Geografija

Izvor: Wikipedija
Skoi na: orijentacija, trai
Ovo je glavno znaenje pojma Geografija. Za druga znaenja, pogledajte Geografija
(razdvojba).


Fizika karta svijeta
Geografija (gr. ), znanost koja prouava prostornu stvarnost Zemljine povrine.
Naziv potjee iz klasine starine, a upuuje na prvotno znaenje geografije, pa je prema tome
nastala i rije zemljopis.
[1]

[2]
Geografija tada nije bila znanost s odreenim objektom i ciljem
prouavanja, ve neka vrsta ope enciklopedije o Zemlji. Rije geografija prvi je skovao
Eratosten oko 200. pr. Kr. kako bi oznaio opisno uenje o Zemlji.
Uz filozofiju i historiju (povijest), geografija pripada meu najstarije znanosti ljudske
civilizacije. Ona se za objanjavanje geografskog prostora koristi metodama prirodnih i
drutvenih znanosti. S obzirom na raznoznanost geoprostora, geografija je kao znanost vrlo
kompleksna. To je jedina dualna ili mosna znanost, koja povezuje prirodne i drutvene
znanosti.
[3][4]
Naziva se i svjetskom disciplinom.
[5]

Geografija je, dakle, sintetika znanost, koja spaja mnoga dostignua brojnih znanosti radi
objanjavanja geografskog prostora. Ona pripada u skupinu prirodnih znanosti jer joj je osnovno
polazite u prirodnim znaajkama geoprostora.
Geografija kao znanost o geografskom prostoru (Zemljinoj povrini) objanjava rairenost,
utjecaje i meuzavisnost svih najvanijih prirodnih i drutvenih imbenika, koji sudjeluju u
oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija).
Sadraj
[sakrij]
1 Grane geografije
o 1.1 Opa geografija
o 1.2 Fizika geografija
o 1.3 Antropogeografija
o 1.4 Ekoloka geografija
o 1.5 Geomatika
o 1.6 Regionalna geografija
o 1.7 Srodna podruja
2 Geografske tehnike
o 2.1 Kartografija
o 2.2 Geografski informacijski sustavi
o 2.3 Daljinska istraivanja
o 2.4 Geografske kvantitativne metode
o 2.5 Geografske kvalitativne metode
3 Povijest geografije
4 Poznati geografi
5 Geografske institucije i drutva
6 Publikacije
7 Geografija u Hrvatskoj
8 Vie informacija
9 Biljeke i reference
10 Vanjske poveznice
11 Ostali projekti
Grane geografije[uredi VE | uredi]
Opa geografija[uredi VE | uredi]
Kao sintetika znanost, geografija ukljuuje i analitike studije odreenih pojava i objekata
Zemljine povrine. Ukupnost svih grana analitikih studija tvori opu geografiju. Prema tome,
odnose li se analitika prouavanja na objekte i pojave prirodne sredine ili ljudske djelatnosti,
opa se geografija dijeli na fiziku geografiju i antropogeografiju.
Fizika geografija[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: fizika geografija
Fizika geografija (ili fiziogeografija) dijeli se na geomorfologiju, hidrografiju, klimatologiju i
biogeografiju. Ranije se u fiziku geografiju ubrajala i matematika, odnosno astronomska
geografija s geodezijom i kartografijom, ali budui da su se razvile u samostalne znanosti, to se
ne mogu ukljuiti u sistem ope geografije iako je u geografskom radu praktino poznavanje
njihovih principa neophodno potrebno. Geomorfologija prouava reljef Zemljine povrine, a
hidrografija vode. Zbog razlike izmeu morskih, jezerskih i tekuih voda, hidrografija se dijeli
na oceanografiju (oceani i mora), limnologiju (jezera) i potamologiju (rijeke). Klimatologija
prouava klimu s geografskog stanovita, tj. osobine i znaenje klime za ostale objekte i pojave
Zemljine povrine. Napokon, biogeografija prouava znaenje organskog svijeta na Zemljinoj
povrini, njegovu rasprostranjenost i uvjete rasprostranjenosti. Prema tome, je li teite na
prouavanju flore ili faune, biljna geografija ili fitogeografija razlikuje se od ivotinjske
geografije ili zoogeografije. Stoga su najvanije grane fizike geografije sljedee:




biogeografija
ekogeografija i
upravljanje okoliem
geodezija geomorfologija




glaciologija
hidrologija i
hidrografija
klimatologija i
paleoklimatologija
krajobrazna
ekologija



kvartarna
znanost
obalna geografija oceanografija pedologija


paleogeografija

Antropogeografija[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: antropogeografija
Glavni je geografski faktor na Zemljinoj povrini ljudsko drutvo, a meusobne odnose ljudskog
drutva i prirodne sredine na Zemlji prouava antropogeografija ili humanistika geografija.
Budui da su aktivnosti ljudskog drutva i prirodne sredine na Zemljinoj povrini vrlo sloene,
najvei broj specijalnih grana i ogranaka geografije postoji upravo u antropogeografiji. Osim
prouavanja stanovnitva kao cjeline (demogeografija), istie se geografija naselja, koja se njima
bavi kao geografskom pojavom (osobito razvijen pravac koji prouava gradove
poleogeografija). Sloene probleme gospodarske djelatnosti drutva prouava ekonomska
geografija (ima mnogo ogranaka i smjerova, npr. agrarna, industrijska, prometna geografija i
dr.). Geografske uvjete historijskog razvoja prouava historijska geografija, a geografske
pretpostavke i probleme politikih tvorevina (drava) politika geografija. Medicinska geografija
prouava geografsku rairenost pojedinih bolesti, higijenske uvjete ivota u pojedinim
geografskim podrujima i time omoguuje donoenje planskih mjera za poboljanje zdravstvenih
prilika u svijetu. Posebno podruje antropogeografije ine strateka i vojna geografija.
Najvanije grane antropogeografije jesu sljedee:



ekonomska
geografija
historijska & vrem.
geog.
kulturna
geografija
medicinska
geografija

polit. geog. &
geopolitika
pop. geog. ili
demografija
prometna
geografija
razvojna geografija




religijska geografija socijalna geografija
turistika
geografija
urbana geografija
U razliite pristupe podruju antropogeografije koji su nastali relativno nedavno mogu se
ubrojiti:
Bihevioralna geografija
Feministika geografija
Kulturna teorija
Geozofija
Ekoloka geografija[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: ekoloka geografija
Ekoloka geografija je grana geografije koja opisuje prostorne aspekte interakcija izmeu ljudi i
prirodnog svijeta. Ona zahtjeva tradicionalne aspekte fizike i antropogeografije kao i naine po
kojima ljudska drutva konceptualiziraju okolinu.
Ekoloka geografija se pojavila kao most izmeu fizike i antropogeografije zbog rastue
specijalizacije navedena dva polja. tovie, kako se ljudski odnos prema okolini mijenjao kao
posljedica globalizacije i tehnolokih promjena, uvidjela se potreba za novim pristupom radi
razumijevanja promjena i dinamikih odnosa. Primjeri istraivakih polja u ekolokoj geografiji
jesu upravljanje u kriznim situacijama, upravljanje okoliem, odrivost i politika ekologija.
Geomatika[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: geomatika


