VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

s pravom javnosti







Damir Ladovi




ZAVRNI RAD











Zagreb, 2013.
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST
s pravom javnosti



STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI
Smjer: Zatita na radu
Znanstveno podruje: Tehnike znanosti
Polje: Interdisciplinarne tehnike znanosti




ZAVRNI RAD
SIGURNOST SERVERSKIH SOBA





Student: Mentor:
Damir Ladovi mr. sig. Davorin Kacian

Zagreb, 2013


RJEENJE ZR-3





















1

SAETAK

Podatkovni centar sredinji je dio svake tvrtke, zato je sigurnost uvijek na prvom mjestu.
Glavna su osovina organizacija kojima je stalo do budunosti tvrtke ali i samih zaposlenika.
Naruavanjem njihovog statusa organizacija gubi ugled i potovanje, ali osjetljivi podaci
izlaze na nezatieno podruje i stvaraju materijalne gubitke. Jedan od glavnih aspekata je i
fizika sigurnost, odnosno skup posloenih mjera koje e sprijeiti napade izvana i iznutra.
Serverske sobe kompleksna je infrastruktura u koju je uloeno mnogo truda, znanja i
financijskih izdataka kako bi do kraja mogla odraivati posao za koji je namijenjena. Mnogo
je stvari na koje treba obratiti pozornost pa je zato jako bitno kako e se i na koji nain sve
isplanirati kako bi se kvalitetno zatitilo i zatvorilo sve otvore od kud prijeti opasnost.
Organizacije se mnogo oslanjaju na njihov sustav u poslovanju, zato podatkovni centri moraju
zadrati visoke standarde, a to se moe postii daljnjim razvijanjem prema sve boljim i boljim
sustavima. Sama izgradnja je vrlo skupa, pa velik broj organizacija ide na gotova rijeenja. Ta
gotova rjeenja smanjuju trokove same izgradnje pa se novac usmjerava na bitnije stvari oko
zatite i odravanja. Glavni cilj ovog rada je osvrnuti se na probleme, pokuati shvatiti od
kuda sve dolaze prijetnje i kako se s njima nositi.









Kljune rijei: Serverske sobe, zatita, opasnost

2


SADRAJ

1. PROJEKT ZAVRNOG RADA ........................................................................................... 5
1.1 Uvod u predmetno podruje ........................................................................................... 5
1.2 Izbor problema ................................................................................................................ 6
1.3 Cilj i zadaci koji proizlaze iz zavrnog rada ................................................................... 7
1.4 Metode koritene za izradu zavrnog rada ...................................................................... 8
2. PRIKAZ REZULTATA RADA ............................................................................................ 9
2.1 Zakonska regulativa i standardi ...................................................................................... 9
2.2 SERVERSKE SOBE .................................................................................................... 12
2.2.1 Povijest serverskih soba ..................................................................................... 12
2.2.2 Openito o serverskim sobama ........................................................................... 13
2.2.3 Izgradnja serverske sobe i njena sigurnost ......................................................... 14
2.2.4 Standardi u serverskoj sobi ................................................................................. 16
2.2.5 Elementi u serverskoj sobi .................................................................................. 17
2.2.6 Napajanje komponenata ..................................................................................... 18
2.2.7 Kabliranje u serverskoj sobi ............................................................................... 18
2.2.8 Vrste posluitelja ................................................................................................ 19
2.2.9 Sustavi za hlaenje ............................................................................................. 21
2.3 POTENCIJALNE OPASNOSTI .................................................................................. 23
2.3.1 Opasnosti od poara ........................................................................................... 23
2.3.2 Ureaj za gaenje poara u serverskoj sobi ........................................................ 24
2.3.3 Poari openito ................................................................................................... 24
2.3.4 Opasnosti od poplava ......................................................................................... 26
2.3.5 Openito o poplavama ........................................................................................ 26
2.3.6 Vlaga u serverskoj sobi ...................................................................................... 27
2.3.7 Opasnosti od potresa ........................................................................................... 28
2.3.7.1 Potresi openito ............................................................................................... 28
2.3.7.2 Vrste potresa ................................................................................................... 28
2.3.7.3 Serverske sobe i potresi .................................................................................. 28
2.4 Mikroklimatski uvjeti ................................................................................................... 29

3

2.4.1 Buka .................................................................................................................... 29
2.4.2 Utjecaj buke na zdravlje ..................................................................................... 30
2.4.3 Vibracije ............................................................................................................. 31
2.4.3.1 Openito o vibracijama ................................................................................... 31
2.4.3.2 Djelovanje vibracija ........................................................................................ 32
2.4.4 Zraenje .............................................................................................................. 33
2.4.4.1 Tempest sustav ................................................................................................ 33
2.4.4.2 Elektromagnetsko zraenje ............................................................................. 33
2.4.5 Rasvjeta .............................................................................................................. 35
2.4.5.1 Tipovi rasvjete ................................................................................................ 35
2.4.5.2 Unutarnja rasvjeta ........................................................................................... 36
2.4.5.3 Odreena jaina rasvjete po prostorima .......................................................... 36
2.5 Neovlateni pristup ....................................................................................................... 37
2.5.1 Prevencija od virtualnog pristupa ....................................................................... 37
2.5.1.1 Anti-virusna zatita openito .......................................................................... 38
2.5.1.2 Vatrozid .......................................................................................................... 38
2.5.2 Fizika sigurnost ................................................................................................. 38
2.5.3 Senzori ................................................................................................................ 39
2.5.3.1 Senzor za dojavu poara ................................................................................. 39
2.5.3.2 Senzor za vlagu ............................................................................................... 41
2.5.3.3 Temperaturni senzor ....................................................................................... 41
2.5.3.4 Alarmni sustav protiv provala ......................................................................... 42
2.5.4 Fiziki pristup i kontrola pristupa ....................................................................... 43
2.6 Pogreke u radu ............................................................................................................. 43
2.6.1 Nenamjerne greke ............................................................................................. 44
2.6.2 Namjerne greke ................................................................................................. 44
3 ZAKLJUAK ...................................................................... Error! Bookmark not defined.
4 LITERATURA .................................................................................................................... 46





