1

Vlatko Doleek, Mainski fakultet Sarajevo

Energetske metode, koje su zasnovane na deformacionom radu i koje polaze od
Klapejronove (Clapeyron), Betijeve (Betti) i Maksvelove (Maxwell) teoreme, mogu se
koristiti:
- za odreivanje pomjeranja ta!aka !vrstog tijela koje se pri djelovanju optere$enja
deformie, a to su Kastiljanova (Castiglian) metoda, Maksvel-Morova (Maxvell-
Mohr) metoda i Vere!aginova metoda;
- za rjeavanje stati!ki neodreenih problema, to se svodi na odreivanje
pomjeranja na mjestima veze;
- za prou!avanje stabilnosti konstrukcije, tj. metodom Relija (Rayleigh) odreuje se
kriti!na sila izvijanja;
- za razli!ite aproksimativne metode analize problema deformacije elasti!nog tijela,
gdje se koristi varijacioni ra!un, tj. princip virtualnih pomjeranja i princip
virtualnih napona, koji dovode do teoreme o minimumu ukupne potencijalne
energije. Tu spadaju Reli-Ricova (Rayleigh-Ritz) priblina metoda za rjeavanje
problema teorije elasti!nosti i numeri!ka metoda, metoda kona!nih elemenata,
koja predstavlja posebnu varijantu Ricove metode.

10.1. Klapejronova (Clapeyron) teorema o deformacionom radu

&vrsto tijelo koje je izloeno dejstvu vanjskih, aktivnih sila mijenja oblik i zapreminu (slika
10.1.). Kada je onemogu$eno pomjeranje tijela kao cjeline, a pomjeranja ta!aka tijela usljed
Energetske metode
2
deformacije su mala (stati!ko optere$enje) i kada nema promjene njegove temperature,
nema promjene kineti!ke i toplotne energije. Tada je rad vanjskih sila jednak radu
unutarnjih sila, sila elasti!nog otpora tijela, koje su pasivne sile, tj. jednak je
deformacionom radu. Dakle, na osnovu zakona o o!uvanju energije moe se pisati:

d
W W . (10.1)











Poto je usvojeno da je materijal tijela idealno elasti!an (poglavlje 1.9), to se rad vanjskih
sila koji je akumuliran u napregnutom tijelu, moe vratiti postepenim rastere$enjem istog.

U prvom dijelu ove knjige izvedeni su izrazi za deformacioni rad za svaku pojedinu vrstu
naprezanja. Tako je rad vanjskih sila kod aksijalnog naprezanja dat izrazom (4.49):

2
l F
W

(10.2)

i jednak je radu unutarnjih sila (izraz 4.50):

W V
2
W
d


. (10.3)

Dakle, rad je dat kao polovica umnoka sile i njoj odgovaraju$e deformacije ili napona i
dilatacije.

U op$em slu!aju je rad:

Q
2
1
W
d
, (10.4)

gdje Q moe biti sila ili moment sile i naziva se generalisana sila, a je odgovaraju$a
deformacija, linijsko ili ugaono pomjeranje i to je generalisana deformacija. Dakle, rad
generalisane sile na deformaciji !vrstog tijela u podru!ju linearne elasti!nosti jednak je
polovici umnoka iz generalisane sile i njoj odgovaraju$eg generalisanog pomjeranja.

Izraz (10.4) izraava Klapejronovu teoremu o deformacionom radu koja glasi:
Pri statikom optere#enju rad vanjskih sila jednak je polovici vrijednosti koju bi imao da je
sila od poetka djelovala u punom iznosu.

1
F
r

2
F
r

i
F
r

n
F
r

Slika 10.1. Nepomino tijelo izloeno dejstvu
vanjskih sila
3
Klapejronova teorema u op$em slu!aju moe se napisati:

i i
n
1 i
d
Q
2
1
W

, (10.5)

tj. ukupni deformacioni rad jednak je zbiru meusobno nezavisnih radova svake od
generalisanih sila. To zna!i da svaka od sila vri rad samo na pomjeranju koje njoj
odgovara. Ako to nije slu!aj, tada se deformacioni radovi od zajedni!kog dejstva vie sila
ne mogu jednostavno algebarski sabrati, jer pri zajedni!kom dejstvu sila svaka od njih vri
rad na pomjeranjima koja nastaju usljed dejstva onih drugih sila. Moe se re$i da je tada
i

pomjeranje napadne ta!ke sile Q
i
u pravcu te sile, ali usljed djelovanja svih sila koje
napadaju tijelo.

Deformacioni rad ili energija deformacije moe se dati samo u funkciji odgovaraju$eg
optere$enja, koritenjem linearne zavisnosti izmeu optere$enja i deformacije, koja
odgovara tom optere$enju (materijal je linearno elasti!an). Ti izrazi, za pojedine vrste
naprezanja, su izvedeni u prvom dijelu ove knjige i

- pri aksijalnom naprezanju deformacioni rad je dat izrazom (4.49), a uz izraz (4.9)
dobija se izraz (10.6), tj.:

EA 2
l F
EA
Fl
2
F
2
l F
W
2
d


, (10.6)

gdje je F aksijalna sila i ako ona nije konstantna du nosa!a deformacioni rad je:

EA
dz F
2
1
W
2
a
l
d

. (10.7)

E je modul elasti!nosti, A povrina popre!nog presjeka, l duina tapa.

- pri smicanju deformacioni rad je dat izrazom (5.19), a uz izraze (5.16) i (5.17)
dobija se izraz (10.8), tj.:

GA 2
l F
AGAl 2
FFVl
2
V
W
2
d

, (10.8)

gdje je F transverzalna sila i ako ona nije konstantna du nosa!a deformacioni rad je:

GA
dz F
2
1
W
2
t
l
d

. (10.9)
G je modul smicanja.

- pri uvijanju deformacioni rad je dat izrazom (6.27), a uz izraz (6.10) za ugao
uvijanja dobija se izraz (10.10), tj.:
4

o
2
t
o
t t t
d
GI 2
l M
GI 2
l M M
2
M
W

, (10.10)

a kada moment uvijanja nije konstantan du nosa!a bi$e:

o
2
t
l
d
GI
dz M
2
1
W

. (10.11)

I
o
je polarni moment inercije povrine.

- pri savijanju silama deformacioni rad je dat izrazom (7.86), tj.:

GA
dz F
2 EI
dz M
2
1
W
2
t
l
x
2
x
l
d


+ , (10.12)

gdje je I
x
aksijalni moment inercije povrine, a je smicajni koeficijent.

Ukoliko na nosa! djeluju aksijalne i transverzalne sile, momenti savijanja oko osa x i y i
moment uvijanja, ukupni deformacioni rad za sloenu konstrukciju, koja se sastoji iz n
pravih dijelova, jednak je:

GA
dz F
2
1
GA
dz F
2
1
GI
dz M
2
1
EI
dz M
2
1
EI
dz M
2
1
EA
dz F
2
1
W W
2
y
y
l
n
1 i
2
x
x
l
n
1 i
o
2
z
l
n
1 i
y
2
y
l
n
1 i
x
2
x
l
n
1 i
2
z
l
n
1 i
d
i i i
i i i
+ + +
+ + +

(10.13)

Deformacioni rad uzdunih (aksijalnih) i popre!nih (transverzalnih) sila se moe zanemariti
u odnosu na deformacioni rad momenta savijanja kod grednih nosa!a. Deformacioni rad
momenta uvijanja je istog reda veli!ine kao deformacioni rad momenta savijanja. Ta!nost
ovih konstatacija je pokazana na primjeru !eli!nog nosa!a (=0,3), krunog popre!nog
presjeka, koji je izloen djelovanju aksijalne i transverzalne sile, momenta savijanja i
momenta uvijanja (slika 10.2, F
z
= F, F
y
= F, M
x
= Fl = M, M
z
= M). Pretpostavljeno je da
je odnos pre!nika i duine nosa!a
10
1
l
D
. Za kruni popre!ni presjek smicajni koeficijent
=1,1.







