na Gemutlich - da je vlasnik rauna %acijelo nekakav 9rapin$ no nije imao pojma da je i%
;raka niti da ima sina.
6akon posla Hdith <ardenberg je pola doma i poela istiti svoj stani&. ,premala je$ ribala i istila satima.
:o kante %a sme&e dvjestotinjak metara od ku&e odnijela je dvije kartonske kutije.
0 jednoj su bile kojekakve minke$ parBemi$ losioni i miriljive kupke. 0 drugoj ra%li&iti predmeti Binog
damskog donjeg rublja. Bacivi to$ vratila se i&enju i spremanju.
,usjedi poslije rekoe kako je itavu veer i dugo u no& putala gla%bu. 6e !o%arta i ,traussa kao obino$
nego 8erdija. 6eto i% M6abuccaM. ,usjed posebno dobra sluha prepo%nao je MZbor robovaM i rekao kako ga je
stalno i%nova putala.
0 sitne sate gla%ba presta$ a Hdith se i%ve%la autom$ ponijevi dvije stvari i% kuhinje.
0mirovljeni raunovo1a to je u sedam ujutro etao svog psa Fraterom - on ju je naao. ,iao je s <auptallee
kako bi omo. gu&io psu da obavi svoj posao u umi$ podalje od puta.
6osila je uredan sivi kaput od tvida/ kosa joj bijae %agla
1ena u pun1icu/ na nogama debele arape neodredive boje$ na stopalima prakti&ne cipele ravnih peta. 0e %a
suenje rublja oko
hrastove grane nije ju i%nevjerilo$ a kuhinjske ljestvice nali su metar od nje.
; u smrti je bila Bina i mirna7 ruke oputene u% tijelo$ noni prsti uredno upereni u tlo. 0vijek je bila Bina i
uredna Hdith <ardenberg.
'U. velja&e bijae posljednji dan kopnenog rata. 0 irakoj pustinji %apadno od Auvajta iraka je vojska
opkoljena i unitena. #uno od grada Auvajta$ divi%ije *epublikanske garde to su ule u njega '. kolovo%a
sada su prestale postojati. .oga je dana okupacijska vojska$ %apalivi sve to moe gorjeti i ra%orivi sve to ne
moe$ napustila grad prema sjeveru u vijugavoj 1ugoj koloni kamiona$ kamioneta$ kombija$ osobnih
automobila i %aprega.
Aolonu uhvatie na mjestu gdje sjeverna cesta prosijeca goru !utlu. Zrakoplovi tipova7 eagle$ jaguar$ tomcat
hornet$ tornado$ thunderbolt$ phantom i apache napadali su kolonu i svodili je na gomilu i%gorjelih olupina.
Aako je elo kolone bilo uniteno i ostavljeno na putu$ ostatak nije vie moga ni naprijed ni natrag. 9 %bog
toga to je cesta na tom mjestu usjeena u planinu$ nisu mogli ni oti&i s nje. !nogi su u koloni i%gubili ivot$
ostali su se predali. 0 %oru su prve arapske postrojbe ule u grad Auvajt i oslobodile ga.
.e je ve&eri !ike !artin stupio u ve%u s *ijadom i uo novosti. :ao im je svoj poloaj i poloaj dovoljno
ravne livade u bli%ini.
,9,-ovci i Kalker ostali su be% hrane. .opili su snijeg %a pi&e i smr%avali se$ ne usu1uju&i se %apaliti vatru
kako ne bi odali poloaj. *at je %avren$ ali %naju li =i mare li> %a to gortaci gardi sti.
.ek to je svanulo$ dva helikoptera blackha2k posu5ena od amerike 1)1$ 'ranodesantne divi%ije dola su po
njih. 05aljenost od saudijske granice tako je velika da su morali uZletjeti i% privremenog tabora 5) kilometara
unutar irakog teritorija$ nakon najve&ega helikopterskog napada u povijesti. ak i odatle - na HuBratu - bio je
dug put do planina u% granicu$ nad <anakinom.
Zato su pole dvije letjelice$ :rugi je hehkopter nosio jo dodatnoga goriva %a povratak u ba%u.
Za svaki je sluaj nad njima kruilo osam orlova$ koji su ih titili dok su se na livadi punili gorivom$ :on
Kalker pogleda gore.