4

SADRAJ SLIKA

Slika 1: Prikaz postolja i opreme............................................................................ 12
Slika 2: Ureenje serverske sobe ........................................................................... 13
Slika 3: Shema serverske sobe i okolia................................................................. 15
Slika 4: Organizacija postolja i hlaenje u serverskim sobama; TIA-942 ............. 17
Slika 5: Oprema u serverskoj sobi.......................................................................... 18
Slika 6: Kabliranje u serverskoj sobi...................................................................... 19
Slika 7: Ploni posluitelji(Blade) .......................................................................... 20
Slika 8: Hlaenje male server sobe ........................................................................ 21
Slika 9: Shema hlaenja server sobe ...................................................................... 22
Slika 10: Sustavi tehnike zatite ........................................................................... 25
Slika 11: Razine zvuka u prostoru.......................................................................... 31
Slika 12: Optii detektor ........................................................................................ 40
Slika 13: Linijski detektor ...................................................................................... 40
Slika 14: Infracrveni termo higrometar .................................................................. 41
Slika 15: Detektor za temperaturu .......................................................................... 42
Slika 16: Alarmni sustav ........................................................................................ 42









5

1 PROJEKT ZAVRNOG RADA
U projektu zavrnog rada govorit e se o kljunim elementima koje e obraditi ovaj rad, o
izboru problema, ciljevima i zadacima, i o metodama koritenim u radu.
1.1 Uvod u predmetno podruje

Nalazimo se u vremenu gdje nam svi oblici raunalne tehnologije na neki nain upravljaju
tempom ivota. to se drutvo vie oslanja na tehniku to se njoj pridaje vea panja. Zato je
sigurnost najvanija karika kod svakog korisnika. Ova tema e obraditi serverske sobe i njenu
sigurnost. Zatita i sigurnost serverskih soba i sprjeavanje irenja sigurnosnih rizika nije
jednostavan zadatak. Prikazat e se razni mehaniki sustavi za obranu od poplava, potresa i
poara, potpunu zatitu sustava serverskih soba od neovlatenog pristupa te brojnih drugih
rizika napada. Sustavi za detekciju od neovlatenog pristupa primjenjuju se u mnogim
tvrtkama gdje je takva vrsta sigurnosti iznimno bitna. Npr (banke, mjenjanice, kladionice...).
Jako je vana obuka ljudi koji e se baviti raznim sustavima sigurnosti kako bi tvrtka ili
organizacija svoj posao obavljala kvalitetno. Zato postavljamo odgovarajue mjere i
mehanizme zatite kako bi smanjili mogunost nastanka tete na najmanju moguu razinu.
Sigurnosne mjere i mehanizmi zatite ovlatenim osobama osiguravaju kontrolu pristupa, a
neovlatenim osobama se taj pristup bilo fiziki ili elektroniki onemoguava.
Takoer se u ovom podruju primjenjuju zakoni i zakonske regulative:

Zakon o zatiti na radu
Zakon o zatiti od poara
Zakon o pravu na pristup informacijama
Zakon o tajnosti podataka
Pravilnik o pravu na pristup informacijama

Ovim zakonima i pravilnicima ureuje se nain obavljanja djelatnosti kao to su zatita ljudi,
imovine, podataka i informacija. Ovo nadasve iroko podruje prikazat e se kroz razne
sustave zatite, kroz vanjske i unutarnje utjecaje, ali i osvrnuti se na ono najbitnije a to je
rjeenje problema.

6

1.2 Izbor problema

Zatita serverskih sustava i sprjeavanje irenja sigurnosnih rizika nije jednostavan zadatak,
pa postavljanjem razliitih mjera zatite upravljamo sigurnosnim rizicima s namjerom
smanjenja na najmanju moguu mjeru. U svijetu danas, gdje sve vrvi od informacija pitanje
sigurnosti je kljuna stvar. Uzmimo u obzir da svaka organizacija ili fizika osoba moe biti
potencijalna rtva u bilo kojem trenutku. Serverske sobe izgledaju robusno, ali su jako
ranjive. Napad na jednu serversku sobu ostavit e posljedice velikom broju ljudi ili firmama te
umanjiti njihovu produktivnost i prihode, a saniranje takvih projekata ponekad je vrlo skupo.
Nedostupnost usluga serverskih soba ak i na par sati moe prouzroiti velike gubitke. Gubici
mogu biti toliko veliki da se firmama i organizacijama isplati investicija u dodatne
mehanizme koji e tititi raunalni sustav od ruenja ili drugih oblika krae. Zatita podataka
je proces kojim se osigurava podatke od oteenja i tako podaci bivaju osigurani. Jako je bitno
da podaci stignu netaknuti na svoje odredite i u onom obliku u kojem su poslani.
Nadgledanje serverske sobe iznimno je vano, ali ne garantira sto postotnu sigurnost jer napad
se izvrava bez upozorenja i sve izgleda kao da je normalno. Ovdje se ne govori samo o
software zatiti ve kakve sve opasnosti nastaju tijekom poara, poplava i potresa. Razjasnit
e se mikroklimatske komponente i njihovo djelovanje na sustav.