.
5







Slika 10.2. Nosa krunog poprenog presjeka izloen djelovanju aksijalne i transverzalne
sile, momenta savijanja i uvijanja

Deformacioni rad aksijalne sile je
EA 2
l F
W
2
z
dF
a
, transverzalne sile je
GA 2
l F
W
2
t
dF
t

,
momenta savijanja je
x
2
x
dM
EI 2
l M
W
x
, a momenta uvijanja je
o
2
z
dM
GI 2
l M
W
z
. Koli!nici ovih
radova su:
000625 , 0
1600
1
10
1
16
1
l
D
16
1
ED 2
16 l l F
ED 2
l F
W
W
2 2
4
2 2
2
2
M d
F d
x
a

,
_

,
_

, (a)

2 2
2
2
4
2 2
2
2
M d
F d
l
D
8
) 1 (
l
D
E 16
) 1 ( 2 E
Gl 16
ED
ED 2
16 l l F
GD 2
l F
W
W
x
t

,
_

+

,
_

,

jer je modul klizanja
) 1 ( 2
E
G
+
, pa se dobija:

0017875 , 0
10
1
8
) 3 , 0 1 ( 1 , 1
W
W
2
M d
F d
x
t

,
_

+
, (b)

3 , 1 1
I 2 E
) 1 ( 2 EI
EI 2
l M
GI 2
l M
W
W
x
x
x
2
o
2
M d
M d
x
z
+
+

, (c)

jer je polarni moment inercije povrine I
o
= 2I
x
.
Dakle, iz (a) i (b) se vidi da se deformacioni rad aksijalnih i transverzalnih sila moe
zanemariti u odnosu na deformacioni rad momenta savijanja, ali ne i deformacioni rad
momenta uvijanja, izraz (c).



F
r

F
r
l

z

y

M

l

z

y

D

6
10.2. Betijeva (Betti) teorema o uzajamnosti radova

Pri savijanju silama, zanemaruju$i uticaj smicanja, deformacija grede se javlja u vidu ugiba
f, tj. dolazi do pomjeranja teita popre!nog presjeka u pravcu dejstva sile (slika 10.3). Rad
sile se ra!una prema (10.14):

Ff
2
1
W . (10.14)






Slika 10.3. Greda izloena djelovanju sile F Slika 10.4. Greda izloena djelovanju
dvije sile

Ako je elasti!na greda AB izloena djelovanju dvije koncentrisane sile F
1
i F
2
(slika 10.4.),
tada one uzrokuju istu vrstu deformacije, ugibe f
1
i f
2
. Ukupni deformacioni rad ne moe se
ra!unati kao zbir radova od pojedina!nog djelovanja sila F
1
i F
2
, jer se javlja dodatni !lan,
koji je posljedica uzajamnog djelovanja tih optere$enja. Naime, kada po!ne djelovati sila F
2

dolazi do dopunskih pomjeranja ta!aka, koja su na osnovu principa superpozicije
optere$enja (poglavlje 1.9.) nezavisna od djelovanja sile F
1
. Da bi se naao ukupni
deformacioni rad pretpostavi se da prvo djeluje sila F
1
i da lagano raste od nule do kona!ne
vrijednosti (stati!ko optere$enje, slika 10.5.a). Njen rad je
11 1 11
f F
2
1
W (slika 10.5.b), a
deformisani oblik grede prikazan je na slici 10.5.a. Zatim djeluje sila F
2
, koja takoe lagano
raste od nule do kona!ne vrijednosti. Deformisani oblik grede je prikazan na slici 10.5.c.
Deformacioni rad te sile je
22 2 22
f F
2
1
W (slika 10.5.d). Zbog dopunskih pomjeranja f
12
u
presjeku 1 od sile F
2
(u f
12
prvi indeks odgovara mjestu, a drugi indeks sili koja uzrokuje to
pomjeranje), sila F
1
vri rad W
12
. Taj rad je W
12
= F
1
f
12
, jer je sila dostigla kona!nu
vrijednost i nema
2
1
u izrazu (slika 10.5.b). Ukupni rad je:
12 1 22 2 11 1 12 22 11
f F f F
2
1
f F
2
1
W W W W + + + + . (10.15)











f
A

B

C

F
r

f
1 f
2
C
1 C
2
A
B

1
F
r

2
F
r

7























Slika 10.5. a) Deformisani oblik grede izloene djelovanju sile F
1

b) Dijagram deformacionog rada sile F
1

c) Deformisani oblik grede nakon djelovanja i sile F
2
d) Dijagram deformacionog rada sile F
2

Nakon ovoga se pretpostavi obrnuta situacija. Prvo djeluje sila F
2
i rad je W
22
, a zatim
djeluje sila F
1
i njen rad je W
11
. U ovom slu!aju dopunski rad vri sila F
2
, koja je dostigla
kona!nu vrijednost, na pomjeranju f
21
uzrokovanom djelovanjem sile F
1
i taj rad je W
21
=
F
2
f
21
(slika 10.6.). Ukupni rad je:

21 2 11 1 22 2 21 11 22
f F f F
2
1
f F
2
1
W W W W + + + + . (10.16)













2
C
1
C
f
12 f
22
B
A

1
F
r

2
F
r

C
1
C
2
f
11
f
12
f
1
f

F
1
F

1
C C
1
O
f
21
f
22
f
2
C
2
f

F
2
F

2
C
O
1
C
2
C
1
F
r

f
11
f
21
A

B

a)
b)
c)
d)
f
22
f
21
f
2
f

F
2
F

O
2
C
C
2
2
F
r

B
A

f
12
f
22
1
C
2
C
a)
b)
8













Slika 10.6. a) Deformisani oblik grede izloene djelovanju sile F
2

b) Dijagram deformacionog rada sile F
2

c) Deformisani oblik grede nakon djelovanja i sile F
1

d) Dijagram deformacionog rada sile F
1

Poto je ukupni rad neovisan o redosljedu nanoenja optere$enja, moraju radovi dati
izrazima (10.15) i (10.16) biti jednaki, tj.:

21 11 22 12 22 11
W W W W W W + + + + . (10.17)

Iz (10.17) se dobija:

21 2 12 1 21 12
f F f F ; W W , (10.18)

ili op$enito

ji j ij i
f F f F . (10.19)

Izraz (10.19) predstavlja Betijevu teoremu o uzajamnosti radova:
Rad prve sile na pomjeranju u njenom pravcu izazvanom djelovanjem druge sile jednak je
radu druge sile na pomjeranju u njenom pravcu izazvanom djelovanjem prve sile.

Ova teorema vrijedi kada vrijedi princip superpozicije optere$enja i kada su pomjeranja f
ij
i
f
ji
medjusobno nezavisna.

10.3. Maksvelova (Maxwell) teorema o uzajamnosti elastinih pomjeranja

Maksvelova teorema se moe dobiti kao poseban slu!aj Betijeve teoreme kada se sile F
i
i F
j

zamijene jedini!nim silama. Uvodi se pojam uticajni koeficijent elasti!nosti
ij
(Maksvelov
uticajni koeficijent), koji predstavlja pomjeranje napadne ta!ke N
i
u pravcu djelovanja sile
F
i
uzrokovano djelovanjem jedini!ne sile
j
F =1, koja djeluje u ta!ki N
j
(slika 10.7.).



1
C
2
C
F
2
F
1
C
2
C
1
f
11 f
21
B

A

f
12
f
11
f
1
F
1
F

1
C
C
1
f

O
c)
d)
9










Pomjeranja f
ij
i f
ji
uzrokovana stvarnim silama su:

i ji ji j ij ij
F f ; F f . (10.20)

Polaze$i od Betijeve teoreme (10.19) uz (10.20) dobija se:

i ji j j ij i
F F F F ,

odakle je
ji ij
. (10.21)

Jednakost (10.21) predstavlja Maksvelovu teoremu o uzajamnosti elasti!nih pomjeranja,
koja glasi:
Ako na tijelo djeluju dvije jedinine sile 1 F
i
i 1 F
j
u takama N
i
i N
j
, tada je
pomjeranje
ij
napadne take sile
i
F u pravcu njenog djelovanja uzrokovano djelovanjem
sile
j
F jednako pomjeranju
ji
napadne take sile
j
F u pravcu njenog djelovanja
uzrokovano djelovanjem sile
i
F .