M<ejL +a ovo su moji momciLM vikao je. :ok su dva blackha2ka &egrtala natrap doma$ strike eaglei su ih
pratili do preko granice.
3prostie se na vjetrovitu pje&anom pojasu$ okru5eni ostacima poraene irake vojske bli%u saudijsko-ira&ke
granice. *otiraju&i propeleri blackha2ka u%vitlae prainu prije polaska s :onom Kalkerom u :ahran$ a
poslije natrag u 91 Aarc. Britanska puma stajala je malo dalje/ ona &e odnijeti ,9,-ovce u njihovu strogo
odijeljenu i tajnu ba%u.
.e su veeri u udobnoj ladanjskoj ku&i u bre5uljcima ,usse@a rekli dr. .erryju !artinu gdje mu je brat %aista
bio od listopada dalje te da sada vie nije u ;raku$ nego u sigumosti ,audijske 9rabije.
0enjak se gotovo ra%bolio od olakanja. ,;, ga odve%e natrag u Fondon. .amo se vratio svom prijanjem
ivotu proBesora na Fakultetu %a orijentalistiku i aBrikanistiku.
:va dana poslije$ I. oujka$ %apovjednici save%ni&kih snaga sastali su se u atoru pred malom i golom irakom
vojnom %ra&nom lukom ,aBuanom s dvojicom irakih generala i% Bagdada. ,vrha sastanka7 dogovoriti nain
predaje.
#edini govornici na save%nikoj strani bili su generali 6orman ,ch2art%kopB i kne% <alid bin ,ultan. 0% bok
ameri&kom kolegi sjedio je i %apovjednik britanskih snaga$ general ,ir +eter de la Billiere.
3bojica %apadnjaka i danas vjeruju kako su tada u ,aBuan stigla samo dvojica i555kih generala$ 9 %apravo su
b5a trojica$ 9meriko osi5uranje bijae vrlo 5usto$ kako bi se iskljuila i
najmanja mogu&nost da se neki atentator prikrade atoru u koje
mu se sastaju protivniki generali. 4ijela je divi%ija okruila to podruje$ okrenuvi cijevi prema van$ .
Za ra%liku od save%nikih %apovjednika$ koji su stigli ni%om he5koptera$ ;raanima bijae %apovjedeno neka
vo%e do raskl5ja sjeverno od piste$ .amo su i%ili i% automobila kako bi preli u
ameri&ke oklopne transportere$ pa &e ih ameri5lci vo%a5i prevesti p(,lj45ja tn lulometra do piste i gomile
atorat gdje ih o&ekuju. :eset minuta nakon to su general po&eli pregovore u ato
ru$ u% pomo& prevoditelja$ spaen je jo jedan crni mercedes kako se i% Basre sputa prema raskriju.
Zaprekom na cesti %apovije
tano najvii po inu$ jer su svi vii otili u %ranu luku. 6eo&ekivanu limu%inu odmah %austavie.
6a stra5njem je sjedalu sjedio tre&i iraki general =istina$ samo brigadni>$ nose&i crnu tvrdu aktovku. 6i on ni
vo%a nisu govorili engleski$ a satnik pak ni rijei arapskog. 0pravo je htio radiom po%vati nadlene u %ranoj
luci pitati to da radi$ kadli nai1e dip s dvojicom ameri&kih pukovnika. 8o%a je na odori imao o%nake
specijalaca Zelenih bereta$ a putnik o%naku G'$ to o%naava 8ojnu obavjetajnu slubu.
3bojica poka%ae iska%nice satniku$ koji ih paljivo promotri$ a %atim salutira pukovnicima.
M:obro je$ satnie. 3ekivali smo ovog tipa. ;%gleda da ga je %austavilo puknu&e gume$M ree pukovnik
Zelenih bereta.
M0 ovoj su torbi imena svih naih ratnih %arobljenika$ ukljuivi i posade nestalih %rakoplova. Bijesnom
6orrnanu to treba$ i to hitno$M ree drugi pukovnik$ poka%uju&i glavom prema ;raaninu$ koji je sada stajao
u%a svoja vo%ila$ ne ra%umijevaju&i nita.
6ije vie bilo oklopnih transportera. +ukovnik Zelenih bereta grubo pogurnu ;raanina prema d5ipu. ,atnik
bijae %bunjen. 6ita ne %na o tom irakom generalu.
