Robinzon Kruso

Robinzon je roen u Engleskoj, u malom mestu na obali mora. Kao deak svakog dana je gledao brodove i
vesele mornare kako iz njih iskrcavaju robu. Razmiljao je o tome odakle je ta roba dola i kakav i koliki put je
prela. Matao je da kad poraste postane mornar i da svojim brodom oplovi ceo svet. ednog dana njegovi snovi
postali su stvarnost. !ez znanja svojih roditelja ukrcao se sa svojim prijateljem na brod i krenuo u nepoznato.
!io je mlad, radoznao i pun avanturistikog duha.
"e# posle prve plovidbe i nevremena koje je zahvatilo brod, Robinzon je izgubio $elju da bude mornar. %eleo
je da se odmah vrati svojoj ku#i, ali u povratku nije imao sre#e. !rod na kome je plovio ku#i zarobili su gusari.
&eke mornare su ubili, neke bacili morskim psima, a Robinzona su uzeli u ropstvo. 'lovidba sa gusarima zavrila
se brodolomom. !rod je potonuo, a Robinzon se probudio na pustom ostrvu. !io je sam. (amo on i priroda oko
njega. )ada je poela njegova borba sa prirodom i samim sobom, borba za pre$ivljavanje. 'rvo je naao
skrovite. !ila je to malu pe#inu na vrhu bre$uljka. *spoetka jeo je kukuruz i pio vodu koju je nalazio u blizini, a
kad mu je to dosadilo odluio je da krene u istra$ivanje ostrva. (hvatio je da mu mnoge stvari mogu biti korisne,
samo da treba da iskoristi svoje znanje i vetinu. !io je strpljiv, vredan i pun samopouzdanja. "erovao je u sebe i
svoju snala$ljivost. +d li#a je napravio ode#u i obu#u, od drve#a luk i strele, a od kamena otre no$eve.
,$arenu lavu koju je izbacio vulkan koristio je kao vatru, a od osuenih komada pravio je cigle i posue. &apravio
je pe#, sto i stolice, a buenjem drveta ugledavi iskrice shvatio je na koji nain mo$e uvek upaliti vatru. (vakim
danom Robinzon je sve vie napredovao. (tvorio je svoj mali svet i inilo mu se da mu nita ne nedostaje osim
drutva i razgovora sa nekim. ednog dana sre#a mu se osmehnula i njegovoj samo#i doao je kraj. *z ruku
opasnih ljudo$dera spasao je mladog divljaka. +dveo ga je u svoju pe#inu i dao mu ime 'etko. ,io ga je
engleski jezik i prenosio mu svoja znanja i vetine. 'ostali su dobri prijatelji. %iveli su zajedno i sve su delili. 'etko
se divio Robinzovonoj pameti, hrabrosti i dobroti. !io mu je zahvalan i odan. Kad je na ostrvo stigao brod nisu se
razdvojili, ve# su zajedno su krenuli za Englesku gde su nastavili svoj zajedniki $ivot.
%ive#i na pustom ostrvu Robinzon je iz naivnog deaka izrastao u veoma snala$ljivog i odgovornog oveka.
(hvatio je da mladi ljudi uvek treba da sluaju savete starijih, da novac i bogatstvo nita ne vrede i da su neka
male i beznaajne stvari koje te okru$uju ponekad najvrednije. ,video je da u svemu dobrom i loem uvek postoji
i dobro i loe i da ljudi tek kad izgube neto shvate koliko je to istinski vredelo.
Boske
Kragujevac, 2009.
Avanturistiki roman
Robinzon Kruso
Autor
Daniel Defo
ema romana
Borba oveka sa !riro"om i samim sobom u cilju !re#ivljavanja
$lavni likovi
Robinzon Kruso, %etko
%oruka
&ika"a ne vi"imo !ravo stanje u kome smo, sem kao su!rotnost neemu gorem, niti cenimo
vre"nost onoga u emu #ivimo, "ok ga ne izgubimo.



Robinzon Kruso
Knjiga Roninzon Kruso je avanturistiki roman u kome je !isac !ri!ove"anjem u !rvom
licu o!isao avanture mla"og mornara na moru i njegov #ivot na !ustom ostrvu, "aleko
o" civilizacije.
'ns!iraciju za ovaj roman !isac je na(ao u neobinom iskustvu (kotskog mornara
Ale)san"ra *elkira, koji je +,0-. go"ine !o(ao na !ut sa !oznatim more!lovcem
.iliamom Dam!ierom. &a !utu ka /u#nom moru zbog sva0e sa ka!etanom bro"a
za1tevao "a ga izbace na ostrvo /uan 2ernan"ez. &a ovom !usto ostrvu ostao je etiri
go"ine i etiri meseca, "ok ga konano nije izbavio je"an o" bro"ova engleske kraljevske
mornarice.

O piscu
Daniel Defo je !oznati engleski !isac, !ri!ove"a i zaetnik mo"ernog romana. Ro0en je
u +330. go"ine u 4on"onu. %isao je mnogo i ostavio je !reko 500 naslova 6romana, !ria,
!olemika i lanaka7. 8animala ga je !olitika i bavio se !olitikim novinarstvom.
%roslavio se !isanjem avanturistiki1 romana. %ri!ove"ao je u !rvom licu i koristio je
obian svako"nevni govor. &jegov !rvi i naj!oznatiji roman Robinzon Kruso !reve"en je
na -0 jezika. 9mro je u 4on"onu +,:+. go"ine kao jako siroma(an ovek. *!omenik su
mu !o"igla engleska "eca.

Avanturistiki roman je !rozno "elo u kome !isac o!isuje avanture i neobine
"o#ivljaje svoji1 likova.



'zvor; .iki!e"ia
Robinson Crusoe
<rginalne korice !rvog iz"anja knjige iz +,+9.
Autor Daniel Defoe
Originalni naslov The Life and Strange Surprizing
Adventures of Robinson Crusoe, of
York, Mariner: Who lived ight and
T!ent" Years, all alone in an un
inhabited #sland on the Coast of
A$eri%a, near the Mouth of the &reat
River of 'roono(ue) *aving been %ast
on Shore b" Ship!re%k, !herein all the
Men perished but hi$self+ With An
A%%ount ho! he !as at last as
strangel" deliver,d b" -irates+ Written
b" *i$self
Ilustrator
$ravure /o1na =larka i /o1na %inea !o
crte#ima ne!oznatog majstora
>+?
Zemlja @ngleska
Jezik engleski
anrovi avanturistiki roman
Iz!ava .. aAlor
Datum iz!anja 25. a!ril, +,+9.
"ip me!ija (tam!a
I#$% &A
#lije!i .aredne avanture Robinsona Crusoa
Robinson &rusoe je avanturistiki roman Daniela Defoea objavljen +,+9. is!rian u !rvom
licu, kao izmi(ljena autobiografija naslovnog lika Robinzona koji je !roveo 2B go"ina kao
bro"olomac na u"aljenom tro!skom otoku !ore" u(Ca <rinoca, !ro#ivljavajuCi brojne
avanture, bro"olom ka" je zamalo u"avio, zemljotres, susret s kanibalima, osloba0anje
nji1ovi1 zarobljenika, sukob sa gusarima, !rije svog konanog s!asenja.
Robinson Crusoe je svakako je"an o" najitaniji1 romana u 1istoriji ovjeanstva
>2?
, koji je o"
svog !rvog iz"anja D "o#ivio vi(e 1ilja"a iz"anja u gotovo svim zemljama svijeta.
Robinzon je !ostao termin sam za sebe D u svim jezicima svijeta, za ovjeka koji #ivi
usamljeniki, a robinzija!a za !riu o #ivotu usamljenika.
Sadraj/
+ Eistorija romana
o +.+ %ravi !uni naslov romana
o +.2 &astanak i !oza"ina romana
o +.: < "jelu ukratko
o +.- 4iterarna vrije"nost i !ravi smisao
o +.5 9s!je1 i slije"eCi nastavci
o +.3 9ticaj i refleksije na Robinzona
2 'z"anja
: 'zvori
- Fanjske veze
Historija romana
'ravi puni naslov romana
%ravi !uni naslov romana bio je neobino "ug 6takva je on"a bila mo"a7 /ivot i neobi0ni i
iznena1u2u3i do4ivl2a2i Robinsona 5ruzoa $ornara iz Yorka, ko2i 2e pro4ivio 67 godina na
pusto$ otoku u A$eri%i, blizu u83a ri2eke 'rinoko, na 0i2u 2e obalu izba0en posli2e
brodolo$a broda u ko2e$u su poginuli svi 0lanovi posade, osi$ n2ega, S opiso$ toga kako su
ga na kra2u spasili gusari+ .apisao on sa$ 61e 4ife an" *trange *ur!rizing A"ventures of
Robinson =rusoe, of Gork, Hariner; .1o live" @ig1t an" IentA Gears, all alone in an un
in1abite" 'slan" on t1e =oast of America, near t1e Hout1 of t1e $reat River of <roonoJueK
Eaving been cast on *1ore bA *1i!Ireck, I1erein all t1e Hen !eris1e" but 1imself. .it1 An
Account 1oI 1e Ias at last as strangelA "eliverL" bA %irates. .ritten bA Eimself7
>:?
&aslov
slje"eCeg iz"anja knjige, u jesen iste go"ine, Defoe je !romjenio i na kraju "o"ao D %oslano !o
!rijatelju.
>:?
%astanak i poza!ina romana
Daniel Defoe na!isao je Robinzona ka" je imao (es"eset go"ina, nakon brojni1 #ivotni1
!a"ova i us!ona. &jegov otac je 1tio "a !ostane !astor, ali on se !osvetio trgovini i "o#ivio
bankrot . *!asilo ga je !isanje raznorazni1 lanaka, a na !isanje romana koji su mu "onijeli
slavu i bogatsvo bacio se !re" kraj #ivota.
>-?
9 to vrijeme u engleskoj knji#evnosti !ostojale
su samo "va tematska #anra, ljubavni i !uto!isni romani 6sa !uno avantura7. &e(to !rije
!isanja Robinzona britansku javnost uzbu"ila je knjiga 5rstaren2e oko svi2eta .oo"esa
Rogersa, objavljena +,+2. <n je u njoj izme0u ostalog is!riao su"binu (kotskog mornara
Ale)an"era *elkirka koji je nakon sva0e sa ka!etanom na vlastiti za1tjev iskrcan i ostavljen
na !ustom otoku HMs a ierra 6!ore" ileanske obale7 D +,0-. &a tom 1la"nom otoku je
*elkirk #ivio sve "o +,09.
>2?
1raneCi se kozama, ka" ga je s!asila eks!e"icija .oo"esa
Rogersa. Hnogi i "anas smatraju "a je to bila ins!iracija Defou za njegov roman
>2?

