Nastavni predmet: PRIRODNI RESURSI U TURIZMU

Katedra za logistiku i turistike resurse

Nastavnik: prof dr. Rade Kneevi
Asistent: Renata Grbac ikovi, prof.
Konzultacije: srijeda od 10,30 do 13,0 sati; petak od 10 do 11 sati (ostalo; 294 712)
radek@fthm.hr
rgrbac@fthm.hr
1. ADAGA SUZANA
2. ANDRIEVI MARIJANA
3. ANAL ELJKA
4. ANII GINA
5. ANI MARIN
6. BALTI DANIJEL
7. BARTONIEK KREIMIR
8. BEVARDI DOMINIK
9. BOGOVI PATRICIA
10. BRANDT VIKTOR
11. BRAVARI DEA
12. AVKA ANTONIO
13. OKL ANJA
14. IKOVI MAJA
15. DRVARI NIKOLINA
16. DUGANDI ANDREA
17. FARKA VLATKA
18. FUEK MARTINA
19. GLAVA JELENA
20. GOLJA JELENA
21. HORVAT LUCIJA
22. HRELJA PAOLA
23. HRENJAK KARLO
24. IVANKOVI MARCELA
25. JANE SARA
26. JANKO TONI
27. JURKOVI TOMICA
28. KARRE SUZANA
29. KOPJAR KRISTINA
30. KOVAEVI NIKOLINA
31. KOZINA ANA MARIA
32. LEITES RODRIGUEZ LEONARDO NICOLAS
33. LUKANOVI MAJA
34. MAI KATARINA
35. PRPROVI EMINA
36. ROSO BARBARA
37. SOLAR NATAA
38. STANKI SIMONE
39. STRAII TOMISLAV
40. STULI JOSIP
41. SUI ANTE
42. ANDOR EMANUELA
43. EBALJ VALENTINA
44. IPU IVANA
45. UTALO JURE
46. VEC SARA
47. TONKOVI TAMARA
48. TOPOLKO MARTINA
49. VINJI MARTINA
50. VLAHUI ELJKA
51. VUKI HELENA
Plan i kriteriji:
radni zadaci
nastava
vjebe/seminari
jasnoa gradiva
povezivanje novih pojmova i praktinih primjera
aktivno sudjelovanje u nastavi
motiviranost
stavovi nastavnika
interakcija i timski rad
vrednovanje i ocjenjivanje (analiza elemenata ocjenjivanja)
Primjer za kontakt koji nije dobar
Anabella Krianac, matini broj 21420, Turistika geografija
Krvatske.
aljem Vam mail zato to bih htjela prisustvovati terenskoj nastavi.
izabrala sam seminarski rad, ali sam vam rekla da postoji mogunost
da bih isla na terensku nastavu. mozete li mi reci koji datumi su za
terensku nastavu? i mozete li mi reci kada su konzultacije? lijep
pozdrav!
Odgovor studentu
Anabella,
Pokuajte malo dotjerati poslano pismo pa se nakon toga moemo
dogovoriti.
Lp
RK
Zanimanja koja se koriste prirodnim (+ geoekolokim) znanjima:
strune slube u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zatienim
podrujima
znanstvenici i struni suradnici u Dravnoj upravi za ureenje prostora i Dravnom
zavodu za zatitu prirore
strune slube u javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom (Hrvatske
vode, Hrvatske ume, Hrvatske ceste)
zaposleni u tijelima lokalne uprave
struni suradnici i znanstvenici u institutima i na fakultetima
Uestala pitanja
1. predaja zavrnih radova na itanje mentoru: od 3. oujka do zakljuno 25. travnja
2014. godine
2. predaja seminarskih radova i kritikih prikaza (diplomski studij): od 04. oujka do
15. travnja 2014. godine
3. predaja diplomskih radova na itanje mentoru: od 15. travnja do zakljuno 17.
svibnja 2014. godine
4. Konana predaja ZR 18. lipnja 2014.
5. Obrane ZR 4. srpnja
Raspored: Predavaona; 1.
- Prirodni resursi u turizmu (petak)
28. 2. .2014.
7. 3. 2014.
14. 3. 2014.
21. 3. 2014.
28. 3. .2014.
4. 4. 2014.
11. 4. 2014. 1. kolokvij (I. grupa do Janko, u 11 sati; II. grupa u 12 sati)
18. 4. 2014.
2. 5. 2014.
9. 5. 2014. Terenski izlazak Np Risnjak
16. 5. 2014.
23. 5. 2014.
30. 5. 2014. 2. kolokvij (I. grupa do Janko, u 11 sati; II. grupa u 12 sati)
* zavrni ispit
* drugi rok
* trei rok
Izvanredni Opatija:
7. 3. 2014.
28. 3. .2014.
25. 4. 2014. ?
23. 5. 2014.
Izvanredni Zabok:
12. 3. 2014.
2. 4. .2014.
7. 5. 2014.
28. 5. 2014.
Esej; Aktualna problematika koja razmatra prirodne resurse u turizmu (predaja izraenih
radova je 24. 5.)
Seminar;
Kriteriji pisanja;
Timski rad
Istraivako obiljeje
Oblikovanost
Predaja u zakazanim terminima
Prezentacija
Tehnike upute za pisanje seminarskih radova:
- svaku temu obrauje jedan student
- opseg seminarskog rada je 15-20 stranica teksta (font Times New Roman, veliina slova 12,
prored 1,5), s obveznim grafikim prilozima.
- grafiki prilozi (tablice, slike itd.) trebaju imati takvu numeraciju i takav raspored u tekstu
da ih je mogue pratiti zajedno s tekstom.
- svaka tablica obavezno mora imati naslov koji se navodi iznad tablice i izvor koji se navodi
ispod tablice.
Tab. 1. Broj i veliina naselja u Hrvatskoj 1991. godine
Broj stanovnika Broj naselja %
manje od 100 2002 29,9
100-199 1431 21,3
200-299 870 13,0
300-499 962 14,3
500-999 827 12,4
1000-1999 369 5,5
2000-4999 153 2,3
5000-9999 40 0,6
10000-19999 18 0,3
20000-49999 12 0,2
50000-99999 4 0,1
100000 i vie 4 0,1
Izvor: Popis stanovnitva, domainstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. oujka
1991., Stanovnitvo prema narodnosti po naseljima, Dokumentacija 881, RZS, Zagreb, 1992.
- svaka slika obavezno mora imati naslov koji se navodi ispod svake slike. Ukoliko je slika, tj.
grafiki prilog preuzeta iz neke publikacije iza samog naslova slike u zagradi se navodi
prezime autora te godina publiciranja.
Sl. 1. Udio gradskog stanovnitva Hrvatske po bivim opinama 1991. godine (u %) (Vresk
2002)
- izvor tablice ili slike moe sadravati potpunu informaciju o koritenoj publikaciji, npr.
(Popis stanovnitva, domainstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. oujka 1991.,
Stanovnitvo prema narodnosti po naseljima, Dokumentacija 881, RZS, Zagreb, 1992.) ili se
moe oznaiti brojem koji mora odgovarati broju pod kojim je navedena publikacija navedena
u popisu izvora na kraju teksta.
- pravilnom i dosljednom citiranju literature treba posvetiti osobitu pozornost. Koritena
literatura obavezno se citira unutar teksta i to tako da se u zagradi navede prezime autora i
godinu publiciranja te eventualno broj stranice citata; npr. (Zupanc 2004, 77). Ukoliko je rije
o dva autora iste publikacije, navode se oba prezimena; npr. (Jakovi, Spevec 2004), a
ukoliko je broj autora vei, valja citirati na sljedei nain: npr. (Pepeonik i dr. 1998). Popis
koritene literature na kraju teksta obavezno mora odgovarati literaturi citiranoj u tekstu.
- na kraju teksta obavezno se prilae popis literature poredane abecednim redom autora kao i
popis izvora numeriranih rednim brojevima.
Primjeri pravilnog citiranja literature i izvora
1
:
a) za lanke u asopisima:
Zupanc I., 2004: Demogeografski razvoj Istre 1945-2001, Hrvatski geografski glasnik 64 (1),
67-102.
b) za knjige:
Vresk M., 2002: Grad i urbanizacija: osnove urbane geografije, kolska knjiga, Zagreb.
c) za poglavlja u knjigama i zbornike:
Rogi V, 1975: Opatijsko primorje, Cvitanovi A., (ur.) Geografija SR Hrvatske: Sjeverno
Hrvatsko primorje, knjiga 5, 117-125
d) za statistike publikacije:
Popis stanovnitva, domainstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. oujka 1991.,
Stanovnitvo prema narodnosti po naseljima, Dokumentacija 881, RZS, Zagreb, 1992.
e) za internet stranice:
Shopping Centres Definitions, International Council of Shopping Centre Research,
http://www.icsc.org/srch/lib/shopcentdefs.html, 4. studenog 2002
- ukoliko se piu pozivne biljeke (fusnote) onda one trebaju biti numerirane, te napisane na
dnu stranice. Broj numeracije pozivne biljeke u tekstu pie se u gornjem meuredu, bez
zagrade.
Sadrajne upute:
- seminari trebaju biti pisani u sljedeoj formi: Uvod (osnovna problematika rada, komentar
dosadanjih istraivanja na osnovi prouene strune literature o zadanoj problematici,
1
Ukoliko se citira vie radova jednog autora iz iste godine, tada se uz godinu navode i slova po abecednom redu
(npr. 1995a, 1995b, 1995c itd.)
primijenjena metodologija, metodoloke napomene), Rezultati (iznoenje rezultata
istraivanja), Rasprava (komentar iznesenih rezultata i njihovo znaenje - usporedba),
Zakljuak, Literatura i Izvori.
- kroz cijeli seminar mora biti uoljiv problemski pristup u geografiji. Umjesto deskripcije,
nepotrebnih detaljnih opisa i nabrajanja, enciklopedijskog pristupa, potrebno je
primjenjivati kauzalni pristup (objasniti to vie uzrono-posljedinih veza), usredotoiti se na
kompleksno istraivanje prostornih pojava i procesa. Fokusirati se na problem u prostoru, a ne
na sam prostor.
- u izraavanju koristiti strunu terminologiju.
Upute za usmeno izlaganje:
- trajanje usmenog izlaganja ograniiti na 10-15 minuta.
- usredotoiti se na vane injenice, a ne se zamarati detaljima.
- prilikom usmenog izlaganja seminarski radovi se ne itaju, nego se izlau, uz obaveznu
prezentaciju grafikih priloga iz seminarskog rada (pomou programa MS POWERPOINT ili
na grafofolijama).
- studentima je na volju preputeno da izaberu metodiki pristup za svoja izlaganja.
Primjer naslovne stranice seminarskog rada
SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
Seminarski rad iz Geografije
NASLOV SEMINARSKOG RADA
Ime i prezime mentora Ime i prezime studenata
U Opatiji, datum ak. god. 2009./2010.
Napomena : istraivaki pristup vana je osnova dodiplomskog studija.
Teme;
1. Turisti i visinske bolesti
2. Ocjena ekoloke kvalitete stambenih i gospodarskih objekata koji su podignuti u Opatiji u
posljednjih 20 godina
3. Utjecaji prirodnih uvjeta na turiste u zranom prometu
4. Istraivanje stavova turista, o kvaliteti prirodnih resursa na prostoru Kvarnera
5. Kriteriji prirodne sredine koje moraju potivati projektanti koji projektiraju objekte i terene
u turistikim regijama Hrvatske
6. piljska batina Kvarnerskog zaljeva
7. Menadment prirodnih resursa
8. Devastacija prirodne batine primjer grada Rijeke
9. Devastacija prirodne batine primjer Primorsko-goranske upanije
10. Vodoopskrba turistikih kapaciteta Opatije vodom
predaja radova je 28. 3. (nepravovremena predaja povlai za sobom negativne bodove)
Sadraj predmeta:
1. UVOD (utjecaji prirodnih initelja na razvitak turizma i fizionomiju turistikog
prostora)
2.Utjecaji globalnog reljefa na svojstva ljekovitih initelja, ljudsko zdravlje i ponaanje
(nadmorske visine, energija reljefa, planinski prijevoji, zavjetrinske pozicije, fluvio-
movarne nizine, eolski pijesci, rudnici soli, peloidne povrine).
3. Lokacije zdravstvenog turizma (kontinentalne, planinske, primorske) i njihovo
ekoloko vrednovanje.
4. Klima kao osnova razvoja zdravstvenog turizma.
5. Klimoterapija i zdravstveni turizam.
6. Biotropnost atmosfere (utjecaj vremenskih parametara na osjeaj ugodnosti, odnosno
promjenama u organizmu vezanim za znaajne vremenske situacije)
7. Bioklimatoloki dijagram kao sredstvo komunikacije u turizmu.
8. Klima kao limitirajui faktor razvitka zdravstvenog turizma.
9. Utjecaji fiziko-kemijska svojstva morske vode i morskog peloida na terapijsko
djelovanje mora i primorja.
10. Termomineralna vrela te tekuice i stajaice kao prirodni atraktivni faktor
zdravstvenog turizma.
11. Biogeografski resursi ponude i njihovi utjecaji na ljudsko zdravlje (flora i fauna).
Naslovi od 1 do 6 (raunajui i 6) obuhvaeni su prvim kolokvijem.
Opaska: ovaj nastavni sadraj sukladan je sadraju predmeta Prirodna osnova u turizmu koji
se slua na geografskom odjelu Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu.
LITERATURA:
Abegg, B., Knig, U., Brki, R., Elsasser, H. (1997.): Climate Impact Assessment and Tourism. Die Erde 128
Bognar, A., Loz, S., Saletto-Jankovi, M. (2002.): Geoekologija, interna skripta, Geografski odsjek
Prirodoslovno matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu , Zagreb.
uki, A.(2001.): Menadment prirodnih resursa i ekologije u turizmu, metode i modeli, Veleuilite u
Dubrovniku, Dubrovnik
Glava, V.(1999.): Uvod u globalnu ekologiju, Dravna Uprava za zatitu prirode i okolia, Zagreb
Horaek, S. (2006.): Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, Monografija, HPD, Rijeka
Kneavi, R. (2003.): Resursna osnova zimskog turizma na gorsko-planinskom prostoru Hrvatske, Tourism and
hospitality management, Wien/Opatija
Kneevi, R. (2003.): Potable water as a factor of tourism development in Istria, Intenational scientific
conference Tourism in the terms of globalization, University St. Kliment Ohridski, Bitola, Faculti of torism and
hospitality, Ohrid
Kneevi, R. (2004.): Researching sea water quality at the Kvarner Bay, Management in the Function of
Increasing the Tourism Consumption, 4th International Scientific Conference, Opatija
Kneevi, R. (2005.): Odrivi razvoj turizma u destinacijama koje ugroavaju prirodne nepogode, Odrivi
razvoj turizma, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija
Kneevi, R., Smoli, D., Maga, D. (2005): Cvjetanje mora na morskim plaama rijekog zaljeva, Tourism
and hospitality management, Wien/Opatija
Kneevi, R. (2007.): Researching the tourist attractions and the attractiveness of the valey of the river Mreznica,
Tourism and hospitality management, Opatija, Wien, Thessaloniki
Kneevi, R: (2008.): Sadraj i procjena temeljnih turistikih resursa, Tourism and hospitality management,
Opatija, Wien, Thessaloniki
Kuen, E. (2002.): Turistika atrakcijska osnova, Istitut za turizam, Zagreb
Matas, M. (2009.): Kr Hrvatske, HGD Split, Zagreb
Muller, H. (2004.): Turizam i ekologija (prijevod: J. Kosanovi), Masmedia, Zagreb
Pani Kombol, T.(2000.): Selektivni turizam, Uvod u menadment prirodnih i kulturnih resursa, Sagena,
Matulji
Slavuj, L., anjevac, I., Opai, T. (2009.): Vodoopskrba kao faktor odrivog turizma otoka Krka, HGG, Zagreb
Thompson, R., Perry, A. (ed.) (1997.): Applied Climatology. Routledge. London
Wildremuth, H. (1994.): Priroda kao zadaa, prirunik praktine zatite prirode u opinama, Dravna uprava za
zatitu kulturne i prirodne batine, Zagreb
Zaninovi, K., Pleko, N. (1988.): Turizam i klima, Turizam, Zagreb
Ciljevi predmeta: Nadogradnja kvalifikacijskog okvira za koritenje specifinog podruja
resursa. Odriva valorizacija prirodnih initelja razvitka turizma. Socijalna interakcija i
suradnja timski rad.
Oekivani ishodi uenja za predmet:
- Samostalno provode istraivanja prirodnih resursa
- Samostalno izabiru izvore podataka
- Kritiki vrednuju izvore podataka i postojee argumente
- Samostalno biraju primjerene oblike terenskog rada
- Identificiraju resurse i obrazlau matrice odrivog koritenja
- Vrednuju i prezentiratiraju planske varijante razvitka
- Razlikuju osnovne metode revitalizacije (devastirane) prirodne batine
- Smisleno meusobno povezuju turizam (osobito selektivni) te izbor metoda valorizacije prirodne osnove
prostora.
- Objanjavaju vezu izmeu prirodnih resursa i profitabilnog turizma.
2.Utjecaji globalnog reljefa na svojstva ljekovitih initelja, ljudsko zdravlje i ponaanje
(nadmorske visine, energija reljefa, planinski prijevoji, zavjetrinske pozicije, fluvio-
movarne nizine, eolski pijesci, rudnici soli, peloidne povrine).
U prvom dijelu uzeti su za primjer oblici reljefa koji loe utjeu na zdravlje turista.
Meutim, to se odnosi samo na reljef koji ima visoke nadmorske visine, na kojima je
malo kisika. U drugom lanku, na primjeru Gorskog kotara, vidi se da sve nadmorske
visine ne djeluju jednako. Do visine, do 2000 m, sastav i koliina zraka su dobri te
mogu biti resurs zdravstvenog turizma.
Razmatran je i speleoturizam, koji se razvija na kru kao resursu, te manje poznati
turizam koji se zasniva na kamenoj i morskoj soli.
UTJECAJI VISINSKIH BOLESTI NA ORGANIZACIJU TURISTIKOG
PROSTORA
SAETAK
U lanku je razmatran utjecaj visinskih bolesti na razvitak turizma. To se osobito odnosi na
one oblike selektivnog turizma koji se razvijaju na planinskom reljefu.
Visinske bolesti nisu bile previe vaan faktor prostornog turistikog planiranja u starijim
destinacijama, jer su bili dovoljni visina i trajnost snijega i na manjim nadmorskim visinama.
U novijem razdoblju, koje je povezano s globalnim zatopljenjem, to vie nije tako jer se
snjeni tereni nalaze na visokim izohipsama na kojima se pojavljuju visinske bolesti.
U Europi s problemom visinskih bolesti najvie se susree gospodarstvo alpskih drava. U
Hrvatskoj s problemom visinskih bolesti povezani su turoperatori i turistike agencije koje
posreduju u boravku turista na visokoplaninskim terenima.
Klune rijei: visinska bolest, turizam, nadmorska visina
UVOD
Jedan od najstarijih i najpouzdanijih opisa visinskih bolesti nalazi se u putopisu Livre des
merveilles, Marka Pola (1298.).
1
Tako je Marko Polo, na putu prema Tibetu, prvo zapazio
slabosti, muninu i neobino emocionalno stanje lanova ekspedicije koje je prema veim
visinama prerastalo u ostajanje bez daha i nesanicu. Probleme su pripisali nedostatku kisika,
te naporu kroz koji su prolazili (Polo, 1954.).
U razdoblju velikih geografskih otkria visinske bolesti usporile su osvajanje visoki
vrhova kao i velika trigonometrijska mjerenja. Izmeu ostalih George Everest (1790 1866)
je tijekom uspona na Himalaye paraliziran te je mentalno obolio. Jo dok je bio dobrog
zdravlja Everest je zapazio da Sherpe, koji su s Tibeta doli u podnoje Himalaja, nemaju
takvih visinskih problema jer je njihov organizam prilagoen ivotu na visokim nadmorskim
visinama (Jakovi, 2004).
Dakle, visinske bolesti jedan su od glavnih razloga zbog kojeg se bre odvijalo upoznavanje
Novog svijeta (Amerika, 1492.) od osvajanja planinskih vrhova (omolungma, 1953.).
1
Marko Polo opisao je svoje putovanje u knjizi na francuskom jeziku Livre des merveilles, koju je diktirao
piscu vitekih romansi, Rustichellu da Pisi u enovekom zatvoru. Knjiga je prevedena na hrvatski jezik u
knjiari Mladost u Zagrebu 1954. godine.
Gospodarski sektor je o problemu nedostatka kisika na velikim visinama intenzivno
raspravljao nakon prvog leta brae Montgolfier balonom 1783. godine.
Problem s nedostatkom kisika na velikim visinama je poprimio velike razmjere poetkom 20.
stoljea, u razdoblju stvaranja avioprometa (Ili, 2004). Zbog situacija s tlakom i kisikom u
avionima putnici su se teko privikavali na vonju. Kasnije su trupovi aviona stavljeni pod
tlak tako da ne postoji manjak kisika i razvijanje visinske bolesti. To se jo uvjek ne odnosi
na avione, koji lete na manjim visinama, te nemaju trup pod pritiskom.
O visinskim bolestima u turizmu prvo su poele razmiljati drave kod kojih je uspon na
visoke planine postao znatan izvor turistikog prihoda. Kada je ustanovljeno da ljudi na
velikim nadmorskim visinama, s malo kisika, ne razmiljaju jasno poeto je koritenje
umjetnog kisika iz boca. Boce su osuvremenjene krajem prolog stoljea te se danas smatraju
standardnom opremom za bilo koji uspjean uspon na najvie vrhove.
Za razliku od ranijih uspona, koji su bili pojedinanih ili ekspedicijskih razmjera, usponi
turista na Himalaje i na Ande, u posljednjih desetak godina, poprimili su masovne razmjere. U
tim novim masovnim okolnostima penjai provedu prije uspona nekoliko tjedana u baznom
kampu, aklimatizirajui se na visinu
2
.
U Europi visinske bolesti postale su limitirajui initelj razvitka nekih vidova turizma. To se
prvenstveno odnosi na visokodohodovne selektivne oblike turizma, koji se odvijaju na
alpskom reljefu.
Pitanje visinskih bolesti dodatno su aktualizirale klimatske promjene jer se tereni potrebni
takvim selektivnim oblicima premjetaju na velike nadmorske visine, na kojima su
temperature niske i ima dovoljno snijega.
Zbog izravnavanja nesklada izmeu visinskih uvjeta boravka turista, na terenima koji imaju
povoljne snjene uvjete, visinske bolesti su postale vana komponenta prostornog planiranja u
alpskim dravama.
Slube koje planiraju namjenu i razvitak turistikog prostora Hrvatske ne susreu se s
visinskim bolestima kao komponentom prostora, jer nadmorske visine ne prelaze srednje
visok pojas. S pitanjima koja su povezana s visinskim bolestima i turizmom u Hrvatskoj se
susreu turoperatori i turistike agencije koje posreduju u boravku turista na skijakim
terenima u Alpama ili drugim visokim terenima.
Cilj ovoga rada je podastiranje podataka turistima i turistikom sektoru o uzrocima i
posljedicama visinskih bolesti te njihovoj limitirajuoj ulozi u razvitku nekih selektivnih
oblika turizma.
Hipoteza rada je da e visinske bolesti postati vana determinanta u planiranju razvitka
turistikog prostora.
METODOLOKE NAPOMENE
U istraivanju je dio podataka o visinskim bolestima prikupljen metodom istraivakog
razgovora (interview). Istraivanje razgovorom provedeno je u sijenju i veljai 2013. godine
a njime je obuhvaeno stotinu ispitanika. Ciljna skupina, na koje je istraivaki razgovor
usmjeren, bili su aci i studenti koji se koluju ili studiraju na prostoru Primorsko-goranske
upanije te su boravili dvije i vie zimskih sezona na nekom od skijalita. Koncept interviewa
traio je od ispitanika oitovanje o pitanjima kao to su: sadraj pojma visinska bolest,
intenzitet bolesti, denivelacija skijakih staza, promjene u raspoloenju, utjecaj raspoloenja
na potronju, medicinska pomo na skijalitu i preventiva i posljedice visinske bolesti.
IZLAGANJE
2
Rauna se da godinje u svijetu oko 37 mil. posjetitelja proe visokim gorjem (UIAA,
2013).
Turisti koji se penju na planinske vrhove podvrgnuti su nizu razliitih atmosferskih
procesa. Ti procesi uzrokuju fizioloke promjene u tijelu a njihove posljedice su razliite
tegobe, poznate pod nazivom visinska bolest. Premda postoji sinergija procesa (sastav i
vertikalna struktura atmosfere, insolacija, radijacija, temperatura, vlaga, vjetar, naoblaka,
padaline i dr.) za razvitak visinske bolesti najbitniji je tlak zraka. Veza izmeu atmosferskog
tlaka zraka i visinskih bolesti je kisik jer o tlaku ovisi i koliina kisika u masi zraka. Postoji
veliki sklad u promjenama vrijednosti atmosferskog i parcijalnog tlaka kisika, to znai da se
iz saznanja o raspodjeli atmosferskog tlaka saznaje i kakve su promjene koliine kisika na
pojedinim mjestima u atmosferi.
U usporedbi s temperaturom i drugim meteorolokim elementima horizontalne promjene
tlaka zraka ne mogu se neposredno i sa sigurnou primjetiti, iako mnogi ljudi osjeaju
nagli pad tlaka prije dolaska ciklone (npr. reumatiari). Meutim, promjena tlaka s visinom
lako se osjeti (egota, 1976).
Za promjenu tlaka zraka, povezanu s porastom nadmorske visine, bitne su dvije stvari. Prva je
da vrijednost tlaka pada s visinom jer se smanjuje stupac atmosfere do gornje granice i drugo
da opadanje nije jednoliko jer se 50% mase zraka nalazi u donjem sloju troposfere do visine
od pet kilometara. Odnosno, za najnii sloj atmosfere karakteristian je nagli pad tlaka zraka
dok na veim visinama tlak zraka sve sporije opada
3
.
Ureaj za mjerenje atmosferskog tlaka je barometar a veliina koja pokazuje koliko tlak
zraka opada s visinom zove se barometrijska stopa. Dakle, barometrijska stopa nije konstanta
nego se mjenja s promjenom temperature odnosno s visinom (tab. 1).
Tab. 1. Vertikalna raspodjela tlaka
Nadmorska visina (m) Atmosferski tlak (hPa) Barometrijska stopa
0 1013 12 hPa/100m
1 000 899 11 hPa/100m
2 000 795 10 hPa/100m
3 000 701 9 hPa/100m
4 000 616 8 hPa/100m
5 000 540 7 hPa/100m
6 000 472 6,7 hPa/100m
Izvor: International Civil Aviation Organization, 2009.
Promjene barometrijske stope na visokim planinama nisu jednake u svim godinjim dobima.
Vee su vrijednosti ljeti, kada je zrak topao, a manje su zimi za niskih temperatura.
Promjene tlaka mogu nastupiti i na istom skijalitu kada doe do nagle promjene
temperature zraka i topljenja snijega. Topliji zrak manje je gustoe i ima manji tlak tako da
koliina kisika u odreenom volumenu zraka postane manja. Za takvih promjena vremena
tegobe koje su povezane s tlakom zraka postanu jo vee a bolest nastupi na manjim
nadmorskim visinama.