Iz izraza (10.20) je jasno da je pomjeranje linearno ovisno od sile. Dakle, pomjeranje
napadne ta!ke i-te sile usljed djelovanja svih n sila (F
1
, F
2
, , F
n
) na idealno elasti!no tijelo
je:

j ij
n
1 j
n in 2 2 i 1 1 i i
F F ... F F f

+ + + . (10.22)

Deformacioni rad je prema (10.14) za n sila, uz koritenje izraza (10.22), dat izrazom
(10.23):

j i ij
n
1 j
n
1 i
i i
n
1 i
d
F F
2
1
f F
2
1
W


. (10.23)

Ako na tijelo djeluju, npr. tri sile, pomjeranja napadnih ta!aka sila su:

Slika 10.7. Pomjeranja napadnih taaka sila F
i
i F
j

uzrokovana djelovanjem jedininih sila
1 F
j

r

1 F
i

r

N
j
N
i
l
j l
i

ij

ji
10
3 13 2 12 1 11 1
F F F f + + ,

3 23 2 22 1 21 2
F F F f + + , (10.24)

3 33 2 32 1 31 3
F F F f + + ,
a rad je:

( )
2
3 33 3 2 23
2
2 22 3 1 13 2 1 12
2
1 11 d
F F F 2 F F F 2 F F 2 F
2
1
W + + + + + . (10.25)

Iz izraza (10.25) se vidi da je rad homogena kvadratna forma od sila.

Deformacioni rad se moe dati i u funkciji pomjeranja. Tada se koristi linearna ovisnost sile
od ugiba (10.26), koja se dobija rjeavanjem sistema jedna!ina (10.22) po silama, pa je:

j ij
n
1 j
i
f F

. (10.26)

Deformacioni rad je:

j i ij
n
1 j
n
1 i
d
f f
2
1
W


, (10.27)

gdje su
ij
Maksvelovi dualni koeficijenti pomjeranja i za njih vai da je:

ji ij
. (10.28)

10.4. Kastiljanova (Castiglian) teorema

Kastiljanova teorema je zasnovana na deformacionom radu. Pretpostavlja se da je elasti!ni
gredni nosa! optere$en silama F
1
i F
2
(slika 10.8.). Deformacioni rad jednak je:

2 2 1 1 d
f F
2
1
f F
2
1
W
1
+ , (10.29)

gdje su f
1
i f
2
ugibi nastali usljed zajedni!kog djelovanja sila F
1
i F
2
. Naime, ukupna
pomjeranja su (slike 10.5.c i 10.6.c)

21 22 2 12 11 1
f f f ; f f f + + (10.30)

i kada se uvrste u (10.29) dobija se:

( ) ( )
21 22 2 12 11 1 d
f f F
2
1
f f F
2
1
W
1
+ + + ,
11
odnosno
21 2 12 1 22 2 11 1 d
f F
2
1
f F
2
1
f F
2
1
f F
2
1
W
1
+ + + ,

a kako je prema Betijevoj teoremi:

21 2 12 1
f F f F

slijedi izraz (10.15),

12 1 22 2 11 1 d
f F f F
2
1
f F
2
1
W
1
+ + ,

koji je dobiven kada prvo djeluje sila F
1
. Ovim je dokazana ta!nost izraza (10.29).
















Ako se greda AB dodatno optereti na mjestu djelovanja sile F
1
optere$enjem dF
1
, ona $e
poprimiti novi oblik II (crtkana linija), a rad $e biti:

2 2 1 1 1 1 d d
df F df F df dF
2
1
W W
1 2
+ + + . (10.31)
Uz zadnja dva sabirka u izrazu (10.31) nema
2
1
, jer su sile F
1
i F
2
dostigle kona!nu
vrijednost.

Poto je ukupni rad neovisan o redosljedu nanoenja optere$enja, to se moe promatrati
obrnuta situacija, tj. da prvo djeluje sila dF
1
, a zatim sile F
1
i F
2
. Tada je rad:

1 1 2 2 1 1 1 1 2 d
f dF f F
2
1
f F
2
1
df dF
2
1
W + + + . (10.32)

Izjedna!avanjem izraza (10.31) i (10.32) dobija se:

f
1 f
2
I

d
1
F
r

1
F
r

2
F
r

B

A

df
1
1
F
r

d
1
F
r

II

2
F
r

B
A

f
2 f
1
df
1
II

III

a)

b)

Slika 10.8. a) Deformacija grede
optere#ene silama
1
F
r
i
2
F
r
,
a zatim silom d
1
F
r


b) Deformacija grede
optere#ene silom d
1
F
r
, a
zatim silama
1
F
r
i
2
F
r

12
1 1 2 2 1 1 1 1 2 2 1 1 1 1 2 2 1 1
f dF f F
2
1
f F
2
1
df dF
2
1
df F df F df dF
2
1
f F
2
1
f F
2
1
+ + + + + + + ,

odnosno

i i
2
1 i
1 1 1 1 2 2 1 1
df F f dF ; f dF df F df F

+ . (10.33)

i i
2
1 i
df F

je dodatni rad vanjskih sila na dodatnim pomjeranjima i on je posljedica

prirataja deformacionog rada zbog prirataja jedne od sila. Zato se moe pisati:

1
1
d
1 1
dF
F
W
f dF

,

odakle je
1
d
1
F
W
f

. (10.34)

Za slu!aj grednog nosa!a optere$enog silama F
1
, F
2
, ..., F
i
, F
n
(slika 10.9.a), deformisani
oblik nosa!a dat je na slici 10.9.b. Ako se pretpostavi da je jedna od sila F
i
pove$ana za
malu vrijednost dF
i
dobi$e se da je:

i
d
i
F
W
f

, (10.35)

gdje je W
d
ukupni deformacioni rad uzrokovan svim optere$enjima.










Slika 10.9. a) Greda optere#ena sa n sila
b) Deformisani oblik grede

Ako je optere$enje spreg sila bi$e:

i
d
i
M
W

, (10.36)
2
F
r

1
F
r

i
F
r

B

A

n
F
r

f
n f
i
f
2
f
1
a) b)
13
gdje je
i
ugaono pomjeranje u presjeku i.

Izrazi (10.35) i (10.36) predstavljaju prvu Kastiljanovu teoremu koja glasi:
Ako se deformacioni rad izrazi kao kvadratna forma napadnih sila, tada je parcijalni izvod
rada po jednoj od sila jednak projekciji pomjeranja njene napadne take na pravac njene
napadne linije.

Primjenom Kastiljanove teoreme mogu se na$i pomjeranja, linijska ili ugaona, na mjestu
djelovanja sile, odnosno sprega. Ako na mjestu gdje se eli na$i pomjeranje ne djeluje
optere$enje, potrebno je dodati fiktivno optere$enje koje se izjedna!i s nulom nakon to se
nau izvodi.

Deformacioni rad se moe izraziti i preko pomjeranja. Ako se promijeni samo pomjeranje f
i

za vrijednost df
i
, tada se moe na$i prirataj deformacionog rada usljed prirataja
pomjeranja i on iznosi:
i
i
d
d
df
f
W
dW

(10.37)

i jednak je dodatnom radu vanjskih sila na tom dodatnom pomjeranju:

i
i
d
i i
df
f
W
df F

,
odnosno
i
d
i
f
W
F

. (10.38)

Izraz (10.38) predstavlja drugu Kastiljanovu teoremu koja glasi:
Ako se deformacioni rad izrazi kao kvadratna forma projekcija pomjeranja napadnih
taaka sila na pravce napadnih linija, tada je parcijalni izvod rada po projekciji
pomjeranja jednak odgovaraju#oj sili.

Uop$eno rad se moe napisati:

ij j i
n
1 j
n
1 i
ij j i
n
1 j
n
1 i
i i
n
1 i
d
f f
2
1
F F
2
1
f F
2
1
W


, (10.39)

a
i j ij
n
1 j
i
d
f F
F
W

, (10.40)

i j ij
n
1 j
i
d
F f
f
W

, (10.41)

ili
14
Q
W
;
Q
W
d d

, (10.42)

gdje su Q i respektivno generalisana sila i generalisano pomjeranje.

Kada je deformacioni rad dat izrazom (10.13) dobija se pomjeranje:

. dz
F
F
GA
F
dz
F
F
GA
F
dz
F
F
EA
F
dz
F
M
GI
M
dz
F
M
EI
M
dz
F
M
EI
M
F
W
f
i
y y y
li
n
1 i
i
x x x
li
n
1 i
i
z z
li
n
1 i
i
z
o
z
li
n
1 i
i
y
y
y
li
n
1 i
i
x
x
x
li
n
1 i
i
d
i

+
+

(10.43)

Pri savijanju silama grednog nosa!a, ako se zanemari deformacioni rad transverzalnih sila,
bi$e ugib i nagib elasti!ne linije u presjeku i, tj. ugib ose grede u ta!ki u kojoj djeluje
optere$enje i ugao rotacije popre!nog presjeka na istom mjestu:

dz
F
M
M
EI
1
F
W
f f
i
x
x
li
x
n
1 i
i
d
) Fi ( i

, (10.44)

dz
M
M
M
EI
1
M
W
i
x
x
li
x
n
1 i
i
d
) Mi ( i

, (10.45)

gdje je EI
x
= const.