Znao je kako je njegova postrojba nedavno dospjela na !edinu crnu listu jer je ustvrdila kako je %aposjela
,aBuan prije nego se to uistinu dogodilo. Zadnja stvar koja mu treba jest navu&i jo gnjeva generala
,ch2art%kopBa na C. oklopnu - %adravanjem popisa nestalih amerikih %rakoplovaca. ,atnik slegnu ramenima
i
poka%a vo%au neka parkira gdje i ostali$
+utem do piste d5ip je prola%io Aro% redove parkiranih ameZ rikih oklopnih transportera. Zatim pra%na
dionica$ pa kordon helikoptera apache$ koji okruuju pregovarako podru&je.
Be% uvoda$ pukovnik G' okrenu se ;raaninu i progovori
dobrim arapskim/ M+od sjedalom$ 6e iZla%ite i% vo%ila$ nego to odjenite$ Br%oLM
;raanin je nosio tamno%slenu ederu vejske svoje %emlje. 3dje&a sloena pod njegovim sjedalom bila je
svijetlosme1a odora pukovnika saudijskih specijalaca. Br%o je presvukao hlae$ blu%u i kapu.
0pravo prije kruga apachea na asBaltu dip se odvoji i skrene u pustinju$ obiVe %ra&nu luku i krenu na jug. 6a
drugom kraju ,aBuana vo%ilo se vrati na glavnu cestu %a Auvajt$ udaljen I) kilometara.
G1G
6a obje strane puta stajahu ameriki tenkovi$ cijevi uperenih prema van. 6jihov je %adatak sprijeiti ula%
ulje%a. Zapovjednici u tornjevima primijetili su dip s dvojicom ameri&kih pukovnik i saudijskim asnikom
kako %aobila%i njihovu ogradenu %onu$ pa ih vie nije %animao.
:ipu je trebao gotovo puni sat do Auvajtske %rane luke$ sada gotovo posve unitene. ;ra&ani su je gotovo
posve ra%orili$ a sad je prekriva gust crni dim sa %apaljenih naBtnih polja. +ut je trajao tako dugo jer je trebalo
%aobi&i klaonicu na cesti preko !utle$ pa su napravili veliki krug kro% pustinju na %apadu od grada.
,edam kilometara prije ulaska u %ra&nu luku obavjetajni pukovnik i%vadi i% pretinca %a rukavice runi
primopredajnik te utipka ni% pitaja. #edan je %rakoplov po&eo manevar sputanja na pistu.
;mprovi%irani kontrolni toranj sastojao se od velike kampku&ice s ameri&kom posadom. Zrakoplov to se giba
pistom je britanski 9erospace <, 1'E. tovie$ to je osobni %rakoplov %apovjednika svih britanskih snaga$
generala de la Billierea. 8jerojatno jest/ ima sve odgovaraju&e o%nake i %na odgovaraju&e usmene lo%inke.
Aontrolor leta dopustio mu je slijetanje.
<, 1'E se nije$ sletjevi$ pribliivao ruevinama aerodromske %grade$ nego se odve%ao do udaljena kriita
piste i stajanke$ gdje se sastao s amerikim d5ipom. 8rata se otvore$ i%bace ljestve te se trojica asnika ukrcaju
u dvomotorni mlainjak.
MGranby jedan tra5i do2olu %a u%lijetanje$M %auje kontrolor leta. 0pravo se bavio kanadskim berculesom koji
je dovo%io lijekove i medicinsku opremu.
M,tani$ Granby jedanL Aakav ti je plan letaNM !islio je7 kud &e tako br%o$ k vraguN
M;sprika Auvajtskom kontrolnom tornju$M re&e odsjean$ pre
ci%an glas - isto Araljevsko ratno %rakoplov-stvo. Aontrolor je va& uo *9F5ovc5 i svi j5dnako %vuGe/
de&k5 i% pri5atn5 kol5$ MAontrolnom tomju7 upravo smo ukrcaPi pukovnika saudijs
kih specijalaca. #ako mu je %lo. +ripada stoeru kne%a <alida. General ,ch2art%kopB je traio njegovu
be%odvla&nu evakuaciju$ pa je sir +eter ponudio svoj osobni %rakoplov. !olim do%volu %a u%lijetanje$ kompa.M
Gotovo u istom dahu britanski je pilot spomenuo jednoga rtonornln ior5nnrt nrinnn i io9nnrt lrrnliovrYnrt
5ritavn Ynntrnlnr ia
$./ v nom %rakoplovstvu ,9:. 3dbiti evakuaciju bolesnog saudijskog
pukovnika i% kneeva stoera na %ahtjev glavnog %apovjednika u %rakoplovu britanskog generala - ne bi to ba
bilo dobro %a njer t govu karijeru.