>-?
iako ima
i "rugi1 teza. %o je"noj on je samo !reuzeo i !re!ravio s!is vojvo"e Roberta EarleAja, za kog
je !isao !olitike !amflete, za!ravo ga !okrao.
>:?
Ho#"a mu je ins!iracija bila su"bina
mornara Roberta Kno)a koji je +359. #ivio kao bro"olomac na =ejlonu.
&e(to !rije Defoa D +33B., EenrA &eIill na!isao je roman -inesov otok
>:?
u kom njegov junak
$eorge %ine sa etiri su!utnice "o#ivi bro"olom i s!asi se "oe!av(i se !ustog tro!skog
otoka, g"je ima 1rane u izobilju. &jegova zla su"bina, is!a"ne !ot!una su!rotnost D jer se za
1ranu nemora tru"iti, veC #ivot !rovo"i u ljubavi sa svoje etiri !artnerice. %a je za
!ret!ostaviti "a mu to "jelo i!ak nije bilo uzor.
O !jelu ukratko
Roman !oinje bijegom Robinzona iz ro"iteljske kuCe u Eulluu na !rijateljev bro", i
njegovim !rvim bro"olomom, nakon kojeg se zarekne "a vi(e nika" neCe !oCi na more.
&jemu vrag ne"a mira, i ne"a se ukalu!iti u oeve #elje "a se !osveti uenju i !ostane
!ravnik, !a se nakon tog i!ak !onovno u!uti na !lovi"bu "o Afrike. o je bio je"ini njegov
us!je(ni !ut, koji mu je !omutio glavu D jer je na tom !utu zara"io !ravo malo bogatstvo D
!ro"av(i uro0enicima razni1 "rangulija, kako sam ka#e 6koje je ku!io za -0 funti7 a zauzvrat
o" nji1 ku!io zlatnog !ijeska, kojeg je na !ovratku u 4on"on !ro"ao za :00 funti.
&akon tog krene !onovno u Afriku, ali ga taj !ut zarobe berberski gusar??i. 'z nji1ova ro!stva
se s!asi bijegom sa ara!skim su"rugom Ksurijem. &akon !eri!etija na !lovi"bi uz afriku
obalu s!asi i1 !ortugalski bro" i !reveze u Brazil. u se Robinzon !one baviti
!lanta#erstvom, ali ubrzo s1vati "a bi mu !osao !uno bolje na!re"ovao "a ima robove.
%rijatelji !lanta#eri mu !omognu "a nabavi bro" i krene u Afriku !o robove. &a toj !lovi"bi
nastra"a u bro"olomu, ali se s!asi i "o!liva "o obale kao je"ini !re#ivjeli.
9z !omoC s!a(eni1 stvari sa olu!ine, Robinzon organizira svoj #ivot na tom !ustom otoku,
izgra"i "om 6ak i ljetnikovac7 zasa"i jeam , !ri!itomi koze i tako !ro#ivi !uni1 2- go"ine
!ot!uno sam. Feliki !reokret u njegovu usamljenikom #ivotu, je otkriCe "a njegov otok
!osjeCuju in"ijanci, koji otok !osjeCuju "a bi se o"ali kanibalskim gozbama. Robinzon s!asi
je"nog uro0enika !re"vi0enog za klanje D koji mu kasnije !ostane su"rug i sluga %etko. &ji1
"vojica ne(to kasnije s!ase o" sline su"bine, %etkova oca i (!anjolskog bro"olomca.
8aje"niki izgra"e bro" kojim bi trebali ot!loviti "o obale Fenecuele !o ostale (!anjolske
bro"olomce, ali i1 u toj namjeri osujeti iskrcavanje gusara na otok.
Robinzon oslobo"i gusarske zarobljenike 6ka!etana i njegova "va !omoCnika7 te uz nji1ovu
!omoC zauzme oteti bro". &akraju se svi zaje"no u!ute u "omovinu, ostavljajuCi na otoku
najokorjelije gusare D kojima !o(te"e #ivot, ali im kao kaznu o"re"e #ivot u izolaciji.
%etko se klanja Robinzonu nakon njegova izbavljenja
(iterarna vrije!nost i pravi smisao
Defoe je !rije svega bio novinar, koji je !isao o ekonomiji, !a njegov Robinzon nema bog zna
kakvu literarnu vrije"nost.
>-?
Robinzon 5ruzo je !rije svega o!timistika 1imna u slavu
#ivota, i o"a tek ra0ajuCoj engleskoj kolonijalnoj eks!anziji i bu"uCoj in"ustrijskoj revoluciji i
ka!italizmu u njegovoj "jevianskoj fazi.
>-?
*vijet je u Defoevo "oba jo( bio velika neistra#ena
bajkovita ne!oznanica, "ovoljno velik "a !ru#i rajsko obilje D svakom onom koji ga marljivo
iskoristi u vlastitu korist. &a zemlji je ta" #ivjelo samo 3+0 miliona stanovnika D uku!no
>5?
, a
!o nekim "ijelovima niti je"an. rebalo se "akle samo o"va#iti i krenuti na !ut, jer tko i(te taj
Ce i naCi. &aslovni junak romana Robinzon nije nikakav uzvi(eni lik 6kakvi su "ota" bili
!re"met literata7, veC sasvim obini ovjek svog vremena, no(en !rizemnim i !ragmatinim
ciljevima, "a !re#ivi i zbog tog je bio blizak i itaocima kasniji1 nara(taja. <n je ti!ini
engleski !uritanac svoga "oba, koji s!a(ava %etka o" lju"o#"era, i nastoji ga civilizirati u
skla"u sa svojim kr(Canskim moralom, ali isto tako saznajemo "a mu uo!Ce nije bilo
nemoralno krenuti u ku!nju robova za svoju !lanta#u. <n nije ni !revi(e !ametan D !ar
mjeseci utro(i na gra"nju !iroge, koju kasnije nemo#e !orinuti u more, ali je nevjerojatno
u!oran i nika" !revi(e ne oajava. Ka" ga u1vati malo"u(nost, D !ostane racionalni knigovo0a
#ivota i je"nostavno stavi na je"nu stranicu lo(e stranice svog !olo#aja 6sam je na !ustom
otoku7 a na "rugu !ozitivne 6#iv sam i imam (to jesti7 "akle "obro je. %o tom svom
neuni(tivom o!timizmu nalik je Del boAu iz "ana(njeg serijala o rotterima.
)spje* i slije!e+i nastavci
Defoe je nakon usje1a Robinzona na!isao i nastavak romana !o" naslovom D .ovi do4ivl2a2e
Robinsona Crusoea 61e 2art1er A"ventures of Robinson =rusoe7 +,+9.
>2?
to je trebao biti
!oslje"nji nastavak serijala, kako je objavio u naslovu knjige.
>:?
Knjiga nije !onovila us!je1
!rvog romana, jer avanture veC ostarjelog Robinzona koji se sa se"am"eset go"ina, vraCa na
svoj otok u !ratnji sinovca i %etka, nije vi(e imala ar borbe za samoo"r#anje i onu #ivotnu
energiju kojom je o"isao naslovni lik u !rvom "ijelu serijala. 'ako u njoj Robinzon "o#ivi
!uno vi(e !eri!etija "ok se !reko Ha"agaskara, Kine i *ibira ne vrati u @nglesku.
>:?
Defoe je i !ore" neus!je1a nastavka sage o Robinzonu, na!isao i njegov treCi "io 9a4na
raz$i8l2an2a toko$ 4ivota i neobi0nih do4ivl2a2a Robinzona 5ruzoa i n2egova vizi2a
an1eoskog svi2eta 6*erious Reflections During t1e 4ife N *ur!rising A"ventures of Robinson
=rusoe, .it1 Eis Fision of t1e Angelic .orl"7, koji je objavio u augustu +,20. 9 njoj se kroz
usta Robinzona bavio uglavnom moralnim i !olitikim razmi(ljanjima o ta"a(njem svijetu.
Robinzonu u ta"a(njem svijetu D najvi(e smeta !oganstvo, ali misli "a kr(Canstvo ne treba
(iriti maem, ali on"a !ar re"ova "alje ka#e D ka"a bi se evro!ski kne#evi uje"inili, lako bi
!omeli urke i %erzijance i iskorijenili ime Hu1ame"a, najgorega varalice.
>:?
)ticaj i refleksije na Robinzona
Defoevov Robinzon !otaknuo je cijeli novi #anr slini1 romana takozvani1 robinzoni2ada, u
nizu zemalja.
>:?
%o" uticajem Robinzonova us!je1a nastala su i *Iiftova &uliverova
putovan2a iz +,23., a i /ules Ferne se reflektirao na Robinzona u svom ajanstvenom otoku D
+B,-.
Robinzoni2ade !ostoje i "anas u brojnim novelama &aune fantastike i soa! o!erama tog
#anra
*lavni irski knji#evnik /ames /oAce rekao je "a je Robinzon simbol britanskog kolonijalizma;
:'n 2e pravi prototip britanskog kolonista ++++; Sav anglo<saksonski duh 2e sintetiziran u
Crusou: $u8ka nezavisnost, nesv2esna okrutnost, upornost, spora ali efikasna inteligen%i2a,
seksualna ravnodu8nost i sra0unata uzdr4anost+=
6O7
Pak se i Karl Har) bavio analizom Robinzona u svom klasinom "jelu Das Ka!ital, rugajuCi
se ra(irenoj mo"i citiranja !ozitivni1 iskustava Robinzonova vrije"nog i u!ornog ra"a u
klasinoj ekonomiji tog vremena iz i!ak izmi(ljene !rie. Ali je i zlobno !rimjetio u skla"u sa
marksistikim !ogle"om na svijet, "a Robinzonovo iskustvo !re#ivljavanja na !ustom otoku
!re"stavlja !riznanje veCe ekonomske vrije"nosti ra"a na" ka!italom, jer sam Robinzon
zakljuuje "a je novac koji je !rona(ao na olu!ini bro"a, za njega bezvrije"an, naroito u
us!ore"bi sa !rona0enim alatom.
Izdanja
@nglesko iz"anje Robinzona 5ruzoa, izi(lo je u "va "ijela 25. a!rila i 20. augusta +,+9. i
o"ma1 !ostalo !rvi !ravi bestseler u 1istoriji knji#evnosti. *amo te +,+9. go"ine iz"ano je
"evet iz"anja Robinzona, ukljuujuCi i !rvo iz"anje romana u nastavcima u novinama. Do
kraja +9. vijeka D Robinzon 5ruzo, je !ostao naj!revo0enija 6ukljuujuCi i vrlo egzotine
jezike eskimski, malte(ki i ko!tski7 i najvi(e iz"avana kniga za!a"ne knji#evnosti, sa ak ,00
varijanti u koju su ulazile i "jeje slikovnice.
%rvi !ut se !ria o !ustolovinama Robinzona na na(im !rostorima !ojavila +,93. u 8agrebu,
ali ne kao !rijevo" Defoeva romana , veC "jela njemakog !isca /oac1ima Eeinric1a =am!e D
Robinson der >?ngere. Knjigu je !reveo Anton FraniC, !o" naslovom Mlaissi Robinzon iliti
2edna kruto povol"na, " hasznovita pripovezt za de%zu, prvi del, a iz"ala 2ranjica &ovosel
6sestra bisku!a Haksimilijana Fr1ovca7. o je bila moralizatorsko D !ouna knji#ica, kojoj su
avanture Robinzona samo !oslu#ile "a uka#u na (tetnost takva !ona(anja, i za razliku o"
Defoeova "jela, !ria nije is!riana kao Robinsonova is!ovijest, veC njegove "o#ivljaje !ria
otac svojoj kCeri /uliki i nezinim !rijateljima, tokom tri"eset veeri.
>3?
%rvo !ravo iz"anje Robinzona 5ruzoa na!ravio je +,99. sr!ski !e"agog &ikola 4azareviC,
!revev(i ga sa njemakog i iz"av(i u Bu"imu !o" naslovom /ivot i neobi0ne avanture
slavnoga ngleza Robinsona 5rusoa od >orka, sopstveno$ ruko$ n2egovo$ napisana+ @ast
prva.
>,?
9 *loveniji se na Robinzona ekalo "o +B-9. ka" je u !rijevo"u <roslava =afa iza(la
knji#ica Robinzon $la28i 6!o !re"lo(ku /oac1ima =am!e7 !ravi Robinzon 5ruzo iza(ao je tek
+B,3.
>B?
9 Hake"oniji se Robinzon !reveo !rvi !ut nakon Drugog svjetskog rata.
Do "ana(njeg "ana iza(lo je !reko +00 iz"anja tog !o!ularnog romana na 1rvatskosr!skom,
(to je vi(e o" bilo koje "omaCe knjige.
Daniel Defoe , Robinson &rusoe