Drei se prosjenih vrijednost Humar (2010) navodi nadmorske visine na kojima tijelo
reagira na dostupnost kisika (tab. 2).
Tab. 2. Reakcija tijela na dostupnost kisika
Reakcija Nadmorska visina ( m)
3
Podaci vrijede za umjerene geografske irine u kojima visina troposfere varira izmeu 11 i
14 km. Na geografskoj irini ekvatora visina troposfere varira izmeu 18 i 20 km a na
polovima izmeu 7 i 10 km (egota i Filipi, 1996).
1. niska 1.525
2. umjerena 1.525 - 2.440
3. visoka 2.440 - 4.270
4. vrlo visoka 4.270 - 5.490
5. ekstremna 5.490 i vie
Izvor: Humar, 2010.
To znai da e se raspon reakcije tijela, na skijakim stazama u Alpama, kretati od niske do
visoke, a u nekim sluajevima i do vrlo visoke (tab. 3)
Tab. 3. Na veim visinama u zraku je manje molekula kisika
Nadmorska visina (m) Skijalite Drava
1.300 - 3.300 Val Thorens F
1.145 - 3.280 Sestriere I
1.225 - 3.025 Bormio I
1.220 - 2932 Cortina dAmpezzo I
1.650 - 2.750 Vars F
813 - 2.275 Kronplatz A
Izvor: Maps skiing the Alps, 2013.
Rezultati intervijua su pokazali da agencije kroz animaciju i pripreme ne spominju visinske
bolesti te da se, na putu do destinacije, sugerira da skijai prvih dana skijanja ne idu na velike
visine. Jedna polovica, od broja intervijuiranih, mogli su odgovoriti na pitanje jesu li ranije
doivjeli visinsku bolest ili nisu tek kada im ja objanjen sadraj pojma bolesti. Nisu
razumjeli preventivu premda bi 65% intervijuiranih snalaljivo postupilo u sluaju visinske
bolesti.
Kompletna turistika infrastruktura u Alpama nije na visokim nadmorskim visinama na
kojima se pojavljuju visinske bolesti. Na manjim su visinama planinarski domovi, kao i ostali
izravni sadraji turistike ponude, jer oni ne ovise toliko o snijegu, kao to ovise skijalita. U
Tirolu, koji se tretira svjetskim liderom planinarskog turizma, planinarski domovi su na
nadmorskoj visini na kojoj je vjerojatnost pojavljivanja visinske bolesti niska
(google.com/#hl=en&sugexp).
4
RASPRAVA
Sniena koliina kisika na visinama od 1.525m do 2.440m ne utjee znaajnije na tjelesne
funkcije. Fizioloke promjene do kojih doe povezane su s poveanom proizvodnjom
hemoglobina u crvenim krvnim tjelecima i ubrzanim sagorjevanje masti te promjenama u
krvotoku i volumenu srca. Te se fizioloke promjene ponu zapaati tek nakon 2-3 tjedna
boravka na tim visinama i one pozitivno utjeu na ljudsko zdravlje.
Kao granina visina, nakon koje se parcijalni tlak kisika znaajno smanjuje, uzima se 2.440m.
Smanjenje parcijalnog tlaka kisika, na veim visinama od granine, u tijelu moe izazvati
ozbiljnije poremeaje koji predstavljaju opasnost za organizam. Na jo veim visinama od
4
Razmatrani su kapaciteti i nadmorske visine 34 planinarska doma. Kapaciteti domova
varirali su od najmanjih (3 5 postelja) do najveih (30 postelja). Srednja nadmorska visina
lokacija svih planinarskih domova je 1.287m. Iznimka su planinarski domovi koji su povezani
s alpinizmom. Najvii planinarski dom u Alpama nalazi se na vrhu Signalkuppe, na izohipsi
od 4.556m.
granine, otpornost na sniavanje parcijalnog tlaka kisika smanjuje se za 10 % na svakih
1.000m visine (vajda, 2013).
U praksi postoje velike individualne razlike jer potrebe za kisikom, koji se troi udisajem,
nisu kod svih iste. Na individualnosti najvie utjeu genetske dispozicije te intenzitet
aktivnosti neke osobe. Vee je troenje kisika kod osoba koje su skijaki aktivne, ili su
izloene fizikom naporu, od onih koji su umjereno aktivni. Pritom specifini uzroci, kao to
su spol i dob ne utjeu na pojavu visinske bolesti.
Dakle, poremeaji na visokim nadmorskim visinama nastupe kada stanice ne dobivaju
dovoljno kisika za produkciju energije, to za posljedicu moe imati slom funkcija i umiranje
stanica, tjelesna oteenja i visinsku bolest.
Najei simptomi bolesti su depresivno reagiranje, neuroza, glavobolja, munina i
povraanje, kratko plitko disanje, poremeaji razmiljanja, poremeaji sluha i vida, loa
koordinacija motorikih pokreta, opa slabost i nesanica. Unato stanju organizma svi
navedeni simptomi ulaze u kategoriju blagih. U ekstremnim sluajevima simptomi su edem
(oteklina) plua i mozga, a oni mogu biti uzrok smrti.
Smrtnost od visinske bolesti nije velika te iznosi manje od 0,5% od svih smrti u planinama.
Vaan je postupak (aklimatizacija) osoba koje dospjevaju na velike nadmorske visine jer
se visinske bolesti mogu ublaiti ali se ne mogu u potpunosti sprijeiti lijekovima.
Akimatizirati se moe na visine do 5.400m a na ekstremnu visinu ovjek se ne moe
aklimatizirati.
5
Vano je napomenuti da je aklimatizacija za ljudsko zdravlje veoma koristan proces, ali da je
skup i da dugo traje. Aklimatizacija na visne od 5.490m (50% tlaka zraka od vrijednosti tlaka
na morskoj razini) traje od deset dana (50%) do jedan mjesec (80-90%).
Planinska medicina (Humar, 2010; vajda, 2013; ivkovi,1979) smatra da je za produktivnu
aklimatizaciju potrebno;
biti u dobroj fizikoj kondiciji
ne penjati se prebrzo
ne initi veliki tjelesni napor
piti dovoljno tekuine
konzumirati hranu bogatu ugljikohidratima
izbjegavati alkohol
duboko udisati
Visinska bolest je imbenik tehnike i metoda u upravljanju skijakim terenima. O visinskoj
bolesti, kao negativnim faktoru ponude, u turistikoj ponudi malo se govori.
Da bi se umanjijo efekat bolesti, staze na skijakim terenima postavljene su tako da uvjetuju
kratko zadravanje skijaa na velikim nadmorskim visinama. Prijevoz skijaa je iarama koje
su potpuno hermetizirane i u kojima je parcijalni tlak kisika neto vei od tlaka na otvorenim
terenima. Smjetajni kapaciteti su podignuti na manjim nadmorskim visinama na kojima je
koliina kisika umjerena.
Na turistikom tritu slino se ponaaju i agencije i turoperatori jer im je visinska bolest loa
reklama te im oteava prodaju aranmana.
ZAKLJUAK
5
Najvie stalno naseljeno mjesto na Zemlji je selo Aconquilcha (5.340m) u ileu (vajda, 2013).
Postoje selektivni oblici turizma kojima je snijeg temeljni resurs. Tereni, na kojima je
nastao takv turizam bili su na reljefu umjerenih visina. Na umjerenim visinama moe se
proizvesti umjetni snijeg koji je supstitucija pravom, meutim, ta tehnologija nije ekonomski
rentabilna i stvara velike ekoloke posljedice.
Otkada je na Zemlji znatno toplije na umjerenim visinama malo je snijega a povoljni snjeni
tereni nalaze se na visokim nadmiorskim visinama. Pojedina skijalita prilagoavala su se
novonastaloj klimi tehnikim inovacijama te podizanjem starta staza na vee nadmorske
visine.
Problemi daljnjeg razvitka osobito zimskog sportskog turizma povezani su s visinskom
bolesti koja se manifestira na gornjim dijelovima skijakih staza.
Bolest je uzrokovana padom tlaka zraka, odnosno sve manjom masom kisika na veim
nadmorskim visinama. Na nekim visokopostavljenim skijakim stazama, koje su razmatrane,
tlak zraka na startu staza bio je 35 % nii od tlaka zraka na morskoj razini.
Za oekivati je da e broj oboljelih od visinske bolesti u takvim destinacijama biti sve vei i
zbog toga to stagniraju odgovarajua edukacija i prevencija bolesti a turizam na visokim
planinama postaje sve masovniji.
Analiza razvitka zdravstvenog turizma u Gorskom kotaru
U ovom radu kronoloki je analiziran razvitak zdravstvenog turizma u Gorskom kotaru.
Analizom su obuhvaeni Brod na Kupi, Crni Lug, abar, Delnice, Fuine, Lokve, Mrkopalj,
Ravna Gora i Skrad. To su ona mjesta koja su Pravilnikom o proglaenju turistikih mjesta iz
1936. godine proglaena turistikim ljeilinim mjestima s klimatskim planinskim
znaajkama. Analizom je obuhvaeno i oporavilite Trstenik, koje se tada nalazilo izvan
granica Jugoslavije, te Stara Suica koja je postala djeje oporavilite nakon Drugoga rata.
Podaci o turistikom prometu i zdravstvenim objektima i sadrajima u klimatskim ljeilitima
i oporavilitima prikupljeni su obradom turistikih obrazaca TU-11 te su po prvi put
objavljeni u ovom radu.
Kljune rijei: zdravstveni turizam, planinske znaajke, prirodni ljekoviti initelji
UVOD
Elementi planinske klime temeljni su prirodni reursi na kojima je zaet zdravstveni
turizam Gorskog kotara.
Klimatoterapijske uinke Gorskog kotara, nakon 1873. godine, sustavno su pratili i istraivali
lijenici koje je u Delnicama predvodio A. Stipanii (1897).
Ve poetkom 20. stoljea klimatoterapija je postala vana odrednica turistikog prometa
Gorskog kotara to se vidi i iz zabiljeke Vinka Maeka (1902), viteza bosnodolskog, u kojoj
kae da je u Skradu ljeti teko nai sobu jer je u tome mjestu ustanovljeno da planinski zrak
djeluje na ozdravljenje nekih bolesti.
Do 1930. godine u veini mjesta koja su pogodovala lijeenju plunih bolesnika izgraeni su
hoteli a R. Strohal (1935) je analizirao njihovu receptivnost.
Na temelju Pravilnika o proglaenju turistikih mjesta, koji je objavljen u Slubenim
novinama 1936. godine, turistikim mjestima klimatskog (planinskog) karaktera u Gorskom
kotaru proglaeni su Brod na Kupi, Crni Lug, abar, Delnice, Fuine, Lokve, Mrkopalj,
Ravna Gora i Skrad. Proglaenje se zasniva na lanku 3. Pravilnika u kojem stoji da se
turistikim mjestima klimatskog (planinskog) karaktera mogu proglasiti ona naselja (lokacije)
koja imaju provjerene terapijske vrijednosti klime te povoljna smjetajna rjeenja.
Razdoblje zdravstvenog turizma izmeu svjetskih ratova obiljeili su tuberkulozni bolesnici
koji su dolazili vlakom.
Nakon Drugoga rata broj ljeenih bolesnika poeo je padati jer je 1946. godine pronaen
streptomicin. Tada su hoteli pretvarani u djeja odmaralita i klimatska ljeilite a smjetajni
kapaciteti, namjenjeni dijeci, postajale su i preureivane javne zgrade (Ravna Gora i Stara
Suica).
Djeja odmaralita i klimatska ljeilite bili su istovremeno i obrazovne ustanove u kojima su
djeca boravila due od tri tjedna. Tom prosjenom duinom boravka djece objanjava se
relativno dobar turistiki promet koji je u Gorskom kotaru ostvarivan do 1969. i 1970. godine.
Na krizu razvitka zdravstvenog turizma koja je poela tih sedamdesetih godina pokualo se
utjecati ukljuivanjem u turistiku pnudu prirodnih ljekovitih initelja koji povoljno djeluju na
ljeenje bolesti i stanja koja su uzrokovana nainom ivota. U sklopu tih, novih programa
turistikog razvitka, osobito su zapaena istraivanja koja je proveo Zavod za talasoterapiju
iz Opatije. Zavod je istraivao holesterol i lipide u krvi uz kliniki pregled kardiovaskularnog
sustava stanovnika u nekim naseljima Gorskog kotara . Dobiveni rezultati bili su znatno
iznad dravnog prosjeka unato hrani koja je bogata mastima ivotinjskog porijekla.
Do slinih rezultata doao je i Diminik (1973) koji je provodio istraivanje sranih bolesnika.
Iz dobivenih rezultata se vidi da je u Gorskom kotaru tri puta manje bolesnika s izraenom
arterisklerozom krvnih ila od uzorka koji je s otoka Krka.
Te pozitivne prednosti Gorskog kotara istraivai su obrazloili utjecajem prirodnih ljekovitih
initelja.
Unato pozitivnim rezultatima i drugih istraivaa (Rogi, egota, Vukov,1971., Basta, 1973)
zdravstveni turizam kao selektivna vrsta je nestao, a to se u vie sluajeva odnosi i na
infrastrukturu koju je koristio. Planinska klima, kao oslonac zdravstvenog turizma, ostala je
dijelom turistike ponude Stare Suice, Begova Razdolja i Bjelolasice. U Staroj Suici je
povezana s kolom u prirodi a u Begovu Razdolju i na Bjelolasici s boravkom sportaa i nekih
kategorija sranih bolesnika na veim nadmorskim visinama.
Pad opsega zdravstvenog turizma utjecao je i na istraivae koji se bave tom problematikom
tako da ih je sve manje (Grguri, 2002).
Temeljni cilj ovog istraivanja je analiza zdravstvenog turizma i njegovog razvitka u
naseljima koja su Pravilnikom o proglaenju turistikih mjesta iz 1936. godine proglaena
turistikim ljeilinim mjestima s klimatskim planinskim znaajkama.
Analizom je obuhvaeno i oporavilite Trstenik, koje se tada nalazilo izvan granica
Jugoslavije, te Stara Suica koja je postala djeje oporavilite nakon Drugoga rata.
Rad se metodoloki zasniva na prikupljanju i obradi podataka iz sekundarnih dokumentacija i
izvora (npr. obrazaca TU-11), kao i terenskim istraivanjima.
RAZVITAK I STANJE
Na prostoru Gorskog kotara (2033 km2) stanovnitvo je razmjeteno u 273 naselja (4,1%
naselja Hrvatske). Od 1870. godine pa do danas u 19 naselja registrirani su hotelski kapaciteti
to znai da je toliki broj naselja i ostvarivao turistiki promet. (Rekordan broj od 136 000
noenja ostvaren je 1986. godine). Najnovije stanje vie nije takvo jer su 4 naselja izgubila
status turisrikih (Trstenik, Mrzle Vodice, Ravna Gora i Severin na Kupi) a turistiki promet
ostvaruje se u 15 naselja (Vrbovsko, Skrad, Delnice, Lokve, Stara Suica, Bjelolasica, Begovo
Razdolje, Mrkopalj, Platak, Crni Lug, Gerovo, Tre, Prezid, abar i Brod na Kupi). Dakle
na naselja u kojima se nalazi aktivna turistika infrastruktura otpada 5,5% od ukupnog broja
naselja. To relativno sudjelovanje turistikih naselja u ukupnom broju naselja neto je bolje
ako se raunaju samo nastanjena naselja jer je do popisa stanovnitva 2001. godine izumrlo 27
sela.
Meu naseljima koja vie ne ostvaruju turistiki promet, a bila su 1936. godine proglaena
turistikim mjestom klimatskog (planinskog) karaktera, je Ravna Gora. Tijekom razvitka
turistikog proizvoda Trstenik, Ravna Gora i Stara Suica imali su segmentirano turistiko
trite na nain da su im djeja odmaralita i klimatska ljeilita bila jedini sadraj proizvoda
a Skrad je pored djejeg odmaralita i klimatskog ljeilita imao i druge sadraje proizvoda.
Turistiki proizvod ostalih turistikih mjesta koja su proglaena klimatskim ljeilitima bio je
znatno kompleksniji a u njemu je pored zdravstvenog turizma bilo vano i sudjelovanje
zimsko- sportskog, tranzitnog i lovnog turizma.
Temeljitom analizom lokacija ustanovljeno je da su svi smjetajni kapaciteti klimatskih
ljeilita interpolirani u naselja. Mikrolokacije objekata su u zavjetrini, prisoju (insolacija) te
lokacijama koje imaju prirodno zakonit hod dnevne i godinje temperature. Unato povoljnim
ocjenama, lokacije ne treba smatrati konanim jer za razvitak zdravstvenog turizma u
Gorskom kotaru postoje i bolja hipsometrijska rjeenja.
Smjetajni kapaciteti u Skradu, Delnicama, Fuinama i Lokvama podignuti su prije njihovog
proglaenja klimatskim ljeilitima a u Brodu na Kupi, Crnom Lugu, abru, Mrkoplju i
Ravnoj Gori nakon proglaenja.
Terapeutsko djelovanje klime Skrada uoeno je poetkom 20. stoljea, otkad datiraju i prva
saznanja o turizmu. Tako je za 1902. godinu navedeno da na kolodvoru postoji jedna
gostionica s dvije sobe za prespavati te da ljeti ima lijepih soba kod bogatijih porodica koje su
ve unaprijed zauzete. Za Skrad se kae da ima zdravo podneblje i gorsku vodu pa stoga nije
ni udo, da lijenici preporuuju, osobito bolesnima na pluma, da provedu ljetne mjesece u
Skradu ( Strohal, 1935).
Prenoite Zeleni vir (kanije prekakategorizirano u hotel) otvoreno je 1919. godine, godine
1933. grad Zagreb izgradio je u Skradu odmaralite (kasnije Odjeljenje za djeje bolesti), a
1938. podignuto je mornariko (vojno) odmaralite.
Prema Izvjetajima (1967) za razdoblje nakon Drugoga rata vidljiva je dominacija djejeg
turizma i po brojnosti noenja i po duini njihovog boravka.
Rekordan mjeseni promet od 10979 noenja ostvaren je u kolovozu 1965. godine, a ta 1965.
godina, bila je rekordna i po broju ukupno ostvarenih noenja (39 037).
Klimatoterapijske uinke Skrada temeljito je obradio S. Basta (1973). Basta iznosi rezultate
lijeenja 17070 djece koja su kroz 15 godina hospitalizirana u Odjeljenju za djeje bolesti u
Skradu. Najbolji rezultati postignuti su kod lijeenja akrodinije (bolest s osipom i otjecanjem
ruku i nogu), astenije (nemo, iscrpljenost), anemije, dinih puteva i naroito alergije.
Rezultati lijeenja uoavani su poslije tri tjedna, a rasli su s vremenom. Isti autor smatra da se
rezultati mogu protumaiti povoljnim utjecajem relativno nie temperature zraka nego to je u
mjestima odakle djeca dolaze i djelovanjem vjetrova koji toniziraju mlitave fizike i psihike
funkcije organizma, a bra restituacija organizma ide dobrim dijelom preko vegetativnog
sistema u smislu oivljavanja palih funkcija organizma. Kod neuorotiara vazomotori su esto
funkcionalno slabi pa ih goranski uvjeti regeneriraju.
Nakon zatvaranja Odjeljenja za djeje bolesti 1989. godine, te pada broja tranzitnih gostiju
2003. godine, Skrad je naputen u statistikom praenju turizma u Statistikom ljetopisu
Primorsko-goranske upanije kao pojava u nestajanju.
Prije izgradnje hotelskog smjetaja u Delnicama je bio veliki broj privatnih iznajmljivaa.
Zabiljeeno je da je turiste koji su dolazili na ljeilini odmor na iskrcavanju doekivao
sluitelj Opinskog turistikog odbora te ih proveo mjestom kako bi izabrali sobu. Tada se za
klimu Delnica govorilo da povoljno utjee na zdrav i bolestan organizam poveanjem broja
crvenih krvnih tjelaaca i eljeza u krvi (sl.1).
Za ljude koji su slabiji na pluima u Delnicama je 1910. godine podignut hotel Tomislav te
1924. pansion Risnjak (Plee, 1981). U objektu pansionu postojao je odvojeni dio jer je bilo
uobiajeno da se oboljeli gosti odvajau od ostalih iz preventivnih razloga. Sve do Drugoga
rata Delnice su imale iroko turistiko trite to se vidi iz strukture gostiju koji su dolazili iz
svih dijelova tadanje drave a najbrojniji su bili gosti iz Vojvodine.
Sl.1.: Dio izvjea dr. A. Stipaniia o resursima zdravstvenog turizma i njegovu stanju
u kotaru Delnice za 1897. godinu
Izvor: Privatna arhiva
Zdravstveni turizam bio je dominantna selektivna vrsta u Delnicama sve do izgradnje
skijalita Petehovac 1962. godine i odravanja Cupa curicalla. Tada su postojali dobri
klimatski uvjeti za razvitak zimsko-sportskog turizma, meutim ti se uvjeti, zbog globalnog
zatopljenja, nisu uspjeli odrati.
Relativno sudjelovanje turizma u gospodarstvu Delnica neprekidno se smanjuje. U razdoblju
2005.- 2008. ostvarivano je izmeu 9 i 10 tisua noenja koliko je bilo i u razdoblju 1937.-
1938. godina.
Prvi turistiki proizvod Lokava bile su prirodne atraktivnosti koje su gostima pokazivali
sluitelji turistikog odbora. Osobito mjesto imali su vidikovci koji nisu bili samo vizitacijske
toke, nego i mjesta dinaminog zraka te spilja Lokvarka (klimatoterapijske toke). Drutvo
za poljepavanje mjesta jo je 1900. godine, davalo veliku prednost Lokvama zbok mjeanja
kontinentalnog i maritimnog zraka na tome podruju.
Vano je napomenuti da su Lokve svoj turistiki proizvod temeljito mjenjale nakon 1953.
godine jer je trasa Lujzijanske ceste premjetena na novu lokaciju, stvorena je
hidroakumulacija Omladinsko (Lokvarsko) jezero, Golubinjak je postao zatieno podruje i
potopljene su kue kao vano kulturno dobro. Te su prostorne promjene stvorile novu
mikroklimu koju obiljeava vea vlaga zraka i umjereniji hod temperatura.
Za izletniki turizam, koj je za Lokve postao najvaniji, klima je preventivni imbenik
zdravlja.
Osnovni kapaciteti zdravstvenog turizma u Fuinama bila su odmaralita. U prvom razdoblju
to su bile vile rijekih bogatih porodica (ladanjski turizam) koje su kasnije nacionalizirane i
preureene u radnika odmaralita.
U razdoblju socijalnog turizma temeljni dio ponude bili su klimatsko-terapijski i rekreacijski
programi okrenuti unaprijeenju zdravlja.
Najvei broj istovremenih odmaralita registriran je 1987. godine. Te su godine djelovali
Ugostiteljsko poduzee Bitoraj (preuzelo nacionalizirani pansion Neda 1951.), Odmaralite
SUP Hrvatske, Odmaralite Brdogradilita Viktor Lenac, Odmaralite RO Jadrolinija,
Odmaralite Opinskog sindikalnog vijea Rijeka, Odmaralite Vulkana i Odmaralite
Skuptine opine Beej (te godine bez gostiju).
Turistika posjeenost Fuina bila je dobra zato to su poduzea sufinancirala trokove
odmora (socijalni turizam). Rekordan broj noenja (66047) ostvaren je 1968. godine, a vie
od pedeset tisua noenja ostvareno je i 1969. te 1977. godine. Na pad turistikog prometa i
komfor objekata utjecao je prijelaz odmaralita na trino poslovanje (nakon procesa
pretvorbe vlasnitva 1. svibnja 1991.)
Neto intenzivniji razvoj turizma u Brodu na Kupi (stari naziv mjesta je Ribarsko) poeo je
nakon ureenja pansiona Kupa 1953. godine. Sklonosti gostiju koji posjeuju Brod na Kupi su
sportski ribolov i kajakatvo (aktivni odmor). Sklonosti turista utjecale su i na njihovu
strukturu tako da je relativno sudjelovanje stranih u ukupnim gostima, u Brodu na Kupi, vee
od prosjeka Gorskog kotara. Ti su gosti iz zemalja u kojima nema tekuica takvog profila
korita ili ih ima ali u njima ne obitavaju salmonidne vrste riba i rakova.
Uvjeti boravka za manje skupine turista u abru postoje od izgradnje pansiona 1954. godine.
Turistiki promet u abru nije bio nikada posebno velik (rekordnih 4 798 noenja ostvareno je
1982. godine). Glavni hidrografski resurs je izvor abranke koji je voklikog tipa (abranka je
granica sa Slovenijom). Reim otjecanja abranke je bujini to nije dobro jer visoke vode
razaraju obale (esta su ruenja kua i prometnica) i raspruju matina jata riba te slabe
resursnu osnovu turizmu.
Jedan dio turista dolazi u abar i zbog ouvanja zdravlja. Prema anketnim istraivanjima koje
je proveo H. Turk (1995) turisti smatraju da im u ouvanja zdravlja pomae planinarenje,
ribolov i klima koja je ljeti svjea a zimi omoguava rekreativno skijanje.
Sadraji ponude Crnog Luga povezani su s izvorom Kupe i Nacionalnim parkom Risnjak.
Crni Lug je izrazit primjer raslanjivanja kontinentalnih, subalpskih, dinarskih i maritimnih
klimatskih utjecaja. Takva klima ima irok raspon utjecaja i na arealima takvih klima zarazne
bolesti obino su iskorjenjene. Dakle klima u terapiji ima niz komparativnih prednosti zbog
ega je Crni Lug i proglaen klimatskim ljeilitem.
Okolina Mrkoplja poznato je skijako podruje i kolijevka skijanja u Hrvatskoj (elimbaa).
U Mrkoplju je odrano prvo hrvatsko natjecanje u skijakom tranju 1914. godine. Noviji
skijaki objekt je Hrvatski biatlonski centar Zagmajna (izgraen prema IBU ili kriterijima
Meunarodne biatlonske federacije).
Mrkopalj, zajedno s Tukom, je poznato i planinarsko sredite jer ga okruuju Bijele i Samarske
stijene te Bitoraj.
Programi boravka turista u zimskoj i ljetnoj sezoni povezani su sa stjecanjem kondicije radi
uvanja zdravlja i radi lakeg podnoenja napora.
Iskljuivi gosti Stare Suice su djeca. Boravak djece iz Rijeke i povremeno Splita odvija se
kroz program kole u prirodi. Program je utemeljen 1961. a djeca su smjetena u
Starosuikom dvorcu.
Za boravak djece u djejem odmaralitu bira se razdoblje godine s najpovoljnijim termikim
komforom te se prati pozitivan klimatoterapijski uinak.
Djeje odmaralite Stara Suica nasljednik je odmaralita koje je prije toga djelovalo u
znatno urbaniziranijoj Ravnoj Gori.
Djeje odmaralite i klimatsko ljeilite Trstenik organizirano je kao zdravstveno- odgojna
ustanova u ljeto 1947. godine. Trstenik spada u podruje planinske klime tipa Df.
kolska djeca tadanjeg Kotara Rijeka slana su u ljeilite uglavnom zbog
neishranjenosti i anemije. Neishranjenost je bila uobiajena s obzirom da se radi o vremenu
neposredno nakon zavretka rata kada je manjkalo kvalitetne hrane.
Prve godine ljeilite je moglo prihvatiti 200 djece , a nakon dogradnje 1958. godine 450
djece.