10.5. Maksvel Morova (Maxwell-Mohr) metoda

Maksvel-Morova metoda je uprotena Kastiljanova metoda. Ona se koristi za odreivanje
pomjeranja odreene ta!ke konstruktivnog elementa izloenog djelovanju sila i/ili
spregova. Primjenom ove metode, pri ra!unanju pomjeranja, integrira se proizvod
presjene sile i parcijalnog izvoda presjene sile po stvarnoj ili fiktivnoj sili na tom mjestu.
Taj parcijalni izvod predstavlja jedininu presjenu silu na mjestu gdje se trai pomjeranje.
Zato je ova metoda poznata i pod nazivom metoda jedininog optere#enja.

Dakle, ako je potrebno na$i pomjeranje napadne ta!ke i od koncentrisane sile F
i
u njenom
pravcu (slika 10.10), potrebno je:

- na$i izraze za presje!ne sile M
x
, M
y
, , F
y
u presjeku z, pri !emu se moe pisati da je:
M
x
(F
1
, F
2
, , F
i
, , F
n
) = M
x
(F
1
, F
2
, , F
i-1
, F
i+1
, , F
n
) + M
x
(F
i
)

F
y
(F
1
, F
2
, , F
i
, , F
n
) = F
y
(F
1
, F
2
, , F
i-1
, F
i+1
, , F
n
) + F
y
(F
i
).

- ukloniti vanjsko optere$enje i u presjeku u kome se trai pomjeranje pretpostaviti da
djeluje jedini!na sila F
i
= 1 i zatim na$i presje!ne sile u presjeku z, tj.
y y x
F ,..., M , M .
15
- koristiti princip nezavisnosti djelovanja sila, koji omogu$ava da se pie da je:

( ) ( )
i y i y i x i x
F F F F ,..., F M F M ,

odakle slijedi:

y
i
y
x
i
x
F
F
F
,..., M
F
M

, (10.46)


to zna!i da je parcijalni izvod presje!ne sile po koncentrisanoj sili u pravcu koje se trai
pomjeranje jednak presje!noj sili od jedini!ne sile koja djeluje u tom presjeku.

- dobijene izraze staviti u izraz za pomjeranje (10.43) odreene ta!ke nosa!a izloenog
djelovanju momenta savijanja i uvijanja, normalne i transverzalne sile i izvriti
integriranje i sabiranje:

dz
GA
F F
... dz
EI
M M
dz
EI
M M
f
y y
y
l
n
1 i
y
y y
l
n
1 i
x
x x
l
n
1 i
i
i i i

+ + + . (10.47)

Broj sabiraka u (10.47) zavisi od broja polja u kojima se mijenjaju vrijednosti presje!nih
sila ili eventualno odgovaraju$e krutosti.
Otpori oslonaca se ra!unaju i u funkciji od vanjskog optere$enja i od jedini!nog
optere$enja.

















Izraz (10.47) pokazuje da se ra!unanje pomjeranja svodi na mnoenje povrine od datog
optere$enja (npr. momentne povrine) i od jedini!ne sile na mjestu na kome se trai
pomjeranje. Ako se trai ugaono pomjeranje na mjestu i zamisli se da djeluje jedini!ni
spreg 1 M
i
.
1
F
r
(q)
n
F
r

1 F
i

z
z
i
F
r

a)
b)
Slika 10.10. Prostorni nosa optere#en
a) sistemom vanjskih sila

b) jedininom silom na
mjestu na kome se
trai pomjeranje
16
Ako na mjestu na kome se trai pomjeranje (linijsko ili ugaono) ne djeluje koncentrisana
sila (spreg) sve se uradi kao to je re!eno, ali prije integracije fiktivna sila (spreg) se
izjedna!i s nulom.

Ova metoda se moe koristiti i za odreivanje pomjeranja odreenog !vora k reetkastog
nosa!a u pravcu sile F
k
. To pomjeranje je:

i
i i i
n
1 i
k
EA
l S S

, (10.48)

gdje su S
i
sile u tapovima od stvarnog vanjskog optere$enja, a
i
S su sile u tapovima od
fiktivne, jedini!ne sile koja djeluje u !voru k u pravcu u kome se trai pomjeranje.
Znak pomjeranja ta!ke zavisi od smjera sile, pa zato jedini!nu silu treba birati da bude istog
smjera kao vanjska sila na mjestu gdje se pomjeranje trai.
Ova metoda se moe koristiti i kod krivih nosa!a male krivine.
Metoda Maksvel-Mora se moe koristiti i za odreivanje pomjeranja ta!aka nosa!a usljed
zagrijavanja (hlaenja). Tada se javlja ugaono pomjeranje koje je posljedica momenta
savijanja i izduenje (skra$enje) koje je posljedica aksijalne sile. Dakle, pomjeranje je:

dz
EA
F F
dz
EI
M M
z z
l
n
1 i
x
x x
l
n
1 i
i
i i

+ , (10.49)
a
( ) dz
EA
dz F
; d
EI
dz M
z
x
x
, (10.50)

i to su ugaono pomjeranje dva susjedna presjeka elementa i izduenje (skra$enje) elementa.
Ove promjene su prikazane na primjeru rama koji je zagrijan tako da je temperatura s
unutranje strane via od temperature s vanjske strane rama. Pretpostavljena je linearna
promjena temperature po visini popre!nog presjeka, koji je simetri!an u odnosu na
neutralnu osu (slika 10.11.).














Slika 10.11. a) Ram neravnomjerno zagrijan
b) Element rama prije i poslije zagrijavanja
T
1
T
2
B

A

C

D

( )
2
dz
1

D
( )
2
dz
1

D
( )
2
dz
2

D
( )
2
dz
2

D
dz

T
2
T
1
T
2
> T
1
z
2
d
T

T
d

h

a)

b)

17
Uvrtvaanjem (10.50) u (10.49) dobija se:

( ) T z
l
n
1 i
T x
l
n
1 i
T i
) dz ( F d M
i i

+ . (10.51)

Za linearnu promjenu temperature po visini popre!nog presjeka je prema (4.18):

( ) ( ) dz T dz ; dz T ) dz ( ; dz
2
T T
dz
1 T 1 2 T 2
1 2
T

+
, (10.52)

gdje su T
1
i T
2
prirataji temperature u odnosu na temperaturu u nedeformisanom stanju, a
je koeficijent toplotnog irenja. Prema slici 10.11b i uz (10.52) je:

dz
h
T T
h
2
) dz (
2
) dz (
2 d
1 2
1 2
T

, (10.53)

jer je za male uglove
2
d
2
d
tg

.

Sada je pomjeranje:

( )
dz
2
T T
F dz
h
T T
M
1 2
z
l
n
1 i
1 2
x
l
n
1 i
T i
i i
+
+

. (10.54)

Za reetkaste nosa!e, kod kojih je temperatura konstantna po visini popre!nog presjeka i
du tapa, bi$e pomjeranje !vora k usljed prirataja temperature u pravcu jedini!ne sile
k
F

( ) i i
n
1 i
T k
Tl S

, (10.55)

gdje je l
i
duina pojedinih tapova, a T je prirataj temperature.

10.6. Vereaginova metoda

Vere!aginova metoda je grafoanalitika metoda koja se moe koristiti za odreivanje
pomjeranja kada je nosa! prav ili se sastoji od pravih dijelova za koje su krutosti
konstantne. Prema ovoj metodi se Maksvel-Morovi integrali dobijaju konstrukcijom
dijagrama unutranjih sila od zadatog optere$enja i od jedini!ne sile.

Ovom metodom se mogu rjeavati i prostorni nosa!i i tada se koristi svih est unutranjih
sila za odreivanje pomjeranja kao i kod Maksvel-Morove metode (izraz (10.47)).
18
Ako pomjeranje zavisi samo od momenta savijanja oko x ose, M
x
, tada se crtaju dijagrami
momenta savijanja M
x
od zadatog optere$enja i
x
M od jedini!nog optere$enja (slika
10.12.). Ovaj drugi ima uvijek pravolinijski tok. Moe se pisati:

( ) zdz bM dz aM dz bz a M dz M M
x
l
x
l
x
l
x x
l

+ + .



