9 !rvom !oglavlju romana Robinson nam !re"stavlja svoje !o"rijetlo. Ro0en je +3:2.
go"ine u engleskom gra"u Gorku, u obitelji koja se u @nglesku "oselila iz njemakoga gra"a
Bremena. <tac mu je stekao lije! imetak baveCi se trgovinom, tako te je njegova obitelj
!ri!a"ala sre"njem stale#u. Robinson je imao "va brata. /e"an je bio !ot!ukovnik i !oginuo je
u bitki ko" Dunkirka, a (to se "ogo"ilo s "rugim, nika" nisu saznali. <tac se je tru"io "a svom
treCem sinu !ru#i "obro obrazovanje, usmjeravajuCi ga !rema !ravu, no Robinson je o" rane
"obi imao samo je"nu #elju; !ostati more!lovac. 'ako gaje otac molio i !reklinjao "a se
!osveti sigurnijem !oslu, !rikazujuCi mu sve blago"ati stale#a kojem je !ri!a"ao, iako ga je
vi(e !uta u razgovorima uvjeravao "a mu sre"nji stale# mo#e osigurati "obar, z"rav i miran
#ivot, Robinson je ostao !ri svome. <tac i mati !rikazali su mu nesigurnosti i o!asnosti
mornarskoga #ivota, u!ozoravajuCi ga "a mu taj !oziv mo#e biti na !ro!ast, no (to su ga vi(e
uvjeravali, on je to vi(e #u"io za !lovi"bama i ne!oznatim morima.

ako se Robinson, bez ro"iteljskog blagoslova, u "obi o" "evetnaest go"ina u!uti, zaje"no s
je"nim (kolskim "rugom, bro"om njegova oca u 4on"on. %objegao je o" kuCe, ne
obavijestiv(i ni oca ni majku kamo i kako o"lazi. %rva mu je !lovi"ba bila !ravo Qvatreno
kr(tenjeR; o" samoga !oetka !ratila i1 je oluja na moru. Robinson je, sav u stra1u i "u(evnim
mukama, oluju s1vatio kao znak "a mu nije su0eno biti more!lovac, te je o"luio "a Ce se,
im stu!i na ko!no, vratiti ocu i zamoliti ga za o!rost (to je tako ru#no !objegao, te "a nika"a
vi(e neCe stu!iti nogom na bro". &o im se more smirilo i !lovi"ba !ostala ugo"na, Robinson
je zaboravio sva svoja obeCanja i zavjete D nastavio je !loviti. 9skoro i1, me0utim, za"esi
nova oluja ko" Garmout1a. <va bija(e neus!ore"ivo jaa o" !rve, toliko "a je uni(tila nji1ov
bro", a mornari su se s!asili samo trenutak !rije no (to je bro" !otonuo. 9 Robinsonu se je
o!et javio glas razuma, no tvr"oglavost ga je tjerala "alje; nije se vratio ro"iteljima, nego se
u!uti ko!nom u 4on"on, s ne(to novca u "#e!u, (to su bro"olomcima "ale gra"ske vlasti u
Garmout1u kao !omoC.

&akon nekog vremena, #eljan bogatstva i slave, ukrca se na bro" za $vineju, s nakanom "a
trguje. Bilo je to je"ino Robinsonovo !utovanje morem koje je bilo us!je(no; vratio se iz
$vineje znatno umno#iv(i novac koji je ulo#io u trgovaku robu. %onesen takvim us!je1om,
o!et se ukrcao na bro" za afriku obalu. *reCa ga je, me0utim, na!ustila D ko" Kanarskog
otoja na!a"o(e i1 gusari. &akon bezus!je(ne borbe bro" se je morao !re"ati, a Robinson
za!a"e u tursko zarobljeni(tvo. 9 maurskom ro!stvu !roveo je vi(e o" "vije go"ine. %objegao
je malim amcem zaje"no s "jeakom Ksurijem, na"ajuCi se izbavljenju. &akon tri"esetak
"ana o!asne !lovi"be ne!oznatim morem, s!asi i1 je"an !ortugalski bro" koji je !lovio za
Brazil. Ka!etan tog bro"a bio je izuzetno ljubazan i !o(ten !rema Robinsonu, !omogao mu je
novano, a ku!io je i "jeaka Ksurija uz obeCanje "a Ce ga za "eset go"ina oslobo"iti ako se
!okrsti.

Ka" su stigli u Brazil, ka!etan je Robinsona !re!oruio je"nom svom !rijatelju koji je imao
!lanta#u i tvornicu (eCera te se on tako u!oznao s tim !oslom. Ku!io je mnogo neobra0ene
zemlje i na!ravio o" nje !lanta#u (eCerne trske. &akon etiri go"ine, taman ka" mu je
!lanta#a !oela na!re"ovati i on "obro zara0ivati, o!et ga zla kob !ovue na more. Flasnici
!lanta#a "ogovorili su "a !o(alju bro" na obalu $vineje, g"je Ce nabaviti crnce za ra" na
!lanta#ama i !otajno i1 me0u sobom !o"ijeliti, bu"uCi "a se nije smjelo trgovati lju"ima.
Robinson je trebao iCi kao strunjak za trgovinu u $vineji. Bu"uCi "a nije mogao o"oljeti tako
!rivlanu !ozivu, naj!rije se osigurao "a ne izgubi svoju !lanta#u, a !otom D +. rujna +359. D
u!utio se bro"om za $vineju.