7

1.3 Cilj i zadaci koji proizlaze iz zavrnog rada

Cilj ovog zavrnog rada je prikazati najvee rizike koji mogu biti izvor opasnosti u serverskim
sobama. U radu e se prikazati na koji nain se mogu rjeavati problemi koji su vezani za
prevenciju i otklanjanje potencijalnih opasnosti tako da se pobolja i unaprijedi razina
sigurnosti raunalnih sustava i informacija u serverskoj sobi, i da se sve opasnosti koje prijete
pokuaju svesti na najmanju moguu mjeru.
Zadaci koji proizlaze iz zadanog cilja:
Prikazati openite informacije o serverskim sobama
povijest serverskih soba
zatita informacija
Prikazati tehniki dio server sobe
Prikazati potencijalne opasnosti i zatitu
opasnosti od poara
opasnosti od poplava
opasnost od potresa
Mikroklimatski uvjeti
djelovanje buke
djelovanje vibracija
uinak rasvjete
uinak zraenja
Primjeri neovlatenog pristupa
Fiziki pristup
Virtualni pristup
Senzori
Kontrola pristupa


8

1.4 Metode koritene za izradu zavrnog rada

U radu se koriste sekundarni izvori podataka kao to su knjige, Internet, struna informatika
literatura, Narodne novine, te podaci iz osobnog iskustva. Upoznavanjem razliitih metoda
obrane od potencijalnih napada na raunalne sustave dolazi se do novih i sve boljih spoznaja u
zatiti vanjskog i unutarnjeg napada. Obradom postojee dokumentacije i statistike moemo
saznati koje greke najee radimo te gdje su najslabije toke gdje bi trebalo uloiti vie
napora kako bi se sprijeilo daljnje curenje podataka, i ljudima dalo sigurnost. Preko
potencijalnih opasnosti, mikroklimatskih uvjeta pa do neovlatenog pristupa dolo se do
zakljuka da i najsofisticiranija oprema poput serverske sobe ima rjeenje za sve nedae i
probleme. Kako tehnologija svaki dan napreduje i razvija se veom brzinom nego to mi to
moemo pratiti, tako se stvara sve vie problema i zagonetki kako sprijeiti ono najgore.
Svaki oblik zatite ima svoje izazove. Tako zatita od prirodnih prijetnji nam nije u rangu s
prijetnjom ovjeka kojeg moemo razumjeti i djelovati u pravom trenutku.
Opis je ok, ali opet niste naveli nazive metoda provjerite uputu.












9

2 PRIKAZ REZULTATA RADA
U nastavku e se obraditi zakonska regulativa koja pokriva informacijsku sigurnost.
2.1 Zakonska regulativa i standardi
Norma ISO 17799 opisuje nam na koji nain organiziramo informacijsku sigurnost bez obzira
na vrstu organizacije. Najvanija stvar koju oznaava je da organizacija koja ju posjeduje ima
provedenu sigurnost na najbolji nain. Mnoge bitne organizacije prigrlile su normu kao temelj
sigurnosti iz podruja osobnih podataka, zatite tajnosti te zatite informacijskih sustava.
Poeci seu u 1990.-tu godinu gdje se u Velikoj Britaniji osniva radna skupina menadera
koji su se bavili informacijskom sigurnou. Cilj ove norme je dati preporuke glede
sigurnosnog upravljanja informacijama onima koji su zadueni za pokretanje, provedbu ili
odravanje sigurnosti u svojim organizacijama. Informacija je imovina i potrebno ju je
zatititi. Taj zahtjev je sve vaniji jer zbog prevelikog broja informacija dolazi i do veeg
broja prijetnji. ISO 17799 je standard koji sadri strukturirani set smjernica za pomo
organizacijama. Njegova implementacija osigurava zatitu informacija uz pomo kontrola
koje su prihvaene u najveim organizacijama.
Najvaniji zakoni vezani za informacijsku sigurnost u Hrvatskoj su:
Zakon o informacijskoj sigurnosti NN 79/07
Sigurnosna provjera
Fizika sigurnost
Sigurnost podataka
Sigurnost informacijskog sustava
Sigurnost poslovne suradnje

Sigurnosnu provjeru moraju proi sve osobe koje imaju pristup klasificiranim podacima.
Fizika sigurnost se odnosi na zatitu objekta, prostora te ureaja koji imaju doticaj s
klasificiranim podacima. Sigurnost podataka je definirana kao jedno od podruja
informacijske sigurnosti za koje se utvruju mjere i standardi. Sigurnost informacijskog
sustava utvruje one mjere i standarde klasificiranih i neklasificiranih podataka koji se

10

obrauju, pohranjuju ili prenose. Sigurnost poslovne suradnje je podruje informacijske
sigurnosti u kojem se primjenjuju propisane mjere i standardi.
Zakon o zatiti osobnih podataka NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12
Zakon o sigurnosno-obavjetajnom sustavu Republike Hrvatske NN 79/06
Zakon o tajnosti podataka NN 79/07
Zakon o sigurnosnim provjerama NN 85/08, 86/12
Zakon o elektronikoj ispravi NN 150/05
Zakon o informacijskoj sigurnosti utvruje sve vane pojmove vezane za sigurnost, mjere i
standarde informacijske sigurnosti, sigurnosne akreditacije te openito nadlena tijela koja su
zaduena za donoenje i provoenje.
Zakon o zatiti osobnih podataka je prva regulativa koja se pojavila u hrvatskom
zakonodavstvu na temu informacijske sigurnosti. Hrvatski sabor je 2003. Godine donio Zakon
o zatiti osobnih podataka kojim se ureuje zatita osobnih podataka. Svrha zakona je ujedno
zatita privatnog ivota i ljudskih prava.
Zakon o sigurnosnom-obavjetajnom sustavu Republike Hrvatske je donio Hrvatski sabor
2006. godine. Bitne odrednice ovog zakona da si njime osnovane dvije sigurnosne
obavjetajne agencije (SOA
1
) i (VSOA
2
). Zadatak SOA-e je usmjeren da sprijee bilo kakve
radnje koje bi mogle ugroziti sigurnost dravnih tijela ili graana. VSOA je zaduena za
izvravanje zadaa obrane suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH.
Zakon o tajnosti podataka donesen je 2007. godine. To je zakon iz podruja sigurnosti.
Njime se utvruju pojmovi kao to su: klasificirani i neklasificirani podaci. Klasificirani
podatak je onaj koji je nadleno tijelo oznailo takvim u propisanom postupku.
Neklasificirani podatak je podatak bez utvrenog stupnja tajnosti, a koristi se u slubene
svrhe.
1




