Sveuilite u Zadru

Odjel za arheologiju
Kolegij : Uvod u antiku arheologiju
Mentor : doc. dr. sc. Igor Borzi, prof. dr. sc. Draen Mari
Broj indeksa autora: 0269077789





Dolores Knei
KORE
SEMINARSKI RAD








Zadar, travanj 2014.
2

Sadraj

UVOD......................................................................................................................................3
KORE.......................................................................................................................................3
Monumentalne kamene skulpture.........................................................................................3
Razvoj...................................................................................................................................4
Znaenje................................................................................................................................7
ZAKLJUAK...........................................................................................................................7
LITERATURA..........................................................................................................................9















3

UVOD
Tema ovog seminara su Kore, monumentalne skulpture mladih neudanih djevojaka. Pojava
kamene skulpture najvjerojatnije je inspirirana Egipatskom umjetnou. Razvoj Kora pratimo
po njihovim obiljejima, najranije Kore odlikuju ukoenim, frontalnim stavom,
pojednostavljene su forme te imaju strogu simetriju tijela. One Kore ija je naturalistika slika
slabije izraena zasigurno pripadaju samom poetku arhajskog perioda, dok one sa
prirodnijim prikazivanjem lica i tijela pripadaju posljednjim desetljeima arhajskog perioda.
Srednji arhajski period obiljevaju peplos Kore, dok su za kasni arhajski period
karakteristine hiton Kore. To su potpuno slobonde skulpture obraene sa svih strana. One,
smatra se, predstavljaju zavjetne darove koji su se nalazili u hramovima ili na grobljima. Ne
moe se sa sigurnou rei koga tono predstavljaju, no ipak se smatra da su te skulpture
ustvarili bili polubogovi koji imaju i ljudska i boanska obiljeja. Kore su bile polikromirane,
no ostaci boja su tijekom godina nestali. Jedna od bitinijh karakteristika samih Kora
zasigurno je arhajski smjeak, odnosno usne koje su razvuene u osmijeh, ali bez pomicanja
jagodica. Mnoge skulpture Kora arheolozi su iskopali na Akropoli, a veina njih datira
upravo s poetka 6.st.pr.Kr. Do otkira Kora s Akropole dolazi nakon osloboenja Grke od
Turaka. Godine 1885. zapoinju sistematska iskopavanja ispod klasinog sloja i otkrivaju se
mnoge oslikane skulpture od vapnenca, mramora, bronce, terakote te predemti od keramike.
U veljai 1886. godine arheolozi u bilizini Partenona otkrivaju velik broj zajedno ukopanih
Kora. Naime, nakon II. Grko- perzijskog rata Atenjani odluuju proiriti Akropolu, a
skulpture su im posluile kao ispuna u procesu proirenja.
Monumentalne kamene skulpture
Orijentalni utjecaji na podruju grke skulpture vidljivi su od oko 650.g.pr.Kr. Oni se
isprva oituju kroz pojavu motiva orijentalnog podrijetla u kamenoj plastici koji su se nalazili
na arhitektonskoj skulpturi ili na nadgrobnim spomenicima. Skulpture geometrijskog perioda
bile su izraene od drveta (ksoanon tehnika). Skulpture izraene od kamena predstavljaju
poetak arhajskog perioda Grke. Do prijelaza sa drvene na kamenu skulpturu dolazi
sredinom 7.st.pr.Kr. kada se grki kipari okreu novom materijalu za izradu statua kamenu.
1

Ba zbog izrade skulptura u kamenu danas imamo njihove originale, dok sa skulpturom
grkog klasinog razdoblja nije tako, nju poznajemo tek preko helenistikih ili rimskih kopija.