M
x
dz = dA je elementarna povrina na dijagramu M
x
(slika 10.12.a),
M
x
zdz je stati!ki moment te povrine za osu M
x
.

Sada $e biti:

A bz zdz M b ; aA dz M a
c x
l
x
l


,

gdje je z
c
koordinata teita momentnog dijagrama od zadatog optere$enja (slika 10.12.a).

c c c x x
l
M A ) bz a ( A bAz aA dz M M + +

,

gdje je
c
M ordinata dijagrama
x
M na rastojanju z
c
(slika 10.12.b).

Pomjeranje se ra!una prema:

x
c
x
x x
l
i
EI
M A
EI
dz M M

. (10.56)

z
c
z

C

M
x
M
x
x
M
c
M
bz a M
x
+
z

l

dz

Slika 10.12. a) Dijagram momenta savijanja
od vanjskog optere#enja

b) Dijagram momenta savijanja
od jedinine sile
z

a)

b)

19
Izraz (10.56) pokazuje da je pomjeranje u presjeku i jednako umnoku povrine momentnog
dijagrama od stvarnog optere#enja i ordinate drugog dijagrama kroz teite povrine
prvog dijagrama.

Istim postupkom mogu se dobiti i ostali Meksvel-Morovi integrali.

Pri koritenju Vere!aginove metode za odreivanje pomjeranja u presjeku i nekog nosa!a
treba znati:
- ako su oba dijagrama pravolinijska tada je
C
c
M A M A , tj. svejedno je da li se
mnoi povrina dijagrama momenta savijanja od vanjskog optere$enja s ordinatom
iz dijagrama od jedini!ne sile a kroz teite prvog dijagrama ili obrnuto;
- ako je dijagram momenta sloenog oblika bi$e:
... M A M A dz M M 2 c
2 1 c 1
x
x
l
+ +

,
tj. moe se rastaviti na vie jednostavnih povrina;
- ako dijagram M
x
lei s obje strane nosa!a, a jedini!ni s jedne, tada se metoda
primjenjuje za svaki dio povrine posebno;
- ako se dijagrami M
x
i
x
M nalaze s raznih strana ose nosa!a umnoak je
negativan;
- ako se dijagram
x
M sastoji iz izlomljenih pravih linija potrebno ga je rastaviti na
dijelove na kojima je
x
M neprekidna funkcija konstantnog nagiba, a tako se dijeli
i dijagram M
x
;
- ako nosa! ima razli!ite krutosti, ali konstantne na pojedinim dijelovima raspona,
treba dijagram M
x
podijeliti na dijelove na kojima su krutosti konstantne.


10.7. Primjeri i zadaci

Primjer 10.1.

Dva tapa, jednake duine i popre!nog presjeka, zglobno su vezana u ta!ki B i optere$ena
teretom F = 0,5 kN, kako je pokazano na slici 10.13. Na$i vertikalno pomjeranje ta!ke B
koritenjem Klapejronove teoreme o deformacionom radu.
Poznato je: E = 200 MPa, l = 0,5 m, A = 200 mm
2
.












45
0
A

B

C

Slika 10.13. tapna konstrukcija optere#ena
silom F
r

F
r
20
Rjeenje:










Slika 10.13a. Sile u voru B


Deformacioni rad (unutranja energija) za svaki od tapova je prema izrazu (10.6.):
EA 2
l S
W
2
1
1 d
,

a za dva tapa je:
EA 2
l F
EA
l S
W
2 2
1
d
. (a)

Ako se pretpostavi da optere$enje lagano raste od nule do kona!ne vrijednosti (stati!ko
optere$enje), rad vanjske sile bi$e prema izrazu (10.4):

2
F
W

, (b)

gdje je vertikalno pomjeranje ta!ke B.

Na osnovu zakona o o!uvanju energije:

d
W W . (c)

Nakon uvrtavanja (a) i (b) u (c) dobija se:

EA 2
l F
2
F
2

,

m 00625 , 0
10 200 10 200
5 , 0 500
EA
Fl
6 6

,

mm 25 , 6 .



Iz stati!kih uslova ravnotee sila dobija se:
2 1 2 1
S S ; 0
2
2
S
2
2
S + ,
F 2 S ; 0 F
2
2
S
2
2
S
1 2 1
+ .
Sile u tapovima su:

2
2
F S S
2 1
.

1
S
r

B

2
S
r

F
r

21
Primjer 10.2.

Gredni nosa! duine l = 2 m (E = 200 MPa, I
x
= 1500 cm
4
) optere$en je silom F = 2 kN i
spregom M = 0,5 kNm prema slici 10.14. Na$i ukupni deformacioni rad nastao pri
deformaciji grede i dokazati Betijevu i Maksvelovu teoremu o uzajamnosti radova, odnosno
pomjeranja.









Rjeenje:

Deformacioni rad je prema (10.15):

12 1 22 2 11 1 d
f F f F
2
1
f F
2
1
W + + ,
a u datom primjeru je:

12 22 11 d
Ff M
2
1
Ff
2
1
W + + . (a)

Pomjeranja, linijska i ugaona se nalaze koritenjem Maksvel-Morove metode.









Slika 10.15a. Odre%ivanje linijskog pomjeranja f
11


Pomjeranje se ra!una pomo$u izraza (10.47) i (10.46). Uzima se samo uticaj momenta
savijanja.
EI
x
= const.
i
x
x
x
x x
l
n
1 i
11
F
M
M ; dz
EI
M M
f
i

U presjecima 1-1 i 2-2 moment savijanja je (slika 10.15a.):

F
r

B

A

l/2

l/2

M
r

Slika 10.14. Gredni nosa optere#en silom i
spregom
F
r

B

A

f
11
1
1
2
2
2
F

2
F

z
z
1

B

A

1
1
2
2
2
1

2
1

z
z

22
2
z
M M ; z
2
F
M M
2 1 2 1
.

x
3 2
2 / l
o
2
2 / l
o
x
11
EI 48
Fl
dz
4
Fz
dz
4
Fz
EI
1
f

,
_

+

(b)








Slika 10.15b. Odre%ivanje ugaonog pomjeranja
22

Da bi se izra!unalo ugaono pomjeranje
22
ra!unaju se momenti savijanja u presjeku 1-1
(slika 10.15b.):

l
z
' M ; z
l
M
' M .

x
2
2
l
o
x
22
EI 3
Ml
dz
l
Mz
EI
1

(c)









Slika 10.15c. Odre%ivanje linijskog pomjeranja f
12

Linijsko pomjeranje f
12
se ra!una prema slici 10.15c.:

z
2
1
' ' M ' ' M ; M z
l
M
' ' M ; z
l
M
' ' M
2 1 2 1
.

x
2
2 / l
o
2
2 / l
o
x
12
EI 16
Ml
dz
2
z
M z
l
M
dz
l 2
Mz
EI
1
f
1
1
]
1

,
_

+



Pomjeranje f
12
se uzima s negativnim predznakom, jer moment pomjera napadnu ta!ku sile
u njenom negativnom smjeru, tj.:
B

A

22
1
1
l
M

l
M
z

B

A

1
1
l
1
l
1

z

M
r
1

B

A

f
12 1
1
l
M

l
M

z

B

A

1
1
2
1

2
1
z

M
r
z

2
2
2
2
z

1

23

x
2
12
EI 16
Ml
f . ( d )

Uvrtavanjem izraza (b), (c) i (d) u (a) dobija se:

x
2
x x
3
d
EI 16
Ml
F
EI 3
Ml
M
2
1
EI 48
Fl
F
2
1
W + . ( e )

Ako bi prvo djelovao moment pa onda sila, deformacioni rad bi bio:

21 11 22 d
M Ff
2
1
M
2
1
W + + . ( f )









Slika 10.15d. Odre%ivanje ugaonog pomjeranja
21

Ugaono pomjeranje
21
se ra!una prema slici 10.15d.:

z
l
1
1 ' ' ' M ; z
l
1
' ' ' M ; z
2
F
' ' ' M ' ' ' M
2 1 2 1
.

x
2
2 / l
o
2
2 / l
o
x
21
EI 16
Fl
dz
l
z
1 z
2
F
dz
l 2
Fz
EI
1

1
1
]
1

,
_

+



Pomjeranje
21
se uzima s negativnim predznakom, jer je ugao okretanja u presjeku
djelovanja momenta, uzrokovan silom F, u njegovom negativnom smjeru, tj.:

x
2
21
EI 16
Fl
. (g)

Uvrtavanjem izraza (c), (b) i (g) u (f) dobija se:

x
2
x
3
x
d
EI 16
Fl
M
EI 48
Fl
F
2
1
EI 3
Ml
M
2
1
W + . (h)

Izrazi (e) i (h) pokazuju da vrijedi Betijeva teorema o uzajamnosti radova, tj.:
F
r

B

A

21
1
1
2
2
2
F

2
F

z
z

1

B

A

1
1
2
2
l
1
l
1
z
z

l/2
24
x
2
x
2
EI 16
Fl
M
EI 16
Ml
F . (i)

Da bi se dokazala Maksvelova teorema o uzajamnosti pomjeranja, moraju se promatrati
dejstva jedini!nih sila, tj.: F = 1 i M = 1.