1
SOA
1
-Sigurnosno obavjetajna agencija, VSOA
2
-Vojna sigurnosno obavjetajna agencija


11


Razine stupnjeva tajnosti klasificiranih podataka:
Vrlo tajno
Tajno
Povjerljivo
Ogranieno
Svatko je duan uvati dravnu, vojnu, slubenu, poslovnu ili profesionalnu tajnu, bez obzira
na nain saznanja tajnih podataka ili pribavljanja odnosno stjecanja mogunosti uvida u tajne
podatke, a nedvojbeno je da se radi o tajni. Mjere zatite kao i postupak za zatitu tajnih
podataka obvezni su za svakog tko takav podatak koristi ili mu postane dostupan. Obveza
uvanja tajnih podataka traje dok osoba ovlatena za odreivanje tajnosti odreenog podatka
ne odredi da je prestala potreba za uvanjem njegove tajnosti, a za slubenu i poslovnu tajnu
obveza moe prestati protekom roka od prestanka obavljanja dunosti, slube ili zaposlenja
osobe kojoj su tajni podaci bili poznati, ako zakonom ili drugim na zakonu utemeljenim
propisom nije to drugo odreeno i to:
Za podatke koji su utvreni slubenom tajnom - pet godina od dana prestanka
dunosti, slube ili zaposlenja u tijelu iji je podatak zatien odreenim stupnjem
tajnosti
Za podatke koji su utvreni poslovnom tajnom - jednu godinu od dana prestanka
dunosti, slube ili zaposlenja u tijelu iji je podatak zatien odreenim stupnjem
tajnosti.
Ovaj zakon razlikuje vrste tajni i stupnjeve tajnosti, a takva podjela u praksi je potpuno
neuinkovita, jer vrlo malo tajnih podataka ima pravilno odreenu vrstu i stupanj. Ovaj Zakon
ne odgovara niti standardima koji se primjenjuju u zemljama lanicama Europske unije i
NATO-a koji u podruju tajni iz djelokruga dravnih tijela ne poznaju posebne vrste tajnosti,
ve samo etiri stupnja tajnosti podataka. Novi Zakon o tajnosti podataka sadri upravo etiri
stupnja tajnosti podataka i ne poznaje vrste tajni.



12

2.2 SERVERSKE SOBE
U nastavku e se obraditi serverske sobe, njihov nastanak i izgradnja te najvaniji elementi i
standardi koje ta soba mora ispunjavati.
2.2.1 Povijest serverskih soba
Povijest serverskih soba see u poetke raunalne industrije. Sve je bilo kompliciranije jer su
raunala bila glomazna, zauzimala su goleme povrine, a koritenje i odravanje je bio
mukotrpan posao. Uz sve navedeno bila im je potrebna velika koliina energije za rad i dobri
rashladni sustavi. Da bi se olakao posao dizajnirana su postolja koja se i danas koriste u
serverskim sobama na koje su se montirale komponente.
Slika 1: Prikaz postolja i opreme

I zvor slike 1:www.tradekey.com/selloffer_view/id/183605.htm


Zbog velikog broja kablova trebalo je osmisliti nain kako ih organizirati a da ne smetaju.
Tako je osmiljen podignuti pod u prostoriji to je omoguilo postavljanje kablova ispod poda
u posebne vodilice. Zbog visoke cijene raunala, prostorije su morale biti bolje zatiene od
krae pa se puno radilo na dizajnu i mjestu ulaska u prostoriju. Posluitelji znani nam kao
serverske sobe pojavljuju se devedesetih godina prolog stoljea. Smjetali su se u prostorije

13

jer je tamo bio dovoljan dotok energije i sustav za rashlaivanje. Do veeg broja klijenata ove
revolucionarne usluge dolazi poetkom tisuljea kada sve vie organizacija zahtjeva brz i
pouzdan internet jer isporuka usluga ne dozvoljava greke. Uglavnom su si vee organizacije
mogle priutiti posjedovanje takvih sustava, ali manjima je to bio velik problem. I danas
izrada jednog takvog sustava iziskuje golemu svotu novca. Zato velike organizacije koje
imaju dovoljno resursa doputale bi manjima da koriste njihove raunalne sustave uz
odreenu naknadu te se brinuli o ispravnosti rada.
2.2.2 Openito o serverskim sobama
Serverske sobe ili takozvani podatkovni centri su objekti koji slue za smjetaj raunalnih
sustava i komponenti koje slue za pohranu podataka. One su ujedno i sredinji dio raunalnih
sustava svake organizacije. Zbog velike vanosti koju posjeduju server sobe koriste
komponente kojima se i u sluaju kvara omoguuje rad. To su takozvani redundantni
podatkovni centri koje koriste organizacije koje si ne mogu priutiti prestanak rada ako doe
do prekida napajanja elektrinom energijom ili vremenske nepogode. Tada se koriste dodatni
podatkovni centri na udaljenim lokacijama koji e zamijeniti glavne ako doe do njihovog
prestanka rada.
Slika 2: Ureenje serverske sobe