1
Boardman, J., 1999., 66.-67. str.
4

U poetku izrade monumentalnih skulptura najee se koristio vapnenac, a kasnije u
sve uestaliju upotrebu ulazi mramor. Materijal koriten za izradu kipova je bio biran vie po
kvaliteti u izradi i samoj izdrljivosti nego po boji i transparentnosti. U ranim danima
skulpture su bile izraene od vapnenca, koji je relativno mekan i porozan. Kao takav,
vapnenac je lako oblikovati i dobro dri pigment na svojoj povrini, ali je relativno brzo
propadao kada bi bio izloen vanjskim uvjetima. Nadalje, detalji skulptura od vapnenca mogli
su biti izgubljeni ak i za vrijeme ivota pokrovitelja koji su ih naruivali. Stoga nije udno da
je ee biran mramor koji zbog tvrdoe moe dulje odolijevati eroziji, iako ga je tee
oblikovati. Veina Kora bila je izraena od vie komada kamena, dok je tijelo izraeno od
jednog kamena sa upljinama u koje su se mogle smjestiti ruke. Najraniji primjeri Grke
monumentalne skulpture potjeu sa Grkih otoka Krete i Kiklada ba zbog blizine Istoka.
Kore su bile temeljito obojane kako bi se naglasila njihova vjernost i kako bi se dijelovi
skulpture razlikovali (koa, kosa, oi, odjea) te na kraju zbog ukrasnih razloga, kao to je i
sluaj sa dekoracijama na odjei. Dekoracije pokazuju aktualan izgled odjee koje su u to
vrijeme nosile Grke ene. Najee se kosrite crvena, plava, bijela, a neto rijee zelena i
uta. Boja je nanoena na povrinu kamena enkaustinom tehnikom. U tom procesu, obojani
pigment bi se mijeao sa voskom koji je sluio kao vezivno sredstvo i mjeavina je nanoena
na kipove nakon to bi bila ugrijana. Jednom ohlaena, votana povrina bi zatvorila sve pore
u kamenu i tako sprijeila eroziju. Stari Grci koristili su ovu tehniku nanoenja boje za
stvaranje zidnih slika i zatitu drvenih ploa i drugih arhitektonskih elemenata. Isti proces
koristimo i danas za ouvanje povrina automobila, a jedina razlika je to to vosak nije
pomijean sa pigmentom.
2

Razvoj
Po definiciji, Kore su stojee, odjevene, idealizirane skulpture mladih neudanih
djevojaka. One su utjelovljenje boanstvenosti, ljepote i plemenitosti na njihovu vrhuncu.
Neki znanstvenici smatraju da su te djevojke vezane uz Artemidin kult, dok drugi smatraju da
su to prikazi djevojaka iz Korije. Prijelaz iz geometrijskog u arhajski period obiljeila je
spirelato
3
tehnika, reprezentativni primjer te tehnike jesu nalazi sa svetita u Drerosu na Kreti
gdje su pronaena etri kipia od kojih je najvii (80 cm) bio Apolonov. Ostala tri enska
kipia prikazivala su figure iz njegovog ivota, vjerojatno njegovu majku Leto, sestru
Artemidu i jo jednu ensku figuru. One najbolje doaravaju prijelaz iz drvenih ksoana kipova

2
http://www.ancient-greece.org/art/korai.html
3
Spirelato je tehnika izrade skulptura ija je jezgra bila raena od drva, a oplata je bila od bronce.
5

prema kamenim skulpturama. U skulpturi se prvo pojavljuju Kore i to nekoliko desetljea
prije samih Kurosa. Skulpture Kurosa i Kora na atenskoj Akropoli esto stoje na stupovima,
na povienom poloaju za razliku od onih s otoka Samosa koje stoje na okruglim bazama.
Postoji nekoliko jasnih razlika izmeu Kurosa i Kora, naravno, Kurosi su statue mladia, a
Kore su skulpture mladih neudanih djevojaka. Najznaajnija je injenica da su Kurosi
prikazuju goli, dok su Kore gotovo uvijek bile odjevene. Prema tome, razvoj Kurosa prati se
na temelju anatomija cijelog tijela, dok se razvoj Kora moe najbolje pratiti kroz haljine te
izraz lica.
4
Znaajke lica su se s vremenom razvijale od naivnog i bezbrinih izraza ranog
7.st.pr.Kr. do vie strogog pogleda kasne arhajske odnosno rane klasine faze. Najpoznatija
karakteristika arhajskih figura bio je zagonetni smijeak na licu (tzv. arhajski osmijeh
5
), koji
je imao ulogu maskiranja i prikrivanja bilo kakvih osjeaja koje bi promatra mogao izvui.
Najstarija preivjela grka mramorna skulptura u prirodnoj veliini je zavjetna
Artemidina statua tipa Kore koju je Apolonu posvetila Nikandra, a ujedno je i dobar
reprezentativni primjer ranog arhajskog perioda. Pretpostavlja se da je Nikandra bila
sveenica Artemide, te da je skulptura nastala povodom njene udaje kada zavraava njena
dunost sveenice. Skulptura datira iz razdoblja od oko 660. do 650.g.pr.Kr., a pronaena je
na Delosu. Njena visina je oko 175 cm. Oblik duguje tradiciji izrade monumentalne drvene
skulpture (ksoanon), stil joj je dedalski
6
, a proporcije egipatske. Ova Kora ima naglaen struk
iako itava skulptura izgleda poput kamenog bloka. Ona je tanke izrade, moe se rei da je
skulptura vrlo ravna (bez dubine na bonim stranama), stilizirane kose, trokutasta lica i
frontalnog stava. Statua boice Artemide nosi dugu haljinu ispod koje izviru stopala, a njen
pojas odvaja torzo od donjeg dijela te ima ruke priljubljene uz tijelo. Klesanje na prednjoj i
sranjoj strani u jednakoj je mjeri zastupljeno, to moe ukazivati na to da se skulptura
nalazila u sreditu prostorije te da se mogla vidjeti iz svih smjerova. Na njoj pronalazimo i
natpis u bustrofedon
7
tehnici (na desnom bedru nalazi se posvetni natpis Apolonu).
8
Jo
jedan primjer skulpture ranog arhajskog perioda jest Boica iz Auxerrea (epomini naziv po
gradiu u Francuskoj) koja se danas uva u Louvreu. Smatra se da je ona druga po starosti i da
je izraena oko 630.g.pr.Kr. Njena visina iznosi 65 cm, ima sve karakteristike dedalskog stila
dok je simetrini poloaj ruku razbijen polaganjem desne ruke na prsa.