M0 redu$ Granby jedan. ;ma do%volu %a u%lijetanje$M odgovori stoga on.
<, 1'E u%leti nad Auvajt$ no umjesto da krene prema *ijadu$ koji raspolae jednom od najboljih bolnica na
Bliskom istoku$ okrenuo je na %apad$ du5 sjeverne granice pustinjskoga kraljevstva.
0vijek budni 9K94, je to vidio i po%vao letjelicu$ upitavi je kamo &e. 3vog je puta Bini Britanac odgovorio
kako evakuiraju ku&i britanskoga asnika$ kolegu i bliska prijatelja generala de la Billierea$ teko ranjenog
naga%nom minom. Zapovjednik 9K94,a nije %nao nita o tome$ ali se pitao kako bi se mogao usprotiviti. Zar
da ga oboriN
+etnaest minuta nakon toga <, 1'E i%aao je i% saudijskoga %ranog prostora i uao u jordanski.
;raanin to sjedi u stranjem dijelu poslovnog mlanjaka nije %nao nita o svemu tome$ ali ga se dojmila
djelotvornost Hngle%a i 9merikanaca. +osljednju je poruku svojih naruitelja sa Zapada primio sa sumnjom$ no
nakon dubljeg promiljanja sloio se da bi bilo mudrije oti&i sada nego ekati i morati sve organi%irati sam$
be% iije pomo&i. +lan to mu je ocrtan u poruci Bunkcionira kao u snu.
#edan od dvojice pilota u *9F-ovim tropskim odorama doao je i% pilotske u putni&ku kabinu te neto tiho
rekao na uho ameri&kom obavjetajnom pukovniku$ koji se na to iroko osmjehnu$
M:obro doBi u slobodu$ brigadiru$M re&e on na arapskom$ sveudilj se osmjehuju&i$ M0pravo smo napustili
sau5ijski %rani prostor. 0skoro &ete putni&kim letom poletjeti u 9meriku. 0%gred re&eno$ imam neto %a
vas$M
;% diepa na prsima i%vu&e listi& papira i pru5i ga ;raaninu$ koji ga je proitao s vehkim %adovoljstvom$
Bijae to i%vadak i% bankovnog rauna u 5eu$ koji je 5oka%ivao sadanju ukupnu svo5
tu7 vie od deset milijuna amerikih dolara.
+ukovnik Zelenih bereta i% ladice i%2e nekoliko aa i %birku boica kotskog viskija. 6atoivi u svaku au
po jednu bo
M:akle$ prijatelju moj$ %a vae povlaenje u vrlo dobru mirovinuLM
3n popije$ popije i drugi 9merikanac. ;raanin se nasmijeio$ pa i on popije.
M3dmorite se$M re&e pukovnik obavjetajac na arapskom$ dodavi7 M,tiemo %a otprilike jedan sat.M
+oslije toga ga ostavie nasamo. 6aslonivi glavu na sjedalo i spustivi ga$ pustio je neka mu misli lete
prelije&u preko prolih pet mjeseci$ koji su mu donijeli bogatstvo.
+uno je riskirao$ ali isplatilo se. ,jetio se dana kad je u dvorani %a sastanke +redsjednike pala&e uo *aisa da
objavljuje to ;rak ima$ odnosno da &e %a koji trenutak imati7 vlastitu atomsku bombu. Bio je to pravi ok$ ba
kao i i%nenadni prekid komunikacije s 9merikancima koji je slijedio.
3nda su se najednom vratili$ navaljuju&i vie nego ikad. <tjeli su %nati gdje je pohranjena naprava.