&akon "vanaest "ana mirne !lovi"be za1vati i1 sna#an torna"o, u!a"o(e u oluju, a bro" se
nasue. 9 oajnikoj borbi s !obje(njelim morem ukrca(e se na !omoCni amac na"ajuCi se
s!asu. Divlje more, me0utim, zaas je !revrnulo amac i svi se na0u u vo"i. <"
je"anaestorice !utnika s!asio se samo Robinson jer ga je more bacilo na obalu. Bu"uCi "a nije
znao g"je je, je li otok !ust ili naseljen, ima li na njemu "ivlji1 zvijeri, o"luio je noC
!res!avati na stablu. %rije toga !rona(ao je !itku vo"u, (to ga je silno razveselilo.

Ka" se !robu"io, bio je ve"ar, miran "an. Fi"io je "aje !lima !o"igla bro" s mjesta g"je se
nasukao i !ribli#ila ga obali "o je"ne stijene. <t!livao je "o bro"a ne bi li uzeo (togo" za
!re#ivljavanje. <tkrio je "aje sva bro"ska 1rana su1a te se na1ranio. %otom je o" bro"ski1
jarbola i "asaka na!ravio s!lav i na nj natovario "aske, letve, 1ranu, #ito, !iCe, o"jeCu, (krinju
s tesarskim alatom, oru#je, streljivo i barut. <tkrio je mali !riro"ni kanal u ko!nu (to ga je
inila rjeica te je njome "o!remio svu robu na obalu.

&akon toga !regle"ao je okolicu ne bi li na(ao !rikla"no mjesto za stanovanje. %o!ev(i se na
ne"aleko br"o, otkrio je "a je svu"a uokolo otoka samo more i "a nema ni traga ko!nu. ako
je s1vatio "a su mu (anse za izbavljenje vrlo malene. <krenuo se stoga borbi za
!re#ivljavanje. 9vi"io je "aje otok !ust, nenastanjen te "a nema "ivlji1 zvijeri, a o" ostali1
#ivotinja vi"io je mno(tvo njemu ne!oznati1 !tica. <" "asaka s bro"a na!ravio je nekakvu
kolibu u kojoj Ce !res!avati i"uCu noC, a !otom se o!et u!utio na bro" i "onio jo( !otrebni1
stvari; avle, metke, jo( o"jeCe, je"ro, mre#u za s!avanje i ne(to !osteljine. *ve je te stvari
sklonio !o" (ator koji je na!ravio o" je"ra.

'"uCi1 "ana Robinson je esto o"lazio na bro" i "onio s njega sve (to je mogao, !rije no (to je
bro" uni(tila oluja. %otom se "ao u !otragu za mjestom g"je bi !o"igao svoju nastambu, kako
bi bio siguran o" na!a"a bilo "ivljaka, bilo zvijeri. <"abrao je je"an zaravanak na obronku
br"a, s kojega mu se !ru#ao !ogle" na more, a sa za"nje strane bila je stijena koja je imala
maleno u"ubljenje. &a tom je mjestu Robinson !o"igao svoj (ator, a uokolo njega na!ravio
vrstu ogra"u o" stu!aca i kono!a. 9 nastambu se ra"i sigurnosti ulazilo ljestvama. *
vremenom je unutar toga kruga !renio sve stvari s bro"a i smjestio i1 u (!ilju koju je isko!ao
na mjestu one u"ubine u stijeni. ako je "obio i svoj !o"rum.

9 me0uvremenu Robinson je otkrio "a na otoku ima "ivlji1 koza, (to mu je !ru#alo sigurnu
1ranu; uz malo lukav(tine nauio i1 je loviti. * vremenom je koze i !ri!itomio, kako bi imao
1rane i ka" mu nestane baruta i same. Da ne izgubi !ojam o vremenu, nainio je vlastiti
kalen"ar; no#iCem je bilje#io vrijeme na "rvenom kri#u (to ga je !ostavio na obalu. Kako bi
se za(titio o" ki(e, nakon go"inu i !ol na!ravio je krov izna" (atora i !rekrio ga granama, tako
"a se iz"aleka njegova nastamba nije mogla vi"jeti. 9z mnogo tru"a na!ravio je za sebe
"rveni stol i stolac, te !oeo vo"iti "nevnik, koji je !isao sve "ok je imao tinte, koju je "onio s
bro"a.

Robinson je imao vremena na!retek te se tru"io "a ga is!uni ra"om i stvaranjem, kako ga ne
bi muile tmurne misli i kako bi #ivot na !ustom otoku, "aleko o" lju"i i civilizacije, uinio
lak(im i sigurnijim. ako je rukom na!ravio razno oru0e; lo!ate, korita, ko(are, na!ravu za
bru(enje sjekira. Pak je svla"ao umijeCe !eenja zemljanog !osu0a. *ilno se obra"ovao ka" je
vi"io "a su !okraj njegove nastambe nikli #ito, jeam i ri#a. %osijao i1 je ne1otice on sam ka"
je bacio neku vreCicu sa #itom koju je uzeo s bro"a. 9 i"uCe etiri go"ine, !rateCi ki(na i
su(na raz"oblja, Robinson je us!io uzgojiti #ito i ri#u "a i1 ima i za sjeme i za 1ranu.

&akon (to je "obro utvr"io svoju nastambu, !oeo je istra#ivati otok. &ig"je nije vi"io
lju"ski1 tragova, no otkrio je obilje "ivlji1 limuna, narana, etruna i gro#0a, (to je znatno
obogatilo njegovu !re1ranu. $ro#0e je nauio su(iti, tako "a je tijekom cijele go"ine u#ivao u
toj !oslastici. 9 toj !lo"noj "olini na "rugoj strani otoka Robinson je sebi sagra"io jo( je"nu
nastambu D sjenicu, kako bi imao g"je !renoCiti ka" boravi na toj strani. Kasnije je uokolo
obiju svoji1 nastambi zabo u zemlju grane, koje su se razrasle !o!ut !ravog "rveCa i inile
(umicu. ako je bio !ot!uno za(tiCen o" ne#eljeni1 gostiju.

Ka" je otkrio "a na otoku ima i kornjaa, mogao je biti !rilino za"ovoljan svojom
!re1ranom, jer je zaista bila raznovrsna; kozje meso i mlijeko, ribe, kornjaino meso i jaja,
"ivlji golubovi, gro#0e, limuni, narane, kru1. &a je"nom o" svoji1 !utovanja otokom
Robinson je ulovio mla"u !a!igu. %ri!itomio ju je i nazvao je %oli. &auio ju je govoriti, (to
mu je uveseljavalo usamljenike go"ine na otoku. Ka" mu se o"jeCa !oela ras!a"ati, us!io je
na!raviti o"ijelo o" #ivotinjski1 ko#a. 'zgle"ao je ja"no, no bio je za(tiCen i o" ki(e i o"
sunca. Stovi(e, izra"io je i ki(obran, koji mu je bio vrlo koristan.

Bu"uCi "a ga nika"a nije na!u(tala #elja "a na!usti otok, runo je na!ravio amac, "ubeCi
je"no stablo. &o taj je amac bio !rete#ak "a bi ga sam !orinuo u vo"u. *toga je za "vije
go"ine na!ravio "rugi, lak(i kanu i njime se otisnuo na more, #eleCi o!loviti otok. /aka
vo"ena struja o"vukla ga je, me0utim, na otvoreno more i on se je"va s!asio. *toga je u
"esetoj go"ini zatoeni(tva o"ustao o" zamisli "a u amcu ot!lovi s otoka.

&akon go"ina i go"ina samoCe Robinson je iznena"a je"nog "ana na obali uoio tragove
lju"ski1 nogu. *ilno se !restra(io, "anima i noCima nije izlazio iz svoga skrovi(ta, !oveCao je
zali1u streljiva i "o"atno ogra"io nastambu. Bio je zbunjen jer on, koji je toliko silno eznuo
za lju"skim "ru(tvom, kojemu je na tom bogatom otoku ne"ostajalo samo "ru(tvo D on se
toliko !restravio "a nije znao (to "a ra"i. ako je "vije go"ine #ivio u nemiru, "ok nije otkrio
(to se zbiva. 9 osamnaestoj go"ini boravka na otoku, "ok je lutao njegovim za!a"nim
"ijelom, kamo nije esto "olazio, uoio je na moru amac. Do(av(i "o obale, otkrio je
stravian !rizor; !o obali su bile !orazbacane lju"ske kosti. Bili su to ostaci lju"o#"erske
gozbe. 'ako je u !rvi ma1 Robinson bio o"luio "a i"uCi !ut !oubija sve lju"o#"ere koji
ovamo "o0u, glas razuma govorio mu je "aje bolje "a ostane skriven, kao "osa"a. %ostao je
o!rezniji nego !rije i izlazio manje.

9 "va"eset treCoj go"ini boravka na otoku o!et je uoio lju"o#"ere na nji1ovoj krvavoj gozbi.
<vaj !ut, me0utim, "o(li su na njegovu stranu otoka, (to gaje o!et silno uznemirilo.
9stanovio je i!ak "a nji1ovi "olasci na otok nisu !reesti; !roteklo je !etnaest mjeseci !rije
no (to su o!et "o(li. 9 to "oba ne"aleko o" otoka nasukao se je neki bro". * njega je "ovukao
neke !otrebne stvari, no nije na(ao nikoga #ivog o" !osa"e.