I zvor slike 2: www.slashgear.com



14

2.2.3 Izgradnja serverske sobe i njena sigurnost
Moemo nai puno korisnih i sloenih dokumenata koji nas mogu voditi kroz siguran proces
dizajniranja serverske sobe. Najkvalitetnije izvedbe i standarde posjeduju velike kompanije te
ih koriste za izgradnju osjetljivih objekata kao to su veleposlanstva, telekomunikacijske
industrije i druge ustanove gdje je sigurnost na prvom mjestu. Ponukani iskustvom, strunjaci
su saznali kako bi trebao funkcionirati jedan podatkovni centar da izdri pijunae, terorizam i
prirodne nepogode. Dodatne mjere opreza e dignuti cijenu, ali to je sve dio trokova
izgradnje sigurnog objekta.
Za poetak bi bilo dobro da je glavna zgrada udaljena minimalno 30 km od centrale i
50 metara od glavne ceste. Ne bi bilo dobro graditi uz zrane luke, kemijska
postrojenja ili elektrane. Server sobi su potrebna 2 izvora za struju, vodu, telefone i
internet promet
Velika pozornost je na zidovima- Velika betonska noga je efektivna barijera protiv
eksplozivnih naprava, u posebnim sluajevima bilo bi dobro da su zidovi obloeni
kevlarom.
Bitno je izbjegavati prozore, a ako ih ba treba imati onda bi bilo dobro da su u
sobama za pauze ili administrativnim podrujima, te koristiti prozore otporne na
detonacije.
Kontrola je potrebna na mjestima kao to su parkiralita i mjesta za utovar robe te bi
trebalo imati straara. U sluajevima dodatne sigurnosti postaviti rampe.
Podatkovni centri su veoma osjetljive i poeljne mete bombakih napada. Za
pregledavanje vozila potrebno je ogledalo za pregled ispod sjedala ili ureaje za
detekciju bombi. Potrebno je ograniiti pristup zgradi. Jedan glavni ulaz i jedan sa
stranje strane za ukrcavanje robe.






15

Slika 3: Shema serverske sobe i okolia

I zvor slike 3: www.csoonline.com
Postaviti poarna vrata samo za izlaz. Instalirati vrata koja nemaju ruke izvana kako bi
pristup bio ogranien. Kada se bilo koja od ovih vrata otvore trebao bi se oglasiti glasan alarm
i izazvati reakciju u sigurnosnom centru.
Postaviti dovoljan broj kamera kako bi sve bilo pod kontrolom. Nadzorna kamera bi
trebala biti na ulazu u zgradu, na svim ulazima i izlazima.
Napraviti plan za sigurnost zraka. Nadzirati grijanje, ventilaciju i klimatizacijski
sustav. Postaviti tako da klimatizacijski sustav cijelo vrijeme cirkulira zrak iz vana.
Tako je sigurnije ako doe do biolokog ili kemijskog napada ili poara. Za dodatnu
sigurnost staviti ureaje na mjestu za praenje zraka od kemijskih i biolokih
oneienja.
Ugraditi sustave za identifikaciju. Bilo bi dobro imati dva. Jedan biometrijski na otisak
prsta, a drugi na mrenicu oka.
Svatko tko ue u podatkovni centar bit e provjeren barem 3 puta. Centar je podijeljen
na zone i pojedinim korisnicima dozvoljen je pristup samo u vlastitu zonu. Po elji je
mogue dobiti vlastiti kavez sa serverima.




16

2.2.4 Standardi u serverskoj sobi
Kod razvoja serverskih soba utvreni su standardi kojih se treba pridravati. Standarde donosi
TIA (eng. Telecommunications Industry Association) koja je specificirala zahtjeve u dizajnu.
TIA-942 je olakala posao dizajnerima serverskih soba jer su se prije javljali razni problemi u
nekompatibilnosti.
TIA-942 je ameriki nacionalni standard koji odreuje minimalne zahtjeve u
infrastrukturi serverskih soba
TIA-942 definira vane elemente za svaki podatkovni centar:
Dimenzije i raspored raunala
Organizacija kablova
Klasifikacija
Utjecaj okolia

Ovisno o ahitekturi izvedbe, serverske sobe dijele se u 4 skupine:
Tier 1-Najjednostavniji je za dizajnirati, trokovi su mali, a za izgradnju je potrebno 3
mjeseca. To je najjednostavniji podatkovni centar. Osigurava dostupnost u 99,6%
vremena, ali nema redundantnih komponenti, nema dodatni generator zbog ega i nije
pouzdan.
Tier 2-On je napredniji od prethodnog. Manje je podloan prekidima. Sadri
redundantne komponente i dodatni generator pa je zbog toga i pouzdaniji.
Tier 3-To je podatkovni centar koji ispunjava sve zahtjeve, ali uvodi i dodatne
mehanizme koje ga ine pouzdanim u 99,9% vremena. Ima dvostruko napajanje i
neprekidno hlaenje. Za izgradnju ovakvog centra potrebno je 15-20 mjeseci.
Tier 4-Najkompleksnija struktura od svih centara. Sve komponente i hlaenje imaju
viestruke izvore napajanja i podlijee vrlo strogim zahtjevima za sigurnost. Sustav je
mogue nadograivati. Zbog viestrukih izvora napajanja, otporniji je na prekide
uzrokovane prirodnim nepogodama.