6ije imao pojma$ ali %a ponudenu svotu od pet milijuna dolara vrijedilo je riskirati sve. 9 bilo je lake nego to
je mislio. ,iroti nuklearni inenjer$ dr. ,alah ,idikvi$ pokupljen je s bag
dadskih ulica i optuen =i muen$ naravno> da je odao smjetaj naprave. .vrde&i kako je neduan$ odao je
mjesto 9l-Aubaja i groblje automobila kao prikrivu. Aako je %nanstvenik mogao %nati da je uhi&en i ispitivan
tri dana prije bombardiranja$ a ne dva dana poslijeN
Za #erihona je sljede&i ok bilo %arobljivanje dvojice britan5 skih %rakoplovaca. .o nije bilo predvideno$
3ajniki je elio sa5 %nati jesu li tijekom ispitivanja odali bilo kakvu indiciju odakle su save%nici doli u
posjed podataka o kojima je rije.
,po%naja da %rakoplovci sigurno nisu %nali nita vie od onoga to im je bilo reeno7 da je mjesto vjerojatno
skladite topniko5a streljiva$ donijela je samo kratko olakanje. 6aime$ *ais je in%istirav da mvra postojati
i.%dajica$ 3d toga trenutka je pVstalo jasno da se valja rijeiti dr. ,idikvija$ ve%ana lancima u &eliji u
8jebaonici. 0inili su to br%o7 velikom injekcijom %raka u srce$ to je i%a%valo sranu emboliju.
6adnevci u %apisnicima ispitivanja revno su i%mijenjeni od tri dana prije do dva dana poslije bombardiranja.
6o najve&i mu je oktbio do%nati kako su save%nici proma.
5i$ jer je bomba premjetena na neko skrovito mjesto na2ano AaJala -- 0tvrdaN Aoja 0tvrdaN Gdje jeN
6ai%gled nevana primjedba to ju je nuklearni inenjer i%rekao prije smrti otkrila je kako je majstor prikrive
i%vjesni pukovnik 3sman Badri$ inenjerijski asnik. 0vid u dosje poka%ao je kako je perspektivni mladi
asnik %agrien ljubitelj 8o1e. Aako to promijenitiN
3dgovor se naao u uhi&enju$ lanoj optubi i krvavom umorstvu njegova voljenog oca. 6akon toga ra%oarani
i ogoreni Badri bio je maslac u njegovim rukama %a sastanka na stranjem sjedalu njegova automobila poslije
oeva sprovoda.
ovjek %van #erihon$ s nadimkom !u a%ib - !uitelj$ &utio se pomiren sa svijetom. 3bu%ela ga je pospana
obamrlost - vjerojatno oputanje nakon strahovite napetosti prethodnih dana. +okua se pokrenuti$ no udovi ne
sluaju. :vojica amerikih pukovnika su ga gledali$ ra%govaraju&i me1usobno je%ikom koji nije ra%umio$ no
bijae siguran da to nije engleski. +okua im se obratiti$ no i% usta ne uspije istisnuti ni rije&.
<, 1'E skrene na jugo%apad$ spustivi se i%nad jordanskog primorja na 1).))) stopa. ;%nad 9kapskog %aljeva
pukovnik Zelenih bereta otvori putnika vrata te u kabinu uleti hitri vrtlog %raka$ iako je dvomotorni mlainjak
usporio gotovo do %austavljanja.
:vojica pukovnika i%vadie ga i% sjedala$ mlitava i be% prosvjeda/ pokuavao je neto re&i$ ali nije mogao. 6ad
modrim vodama mora juno od 9kabe brigadir 3mar <atib napustio je avion i strmoglavio se prema vodi$ na
&ijoj &e se povrini raspasti. !orski &e se psi pobrinuti %a ostalo.
3krenuvi na sjever$ <, 1'E preleti Hilat te ponovno ude u i%rae5ski %rani prostor i napokon sleti na Zde
:ov$ vojnu %ra&nu luku sjeverno od .el 9viva. :vojica pilota skinue britanske odore i pukovnici ameri&ke.
,va su se etvorica vratila svojim uobi&a
jenim i%raelskim inorrima$ o%nakama i odorama. 5oslovni mla5
njak su oistili od o%naka Araljevskog ratnog %rakoplovstva$ obojili ga da bude kakav je bio prije te ga napokon
vratili sajanu$ i%najmljivau %rakoplova na 4ipru$ koji ga je bio posudio !ossadu.