&akon "vije go"ine Robinson je i!ak "obio lju"sko "ru(tvo. Ka" su lju"o#"eri o!et "o(li na
otok, vo"eCi "vojicu zarobljenika za svoju gozbu, je"an im je !objegao. Robinson mu je
!omogao, zaje"no su svla"ali one koji su ga !rogonili, a ostali "ivljaci ot!lovili su s otoka.
*voga "ivljaka Robinson je nazvao %etko, !rema "anu u tje"nu ka" ga je izbavio. %etko mu je
bio neizmjerno o"an, bes!ogovorno ga je u svemu slu(ao, bio je s!reman za njega "ati svoj
#ivot. ijekom vremena Robinson je %etka o"viknuo o" lju"o#"erstva te ga nauio engleski,
tako "a je sa"a imao s kime razgovarati. 9 je"nom razgovoru %etko mu je rekao "a u njegovoj
zemlji #ive neki bijelci koje su oni s!asili o" uta!anja. o je Robinsonu "alo na"e "a bi svi
zaje"no mogli nekako !objeCi o"atle. 9 toj na"i gra"ili su amac koji Ce i1 o"vesti "o
%etkove zemlje.

/e"nog "ana na obalu o!et "o!lovi(e "ivljaci. Ka" je Robinson uo "a je me0u nji1ovim
zarobljenicima i bijeli ovjek, o"luio je na!asti lju"o#"ere. ako su Robinson i %etko s!asili
#ivot je"nom S!anjolcu, ali i "omorocu koji je bio D %etkov otac. 9 razgovoru sa S!anjolcem
Robinson je "oznao "a na ko!nu ima jo( (esnaest bijelaca, bro"olomaca. *a"a je Robinson
mogao !lanirati bijeg s otoka; "ogovorili su "a S!anjolac s %etkovim ocem o"e na ko!no
"ogovoriti s ostalima !lan bijega i !itati i1 !ristaju li na Robinsonove uvjete.

&akon nekoliko "ana "ogo"ilo se ne(to neoekivano; ne"aleko o" otoka usi"rio se engleski
bro", a na otok je "o!lovio amac s je"anaest lju"i. 's!ostavilo se "a je taj bro" uvelike
skrenuo sa svoga !uta jer su ga !reuzeli !obunjenici, koji su sa"a na otoku #eljeli ostaviti
ka!etana i "vojicu mornara njemu vjerni1. Robinson je uz %etkovu !omoC us!io svla"ati
!obunjenike i oslobo"iti zarobljenike. 8a1valni mu je ka!etan obeCao bes!latan !rijevoz u
@nglesku i sve (to Robinson zatra#i.

8a1valjujuCi Robinsonovoj snala#ljivosti i str!ljenju, emu ga je nauio "ugogo"i(nji #ivot na
!ustom otoku, us!jeli su se "omoCi i samoga bro"a. FeCina !osa"e !okajala se je i obeCala
vjernost ka!etanu, no kolovo0e !obune u @ngleskoj je ekala smrt. *toga oni !ri1vati(e
Robinsonov !rije"log "a ostanu #ivjeti na otoku. Robinson im je is!riao !ovijest svoga
boravka na tom mjestu i u!utio i1 u sve tajne !re#ivljavanja.

%otom su !oele !ri!reme za Robinsonov !ovratak u civilizaciju. &akon vi(e o" "va"eset i
osam go"ina zatoeni(tva, "ana +9. !rosinca +3B3. go"ine Robinson =rusoe na!ustio je svoj
otok. *a sobom je !oveo svoga vjernog %etka i je"nu !a!igu. 9 ro"nu @nglesku stigao je
nakon !ola go"ine na!orna !utovanja.

9 @ngleskoj ga vi(e nitko nije !oznavao jer mu je veCina !oro"ice !omrla. *toga zaje"no s
%etkom ot!utuje u 4isabon, kako bi na(ao staroga ka!etana koji bi mu rekao (to je s
njegovom !lanta#om u Brazilu. Ka!etan mu je is!riao "a !lanta#a stoji izvrsno, no "a su svi
mislili "aje on mrtav te su je raz"ijelili !rema njegovoj o!oruci. Ako Robinson, me0utim,
zatra#i svoj "io, on Ce ga ne"vojbeno i "obiti. Bu"uCi "a su svi koji su bili !ovezani s
!lanta#om, !o(teno is!latili Robinsonu novac, on je sa"a bio bogat. <bilno je nagra"io
vjernost ti1 lju"i te novano !omogao svoje "vije sestre na selu.

<"luio se vratiti u @nglesku ko!nom. %ut je bio na!oran i na"asve o!asan, tako "a su je"va
izvukli #ivu glavu u borbi s izgla"njelim vukovima u (!anjolskim !laninama. Robinson je
sa"a razmi(ljao (to uiniti s !lanta#om u Brazilu te je o"lui !ro"ati. <" !ri1o"a je novano
!omogao svoje neCake, a !otom se smirio o" lutanja; o#enio se i "obio troje "jece.

-rsta !jela D Robinson =rusoe !ri!a"a vrsti !ustolovnog romana. Stovi(e, u !ovijesti
knji#evnosti on se smatra zaetnikom te vrste romana. Pim je bio objavljen +,+9. go"ine,
Robinson &rusoe !ostigao je velik us!je1, a "o "ana(nji1 "ana !ostao je svjetski slavan
roman. Brojne su njegove imitacije, koje se !rema glavnom liku nazivaju robinzona"e, a
na"a1njivao je i stvaraoce u "rugim umjetnostima, tako te je Robinsonova su"bina obra0ena i
u brojnim stri!ovima, filmovima ili F D serijama.

8animljivo je "a je Defoe na!isao ovaj roman na temelju stvarnog "oga0aja; (kotski mornar
Aleksan"ar *elkirk !ri!ovije"ao mu je kako je !roveo etiri go"ine i etiri mjeseca na
osamljenom otoku /uan 2ernan"ez, nakon sva0e s ka!etanom bro"a na kojem je !lovio, te
kako ga je s!asio je"an o" bro"ova britanske kraljevske mornarice. &a"a1nut tom is!ovijesti,
Defoe je na!isao je"an o" najus!jeliji1 i naj!o!ularniji1 romana u svjetskoj knji#evnosti, koji
ni "anas, u "oba informatike i istra#ivanja svemira, nije izgubio na svojoj !rivlanosti i
zanimljivosti.

"ema i i!eja D <vaj je roman !ria o snazi ovjekova "u1a, ali i o ovjekovoj malenkosti u
us!ore"bi s !riro"om. ema je romana !re#ivljavanje bro"olomca na !ustom otoku, njegova
svaki"a(nja borba za o!stanak.

&emilosr"nom igrom su"bine i moCni1 !riro"ni1 sila ovjek je baen na !usto mjesto, "aleko
o" civilizacije, o" lju"i. 9 tim te(kim uvjetima Robinson =rusoe is!oetka gra"i svoj svijet.
9s!ijeva zagos!o"ariti "ivljinomK "an za "anom, go"inu za go"inom, korak !o korak, uinio
ju je ugo"nim mjestom za ovjeka. %rateCi Robinsonovu snala#ljivost i "osjetljivost, moramo
se za!ravo "iviti svim "ostignuCima lju"ske civilizacije.

Hnogi itatelji uoavaju borbu ovjeka s !riro"om; zaista, !otrebno je mnogo inteligencije i
marljivosti "a ovjek !riro"u !okori sebi. * "ruge !ak strane, Robinson tu !riro"u i !o(tuje.
ek tako D!o(tujuCi i !re!oznavajuCi !riro"ne zakone, uva#avajuCi i ne naru(avajuCi !riro"nu
ravnote#u D Robinson je mogao !re#ivjeti. 9 stanjima oaja i malo"u(nosti Robinson =rusoe
nije imao !rijatelja koji bi ga o1rabrio. ' to mu je za!ravo bila najte#a kazna; nemati ovjeka
!ore" sebe. &a taj nain !otvr0uje nam s!oznaju "a je "aleko va#nije o" materijalnog
blagostanja D biti ovjek.

<boru#an str!ljenjem i razborom Robinson ostaje gos!o"ar svoje su"bine, ma kako lo(a ona
bila. '!ak, nije"noga trenutka svoga "vaD"esetosmogo"i(njeg boravka na otoku, nije ga
na!ustila kljuna vrlina; vjera. Pitavo vrijeme Robinson vjeruje "a Ce se izbaviti iz
zarobljeni(tva !ustog otoka i u toj vjeri !o"uzima sve za ostvarenje svoga sna. Bez te vjere,
koja ga !otie na stalan i u!oran ra", ne bi us!io !re#ivjeti. ako kljuni !ojmovi romana
!ostaju u!ravo; vjera i ra".

.jesto i vrijeme D 9 skla"u s uvjerljivo(Cu i !recizno(Cu itavog romana, !isac je "ao tone
vremenske o"re"nice ra"nje. %riu je smjestio u svoje "oba, kako bi joj !ojaao
vjero"ostojnost. $o"ina Robinsononova ro0enja vrlo je bliska go"ini ro0enja samoga !isca, a
tijekom itava romana "aje nam tone "atume kljuni1 "oga0aja. ako saznajemo "a je
Robinson !rvi !ut stu!io na bro" +. rujna +35+. &a kobno !utovanje koje Ce zavr(iti na
!ustom otoku kreCe +. rujna +359. go"ine, nagla(avajuCi !o"u"arnost u "anima. *voga
zatoeni(tva osloba0a se +9. !rosinca +3B3. go"ine D nakon 2B go"ina, 2 mjeseca i +9 "ana.