Digitalni elevacijski model (DEM)
Geomatika je grana geografije koja je nastala nakon kvantitativne revolucije u geografiji
sredinom 1950-ih. U geomatici se koriste tradicionalne prostorne tehnike koritene u kartografiji
i topografiji kao i njihova primjena na raunala. Geomatika je postala prostrano polje s mnogim
disciplinama koje koriste tehnike poput GIS-a i daljinskih istraivanja. Geomatika je takoer
dovela do revitalizacije pojedinih geografskih odsjeka posebice u Sjevernoj Americi gdje je ovaj
predmet bio u silaznoj putanji tijekom 1950-ih.
Geomatika obuhvaa velika podruja koja ukljuuju prostornu analizu poput kartografije,
geografskih informacijskih sustava (GIS), daljinskih istraivanja i globalnih pozicijskih sustava
(GPS).
Regionalna geografija[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: regionalna geografija
Sve navedene specijalnosti, grane i ogranci ope geografije, odnosno fizike i antropogeografije,
imaju analitiko znaenje, te se s obzirom na objekt, cilj i zadatke geografske znanosti koriste
kao pomone discipline. Kompleksno prouavanje prostorne stvarnosti na Zemljinoj povrini, tj.
osnovni i bitni dio geografskog rada, oslanja se djelomino na ope rezultate tih analitikih
studija, ukoliko ih ima. Budui da prostorna stvarnost Zemljine povrine, tj. osobine prirodne
sredine, i drutveno-ekonomska i kulturna nadgradnja, nisu jednolike, ve sastavljene od
prostorno raznolikih i vremenski promjenljivih individualnih cjelina ili geografskih podruja,
upotrebljava se za kompleksno bitno geografsko prouavanje i naziv regionalna geografija.
Glavni postupak u regionalnoj geografiji je regionalizacija koja pokriva odgovarajue tehnike
prostornog razgranienja meu regijama.
Srodna podruja[uredi VE | uredi]
Urbanistiko planiranje, regionalno planiranje i prostorno planiranje: ove discipline
koriste geografsku znanost radi asistiranja u odreivanju kako razvijati (ili ne razvijati)
zemlju da bi se dostigli odreeni kriteriji poput sigurnosti, ljepote, ekonomskih
mogunosti, ouvanja izgraene i prirodne batine i tako dalje. Planiranje gradova i
ruralnih podruja moe se smatrati primijenjenom geografijom.
Regionalna znanost: tijekom 1950-ih pojavio se pokret regionalne znanosti pod vodstvom
Waltera Isarda, a glavni cilj tog pokreta bilo je osiguravanje vee kvalitativne i analitike
baze u geografskim pitanjima nasuprot deskriptivnim nastojanjima tradicionalnih
geografskih programa. Regionalna znanost obuhvaa korpus znanja u kojem prostorna
dimenzija ima fundamentalnu ulogu poput regionalne ekonomike, upravljanja resursima,
teorije lokacije, urbanistikog i regionalnog planiranja, prometa i komunikacija,
antropogeografije, populacijske distribucije, krajobrazne ekologije i kvalitete okolia.
Interplanetarne znanosti: dok je disciplina geografije obino zaokupljena Zemljom, ovaj
se termin neslubeno koristi za opisivanje istraivanja drugih svjetova poput planeta u
Sunevom sustavu ili ak izvan njega. Istraivanje sustava veih od same Zemlje obino
ini dio astronomije ili kozmologije. Istraivanje drugih planeta obino se naziva
planetologijom (planetarnom znanou). Predlagali su se i alternativni termini poput
areologije (prouavanje Marsa), no njihova se uporaba nije proirila.
Geografske tehnike[uredi VE | uredi]
Budui da su prostorni meuodnosi kljuni u ovoj sinoptikoj znanosti, karte su njeno kljuno
orue. Klasina kartografija se modernijim pristupom pridruila geografskoj analizi,
geografskim informacijskim sustavima (GIS) temeljenim na uporabi raunala.
U svojem radu geografi koriste etiri meuodnosna pristupa:
sistematski - grupira geografsko znanje u kategorije koje se mogu globalno istraivati.
regionalni - prouava sistematine veze meu kategorijama za pojedine regije ili mjesta
na planetu.
deskriptivni - jednostavno navodi lokacije obiljeja i populacija.
analitiki - ispituje zato se pronalaze obiljeja i populacije u odreenom geografskom
prostoru.
Kartografija[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: kartografija
Kartografija se bavi prikazivanjem Zemljine povrine pomou apstraktnih simbola. Iako druge