Beki je novac prvo prebaen Aanu banci u Bahreinu$ a odande drugoj banci u ,9:. :io je odatle prebaen
<apoalim banci u .el 9vivu i vra&en i%raelskoj vladi - i%nos koji je ;%rael
platio #erihonu dok ga nije prepustio 4;9.i. 3statak - vie od osam milijuna dolara -- ostao je !ossado2
crnom Bondu$ kaji oni %ovu MZabavni BondM.
E1(
ccc +et dana po %avretku rata jo dva amerika dugodometna helikoptera vratila su se u doline <amrina. 6isu
traili doputenje ni odobrenje.
.ijelo asnika %a orune sustave strike eaglea .ima 6athansona nikada nije pronadeno. Gardisti su ga rastrgali
raBalima i% strojnica$ a akali$ divlje make$ vrane i lasice dovrili su posao. :o dana dananjega kosti njegove
lee negdje u tim hladnim dolinama$ ne tako daleko - oko 1E) kilometara - od mjesta gdje su neko& davno
njegovi praoci plakali i jadikovali pokraj voda babilonskih.
3ca je vijest stigla u Kashingtonu. 3dsjedio je %a njega ivu i i%rekao kadi. .ugovao je sam u prostranoj ku&i
u Georgeto2nu. 6aprotiv$ tijelo desetnika Aevina 6ortha je pronadeno. :ok
su dva blackha2ka ekala$ britanski su vojnici ra%grnuli gomilu i otkrili njegovo truplo$ stavili ga u mrtva&ku
vre&u i otpremili u *ijad$ a odatle doma u Hnglesku$ herculesom.
,redinom travnja u sjeditu ,9,-a odrana je kratka komemoracija. !jesto se sastoji od ni%a niskih %grada od
crvene opeke na rubu gradi&a <ereBorda. .o su ,9,-ove vojarne.
6ema groblja %a ,9,-ovce. 6ema polja Gospodnjeg koje bi prikupilo njihove poginule. !nogi lee na pedeset
bojnih polja u ino%emstvu$ &ija su &ak imena nepo%nata ve&ini ljudi.
6eke skriva pijesak Fibijske pustinje gdje su pali borei se protiv *ommelovih ljudi 1(T1. i 1(T'. 3stali su
rasuli kosti po gr&kim otocima$ u planinama 9bru%%ija$ #ure i 8oge%a. Fee u !ale5iji i na 5orneu$ u #emenu
i 3manu$ u praumama i smr%nutim pustopoljinama$ pod hladnim vodama 9tlantika bli%u Falklandskih otoka.
Aad na1u mrtva tijela$ vra&aju ih doma u Britaniju$ ali uvijek
%ato da bi ih uruili obiteljima neka ih one pokopaju. 6ijedan opltaB ne spominje ,9,$ jer se uvijek navodi
pukovnija kojoj je vTjilik 5ripa5aT 5rije i5e5o se prid5u5io ,9,-e/ topnici$ padobranci$ gardisti itd.
+ostoji samo jedan spomenik. 0 srcu hereBordskih vojarni u%die se ni%ak$ debeo toranj$ optoen drvom
obojenim tamnom$ okoladnom smedom. 6a vrhu je ura to otkucava$ pa spomenik %ovu ,ahat-kula.
3ko podnoja spomenika na drvo su privr&ene bronane ploe s ujetkanim imenima i mjestima pogibije svih
poginuPih 4 n5mnn
.oga travnja trebalo je otkriti pet novih imena. #ednoga su ;raani ustrijelili u %arobljenitvu. :vojicu su ubili
dok su pokuavali umaknuti preko saudijske granice. etvrti se smr%nuo nakon dana provedena u promo&enoj
odje&i %a ledena vremena. +eti bijae desetnik 6orth.
.oga je kinog dana tunoj sveanosti bilo na%ono nekoliko bivih %apovjednika +ukovnije. :oao je #ohn
,impson$ vikont #ohnny ,lim$ i sir +eter. ,tigao je i direktor ,pecijalnih snaga #. +. Fovat i tadanji operativni
%apovjednik pukovnik Bruce 4raig. Bio je i bojnik !ike !artin i jo nekolicina asnika.
Budu&i da su doma$ oni koji su jo u slubi nosili su rijetko videnu beretku boje pijeska sa %nakom krilatog
ma&a i geslom M3dvani pobje1ujuM.