Dolaskom u ljeilite svako dijete je bilo pregledano i izvagano kako bi se pratio njegov tijek
oporavka. Dovoljne koliine hrane i podraajna klima znaajno su utjecali na oporavak
djece tako da se spominju veliki prirasti teine (Program mjera za unaprijeenje stanja u
prostoru Opine Klana ,2005).
Ljeilite Trstenik je osnovano zahvaljujui osobnom angamanu ravnatelja i ljenika
Kotarske ambulante u Kastvu, Kajetana Bleia. Bio je zagovornik promicatelj, za ono
vrijeme, novih i naprednih ideja za organizaciju zdravstva i shvaao je vanost zdravstvene
preventive.
Djeje odmaralite i klimatsko ljeilite Trstenik prestalo je s radom 1960. godine. Tada je
odmaralite preuzelo Opinsko sindikalno vijee Rijeke, koje nije bilo odgovoran gospodar,
pa su zagrade propale.
Programom mjera Opine Klana od 2005. predviena je rekonstrukcija nekadanjeg
odmaralita koje u elaboratu nosi naziv zrano ljeilite.
ZAKLJUAK
Od petnaest mjesta u Planinskoj Hrvatskoj, koja su 1936. godine proglaena klimatskim
ljeilitima njih devet nalazi se na podruju Gorskog kotara.
Ta se klimatoterapijska prednost Gorskog kotara zasniva na makro konfiguraciji reljefa, koja
je konkavna, te se nalazi na kontaktu razliitih klimatskih utjecaja.
Na takvom konkavnom reljefu dinamika zraka je velika i razlikuje se od cirkulacije zraka u
konkavnim konfiguracijama, u kojima je prirodna filtracija usporena.
Osnovne fizioloke promjene tijekom boravka u Gorskom kotaru, i na veim visinama,
povezane su s padom tlaka zraka i svojstvom zraka. im je manji tlak zraka, izdanije je
disanje, a time se pouspjeuje cirkulacija krvi.
Jo u 19. stoljeu iskustva su potvrdila da boravak u takvom prirodnom okoliu, utjee na
ozdravljenje pojedinih bolesti te jaa otpornost organizma. Na takvima svojstvima okolia, na
vie lokacija u Gorskom kotaru, osnovata su ljeilita (oporavilita). Taj je sustav lijeenja
(oporavka) kasnije nazvan zdravstveni turizam.
Zdravstveni turizam u Gorskom kotaru bio je inicijalni turizam i dominantno je utjecao na
turistiki promet kroz razdoblje od stotinjak godina. Razloge pada turistikog prometa, kojeg
je ostvarivao zdravstveni turizam u Gorskom kotaru, valja traiti u sve produktivnijim
metodama bolnikog lijeenja, promjenama odnosa na turistikim tritima te tipinoj
socijalnoj transformaciji domaeg gosta.
Sol kao resurs u turizmu
U ovome lanku gleda se na sol kao prirodni resurs u turizmu. Odabrana su dva primjera. Prvi
su solane na Jadranu kojima je turizam jedan od naina privreivanja, a drugi primjer su
rudnici soli. Neki od njih pretvoreni su u turistike destinacije te im je turizam postao osnovna
djelatnost. Za primjer je uzet rudnik soli Vjelika u Poljskoj. Posebno e se obraivati sol koja
je otopljena u morskoj vodi.
Sol se u prirodi dobiva iz dva izvora: visokovrijedna morska sol nastaje isparavanjem mora, a
manje kvalitetnu kamenu sol vadi se iz podzemnih rudnika soli. No morska sol je zdravija jer
je bogatija mikroelementima i mineralima te je stoga i na popisu WHO-a kao namirnica
preporuena za zdravu ljudsku prehranu.
Dobivanje soli iz mora nepromijenjen je postupak kojim su se koristili jo stari Rimljani i vrlo
je jednostavan ukoliko su zadovoljeni osnovni uvijeti. Kao prvo, more iz kojeg se vadi sol
mora biti izuzetne istoe i poveanog saliniteta (slanoe). Potom, temperatura vode i klima
trebaju djelovati na poveano isparavanje vode te na kraju, potrebno je pronai plitak i
prostran zaljev izoliran od morskih gibanja u kojem e se postupak isparavanja nesmetano
odvijati.
Ston
Podruje oko Stona odgovara svim ovdje nabrojenim uvjetima, pa je ovdje jo u 13.st.
ureena solana koja radi i danas, proizvodei sol na isti nain kao i prije osam stoljea.
Stonski zaljev podijeljen je u plitke meusobno ograene bazene u kojima morska voda stoji,
zagrijava se sunevom energijom i postupno isparava uslijed stalne visoke temperature. Na
dnu bazena ostaje sjajno-bijeli talog kristala soli koji se potom drvenim lopatama skuplja,
tonije "bere" i tovari na kolica. U usporedbi s morskom solju nekih drugih zemalja, stonska
sol ve na prvi pogled pokazuje svoju posebnost: posve je bijela i sjajna jasnije od bilo ega te
neobino zrcali. Tehnologija berbe i boja soli najprivlaniji su motivi turistima.
Dubrovnik
U gospodarskom ivotu Dubrovnika sol je bila toliko znaajna da su u Statutu grada iz 1272.
godine postojale "Odredbe o soli" kojima je posveeno ak est zakonskih lanaka o
proizvodnji, trgovini i prometu ovom namirnicom. Naime, dobit od trgovine solju bila je vea
od dobiti ostvarene trgovanjem bilo kojom drugom namirnicom s popisa dubrovake
trgovake flote. Stoga je sol bila i dravni monopol, a dubrovaki knez je osnovao "Solni
ured" kojem je zadaa bila nadgledati kakvou soli te voditi dobru trgovaku politiku.
Proizvodnja soli kao i berba imala je odreenu radnu sezonu, a na poslovima prikupljanja,
skladitenja i prevoenja bilo je uposleno gotovo cjelokupno stanovnitvo Stona i okolice.
Radna sezona beraa soli tajala je od travnja do listopada, pri emu se sama proizvodnja
odvijala od svibnja do rujna. Orijentacije radi, koliina proizvedene soli dosegla je 1611.
godine teinu od ak 6 040 tona soli, dok se danas kree oko 3000 tona godinje.
Danas sol vie nije glavna gospodarska grana ovog kraja, ali svi posjetitelji Dubrovnika i
Stona mogu posjetiti solanu i vidjeti kako se iz slanih bazena na nepromijenjen nain skuplja
slani talog.
Pag
Osim Stonske, velik je ugled uivala je i danas najvea hrvatska solana - u gradu Pagu, a
tradicionalni paki specijaliteti, sir i janjetina, posebni su upravo zbog soli budui da je trava
koju stoka pase zbog vee slanosti tla drugaije kakvoe, pa su mlijeko i meso jedinstvene i
prepoznatljive "pake arome".
Vjelika
Rudnik soli Vjelika je jedna od najpoznatijih i najinteresantnijih turistikih atrakcija.
Godinje rudnik posjeti preko 1.200.000 turista iz itavog svijeta. Predstavlja jedinstveno
svjedoanstvo materijalne kulture a 1978. uvrten je u prvu listu kulturnih i prirodnih dobara
UNESCO-a. Rudnik ima devet nivoa, sa maksimalnom dubinom od 327 m u najniem nivou,
dok je toka najblia povrini na 64 metra. Galerije i hodnici se proteu u duini od preko 300
km, ima oko 3.000 dvorana ija je zapremina 7.500.000 m3. So se iz rudnika Vjelika kopala
vec 3.500. god p. K., ali se granitna so iskopavala od 13. vijeka, pa sve do 1996.godine.
Rudnik je posjeivan veu 15. vijeku, a turistika ruta utvrena je krajem 18. i poetkom 19.
stoljea. Za posjetioce je otvoreno i ureeno oko 3 km (oko 1% ukupne duine) na prva tri
nivoa. Maksimalna dubinana do koje se posjetioci sputaju je 135 metara. U toku
razgledavanja posjetioci nailaze na veliki broj dvorana od kojih su neke ureene kao kapele
(meu kojima je svakako najimpresivnija Kraljevska kapela), u nekima se mogu vidjeti
razliite skuplture koje prikazuju proces kopanja soli, ili znamenite Poljake koji su posjetili
rudnik ili bili njegovi pokrovitelji. Sve skulpture, objekti, predmeti ( ukljuujui i lustere...)
izraeni su od soli. Zahvaljujui visokoj koncentariciji joda iznad mnogobrojnih jezera,
rudnik se posjeuje i u terapeutske svrhe.
Speleoturizam kao primjer za valorizaciju krkog reljefa
Analiza stanja i mogunosti razvoja speleoturizma na prostoru Primorsko-goranske
upanije
U radu su istraivane pilje kao morfoloki imbenici razvitka turizma Primorsko-
goranske upanije. Osnovni cilj je promovirati piljsku batinu te paralelno s tim razvijati
speleoturizam. Metodoloka osnova se temelji na analizi grae koja je pohranjena u arhivama
turistikih zajednica, inventarizaciji resursa u piljama (case study), istraivakom razgovoru
(interview) i SWOT razmatranju razvoja speleoturizma.
Rezultati istraivanja pokazuju da su pilje kompleksan resurs u turizmu Primorsko-goranske
upanije kojem je do sada posveivana minimalna pozornost (prednost je davana masovnom
turizmu).
U kontekstu razvoja turizma pilje su podjeljene u etiri skupine. Prvoj skupini pripadaju
pilje koje imaju dugu tradiciju te kao turistiki proizvod pokazuje odlike starenja. U drugu
skupinu ule su pilje koje su ranije bile otvorene za turiste ali su kasnije zbog nekog od
razloga zatvorene. Treu skupinu ine pilje koje su na morskim stranama ili morskom dnu a
posjeuju ih speleolozi-ronioci. U etvrtu skupinu ukljueni su potencijalni speleoloki
lokaliteti koji su vrednovani kao atraktivni ali se nalaze na teko dostupnom terenu pa je
njihova turistika valorizacija oteana.
Jedino je velik utjecaj pilje Lokvarke na selektivnu usmjerenost turizma u Lokvama a u
ostalim sluajevima potrebno je revalorizirati ulogu pilja u turistikoj ponudi.
Klune rijei: speleoturizam, Primorsko-goranska upanija, pilje, razvitak, karbonatna
podloga.
Uvod
Speleoturizam je relativno novija oznaka za turizam koji se odvija u speleolokim objektima
6
.
Kao selektivna vrsta speleoturizam se pojavljuje u turistikoj ponudi Brazila (Resende, 2005),
6
Pojam speleolokih objekata vezan je za starogrku rije spelaion koja oznaava prirodnu podzemnu upljinu.
Speleolokim objektom, dakle u irem smislu, smatramo sve prirodne podzemne upljine. Meutim, kako su
speleoloki objekti dominantno vezani za podruje kra i nastaju kao posljedica procesa okravanja, u uem ih
smislu smatramo kao podzemne upljine u kru (engl. karst caves ili common caves). Prema Meunarodnoj
speleolokoj uniji, speleolokim objektom smatramo prirodnu podzemnu upljinu u kru, dubine ili duine
minimalno pet metara, u koju moe ui ovjek (Boi, 2005).
Indonezije (All-Asia touristic),
7
Rusije (),
8
Rumunjske (Travel Romania, 2010), Kirgistana
(http://www.kyrgyzjer.com/en/Tourism/section)
9
i jo nekih drava u kojima je rasprostranjen
karbonatni reljef.
10
U jednom dijelu zemalja, u kojima je reljef krki, (USA
11
, Austrija, Italija,
Francuska, panjolska, Meksiko) zbog nekih svojih sadraja ponude (labirinti, uski prolazi,
visoka vlaga i nedostatak prirodnog svjetla), uvrten je u avanturistiki turizam ili je jedan od
sadraja ponude seoskog turizma (National Caves Association, 2010).
Najraniji pisani dokumenti o pojavnim oblicima turizma i najstarija znanja o hrvatskim
piljama susreu se u dijelima rimskih znanstvenika Lukrecija, Strabona i Plinija. Drugi
najstariji dokument je crkvena listina iz 1096. godine u kojoj je prikazana pilja "pechina"
("peina") na otoku Ugljanu kod Zadra. Poetkom procesa razvoja speleoturizma, ukljuujui
i promidbenu najavu, moe se smatrati 1886. godina, jer je te godine osnovan Odbor za
ureenje i posjetu Samogradske peine (Perui), a ve 1889. godine peina je osvijetljena i
ureena za posjetitelje (Blaevi, Kneevi, 2006). Godine 1892. utemeljena je prva
speleoloka udruga, u Hrvatskoj, koja je uvrstila Baraeve pilje u iru turistiku ponudu
Plitvikih jezera (Kovaevi, 2003).
Prekretnikom je postala 1899. jer je te godine Dragutin Gorjanovi-Kramberger otkrio u
pilji na Hunjakovom brdu praovjeka poznatijeg kao Homo sapiens neanderthalensis.
Kasnije je nalazite uvrteno meu najvrednije neandertalske lokalitete na svijetu a sama
pilja postala je jedna od najposjeenijih turistikih destinacija u Hrvatskoj.
Speleoloka istraivanja, to ukljuuje izradu i publiciranje topografskih nacrta i strunih
elaborata te strunih i znanstvenih radova, intenzivirana su poetkom 20. stoljea. Do kraja
20. stoljea u Hrvatskoj je registrirano 55 pilja koje su imale veu duinu od 1 000 m, te 53
jame koje su dublje od 250m. Najvee duine (16 396 m) izmjerene su u piljskom sustavu
ulin ponor - Medvedica, koji se nalazi na prostoru Ogulinsko-plaanske zavale.
Manji broj najduih pilja (Ponor Vele vode 1495m, Hajdova hia 1188m, Sustav Kicljeve
jame1075m) i najdubljih jama (Stupina jama -413m, Jarmovac -301m, Kame Hame -263m)
smjeten je na podruju upanije, meutim ni jedan od tih objekata nije povezan s turizmom.
Na popisu turstikih pilja Hrvatske (Hrvatski speleoloki posluitelj, 2009) nalazi se petnaest
pilja (Baraeve pilje, Baredine, Biserujka, Cerovake pilje, Fetinsko kraljevstvo,
Grapeva pilja, Grgosova pilja, Golubnjaa, Lokvarka, Manita pe, Modra pilja,
Samograd, Veternica, Vranjaa, Vrelo), te dva tunelska sklonita (Talijanska bua u Novalji i
Tunelsko sklonite Bunkeri u Paklenici).
Unato speleolokoj istraenosti i resursnim odlikama znanstvena i struna literatura smatraju
da su pilje u Hrvatskoj u poetnoj fazi turistike valorizacije, ali i da se, u odnosu na
prijanje godine, uoava veliki pomak (aneti, 2009). Podjednake su ocjene stanja i
razvijenost speleoturizma u Hrvatsko i kod drugih autora (Boi, 1999., Buzjak, 2008) kao i u
studijama koje su izradila turistika poduzea (Turistika zajednica karlovake upanije,
2009).
Prema istraivanjima koja su provedena za potrebe izrade Prostornog plana Primorsko-
goranske upanije (2000) na kopnenoj povrini upanije (3.582 km) nalazi se 210
7
Njemaki turoperator specijaliziran za pojedinane izlete u Aziju: 03/10/2000.
8
Izvorni ruski tekst: , 13.02.2009.
9
Pod selektivnom skupinom Special Interest Tourism
10
Karbonatne stijene, koje su jedan od glavnih preduvjeta za stvaranje speleolokih objekata, susreu se u 60
zemalja svijeta.
11
20% povrine drave nalazi se pod krkim terenima
speleolokih objekata razliitih oblika.
12
U klasinoj turistikoj funkciji su tri pilje (1,4%) te
vie pilja koje su baza znanstvenicima i sportaima.
13
Postavljena hipoteza je da speleoturizam moe generirati razvitak te utjecati na strukture i
procese koji mjenjaju funkcionalna obiljeja nedovoljno razvijenih podruja upanije. U tome
preavcu istraivana je piljska batina te paralelno s tim privlana snaga speleoturizma.
Metodoloki okvir
U analizi razvoja pilja kao turistikih resursa fokus je stavljen na planinski dio upanije . Taj
dio upanije nema razvojnih kapaciteta u drugim gospodarskim sektorima pa turizam ostaje
kao najvea razvojna ansa.
Viegodinjim terenskim istraivanjima obuhvaene su Zametska, Lokvarska, Hajdova,
Mueva i Medvjea pilja te pilje Biserujka, Vrelo, Bukovac i Vrata (kaverna) to je olakalo
kasniju analizu i bolje razumjevanje prostornih odnosa.
Za njihovo istraivanje nisu potrebne posebne speleoloke sposobnosti i oprema jer imaju
trasirane putove i nune objekte za sigurno kretanje. Istraivane su i ledenica na Jarmovcu te
Pilarova ledenica u Mrzlim dragama. Ledenice osvjetljava dnevna svjetlost tako da je
prirodne parametre lake pratiti.
Kvalificirana koliina podataka o turistikom prometu (broju posjetitelja) preuzeta je iz arhiva
koncesionara, koji piljama gospodare u novijem razdoblju, dok su biospeleoloka,
hidrografska, geoloka, arheoloka i druga struna i znanstvena saznanja preuzeta iz CRO-
SPELEO znanstveno-strune informatike baze o speleolokim objektima na podruju
Hrvatske.
Prema konstitutivnim subjektima turistikog trita (turistika ponuda, turistika potranja) i
njihovim ekonomskim posljedicama
14
pilje su podjeljene u etiri skupine.
U prvu skupinu uli su speleoturistiki objekti koji imaju trinu tradiciju (Lokvarska pilja u
Lokvama i pilja Vrelo u Fuinama kao i Biserujka na otoku Krku). Speleoturizam u tim
piljama razvija se od poetka 20. stoljea te kao turistiki proizvod pokazuje odlike starenja
(iskoritenost kapaciteta turistike ponude znatnije se ne mjenja a turistika potronja
stagnira, izvedena turistika ponuda ostaje na razini ranijih godina).
Drugu skupinu ine speleoturistiki objekti koji su bili statini i nisu dobro reagirali na
promjene tako da su izgubili turistiku funkciju (Hajdova hia kod Gueg sela, Zametska
peina u Rijeci, Bukovac u blizini Sungera, Pilarova ledenica kod Mrkoplja, ledenica
kodovnik). Objekti iz te skupine su devastirani jer je u njih odlagan otpad, ispisani su
grafitima ili su obasjavani bakljama pa su od ae.
Treu grupu ine speleoloki objekti koji su na morskim stranama. (pilja Pijavica nedaleko
od Senja, Medvjea pilja pored Loinja, pilja Vrbnik, pilja Srakane, piljski sustav Medova
Bua kod Lopara, tunel Prvi). Posjeuju ih speleolozi-ronioci. Ronjenje u podmorskim
12
Podzemne krke oblike M. Matas (2009) svrstava u jame (imaju okomite kanale), pilje (razvijene preteno
vodoravno), peine (udubljenja ili zaklon u podnoju ili u stranama stjenovitih strmaca) i kaverne (podzemne
upljine koje nisu spojene s povrinom) .
U ukupan broj speleolokih objekata nisu ukljuene kaverne, otkrivene najnovijim graevinskim radovima, kao
ni speleoloki objekti koji su na morskom prostoru (4398,64 km ) upanije.
13
U Hrvatskoj ne postoji slubena definicija turistike speleoloke pojave. Zbog toga se
literatura oslanja na V. Boia (1999) koji navodi da turistika pilja mora imati estetsku,
povijesnu i znanstveno-obrazovnu vrijednost te mogunost organiziranog turistikog
posjeivanja.
14
A. Petrovi (2006) klasificira pilje prema hidrografskim karakteristikama (rjene i suhe), prema porjeklu
(antropogene, vulkanske, umjetne, krke, abrazivne, termalne) i prema geomorfolokim karakteristikama
(obalne, visee, vodopadne, kraterske, priobalne).
piljama, koje je povezano s ronilakim turizmom, sve je popularnije i njegovo trite brzo se
iri (stopa rasta nakon 1999. godine iznosila je 9%).
U etvrtu grupu ukljueni su potencijalni speleoloki lokaliteti (Golubinja i Medvjea pilja
kod Lokava), te oni koje bi trebalo restrukturirati (Zametska pilja, Hajdova hia, Pilarova
ledenica i pilja Bukovac). Problem je to su neke pilje koje su oznaene kao potencijalni
resursi na teko dostupnom prostoru i do njega bi trbalo graditi nove prometnice.
imbenici okrenosti
Pojava nastanka speleolokih objekata na topivim stijenama i procesa u njima predstavlja
rezultat meusobno uvjetovanih imbenika kao npr. litolokog sastava, pukotinske cirkulacije
vode, klimatsko-biolokih imbenika, tektonike (rasjednih ploha) i kemijskih procesa .
Stijenski sastav upanije (Osnovna geoloka karta, 1985) ine preteito karbonati u ijoj grai
prevladavaju jurski i kredni vapnenci (88%), te paleogene vapnenake bree (8%). Planinski
dio upanije je iroka antiklinala a primorski je sinklinala. Vapnenci, koji se uglavnom
sastoje od kalcita, na planinskim terenima su isti (istoa na lokalitetu Bijelih stijena je 99,3)
tako da su sige
15
(stalaktiti, stalagmiti, zavjese, sigasta kora) u piljama bijele. Zapaeno je da
su sige, u piljama na lokacijama uz rubove planina, zbog prmjesa bitumena smee, te da su u
primorskim piljama zbog primjesa oksida i hidroksida eljeza crvenkaste (osobito sige u
Biserujki). U marketingu speleoturizma upanije razlike u bojama siga nisu do sada
spomenute kao posjetnike privlanosti, odnosno svojstvo turistikog proizvoda.
Debljina karbonatnih stijena iznosi oko 7 km. Deblji slojevi razdvojeni su u manje blokove
meu kojima su oblikovane pukotine razliitih veliina (kaverne). Takvi strukturni odnosi
potvreni su prilikom prokopa tunela ili nekih drugih graevinskih radova. Osobit primjer za
kaverne su Vrelo (otkrivena je 1950. godine prilikom izgradnje akumulacijskog jezera Bajer),
Uka (otkrivena je 1981. godine prilikom prokopa tunela) i Vrata (otkrivena je 2008. godine
prilikom prokopa tunela). Najvea atrakcija je kaverna Uka koja je vodospremnik (ljeti
presui) a iz nje se vodom opskrbljuje Liburnijska turistika rivijera, tuistiki je valorizirano
Vrelo dok je preko kaverne Vrata podignut most a njegova je atraktivnost zbog toga to je
jedini takve vrste u svijetu.
Pretpostavka okrenosti, a time i broja te heterogenosti speleolokih objekata su padalinske
vode i njihovo kruenje (otapanje karbonata osobito intenzivira CO2 ).
Lokalne koliine padalina (i njihovo agregatno stanje) povezane su s utjecajima zapadnih
vjetrova te nadmorskim visinama (sl. 1).
Sl. 1.: Prikaz srednje godinje koliine padalina na prostoru Primorsko-goranske upanije
Izvor: Rubini, J.i suradnici, 2004.
15
Sige su sekundarni kemijski talozi koji nastaju djelovanjem vode.
Ta se meuzavisnost koliine padalina i broja speleolokih objekata potvruje na prostoru
upanije to znai da je najvea okrenost vrnih dijelova Snjenika (1506), Risnjaka
(1529m), Vievice (1428m), Bijelih stijena (1335m) i Bjelolasice (1533m). Zbog prmetne
nedostupni vrni lokaliteti ne odgovaraju razvitku klasinog speleoturizma nego potrebama
razvoja avanturistikog speleolokog turizma.
to se tie rasprostranjenosti krkog reljefa potrebno je naglasiti da krajobrazna cjelina
upanijskog kra nije iskljuivi sadraj ireg geografskog podruja. Speleoloka
morfostruktura dio je ireg Dinbarskog kra na kojem se nalaz oko 20 000 podzemnih
objekata (sl. 2).
Sl. 2.: Prostorna skica krkih terena u Hrvatskoj
Izvor: Biondi, 2001.
Na takav nain uspostavlja se stanje na tritu speleoturizma koje zahtjeva uspjeno noenje s
konkurencijom te sposobnost dugorono odrivog sudjelovanja na tome tritu .
Struktura i karakteristike speleoturistike ponude Primorsko-goranske upanije
Geografsko-turistika segmentacija speleoturistikih resursa zasniva se na potencijalnoj i
realnoj ulozi pilja u turistikoj ponudi. Kao relevantn pokazatelj koriteni su podaci o broju
posjetitelja kao i ostvareni prihodi.
Iz zbirnih podataka o broju posjetitelja dade se zakljuiti da njihov broj varira izmeu 30 i 45
tisua u jednoj godini (sl. 3).
Sl. 3.: Broj posjetitelja u piljama Primorsko-goranske upanije (2002 2008)
16
16
Podaci na sl. 3. odnose se na pilje Vrelo u Fuinama i Biserujku. Lokvarka je u tim
godinama plaala rentu na paualni promet kojeg moe ostvariti 2 500 posjetitelja.
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
godine
b
r
o
j

p
o
s
j
e
t
i
t
e
l
j
a

x

1
0
0
0
Izvor: Arhiva Turistike agencije iloturist, Turistika zajednica Fuine, Turistika
zajednica Lokve
Zapaa se da su razlike meu piljama velike te da na broj posjetitelja vie utjee opa
turistika razvijenost lokaliteta, na kojem se pilja nalazi, od samih dimenzija hodnika i
trajanja posjete pilji.
piljama, kao prirodnim dobrom upravlja poduzee Priroda koje je registrirano kao Javna
ustanova za upravljanje zatienim dijelovima prirode. Za gospodarenje piljama Priroda
daje koncesije koje mogu biti javna ili privatna poduzea. Poblie upravljanje piljama
rjeeno je lankom 71. stavak 2. Zakona o zatiti prirode (Narodne novine broj 70/05).
Marketing pilja te njihovo odravanje i promicanje rjeavaju koncesionari (zakupci) i tu se
javljali problemi (to vei profit i to manje ulaganje).
Aktivni speleoturistiki objekti
Kontinuitet u poslovanju ostvarile su Lokvarska pilja u Lokvama, pilja Vrelo u Fuinama i
Biserujka koja se nalazi na otoku Krku.
Kao vani datumi u poslovanju Lokvarske pilje uzimaju se 1911. godina, jer je tada pilja
otkrivena, te 1912. kada su poele posjete i njezino istraivanje. Rauna se da je komercijalno
razdoblje poeto 1935. nakon obnove putova u pilji. Zamijena ograda, popravci i speleoloka
istraivanja provedena su jo nekoliko puta tako da je pilja tehniki mirovala oko tri godine.
Unato potekoama koje su biljeene u poslovanju, pilja je opstala na turistikom tritu, a
to nije uspjelo nekima koje su bile vee i prestinije. Za to postoji vie razloga, a glavni su:
- morfoloka, geoloka i hidroloka situacija u pilji (sl. 4).
- otvorenost vizura u snjeru kanala te dominacija nad piljskim horizontom (edukativna
osnova)
- blizina glavne cestovne prometnice i stalnog naselja Lokve
- interpolacija ostalih sadraja ponude (Park uma Golubinjak, Lokvarsko jezero)
- tradicija kroz koju je nastala dobro osposobljena vodika sluba
- dobra zatienost interijera (1961. proglaena geomorfolokim spomenikom prirode)
- vremenski i fiziki optimalan obilazak piljskih kanala (pilju su posjetila 2009. godine 2762
posjetitelja).