Iz (d) se dobija:
x
2
12
EI 16
l
, (j)
a iz (g):
x
2
21
EI 16
l
. (k)

Izrazi (j) i (k) pokazuju da je:

12
=
21
.

Deformacioni rad prema (e) je:

6
x
2
x
2
x
3 2
x
2
x
2
x
3 2
d
10
EI 16
2 5 , 0 2
EI 6
2 5 , 0
EI 96
2 2
EI 16
FMl
EI 6
l M
EI 96
l F
W

,
_

+

Nm 5 , 55
10 1500 10 200 6
10
EI 6
10
W
8 6
6
x
6
d

Primjer 10.3.

Ram prema slici 10.16. optere$en je ravnomjerno rasporeenim optere$enjem po cijelom
rasponu od B do C. Na$i horizontalno pomjeranje zgloba D pomo$u Kastiljanove teoreme.
Uzeti samo uticaj momenta savijanja.















Slika 10.16. Ram optere#en ravnomjerno
raspore%enim optere#enjem q
B

A

C

D

q[N/m]
L

H

25
Rjeenje:

Reakcije u osloncima A i D (slika 10.16.) se dobijaju iz stati!kih uslova ravnotee:

2
qL
F ; 0
2
L
qL L F ; 0 M
D D A
,
2
qL
F F ; qL F F ; 0 F
A AV D AV V
+ ,
0 F ; 0 F
AH H
.

Da bi se nalo horizontalno pomjeranje zgloba D dodaje se generalisana sila Q. Ova ima za
posljedicu horizontalnu reakciju Q u osloncu A (slika 10.17.).
























Prema slici 10.17. u presjeku y je:
y
Q
M
; Qy M

,
a u presjeku z je:
H
Q
M
;
2
qz
z
2
qL
QH M
2

+ .

Horizontalno pomjeranje u D je prema (10.44.):

Slika 10.17. Sistem dobijen presjecanjem
rama u B i C i njegovim
osloba%anjem od veza u A i D
B

C

q[N/m]
Q
r
Q
r

QH

qL/2

qL/2

QH

F
D
= qL/2

A

D

Q
r
Q
r

Q
r
Q
r

qL/2

QH

QH

qL/2

F
AV
= qL/2

26
1
1
]
1

,
_

+ +

Hdz
2
qz
z
2
qL
QH dy Qy 2
EI
1
dz
Q
M
M
EI
1
2
L
o
2
H
o
x
li
i
x
H
.

Prije integriranja treba staviti Q = 0. Pomjeranje je:

x
3 3 2
x
H
EI 12
H qL
3
L
2
qH
2
L
2
qLH
EI
1

,
_

.

Primjer 10.4.

Nosa! oblika jedne !etvrtine tankog krunog prstena, radijusa R, na jednom kraju je
ukljeten, a na drugom je optere$en vertikalnom silom F (slika 10.18.). Odrediti vertikalno
pomjeranje ta!ke u kojoj djeluje sila F pomo$u Kastiljanove teoreme. Uzeti samo uticaj
momenta savijanja.













Rjeenje:

Iz stati!kih uslova ravnotee reakcije u ukljetenju su (slika 10.18.):

F F ; 0 F
B i
; FR M ; 0 M
B B
.

U presjeku odreenom uglom bi$e:

cos R
F
M
; cos FR ) cos R R ( F FR M

.

Vertikalno pomjeranje ta!ke A prema izrazu (10.44.), je:

x
3
2 2
2 /
o
x i
l
i
x
V
EI 4
FR
Rd cos FR
EI
1
dz
F
M
M
EI
1
i

,

jer je
FR
B
A
R

F
r

F
r

Slika 10.18. Zakrivljeni tap optere#en silom F
r

27
( ) ) 2 ( 2 cos 1
2
1
cos 2
1
2
d d
n
n
n
+

+
.

Primjer 10.5.

Maksvel-Morovom metodom odrediti vertikalno i horizontalno pomjeranje !vora C
reetkastog nosa!a (slika 10.19.) usljed djelovanja sile F = 20 kN u !voru D. Poznato je:
E = 2 10
11
Pa, A = 40 cm
2
.










Rjeenje:










Sile u tapovima od vanjskog optere$enja se dobijaju postavljanjem uslova ravnotee sila
za !vorove E, F, C i D (slika 10.20a.):

0
2
2
S
2
2
S ; 0
2
2
S S
2
2
S S
4 2 4 5 2 1
+ + ,

0
2
2
S
2
2
S ; 0
2
2
S S
2
2
S S
6 4 6 7 4 3
+ + , (a)

0 S ; 0 S
8 7
;

0 F S
2
2
S ; 0
2
2
S S
8 6 6 5
+ + .

Rjeavanjem sistema jedna!ina (a) dobijaju se sile u tapovima:

Slika 10.19. Reetkasti nosa optere#en
silom F
r

3m 3 3
3

A
B
3
2
4
1
7
6
5
8
C
D
F
r

A
B
3
2
4
1
7
6
5
8
C
D
F
r

Slika 10.20a. Sile u tapovima od vanjskog
optere#enja
F
E
28

0 S ; 0 S ; F 2 S ; F S ; F 2 S ; F 2 S ; F 2 S ; F 3 S
8 7 6 5 4 3 2 1

.











Sile u tapovima od jedini!ne sile 1 V F (slika 10.20.b) su:





(b)




Rjeavanjem sistema jedna!ina (b) dobija se:

1 S ; 0 S ; 2 S ; 1 S ; 2 S ; 2 S ; 2 S ; 3 S 8 7 6 5 4 3 2 1 .

Vertikalno pomjeranje ta!ke C se ra!una pomo$u izraza (10.48):
i i i
8
1 i
i
i i i
n
1 i
k
l S S
EA
1
EA
l S S


,
(
), 0 0 26 , 4 42 , 1 4 , 28 6 ) 1 ( ) 20 ( 26 , 4
) 42 , 1 ( ) 4 , 28 ( 6 2 40 26 , 4 42 , 1 4 , 28 3 ) 3 ( 60
10 40 10 2
10
4 11
3
CV
+ + + +
+ + +

mm 07 , 2 m 10 07 , 2
3
CV


.

Sile u tapovima od jedini!ne sile 1 F
H
(slika 10.20c.) su:
1 S ; 1 S
3 7
.
Ostale sile su jednake nuli.

Iz izraza (10.48) dobija se:


0
2
2
S
2
2
S ; 0
2
2
S S
2
2
S S 4 2 4 5 2 1 + + ,
0
2
2
S
2
2
S ; 0
2
2
S S
2
2
S S 6 4 6 7 4 3 + + ,
0 1 ; 0 8 7 + S S ; 0 S
2
2
S ; 0 S
2
2
S 8 6 5 6 + + .

A
B
3
2
4
1
7
6
5
8
C
D
1 F
H

F
E
Slika 10.20. b) Sile u tapovima od jedinine sile 1 F
V

c) Sile u tapovima od jedinine sile 1 F
H

A
B
3
2
4
1
7
6
5
8
C
D
F
E
1 F
V

29
mm 3 , 0 m 10 3 , 0 6 1 40
10 40 10 2
10
l S S
EA
1
3
4 11
3
i i i
8
1 i
CH

.