4eremonija nije dugo trajala. Oasnici i mom&ad vidjee kako su makli tkaninu te su novo ujetkana imena$
bijela$ smiono odudarala od bronane podloge. 8ojniki po%dravivi pale drugove i dobivi ModmorM$ vojnici se
ra%idoe po blagovaonicama i dvoranama %a druenje.
6edugo poslije toga !ike !artin otiao je do svog maloga kupea parkirana kraj perivoja u krugu vojarne te se
i%ve%ao kro% &uvani ula% i otiao ku&i - u ladanjsku ku&u to ju je %adrao u bregovima <ereBordshirea.
8o%e&i$ ra%miljao je o svim stvarima to su se dogodile na ulicama i na pijesku Auvajta$ na nebu i%nad njih/ u
prola%ima i ba%arima Bagdada i na bregovima <amrina. Budu&i diskretan ovjek$ bijae mu drago to sve to
nikada nitko ne&e do%nati.
H+;F3G
,vi nas ratovi neemu naue. 9ko nas ne nau&e$ ljudi su se u%alud borili i umrli ni%ato.
Zaljevski nam je rat namro dvije pouke$ jasno i%raene. ,amo ako dr5ave imaju dovoljno mudrosti da ih
nau&e...
+rva je pouka da je ludost ako trideset industrijski najra%vijenijih %emalja$ koje raspolau s (EW
visokotehnolokog oruja i sredstava %a njihovu proi%vodnju prodaju te proi%vode lu1acima$ agresivcima i
opasnim tipovima %a volju kratkoro&ne Bmancijske koristi.
+uno desetlje&e se doputalo vladaju&em reimu *epublike ;raka neogranieno naoruavanje/ u%roci su
politi&ka glupost$ birokratsko sljepilo i podu%etni&ka gram%ivost. 0nitenje =djelominoL> irakog ratnog
stroja na koncu je stajalo daleko vie od prijanje %arade.
.akve bi se stvari lako mogle sprijeiti stvaranjem sredinjeg registra i%vo%a u %emlje s i%vjesnim reimima$ s
drakonskim ka%nama %a prekritelje. 9naliti&ari sposobni %ahvatiti iroko uskoro bi po vrsti i koli&ini
naruenog i isporuenog materijala %akljuili je li rije o pripremi oruja %a masovno unitenje.
9lternativa je irenje visokotehnolokog oru5ja koje &e u&initi da godine hladnog rata i%gledaju poput
ra%doblja mira$ spokoja i stabilnosti$
:ruga je pouka o p5ikupljanju podataka$ +oslije kraja hladnog rata mnogi su se nadali kako tajno prikupljanje
inBormacija
vie ne&e biti potrebno. ;stina je$ medutim$ upravo suprotna.
,edamdesetih i osamdeset5h gedisa tsl55ki n5predak u elektronikom ve%istikom prikupljanju inBormacija
bijae tako silovit da su vlade dr5ava slobodnoga svijeta pomislile =tako su ih uvjeravali %nanstvenici$
stavljaju&i pred njih sve nova i sve skuplja tehnika udesa> kako &e strojevi ubudu&e sami mo&i obavljati po-
sao. 0loga huminta =obavjetajnih podataka to ih prikupljaju ljudi osobno> tada je bila vrlo potcijenjena.
\5
0 Zaljevskom je ratu uporabljen itav spektar %apadnih tehnikih udesa. :jelomice %ahvaljuju&i svojoj
dojmljivoj cijeni$ smatralo se kako je sva ta tehnika gotovo nepogreiva.
6ije bila nepogreiva. Aombinacijom vjetine$ domiljatosti$ lukavosti i marljiva rada %natan je dio ira&kog
arsenala i sredstava %a proi%vodnju oruja ostao skriven tako da ga strojevi nisu mogli vidjeti ili prepo%nati.
+iloti su na svoje bojne %adatke pola%ili vjeto i hrabro$ no i njih je esto uspjela %avarati lukavost konstruktora
kopija i prikrive.
injenica to atomsko$ kemijsko i bioloko oruje nikad nije uporabljeno je =ba kao i bitka kod Katerlooa>
Mnesre&a i%bjegnuta %a dlakuM.
6a koncu je postalo jasno kako %a odre1ene %adatke na odre1enim mjestima jo i danas nema %amjene %a
najstariju napravu %a prikupljanje podataka to postoji na ovoj Zemlji7 Fjudsko oko$ model #edan.