-injenica da je pilja postala brend za lokvarski turizam
Problemi s kojima se pilja susree povezani su s prometom. Stara Lujzijanska cesta bila je
povoljnije turistiko-trino rjeenje (cesta je bila turistiki proizvod sama za sebe) od
autoceste (putena u promet 2008) koja je ubrzala tranzit i koja nema u blizini pilje izlaz.
Ekoloki problem moe postati i vodospremnik (podignut 2008. godine) jer je iznad kote
ulaza u pilju te sve intenzivnija izgradnja prometnica (nestanak autohtonog krajolika).
pilja Vrelo, za koju je utvreno da je u primarnom smislu kaverna, dio je krajobraza koji je
stvoren na irem podruju Fuina. Njegove glavne sastavnice su Lepeniko i jezero Bajer te
preregulirano otjecanje. Autor promjena bila je Elektroprivreda Hrvatske koja na tome
podruju proizvodi elektrinu energiju. pilja je meunarodnog ranga jer je mogu posjeivat
invaldne osobe u kolicima zahvaljujui podu pilje koji je ravna ploha. pilja je ukljuena u
boravinu ponudu Fuina to se pokazalo bitnim za njezinu odrivost. Poveznice, razvitak
turistikog gospodarstva Fuina vei promet gostiju u pilji, vide se i iz kretanja broja
posjetitelja koji je u porastu. Relativni rast broja posjetitelja je velik premda se u apsolutnom
smislu radi o brojevima koji imaju niske vrijednosti (tab. 1).
Tab. 1.: pilj Vrelo posjetitelji, promet i trokovi odravanja 1998. - 2005.
Godina Posjetitelji Promet (kn) Trokovi odr.
1998. 2260 18.080,00
1999. 2620 20.950,00
2000. 3120 24.960,00
2001. 3840 34.560,00
2002. 5600 50.383,00
2003. 6480 84.452,00
2004. 5210 67.673,00
2005. 6120 79.565,00 11.285,00
2006. 7040 103.963,00 15.365,00
2007. 9500 153.090,00 18.628,00
2008. 12.800 233.146,00 22.260,00
2009. 11.500 210.584,00 33.327,00*
* Od 2009. JU "Priroda" naplauje naknadu za koncesiju u iznosu 20.000
kn/godinje
Izvor: Podaci Turistike zajednice opine Fuine
Za odrivost Biserujke vana je njezina pozicioniranost. Premda znatno zaostaje duinom
ureenog piljskog kanala (99m) i njegovom razgranatosti za piljom Vrelo (299m) i osobito
Lokvarkom (1200m) ta pilja ostvaruje bolji promet posjetitelja od jedne i druge pilje (tab.
2).
Tab. 2. Posjeenost pilje Biserujke
GODINA ODRASLI GRUPE
ODRASLI
DJECA GRUPE
DJECA
UKUPNO
2002. 17309 356 3634 2165 23464
2003. 14703 330 3102 2567 20702
2004. 15680 1548 5907 3902 27037
2005. 17 113 7 156 888 2 048 27 205
2006. 24 142 6 740 675 2 220 33 777
2007. 22 351 6 621 3 519 3 091 35 582
2008. 20 917 5 816 3 255 2 198 32 186
2009. 17 737 4 954 2 638 4 725 30 054
ukupno 149 952 33 521 23 618 22 916 230 007
Izvor: Arhiva Turistike agencije iloturist
Tablica 2. na najbolji nain ne odraava dnevnu posjeenost (prosjena dnevna posjeenost
2002. godine bila je 64 posjetitelja i 2007. godine 98 posjetitelja) jer se oko 90 % posjeenosti
ostvari u ljetnim mjesecima, dok traje kupalina sezona.
17
Najveu posjeenost Biserujka
biljei u danima koji su kioviti jer se tada kupalini dan zamjenjuje drugim (lukrativnim)
sadrajima boravka.
18
Dakle moglo bi se zakljuiti da Biserujka nije osnovni pokretaki
initelje turistikog putovanja nego da je posljedica stanja na turistikom tritu.
Speleoturistiki objekti koji su prestali s radom
Neki izvori turistikih podataka (Jemeri, 2005) upuuju na raniji turistki i znanstveni
znaaj pilje Bukovac. Prve relevantne podatke prikupili su radnici na izgradnji eljeznike
pruge Zagreb Karlovac Rijeka (1871 1873). Nositelj izgradnje bio je maarski kapital
tako da su nalazi iz pilje postali njihovo vlasnitvo. Istraivanje je poetkom 20. stoljea
intenzivirao arheolog Theodor Kormo koji je u pilji pronaao kosti i alate iz starijeg
kamenog razdoblja.
19
Kao arheoloki lokalitet Bukovac neprekidno posjeuju izletnici i
istraivai, meutim, problem je to se piljom slabo upravlja i loe gospodari.
20
Slino i nepotpuno je valorizirana i Hajdova hia, koja je uvrtena u turistiku ponudu
Gorskog kotara kao najatraktivnija pilja. Nalazi se na teko pristupanoj lokaciji te je
posjeuju avanturisti speleolokom tehnikom koja se nije mjenjala ve 130 godina.
21
U tome je
sadran i dio problema jer se kroz taj period nije nametnuo model upravljanja koji bi izgradio
pristup pilji i osmislio menadment.
Edukativni znaaj Zametska peina imala je od 1923. pa do 1977. godine kada se u njezinoj
blizini gradio neboder i kada je miniranjem temelja postojala opasnost da se peina urui.
Nakon miniranja uestala je devastacija piljskog krajobraza premda je, 1981. godine,
proglaena geomorfolokim spomenikom prirode. Usko grlo valorizacije Zametske peine je
pogreno planiranje te bijeg od odgovornosti organa javne uprave.
Osobit prirodni fenomen su snjenice (ledenice). U morfolokom pogledu to su jame u kojima
se snijeg i led zadravaju itave godine. Za razliku od jama koje mogu nastati u bilo kakvim
topografskim uvjetima snjenice su nastale na sjevernim ekspozicijama i veim nadmorskim
visinama. Sunce nikada ne obasjava dno snjenice jer je upadni kut stalno manji od 90
stupnjeva a snijeg se ne otopi kondukcijom jer je ona na karbonatnim stijenama malena
(dnevni utjecaji do 60cm, godinji do 8m). Istraivai smatraju, zbog snijega koji se ne otapa,
da su snjenice relikti iz pleistocena pa su im zbog toga i zanimljive.
Talijani su, izmeu svjetskih ratova, u blizini snjenice na Jarmovcu podigli ljetnikovce u
kojima su boravili nou a dan bi provodili na moru. Te su rekreativne suprotnosti koristili sve
do pojave rashladnih ureaja a potpuno su nestale sredinom prolog stoljea.
17
Statistika broj posjetitelja biljei na razini kalendarske godine. Podatci o sezonalnosti prema
procjeni koncesionara.
18
Takva supstitucija nije iskljuivi sluaj Biserujke. I pilja Baredine, koja je pored Porea,
ljeti za kinih dana biljei buking.
19
Potjee iz starijeg kamenog doba, odnosno razdoblja kada su uz ivotinje u pilji ivjeli i
ljudi. Izloen je kao eksponat Nacionalnog muzeja Maarske u Budimpeti.
20
Najnovija istraivanja provodi Odsjek za arheologiju Illinois State University
(Bloomington).
21
Tvrdnja je zasnovana na osnovu opisa uspona (nagibi, sajle-rukohvati koje su dotrajale) od
10. svibnja 1885., u kojem je sudjelovao putopisac i geograf Dragutin Hirc (Hirc, 1898) i
opisa pristupa u ponudi pod naslovom Staze i etnice koju je 2009. izdala Turistika
zajednica Grada Delnice.
Iz Pilarove ledenice, za ljetnih vruina, ugostitelji su vadili led i njime hladili pia i napitke.
Gostionice s hladnim piima bile su na glasu i one su imale okupljajui karakter. U novijem
razdoblju ledenice najvie posjeuju znanstvenici a u turistikoj ponudi potpuno su izostale.
Morem potopljeni speleoturistiki objekti
Speleoronilaka baza upanije je Kvarnerski zaljev. Morska povrina Kvarnerskog zaljeva
zauzima 14,2 % obalnog mora Hrvatske. Vie od polovice Zaljeva nalazi se unutar izobate od
40 m, tako da ni volumen vodne mase (oko 26,4 km
3
) nije posebno velik. U glacijalu Zaljev je
bio plitka kopnena krka sinklinala koja je potopljena u razdoblju interglacijala. Posljedica
eustatikih promjena su speleoloki objekti koji se nalaze na morskom dnu i morskim
stranama. Morskih sedimenata relativno je malo i oni nisu ograniavajui faktor kretanju
speleoturistima-roniocima (zakanjelo virnsko-holocensko potapanje s malo muljevitih
sedimenata). Premda ostali uvjeti urona (obasjanost podmorja i prozirnost, smjer i brzina
strujanja vode, gustoa, podvodni izvori slatke vode, tlak, slanoa, brzina pothlaivanja) ovise
o hidrodinamici vodene mase, u ronilakoj ponudi Kvarnerski zaljev se boduje kao veoma
povoljan.
Za izdavanje ronilakih dozvola Zakon o pruanju turistikih usluga (NN 68/07)
22
ovlastio je
Hrvatski ronilaki savez. Broj dozvola koje Savez izdaje, po godinama uzlaznog je trenda (na
snazi od 1999. godine), tako da se ronilaki turizam (speleoronilaki turizam sadraj je
njegove ponude) tretira kao brzorastui vid turizma.
Ronjenje speleoturista u speleolokim objektima koji se nalaze na morskim stranama ili
morskom dnu Kvarnerskog zaljeva obiljeeno je:
relativno velikim brojem podmorskih objekata koji su uglavnom manjih dimenzija
(Medvjea pilja, na istonoj obali Loinja, najdua je potopljena pilja sa ukupnom
duinom kanala od 245m)
ulazima u pilje koji su najee na dubini od 22m
ronjenjem u tunelima koji su jednostavniji za ronjenje i koji su dovoljno iroki
znatieljom u pronalaenju sifona i suhih dijelova pilja
rastom broja agencija koje preuzimaju koncesije na pojedinim ronilakim lokalitetima
Potpuno unapreenje kvalitete ove perspektivne turistike grane u manjoj je mjeri limitirano
nedovoljnim razumijevanjem speleologije, institucija (turistikih zajednica), koje su
potencijalni nositelji ponude.
Potencijalni speleoloko - turistiki objekti
Nakon temeljitog sagledavanja prostornih odnosa i kvalitativnih obiljeja dolo se do
zakljuka da su Medvjea i Golubinja pilja te pilja Bukovac kod Lokava objekati koji
mogu postati dio speleoturistike ponude. To nisu pilje koje ponudu temelje na duini kanala
(pojedinana duina do 220 m) nego na sadajima faune koja je u njima otkrivena. Medvjea
peina poznata je po tome to su u njoj pronaene, i jo ih uvjek ima u velikom broju, kosti i
lubanje piljskog prethistorijskog medvjeda (Ursus spelaeus), a koje su sakupljene i izloene
u muzeju u Beu, dok je Golubinja pilja dobila naziv po golubima dupljaima koji u njoj
obitavaju. Medvjea i Golubinja pilja zajedno s Bukovcem i Lokvarskom piljom ine
piljski kompleks koji povezuje izohrona od dva sata plninarskog pjeaenja. Te bi pilje na
turistikom tritu trebale nastupati kao piljski park a svaka za sebe mogla bi biti jedna
tematska cjelina (biospeleoloka, arheoloka).
Koncepciju restrukturiranja Zametske pilje opravdavaju njezini speleoloki standardi i
koncentracija turistike potranje. Turistiko trite se nalazi u sreditu urbano turistike
regije kojoj u vrijeme turistike sezone gravitira blizu pola milijuna kupaca. Ako se
22
Na Zakon o pruanju turistikih usluga (NN 68/07) oslanja se i Nacrt prijedloga Zakona o
ronjenju (2009).
koncepcija razvitka povee i sa ostalim moguim pruateljima usluga tada Zametska pilja
moe postati vaan gospodarski subjekt.
Poticatelj potpunije valorizacije Hajdove hie trebalo bi postati turistiko gospodarstvo
Delnica. Meuprostor, izmeu Delnica i Hajdove hie popunio bi, reursima heterogeni
Drgomalj, dok bi se za direktni pristup pilji mogla u stijeni uklesati staza zajedno s zatitnom
ogradom.
Razvojna vizija i mjere
Prijedlog mjera razvitka speleoturizma zasniva se na analizi prirodnih imbenika i drutvenih
okolnosti. Pored toga to ima jasno iskazane prednosti znakovito je postojanje i
ograniavajuih initelja koji oteavaju trini nastup i budui razvoj speleoturizma (tab.3).
Tab. 3.: SWOT analiza trine pozicije speleoturizma Primorsko-goranske upanije
SNAGE (STRENGTHS) SLABOSTI (WEAKNESSES)
- prometni poloaj i dostupnost
- tradicija i znanje u razvoju turizma
- piljska batina
- arheoloka nalazita
- kvalificirana radna snaga
- ouvani okoli
- zastarjela ponuda
- nedostatak lukrativnih sadraja
- slab marketing
- ugroenost piljskih ekosustava
- nedovoljna iskoritenost kapaciteta
- neuravnoteen regionalni razvoj
PRILIKE (OPPORTUNITIES) PRIJETNJE (THREATS)
-strategija drave okrenuta razvitku selektivnog
turizma
-mogunosti unapreenja postojeeg turistikog
proizvoda
- poslovanje tijekom itave godine
- poticaj razvoja ostalih oblika selektivnog
turizma
- proboj na nova trita
- jaanje poduzetnitva
- zapoljavanje lokalnog stanovnitva
- meunarodna konkurencija (osobito
kocijanske pilje i Postojne)
- nepostojanje zainteresiranih investitora
- nekontrolirana izgradnja
- centralizirano upravljanje prirodnim
resursima
- populacijsko pranjenje
- nezatienost arheolokih nalaza i siga
- nedostatak lokalne inicijative
Scenarij valorizacije, speleolokih objekata u ovome radu, oslanja se na podatke koji su
prikupljeni o pozicioniranosti speleoturizma Primorsko-goranske upanije na turistikom
tritu, njihovim posjetnikim privlanostima i turistikoj nadgradnji (graevine, ostali
sadraji ponude). Restrukturiranje postojeih kapaciteta i izgradnja novih zasnivali bi se na
potpori institucija projektima, privatizaciji (koncesijama ne kraima od 30 godina) i
zajednikim ulaganjima. Svim tim objektima trebalo bi poveati razinu atraktivnosti (planom
kontrasta i raznovrsnosti) preinakama interijera te izgradnjom receptivnih sadraja.
Polazite razvitka bilo bi osmiljavanje piljskog parka Lokve i izrada projektne
dokumentacije. Sredinje mjesto ponude i nadalje bi ostala pilja Lokvarka. Promjene u toj
pilji postigle bi se prokopavanjem kanala ( otkriem eventualnih kaverni) koji bi povezali
piljski prostor i suhi ponor rjeke Lokvarke.
23
Takvim zahvatom ulaz u pilju ostao bi na
starom mjestu a izlaz bi postao suhi ponor Lokvarke. Scenarij, koji se po prvi put spominje u
ovome radu, u svijetu je poznat te se primjenjuje kada su piljski kanali uski ili se stvaraju
ulazi na prikladnom mjestu.
23
Elektroprivreda Hrvatske preusmjerila je 1953. godine vode tekuice Lokvarke iz
crnomorskog u jadranski sliv. Od tada je ponor Lokvarke suh. Udaljenost izmeu donjih
galerija pilje Lokvarke i suhog ponora tekuice je oko 50m.
Staze s kamenim poploenjem i stubama, koje bi povezale pilje i dale itavom prostoru
obiljeje funkcijonalne cjeline (parka) bile bi na hipsometrijskoj plohi izmeu 725m i 850m.
piljski park bio bi neprekidno otvoren a Hajdova hia u dogovoru s koncesionarom.
Snjenice bi zadrale edukativni znaaj te bi postale initelj razvitka zdravstvenog turizma.
Na topografskim sekcijama 1 : 50 000 (razliitih naslova) izdanim 1956. godine, u
planinskom dijelu upanije, izbrojano je 28 pilja koje nose naziv ledenice ili snjenice.
Mikroklimatski uvjeti u njima su ravnomjerni (malena prisutnost estica u zraku koje su bez
alergenata i uzronika bolesti, konstantna temperatura i visoka vlanost, specifina
koncentracija CO2) i prema naelnim istraivanjima mogu posluiti u tretmanu kroninih i
alergijskih respiratornih poremeaja. Metoda prirodnog lijeenja piljskim uvjetima zove se
speleoterapija i primjenjuje se u vie zemalja, meutim u Hrvatskoj, kao ni u jugoistonoj
Europi, ta se tehnika lijeenja jo ne koristi.
Jaka strana Zametske pilje, po emu se i razlikuje od drugih pilja, je urbana lokacija.
Lokacija moe biti kljuni faktor razvoja odnosa (interesa) izmeu javnog i privatnog sektora,
ukljuujui i financiranje. Okvirni sadraj projekata bili bi kapaciteti za razvoj cjelogodinjeg
turizma i ugostiteljstva.
Pod utjecajem pilje Biserujke, u posljednjih deset godina, nastala je arhitektura
pojedinanih objekata. Ti se objekti potpuno ne uklapaju u turistiki identitet mjesta.
Arhitektura bi trebala pratiti ruralni krajobraz to znai da bi okoli pilje postao etno park.
Park bi prezentirano seosko gospodarstvo otoka Krka i to prvenstveno autohtone ivotinjske
vrste, razliite oblike suhozidova, terne, obraene doce, panjake povrine kao i sjeu i
gospodarenje umom. Takav bi sadraj proirio ponudu pilje a izgraeni objekti ne bi se
previe udaljili od prirodnog krajolika.
Speleoronilaki turizam odvija se tijekom itave godine za razliku od veine drugih
selektivnih oblika turizma koji posluju sezonalno. Sporo se stvara registar piljskih
kapaciteta Kvarnerskog podmorja to oteava marketing i usporava jo dinaminiji rast broja
ronilaca.
Kao slabosti u speleoronilakom turizmu speleoronioci navode preveliko administriranje prije
urona te preuestalo mijenjanje pravila.
Suprotno istaknutim slabostima upanija je uspjela razviti metode spaavanja i pruanja
pomoi ugroenim roniocima (hiperbariki centar za potrebe Kvarnera nalazi se u Puli), a
velika sigurnost speleoronilaca postala je vana propagandna osnova.
Zakljuak
Karbonatni sastav Primorsko-goranske upanije i geomorfoloki procesi, te klimatski i
hidroloki utjecaji uvjetovali su razvoj krkog reljefa. Budui da se u novije vrijeme uvode
okolini pristupi u mnoge sfere ivota i turizam na kru dobio je novo znaenje. U tome
kontekstu posmatrani su stanje i razvoj speleoturizma.
Mogunost razvitka nema nultu neizvjesnost jer se speleoturizam na prostoru upanije razvija
od druge polovice devetnaestog stoljea, dok se recepcija posjetitelja vodi od 1912. godine.
Moglo bi se zakljuiti da je valorizirano oko 25% speleoturistikih kapaciteta to znai da su
razvojne mogunosti velike. Rast broja posjetitelja i prihoda moe se postii
repozicioniranjem speleoturistikog proizvoda i obogaivanja ponude novim sadrajima.
Takve zahvate najracionalnije je ostvariti grupiranjem sadraja ponude u Lokvama te
rekonstrukcijom Biserujke i otvaranjem, za posjetitelje, Zametske pilje.
Tehnologija ronjenja u turistikim piljama povezana je s razliitim uslugama, tako da e rast
speleoronilakog prometa utjecati i na dinaminije zapoljavanje a isto e postii i
speleoterapijea kao potpuno nove grane zdravstvenog turizma koja bi nastala u ledenicama na
podruju planinakog dijela upanije.
Obalno podruje i obale osnovni pojmovi vani za organizaciju obalnog prostora
Geografski je mogue manje precizno definirati iri prostor oko obale. Taj prostor naziva
se openito obalno podruje.
S funkcionalnog aspekta, obalno podruje u kopnenom dijelu moe obuhvatiti cijelo slivno
podruje, velike ekosisteme, nacionalne parkove, vee administrativnoteritorijalne
jedinice, pa i cijele regije.
S morske strane moe se obuhvatiti akvatorij i izvan teritorijalnog mora (12 NM od obale
kopna), tj. morski prostor u kojemu se moe proglasiti gospodarski pojas (maksimalno do
200 NM od obale)
Openito, u obalnom podruju funkcionira dinamian sustav stalnih mijena pod utjecajem
prirodnih te antropogenih sila i procesa.
Prostorni okvir turistiko-ekolokog istraivanja obalnog podruja treba respektirati
injenicu da se uzroci velikog dijela razliitih problema koji se manifestiraju na obali
(oneienje mora, kopna i zraka, erozija, degradacija krajobraza i dr.) smjeteni u
unutranjosti, tj. zaobalju
Litoralizacija
More i primorski prostor ne ine samo geografski scenarij povijesnim i suvremenim
drutveno-gospodarskim mijenama nego i vaan element kompleksne geografske
transformacije.
Mogunosti vrednovanja obale i pripadajueg mora kao izvora prirodnih bogatstava te
medija komunikacije valja razmatrati u kontekstu globalnoga procesa litoralizacije,
okupljanja drutvenih i gospodarskih aktivnosti uz obale.
Pojam litoralizacija u hrvatski jezik preuzet je iz francuskog (littoralisation), odnosno
engleskog jezika (littoralization), a u tim jezicima ta je kovanica nastala od latinskog
izvornika litus (-oris, m.), to znai obala (Cvitanovi, 2002.).
U istom znaenju u novije se vrijeme u svjetskoj literaturi koriste pojmovi coastalisation
ili coastalization (Chaline, 2001., Teixeira, 2002., Coccossis, 2004.) i maritimisation ili
maritimization (Vigari, 1995., Teich, 1996., Lasserre, 2004.), pri emu se ovim
posljednjim pojmovima naglaava uloga mora i pomorskih aktivnosti
Prirodni sustav
Prirodni sustav obuhvaa sve relevantne elemente i imbenike koje nisu pod utjecajem
ljudi (atmosfera, litosfera, hidrosfera, biosfera) i koje uzajamno djeluju po svojoj dinamici
kroz abiotike, biotike i kemijske procese (tzv. abc procesi).
To je podruje prirodnih resursa koji mogu opstati i bez nazonosti i aktivnosti ovjeka.
Resursi mogu biti obnovljivi ili neobnovljivi.
Obnovljivi resursi mogu se regenerirati unutar razumnog razdoblja, npr. oporavak
riblje populacije ili razgradnja organskog otpada.
Neobnovljivi resursi ne mogu se regenerirati unutar odreenog razdoblja ili se ne
mogu uope regenerirati, kao npr. vaenje minerala s morskog dna ili unitavanje
morskog dna povlaenjem mrea ili odlaganjem otpada.
Prirodni resursi
Resursi obalnog podruja nalaze se na/u hidrosferi, litosferi i atmosferi. U tim dijelovima
razlikuju se etiri glavne kategorije resursa:
Prostor - podrazumijeva prostor za aktivnosti kao to su poljoprivreda, ribarstvo,
marikultura, turizam, industrija, stanovanje, rekreacija i dr. Tipini kriteriji kojima se
izraava sposobnost prostornih resursa su povrina podruja, visina, duljina i dubina
(npr. navigacijska dubina, duljina obalne crte, irina i duljina kupalinog pojasa i dr.)
Abiotiki resursi - ova kategorija resursa podrazumijeva graevinski materijal
(pijesak, oblutci i kamen), naftu i zemni plin, rudae i vodu; zrak (odredene kvalitete)
takoder moe spadati u ovu kategoriju (npr. aerosol koji se preporua pri
zdravstvenom turizmu)
Biotiki resursi - flora i fauna koje se koriste za prehranu, tj. za opskrbu proteinima i
ugljikohidratima (ribe, rakovi, koljke, alge i dr.).
Apsorpcija ili kapacitet proiavanja - tri dijela prostora obalnih resursa (H-L-A)
predstavljaju odreeni kapacitet u apsorbiranju, skladitenju, razgradnji i transportu
otpadnih materijala koji su rezultat prirodnih procesa i (veim dijelom) aktivnosti
korisnika.
Funkcije korisnika i infrastruktura
Funkcije korisnika predstavljaju cijeli niz ljudskih interesa u okviru koritenja u svom
najirem smislu koji se sastoji ili se moe sastojati od vrednovanja prirodnih resursa:
Osnovne funkcije: proizvodnja hrane, opskrba vodom i energijom,
Socijalne funkcije: stanovanje, odmor i rekreacija,
Ekonomske funkcije: prijevoz, turizam, eksploatacija graevinskog materijala
(vaenje pijeska i dr.), industrijski razvoj i dr.
Javne funkcije: obrana od prirodnih nepogoda i proiavanje otpadnih voda.
Infrastruktura se sastoji od tehnike i organizacijske infrastrukture.
U mnogim sluajevima, infrastrukture su namjerno ili nenamjerno utjecale na prirodni
sustav, a ponekad izravno ili neizravno i na druge funkcije korisnika, to je dovelo do
stresa i sukoba, tj. razliitih konfliktnih situacija.
Pojam infrastrukture ima razliite konotacije. Odnosi se na fizike elemente kao to su
ceste, mostovi, nasipi, zatitni zidovi, plae i valobrani, ali i na institucionalnu
infrastrukturu (zakoni, podzakonski akti, prostorni planovi).
Zbog svog utjecaja na prirodni sustav, obalne graevine su vaan element u studijama o
upravljanju obalnim podrujem. Ovisno o njihovom utjecaju na obalni sustav, mogu se
izdvojiti tri kategorije obalnih gradevina:
Graevine koje se esto sastoje od prirodnih materijala kao to su pijesak i ljunak.
Koriste se kao tampon zona u zatiti obalnih podruja od erozije. Primjeri takvih
struktura su suhozidi, umjetni nasipi, pliaci i plae prirodnim putem obogaene
pijeskom i ljunkom. Ove graevine najmanje utjeu na prirodne procese ili su ak i
dio njih.
Graevine koje povoljno utjeu na promjenu obale napravljene su od otpornijih
materijala, kao to su glina i kamen, ili umjetnih materijala, kao beton. Koriste se za
utvrdivanje postojeeg stanja obale i za zatitu u sluaju ekstremnih valova i plima. To
su npr. oblaganja nasipa i grebena. Ove graevine inae ne smetaju prirodnim
procesima dok ne nastane neki ekstremni uvjet. Tada se aktivira njihova zatitna
funkcija i poinje njihov utjecaj na obalne procese.
Graevine koje nepovoljno utjeu na obalne procese napravljene su u svrhu
poboljanja uvjeta nekih ili svih aktivnosti na obali (posebno u lukama). Sagraene su
od umjetnih materijala da bi izdrale udare prirode. To su, na primjer, betonski
valobrani i zatitni zidovi.
3. Lokacije zdravstvenog turizma (kontinentalne, planinske, primorske) i njihovo
ekoloko vrednovanje.