4
http://www.ancient-greece.org/art/korai.html
5
Arhajski osmijeh je osmijeh vidljiv na usnama, ali bez pomicanja jagodica.
6
Dedalski stil u skulpturi karakterizira ukoena frizura nalik na periku, trokutasti oblik lica, nisko elo, velike
bademaste oi, velika usta, potpuno ravna haljina i oba stopala koja stoje vrsto na zemlji.
7
Bustrofedon (gr.) je nain pisanja kod kojega se pie naizmjence jedan redak slijeva nadesno, drugi zdesna
nalijevo (doslovno na nain kojim se vol okree prilikom oranja).
8
https://cciv214fa2012.site.wesleyan.edu/archaic-period/exhibit-1/
6

enske skulpture srednjeg arhajskog perioda nazivamo peplos
9
Kore. Jedna od
najstariji jonskih peplos Kora potjee iz ruevina Herina hrama na Samosu. Sudei po njenim
velikim dimenzijama i izuzetnom dostojanstvu, mogla je biti i sam kip boginje. Raena je u
nadnaravnoj visini od 193 cm. Ima mnogo prirodnije proporcije i blagi, neprekinuti tok linija
koji sjedinjuju tijelo i udove.
10
Postavljena je u krutoj pozi, posluna i nepokretna, a opet
puca od snage i enstvenosti to se vidi kroz mekano isklesane ruke i njean izraz lica te
suptilnu sugestiju zaobljenosti njenog tijela ispod tekog peplosa. Ukraena kosa koja
prirodno pada na njena ramena, a njen odmjeren osmijeh i obojane arenice oka izazivaju
osjeaj ivosti i energije.
11

Hiton
12
Kore predstavljaju vrhunac u monumentalnoj skulpturi arhajskog perioda.
Najpoznatiji primjer je Atenorova hiton Kora s atenske Akropole za koju se smatra da ju je
napravio majstor Atenor. Skulptura se stavlja u razdoblje oko 525.g.pr.Kr.,a njena visina
iznosi 225 cm. Na primjeru Atenorove hiton Kore jasno se vidi kako kipar otkriva proporcije
enskog tijela koje se naziru kroz laganu i prozranu haljinu od lana te se u potpusnoti
posveuje deteljima. Njen hiton ukraen je sa sjajnim nizom pregiba, tekstura i boja. U
odlinom stanju ouvan je jo jedan kip hiton Kore koja se nalazi u funkciji nadgrobne statue.
Kora je otkrivena u mjestu Merenda u Atici, a datirana je na razdoblje od oko 550.
540.g.pr.Kr. Ona ne sebi nosi hiton opasan u srtuku, desnom rukum pridrava hiton, a
lijevom rukum podie pupoljak lotusa. Po ostatcima boje jasno se vidi da je hiton bio obojan u
crveno, haljina je ispunjena rozetama, svastikama i zvijezdama, a rubovi biljnim
ornamentima. Ona nosi ogrlicu, naunice i narukvice. Na glavi ima vijenac s cvjetovima i
pupoljcima lotusa. Natpis koji se nalazi na ovoj skulpturi glasi:
Spomenik Frasikleje.
Uvijek u biti zvana djevojka (kora)
Jer mi bogovi dae takvo ime umjesto braka.
Aristion iz Pharosa izradio (me).
13