geografske subdiscipline koriste karte u prikazivanju vlastitih analiza, samo stvaranje karata je
dovoljno apstraktno da se promatra zasebno. Kartografija je iz skupa nacrtnih tehnika narasla u
stvarnu znanost.
Kartografi moraju uiti kognitivnu psihologiju i ergonomiku kako bi razumjeli koji simboli
najbolje predstavljaju informacije o Zemlji, te bihevioralnu psihologiju kako bi potaknuli
itatelje svojih karata da reagiraju na informaciju. Oni moraju takoer uiti geodeziju i prilino
naprednu matematiku kako bi razumjeli kako oblik Zemlje utjee na iskrivljenost simbola na
karti projiciranih na ravnu plohu radi preglednosti. Moe se rei, bez mnogo polemike, da je
kartografija neosporno sjeme iz kojega raste velik dio polja geografije. Veina e geografa
navesti oaranost kartama u djetinjstvu kao rani znak da su zavrili u tom podruju.
Geografski informacijski sustavi[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: geografski informacijski sustav
Geografski informacijski sustav bavi se pohranom informacija o Zemlji radi automatske obrade
raunalom na pouzdan nain prikladan svrsi informacije. Osim svih ostalih subdisciplina
geografije, GIS strunjaci moraju razumjeti raunarstvo i sustave baze podataka. GIS je toliko
revolucionirao podruje kartografije da se svaka izrada karata radi uz pomo nekog oblika GIS
softvera. GIS se takoer odnosi na znanost uporabe GIS softvera i GIS tehnika radi prikazivanja,
analiziranja i predvianja prostornih odnosa. U tom smislu GIS oznaava geografsku
informacijsku znanost.
Daljinska istraivanja[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: daljinska istraivanja
Daljinska istraivanja mogu se definirati kao umijee i znanost prikupljanja informacija o
obiljejima Zemlje na nain da se mjerenja izvode na daljinu. Podaci prikupljeni daljinskim
istraivanjima dolaze u raznim oblicima poput satelitskih i zranih snimaka, te podataka
prikupljenih prirunim instrumentima. Geografi sve vie koriste podatke iz daljinskih
istraivanja kako bi prikupili informacije o Zemljinoj povrini, oceanima i atmosferi zato jer: a)
pruaju objektivnu informaciju u raznolikim prostornim mjerilima (od lokalnog do globalnog),
b) osiguravaju sinoptiki pogled na interesno podruje, c) omoguuju pristup udaljenim i/ili
nepristupanim mjestima, d) osiguravaju spektralnu informaciju izvan vidljivog dijela
elektromagnetskog spektra i e) olakavaju istraivanja o promjeni obiljeja/podruja u vremenu.
Podaci iz daljinskih istraivanja mogu se analizirati neovisno ili u konjunkciji s ostalim
slojevima digitalnih podataka (npr. u geografskom informacijskom sustavu).
Geografske kvantitativne metode[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: geostatistika
Geostatistika se bavi analizom kvantitativnih podataka, posebice primjenom statistike
metodologije u istraivanju geografskih fenomena. Geostatistika se opirno koristi u raznim
poljima koja ukljuuju: hidrologiju, geologiju, istraivanje nafte, vremensku analizu,
urbanistiko planiranje, logistiku i epidemiologiju. Matematika osnova za geostatistiku
proizlazi iz grupne analize, linearne diskriminantne analize i neparametrijskih statistikih
testova, te brojnih drugih podruja. Primjene geostatistike poivaju uvelike na geografskim
informacijskim sustavima posebice u interpolaciji (procjeni) nemjerenih toaka. Geografi
trenutno znaajno doprinose metodi kvantitativnih tehnika.
Geografske kvalitativne metode[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: etnografija
Geografske kvalitativne metode ili tehnike etnografskog istraivanja koriste antropogeografi. U
kulturnoj geografiji postoji tradicija primjene tehnika kvalitativnog istraivanja koje se takoer
koriste u antropologiji i sociologiji. Sudioniko promatranje i produbljeni intervjui slue
antropogeografima u prikupljanju kvalitativnih podataka.
Povijest geografije[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: Povijest geografije
Geografija
Povijest geografije
grko-rimska
kineska
islamska
Velika geografska otkria
povijest kartografije
okolinski determinizam
regionalna geografija
kvantitativna revolucija
kritika geografija