Zdravstveni turizam jedan je od najstarijih specifinih oblika turizma u okviru kojeg se
struno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti initelji i postupci fizikalne terapije u cilju
ouvanja i unapreenja zdravlja, te poboljanja vrsnoe ivota. Osnovu zdravstvenog turizma
ini koritenje prirodnih ljekovitih initelja koji mogu biti morski, topliki i klimatski. S
obzirom na konstantno opadajuu kvalitetu suvremenog ivota uzrokovanu stresom i
zagaenjem, zdravstveni turizam poprima sve znaajniju ulogu u revitalizaciji psiho-fizikih
sposobnosti ovjeka. U ljeilitima se nudi uravnoteena prehrana, iskljuenost od buke i
zagaenja zraka, tjelovjebe, drutveni i duhovni programi.
Topliki initelji
Pod toplike ili balneoloke initelje spadaju termomineralne vode, peloidi (ljekovita blata),
naftalan, klima, biljni pokrov, kvaliteta zraka, etnice, sunevo zraenje.
Toplice je imenica u mnoini koja oznaava termalna ljeilita i kupalita - kamo ljudi odlaze
iz medicinskih razloga (na rehabilitaciju poslije nezgoda), ali se s vremenom razvio takoer i
vid rekreativnog turizma na takvim mjestima.
Zemlje u Europi s najveim brojem toplica su: Rusija (450), Turska (337), Njemaka
(300), Francuska (100), Austrija (78) i Rumunjska (77), dok je u Hrvatskoj 10 toplica.
Klimatski ljekoviti initelji
Pod klimatske ljekovite initelje spadaju promjena klimatskog mjesta, kvaliteta zraka,
sunevo zraenje. Kod klimatoterapije povoljan uinak imaju klimatski uvjeti i elementi
karakteristini za neko podruje.
Klimatoterapija primjenjuje klimatska poela (elemente) i initelje (modifikatore)
karakteristine za neko podruje, koji imaju povoljan fizikalno-kemijski, bioloki i psihiki
utjecaj na ljudski organizam. Dozirani klimatski podraaji izazivaju reakciju organizma i time
postiu ljekoviti uinak. Razlikuju se nizinska (0-300 m) kontinentalna i primorska klima,
srednjegorska (500-800 m) i visinska klima (vie od 800-1800 m). Ljekovitost klime mogu
izraziti pokazatelj ohlaivanja po Hillu i bioklimatoloki TWH (temperatura, vjetar, vlanost)
pokazatelj.
Morski ljekoviti initelji
Pod morske ljekovite initelje spada morska voda, alge, etnice, biljni pokrov, pijesak,
solanski peloid, morski peloid, kvaliteta zraka, klima. Lijeenje morem ili talasoterapija
primjenjuje terapijsko djelovanje mora i primorja.
Rije talasoterapija potjee od grkih rijei thalassa (more) i therapeia (lijeenje, sluenje), a
prema Anievom Rjeniku hrvatskoga jezika (Novi Liber, Zagreb, 1998), odreena je kao
(klas. evr.) klimatsko lijeenje u primorskim krajevima koje se zasniva na djelovanju morske
vode.
Ipak, ta se odrednica vie ne moe smatrati potpunom jer talasoterapija danas podrazumijeva
primjenu morske vode, primorskog zraka i raznih tvari iz mora kao to su sol, alge i sl. u
izvornom ili preraenom stanju za lijeenje raznih zdravstvenih tegoba i uklanjanje raznih
duevnih i tjelesnih smetnji, pri kozmetikim tretmanima ili samo u svrhu oputanja.
Talasoterapija je u sredozemnim zemljama poznata jo iz antikog razdoblja, a osobito je
popularna u Francuskoj. Talasoterapeutski centri u kojima struno osoblje koristi preparate
dobivene iz mora i tvari iz mora za ljeenje raznih zdravstvenih problema kao to su bolesti
dinih puteva, zglobova, koe, srca i krvoilnog sustava u Francuskoj su otvoreni jo
sredinom 19. stoljea, kada je i sam izraz prvi puta skovan u francuskom jeziku, dok je
stoljee kasnije, tonije 1964. godine u Francuskoj osnovan prvi talasoterapeutski institut.
Konano, valja spomenuti i da u Hrvatskoj postoji vie od stoljea duga tradicija primjene
talasoterapije u zdravstvene svrhe i ljeilita koja koriste talasoterapiju danas se mogu nai u
Crikvenici, Opatiji, Rovinju i Velom Loinju.
Poznata ljeilina mjesta u Hrvatskoj:
Specijalna bolnica za ortopediju u Biogradu,
Poliklinika Bizovake toplice, medicinska rehabilitacija u Bizovcu,
Thalassotherapia, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Crikvenici,
Daruvarske toplice, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Daruvaru,
Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Ivani Gradu,
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Lipiku,
Ljeilite Istarske Toplice u Livadama,
Biokovka, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Makarskoj,
Specijalistika ambulanta u Ninu,
Thalassotherapia, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, bolesti srca, plua i
reumatizam u Opatiji,
Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju "Prim. dr. Martin Horvat" u Rovinju,
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Stubikim Toplicama,
Ljeilite u Topuskom,
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Varadinskim Toplicama,
Kalos, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Veloj Luci,
Ljeilite za bolesti dinih organa i koe u Velom Loinju
4. Klima kao osnova razvoja zdravstvenog turizma
Vane odrednice;
- Klimatologija je znanost o klimi. Predmet joj je prouavanje znaajki klima raznih dijelova
svijeta, njihova klasifikacija i rasprostranjenost.
- Klima je skup atmosferskih stanja koja vladaju nad odreenim dijelom Zemljine povrine.
- Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru.
- Sinoptika meteorologija - bavi se prognozom vremena
Klima je kljuni faktor razvoja turizma. Turizam osobito zanima;
- predodba o klimi turistike destinacije
- kakvu klimu (vrijeme) turisti oekuju pri dolasku u turistiku destinaciju?
- kako kvantificirati utjecaj klime na turizam? (vrijeme moe unititi praznike, dok klima
moe unititi turistiku destinaciju).
- primjer za predodbu o klimi
London, UK
754,0 mm padalina
119 dana s padalinama 0,1 mm
(1961.- 1990.)
Nassau, Bahami
1359,2 mm padalina
135 dana s padalinama 0,1 mm
(1961. - 1990.)
Razmatranje elemenata klime na pojedinim primjerima
a) temperature
- Kakva je idealna temperatura?
Razliiti je raspon za pojedine vrste turizma (zdravstveni, odmorini, kupalini, zimski
sportsko rekreacijski, pjeaki, plivaki, biciklistiki, skijalini, planinarski, avanturistiki,
razliiti oblici ekstremnih sportova, ekstremni skijalini, biciklistiki, penjaki, zabavni,
manifestacije, festivali, zabavni parkovi na otvorenom).
b) Insolacija i naoblaka
Osobito utjee na kupalini turizam.
Novije vano obiljeje insolacije je UVB zraenje.
c) Relativna vlanost
Utjecaj na osjeaj ugode. U kombinaciji s visokom temperaturom izaziva sparinu.
c) Vjetar
Povoljan je za razvoj nekih oblika sportsko-rekreacijskog turizma i ekstremnih sportova.
d) Padaline
- kia (nepovoljan utjecaj)
- snijeg (zimski, skijalini turizam)
e) sastav atmosfere
- oneienje atmosfere
- promet u gradovima, industrija, smog
- kisele kie
Obzirom na utjecaj vremena i klime na turizam razlikuju se:
I. oblici turizma i rekreacije koje primarno ovise o vremenskim prilikama - klimatska
obiljeja su nepovoljna ili nisu dovoljno pouzdana da budu atraktivni faktor (sportsko-
rekreacijski, razni oblici rekreacije)
Odluka o turistikoj aktivnosti donosi se na temelju:
1. vremenskih prilika na polazitu
2. vremenskih prilika na odreditu
3. vremenskoj prognozi
4. uvjetima koji su potrebni za odreenu turistiku aktivnost
II. oblici turizma koje ovise o klimi
- vanost klime kao atraktivnog faktora
- bitna je pouzdanost klime turistike destinacije (kupalini, skijalini, nautiki turizam)
Utjecaj klime na razvoj turizma
- 18. i 19. stoljee bogati slojevi stanovnitva
- glavni motiv klimatska ugoda
- turistika kretanja:
- ljeti u planinske prostore zimi na obalu (Sredozemnog mora); pluna tuberkuloza,
tuberkuloza kostiju
- 20. stoljee
- pojava masovnog turizma
- mijenja se poimanje ljetovalita i zimovalita (u planine se ide za najveih hladnoa, a na
more za najveih vruina); skijanje, sunanje, plivanje, ronjenje, jedrenje...
- do izraaja dolazi sportsko- rekreacijska atraktivnost klime
- ultraljubiasto zraenje i rak koe
- promjene klime (npr izostanak snijega na skijalitima)
Aspekti utjecaja klime na turiste
1. fizioloki aspekt, osjet ugode/neugode
- bioklimatski pokazatelji, kombinacija utjecaja temperature zraka, vjetra, vlanosti
zraka..
2. mehaniki aspekt, utjecaj ostalih klimatskih elemenata koji se ne odnose na osjet
ugode/neugode
- mehaniki utjecaj nepogoda, kie, vjetra, snijega, leda,
suneve radijacije
3. estetski aspekt, psiholoka komponenta, plavo nebo bez naoblake, magla, vidljivost..
Uutjecaja klime na promjene ponaanja:
1. izbjegavanje prostora s nepovoljnim vremenom ili klimom, promjena destinacije
2. promjena aktivnosti, promjena duine boravka, promjena prijevoznog sredstva, pjeaenje,
smanjenje ili poveanje plivanja, sunanja...
3. koritenje razliitih oblika pomonih sredstava, kiobrani, eiri, suncobrani, zatita od
vjetra...
4. promjena odjee
5. pasivno prihvaanje
bolje je koristiti zadravanje turista na odreenoj lokaciji (turistikom mjestu, manifestaciji,
plai, skijalitu...)
(izvor: http://prognoza.hr/prognoze.php?id=uvi&param=maps)
5. Klimoterapija i zdravstveni turizam
Klimatoterapija za lijeenje bolesti koristi blagodati pojedinih klimatskih osobina pojedinih
krajeva.
Vremenska osjetljivost je multifaktorijalni fenomen, a najznaajnije su promjene
barometrijskog tlaka , temperature i vlage.
Terapijski uinak klimoterapije moe biti potedni ili podraajni.
Iz ove grane terapije nastaje zdravstveni turizam koji prua profilaksu, rehabilitaciju, ali i
lijeenje nekih bolesti.
Vezu izmeu kilmatskih i meteorolokih prilika i bolesti utvrdio je i opisao jo Hipokrat, 400
god. prije Krista.
Razlikujemo makroklimatski (promjene vremena) i mikroklimatski (radno okruenje) uticaj.
Na promjene vremena osjetljivo je ak do 87% ljudi (meteoropati), kada osjeaju jae i
uestalije tegobe, ene vie od mukaraca. esto se (opravdano) moe uti da reumatiari
predviaju vrijeme. To se dogaa jer promjena tlaka najavljuje promjenu vremena.
Statistiki se moe dokazati da se bez obzira na iste radioloki dokazane degenerativne
promjene, osobe koje rade u toplom okruenju manje tue na bol od onih koje rade u hladnim
uvjetima. Vrijeme utjee na bolest: sivo nebo, kia, snijeg i hladnoa u pravilu pogoravaju
simptome.
Najbolja je suha klima: vlaga i nagle promjene vremena mogu pojaati bol. Govori se o
bolestima koje su "osjetljive" na vremenske prilik, kao npr.: reumatoidni artritis, osteoartritis,
lumbalni bolni sindrom, giht, glavbolje itd. Za ove bolesti je suhu i toplu klimu moemo
smatrati oblikom fizioterapije.
Promjene temperature razliito utjeu na razliita tkiva.
Tetive, miie i kosti (zbog tkiva razliite gustoe) hladnoa i vlaga kontrahira (stie) ili
ekspandira (iri) na razliite naine. Te promjene dovode do podraivanja ivaca, to dovodi
do pojave reumatskih bolova.
Najmanje problema donosi umjerena klima sa blagim promjenama.
Uope klima je definirana geografskom irinom (poloajem u odnosu na ekvator) i
nadmorskom visinom.
Mi se nalazimo u umjerenom pojasu, pa su shodno tome osnovni oblici klime i terapija
klimom definirani nadmorskom visinom:
- morska klima (talasoterapija)
- nizinska do 300 m
- brdska 300-1000 m
- planinska preko 1000 m
Naglaen je i sezonski karakter klimoterapije.
Tako je u proljee najbolji uinak na vegetativne smetnje, u ljeto na kone bolesti, u jesen
na kardiovaskularne smetnje, a zimi se preporuuje primjena morske klime.
Klimu definiraju raziiti faktori. Kao osnovne moemo nabrojati;
fizikalne: temperatura, tlak, vjetar, sunce, elektricitet,
kemijske: smog, vodena para, aromatske tvari, peloidi, i
bioloke: virusi, bakterije, gljivice
Klimatoterapija, predstavlja podrku osnovnom lijeenju, a u stanjima bez oboljenja
predstavlja vanu sekundarnu prevenciju protiv mogueg ponovnog vraanja bolesti.
I ovdje je pristup u vrijeme trajanja terapije individualan, jer svaki bolesnik reagira
individualno na lijeenje. Osnovna preporuka je da terapija bude dua od vremena
aklimatizacije. Aklimatizacija je vrijeme potrebno da se tijelo prilagodi na odreenu visinu i
na druge klimatske faktore.
Na emu se zasniva klimatoterapija maritimnih turistikih regija?
Za udisanje prirodnog morskog aerosola pogodne su etnice uz morsku obalu uz koju
prirodnim putem uestalo nastaje prirodni morski aerosol. U zimskim mjesecima u zraku
prevladava pelud empresa, dok u proljetnim i ljetnim mjesecima prevladava pelud maslina,
bora, borovnice i raznih aromatinih samoniklih biljaka. Od spora je najvie zastupljen
Cladosporium, za razliku od peludi sadraj spora ponaa se suprotno, pa maksimum se javlja
od lipnja do prosinca.
Povoljnom djelovanju ostalih morskih ljekovitih initelja pridonosi i aromatino i drugo
mediteransko raslinje, koje svojim eterinim uljima pomijeanim sa istim zrakom i
prirodnim morskim aerosolom povoljno djeluje na odreene bolesti dinog sustava i koe.
6. Biotropnost atmosfere (utjecaj vremenskih parametara na osjeaj ugodnosti, odnosno
promjenama u organizmu vezanim za znaajne vremenske situacije)
Promjene u organizmu vezane za znaajne vremenske situacije
Iako je to odavno poznato, najnovija znanstvena istraivanja potvruju da vrijeme snano
djeluje na ljudski organizam u cjelini. Vanjski atmosferski uvjeti poveavaju osjetljivost
organizma i potiu ga na psihofizioloke reakcije. Da takve veze postoje, izmeu vremena i
zdravlja, to moraju znati oni koji rade s turistima, meutim takva znanja mogu koristiti
svakom.
Sve vie ljudi je podlono meteoropatiji upravo zato to je porastao broj negativnih faktora u
ivotu. Tipini pokazatelji osjetljivosti na vrijeme su: glavobolje, migrene, nesanica,
poremeaji u spavanju, munina, umor i opa slabost. Kada se vrijeme mijenja, umorni smo, a
ne moemo spavati, kad pada kia, loe smo raspoloeni i boli nas glava, a kad pue vjetar,
razdraljivi smo i nervozni. Istraivanja pokazuju da je sve vie onih koji su manje ili vie
osjetljivi na djelovanje klimatskih uvjeta koji ih okruuju, dakle meteoropata. Iako su meu
najugroenijima osobe srednjih godina, posebno ene, meteoropatija pogaa sve kategorije
ljudi, od male djece do starijih osoba. tovie, kako statistiki podaci pokazuju da se gotovo
50% populacije u srednjoj Europi ali da pati zbog utjecaja vremena, strunjaci predviaju da
bi osjetljivost na vrijeme mogla postati bolest modernoga drutva.
Iako nam vrijeme itekako moe oteati ivot i svakodnevno funkcioniranje, potrudimo li se, s
ovim se problemom vrlo uspjeno moemo nositi. Primjerice, da bismo svoj organizam uinili
prilagodljivijim vremenu u okolini u kojoj ivimo, moramo to manje boraviti u zatvorenim
prostorima jer je dokazano da meu osobama koje se mnogo kreu i rade na otvorenomu
gotovo da i nema meteoropata.
Zato vrijeme tako snano utjee na na organizam
Uvijek kada se vrijeme mijenja u atmosferi se stvaraju elektromagnetski impulsi koji bez
iznimke utjeu na na organizam i potiu ga na reagiranje i prilagoavanje. Dakle, na taj
nain, elektromagnetskim valovima, vrijeme - posebno nagle promjene i ekstremno niske ili
visoke vrijednosti temperature, tlaka i vlanosti zraka - dokazano optereuje svaki organizam.
No, neki uope nisu svjesni promjena koje se uslijed vremena dogaaju u nama, neki su na
njih osjetljivi blago ili osrednje, a neki od nas su vrlo osjetljivi, pa na njih i vrlo burno
reagiraju.
No, uz elektromagnetske impulse i stupanj osjetljivosti naega organizma, razlozi za pojavu
sve veeg broja meteoropata pripisuju se i suvremenom nainu ivota. Znanstvenici, naime,
smatraju da se uslijed ivota koji se gotovo u potpunosti odvija u zatvorenim prostorima,
esto i s umjetnom klimom, bitno smanjila sposobnost prirodnog prilagoivanja i odolijevanja
naega organizma razliitim vanjskim vremenskim uvjetima. Dakle, kako vie ne ivimo u
suglasju s prirodom te gotovo i nismo na otvorenom, na organizam ima ozbiljnih potekoa u
prilagoivanju, koje i mi itekako osjeamo. Naravno, smatraju znanstvenici, tome treba dodati
i netipine meteoroloke uvjete uzrokovane globalnim klimatskim promjenama novijega
datuma.
Posljedice utjecaja vremena
Tipini su pokazatelji osjetljivosti na vrijeme, posebno promjene temperature, tlaka i vlanosti
zraka, primjerice: glavobolje, migrene, nesanica, poremeaji u spavanju, munina, umor, opa
slabost, nagle promjene u raspoloenju, razdraljivost, nervoza, depresivni osjeaji, oteana
koncentracija i mentalno funkcioniranje, poremeaji u radu srca i krvotoka, bolovi u kostima i
zglobovima, fantomski, dakle objektivno neutemeljeni bolovi, te bolovi u zaraslim ranama,
oiljcima i zaraslim lomovima kostiju.
Kada se vrijeme mijenja, umorni smo, a ne moemo spavati, kad pada kia, boli nas glava, a
kad pue vjetar, razdraljivi smo i nervozni.Posljedice utjecaja vremena posebno osjeaju
osobe koje boluju od nekih kroninih bolesti, primjerice srca i krvotoka, dinih organa, astme,
reume i artritisa. Simptomi se tih bolesti uslijed utjecaja vremena, a posebno naglih promjena
i ekstremnih klimatskih uvjeta, naglo pogoravaju.
Kako ublaiti ili otkloniti negativne utjecaje vremena
Potrebno je vie boraviti vani, bez obzira na vremenske prilike. Nije dobro bjeati od
zime i vlage. ivot u zatvorenom prostoru jo vie potencira negativno djelovanje
vremena na organizam i raspoloenje.
Potrebne su fizike aktivnosti na otvorenom prostoru. Pritom je potrebna prikladna
odjea. Tako se ovrsne tijelo i psiha i uini otpornima na negativne utjecaje vremena.
Aktivni boravak na zraku od najmanje pola sata dnevno, bez obzira na vrijeme, vaan
je initelj dobrog zdravlja.
Organizam se moe istrenirati za prilagoivanje vremenskim uvjetima. Na taj nain
moe se otkloniti ili itekako ublaiti negativne posljedice koje vrijeme, a posebno
nagle promjene, imaju na organizam i psihu.
Kako stresan nain ivota itekako poveava osjetljivost za vremenske promjene,
potrebno je vie se odmarati, relaksirati i dovoljno spavati. To dakako moe, a
posebno u razdoblju vremenskih promjena, usporiti i smanjiti tempo kojim se inae
ivi. Izmeu ostalog, i zbog osjetljivosti na vrijeme potrebno je veliku pozornost
posvetiti zdravoj prehrani i ostalim metodama relaksiranja.
Ako netko boluje od bolesti koje se mogu bitno pogorati zbog utjecaja vremena,
preporuljivo je pratiti bioprognozu i ponaati se u skladu s uputama. No, bioprognoza
moe biti od velike pomoi i onima koji nisu bolesni nego su samo vie ili manje
osjetljivi. Nadalje, kako smo i inae skloni pretjerivanju, dogaa se da optuujemo
vrijeme i osjeamo negativne simptome i u dane kada meteorolozi uope ne
predviaju promjene.
Bolesti koje se mogu bitno pogorati zbog utjecaja vremena
Astma - osobe koje boluju od astme osjetljive su na hladan i vlaan zrak. Njima se ne
savjetuje fiziki napor u ranim jutarnjim i kasnim posljepodnevnim satima u zimskim
mjesecima zbog utjecaja hladnog i vlanog zraka koji moe biti okida za astmatini napad.
U proljee astmatiari koji su alergini na pelud posebno trebaju voditi rauna onih dana kada
je vetar pojaan.
Bolesti srca i krvnih ila - zbog smanjene mogunosti organizma za termoregulaciju
savjetuje im se oprez. To vai i za fiziku aktivnost koja moe biti u uvjetima niskih ili
visokih temperatura rizina za nastanak sranog ili modanog udara.
Migrena - iznenadni pad temperature i atmosferskog tlaka, kao i porast vlanosti zraka, moe
potaknuti migrenozni napad.
Utjecaj meteorolokih prilika na akutne neurovegetativne smetnje primjer Zagreba
Utjecaj vremena na ovjeka poznat je od davnina. Sustavna istraivanja tog utjecaja poela su
u svijetu u 20. stoljeu, a u Hrvatskoj od poetka ezdesetih godina. Najee se ta
istraivanja fokusiraju na istraivanje utjecaja vremena na meteorotropne bolesti kao to su
bolesti krvoilnog i dinog sustava.
Cilj je lanka ustanoviti vezu izmeu vremena i neurovegetativnih poremeaja koje bi
omoguilo koritenje u biometeorolokoj prognozi.
UVOD
Baza medicinskih podataka sastojala se od broja intervencija Ustanove za hitnu medicinsku
pomo u Zagrebu zbog neurovegetativnih smetnji u razdoblju od 1. sijenja1998. do
31.prosinca 2000. Neurovegetativnim smetnjama smatrani su fiziki poremeaj sustava
organa (lupanje srca, znojenje, crvenjenje, drhtanje, probadanja, osjeaj napetosti), snieni
krvni tlak, vrtoglavica, omaglica, osjeaj lebdjenja, kratkotrajni gubitak svijesti. U
promatranom razdoblju zabiljeena je ukupno 7891 intervencija, odnosno prosjeno 7
intervencija dnevno.
Meteoroloki podaci izmjereni su na meteorolokoj postaji Zagreb-Maksimir. Za analizu su
koriteni srednja, minimalna i maksimalna temperatura zraka, dnevna amplituda temperature
zraka, tlak zraka, meudnevna promjena temperature i tlaka, zraka, relativna vlanost, brzina
vjetra, naoblaka, oborina i osjet ugode. Osjet ugode odreen je pomou biometeorolokog
indeksa TWH (Zaninovic, 1992).
Utjecaj vremena na neurovegetativne smetne prouavan je pomou korelacije izmeu dnevne
uestalosti intervencija hitne pomoi i meteorolokih parametara. Pretpostavljeno je da utjecaj
vremena nije trenutan pa su raunate korelacije izmeu trodnevnih, petodnevnih i
sedmodnevnih uestalosti neurovegetativnih smetnji i kliznih srednjaka meteorolokih
parametara (odnosno sume za oborinu) za godinu te za sva godinja doba.
Korelacije izmeu dnevne uestalosti neurovegetativnih smetnji i meteorolokih parametara
nisu bile signifikantne. Meutim, korelacije trodnevnih, petodnevnih i sedmodnevnih
uestalosti neurovegetativnih smetnji i meteorolokih parametara bile su signifikantne za sve
temperaturne parametre (srednju, minimalnu i maksimalnu dnevnu temperaturu zraka,
amplitudu temperature te za biometeoroloki indeks TWH). Pozitivne korelacije ukazuju da
se vie neurovegetativnih smetnji pojavljuje s viim temperaturama te uz vee dnevne
amplitude temperature zraka. Rezultati pokazuju negativne korelacije s naoblakom i
oborinom. Gledajui u cjelini, te korelacije ukazuju da se vie neurovegetativnih smetnji
pojavljuje se u toplim, vedrim i suhim razdobljima.
Rezultati po godinjim dobima potvruju rezultate dobivene za godinu. Pozitivne
signifikantne korelacije izmeu temperaturnih parametara i neurovegetativnih smetnji javljaju
se u proljee i ljeti (za jedan, tri, pet i sedam dana), a korelacije su najvee za srednju i
maksimalnu temperaturu te za osjet ugode. Zimi se signifikantne pozitivne korelacije javljaju
za srednju, maksimalnu i djelomino minimalnu temperaturu zraka za dulja razdoblja (tri, pet
i sedam dana), ali su korelacije manje. U jesen korelacije izmeu meteorolokih parametara i
neurovegetativnih smetnji nisu signifikantne, ali upuuju na nepovoljan utjecaj razdoblja s
niim tlakom zraka, veom naoblakom i oborinom, odnosno na vremenske situacije s
ciklonom ili prolaskom fronte.
Odnosi izmeu srednje i maksimalne temperature zraka i uestalosti neurovegetativnih
smetnji ljeti korelacije su najvee. Pozitivna korelacija izmeu temperatura zraka i
neurovegetativnih smetnji izraenija je za dulja razdoblja. To znai da su dugotrajna topla
razdoblja povoljna za poveanu pojavu neurovegetativnih smetnji. Rasprenost podataka
upuuje da se mnogo neurovegetativnih smetnji moe pojaviti u irokom temperaturnom
rasponu. Meutim, neurovegetativne smetnje ljeti su najee kad srednje 5- ili 7-dnevne
temperature zraka premauju 27C, a osobito kad maksimalna temperatura zraka u duljem
razdoblju premauje 35 C. Drugim rijeima, s velikom se vjerojatnou moe oekivati da e
kod dugotrajne pojave visokih temperatura zraka uestalost neurovegetativnih smetnji biti
poveana. Ovaj rezultat ima vanu ulogu u biometeorolokoj prognozi.
Prvi rezultati utjecaja vremena na pojavu neurovegetativnih smetnji upuuju na nepovoljan
uinak visokih temperatura zraka. Vie autora upuuje na utjecaj visokih temperatura zraka na
poveanu smrtnost (McMichael et al., 1996). Bilo bi potrebno istraiti kombinirani utjecaj
vie meteorolokih parametara na pojavu neurovegetativnih smetnji, na primjer pomou
vremenskih tipova.
Meutim, ve i ovi dobiveni rezultati imaju praktinu vrijednost u biometeorolokoj prognozi.