9
Peplos je duga, teka haljina od vune koja pada potpuno ravno ili u tekim naborima.
10
Janson, H.W., 1982., 85. str
11
http://www.ancient-greece.org/art/korai.html
12
Hiton je lagana, prozrana haljina od lana.
13
Boardman, J., 1999., 72.-73. str.
7

Znaenje
Skulpture Kurosa i Kora iz arhajskog perioda prikazuju tragove kulture koja je poela
prouavati i objanjavati fiziki svijet sa radoznalom znatieljom, to je korak koji je vodio do
filozofskih, politikih i kulturnih inovacija klasine Grke, inovacija koje su same po sebi
postale temelj zapadne civilizacije.
14
One ne predstavljaju ni bogove ni ljude, ve neto
izmeu njih, odnosno ideal fizike savrenosti i ivotnosti koji pripadaju i smrtnicima i
besmrtnicima. Kore su utjelovljenje boanstvenosti, ljepote i plemenitosti na njihovu vrhuncu.
Na nekim Korama ispisano je ime umjetnika koji je nainio skulpturu, a na nekima se nalaze
posvete boanstvima. Kore su stoga votivni odnosno zavjetni darovi svetitima ili
boanstvima, no u veini sluajeva ostaje neizvjesno da li predstavljaju darodavca, boanstvo
ili od bogova voljenu linost, kao to je recimo pobjednik na olimpijskim igrama. Uz to, neke
Kore bile su postavljene na grobove i mogu se smatrati olienjem preminulog u najirem (i
potpuno bezlinom) smislu.
15
Isto tako nalazimo i one Kore koje su zapravo sluile kao
zamjena stupovima u arhitekturi. Moemo rei kako su te skulpture na neki nain negacija
prolaznosti ivota te indikacija kulture koja poinje cijeniti samotno ljudsko bie kao posebno
bie iji su atributi razmiljanja, radoznalosti i izraavanja vrijedni krajnje pozornosti i
potovanja.
16


ZAKLJUAK
Monumentalne kamene skulpture javljaju se sredinom 7.st.pr.Kr., a nastaju pod
snanim utjecajem Egipatske umjetnosti. One predstavljaju poetak arhajskog perioda Grke.
To su obojane, dekorirane kamene skulpture ukoenog, frontalnog stava. U poetku su imale
stroge simetrije tijela, stiliziranu kosu, trokutasto lice i boje noge vrsto na zemlji. Razvoj
Kora prati se kroz nain oblikovanja njihovih haljina i facijalnih ekspresija ba zbog toga to
su Kore gotovo uvijek odjevene, a u svom razvoju idu prema naturalizmu. Za srednji arhajski
period karakteristine su peplos Kore koje nose duge, teke haljine koje padaju u naborima, a
najbolji primjer takve je zasigurno peplos Kora iz ruevina Herina hrama na Samosu. Peplos
Kore predstavljaju dorski stil u oblikovanju skulptura. Kasni arhajski period obiljevaju hiton
Kore koje na sebi imaju lagane, prozraene haljine od lana kroz koje se nazire anatomija

14
http://www.ancient-greece.org/art/korai.html
15
Janson, H.W., 1982., 83. str
16
http://www.ancient-greece.org/art/korai.html
8

enskog tijela,a u svojoj izradi imaju odlike jonskog stila. U razdoblju od oko 150 godina,
umjetnost izrade Kora dosegla je vrhunac. Razvoj Kora, od onih koje podsijeaju na kamene
blokove do onih koje su naturalistike izrade, govori u prilog tome da su Grki kipari u
relativno kratkom roku razvili nevjerojatnu vjetinu klesanja odnosno obraivanja kamena.
Kore su predstavljale zavjetne darove boanstvima i svetitima, mnoge su sluile kao zamjena
stupovima u arhitekturi, dok su neke sluile kao nadgrobni spomenici koji su obeavali vjenu
heroizaciju meu ivima. One su vjeni simboli fizikog savrenstva, ivotnosti, ljepote i
plemenitosti na svom vrhuncu.















9

LITERATURA
I. Boardman, J., Greek Sculpture: The Archaic Period, Thames and Hudson, 1999.,
London
II. http://www.ancient-greece.org/art/korai.html
III. https://cciv214fa2012.site.wesleyan.edu
IV. Janson, H.W., Istorija Umetnosti: pregled razvoja likovnih umetnosti od praistorije
do danas, Jugoslavija, 1982., Beograd