Najstarije poznate karte svijeta potjeu iz 9. stoljea pr. Kr., a pripadale su Babiloncima.
[6]

Tenja za spoznajom prostornog rasporeda svih pojava na Zemljinoj povrini see u najdalju
poznatu prolost, ali je ona ostvarena tek u antikoj Grkoj. Hipokrat, Aristotel, Hiparh, osobito
Eratosten (jedan od prvih koji je mjerio promjer Zemlje)
[7]
, nastojali su objasniti ope fenomene
Zemlje kao cjeline. Kasnije se Agripa (astronom), Strabon i Plinije Stariji, prema praktinim
potrebama (ekspanzija Rimskog Carstva), orijentiraju na opise zemalja. Dok je prva, starija
geografska orijentacija gotovo iskljuivo prirodoznanstvena i spekulativna, druga je
prakticistika i opisna, s osobitim naglaskom na ovjeku i njegovu djelovanju na Zemlji. Od 3.
stoljea, kineske metode geografskih istraivanja i njihova geografska literatura mnogo su
sloeniji nego u Europi toga vremena, to je sluaj sve do 13. stoljea.
U srednjem vijeku orijentalna, arapska geografija nastavlja uglavnom prirodoznanstvenu antiku
tradiciju. Proirenje opih saznanja nadopunjeno je tada i znaajnijim opisima, prakticistikim
radovima (Masudi, Al Idrisi, Ibn Battuta, Ibn Khaldun). Europska srednjovjekovna geografija
(kozmografija) zaostaje za antikom i arapskom geografijom.
[8]
Nakon putovanja Marka Pola te
ponovnim oivljavanjem interesa za djela antikih pisaca (osobito nakon velikih geografskih
otkria) poinje ivlji rad koji ima samo opisno znaenje, s velikim balastom suvinih
pojedinosti i neobinih, esto fantastinih pria i opisa.


Autoportret Alexandera von Humboldta, jednog od ranih pionira geografije
U 17. i 18. st., zbog napretka tehnikih znanosti (1617. prva triangulacija, 1682. Cassinijeva
nova karta svijeta), postaje horizont geografskih saznanja iri (Bernhard Varenius), ali se sav
geografski rad jo ograniuje na opisno-statistiki pregled pojedinih drava. Tek radovi
njemakih geografa Alexandera von Humboldta (1769. 1859.) i Karla Rittera (1779. 1859.)
stvaraju potpuno nove osnove za razvoj geografije, koja otada postaje znanstvena disciplina. A.
Humboldt i K. Ritter smatraju se osnivaima moderne znanstvene geografije, jer su za cilj
geografije postavili objanjavanje uzronosti predmeta i pojava koji se javljaju u prostoru. Prema
Humboldtu, glavno znaenje ima uporedno prouavanje prirodne sredine, jer "ovjek zavisi od
prirode i njoj se prilagouje". K. Ritter, naprotiv, polazi od djelatnosti ovjeka i prema njoj
odreuje znaenje i osobine pojedinih dijelova Zemlje. Tim se smjerom razvijala geografija u
drugoj polovici 19. st., ali je zbog snanog razvitka prirodnih nauka prevladala
prirodoznanstvena orijentacija, osobito u opoj geografiji (fizika geografija).
Antropogeografija je s Friedrichom Ratzelom (1844. - 1904.) poela jaati humanistiki smjer u
geografiji, ali se ipak nije razvila ni osamostalila kao fizika geografija, jer je teko bilo tono
razgraniiti predmet prouavanja i nai prave metode rada. Neki su antropogeografi smatrali
njezinim objektom samo pojave materijalne ljudske aktivnosti, a drugi i kulturne, politike,
religiozne, psihike i dr. Dualizam u geografiji (odvajanje fizike od antropogeografije) nije se
mogao odrati, jer je nastao kao posljedica nedostatka jedinstvenog kolovanja. Gotovo su sve
novoosnovane katedre iz geografije na sveuilitima popunjavali u drugoj polovici 19. st.
strunjaci iz drugih srodnih znanosti. Tek potkraj 19. i na poetku 20. st. nove generacije
geografskih strunjaka istiu jedinstvo geografske nauke. U Francuskoj Vidal de La Blache
udara temelje modernoj regionalnoj geografiji, koja je dala niz dobrih sintetiko-geografskih
studija. U Njemakoj je obiljeen nov smjer pojavom A. Hettnera. Velika potreba za sintetikim
geografskim radovima, osobito za Prvoga svjetskog rata, potakla je razvoj, moderne, jedinstvene
geografije u Engleza, Amerikanaca, Rusa i drugih naroda, a to je pojaano poslije Drugog
svjetskog rata.
Poznati geografi[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: popis geografa