Primjer 10.6.

Armirano betonski ram, pravougaonog popre!nog presjeka, hladi se po vanjskoj konturi, a
zagrijava po unutranjoj. Pad temperature je T
V
= -10C, a porast temperature je T
U
=
20C. Treba odrediti pomjeranje ta!ke B usljed ovih temperaturnih promjena.
Poznate su geometrijske karakteristike rama (slika 10.21.): h
1
= 0,8m, h
2
= 0,4m, H = 6m, L
= 8m i koeficijent toplotnog irenja = 1,2 10
-5
1/K.















Rjeenje:

Ta!ka B se moe pomjerati samo u horizontalnom pravcu. To pomjeranje se ra!una
pomo$u izraza (10.54.).
dz
2
T T
F dz
h
T T
M
1 2
z
li
n
1 i
1 2
x
li
n
1 i
B
+
+

. (a)
















L
A
B
h
2
h
1
H

Slika 10.21. Ram izloen djelovanju toplote
A
B
1 1
2
2
1
1
y
z
H
1 F
Slika 10.21a. Ram izloen djelovanju
jedinine sile
30
U datom primjeru (slika 10.21a.) izraz (a) poprima oblik (b), tj.:

( ) ( ) dz F
2
T T
dz M T T
h
dy M 2 T T
h
2
L
o
V u
2
L
o
V u
1
1
H
o
V u
2
B

+
+ +

.(b)

Presje!ne sile od jedini!ne sile su:
1 F ; H M ; y M
2 2 1

a integrali su:
L dz F ; HL dz M ;
2
H
dy M
z
L
o
2
L
o
2
1
H
o


.
( ) 8
2
10 20
10 2 , 1 8 6 ) 10 20 (
8 , 0
10 2 , 1
2
6
2 10 20
4 , 0
10 2 , 1
5
5 2 5
B

+ +

+ +

,
mm 5 , 54 m 10 5 , 54
3
B


.

Primjer 10.7.

Za dati nosa! i optere$enje odrediti ukupno pomjeranje ta!ke C koritenjem Vere!aginove
metode (slika 10.22.). Uzeti da je EI
x
= const.














Rjeenje:

Pomjeranje ta!ke C se ra!una prema izrazu (10.56):
x
CA
x
x x
l
C
EI
M A
dz
EI
M M

,
to zna!i da je potrebno nacrtati momentne dijagrame od stvarnog optere$enja i od
jedini!ne sile (slika 10.23.).





B
A
l
h

C
q,N/m
Slika 10.22. Nosa optere#en kontinualnim
optere#enjem na rasponu AB
31













Slika 10.23. a) Momentni dijagram od stvarnog optere#enja
b) Momentni dijagram od jedinine sile u horizontalnom pravcu
c) Momentni dijagram od jedinine sile u vertikalnom pravcu



Na osnovu dijagrama na slici 10.23. dobija se:
x
3 2
x
Ch
EI 6
h ql
lh
2
ql
3
1
EI
1
,
x
4 2
x
CV
EI 8
ql
l
4
3
l
2
ql
3
1
EI
1
,
jer je povrina momentnog dijagrama od stvarnog optere$enja l
2
ql
3
1
A
2
, a teite tog
dijagrama je na udaljenosti l (Prilog), pa ordinata iz dijagrama od jedini!ne sile, a kroz
teite iz prvog dijagrama (slika 10.23.a) iznosi h M
CA
(slika 10.23.b), odnosno
l
4
3
M
CA
(slika 10.23.c).

Ukupno pomjeranje ta!ke C je:
16
l
9
h
EI 2
ql
2 2
x
3
2
CV
2
Ch C
+ + .

Zadatak 10.8.

Opruga se sastoji iz n namotaja ice pre!nika d namotanih oko cilindra pre!nika D i modula
klizanja G (slika 10.24.). Izra!unati deformacioni rad opruge. Zanemariti deformacioni rad
smi!u$e sile.
Pomo$u deformacionog rada na$i deformaciju zavojne opruge.




a) b) c) 1
1
2
ql
2

l l
h
l
F
M
h
M
V
M
32

















Rezultat:
4
3
4
3 2
d
Gd
nFD 8
;
Gd
D F
n 4 W

Zadatak 10.9.

Uporediti deformacione radove tapova krunog popre!nog presjeka (slika 10.25.)
pretpostavljaju$i da su naponi jednoliko rasporeeni po povrinama presjeka tapova.















Slika 10.25. a) Aksijalno optere#en tap krunog poprenog presjeka
b) Aksijalno optere#en tap krunog poprenog presjeka sa uebljenjem

Rezultat:
6 l : 7 W : W
da db




R
D
M
F
r

F
r

d Slika 10.24. Zavojna opruga
d
d
2d
l
/
4

l

l

F
r

F
r

a)
b
33
Zadatak 10.10.

Uporediti deformacione radove za tri !eli!na tapa, prikazana na slici 10.26., koji su
izloeni djelovanju aksijalne sile. Pretpostaviti da su naponi na krajevima sva tri tapa isti i
da iznose
o
.














Slika 10.26. Aksijalno optere#eni tapovi

Rezultat:
4 : 3 : 8 W : W : W
3 d 2 d 1 d


Zadatak 10.11.

Dvije grede, pravougaonog popre!nog presjeka, jednake duine L i od istog materijala
(slika 10.27.) izloene su djelovanju sile F. U prvom slu!aju debljina grede (h
1
) je
konstantna, a u drugom je debljina grede (h
2
) na sredini smanjena za 20%. Maksimalni
napon za obje grede treba da bude isti. Na$i odnos deformacionih radova, ako se uzme u
obzir samo uticaj momenta savijanja.










Slika 10.27. Grede izloene djelovanju sile F
r


Rezultat:

512 , 0 W : W
1 d 2 d



L/2 L/2 L/2 L/2
0.8 h
2 h
1

h
2

F
r

F
r

l

l
/
2

l
/
2

l

1
F
r
2
F
r

1
F
2
1
r

A=2A
0 A=2A
0
A
0
A
0
34
Zadatak 10.12.

Sistem od dva prizmati!na tapa iste duine, istog popre!nog presjeka i od istog materijala
(l, A, E), prikazan na slici 10.28., optere$en je silom F. Odrediti vertikalno i horizontalno
pomjeranje zgloba A primjenom Kastiljanove teoreme.















Rezultat:
0 ;
AE
Fl 2
H V


Zadatak 10.13.

Greda AB (slika 10.29.) optere$ena je kontinuiranim optere$enjem q = 0,5 kN/m i
koncentrisanom silom F = 5 kN, koja djeluje u ta!ki C. Duina grede je 8 m, modul
elasti!nosti je E = 2 10
11
Pa, a aksijalni moment inercije je I
x
= 3000 cm
4
. Odrediti ugib
sredinje ta!ke grede (ta!ka C) Kastiljanovom i Maksvel-Morovom metodom.








Slika 10.29. Greda optere#ena kontinuiranim optere#enjem i koncentrisanom silom


Rezultat:
mm 8 , 17
C


Zadatak 10.14.

Nosa! prikazan na slici 10.30. optere$en je silom F na slobodnom kraju. Odrediti ugib
slobodnog kraja primjenom Kastiljanove teoreme.
l, A, E
l, A, E
B
A
C
F
r

60
0
60
0
Slika 10.28. tapna konstrukcija optere#ena
silom F
r

l/2 l/2
A
B
F
r

q
35












Rezultat:
1
3
EI 48
Fl 9


Zadatak 10.15.

Gredni nosa! ABC, prikazan na slici 10.31. optere$en je silom F u ta!ki C. Odrediti ugao
okretanja (nagib) na mjestu lijevog oslonca date grede.









Rezultat:
EI 12
l Fl
2 1
A


Zadatak 10.16.

Nosa! prikazan na slici 10.32. optere$en je kontinuiranim optere$enjem q = 10 kN/m.
Izgraen je od profila I18, a materijal je !elik (E = 210
11
Pa, G = 810
10
Pa). Poznato je l =
1 m i smicajni koeficijent
y
= 2,54.
Odrediti horizontalno pomjeranje ta!ke C pomo$u Kastiljanove teoreme.









l
1 l
2
A
B
F
r
C
E, I
E, 2I
Slika 10.31. Gredni nosa optere#en
silom F
r

l/2 l/2
z
2I
1
I
1
F
r

Slika 10.30. Nosa optere#en silom F
r

C
B
A
2l
l

q
q
Slika 10.32. Nosa optere#en kontinuiranim
optere#enjem
36
Rezultat:
mm 562 , 8
C


Zadatak 10.17.