(Izvor: Ksenija Zaninovi, Sluba za meteoroloka istraivanja i razvoj, Dravni hidrometeoroloki zavod, Gri
3, Zagreb)
7. Bioklimatoloki dijagram kao sredstvo komunikacije u turizmu.
Uvod
ovjek pripada endotermnim organizmima koji toplinu stvaraju metabolikim procesima i
odravaju (stalnu) temperaturu neovisno o promjeni temperature okolia (37 C).
Bioklima povoljna za ovjeka je bez mnogo jakih i naglih vremenskih promjena (uzrok:
ciklone i atmosferske fronte); ne smije biti pretopla ni prehladna.
Osjeaj ugode iskazuje se biometeorolokim indeksima. U DHMZu su razraeni
biometeoroloki indeksi za odreivanje osjeta ugode na temelju temperature, vlanosti i
strujanja zraka.
U Njemakoj, Austriji, vicarskoj i Grkoj, koje imaju razvijen zdravstveni turizam
zakonska obveza je izrada bioklimatskih prikaza (dijagrama) iz kojih se vide sva bitna
obiljeja klime, kao i osjet ugode tijekom godine
Putujui iz emitivnih regija u receptivne turisti se susreu s naglim promjenama klime.
Pitanje je kako e reagirati?
- zdrave osobe brzo se prilagoavaju bez znaajnijih tegoba
- osobe naruenog zdravlja: teka prilagodba promijenjenim atmosferskim prilikama
zdravstvene tegobe; ako postoje preduvjeti: infarkt miokarda, modani udar itd.
- meteoropati su izrazito osjetljivi na promjene vremena
- iako su meu najugroenijima osobe srednjih godina, meteoropatija pogaa sve dobne
skupine, od male djece do starijih osoba
- promjene doivljavaju i stacionirane osobe obino 24 do 48 sati prije same promjene
vremena (npr. prolazak fronte)
- glavni dijelovi ljudskog tijela koji registriraju meteoroloke podraaje: koa, dini sustav,
oi, ivani sustav
Simptomi: glavobolja, vrtoglavica, promjene raspoloenja, razdraljivost, depresivno stanje,
fizika slabost, pojaano udaranje srca, hipertenzija, poveana osjetljivost na bol u
zglobovima i miiima te pogorano stanje ve bolesnih organa.
Problemi s turistima koji su predugo izloeni odreenim vremenskim nepogodama
Ultraljubiasto zraenje (UV):
- djeluje lokalno na ljudsku kou, kosu i oi
- djeluje openito na: probavni sustav, krvotok, opi metabolizam, hipotalamus, lijezde s
unutranjim izluivanjem (osobito hipofiza)
- UV zraenje uzrokuje fotoeritem (crvenilo koe) zbog pojaanog protoka krvi; ne oituje se
odmah nego sa zakanjenjem (na morskoj razini fotoeritem se javlja nakon 4 sata).
Crvenilo koe i pojava opekotina su kemijski odgovor na pretjerano izlaganje ultraljubiastim
zrakama. Opekline nastale na suncu nisu kao ostale. Kada turisti izgore sunajui se, na koi
se dogaaju kemijske reakcije ije su posljedice crvenilo, dehidriranost, svrbe, bolovi, a
ponekad i plikovi. Tek nakon etiri do sedam dana koa se smiruje i poinje proces njenog
guljenja, to je potpuno prirodan nain odbacivanja mrtvih elija, koje mogu postati
kancerogene.
Opekotine mogu izazvati i tea oteenja elija koe koja se ne mogu popraviti. Sem na kou,
sunce djeluje i na kosu: izbjeljuje je, isuuje, postaje osjetljivija i cvjeta. Ali, kosa se najbre
obnavlja, ljetne vruine ubrzavaju i njen rast.
Intenzivno UV svjetlo moe tetiti zdravlju oiju, te izazvati i privremeno sljepilo, a stalno
izlaganje oiju suncu moe trajno otetiti vid. Zato je vano nositi naoale s UV zatitom.
Tople i sparne ljetne noi mogu negativno djelovati na san. Kada je tijelo spremno za
spavanje, tjelesna temperatura se sputa za nekoliko stupnjeva. A kako je hlaenje tijela
tokom ljeta znatno oteano, tee se utanja u san. Zbog toplog zraka i neadekvatne odjee za
spavanje nenaviknuti turisti esto se bude, te su preko dana nervozni i umorni. Potrebno je
koristiti pamunu posteljinu, prije spavanja se istuirati toplom (nikako hladnom) vodom, te
se to laganije obui. Kako je znojenje pojaano, vie se znoje ruke i stopala. Obua postaje
tijesna i neudobna, a nakit stvara odreeni pritisak. Ljeti je najbolje skinuti nakit, pogotovo
prstenje, te nositi laganu i otvorenu obuu od prirodnih materijala.
Vruina utie i na apetit. Za vrijeme hladnijeg vremenskog perioda najvei dio unesenih
kalorija utroi se na zagrijavanje tijela. Kada je temperatura zraka visoka, organizam trai
manje hrane i rjee se osjea glad. Veoma je vano pravilno se hraniti i nikako ne preskakati
obroke, te piti i onda kada ne osjetimo e, jer kada smo edni tijelo je ve u poetnoj fazi
dehidriranosti. Unosom dovoljne koliine tenosti smanjuje se mogunost povisivanja tjelesne
temperature.
Umjereno izlaganje suncu moe biti dobro za zdravlje, budui da poveava efikasniji rad srca.
Kako se organizam pokuava ohladiti, tako se poveava protok krvi. Ali, visoke temperature i
dugotrajno izlaganje suncu dovode do gubitka tekuine i oteanog rada srca, te se poveava
rizik od infarkta. Kada tijelo dehidrira, organizam nastoji sauvati to vie tekuine i pojaava
se rad bubrega. Ukoliko se ne unosi dovoljno vode, postoji mogunost njihovog oteenja.
Zato je tokom ljetnih vruina izuzetno vano piti est do osam aa vode dnevno, te voditi
rauna o uravnoteenoj ishrani. Tekuina koju svakodnevno unosimo doprinosi hlaenju
organizma, ali i mozak odrava funkcionalnim. Kako se mozak sastoji od 70 posto vode, njen
nedostatak sprjeava normalan rad neuroprenosnika, oteavajui obavljanje svakodnevnih
funkcija i zadataka.
Kada je sunano i kada je temperatura zraka via, turisti su vedriji, poletniji, nesputani
odjeom i osjeaju se privlanije i zavodljivije.
Postoje i turisti koji su fotoosjetljivi.
- fotoosjetljivost = osjetljivost organizma na Sunevo zraenje
- fotoosjetljivost ovisi o starosti, spolu i godinjem dobu
Nepovoljan osjeaj ugode mogu stvoriti i nekakve druge vremenske okolnosti :
- poremeena stabilnost prizemnog sloja zraka nou ili danju nepovoljan utjecaj na
zdravlje, osobito ako traje due
- u danima oko prolaska fronte poveava se i broj prometnih nesrea (ak i ako nema
padalina)
- naglo zahladnjenje ili zatopljenje: pogoranje bolesti srca i krvnih ila, napadi astme
-npr. srani infarkt ei je uz jugo nego uz buru
Kako prepoznati loe dolazee stanje na primjeru biometeoroloke prognoze? Za primjer
prognoza DHMZ.
Pribliavanje nove ciklone uzrokovat e vrlo nepovoljne biometeoroloke prilike. Zbog toga
se kod meteoropata moe oekivati glavobolja, nesanica i razdraljivost. Tegobe kroninih
bolesnika e se pojaati, pa im se preporua izbjegavanje napora.
8. Klima kao limitirajui faktor razvitka zdravstvenog turizma.
Uvod
U suvremeno doba klimatske su promjene postale jednim od glavnih ekolokih problema
dananjice. ovjek je ovisan o industriji ime negativno djeluje na okoli i vri destruktivan
utjecaj na Zemlju te uzrokuje tetu svom ivom svijetu. Koncentracija staklenikih plinova
poveala se ovjekovim utjecajem zbog ega se promijenila ravnotea u Zemljinoj atmosferi,
a Zemlja se poela zagrijavati, to postupno dovodi do globalnog zatopljenja.
Mnoga turistika mjesta i destinacije ovise o karakteristikama klime nad tim podrujima i
osjetljive su na njenu promjenu. Skijalita, otone i obalne destinacije posebno su osjetljive na
klimatske promjene. Istraivanja ukazuju na to da je temperatura u porastu, otapanje leda i
snijega je ubrzano, a postoji i opasnost od podizanja razine mora. Topljenjem snijega i leda
brojne bi turistike destinacije, koje ponudu baziraju iskljuivo na ovoj prirodnoj atrakciji,
mogle izgubiti na svojoj vanosti na turistikom tritu. Alternativa je proizvodnja umjetnog
snijega koji, uz to to je veliki financijski troak, takoer je i veliki potroa energije i
naruavatelj ekosustava. Otope li se ledenjaci, ljudima prijeti podizanje razine mora, to bi
dovelo do potapanja mnogih otoka i obala, gdje je najee bazirana turistika ponuda.
Popularne i poznate destinacije ovom bi se katastrofom nale ispod mora. Turizam postaje
vodea industrija svijeta, a mnoge zemlje opstaju upravo zahvaljujui njegovu razvoju, no
nastavi li se globalno zatopljenje nestat e mnoge turistike atrakcije, i propasti mnoga
gospodarstva.
Prema procjenama strunjaka zbog promjena klime najugroenije su etiri regije: Arktik
gdje temperature rastu dvostruko bre nego u ostatku svijeta to dovodi do otapanja leda,
subsaharska Afrika gdje e sue izazvati katasrofalne posljedice, zatim mali otoci koje e
progutati rast razine oceana te gusto naseljene delte velikih azijskih rijeka kojima prijete
poplave. Polazei od tih podataka, analitiari predviaju da ve u srednjoronom razdoblju
treba oekivati dramatino pogoranje uvjeta ivota u najsiromanijim dijelovima svijeta,
Aziji i Africi. Nedostatak hrane i pitke vode u velikim dijelovima tih kontinenata vodit e
unutarnjim napetostima, a potom i pograninim sukobima te ratovima. Crne prognoze prilino
su uvjerljive, napominju analitiari, kad se uzme u obzir injenica da su se kroz povijest
narodi suoeni s izborom umrijeti od gladi ili napasti susjeda u pravilu odluivali za ovo
drugo.
8. 1. MEUODNOSI KLIME I TURIZMA
Klimatski uvjeti u velikoj mjeri utjeu na prirodnu okolinu, na uvjete ivota ljudi te
njihove drutvene, gospodarske i turistike aktivnosti. Turistike aktivnosti su ovisne o
postojeim klimatskim uvjetima na odreenom podruju, stoga promjena klime znatno bre
utjee na turizam nego na svakodnevni ivot. Utjecaj turizma na klimatske promjene se
oituje kroz promet koji bitno utjee na kakvou okolia uzrokujui brojne negativne
ekoloke posljedice. Svjetske meunarodne organizacije, agencije i sl. su se angairale na
donoenju niza konvencija i deklaracija o uzajamnosti turizma i klimatskih promjena. Pod
okriljem Svjetske turistike organizacije je 2003. godine odran prvi meunarodni skup o
klimatskim promjenama i turizmu.
Klimatske promjene je najopenitiji termin koji obuhvaa sve mogue oblike
nepostojanosti klime poput klimatskih trendova, fluktuacije klime, oscilacije, varijacije i sl.
Granica izmeu klimatskih i vremenskih promjena kree se izmeu 5 11 godina.
Promjenjivost je jedna od osnovnih svojstava klime. Scenariji klimatskih promjena mogu biti
optimistini, srednji (engl. business as usual) te pesimistini.
injenica je da se klima mijenja i posljedice tih promjena ve se osjeaju diljem svijeta, pa
tako i u Hrvatskoj. Ono dokazuje da je klima ve postala kritian imbenik za razvoj u
Hrvatskoj, a klimatske promjene mogle bi imati velike posljedice za zemlju. Gotovo etvrtina
hrvatskog gospodarstva temelji se na sektorima koji su potencijalno ranjivi na klimatske
promjene i ekstremne vremenske uvjete, a to ukljuuje i poljoprivredu i turizam koji godinje
prihoduju 9,23 milijarde eura.
Izmeu 2000. i 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti, ukljuujui sue i poplave,
prouzroili su u poljoprivrednom sektoru tetu koja je u prosjeku iznosila 173 milijuna eura.
Energetski sektor je isto bio pogoen ekstremnim vremenskim uvjetima: sua je 2003. godine
kotala Vladu izmeu 63-96 milijuna eura za naknade zbog gubitaka u proizvodnji struje.
Klimatske promjene su najvea prijetnja urodu glavnih itarica poput kukuruza. Vee
temperature mora vjerojatno e proiriti invazivne vrste i promijeniti idealne lokacije za
marikulturu. Uestali toplinski valovi mogli bi poveati i smrtnost u Hrvatskoj, ali i
pogodovati irenju bolesti koje se prenose hranom ili vodom.
U posljednjih 100 godina Zemljina temperatura pokazuje oevidan trend porasta od tono
0,8C. Zemaljski se led uporno povlai. Tako se je artiki ledeni pokriva u posljednjih 30
godina smanjio za oko 30%, a razina mora tijekom 20. stoljea podigla za punih 20 cm.
Klima je izravno povezana s drutvom i nainom na koje se ono razvija. Tijekom 20. stoljea
u Hrvatskoj je dolo do smanjenja koliine padalina i porasta temperature u svim dijelovima
zemlje. Oekuje se da e u budunosti klima u Hrvatskoj biti jo toplija i sua, posebice ljeti.
Klimatski modeli predskazuju da, ukoliko se emisije staklenikih plinova nastave poveavati,
razdoblje od 2040. - 2070. bi moglo biti toplije za 3 3,5C tijekom ljeta.
8.1.1. Utjecaj klimatskih promjena na turizam
Veza klime i turizma je jasna, ali nije dovoljno istraena. Turizam kao sektor je ranjiv jer
se ne moe apsolutno kontrolirati, a osim toga podloan je utjecaju klimatskih promjena.
Klima je uz pejza glavni prirodni potencijal razvoja turizma u mnogim dravama. Stoga
informacije i znanje o klimi trebaju biti ukljueni u strateke planove pojedinih podruja.
Danas, oni moraju biti nadopunjeni utjecajem klimatskih promjena na turizam. Prouavanjem
meusobnog odnosa klime i turizma bavi se turistika klimatologija, no o tome zapravo
postoji veoma mali broj radova.
Promatrajui klimu kao turistiki atraktivni faktor, razmatraju se sljedei imbenici:
a) temperatura;
b) insolacija i naoblaka;
c) relativna vlanost;
d) vjetar;
e) padaline;
f) sastav atmosfere.
Suvremena istraivanja koja se bave vezom klime i turizma mogu se podijeliti u tri skupine:
1. istraivanja koja se bave utjecajem klime i vremena na pojedine tipove turizma i
rekreacije te na osjet ugode i na zadovoljstvo klimom kao turistikim resursom;
2. vanost informacija o klimi i vremenu za turizam;
koliina i dostupnost podataka o klimi i vremenu;
turisti i djelatnici u turizmu;
3. utjecaj klimatskih promjena na turizam.
Klimatske promjene izravno i neizravno utjeu na:
a) Privlanost i specifine karakteristike lokaliteta;
Privlanost krajobraza, degradacija stanja prirode, flore, faune,
funkcije ekosustava (npr. Plitvice i kr?)
npr. cvatnja algi u 2007. za 132 istarska ribara teta od EUR 127.000
b) Utjecaji ekstremnih vremenskih nepogoda;
tete na infrastrukturi (marine, sustavi odvodnje i kanalizacije, plae,
etnice...);
psiholoki efekti na turiste pijavice, poplave (i plimne), poari
(hrvatske ume: tete od poara u 2007. EUR 113 mil.)
c) Zdravstveni problemi;
poveanje broja toplotnih udara;
manji broj smrtnosti uzrokovano polarnim frontama;
nove bolesti (malarija, dengue...)
d) tete u ribarstvu i marikulturi, poljoprivredi, energetici.
Ekstremni klimatski uvjeti (sue i poplave, sunani dani i visoke temperature) imaju snaan
negativni uinak na socio-ekonomski razvoj upanija. Zbog klimatskih promjena bit e
izgubljena velika koliina poljoprivrednih zemljita, skratit e se sezona uzgoja i smanjit e se
urodi. Osim toga, porast temperature mijenja geografsku proirenost prijenosnika bolesti koji
su se nekad vezali uz tono odreenu vrstu klime (npr. malarije) jer oni migriraju na nova
podruja koja su gusto naseljena i koja se nalaze na viim nadmorskim visinama.
Mali otoci imaju, bez obzira na to nalaze li se u tropima ili na viim geografskim irinama,
karakteristike koje ih ine posebno ranjivima na utjecaje promjene klime, dizanje razine mora
i na ekstremne prilike. Pogoranje priobalnih prilika e, na primjer, zbog erozije plaa i
blijeenja koralja utjecati na lokalne resurse, recimo na ribarstvo, i umanjiti turistiku
vrijednost tih destinacija. Dizanje razine mora pogorat e poplavljivanja, olujne uspore,
eroziju i ostale priobalne opasnosti, te na taj nain ugroziti vitalnu i nfrestrukturu, naselja i
sadraje koji podravaju ivot otonih zajednica.
Zagrijavanje klimatskog sustava je nedvojbeno, kao to se vidi iz promatranja porasta
globalnih prosjenih temperatura mora i oceana, rasprostranjenog otapanja snijega i leda i
dizanja globalne prosjene razine mora. Zbog globalnog zatopljenja neke od najljepih
turistikih destinacija mogle bi nestati s lica zemlje. Kao najugroeniji izdvajaju se Maldivi
koje godinje posjeuje vie od 600.000 ljudi i koji bi prema strahovanjima znanstvenika do
2050. godine mogli biti sasvim potopljeni. Tamonja vlada ne iskljuuje mogunost
raseljavanja 386.000 stanovnika na ri Lanku, u Australiju ili Indiju. Kao druga na listi
ugroenih lokacija navodi se dalmatinska obala koja je zahvaljujui svojim plaama osvojila
naklonost turista.
Klimatske promjene mogu utjecati na turizam na vie naina:
a) Promjenljivi i nestabilni vremenski uvjeti oteat e funkcioniranje i planiranje u
turizmu;
b) Prirodne vremenske katastrofe mogu nakoditi turistikoj infrastrukturi, prirodnom i
kulturnom okoliu
c) kulturnom blagu i lokalnim zajednicama, a mnogo turistike infrastrukture je locirano
upravo u osetljivim podrujima;
d) Klimatske promjene mogu utjecati na nivo komfora turista, kao i na broj aktivnosti;
e) Poveanje nivoa i temperature mora ugroavaju priobalne i otoke destinacije, kao i
luke gradove;
f) Klimatske promjene mogu utjcati na prirodna stanita i biodiverzitet, koji su glavna
atrakcija ekoturista i ljubitelja prirode;
g) Promjena u koliini padalina i hidroloki ciklus mogu utjecati na dostupnost izvora
slatke vode na destinaciji, to je osnovna potreba turista;
h) Smanjivanje snjenih padalina direktno utie na planinski i ski-turizam.
Raznolikost izvora i sredstava za ivot pojedine zajednice, poboljana infrastruktura, snane
institucije i poveavanje znanja na lokalnoj razini mogu doprinijeti smanjivanju ranjivosti
vezanih za klimatske promjene.
8.1.2. Klimatske promjene i ponaanje turista
Utjecaj klime na pojedinca-turista temelji se na individualnoj percepciji, a ovisi o
vremenskim prilikama koje je turist oekivao i vremenskim prilikama u destinaciji. Klima je
jedan od najvanijih kriterija za odabir destinacije. Kod last minute ponuda su kratkorone
prognoze vremena kljuan faktor. Klimatske informacije prikladno prikazane mogu pomoi
turistima u planiranju mjesta i vremena odmora, turistikim radnicima u promociji turistikih
destinacija, ali i lijenicima koji pacijentima mogu preporuiti lokaciju i vrijeme koji su
povoljni za odmor i oporavak.
Pored klime, turiste odreena destinacija privlai zbog aktivnosti u kojima mogu sudjelovati i
usluga koje mogu koristiti, ali i prirodne ljepote lokacije svi ovi imbenici pod neizravnim
su utjecajem klimatskih promjena. Toplije temperature mogu uzrokovati razliite promjene u
obalnim i kopnenim ekosustavima poput promjene sastava vrsta u ekosustavima i razine algi
(koje mute vodu). Naime, postoji mogunost da e morska voda turistima postati manje
privlana (zbog poveane koncentracije nutrijenata, smanjene bioraznolikosti i bistrine vode)
to moe imati negativan uinak na turizam.
Pod utjecajem klime dolazi do raznih oblika promjene ponaanja turista:
1. izbjegavanje prostora s nepovoljnim vremenom ili klimom;
promjena destinacije
2. promjena aktivnosti;
promjena duine boravka, promjena prijevoznog sredstva, pjeaenje,
smanjenje ili poveanje plivanja, sunanja...
3. koritenje razliitih oblika pomonih sredstava;
kiobrani, eiri, suncobrani, zatita od vjetra...
stvaranje mikroklime koja je prihvatljiva turistu
4. promjena odjee;
5. pasivno prihvaanje.
Na slici 1. prikazana je shema utjecaja informacija o klimi i vremenu na odluke turista.
Sl. 1. Utjecaj informacija o klimi i vremenu na odluke turista
Turistike su destinacije vrlo osjetljive na globalne klimatske promjene jer klima definira i
utjee na duljinu i kvalitetu turistike sezone, koja je bitna za sve sudionike u turizmu, a
osobito za privatne poduzetnike. Nadalje, ona uvelike utjee na odabir turistike destinacije i
turistiku potronju te na prirodne resurse (okoli, bioloka raznolikost, voda) o kojima
turizam ovisi.
U suvremeno vrijeme oko 100 milijuna ljudi, ponajvie iz sjevernih dijelova Europe, a
posebno Britanci i Nijemci ljetuje u toplim krajevima Sredozemlja, gdje potroe oko 80
milijardi eura godinje. No, prema zakljucima jedne studije britanskih i nizozemskih
znanstvenika postoji mogunost da e oko 2080. godine Englezi i Nijemci u svojim zemljama
imati povoljnije klimatske uvjete nego u Italiji ili panjolskoj. Pored nesnoljivih vruina i
sve veih nestaica vode, uestaliji umski poari mogli bi ugroziti atraktivnost klasinih
turistikih destinacija june Europe. Prema spomenutoj studiji, gubitak u prihodu od turizma u
tim je regijama neizbjean. One bi turiste mogle ugostiti vie u proljee, jesen i zimi,
primamiti ih delicijama nacionalnih kuhinja, vinskih podruma, krajolicima ili antikom
arhitekturom. Mogue je takoer da kupanje i sunanje sasvim izae iz mode.
Klimatske promjene na puno naina utjeu na samoga ovjeka i upliu se u sve sfere njegova
ivota. injenica je da e se posljedice klimatskih promjena razliito manifestirati u
pojedinim podrujima, no jedine mogue strategije odgovara zemalja i svih gospodarskih
sektora na globalne klimatske promjene jesu ublaavanje i prilagoavanje.
Zbog povremenog cvjetanja fitoplanktona turisti ve izbjegavaju pogoena podruja.
Cvjetanje algi takoer moe prouzrokovati tetu sektoru ribarstva (i neizravnu tetu turizmu
zbog manje koliine ribe i ostalih morskih proizvoda). Cvjetanje toksinih fitoplanktonskih
organizama, koje svojim masovnim razmnoavanjem poveano troe kisik, moe biti uzrok
masovnom trovanju riba, ptica pa ak i ljudi.
U akvatoriju Jadrana ova pojava prvi put je opisana 1729. g., a bilo je zahvaeno podruje
srednjeg i sjevernog Jadrana. Prolo je vie od sto godina, tonije, 1872. g. objavljen je prvi
rad o ovoj pojavi. Te iste godine laici su pojavu nazvali prljavim morem, terminom kojeg se i
danas moe uti. Od navedene godine ta se pojava, kako god je zvali, javljala periodiki
svakih desetak godina, a danas podaci ukazuju na injenicu, da kako prostorna, tako i
vremenska uestalost otrovnih cvatnji stalno raste.
Koralji su osjetljivi (ranjivi) na toplinske stresove i imaju vrlo nisku sposobnost prilagodbe.
Oekuje se da e poveanja temperature povrine mora od otprilike 1-3C dovesti do
blijeenja koralja i njihovog odumiranja u veim razmjerima ukoliko se ne uspiju toplinski
prilagoditi ili aklimatizirati. U idua tri desetljea otprilike 60 posto preostalih koraljnih
grebena mogli bi se nai u opasnosti zbog prekomjernog izlova ribe, oneienja, turizma i
globalnog zatopljenja.
Tijekom posljednjih 50 godina ljudi su mijenjali ekosustave bre i sveobuhvatnije nego li u
bilo kojem drugom razdoblju povijesti ovjeanstva, u najveoj mjeri kako bi zadovoljili
rastue potrebe za hranom, vodom, drvom i gorivom. To je rezultiralo znaajnim i uvelike
nepopravljivim gubitkom razliitosti ivota na Zemlji.
Klimatske varijacije i promjene poveavaju zabrinutost, jer mogu smanjiti ekonomsku dobit
od zimskog turizma, poveavajui trokove prilagodbe i obavezno ulaganje u zimski turizam.
Na niim nadmorskim visinama snjeni reim predstavlja vrlo rizian faktor u razvojnim
planovima zimskog turizma. Zbog toga, postojei interes za snjene aktivnosti i mogunost da
se odvijaju ne ovisi samo o karakteristikama snjenog reima, nego takoer djelomino i o
proizvodnji umjetnog snijega.
S promjenama klime dolazi i do promjene vegetacije, a promjena vegetacije mijenja sliku
prirode. Budui da je izgled krajolika vaan element u turistikoj ponudi, mogu se oekivati
posljedice po turizam.
Za destinacije je vano da odgovore klimatskim promjenama uvoenjem razliitih strategija
kao to su vea energetska efikasnost i upotreba goriva sa manje ugljika. Odrivi razvoj moe
smanjiti ranjivost na promjenu klime potiui sposobnost prilagodbe i poveavajui otpornost.
Trenutno, meutim, malo je planova koji promiu odrivost i izriito ukljuuju prilagoavanje
utjecajima promjene klime ili promicanje sposobnosti prilagodbe.
8. 2. KLIMATSKE PROMJENE I TURIZAM U HRVATSKOJ
Turizam, koji ostvaruje oko 20% bruto domaeg proizvoda (BDP-a) i 28,7% ukupnog broja
radnih mjesta, ve dugo vremena ima vanu ulogu u Republici Hrvatskoj. Oekuje se da e do
2018. godine udio sektora turizma u ukupnoj zaposlenosti iznositi jednu treinu.
U Republici Hrvatskoj, klima je od iznimne vanosti za turizam. Ljeta se odlikuju blagim
vruinama s vrlo malo kie na obali, dosta sunca te rijetkim ekstremnim vremenskim
uvjetima. Temperatura i kakvoa vode Jadranskog mora ine ga povoljnim mjestom za
aktivnosti na moru. Voda je ista i topla tijekom glavne europske sezone godinjih odmora u
lipnju, srpnju i kolovozu. Veina turistikih aktivnosti odvija se na otvorenom i turisti mogu
raunati na veliki broj sunanih dana tijekom godinjeg odmora, a koji opet nisu
nepodnoljivo vrui.