17

Slika 4: Organizacija postolja i hlaenje u serverskim sobama; TI A-942

I zvor slike 4: www.aboutdatacenter.ru
2.2.5 Elementi u serverskoj sobi
Prije samog poetka gradnje serverske sobe, vano je provjeriti da li nam je dostupna sva
potrebna oprema. Bilo bi dobro sloiti kontrolni popis komponenti koje su potrebne da bi se
posluitelj podignuo i pokrenuo.
Glavne komponente svake serverske sobe su:
Server
Postolje za opremu (eng. Rack)
Tipkovnica, Video
Mreni kabel, mediji
Neprekidno napajanje
Senzori za vlagu
Senzori za detekciju poara





18

Slika 5: Oprema u serverskoj sobi

I zvor slike 5: Aries Server Essentials, str 25
2.2.6 Napajanje komponenata
Napajanje je najkritinija toka svakog kompliciranijeg sustava, pa tako i ovoga. Prestanak
rada napajanja uzrokuje prestanak rada cijelog podatkovnog centra, a to je naravno situacija
koju si ozbiljne organizacije ne smiju dopustiti. Zato se koriste mnogi dodatni dijelovi za
napajanje. Mogunost izvedbe je u obliku velikog broja akumulatora u kombinaciji s
dizelskim generatorom. Pri uobiajenom radu koriste samo jedan izvor napajanja i to od javne
elektrine mree, a drugi se ukljuuje u sluaju prestanka rada prvog. Dvostruka napajanja su
podignula razinu pouzdanosti.
2.2.7 Kabliranje u serverskoj sobi
U uredima postoji puno ureaja koji moraju biti spojeni kablovima, i to nekad predstavlja
velik problem. Kod prikljuivanja raunala potreban je vei broj kabela koji su najee
neuredno sloeni. Kod serverskih soba broj kabela je puno vei jer je vei broj sustava i mrea
koje treba spojiti. Ako se kablovi ne vode na pravilan nain najee dolazi do problema kod
odravanja opreme, smanjenja prostora u ormarima i problemi s hlaenjem komponenata. Cilj
kvalitetnog kabliranja je poboljanje efikasnosti i estetskog izgleda. Slaganju kablova treba
pristupiti profesionalno i potrebno je sve dokumentirati. Kod velikih serverskih soba dobro bi
bilo evidenciju voditi u elektronikom obliku. Korisno bi bilo polagati kablove koji imaju

19

veu irinu prijenosnog pojasa. Slaganje kablova ukljuuje uporabu ladica za optike spojeve
jer se time izbjegavaju nenamjerna oteenja samih kablova. To moe poboljati situaciju tako
da se smanji broj kablova i omogui vei prostor za strujanje zraka oko opreme, pa se zbog
toga poveava i efikasnost sustava za hlaenje. Druga mogunost smanjenja prevelikog broja
kabela u ormarima je uporaba plonih umjesto klasinih posluitelja. U kuite plonog u
odgovarajue utore je mogue umetnuti vei broj posluitelja, pa je broj potrebnih kabela do
kuita manji nego kod klasinih.

Slika 6: Kabliranje u serverskoj sobi

I zvor slike 6: www.ctsdesigns.com
2.2.8 Vrste posluitelja
Jako je vano koji e se posluitelj odabrati. Odabirom adekvatnog osiguravamo siguran i
stabilan rad i pravovremenu dostupnost podataka. Kao to sve napreduje iz dana u dan, tako i
tehnologija posluitelja
Postoje tri osnovne izvedbe:
Samostojei posluitelj
Posluitelji za ugradnju u 19 ormare (rack)
Ploni (blade) posluitelj

20

Samostojei posluitelj je rjeenje za sve tvrtke, bez obzira na veliinu i broj zaposlenih.
Lako se prilagoavaju rastuem poslovanju, a lako ih je i proiriti poveanjem diskovnog
kapaciteta.
19 ormar posluitelji su idealni za primjenu u serverskim sobama. Ovakvi posluitelji
osiguravaju veliku efikasnost i upravljivost. Najvie su namijenjeni srednje velikim i velikim
tvrtkama zbog mogunosti odabira od jedno-procesorskog do osam-procesorskih vie
jezgrenih posluitelja.
Ploni posluitelji su najnaprednija tehnologija. Zbog maksimalne iskoritenosti procesorske
snage, visokog stupnja redundancije i utede u prostoru i energiji lako se prilagoavaju
najzahtjevnijim informatikim sustavima. Danas su bitna stavka malih i srednje velikih
organizacija te velikih podatkovnih centara.

Slika 7: Ploni posluitelji(Blade)

I zvor slike 7: www.bug.hr




21


2.2.9 Sustavi za hlaenje
Za rad komponenata u serverskoj sobi jako je bitna optimalna temperatura i vlanost. Zato su
tu klima ureaji koji reguliraju temperaturu i dre ju optimalnom. Preporuena temperatura je
izmeu 16 i 24 stupnja C, s vlanosti zraka izmeu 40 i 55%. Ispravan rad klima ureaja je
jako bitan jer bez njih temperatura skae na razinu na kojoj ureaji ne rade dobro i jako se
pregrijavaju. Prevelika vlaga u zraku uzrokuje kondenzaciju u unutranjim komponentama
raunala, ali premala koliina vlage uzrokuje statiki elektricitet koji moe otetiti raunalne
komponente.

Slika 8: Hlaenje male server sobe

I zvor slike 8: www.cool-air.com

Besplatno hlaenje: Ono koristi hladni vanjski zrak kao pomo u hlaenju vode
klimatizacijskih sustava u server sobama. Kada temperatura okoline padne ispod
zadane vrijednosti, sva ili samo dio hladne vode zaobilazi postojei rashladnik vode i
tee kroz sustav za besplatno hlaenje koristei tako manje energije.