Geograf, rad Johannesa Vermeera
Eratosten (276. pr. Kr. - 194. pr. Kr.), izraunao opseg Zemlje.
Ptolomej (o. 90. - o. 168.), prikupio grko i rimsko znanje u knjigu Geographia.
Gerardus Mercator (1512. - 1594.), inovativni kartograf koji je osmislio Mercatorovu
projekciju
Alexander von Humboldt (1769. - 1859.), smatra se ocem moderne geografije; objavio
Kosmos i utemeljio podruje biogeografije.
Carl Ritter (1779. - 1859.), smatra se ocem moderne geografije. Prvi proelnik Katedre za
geografiju na Sveuilitu u Berlinu.
Arnold Henry Guyot (1807. - 1884.), zabiljeio strukturu ledenjaka i unaprijedio
razumijevanje gibanja ledenjaka, posebice u brzom ledenom toku.
William Morris Davis (1850. - 1934.), otac amerike geografije. Razvio shvaanje
ciklusa erozije.
Paul Vidal de La Blache (1845. - 1918.), utemeljitelj francuske kole geopolitike i autor
principa antropogeografije.
Sir Halford John Mackinder (1861. - 1947.), suosniva Londonske kole ekonomije i
Geografskog udruenja
Walter Christaller (1893. - 1969.), antropogeograf i pronalaza teorije centralnog mjesta.
Yi-Fu Tuan (1930. - ), kinesko-ameriki znanstvenik smatra se osnivaem discipline
humanistike geografije.
David Harvey (1935. - ), marksistiki geograf i autor teorija o prostornoj i urbanoj
geografiji.
Edward Soja (roen 1941.), poznat po svojem radu na regionalnom razvitku, planiranju i
vladanju, te kovanju termina sinekizam i postmetropolis.
Michael Frank Goodchild (1944. - ), istaknuti strunjak u GIS-u i dobitnik RGS founder's
medal 2003. godine.
Doreen Massey (1944. - ), kljuna strunjakinja u prostoru i mjestima globalizacije i
njenim raznolikostima, dobitnica Ludove nagrade.
Nigel Thrift (1949. - ), zaetnik nereprezentacionalne teorije.
Geografske institucije i drutva[uredi VE | uredi]
Geografski institut Antona Melika (Slovenija)
Geografsko drutvo Slovenije
Hrvatsko geografsko drutvo
National Geographic Society (SAD)
Royal Geographical Society (UK)
Socit de Gographie (Francuska)
Kraljevsko belgijsko geografsko drutvo
Kraljevsko dansko geografsko drutvo
Kraljevsko nizozemsko drutvo
Harvardsko geografsko drutvo
Egipatsko geografsko drutvo
Lisabonsko geografsko drutvo
Publikacije[uredi VE | uredi]
Acta Geographica Croatica
African Geographical Review
Geografski horizont
Geographical Review
Hrvatski geografski glasnik
Geografija u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]
Glavni lanak: geografija u Hrvatskoj
Geografija u Hrvatskoj ima znaajnu odgojnu i znanstveno-istraivaku ulogu. Hrvatski geografi
zaposleni su u obrazovnim ustanovama (osnovne, srednje, vie i visoke kole), javnim tvrtkama
za upravljanje i gospodarenje prostorom, zavodima za prostorno planiranje i ureenje,
katastarskim uredima, kartografskim i geoinformatikim ustanovama, zavodima za statistiku,
Hrvatskoj vojsci, tijelima dravne uprave te lokalne uprave i samouprave, znanstvenim
ustanovama, turistikim organizacijama, zavodima za zatitu kulturne i povijesne batine,
leksikografiji, izdavatvu i medijima.
[9]
Najpoznatije geografske organizacije u Hrvatskoj su
Geografski odsjek PMF-a Sveuilita u Zagrebu, Odjel za geografiju Sveuilita u Zadru, te
krovno strukovno udruenje Hrvatsko geografsko drutvo. Geografska znanost ima velik
drutveni znaaj to se moe vidjeti po tome da je obavezan predmet u drugoj polovici
osnovnokolskog obrazovanja, te u cijelom srednjokolskom obrazovanju.
[10]