Za ram (l, E, I
x
) optere$en silom F prema slici 10.33. potrebno je:
a) odrediti otpore oslonca i nacrtati stati!ke dijagrame F
T
, F
a
, M;
b) odrediti horizontalno pomjeranje i ugao okretanja presjeka B.














Slika 10.33. Ram optere#en silom

Rezultat:
a) Fl 2 M ; F F ; 0 F
A AV AH

b)
x
2
B
x
3
H
B
EI 4
Fl 9

EI
Fl
!

Zadatak 10.18.

Odrediti horizontalno pomjeranje ta!aka B i C datog rama (slika 10.34.) usljed djelovanja
sile F. Koliko $e se razmaknuti ta!ke E i F koje lee na polovinama visine stubova AD i
BC.














l
/
2

B

A

C

D

l
/
2

l
/
2

l
/
2

l

F
E

F
r

Slika 10.34. Ram optere#en silom F
r

B
A
l, 2I
l, I
l, I
l, I
F
r

37
Rezultat:
x
3
EF
x
3
CH
x
3
BH
EI
Fl
48
17
;
EI
Fl
3
2
;
EI
Fl
6
5


Zadatak 10.19.

Gredni nosa! ABC (slika 10.35.) optere$en je kontinualnim optere$enjem q na duini AB i
koncentrisanom silom F na kraju C. Odrediti ugib i ugao okretanja u ta!ki C. Koristiti
Maksvel-Morovu metodu.

















Rezultat:
x
3
x
2
C
x
4
x
3
C
EI 24
qL
EI 24
FL 7
;
EI 48
qL
EI 8
FL


Zadatak 10.20.

Nosa! na slici 10.36. ima pravougaoni popre!ni presjek:
a) provjeriti !vsto$u nosa!a ako je
de
= 110 MPa, a
dc
= 150 MPa;
b) odrediti horizontalno pomjeranje ta!ke C.
Poznato je: F = 20 kN, l
1
= 2 m, l
2
= 0,5 m, b = 6 cm, h = 10 cm, E = 2 10
5
MPa.









Slika 10.36. a) Nosa optere#en silom
b) Popreni presjek nosaa
b
l
1
h

l
2

A
B
C
F
r

b) a)
A B
C

C
&
C

A
B
C
q
L

L/2

F
r

Slika 10.35. a) Nosa optere#en kontinualnim
optere#enjem i koncentrisanom
silom
b) Deformisani oblik nosaa
a)
b)
38
Rezultat:
a)
dC C max de e max
MPa 100 ; MPa 3 , 103 < <
b) cm 08 , 1
H
C


Zadatak 10.21.

Za konzolu na slici 10.37. treba:
a) odrediti ugao nagiba sile F da pomjeranje kraja C bude u pravcu djelovanja sile F;
b) izra!unati reakciju u ukljetenju i nacrtati dijagram momenata savijanja;
c) dimenzionisati nosa!, ako je popre!ni presjek kao na slici 10.37b:
d) na$i pomjeranje kraja C.
Poznato je: F = 1 kN, l = 30 cm, E = 2 10
11
Pa,
d
= 162 MPa.













Slika 10.37. a) Nosa optere#en silom
b) Popreni presjek nosaa
Rezultat:
a) ' 30 67
8
3
0



b) l ) F F ( M ; sin F F ; cos F F
H V A AV AH

c) m 9 , 18 h ; mm 3 , 6 r ; Nm 3 , 162 M
max

d) mm 76 , 1 f
C


Zadatak 10.22.

Za datu reetku (slika 10.38.) na$i pomjeranje !vora B u vertikalnom pravcu. EA je
konstantno za sve tapove.









C
B
D
A
2l
l
l

F
r

F
r

Slika 10.38. Reetkasti nosa optere#en
silom F
r

b)
a)
l

r l

A B
C
F
r

3r
3
r


39
Rezultat:
( ) 2 3 4 F
EA
l 2
B
+

Zadatak 10.23.

Reetkasti nosa! (slika 10.39.) sastoji se iz pet tapova zglobno vezanih, istog popre!nog
presjeka i od istog materijala. U ta!ki D djeluje horizontalna sila. Odrediti pomjeranje ta!ke
D.














Rezultat:

AE
FL
8 , 4 ;
AE
FL
6 , 8
V H


Zadatak 10.24.

Za reetku optere$enu silom F = 40 kN (slika 10.40.) odrediti vertikalno pomjeranje ta!ke
C. Poznato je: A
1
= A
3
= A
4
= A
6
= 500 mm
2
, A
2
= A
5
= A
7
= 1000 mm
2
, E = 70 GPa.















Rezultat:
mm 46 , 2
V
C

L
L

L

A
B C
D
F
r

Slika 10.39. Reetkasti nosa optere#en silom F
r

1,5 m 0,6 m
7
4
2
6
5
3
1
0
,
8

m

B
A C
D
E
F
r

Slika 10.40. Reetkasti nosa optere#en silom F
r

40
Zadatak 10.25.

Za dati nosa! (slika 10.41.) odrediti pribliavanje krajeva A i B. Uzeti u obzir samo uticaj
od savijanja (EI
x
= const.).












Rezultat:

,
_

+ + +
2 2
x x
3
AB
R
4
LR 3 L
EI
FR 2
EI 3
FL 5


Zadatak 10.26.

Za polukrunu gredu na slici 10.42. odrediti vertikalno i horizontalno pomjeranje ta!ke B i
okretanje pope!nog presjeka na tom mjestu. Poznato je: F, R, EI
x
= const.













Rezultat:
x
2
B
x
3
H
B
x
3
V
B
EI
FR 2
;
EI
FR 2
;
EI 2
FR

Zadatak 10.27.

Odrediti ugib ta!ke C na polovini raspona nosa!a proste grede (slika 10.43.) izgraenog od
profila I40 pri !emu se gornji pojas zagrije za 40C, a donji za 10C. Poznato je l = 6 m,
= 1,2 10
-5
1/K.

A
B
R
L L
F
r

F
r
Slika 10.41. Nosa optere#en silama F
r

Slika 10.42. Polukruna greda optere#ena silom
A
R
B
F
r

41








Slika 10.43. Nosa neravnomjerno zagrijan
Rezultat:
cm 405 , 0
C


Zadatak 10.28.

Odrediti vertikalno pomjeranje ta!ke C reetkastog nosa!a (slika 10.44.) ako se samo
tapovi donjeg pojasa zagriju za 20C. Poznato je = 1,2 10
-5
1/K.









Rezultat:
cm 36 , 0
CV


Zadatak 10.29.

Gredni nosa! (EI
x
= const.) je optere$en prema slici 10.45. Odrediti ugao okretanja u ta!ki
C pomo$u Vere!aginove metode. Poznato je: F = 1 kN, M = 0,5 kNm, q = 0,5 kN/m.











Rezultat:
x
C
EI 6
5



3m 3 3
3

A
B
3
2
4
1
7
6
5
8
C
D
Slika 10.44. Reetkasti nosa kod koga su
zagrijani tapovi 1 i 5
l/2 l/2
A
B
C
x
y
I40
z
A
q
B
C
4 m

2

F
r

1

Slika 10.45. Gredni nosa optere#en na
savijanje
M
r

42
Zadatak 10.30.

Za dati prostorni nosa! ABCDE i optere$enje prema slici 10.46. na$i pomjeranje ta!ke E u
horizontalnom i vertikalnom pravcu pomo$u Vere!aginove metode. Pojedini dijelovi
nosa!a su meusobno pod pravim uglom. Dijelovi ABC i DE su u horizontalnoj ravni, a dio
BCDE je u vertikalnoj ravni. Poznato je: E, G, I
x
, I
y
, I
o
, AB = BC = CD = l, DE = l/2. Uticaj
transverzalnih i aksijalnih sila zanemariti.



















Rezultat:
+ +
o
3
y
3
x
3
EH
GI
Fl
4
5
EI
Fl
24
17
EI 2
Fl

+
o
3
x
3
EV
GI 2
Fl
EI 12
Fl



A
B
C
D
E
F
r

F
r
Slika 10.46. Prostorni nosa optere#en silama F
r