22


Besplatno hlaenje je energetski uinkovitije jer kad je vanjska temperatura jednaka ili nia
od +2C, kompresor rashladnika vode e se iskljuiti i hlaenje e biti gotovo besplatno. Tako
se smanjuje optereenje sustava i utroak energije se smanjuje za 75%, a time se produuje
ivotni vijek rashladnika vode. Zbog toga to rashladnici vode pri besplatnom hlaenju
koriste hladniji vanjski zrak za poetno hlaenje vode u sustavu za hlaenje server soba, oni
smanjuju utjecaj sustava na okoli, to pomae u ostvarenju EU ciljeva u pogledu energije uz
istodobno poboljanje ekolokog profila neke organizacije.

Slika 9: Shema hlaenja server sobe






I zvor slike 9: www.workspace-technology.com






23

2.3 POTENCIJALNE OPASNOSTI

Kako bi djelovali brzo i uspjeno moramo poznavati prijetnje koje nas mogu zadesiti.
Poznavanje uzroka olakava nam upravljanje rizicima i razinu sigurnosti nam stavlja na
minimum. Prijetnje kao to su prirodne katastrofe su jako nepredvidive pa su zbog toga
veoma opasne, a tete su jako velike, opasne za ljude i opremu u serverskoj sobi.
Opasnosti od prirodnih katastrofa:
Vatra
Voda
Potres
2.3.1 Opasnosti od poara
Rizik od poara u serverskoj sobi je vrlo velik i preventivnom aktivnou ga treba svest na
najmanju moguu mjeru. Otkazivanje mree ili servera danas si ne moe i ne smije priutiti
niti jedan organizacija. Svaki takav dogaaj moe u pitanje dovesti egzistenciju same tvrtke ili
kompanije. Da bi se postigla to vea pouzdanost u segmentu podatkovnih centara i same
raunalne tehnologije razvijeni su novi sistemi. Protupoarna zatita u informatikom
segmentu zasnovana je na etverostupanjskom konceptu. Sustavi koji usisavaju dim
detektiraju poare u vrlo ranoj fazi njegova nastanka. Oni pouzdano lokaliziraju poar, a
automatski sistemi ga gase. Izniman oprez od poara je kod polaganja kablova u objektima.
Pregrade otporne na vatru imaju pasivnu protupoarnu zatitu. One spreavaju prodor vatre na
druge dijelove objekta. Ona se u sluaju poara potpuno zatvara bubrenje protupoarnih
inhibitora, manje bitno da li titi nekoliko kablova ili cijelu mreu. Tako pritisak koji je nastao
uslijed poara ostaje u kuitu. Tinjajui poar koje se ne otkrije na vrijeme vrlo se lako
proiri. Poari koji se proire na ploici sklopa ako se na vrijeme ne otkriju dovode do aenja
i korozije opipljivog dijela sustava. Aktivni dio protupoarnog sustava sastoji se od prskalica
koje se moraju postaviti kako bi se pokrila sva podruja. Pasivni dio se odnosi na izgradnju
pregradnih zidova koji mogu sprijeiti irenje poara koji je u zamahu ako kojim sluajem
doe do kvara prskalica. to je sustav bolje izveden, manja e teta nastati ako doe do
poara.

24

2.3.2 Ureaj za gaenje poara u serverskoj sobi
Specijalizirani su mikro-protupoarni ureaji s integriranim dojavljivaem. Oni koriste CO2,
nitrogen, argon i druge smjese plinova kao to je Novec 1230. Detekcija se vri preko
visokoosjetljivih sistema za usisavanje dima. Kod prvog znaka nastajanja dima kuite se
puni protupoarnim plinom, a preko protupoarnog ureaja vri se automatsko iskljuivanje
hardvera (opipljivi dio sustava).
2.3.3 Poari openito
Hrvatska ima cijeli niz propisa koji su izravno ili neizravno povezani sa zatitom od poara.
Ti propisi su najbrojniji jer se nalaze u puno djelatnosti, od graevinarstva do ugostiteljstva,
energetike i raunalne industrije. Zakon u Hrvatskoj obvezuje na trostruku provjeru sustava za
dojavu poara. Svaki ureaj koji je dio sustava za dojavu poara mora biti ispitan od ovlatene
osobe. Sustavi za dojavu poara moraju barem jednom godinje biti podvrgnuti ispitivanju
ispravnosti. Odravanje sustava je obavezno i smanjuje mogunosti nastanka poara. Problem
u sustavu za dojavu poara su neeljeni alarmi koji mogu lako uzrokovati da ljudi postanu
neosjetljivi na alarmni sustav.Istraivanjem je ustanovljeno da su najei uzroci lanih
alarma neodgovarajua primjena ili instalacija. Ali dobar podatak je da se broj lanih alarma
smanjuje zahvaljujui edukaciji, tehnologiji i redovnom testiranju.


DETEKTORI: Najvaniji dio sustava za dojavu poara. To su centralne jedinice za
obradu i ureaji za signalizaciju. Ovisno o tipu objekta i izvorima poarnog rizika
moglo bi biti potrebno vie detekcija odjednom kako bi se uklonila sumnja na lani
alarm.