Poeci razvoja geografije u Hrvatskoj mogu se vidjeti ve 1673. godine kada Stjepan Glava
izdaje u bakrotisku originalnu prvu domau kartu Hrvatske. U isto se doba javljaju prvi
geografski radovi o Hrvatskoj, ali ih izdaju stranci, Austrijanci i Talijani. Tek 1843. godine
Dragutin Seljan izdaje Zemljopis pokrainah ilirskih, prvi rad na hrvatskom jeziku iz podruja
geografije. Ubrzo zatim javljaju se i drugi autori koji piu o geografskim temama. Meutim
glavnu prekretnicu u hrvatskoj geografiji uinio je Petar Matkovi koji je 1883. godine osnovao
Katedru za geografiju na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Ovime je omogueno
visokokolsko obrazovanje buduih geografa u vlastitoj sredini i na vlastitom jeziku. Stvorena je
osnova za znanstveni rad i izdavanje geografskih udbenika domaih strunjaka na hrvatskom
jeziku. Geografsku djelatnost nakon Matkovia nastavljaju Milan enoa (osniva Geografskog
instituta), Artur Gavazzi, a nakon Drugog svjetskog rata Josip Rogli i drugi.
[11]

Vie informacija[uredi VE | uredi]

Portal Geografija
Glavni lanak: popis osnovnih geografskih tema
Geograf
Geografska karta
Geografski lanci u izradi
Geografski leksikon
Geografsko preimenovanje
Karta svijeta
Navigator
Popis geografa
Popis istraivaa
Biljeke i reference[uredi VE | uredi]
1. Jump up Etimoloki elementi (morfemi) prema kojima je nastala rije geografija jesu
prefiksalni morfem geo- koji dolazi od gr. - zemljo-, koji se odnosi na zemlju; zemlja, te
sufiksalni morfem -grafija koji dolazi od gr. - -pis(anje), a srodan je morfemima -graf, -
grafika, -grafiki, -grafizam, gr. - -pisac, koji pie; piem, pismeni.
Enciklopedija leksikografskog zavoda, sv. 2 (D-Helio), JLZ, Zagreb, 1967.
2. Jump up "Online Etymology Dictionary". Etymonline.com.
http://www.etymonline.com/index.php?term=geography.
3. Jump up http://web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf
4. Jump up http://www.physicalgeography.net/fundamentals/1b.html
5. Jump up Bonnett, Alastair: What is Geography? London, Sage, 2008
6. Jump up Kurt A. Raaflaub & Richard J. A. Talbert (2009). Geography and Ethnography:
Perceptions of the World in Pre-Modern Societies. John Wiley & Sons. str. 147. ISBN
1405191465
7. Jump up Jean-Louis and Monique Tassoul (1920). A Concise History of Solar and Stellar
Physics. London: Princeton University Press. ISBN 069111711X.
8. Jump up Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 3. Taipei: Caves
Books, Ltd. Str. 512.
9. Jump up Geografski odsjek PMF-a: to nakon studija?
10. Jump up Hrvatski nacionalni obrazovni standard: Nastavne teme 2006./2007. - Geografija
11. Jump up Razvoj geografije u Hrvatskoj od obnove Sveuilita do danas
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
Geografija.hr - edukativni internet projekt Hrvatskog geografskog drutva
Geografski odsjek PMF-a Sveuilita u Zagrebu
Hrvatsko geografsko drutvo
Meunarodna geografska unija
National Geographic Online
Ostali projekti[uredi VE | uredi]

U Wikimedijinu spremniku nalazi se jo gradiva na temu: Geografija
Pogledajte rjeniku natuknicu geografija u Wjeniku, slobodnom rjeniku.
[sakrij]
V R U
geografija

povijest indeks/obris portal

grane antropogeografija
bihevioralna demogeografija ekonomska
(agrarna industrijska prometna razvojna
ruralna turistika urbana) historijska kulturna
(feministika lingvistika regionalna
religijska) medicinska politika socijalna
strateka vojna vremenska

fizika geografija
biogeografija (fitogeografija zoogeografija)
geodezija geomorfologija glaciologija
hidrologija klimatologija krajobrazna
ekologija kvartarna znanost limnologija
obalna oceanografija paleogeografija
pedologija