*va zbivanja u romanu o"vijaju se na !rostoru gotovo itava svijeta, o" @ngleske "o Brazila,
ku"a vo"e mornarski !uti. Hjesto Robinsonova zatoeni(tva ima u!ravo tu "ra# "a je D
ne!oznato. *aznajemo samo "a je neg"je u ekvatorijalnom !ojasu, u morima kojima se u ono
"oba nije !lovilo.

Osnovna misao D reba biti snala#ljiv "a bi se !re#ivjelo

(ikovi D Robinson =rusoe,%etko, Petvrtko, ro"itelji, mornari, "ivljaci, lju"o#"eri

Robinson &rusoe D iako ga svi zami(ljamo kao usamljenika o"jevena u #ivotinjske ko#e sa
smije(nim ki(obranom na glavi, kako luta !ustim otokom, valja se !risjetiti njegova !orijekla.
Robinson !otjee iz "obrostojeCe trgovake obitelji; Bio sam iz "obre obitelji. &ije, "o"u(e,
bila engleska jer mi je otac bio stranac iz Bremena. <n se naj!rije "oselio u Euli, g"je je
stekao lije! imetak trgovanjem, a on"a se, na!ustiv(i trgovinu, !reselio u Gork i tu se o#enio
mojom majkom. <tac je, kako se i !rilii tom "ru(tvenom stale#u, nastojao sina "obro
(kolovati; D Hoj otac, koji je bio vrlo star, !ru#io mi je !rimjerno obrazovanje, koliko mi ga je
mogao "ati kuCni o"goj i bes!latna seoska (kola, i o"re"io "a bu"em !ravnik.

%isac nam "aje zanimljiv o!is sre"njeg stale#a ka" otac u!ozorava mla"og znati#eljnika kako
u njemu; ovjek nije izlo#en nevoljama i tegobama, munom ra"u i stra"anju te#aka i ra"nika,
niti je o!tereCen o1olo(Cu, #eljom za rasko(i i zavisti gornji1 slojeva lju"skog "ru(tva. Baen
na !usti otok, li(en svako"nevni1 ugo"nosti (to i1 !ru#a civilizacija, Robinson je morao
zanemariti svoj izgle". *vjestan toga, !recizno o!isuje sam sebe u "esetoj go"ini boravka na
otoku;
D 'mao sam golemu, visoku ka!u bez ikakva oblika. &a!ravio sam je o" kozjeg krzna. *traga
na ka!i visio je koma"iC krzna, koliko "a me (titi o" sunca, toliko i "a o"bija ki(u i "a mi ne
curi za vrat. &ema ni(ta o!asnije u ovom !o"neblju nego ka" ki(a !ro"re !o" o"jeCu na tijelo.
D 'mao sam kratak 1aljetak o" kozje ko#e. *kutovi su mu sezali ot!rilike "o !olovice be"ara.
<" istog sam krzna imao i kratke 1lae "o koljena. Para!a i ci!ela nisam imao, ali sam
na!ravio, ne znam !ravo ni kako "a to nazovem, !ar nekakvi1 izama koje su mi omatale
noge i vezale se sa svake strane uzicom.
D 'mao sam na sebi (irok !ojas o" su(ene kozje ko#e, a stezao sam ga sa "va remena o" iste
ko#e, umjesto ko!ama. *a svake strane !ojasa imao sam neku vrstu ome u kojoj je 6...7
visila mala !ila i sjeDkirica. &a le0ima sam nosio ko(aru, na ramenu !u(ku, a na" glavom
nes!retan ru#an ki(obran o" kozje ko#e. *to se tie moga lica, ono "oista nije bilo !ocrnjelo
koliko bi se oekivalo. Bra"u sam je"nom !ustio "a raste, !a mi je bila "uga oko etvrt metra.

<vaj nam roman !ru#a !rigo"u "a !ratimo "u1ovni razvoj glavnog lika. ako uoavamo kako
je neiskusni, znati#eljni i ne!oslu(ni mla"iC s !oetka romana, tjeran su"binom, sazreo u
mu"ra, snala#ljiva i temeljita mu(karca. &a !oetku Robinson ne mo#e obuz"ati svoj !rkosni
skitalaki "u1; Rekao sam joj "a svim svojim mislima te#im samo za tim "a vi"im svijeta i "a
se neCu nika"a !ostojano smiriti ni u emu, !a "a je bolje "a otac "a svoj !ristanak nego "a
me sili "a o"em bez njegova "o!u(tenja.

9s!rkos oevim #eljama i u!ozorenjima, ra"oznalost !obje0uje; Ali, na#alost, nakon nekoliko
"ana !ali su oevi savjeti u zaborav i, ukratko, "a ne bi1 ocu vi(e omoguCio "a nagovaranjem
"jeluje na me, nekoliko tje"ana nakon toga o"lui1 !objeCi o" njega. Hla"om Robinsonu nije
strana ni o1olost i !o1le!a; 8a svoju robu "onio sam kuCi "va i !ol kilograma zlatne !ra(ine, i
to me is!unilo slavo1le!nim mislima, koje su o" on"a tako za!eatile moju !ro!ast. /a sam
sa"a sebi utvarao "a sam gvinejski trgovac.

*lika zrelog Robinsona sasvim je su!rotna. ijekom 2B go"ina boravka na !ustom otoku
stekao je mnoge vrline, !o!ut str!ljivosti, razboritosti i temeljitosti u !romi(ljanju. e su mu
osobine esto znale s!asiti #ivot, kao on"a ka" je otkrio tragove lju"o#"erske gozbe; /a sta"o1
1la"nije razmi(ljati u (to li se ja to s!remam u!ustiti D o"akle mi !ravo i !ozvanost za suca i
izvr(itelja kazne na" tim lju"ima kao na" zloincima. %itao sam se tako0er koliko su se ti lju"i
ogrije(ili o mene. Frlo esto sam o tome sam sa sobom ovako ras!ravljao; sigurno je "a ti
lju"i ne ra"e to kao zloin. <ni to ne ra"e su!rotno !rigovorima svoje savjesti. Tivot u "ivljini
nauio ga je vjenom o!rezu; &e mogu izraziti koliko sam bio smuCen, !rem"a je veselje "a
vi"im bro", i to takav za koji sam s !ravom mogao vjerovati "a su na njemu moji zemlja ci, a
!rema tome i !rijatelji, bilo neo!isivo. %a i!ak, nekako me muila !otajna sumnja, ne znam
za(to, koja mi je nalagala "a bu"em na o!rezu. 9 !rvom sam re"u za!itao (to bi engleski bro"
mogao ra"iti u ovom "ijelu svijeta.

Robinsonova snala#ljivost "olazi "o izra#aja u bezbroj situacija; ka" je nainio stu! koji mu je
slu#io kao kalen"ar kako ne bi izgubio !ojam o vremenu, ka" je !orazmjestio barut !o
u"ubinama !eCine kako ne bi eks!lo"irao sav o"je"nom, ka" je otkrio nain !eenja kru1a.
9z "osjetljivost va#na je i u!ornost. &ije o"ustajao "ok nije !ostigao ono (to je 1tio, ma kako
se muio, ma kako lo(i bili !rvi rezultati ra"a, kao ka" je izra0ivao svoje !rve zemljane lonce;
'zazvao bi1 samilost ili, bolje reCi, smije1 italaca ka" bi1 stao !ri!ovije"ati na koliko sam
nes!retni1 naina !oku(ao na!raviti tu smjesu i kakve sam sve u"ne, bezobline i nakara"ne
stvari izra"io.

<sim borbe s !riro"om, morao je vo"iti borbu i sam sa sobom. 9 asovima oaja i bezna0a,
razmi(ljao je trezveno i sam sebe o1rabrivao; Da, istina je, ti si !ot!uno sam. Ali, reci mi,
molim te, g"je su tvoji ostali "rugoviU &iste li je"anaestorica u(la u amacU $"je je oni1
"esetU 8a(to se oni nisu s!asili, a ti !ro!aoU 8a(to si ti iz"vojenU /e li bolje ov"je ili tamoU 9
svakom zlu treba nastojati naCi i ne(to "obro i znati "a je moglo biti i gore.

aj je o!timizam, stalna te#nja za boljitkom, !otreba "a us!ije Robinsonu sauvala #ivot.
Ho#emo reCi "a Robinson na !ustom otoku nije izgra"io samo svoje malo gos!o"arstvo, nego
je izgra"io i svoju osobu, svoj karakter.

'etko D Divlji "omoro"ac kojega je Robinson nazvao !rema "anu u kojem ga je s!asio o"
sigurne smrti, "o(ao je Robinsonu kao "ugo #eljeni "ar; je"ino za im je istinski #u"io na
otoku bilo je lju"sko "ru(tvo. emeljit u svemu, Robinson nam i %etkov izgle" o!isuje
"etaljno; Bio je !ristao, lije! momak, "obro gra0en, ravni1 i vrsti1 ruku i nogu, ne
!rekru!an, visok, skla"an i, !o mome mi(ljenju, star oko "va"eset i (est go"ina. =rte lica su
mi se svi"jele ne o"avajuCi ni okrutnost ni "ivljinu, nego je"ino neku istinsku mu#evnost. A
o!et, kao "a se na tom licu o"ra#avala i sva ona mekoCa i blagost karakteristina za
@uro!ljanina, !ogotovo ka" bi se smijao. Kosa mu je bila "uga i crna, i nija bila kovrasta
!o!ut vune. Pelo i visoko i (iroko. 'z oiju mu sijevala neka velika #iva1nost i bistrina. Boja
ko#e ne crna, nego sme0asto#uta, ali ne onakve ru#ne, suvi(e #ute o"vratne nijanse kakva je u
Brazilaca ili Firginijanaca i "rugi1 ameriki1 "omoro"aca, nego vi(e svijetla mrkomaslinasta,
na neki nain !rivlana, samo je to te(ko o!isati. 4ice okruglo i !uno, nos malen, ne s!ljo(ten
kao u crnca. 9sta lije!o oblikovana, usne tanke, a zubi krasni, !ravilni i bijeli !o!ut
bjelokosti.