Postoje razliite kategorije potencijalnih uinaka na sektor turizma uslijed klimatskih
promjena. Dvije najvanije kategorije u Republici Hrvatskoj su:
a) Izravni uinci klimatskih promjena brojne studije pokazuju da e klimatske
promjene utjecati na izbor odredita turista zato to neka odredita nee u
potpunosti zadovoljavati potrebe turista te oni nee biti spremni izdvojiti
sredstva kako bi ih posjetili;
b) Neizravni uinci zbog promjena u okoliu prirodni okoli i pridrueni
ekosustavi predstavljaju presudan resurs za sektor turizma te e stoga promjene
okolia uzrokovane klimatskim promjenama imati utjecaja na turistika
odredita.
Izvjee UNDP-a predvia da e Hrvatska do 2050. izgubiti 6 do 16 milijuna eura, sve zbog
klimatskih promjena. Temperatura e narasti 3 do 3,5 stupnja Celzijeva. Turisti s Jadrana
pobjei e na sjevernoeuropske plae. Razina mora do kraja stoljea porast e za gotovo
metar, te ugroziti Split i ibenik. Predvianja pozivaju na preciznija znanstvena istraivanja,
ali i na to bre poteze za bolju budunost.
8.2.1. Negativni uinci klimatskih promjena na turizam Hrvatske
Negativni uinci klimatskih promjena na turizam Hrvatske predviaju:
a) poveanje broja vruih dana ljeti;
porast potronje vode
porast energije za hlaenje zatvorenih prostora
poveanje broja zdravstvenih tegoba
b) smanjenje koliine padalina;
redukcije potronje pitke vode
nestaice vode
c) poveanje broja nepogoda;
tua, prolomi oblaka, olujni vjetrovi, pijavice.
Mogue posljedice klimatskih promjena na Hrvatsku dane su na sljedeem prikazu.
Promjene u temperaturi, zajedno s promjenama u koliini padalina i temperaturi vode,
vjerojatno e imati najvei uinak na ljetni turizam u Republici Hrvatskoj, iako se ne mogu
iskljuiti ni promjene u uestalosti i intenzitetu ekstremnih vremenskih pojava.
Jo je uvijek vrlo nejasno kako tono globalno zagrijavanje utjee na trenutne uvjete u
Republici Hrvatskoj. Ali neki pokazatelji klimatskih promjena su prisutni u svim sektorima,
kao to su ee i intenzivnije sue, oborine, pojava novih vrsta i novih vektorskih bolesti,
poveanje temperature zraka i mora itd. Vidljivi znakovi klimatskih promjena su na primjer
godinje razlike u prirodu usjeva, poveanje broja smrtnih sluajeva kod kroninih bolesnika,
podizanje razine mora, produljenje turistike sezone, te razvoj novih turistikih destinacija
radi promjena u lokalnoj klimi. Istraivai povezuju te promjene s klimatskim promjenama,
ali bez daljnjih opsenih istraivanja to nije mogue potvrditi.
Najvee prirodne opasnosti koje prijete Hrvatskoj su poplave, ekstremne temperature i
oborine, sua, vjetar i podizanje razine mora. One su u razdoblju od 1980. do 2002. godine
uzrokovale tetu od 5 milijardi dolara. No, u Procjeni ugroenosti Republike Hrvatske od
prirodnih i tehniko tehnolokih katastrofa i velikih nesrea spomenute su samo poplave.
Valovi tropskih vruina mogli bi postati uobiajena ljetna pojava. Valovi topline s
temperaturama najviim u posljednjih 500 godina pogodili su 2003. godine Europu. Zbog tog,
kako ga znanstvenici zovu tihog ubojice koji ne tedi ni odrasle, ni mlade, ni zdrave ni
bolesne, u Europi je u kolovozu 2003. smrtno stradalo oko 35 tisua ljudi.
Veina predvianja za turizam u EU pokazuje da e do kraja stoljea zbog viih dnevnih
temperatura du jadranske obale mnogi turisti poeti zaobilaziti ova odredita i uputiti se na
hladnija mjesta na sjeveru. To bi moglo imati ozbiljne nepovoljne posljedice za mnoge
lokalne zajednice i, uzevi u obzir vanu ulogu obalnog turizma, nacionalno gospodarstvo. S
druge strane, klimatske promjene mogu pogodovati sektoru turizma kroz produljenje
turistike sezone i stvaranje dviju novih proljea i jeseni. Toplija, suija ljeta s veim brojem
ekstremnih vremenskih pojava i porastom razine mora mogu ugroziti drutveni i gospodarski
razvoj. K tome, klimatske promjene mogu ugroziti posebna prirodna bogatstva, iako je o
vjerojatnim fizikim uincima klimatskih promjena na pojedina podruja potrebno provesti
daljnje studije. Jedini segment turizma koji klimatske promjene nee toliko zahvatiti jest
poslovni turizam i putovanja radi posjeta prijateljima ili rodbini, jer su u tom pogledu ta
podruja znatno manje osjetljiva na klimatske promjene i utoliko se ne moraju prilagoavati
specijalnim nainima.
Globalne atmosferske koncentracije CO2, metana (CH4) i duikovog oksida (N2O) znaajno
su se poveale kao rezultat ljudskih aktivnosti nakon 1750. godine i sada uvelike nadilaze
predindustrijske vrijednosti utvrene na temelju podataka iz ledenih jezgri starih vie tisua
godina. Najtoplije desetljee 20. stoljea u Hrvatskoj bilo je razdoblje od 1991. do 2000.
godine, a poveanje temperature naravno poveava rizik od sua. Stogodinji trend
smanjivanja koliine oborina bio je najizraeniji u obalnom podruju i istonoj Slavoniji.
Globalno zagrijavanje i globalne klimatske promjene izazov su dananjice. Stakleniki se
plinovi, bez obzira na to jesu li prirodno ili antropogeno izazvani, smatraju najveim
uzronicima globalnog porasta temperature, dakle, globalnog zagrijavanja i globalne
promjene klime. Udio ljudskih aktivnosti koje pridonose emisiji staklenikih plinova vrlo je
malen, svega 0,1%, ali je upravo ta koliina presudna.
Obalno podruje i unutranjost Hrvatske mogli bi takoer iskazati ranjivost s obzirom na
poveanje uestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih prilika. Poveanje temperatura
povrinskih voda na Jadranu moe poveati intenzitet olujnih nevremena, ukljuujui ona
koja donose jake vjetrove, pijavice, ak i tornada. Takoer je mogua poveana uestalost i
intenzitet sua. Poveana vjerojatnost oluja takoer donosi poveanu mogunost poplava,
posebno iznenadnih poplava obalnog podruja, ali i u unutranjosti.
Nadalje, predvieno poveanje temperature u Republici Hrvatskoj moe donijeti poveanje
broja toplinskih valova, a visoke temperature mogu biti povezane s veim zdravstvenim
rizicima (ukljuujui vei broj toplinskih udara pa ak i smrtnih sluajeva), posebno meu
starijim stanovnitvom koje ini znaajan udio turistike populacije i iji broj je u porastu.
Visoke temperature poveat e stopu smrtnosti starijih osoba, ali i onih sklonim alergijama.
U Jadran bi se mogle doseliti tropske vrste, a snijeg bi mogao potpuno ieznuti.
Hrvatska je izrazito sklona poplavama zbog smjetaja unutar dunavskog bazena i snanog
utjecaja savskog i dravskog bazena. Hrvatsku je u posljednjih 100 godina zadesilo oko 30
velikih poplava. Procjenjuje se da je ak 15% hrvatskog teritorija na podruju sklonom
poplavama. A tu se ne raunaju obalna podruja koja vreba druga vrsta opasnosti - porast
razine mora. Osobito su od poveanja razine mora ugroeni niski otoci poput Krapnja (koji je
samo 1,5 metar iznad morske razine) te delte rijeka (npr. delta rijeke Neretve koja obuhvaa
velike poljoprivredne povrine) gdje postoji ugroenost zbog poplavljivanja obale i
salinizacije. Oekuje se da e se porast razine mora odvijati postupno, dakle jo ima vremena
da se ustanove najbolje metode za rjeavanje tog problema za svako od rizinih mjesta
posebno.
Dugorono gledajui, porast razine mora potencijalno je jedan od najskupljih uinaka
klimatskih promjena na hrvatsku obalu zajedno s uincima toplije i sue klime na turizam i
veu uestalost ekstremnih vremenskih prilika. Najpopularnija turistika odredita najranjivija
su na promjene u razini mora, dok bi neke turistike atrakcije poput Plitvikih jezera mogla
trpjeti zbog smanjenja oborina i povrinskih rijenih tokova.
Jo jedna posljedica ekstremnih vremenskih prilika mogla bi biti poveana uestalost umskih
poara zbog vruih, suih ljeta. Prema podacima Hrvatskih uma, ukupna je teta od umskih
poara u Republici Hrvatskoj u 2007. iznosila oko 113 milijuna eura. Procijenjena teta na
krkim podrujima (veinom uz obalu) iznosila je oko 108 milijuna eura, dok je u
unutranjosti teta dosegla otprilike 5 milijuna eura. Veina navedenih poara izbila je du
obale u blizini primarnih turistikih podruja. Na primjer, umski poari u blizini Dubrovnika
prijetili su evakuacijom dijela grada tijekom vrhunca turistike sezone u kolovozu iste
godine.
Nautiki turizam ini oko 10% ukupnog turistikog prometa u RH, a Hrvatska se sve ee
spominje kao nautiki raj. Olujni vjetar i grmljavinske oluje ugroavaju sigurnost nautiara
tijekom dana i tijekom noenja, a nesreama pridonosi i nepoznavanje vjetrovne klime te
prognoze vjetra i vremena.
Iako je kakvoa hrvatskog mora trenutano meu najboljima u svijetu, ona je vrlo osjetljiva
na razliite vrste stresova. Stresovi ukljuuju povienje temperature vode i oneienje
izazvano lokalnim, industrijskim, poljoprivrednim i pomorskim prometom. Razni polutanti u
kombinaciji s viim temperaturama mora mogu uzrokovati eutrofikaciju i cvjetanje algi te
stvoriti takozvane mrtve zone s vrlo malim koliinama kisika. Nadalje, to se tie morskog
ekosustava, strane vrste mogu prevladati, a domae izumrijeti zbog promjena fiziko-
kemijskih karakteristika morske vode. Na primjer, morska voda moe postati toplija, a time i
pogodnija za tropske vrste, a manje pogodna za domae.
Za oekivati je da e uz globalno zatopljenje, odnosno osjetan porast temperature zimi doi i
do promjene u pokrivenosti (rasprostranjenosti) i visini snjenog pokrivaa u Europi. Najvee
smanjenje u buduoj klimi, vie od 30 mm (ali manje od 50 mm) ekvivalentne vode, nalazimo
u podruju Alpa. I u drugim planinskim predjelima srednje i june Europe (Karpati, planine
Balkana, Pirineji) doi e do redukcije snjenog pokrivaa, ali takoer i u nizinama
Njemake, Poljske i Rusije. U naim krajevima smanjenje je od 1 mm u sjevernoj Hrvatskoj
do neto vie od 2 mm u gorskim predjelima.
Poveanje od samo 1C moglo bi rezultirati opasnim opadanjem pa ak i potpunim
unitenjem malenog sektora snjenog turizma u Republici Hrvatskoj. U takvim sluajevima
skijalita bi se morala premjestiti u vee nadmorske visine, a umjetni snijeg upotrebljavao bi
se sve vie. Potrebno je spomenuti i pravilo 100 dana prema kojem naelno vrijedi: za
isplativost razvoja skijakog turizma potrebno je 100 dana snjenog pokrivaa dovoljnog za
skijanje.
8.2.2. Ublaavanje klimatskih promjena i prilagoavanje
Klimatske promjene su se od ekolokog pitanja pretvorile u pitanje razvoja drutva. Klima je
izravno povezana s drutvom i nainom na koje se ono razvija. Kako bismo izbjegli golemu
tetu koju mogu izazvati klimatske promjene, znanstvenici poruuju da moramo to prije
stabilizirati postojeu razinu staklenikih plinova u atmosferi.
Ukljuivanje javnosti je od presudne vanosti za uinkovit odgovor na klimatske promjene.
Dobro informirana javnost koja je dovoljno upoznata s opasnostima koje mogu uzrokovati
klimatske promjene te s mjerama koje se poduzimaju s ciljem odgovora na klimatske
promjene je kljuna. Procesi ublaavanja smanjivanje klimatskih promjena koje uzrokuju
zagaenje - i prilagodbe prilagoavanje klimi i uincima klimatskih promjena ne mogu
zapoeti bez promjena u ponaanju pojedinaca i bez odgovarajue podrke javnosti politikim
odlukama.
Kako bi se izbjegle katastrofalne klimatske promjene, globalne emisije staklenikih plinova
do 2050. godine moraju se smanjiti za 50-85%. EU se obvezala smanjiti emisije za 20% do
2020. godine. Hrvatska razina emisija po glavi stanovnika negdje je izmeu razvijenih"
zemalja i zemalja u razvoju". Kao takva, Hrvatska bi trebala doprinijeti rjeenju problema.
Za uspjenu provedbu smanjenja emisija u proces se moraju ukljuiti brojni subjekti - od
vladinih i znanstvenih institucija, gospodarskih imbenika, udruga graana, donatora te
naravno samih graana Hrvatske. Javnost koja je dobro upoznata s klimatskim prijetnjama i
mjerama za suoavanje s njima od presudne je vanosti. Razlog tome lei u injenici da do
ublaavanja posljedica klimatskih promjena i prilagodbe na njih ne moe doi bez promjena u
ponaanju pojedinca i javne potpore politikim odlukama.
Turizam kao jedan od najveih ekonomskih sektora na svijetu ima posebnu ulogu u
promicanju odrivosti, zelenog rasta i borbe protiv klimatskih promjena kroz svoju ulogu u
energetskoj potronji. Odriva energija omoguiti e turizmu daljnji rast uz istovremeno
smanjivanje utjecaja na okoli. Mnogi su u turistikoj industriji ve poduzeli inicijative u
razvoju i plasmanu rjeenja iste energije, smanjenje energetske potronje i emisija CO2, u
nekim regijama ak i do 40% kroz inicijative kao to su Hotel Energy Solutions razvijenih od
strane UNWTO-a i UNEP-a. Drugi konkretni napretci ukljuuju rast koritenja energetski
uinkovitih goriva u zranom prijevozu, strategije odrive nabave te sve popularnije modele
smanjivanja ugljinog otiska. Svi imamo ulogu u razvoju odrivog turizma.
Republika Hrvatska se vrsto obvezala da e utjecati na smanjenje emisija uvoenjem poreza
na ugljik, promocijom obnovljivih izvora energije, poticanjem energetske efikasnosti te da e
smanjiti emisije staklenikih plinova u skladu s Protokolom iz Kyota. Protokol iz Kyota
obvezuje najrazvijenije industrijske zemlje na smanjivanje proizvodnje est staklenikih
plinova koji razaraju ozonski omota planeta.
Utjecaj klime na turizam moe se istraivati i prouavati pomou Tourism Climate Indexa
koji omoguuje usporedbu klimatskih obiljeja razliitih turistikih destinacija te omoguuje
praenje utjecaja promjena klime na turizam. Sastoji se od sedam klimatskih elemenata koji
se kombiniraju s pet pokazatelja (nieg reda) koji se koriste za izraunavanje TCI (Sl. 2).
Sl.2. Elementi i pokazatelji Tourism Climate Indexa
Kako bi uinkovito radila na rjeavanju problema ranjivosti i ublaavanja klimatskih
promjena, Republika Hrvatska trebala bi se pozabaviti problemom klimatskih promjena kao
kritinim faktorom u svom razvoju. Jedan od koraka naprijed bio bi poboljanje koordinacije
izmeu razliitih subjekata. Preporua se osnivanje meuresorne komisije za klimatske
promjene na visokoj razini, koja bi olakala rasprave unutar Vlade i potom obuhvatila vane
interesne strane poput gospodarskih subjekata, civilnog drutva i ope javnosti, a suoila bi se
s problemom ublaavanja, odnosno smanjenja zagaenja, i prilagodbe na promjene klime.
Zbog ranjive poljoprivrede, umarstva i socio-gospodarskih posljedica te mogueg utjecaja na
hidrologiju, vodna bogatstva, kopneni i obalni ekosustav, Hrvatska ima razloga za zabrinutost,
te za aktivnost na meunarodnim naporima oko rjeavanja problema klimatskih promjena.
Budui da se klimatske promjene provlae kroz itav niz sektora, mnoge dravne agencije,
ministarstva, te privatni entiteti/tvrtke trebali bi biti ukljueni u raspravu o tome to Hrvatska
poduzima da ih suzbije. To je bitno i za ublaavanje klimatskih promjena, ali i za
razumijevanje fenomena ranjivosti na klimatske promjene. Tijekom izrade razvojnih planova
za razdoblje sljedeih od 20-30 godina te za razdoblje nakon toga, klima i klimatske
promjene morale bi se ugraditi kao bitan imbenik. To ukljuuje prostorne planove za obalno
podruje kojima bi se rizik od porasta razine mora sveo na najmanju moguu mjeru,
planiranje ciljane naknade teta u sektoru poljoprivrede kojima bi se ublaila ranjivost na
uinke klimatskih promjena, energetsko planiranje koje e utjecati na smanjenje emisija, ali
e uzeti u obzir i promjenjive uvjete okolia, spremnost na rjeavanje zdravstvenih problema
koji se mogu pojaviti kao posljedica toplotnih udara te mnoga druga podruja.
S obzirom da je veina trenutne infrastrukture koja se koristi za potrebe turizma smjetena
uzdu obale, prilikom planiranja razvoja ovog podruja bit e izuzetno vano uzeti u obzir
budue promjene u razini mora, osobito poveanje razine mora. Treba napraviti planove za
produenje glavne sezone na travanj,svibanj i rujan i moda i neke druge mjesece. Posljednjih
nekoliko godina pokazale su nam da su u lipnju i rujnu temperature zraka i mora pogodne i za
plivanjei sunanje. Srpanj i kolovoz postaju sve nestabilniji, i to se tie temperature i
ekstremnih oborina. Dijelovi Hrvatske, kao to su Lika i Gorski kotar postaju tijekom ljetnih
mjeseci poeljna destinacija mnogih turista. Zbog te injenice, treba napraviti vie razvojnih
planova kako bi se potaknuo turistiki razvoj u tim podrujima.
Kvalitetni i dostupni klimatoloki podaci, osobito o buduih klimatskim promjenama, mogu
pomoi u adekvatnom planiranju energetskih i turistikih resursa Republike Hrvatske.
Zahvaljujui svojim ljudskim resursima i geografskom poloaju Hrvatska ima veliki kapacitet
prirodne prilagodbe, ali je potrebna jaa meusektorska suradnja.
ZAKLJUAK
Stav je strunjaka kako su klimatske promjene nepovratan proces te da e ugroziti ekosustav
planeta.
Te e se promjene u turizmu manifestirati kroz nestajanje pojedinih destinacija ili njihovu
preorijentaciju na nove selektivne vidove turizma.
Na Mediteranu, a time i Hrvatskoj, turizam e limitirati visoke temperature, sue i poari, te
izdizanje razine morske vode.
Kupalini turizam svoje e destinacije seliti prema sjeveru a zimski-sportski turizam prema
veim nadmorskim visinama.
(prema : P. PUENIK)
9. Utjecaji fiziko-kemijska svojstva morske vode i morskog peloida na terapijsko djelovanje mora i
primorja
More
Po svom sastavu i koliini otopljenoga natrijeva klorida morska voda je slana. Pored natrijeva
iona sadri i druge kloride, zatim kalij, kalcij, magnezij i jodide u tragovima, ali i
mikroorganizme kao svojevrsne regulatore podvodne mikroflore s ostalim bioloki vrstama
koje obitavaju u moru. Morska voda je na neki nain "ivi organizam" pa sa svim svojim
ljekovitim svojstvima ima viestruko pozitivan uinak na ljudsko zdravlje. Slana morska voda
po svom sastavu je slina ljudskoj krvnoj plazmi.
Pozitivni uinci morske vode ogledaju se u aktiviranju prirodnih obrambenih snaga i jaanju
imuniteta, dok kupke u morskoj vodi poboljavaju cirkulaciju, potiu metabolizam,
poboljavaju prokrvljenost koe, djeluju relaksirajue, oputajue i antistresno. Morska sol
ima svojstva antiseptika i antihistaminika, to pomae kod respiratornih i konih alergijskih
bolesti.
Peloid
Peloid je po svojoj konfiguraciji blato, ali s ljekovitim svojstvima. Ljekovitost potjee od soli,
biostimulatora i plinova, ali i drugih fiziko-kemijskih svojstava ovog prirodnog sedimenta.
Nastaje taloenjenjem organskih i anorganskih materijala koji su u nekoj fazi razgradnje, kako
u lagunama mora, tako i u slatkovodnim ekosustavima, pa i u vulkanskim podrujima.
Peloida ima na mnogim mjestima na svijetu, ali u ogranienim koliinama. Osim kao kupka,
moe se koristiti i kao pakiranje. Danas se zna da ubrzava cirkulaciju i metabolizam, utjee na
rad nekih endokrinih lijezda i smiruje napetost i bolove i to prije svega zbog toplinskog
efekta. Takoer, utjee blagotvorno i na kronine reumatske bolesti, a koristi se i u
kozmetike svrhe, za uklanjanje celulita na primjer. U kozmetologiji peloid se primjenjuje i
kao maska za lice. Primjena peloidne maske jednom tjedno pomae da se revitalizira koa te
zategne i veu tekuine u slojevima koe. Koritenje peloida uzrokuje nestanak bora i
sprjeava pojavljivanje novih.
Postoje razliite vrste peloida, poput fanga te treseta pulpe. Peloida postupci su takoer
razliiti, najei od njih su peloidni oblozi, kupke, i peloidni omoti koji se primjenjuju
lokalno na dijelu tijela koji se tretira. Pijesak s morskog dna je takoer ljekovit, a
najpopularnije ljekovito blato je ono iz Mrtvog mora koje se koristi protiv psorijaze i drugih
konih oboljenja. Bogato je vitaminom E, ali i mineralima.
Turistika valorizacija
Oblici turistike ponude mora i obala su: kupalini turizam, sportski (ronilaki centri,
jedrenje, ribolov, jogging), ljeilini (klima i morski aerosol, wellness centar, mogunost
talasoterapija), nautiki te drugi selektivni oblici koji se zasnivaju na svojstvu resursa.
Planiranje turistike destinacije, kojoj se odreuje budunost, u skladu je s potpuno ouvanom
okolinom i sklada sa stilom ivota koji asocira na zdrav ivot i prostor koji takav mora i
ostati. Naglaava se vanost ouvanja prirode i dodatne valorizacije povijesnog nasljea koje
je atraktivno turistima.
Prednost je Mediterana, to unato ranom i snanom turistikom razvoju, nije unitena
njegova prirodna ljepota. Problemi se javljaju u masovnosti ljeti i praznini zimi. Zimsko
razdoblje se takoer moe turistiki valorizirati jer klimatske prilike to doputaju. Alternativni
i avanturistiki oblici turizma idealni su za to. Obalno stanovnitvo sve vie prepoznaje
prirodnu osnovu kao temelj jake turistike valorizacije i uoava da se ona ne smije devastirati.
Kupalini turizam(primjer Hrvatske)
Morska kupalita i vjetina plivanja ulaze u modu potkraj 19. st. Prva morska kupalita
otvorena su u Istri (po svoj prilici je prvo kupalite otvoreno u Puli 1885. godine), nedugo
nakon otvaranja prvih kupalita na Azurnoj obali (prvo morsko kupalite otvoreno je na
francuskoj Azurnoj obali 1822. godine, Vodopija, 2000.). Poznato je da kupalini turizam nije
najstariji motiv dolazaka na morsku obalu jer su pojedina mjesta prije kupanja bila klimatska
ljeilita (zvaninim klimatskim ljeilitem Zemaljska vlada proglasila je Opatiju 1889. te
Veli Loinj 1892. godine).
Na podignutim kupalitima prvo su se kupali mukarci srednje i starije dobi a kasnije, prema
rasporedu, posebno mukarci i posebno ene. Tijelo se nije previe izlagalo suncu, to je
odgovaralo tadanjim normama drutvenog ivota, jer je blijedi ten bio obiljeje
aristokratskog naina ivota, a preplanuli teakog. Takav e se pristup poeti mijenjati
poetkom 20. st. jer je ustanovljeno da sunanje lijei pojedine bolesti (prvu sunanu kliniku
za lijeenje tuberkuloznih bolesti otvorio je vicarski lijenik Rollier 1903. godine). Kupanje
su popularizirale poduke plivaa i plivaka natjecanja koja su se poetkom 20. st. odravala
na Savi i Kupi. Tako je ve 1910. godine u Zagrebu formiran Plivaki klub, a 1924. godine
hrvatski plivai sudjelovali su po prvi put na Olimpijskim igrama u Parizu.
Razvoj kupalinog turizma najvie su poticali hoteli koji su izmeu svjetskih ratova postali
brojni. Razdoblje kupalinog turizma poprimilo je nakon 1960-ih godina velike razmjere, a
zbog broja sudionika nazvan je i masovni turizam. Njegova primarna ponuda se temelji na
kupanju i sportovima na vodi. Unutar kupalinog turizma razvija se naturizam koji zahtijeva
velike kupaline povrine. Za razliku od naturizma koji se zalae za slobodan odnos ovjeka i
prirode nudizam favorizira neodjevenost ili samo minimum odjevenosti u posebnim
prilikama. Zbog nudistikog ponaanja pojedinih turista neke se destinacije susreu s
neugodama. Oko boravka nudista u Hrvatskoj vode se este polemike.
Zbog velikog broja turista koji borave na morskoj obali (tijekom turistike sezone oko 8
milijuna) i mogue saturacije sve se uestalije razmatra prihvatni kapacitet plaa i trae nova
rjeenja. Tako je donesen i Pravilnik o kupalitima (2005.) koji pokuava masovnost povezati
s odreenim ponaanjima. Pravilnikom je odreeno da se kupai od obale na moru i stajaoj
vodi mogu udaljavati do 100 m, odnosno do 30 m na tekuicama. Osobiti naglasak je na
higijeni to se odnosi i na konzumaciju jela i pia na plaama.
Oneienje morske vode na primjeru, Cvjetanje mora na morskim plaama rijekog zaljeva
Vie je autora (Bilu, 2005., Jurai, 2004., Marasovi, 2005.) utvrdilo da su u zadnjih destak
godina, nepoeljne posljedice cvjetanja mora i drugih neuobiajenih pojava (meduze te alge
Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa) u sjevernom Jadranu bile uestalije u odnosu na
prethodno desetljee.
Prema dostupnim podacima u ostalim dijelovima oceana, u kojima se cvjetanje pojavljuje,
intenzitet cvjetanja i trajnost ostali su na razini ranijih godina a njihova fenoloka svojstva
nisu se znaajnije mijenjala. (Centar za istraivanje mora, 2005.)
Ekosustav sjevernog Jadrana osjetljiv je na oneienja zbog toga to je morfostrukturalno
zaljev u kojem je more plitko (vee dubine od 50 m jedino su na mjestima morskih brazda).