integrativna geografija ekoloka geografija



tehnike i orua
daljinska istraivanja geografski informacijski sustavi (GIS)
geostatistika globalni pozicijski sustav (GPS) kartografija kvalitativno
istraivanje prostorna analiza prostorna znanost

drutva
Ameriko geografsko drutvo Drutvo geografkinja Europsko
geografsko udruenje Geografsko udruenje Hongkonko geografsko
udruenje Hrvatsko geografsko drutvo Kraljevsko geografsko drutvo
Kraljevsko kanadsko geografsko drutvo Kraljevsko kotsko geografsko
drutvo Lisabonsko geografsko drutvo Meunarodna geografska unija
National Geographic Society Rusko geografsko drutvo Saudijsko
geografsko drutvo Socit de Gographie Udruenje amerikih
geografa

geografi
Ptolomej Masudi Gerardus Mercator Carl Ritter Alexander von
Humboldt Alfred Russel Wallace Richard Chorley

<img src="//hr.wikipedia.org/wiki/Special:CentralAutoLogin/start?type=1x1" alt="" title=""
width="1" height="1" style="border: none; position: absolute;" />
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Geografija&oldid=4244069"
Kategorije:
Izabrani lanci
Geografija
Navigacijski izbornik
Osobni alati
Otvori novi suradniki raun
Prijavi se
Imenski prostori
lanak
Razgovor
Inaice
Pogledi
itaj
uredi
Vidi stare izmjene
Radnje
Trai
Posebno:Trai
Kreni

Orijentacija
Glavna stranica
Kafi
Aktualno
Nedavne promjene
Sluajna stranica
Pomo
Donacije
Ispis/izvoz
Napravi zbirku
Preuzmi kao PDF
Inaica za ispis
Pomagala
to vodi ovamo
Povezane stranice
Postavi datoteku
Posebne stranice
Trajna poveznica
Podatci o lanku
Meuwiki
Citiraj ovaj lanak
Drugi jezici

Ach
Afrikaans
Akan
Alemannisch

Aragons




Asturianu

Aymar aru
Azrbaycanca

Boarisch
emaitka
Bikol Central

()

Bislama
Bamanankan


Brezhoneg
Bosanski

Catal
Chavacano de Zamboanga

Cebuano

Corsu
etina
Kaszbsczi

Cymraeg
Dansk
Deutsch
Dolnoserbski

English
Esperanto
Espaol
Eesti
Euskara
Estremeu

Suomi
Vro
Froyskt
Franais
Arpetan
Nordfriisk
Furlan
Frysk
Gaeilge

Gidhlig
Galego
Avae'

Gaelg


Fiji Hindi
Hornjoserbsce
Kreyl ayisyen
Magyar

Interlingua
Bahasa Indonesia
Interlingue
Igbo
Ilokano
Ido
slenska
Italiano
/inuktitut

Lojban
Basa Jawa

Taqbaylit


Kalaallisut



-
Kurd

Kernowek

Latina
Ladino
Ltzebuergesch

Limburgs
Ligure
Lumbaart
Lingla

Lietuvi
Latvieu
Basa Banyumasan

Malagasy





Bahasa Melayu
Malti
Mirands

Nhuatl
Plattdtsch
Nedersaksies


Oshiwambo
Nederlands
Norsk nynorsk
Norsk bokml
Novial
Nouormand
Sesotho sa Leboa
Occitan


Kapampangan
Picard
Norfuk / Pitkern
Polski



Portugus
Runa Simi
Rumantsch
Romani
Romn
Tarandne

Sardu
Sicilianu
Scots
Srpskohrvatski /

Simple English
Slovenina
Slovenina
Gagana Samoa
ChiShona
Soomaaliga
Shqip
/ srpski
SiSwati
Basa Sunda
Svenska
Kiswahili
lnski




Trkmene
Tagalog
Tok Pisin
Trke
Xitsonga
/tatara


Ozbekcha
Vneto
Vepsn kel
Ting Vit
Volapk
Walon
Winaray
Wolof

Yorb
Zeuws


Bn-lm-g

Uredi meuwikije
Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 01:11, 10. sijenja 2014.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim
uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.
Zatita privatnosti
Impresum
Uvjeti koritenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti
Developers
Mobilni prikaz