%rem"a iz lju"o#"erskog "ivljeg !lemena, %etko !okazuje kvalitetne lju"ske osobine. *toga
njegov lik o!isuju kao Q!lemenitog "ivljakaR, "ivljaka koji !oznaje lju"ske vrije"nosti i
s!reman je na ulju"bu. &aj!rije Robinsonu izra#ava svoju za1valnost i "o#ivotnu !okornost
(to mu je s!asio #ivot; D Pim me ugle"ao, "otrao je "o mene i legao na tlo izra#avajuCi svim
moguCim znakovima svoju o"anost i za1valnost !raveCi !ri tome mnogo smije(ni1 i
neobini1 !okreta. &a kraju je !olo#io svoju glavu na zemlju, tik uz moje sto!alo, i !o"igao
moju nogu na svoju glavu, kao (to je to bio uinio i !rije. 8atim je i o!et izveo cijeli niz svi1
moguCi1 znakova !o"lo#nosti, ro!ske !okornosti i !o"vrgavanja mojoj vlasti "ajuCi mi time
na znanje "a Ce mi slu#iti "ok go" bu"e #ivio.

' zaista, %etko je u !ot!unosti o"an svome gos!o"aru, ra"o izvr(ava sve njegove nare"be. A
Robinsonu je !rvi cilj bio "a ga civilizira. %etko ra"o i brzo ui; Bio je uenik kakva samo
mo#e( !o#eljeti. 9vijek ra"ostan, uvijek marljiv, !okazivao je toliko veselja ka" bi me
razumio, ili ka" bi mi us!io ne(to reCi, "a je zaista bilo ugo"no razgovarati s njim. Robinson
ga je o"vikao o" lju"o#"erstva. 'ako bi %etko ra"o ku(ao lju"sko meso, !ri1vaCa Robinsonove
izraze ga0enja !rema tom inu i !ri1vaCa njegov stav; &a koncu me obavijestio, kako je veC
znao i mogao, "a vi(e nika" neCe jesti lju"skog mesa, a meni je to bilo zaista "rago uti.

Dobro"u(an, o(trouman i !oslu(an Robinsonu, %etko je brzo nauio govoriti engleski; %etko
je ubrzo !oeo sasvim "obro govoriti. 8nao je nazive svega (to sam mogao zatra#iti o" njega
kao i ime svakog mjesta kamo sam ga mogao !oslati, a i sam mi je ne!restano ne(to !riao.
Kratko reeno, o!et sam se !oeo slu#iti svojim jezikom i za govorenje, za (to sam ranije
imao vrlo malo !rilike. 9#ivao sam u razgovoru s njim, ali sam s momkom i inae bio
!osebno za"ovoljan.

%lemenitost %etkove "u(e ogle"a se i u !ona(anju !rema ocu; e(ko mi je naCi rijei "a
izrazim koliko me "irnulo ka" sam vi"io onaj zanos i onu sinovu ljubav (to je buknula u tom
bije"nom "ivljaku ka" je ugle"ao svog oca i s1vatio "a je otac izbjegao smrti.

%etkova "obrota i o"anost natjerali su Robinsona "a ga istinski zavoli; *vakog "ana otkrivalo
mi se sve vi(e njegovo !rosto"u(no i ne1injeno !o(tenje, !a sam ga zaista zavolio. *to se
njega tie, mislim "a je volio mene vi(e nego ika" ikoga u svom #ivotu. Kao za1valu za
o"anost, !o(tenje i bezuvjetnu vjernost, Robinson %etku na kraju !oklanja slobo"u.

Jezik i stil D emeljna je osobina Defoeva !ri!ovije"anja je"nostavnost i sa#etost. %isac
stvara !riu obinim, tenim jezikom, kao "a "oslovce bilje#i neije !rianje. 8ato se roman
ita s lakoCom i u je"nom "a1u, iako gotovo uo!Ce nema "ijaloga D itava se !ria gra"i
o!isivanjem i !ri!ovije"anjem.

<!isi svako"nevnog Robinsonova #ivota na otoku za"ivljujuCe su uvjerljivi. %isac nam "o u
najsitnije !oje"inosti o!isuje kako izra0uje neki alat, !ee glinu ili obra0uje zemlju. 9 isto
vrijeme !ratimo tijek njegovi1 razmi(ljanja, u!oznajemo njegov unutarnji #ivot. %ri!ovije"a
nam o svojim stra1ovima i na"anjima, #eljama i "u(evnim razmatranjima.

9 romanu je zamjetna nagla(ena !ounost, !isac kao "a svaku zgo"u koristi kako bi nam
naglasio njezinu !ouku. ako na je"nom mjestu u romanu time ak o!rav"ava njegov
nastanak; ka#e "a sve ovo !ria kako bi nekome bilo na !ouku.

$ilje/ke o !jelu D 8a!anjujuCa uvjerljivost veCim "ijelom izmi(ljeni1 zgo"a Robinsona
=rusoea "ala je cijelom nizu generacija vrlo jasnu sliku o borbi ovjeka s !riro"om. aj je
!re"met o"govarao o!Cim osjeCajima i !re"stavljao mo#"a naj#ivlji "io lju"skog zanimanja
(to ga literatura uo!Ce mo#e !ru#iti. &enamjerno, ali !o svom unutarnjem osjeCaju, Defoe je
na!isao ne samo !ounu !ri!ovijest o nevoljama koje mogu za"esiti kr1ko lju"sko stvorenje
nego i simbolinu "ramu o munim i str!ljivim na!orima s !omoCu koji1 je ostvarena
civilizacija.

%ajvi/e me se !ojmila ova reenica D Katka" bi1 sam sebe !itao za(to su"bina tako temeljito
uni(tava svoja stvorenja i ini i1 tako stra(no nesretnima, na!u(tenima i bes!omonima, tako
!ot!uno bije"nima "a bi je"va bilo razumno biti za1valan za takav #ivot. %otresla me je
traginost te misli.
VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV

Daniel Defoe, engleski !ri!ovje"a, utemeljitelj mo"ernoga romana. Tivio je
o" +330. g "o +,:+.g. %a#nju !ublike !obu"io je svojim !ustolovnim romanima, a kao
romano!isac !ojavio se u kasnijim go"inama #ivota. Koristio se !ri!ovije"anjem u !rvom licu
i je"nostavnim svako"nevnim govorom. &jegov !rvi i naj!oznatiji roman je ivot i u!ne
nevi0ene pustolovine Robinsona &rusoea1 mornara iz 2orka koji je zasnovan na stvarnom
"oga0aju. o je !ria o bro"olomcu koji se u"aljen o" civilizacije us!ijeva o"r#ati u sukobu s
nesklonom !riro"om. Drugi i treCi "io tog romana manje su uzbu"ljivi. <" ostali1 Defoeovi1
"jela !oznat je njegov roman o kra"ljivici Zgo!e i nezgo!e glasovite .oll 3lan!ers. 'stie
se i njegova kronika o e!i"emiji kuge Dnevnik kugine go!ine.
Knji4evni ro!5epika
Knji4evna
vrsta5 avanturistiki
roman
"ema5 Robinsonove
pustolovne 4elje i oevo
bezuspe/no o!vra+anje
o!vele su glavnog junaka
na pusto ostrvo g!e je
proveo 67 go!ina8 Ovo je
pria o pre4ivljavanju i
ne!a+ama sa kojima se
ovek bori i u toj borbi
pobe0uje8
I!eja 9poruka:5 ; #vako zlo
treba posmatrati sa
!obrim koje skriva i sa
gorkim koje i!e sa njim<8
Ako je ovek jak !u*om1
mo4e prebro!iti najve+e
4ivotne izazove1 obezbe!iti
sebi egzistenciju1 ste+i
prijatelje1 pa pobe!iti ak i
samo+u8
3abula
Ra!nja roman se
pripove!a u prvom licu8
Autor nam o !oga0ajima
govori kao !a i* je sam
pro4iveo8 Roman poinje
priom o tome kako je otac
glavnog junaka 4eleo !a
mu sin postane pravnik1 ali
;ja sam lu!ovao za
morem1ka4e Robinson1 i
taj moj zanos tako se jako
sukobljavao sa oevom
voljom1 pa i sa njegovim
zapovestima1 i
preklinjanjima i
o!vra+anjima moje majke1
!a ovek mora pomisliti !a
je u mojoj naravi bilo
neeg kobnog1 ne/to /to je
te4ilo nesre+ama koje su
me oekivale<8
$ekstvo o! ku+e
'rvu priliku !a pobegne o!
ku+e i otisne se na more
Robinson nije propustio8
.e0utim1 bura je bro!
Opis polo4aja5 ;.ala
zaravan na pa!ini
brega= pa!ina
uspravna kao zi!1 tako
!a me ni/ta nije moglo
napasati s gornje
strane8 %a strani ove
stene be/e malo
iz!ubljenje kao ulaz u
pe+inu888 >Re/im !a na
poljanici pre!
iz!ubljenjem
po!ignem /ator>8 Kao
posle!ica usamljenosti
i bespomo+nosti na/em
junaku se javlja
neprijatno ose+anje1
oaj i on obilato
proliva suze8 Ali1 tome
se suprotstavlja na!a1
5 Defo , Robinzon Kruso
< %'*=9;
Defo Danijel engl.!isacK ro"jen +330. u 4on"onu, u .23.iv.+,:+. u Horoofiel"su. 's!rva
trgovac,!a"a !o" steaj,zatim novinar,!ublicist,tajni agent,romansijer.D. je objavio velik broj
!amfleta,eseja,!rojekta o najrazliitijim temama !oev(i o" reforme o"goja ' (kola o"
me0unaro"ne !olitike ' skloni(ta za i"iote. Robinzon kruso ubraja se me0u klasina "ela
svetske literature..D. se ins!irao !uto!som .oo"esa Rogersa Krstarenje oko
svijeta6+,+27,g"e je o!isana !ustolovina (kot.mornara Aleksan"ra *elkira koji je go"inama
#ivio usamljen na !ustom otoku /uanD2ernan"ez.
R<B'&8<& KR9*<;
Defoeov Rrbinson nije junak na"lju"ske snage kome sve us!ijeva brzo i lako.<nje obian
ovek.Frlo te(ko !o"nosi samoCu.*tra1 mu je stalni !ratilac.9!rkos !ovoljnoj klimi
otoka,nismo sigurni "a bi ostao na #ivotu"a nije "onio s nasukanog bro"a !u(ke ' barut,(aku
#ita i "ruge stvari.%ovest njegova us!je1a je "uga !ria o mnogobrojnim na!ornim i tegobnim
neus!jelim !oku(ajima.Robinzon!uno razmi(lja,menja o"luke,mesecima ra"i na!orno na
neemu (to Ce se katka" na kraju izjaloviti.ako je ne!restano !oku(avao,slu#eCi se samo
sekirom,izra"iti veliki amac kojim bi mogao ot!loviti s otoka.9lo#io je u taj !osao mesece '
mesece mukotr!nogra"a.&ije us!io,ali je !okazaoneslomljivu ustrajnost,!rkos,o"lunost "a
!objegne s otoka,kao ' nemir i strast za !lovi"bom.#iveCi vi(e o" 2, go"ina na !ustom
otoku,!okazao se kao us!je(an ratar,ve(t stoar,o" nu#"e majstor svi1 zanata,ali sve te "uge
go"ine mirovanjana je"nome mestu samo su jo( ojaalenjegovu venu #elju za !utovanjima '
izazovima.akav Robinsonje obian ovekkoji u vrlo te(kim uvetima #ivota "okazuje svoju
lju"sku veliinu.
%@K<;
Bio je lije! momak,"obro gra0en,ravni1 ' vrsti1 ruku ' nogu,ne !rekru!an,visok,skla"an,star
oko 23 go"ina.=rte lica mu ne o"avaju ni okrutnost ni "ivljinu,nego je"ino neku istinsku
mu#evnost.Kosa mu je bila "uga ' crna,i nije bila kovrasta !o!ut vune.Pelo ' visiko '
(iroko.'z oiju mu seva neka velika #iva1nost ' bistrina.Boja ko#e ne crna,nego sme0o#uta,ali
ne onakve ru#ne,suvi(e #ute,o"vratnekakva je u Brazilaca ili Firgijanaca ' "rugi1 ameriki1
"omoro"aca,nego vi(e svijetla mrkomaslinasta,na neki nain !rivlana,samo je to te(ko
o!isati.4ice okruglo ' !uno,nos malen,ne s!ljo(tenkao u crnaca.9sta lije!o oblikovana.usne
tanke,a zubi krasni,!ravilni ' bijeli !o!ut!o!ut bjelkosti.Robinzonga je nazvao %etko,!rema
imenu "ana ka"a ga je s!asio,za us!omenu na taj "an.
FR@H@ RAD&/@;+359D+3B3
H@*< RAD&/@ ust ostrvo u i1om oceanu
@HA;
Borba usamljenog oveka !rotiv !riro"e ' simbolina "rama osvajanja !rvi1 ru"imenata
civilizacije.
R<B'&8<& je je"noga jutra o!azio na obali !et kanua.'z nji1 su izlazili "ivljaci.Robinzoni1
je !rimetio ot!rilike tri"eset,i vi"eo kako !le(u oko vatre.%rimetio je "vojicu kako izlaze iz
kanua, je"an se o"ma1 onesvestio,a "rugi je !oeo bje#ati.rojica "ivljaka su krenuli za
njim.%re!livao je uski zaljev i "o(ao "o Robinsona.<n ga je !oku(ao "ozvati znakovima ruku
(to je bolje mogao, ali mu se "ivljak !rebli#i samo za nekoliko koraka.oje na!ravio jo(
je"nom !a mu je tek on"a "ivljak !ri(ao.Robinzonje naciljao "rugoga "ivljaka,a njegov
"ivljak zatra#i "a mu Robinzon"a maetu. <n mu je "ao,a "ivljak je o"ma1 krenuo na
"rugoga ' je"nim zama1om mu osekao glavu.Robinzonje nare"io "ivlja"u "a !oku!i
le(eve,(to je on ' uinio.8atim mu je nare"io "a "a oti0e s!avati. <"luio ga je zvati %etko na
us!omenu na "an ka"a ga je s!asio.9io ga je govoriti ' jesti.Robinzonmu je "ao o"ee ,a
%etko je bio sretan ' rekao mu je "a je 1o"ao gol o" svoga ro0enja.Robinsonu je #ivot !ostao
lak(im jer je "obio nekoga s kim mo#e !riati ' (to vi(e nije usamljen.
<va mi se !ria svi"ela jer je Robinzon "obio nekoga s kim mo#e !riati,i jer vi(e nije sam na
ostrvu.
Drugo iz"anje ;
<!is glavnog lika;
*nala#ljivost; Wa bezizlaznost !robu"i moju snala#ljivost. 'mali smo na bro"u nekoliko
"okna"ni1 jarbola, "va ili tri "rvena balvana i je"an ili "va gornja jarbola.X
&e svi0a mi se njegov !ostu!ak s #ivotinjama na otoku; W Y ali sam vi"io mno(tvo !tica,
samo nisam znao kakvi1K a ka" sam i1 ubio, nisam znao koje su za jelo, a koje nisu. FraCajuCi
se ubio sam nekakvu veliku !ticu (to sam je vi"io kako sje"i na "rvetu !okraj velike (ume.
%rvim 1icem (to sam ga o!alio me0u nji1 ubio sam kozu kraj koje je stajalo jare i sisalo je.X
Huka, ra", str!ljivost, marljivost neke su o" stvari (to i1 je morao !ri1vatiti;W rebalo mi je
!una etr"eset i "va "ana "a na!ravim "asku za "ugaku !olicu (to mi je trebala u s!ilji, a "va
bi tesara, sa svojim oru0em i !ilama, o" istog "rveta u !ola "ana izrezali (est.X
Fanjski o!is 6o!is njegova lica7; WSto se tie moga lica, ono "oista nije bilo toliko !ocrnjelo
koliko bi se oekivalo ko" ovjeka koji uo!Ce ne !azi na nj. Bra"u sam je"nom !ustio "a
raste, !a mi je bila "uga oko etvrt metra. He0utim kako sam imao "ovoljno (kara i britava,
"osta sam je kratko !o"rezivao, a "lake na gornjoj usnici "otjerao sam tako "a sam imao
velike muslimanske brkove.X
Kolebljivost !rema "ivljacima; W%itao sam se tako0er koliko su se ti lju"i ogrije(ili o mene, i
kakvo !ravo imam ja "a se u!liCem u sva0u o onoj krvi (to je oni !rolijevaju me0u sobom.X
<!is %etka 6vrlo slikovit7; WBio je to !ristao, lije! momak, savr(eno gra0en, ravni1, "ugaki1
nogu. &ije bio !rekru!an, ali je bio visok i skla"an, a !o mome mi(ljenju oko "va"eset i (est
go"ina star. 'zraz lica mu je bio vrlo "obroCu"an, u njemu nije bilo ni(ta "ivlje i ne!rijazno. 9
njemu kao "a je bilo ne(to mu#evno, ali je u isto vrijeme u izrazu njegova lica bila neka
mekoCa i blagost @uro!ljanina, !ogotovu ka" bi se nasmije(io. Kosu je imao crnu i "ugaku, i
nije bila kovrasta kao vuna. Pelo mu je bilo visoko i (iroko, a oi su mu sijevale #iva1no(Cu i
o(trinom. Boja njegove ko#e nije bila sasvim crna, ali vrlo zagasita, a i!ak ne onako ru#no
#uta i o"bojno tamna kao ko" Brazilijanca Y nego nekako jasna, sivkastosme0a. 4ice mu je
bilo okruglo i !uno, nos malen, ali ne !losnat kao u crnca, lije!a usta i tanke usne, a zubi su
mu bili !ravilni i bijeli !o!ut bjelokosti.X
9s!ore"ba filma i knjige; 2ilm je uvelike skraCena verzija knjige. 9 njemu se sve "oga0a
iznimno brzo, "ok je u knjizi vrlo temeljito o!isano, no i!ak mislim "a je to u re"u jer za
temeljito o!isivanje u filmu trebali bi sati i sati. 2ilm ima i "osta neugo"ni1 !rizora (to
uni(tava ar cijele !rie. Knjiga mi je bila mnogo zanimljivija i u#ivao sam u itanjuK imam
samo je"nu zamjerku, a to je uzasto!no !onavljanje n!r. WY kao (to sam veC rekao.X
&ajvi(e me se "ojmila ova reenica; WKatka" bi1 sam sebe !itao za(to su"bina tako temeljito
uni(tava svoja stvorenja i ini i1 tako stra(no nesretnima, na!u(tenima i bes!omoCnima, tako
!ot!uno bije"nima "a bi je"va bilo razumno biti za1valan za takv #ivot.X %otresla me je
traginost te misli.