Glavni uzrok oneienja je rijeka Po koja u more unese znaajne koliine anorganskih
hranjivih soli. Prema ranijem miljenju morske struje su vode rijeke Po otplavljivale prema
junim morskim obalama. Prema novijim istraivanjima otjecanje nije takvo i ono ovisi o
protoku rijeke. Ako je protok vei od prosjeka dolazi do transverzalnog transporta zaslaene
vode u povrinskom sloju prema istoku (Centar za istraivanje mora, 2005). Te slatkaste vode
su znaajne zbog toga to prihranjuju alge i utjeu na njihovu sluzavu cvatnju.
U sekundarnim zaljevima (Rijeki, Transki, Maranski) pojava cvjetanja jo je produktivnija
zbog toga to je u njima izmjena zaljevske vode usporena te to je, ba u zaljevima, veliko
pritjecanje otpadnih voda.
Cvjetanja mora imaju opu turistiku vanost. Talijani su izraunali da tijekom cvjetanja
turizam sjevernog Jadrana izgubi oko 1 mld. dolara (Jurai, 2004). Slian pad turistikog
prometa biljei se i na hrvatskoj strani Jadrana, meutim precizniji gubici jo nisu izraunati.
U ovom radu smo htjeli istraiti obiljeja cvjetanja mora i utjecaj cvjetanja na turiste na
morskim plaama Rijekog zaljeva. Rijeki zaljev je izolirana akvatorija koju od otvorenog
mora Jadrana odvajaju otoci Krk i Cres. Na kopnenoj obali zaljeva od Moenike Drage
(plaa Sveti Ivan) pa do Crikvenice (plaa Talasoterapija) registrirane su 73 plae te 19 plaa
na zapadnoj obali otoka Krka (www.zzjzpgz.hr). Zaljevu pripada i sjeverna obala otoka Cresa
na kojoj nema plaa jer je strma.
Rezultati
Cvjetanje mora u Rijekom zaljevu ponovo je zapaeno 1988. godine. Posljednje prije toga
registrirano je 1950. godine. Cvjetanje mora prvo je uoeno u Prelukom zaljevu, a nakon
toga izrazito intenzivna cvjetanja ponavljala su se na plaama kopnene obale (1989, 1991,
1997, 2001, 2002, 2003, 2004) i intenzivna na obalama otoka.
Intenzitet cvjetanja bio je najvei krajem lipnja ili poetkom srpnja
1
. Iz tih podataka
nepouzdano je procjenjivati poetak jer se cvjetanje u drugim dijelovima Jadrana pojavljuje u
svibnju (Mala Internet kola oceanografije, 2005) odnosno kolovozu (Centar za istraivanje
mora, 2005).Cvjetanja mora u Rijekom zaljevu su imala svoja karakteristina obiljeja koja
su se ponavljala svake godine. Cvjetanje je bilo redovito intenzivnije u blizini glavnih izvora
oneiavanja (Luka Mlaka, Rafinerija Mlaka, Brodogradilite 3.maj). Nakon izgradnje
ureaja za fiziko proiavanje otpadnih voda u Rijeci 1994. godine povrine pod cvjetanjem
nisu se zamjetno promijenile. Poveane nakupine sluzave tvari zapaene su na plaama koje
su u zaljevima i lokacijama na kojima je usporena prirodna filtracija vode. Povrine pod
sluzavom tvari sporo su mijenjale formacije u meteorolokim uvjetima tiina (calme) dok je
maestral (tramontana) nagomilavao sluzavu tvar na plae koje su na kopnenoj obali. Vjetrovi
(jugo i posebno bura) veih brzina rasprivali su sluzavu tvar i istili plae. Pojava cvjetanja
bila je izraenija uz obalu i u poslijepodnevnim satima te slabije uoljiva za oblanog
vremena. Na okrenim obalama (krapava struktura) cvjetanje je irilo neugodan zadah, a
zapaen je i porast mortaliteta morske faune.
Sluzave nakupine koje su morski valovi tijekom sunanog dana izbacivali na niske obale brzo
su dehidracijom mijenjale masu. Ve nakon 2-3 sata elatinska tvar se pretvarala u krutu iza
koje je ostajao neznatan prljavi trag. Drugaija je bila reakcija sluzave tvari koju su valovi
1
Za kontinuirano prikupljanje podataka o kakvoi mora na morskim plaama tijekom
turistike sezone ovlaten je Zavod za javno zdravstvo Rijeka, a za uzorkovanja mora prema
potrebi i Centar za istraivanje mora, Instituta Ruer Bokovi koji ima sjedite u Rovinju.
U Zavodu za javno zdravstvo nalaze se pohranjeni podaci o trajanjima ciklusa cvjetanja. Ti se
podaci ne smatraju znanstveno validnima zbog toga to su ih prikupljali neverificirani
motritelji koji su mogli i drugo oneienje mora poistovjetiti s cvjetanjem.
izbacivali nou. Zbog usporenije dehidracije sluz se nou sporije sakupljala i vie ljepila za
podlogu tako da su od takve sluzi i tragovi bili vidljiviji.
Razdoblje od prvog pojavljivanja pa do nestanka cvjetanja na plaama koje su u zaljevima
priblino je trajalo dvadeset dana. Ciklus je bio neto krai na plaama od Novog
Vinodolskog do Otra (morski prolaz s veom dinamikom morske vode) te na plaama otoka
Krka.
U radu je pomou ankete istraeno kako cvjetanje mora utjee na kupae. Anketa je
provedena u srpnju 2004. godine na etiri plae na kopnenoj obali (Dramalj-Lanterna, Preluk-
Kostabela, Opatija-Slatina, Lovran-Peharevo) i dvije plae na obali otoka (Njivice-Rosulje,
Malinska-Rova). Anketirani su domai gosti (80) te gosti njemakog govornog podruja (40).
Za prvi dio ankete koji je sadravao strukturalna pitanja (spol, dob, struna sprema, stalni
boravak) znaajno je da su meu anketiranima prevladavale ene, uglavnom dobi od 30-40
godina te da ih je veina imala srednju strunu spremu.
U drugom dijelu ankete 70,8% kupaa izjavilo je da cvjetanje mora vidi prvi put (pojavu
cvjetanja po prvi put je vidjelo 87,5% kupaa koji su iz zemlje njemakog govornog
podruja). Znatno je manje onih koji su za pojavu cvjetanja uli/proitali ali je nisu vidjeli
(22,5%). Malen je iznos kupaa koji su o pojavi cvjetanja uili u koli (10,0%) i jo je manji
broj kupaa koji bi bili u stanju pojavu cvjetanja struno objasniti (0,8%). Velika veina
(95,8%) kupaa smatra da je cvjetanje uzrokovano oneiavanjem mora, a manji dio (4,2%)
smatra da cvjetanje moe biti i posljedica prirodnih procesa u morskoj vodi.
Na plaama, na kojima su boravili, anketirani su izbjegavali kupanje, ali su se tuirali
(79,2%), Jedan dio kupaa (13,3%) zalazio je nakratko u vodu na mjestima na kojima je
manje elatinskih nakupina, dok je dio kupaa (7,5%) i plivao na nain da je elatinsku tvar
ispred sebe razgrtao rukama.
Kupai su zapazili da su zaposleni u turizmu, u razdoblju cvjetanja mora, dezorijentirani te da
im nisu nudili zamjenske sadraje ili aktivnosti (87,4%). Hotelsko osoblje samo je za manji
broj gostiju (12,6%), za vrijeme cvjetanja, organiziralo besplatne aktivnosti (izleti, krstarenja).
Anketirani smatraju (95,8%) da natpisi iz novina koji kau da cvjetanja mora nisu tetna za
ljudsko zdravlje najvjerojatnije nisu toni i da tako piu samo zbog turistike propagande.
Rasprava
Cvjetanje mora (talijanski mare sporco, engleski mucilage phenomenon) je
stvaranje sluzavih (elatinskih) nakupina na povrini morske vode. (Ponekada se koristi i izraz
sluzava cvatnja). Cvjetanje mora izaziva fizikalne, kemijske i bakterioloke promjene u
morskoj vodi. Zbog gadljivog izgleda znaajan je i psihiki agens tako da se turisti u vrijeme
cvjetanja rijetko kupaju.
Cvjetanje nastaje prihranjivanjem (eutrofikacijom) vodenog sustava. Time se pospjeuje rast i
razmnoavanje fitoplanktonskih alga
2
. Budui da su alge hrana ivotinjama i njihova se masa
prihranom poveava. Za prihranu se koriste hranjive soli (nutrijenti) kojima su najei
2
Fitoplankton ine jednostanini ili kolonijalni organizmi, meu kojima razlikujemo autotrofe
(fotosintetski stvaraju organsku tvar) i miksotrofe (posjeduju pigmente za fotosintezu, ali
koriste i gotovu organsku tvar) te heterotrofe (kao hranu koriste organsku tvar drugih
organizama). Veinom nemaju sposobnost aktivnog kretanja, ve slobodno lebde u stupcu
vode noeni strujama. Fitoplanktonski organizmi prisutni su u osvijetljenoj zoni mora koja se
protee od povrine pa do maksimalne dubine od 200 m. S obzirom na morfoloke, fizioloke
i biokemijske znaajke, razlikujemo nekoliko skupina fitoplanktona: dijatomeje,
dinoflagelate, kokolitoforide, silikoflagelete i dr. U Rijekom zaljevu najbrojnije su alge
kremenjaice i dinoflagelati (ali, 2005).
sastojci duini i fosforni spojevi. Nutrijenti mogu biti prirodni i antropogeni. Antropogeni
izvori nutrijenata su komunalne i industrijske otpadne vode, a zamjetan je i udjel
oligoelemenata koje je u okoli bacio ovjek (amponi, deterdenti, masti). U prvom
razdoblju prihranjivanja, pored naglog rasta, alge se eksplozivno i razmnoavaju.Za to su
potrebni i odreeni oceanografski i meteoroloki uvjeti.
Nakon to se potroe otopljeni nutrijenti nastupa razdoblje preivljavanja. Neke vrste
preivljavaju isputanjem dugakih niti (polisaharida) na koje se uhvate bakterije koje potom
stvaraju nutrijente potrebne algama. Izgled niti je sluzav, a sastav sluzi su ugljikohidrati i
lipidi. Nastanak niti odvija se u itavom vodenom stupcu (najee do 20 m dubine, teoretski
do dubine od 200 m), ali je zbog intenziteta svjetla jai u povrinskim slojevima. Izluivanje
sluzi funkcionira dok ima hrane, a nakon toga alge odbacuju niti , pretvaraju se u spore i
potonu na morsko dno (strategija opstanka). Na sluz koja ostane u vodenom stupcu naljepljuje
se smee te dolazi do intenzivne bakterijske razgradnje. Pri razgradnji nastaju plinski
mjehurii pomou kojih sluz ispliva na morsku povrinu. To se naziva cvjetanje mora.
Nakupljanje (agregacija) sluzi bra je za mirnog vremena i slabe turbulencije vode. Kad sluz
otpusti mjehurie ona tone na morsko dno i stvara morski snijeg (asocijacija na snijeg na
kopnu). Za razgradnju sluzi troi se velika koliina otopljenog kisika tako da mu
koncentracija brzo pada u pridnenoj vodi (hipoksija). Zbog nestanka kisika dolazi do bjeanja
ili ugibanja pridnenih ivotinja. Na uginule ivotinje nastanjuju se bakterije i koriste preostali
kisik. Na takvom morskom dnu razvija se zona bez kisika (anoksija). Anoksija je bioloki
tetnija od cvjetanja mora zbog toga to stvara morski prostor bez ivota (mrtvo more). Nakon
prestanka anoksije, ponovno naseljavanje morskog dna najee ja nakon dvije do tri godine.
U novim ivotnim uvjetima razvija se dominacija pojedinih vrsta a ukupni biodiverzitet se
smanjuje.
Kao to ugroava kupalini turizam cvjetanje mora nanosi i velike tete ribolovu. tete
nastaju zbog pomora ribe (guenja anoksijom ili im sluz zaepi krge i onemogui disanje) ili
zato to ribari u uvjetima cvjetanja znaajno reduciraju izlazak na more (mree se pune
sluzavom masom).
Kad more cvjeta organizam kupaa izloen je nepovoljnom utjecaju imbenika sredine.
To pogotovo vrijedi za kou koja je u najuem dodiru sa sluzavom masom. Na koi ovjeka
nalaze se osjetna tjeleca i ivani okrajci preko kojih organizam prima i provodi razliite
podraaje. Reakcija organizma je vea na podraaje koje proizvodi sluzava masa koja je
svjee stvorena zbog toga to je ljepljiva i ostavlja vidljiv trag na ljudskoj koi. Na svjeu
sluzavu masu pogotovo su senzibilne osobe koje su alergijski preosjetljive. Bez obzira na
osjetljivost, preporuka je da se svi kupai, u vrijeme cvjetanja, odmah nakon izlaska iz vode
istuiraju (Mala Internet kola oceanografije, 2005.). Sluzavi materijal, osim to je neugodnog
izgleda, nije opasan u kontaktu s koom. Sastav sluzi, zapravo je slian grai kroba
(ugljikohidrati i lipidi) i ona je isti organski proizvod morskih algi.
U sluaju da su sluzave nakupine prisutne u oneienom moru, mogu predstavljati opasnost i
za ljudsko zdravlje zbog toga to sluz filtrira neistoe i to pogoduje razvoju
mikroorganizama.
Zbog toga to su ekonomske i ekoloke posljedice cvjetanja ozbiljne, porastao je interes
drutva za sustavnijim spreavanjem nastanka sluzave mase ili njenim uklanjanjem. Jo
uvijek je nepoznat nain kako bi se takva nastojanja ostvarila s uspjehom.
Razmatrana je mogunost prekrivanja pridnenih algi folijama. Ta se metoda inae u svijetu
koristi za suzbijanje morskog korova a sastoji se u spreavanju procesa fotosinteze. Problem u
takvom suzbijanju jesu povrine zahvaene cvjetanjem jer su one na sjevernom Jadranu 2003.
godine iznosile oko 8 000 km
2
. Odbaene su i ideje uporabe eko-brodova koji bi sluz, koja je
na povrini vode, usisavali na nain istovjetan nainu usisavanja naftnih mrlja. Usisavanjem
bi se samo umanjili povrinski iznosi sluzi, meutim, sluz bi i dalje ostajala u stupcu vode i za
kratko vrijeme ponovo bi cvjetanjem izrastala na povrinu. Proces nastajanja sluzi moe se
usporiti i kemijskim putem pomou razliitih disperzanata. Uporaba disperzanata ograniava
se zbog toga to oni sudjeluju u stvaranju kemijskih spojeva koji unitavaju ekosustav i zbog
toga to im je tehnika uporaba u vodi oteana.
Talijani u posljednjim godinama zatiuju plae na sjevernom Jadranu mreama (Mala
internet kola oceanografije, 2005.). Te mree proputaju vodu i zadravaju sluzavu masu a
od otvorenog mora odvajaju ih plivajue brane. Vraanje cvjetanja mora u prirodne okvire
mogue je jedino uklanjanjem oneienja. Izraunate su granine vrijednosti oneienosti
nakon kojih se pojavljuju cvjetanja. Za koncentraciju fosfora i duika granina vrijednost
iznosi 200 miligrama u 1 m
3
vode (Bilu, 2005.).
Zakljuak
Zbog poveanog unosa otpadnih tvari te globalnih klimatskih promjena, kvaliteta vode na
morskim plaama sjevernog Jadrana esto se mijenja. Intenzitet promjena je vei u zaljevima
(Rijeki) te manji na plaama koje se nalaze na obalama otvorenog mora. Tako je zbog
usporene prirodne filtracije zaljevske vode.
Ekoloki uvjeti, koji se mijenjaju, pogoduju razvoju fitoplanktona. Ciklus razvoja
fitoplanktona popraen je poveanom produkcijom polisaharida. Nakupine polisaharida na
povrini zovu se cvjetanjem mora.
Anketiranjem turista na pojedinim plaama Rijekog zaljeva ustanovljeno je da se turisti u
vrijeme cvjetanja rijetko kupaju te da im cvjetanje potie gadljivost. Jednako je i s podvodnim
aktivnostima jer se alge proteu u ukupnom stupcu morske vode. Istraivanja cvjetanja te
utjecaj cvjetanja na gospodarstvo intenzivirana su u posljednjim godinama, meutim, jo nije
pronaen nain sprjeavanja cvjetanja i njegovih tetnih posljedica.
10. Termomineralna vrela te tekuice i stajaice kao prirodni atraktivni faktor zdravstvenog turizma
Najznaajnija resursna osnova zdrastvenog turizma su geotermalne vode i to one koje imaju
odreena ljekovita svojstva.
Termalni izvor, izvor tople vode ili izvor ljekovite termalne vode posebna je vrsta izvora, iz
kojeg izvire topla voda koja je esto obogaena mineralima.
Definicija termalnog izvora oznaava da voda mora biti najmanje 8,3 C toplija od okolne
temperature zraka.
Voda ze zagrijava prodorom kroz pukotine do znatne dubine, gdje se zbog blizine magme
zagrijava ili zbog vulkanizma blizu zemaljske povrine.
Ukoliko se zbog visoke temperature voda pretvara u paru i prodire do povrine, nastaje gejzir.
Termalna voda se koristi za grijanje, zdravstveni turizam ili za rekreaciju.
Trenutno se najvie geotermalne energije koristi u Islandu, gdje se ljudi esto mogu kupati u
vruim jezerima, unato hladnoj klimi. Vrua voda se koristi ak i za za grijanje plonika.
Termalni izvori se koriste za lijeenje razliitih bolesti kao to su uglavnom bolesti koe, na
koju mineralni sastav vode moe imati blagotvoran utjecaj.
Termalni izvori se koriste za lijeenje od antikih vremena.
Postoje i termalni izvori ispod morske povrine, gdje ih se nazivaju crni puai.
Kod termalno-zdrastvenog turizma najznaajniji objekt predstavljaju toplice uz koje se
javljaju i nalazita ljekovitog peloida tj. blata koji se takoer koristi u lijeenju.
Balneoterapija podrazumjeva kupanje i vjebanje u termalnoj, ili termalno - mineralnoj vodi,
pie mineralne vode, hidromasae i obloge tijela i lica mineralnim blatom, ali i izlaganje
pojedinim plinovima koji se na tim lokalitetima stvaraju. Njihovo dejstvo posebno dolazi do
izraaja upravo u okruenju u kojem nastaju, u toplicama, a pod uticajem faktora klime,
temperature i nadmorske visine. Svi ti faktori povoljno djeluju na ouvanje i unapreenje
zdravlja, poboljanje kvaliteta ivota, pa samim tim i pomau u spreavanju, ljeenju i
oporavku od razliitih bolesti.
Tradicionalno se balneoterapija primjenjuje u ljeenju bolesti srca i krvnih sudova, kod
konih promjena, bolesti organa za disanje, postizanja hormonalne ravnotee, reumatskih
bolesti, ginekolokih oboljenja a ima protivupalno i antivirusno djelovanje. Danas, kroz
kompletne programe, balneoterapija podrazumjeva i antistres tretmane, kao i stimulaciju i
revitalizaciju organizma openito.
U zdravstvenom turizmu spominju se i spa ljeilita. Rije "spa" nastala je kao akronim od
latinskih rijei "salus per aljuum", to znai ljeenje vodom. To znai da je pravo znaenje
rijei spa "mineralne vode poznate po ljekovitim svojstvima", a da su toplice u stvari pravi
spa centri.
Znaaj suvremene balneoterapije je u svjetu tijekom posljednjih godina posebno naglaen,
prije svega u sklopu preventivne medicine, promocije zdravog stila ivota, postizanja velnesa
- duhovne i tjelesne ravnotee i poboljanja kvaliteta ivota u suvremenom stresnom
okruenju.
Dosta je razloga za primjenu balneoterapije. Njenom primjenom dolazi do poveanja tjelesne
temperature, to pomae u borbi protiv tetnih bakterija i virusa. Poboljan protok krvi
olakava izbacivanje toksina i potie prokrvljenost. Kupanje u toploj vodi pouspjeuje
metabolizam i ubrzava varenje te pomae normalizaciju ivanog sustava. esto je
nezamjenjiva u ublaavanju tegoba reumatskih bolesti. Termalne i mineralne vode, posebno
one koje sadre sumpor, imaju blagotovorno djelovanje i na bolesti koe, ukljuujui
psorijazu, dermatitis i gljivine infekcije.
Mineralne vode mogu se unositi u organizam i inhalacijom u vidu aerosoli. U tu svrhu se
koriste jodne, natrij-kloridne, sumporovite, vodik-sulfidne i radioaktivne vode, kao i plinovi.
Zahvaljujui bogatim termalnim mineralnim izvorima topliki turizam osobito je razvila
zapadna Austrija, Belgija (grad Spa), eka (Karlovi Vari), Italija (toplice u Toskani),
Njemaka (Baden-Baden), Maarska (ulu i centre kod jezera Balaton kao i toplice Heviz sa
jezerom koje se smatra najveim termalnim jezerom na svijetu) i vajcarska (Sent Moric i
Lojkerbad).
Termalni i mineralni izvori u Hrvatskoj nalaze se preteno u panonskoj regiji, a za njihov
razmjetaj bitne su rasjedne linije, du kojih se nalazi najvei broj takvih nalazita.
U sredinjoj i istonoj Hrvatskoj nalaze se najznaajniji prostori s termalnim i mineralnim
izvorima.
U Hrvatskom zagorju su to Varadinske toplice koje se odlikuju sumpornim i
termomineralnim vodama temperature od 57 C i one su vrlo pogodne za lijeenje reume.
Krapinske toplice imaju radioaktivnu zemnoalkalinu vodu s temperetom oko 41-43 C i one
su vrlo pogodne za rehabilitaciju bolesnika nakon sranog udara.
Znaajne rekreacijsko i turistike destinacije, a isto tako i ljeilita za bolesti reume i dinih
organa su Stubike toplice s izvorima radioaktivne vode s tempeaturom od 44 do 63C, dok se
isto tako tu ubrajaju i Tuheljske sumporovodine toplice ija je temperatura 39.
Novomarofske i Topliica blizu Maareva su dosta slabo turistiki i ljeilino valorizirane i
one predstavljaju samo lokalno znaenje.
U sredinjoj Hrvatskoj postoji jo puno termalnih i mineralnih izvora meu kojima se
spominju i Glogovnike toplice kraj Krievaca u prigorju Kalnika.
Dosta su znaajne toplice u Topuskom, koje se jo u 12. stoljeu spominju pod imenom
Toplice i one imaju dugu tradiciju prirodnog ljeilita, a razvilo se uz dolinu rijeke Gline, gdje
na njezinoj rasjednoj liniji izbijaju termomineralne radioaktivne vode ija temperatura iznosi
59C.
Jedan od novijih ljeilinih kompleksa je Naftalan u Ivani gradu. Naftalan se koristi kao
ljekoviti faktor i on predstavlja teku naftu koja je ljekovita, a naen je prilikom istraivanja
nafte i plina. Koristi se pri lijeenju reumatskih i konih bolesti.
U istonoj Hrvatskoj postoje termalni i mineralni izvori Lipik koji imaju alkalnojodnu vodu s
temperaturom od 64C, a tu se koristi i voda koja se flaira pod imenom Lipiki studenac.
Najsuvremenije opremljen toplice u Hrvatskoj su bizovake toplice u blizini Osijeka. Kod
njih se pri istraivanjuplina i nafte u suvremenom razdoblju nailo na slane i minmeralne
izvore vode temperature od 96C.
Osim ljekovite funkcije one su postale i sportskorekreacijski centar slavonskog prostora i
nazivaju se " termalna rivijera".
Turizam na rijekama primjer Hrvatske
Hrvatske rijeke predstavljaju zanimljive turistike destinacije.
Iako su se prve kanu ture, uglavnom za inozemne posjtioce na Mrenici, Kupi i Korani
organizirale jo osamdesetih godina prolog stoljea, tek ulaskom rafting amaca na nae
vode poinje masovniji razvoj rijenog turizma. Danas je ta djeltnost, posebno u dosegu
snanijih turistikih centara poput rijeke Cetine kod Omia. Zbo sve vee masovnosti ve se
analiziraju i mogui negativni utjecaji na rijeke, primjerice oteivanje sedrenih barijera rijeka
Krupe i Zrmanje na kojima su uvedeni i posebni reimi na opremu i uvjete plovidbe.
Ribolovni turizam ima na nekim rijekama, poput Gacke, dugaku tradiciju. Ovu pastrvsku
vodu tradicionalno posjejuje ve trea generacija ribolovaca. Ne zaostaju niti velike nizinske
rijeke poput Drave i Dunava u dubini ijih voda se valjaju kapitalni primjerci somova i
arana.
Zbog oneienja rijene vode, kupalini turizam je ogranien, a velike su mogunosti
razvitka nautikog turizma.
11. Biogeografski resursi ponude i njihovi utjecaji na ljudsko zdravlje (flora i fauna).
Turistiko gospodarstvo strateki je orijentirano na prirodne cikluse proizvodnje zdrave hrane
obnovom osobite proizvodnje (vinogradarstvo, maslinarstvo, stoarstvo primjereno
osobitostima podruja) i zatitu bioloki osjetljivih zona i zajednica (naroito umskih i
livadskih u zatitnoj funkciji, prirodnih uma, morske obale i gorskih predjela).
Osnovu za razvoj biogeografskog okolia u turistikom prostoru je mnogoznaajan odnos
ovjeka prema prirodi. Ta mnogoznaajnost ponekad je dobila takva obiljeja da su biljke ili
ivotinje postale dio identiteta pojedinih krajeva. Kuna je postala simbol hrvatske monete,
koza, bokarin i tartuf Istre, crni bor Braa i Hvara, crni guter Brusnika i Jabuke, degenija
Velebita, pastrva Gacke i slino.
Turistiko vrednovanje flore potaknuto je irenjem umskih poara a osobito u junom
priobalju. Turistika vrijednost uma pokazala se puno veom nego li se openito mislilo.
Od prirodnih uma u primorju su relevantne ume makije i ouvane pojedinane vrste borova.
Zbog irenja poljoprivrednog zemljita ravniarskih uma ostalo je malo (Spavanska uma) a
ostale su umske zajednice na sredinjem planinskom prostoru.
Znaajna je i uzgojena vegetacija koja obiljeava kulturni krajobraz odreenog kraja (oranice
- panonski prostor, vonjaci - peripanonski, maslinici - primorski), kao i arboretumi (Opeka
kod Varadina i Trsteno kod Dubrovnika) te botaniki vrt (Zagreb) koji su istodobno
spomenici vrtne arhitekture i turistike atrakcije. Posebno je znaajna parkovna arhitektura
koja je sve prilagoenija rekreativnim potrebama (engleski tip parka). Kao kod flore tako i
kod faune postoji logina podjela na domae i sve ostale ivotinje koje slobodne ive u
prirodi. Domae ivotinje u ponudi se dijele na stoku, perad i kune ljubimce, a posebno se
izdvajaju ribnjaci i ergele konja te autohtone pasmine (Kuen, 2002.).
Kod ostalih ivotinja koje slobodne ive u prirodi koristi se podjela prema zoolokim
naelima na sisavce, ptice, ribe i druge stanovnike mora, rijeka i jezera te vodozemce i kukce.
Domae ivotinje bitan su dio turistike atrakcijske osnove za razvoj ruralnog turizma, a
ivotinje u prirodi lovnog, ribolovnog i sve podravanijeg fotolova.
Napomena: utjecaje flore i faune na ljudsko zdravlje povezati s predavanjem g. Lesingera.