25


Slika 10: Sustavi tehnike zatite

I zvor slike 10: Security Sales & I ntegration 2009

VIDEONADZOR: Videonadzor slui kako bi otkrio poare na otvorenim povrinama
oko objekta ili ire. Sastoji se od pokretnih kamera s velikom mogunou
poveavanja koje se instaliraju na uzvienim lokacijama gdje se dobro vide okolne
povrine. Kamere se beinom vezom povezuju u centar u kojem deurni vatrogasac
promatra stanje na monitoru. Kamere se postavljaju da automatski krue rutom kojom
su programirane.
U svijetu se u prevenciju poara ulae 1% BDP-a. Usporedimo li podatke o poarima u
razvijenim zemljama, moemo zakljuiti da je pojava poara u padu, pa tako i broj smrtno
stradalih i ozlijeenih. Razvijene zemlje su prepoznale mogunosti smanjenja broja poara
ulaganjem u sustave i struku. Prema podacima iz 2004.godine u SAD-u je 96% stambenih
objekata imalo detektore dima, a polovina smrtnih sluajeva se dogodila u 4% kuanstava
koje ga nisu imale.
Statistika udruge za zatitu od poara 1999-2000.godine:
13 200 poara uzrokovano elektrinim instalacijama
10 900 uzrokovano grijanjem
9000 poari iz smea

26

2300 poari nastali uslijed udara groma
2100 spontani poari
Vaniji propisi u zatiti od poara:
Zakon o zatiti od poara (NN, 58/93. i 33/05.)
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN, 76/2007.)
Zakon o normizaciji (NN, 163/03.)
Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima (NN, 108/95.)
Pravilnik o sustavima za dojavu poara (NN, 56/99.)
2.3.4 Opasnosti od poplava
Voda i elektrina oprema nikako ne idu zajedno. Raunalo natopljeno vodom ne moe
funkcionirati ispravno pa je velika mogunost od strujnog udara. To ini poplavu veoma
opasnom za raunalnu opremu ali i serversku sobu openito. Poplava je najei tip katastrofe
jer moe uzrokovati tete irih razmjera kao to su jake kie, tropske oluje, poplave, obalno
izlijevanje rijeka. Najbolja obrana protiv poplava je senzor za upozorenje od poplava. Ureaj
alje upozorenje kada se otkrije voda na podu. Rano otkrivanje vode u serverskoj sobi moglo
bi spasiti opremu vrijednu nekoliko milijuna kuna. Voda esto sadri otopljene kemikalije,
mulj, razliite tvari i plutajue krhotine. Ugradnja podnih odvoda u serverskoj sobi bila bi
dobra ideja, ali nije lako izvediva. Odvode bi trebalo postaviti u najnii dio prostorije
postavljajui ureaje na povieni pod. Prilikom poplave u serverskoj sobi raunala ne bi
smjela biti ukljuena. Prije ulaska u serversku sobu bilo bi dobro iskljuiti prekidae kako bi
se uklonila mogunost od strujnog udara.
2.3.5 Openito o poplavama
Kretanje vode vri pritisak na sve na putu i uzrokuje eroziju tla. U obalnom podruju udarni
valovi vode mogu uzrokovati veliku fiziku i materijalnu tetu. S takvim razornim
znaajkama, poplavni valovi predstavljaju opasnost za dotine zgrade i sustave u njima.
Izgradnja sustava protiv poplava mora biti projektirana kako bi se izbjegle opasnosti. Sigurno
je da obrana od poplava spada u temeljnu aktivnost zatite od tetnog djelovanja voda.
Poplavne vode potapanjem podruja nanose velike materijalne gubitke te ugroavaju ivote i
zdravlje ljudi. Radi sprjeavanja od poplava i tetnog djelovanja poplavnih voda grade se i

27

odravaju zatitne vodne graevine, obavljaju zatitni radovi i provode mjere obrane. Obrana
od poplava moe biti redovna i izvanredna. Redovna ili izvanredna obrana od poplava
proglaava se kada se vodostaj digne na visinu odreenu planom obrane od poplava. Obrana
od poplava na dravnim vodama provodi se u skladu s Dravnim planom. Uzrok pojave
poplava moe biti viestruk. Mogue nastajanje poplava uslijed pojave obilnih kia ili
topljenja snijega. Takoer poplave mogu nastati kao prirodne poplave zbog nastajanja ledenih
barijera ili otkazivanjem sustava za akumulaciju vode. Obrana je vrlo vana aktivnost zbog
toga to poplave mogu prouzroiti smrtne sluajeve, raseljavanje stanovnitva i tetu za
okoli. Svjesni smo da su poplave prirodni fenomen koji nije mogue rijeiti. Bez obzira
koliko imamo siguran sustav za obranu od poplava, uvijek e postojati velika vjerojatnost
njene pojave.
2.3.6 Vlaga u serverskoj sobi
Temperatura je jako bitna tema kada razgovaramo o ekolokim uvjetima u serverskoj sobi,
posebice u kontekstu energetske potronje i trokova, ali vlaga je takoer jako vana. Tekua
voda je openito loa stvar kada se nalazi u serverskoj sobi, ali i u zraku je jako bitno da se
nalazi u pravim omjerima. Previe vlage moe dovesti do kondenzacije to moe izazvati
koroziju. Takoer premalo vlage nije dobro jer se nakuplja statiki elektricitet, a pranjenje
statikog elektriciteta moe otetiti ili unititi elektroniku. Dio rjeenja u serverskoj sobi je
mjerenje i praenje. Instalacija senzora za vlagu kao i za temperaturu omoguuje odravanje
odgovarajuih ekolokih uvjeta. Preporuena relativna vlanost u serverskim sobama iznosi
45-55%. Potekoe bi se mogle dogoditi zbog mijeanja toplog i hladnog zraka, koji bi se
trebali drati zasebno. Serverske sobe se same po sebi zagrijavaju, zbog rada samih servera,
zato je potreban zaseban ulaz klimatiziranog hladnog zraka i zaseban izlaz zagrijanog zraka.
Alternativa relativnoj vlanosti zraka je apsolutna vlaga. Bolje poznata mjera od apsolutne
vlage je rosite. Prednost mjerenja rosita umjesto relativne vlanosti je da je rosite na ulazu
u serversku sobu jednako kao na izlazu. Tako senzor moe biti postavljen na ulaz serverske
sobe bez da mjeri vlanost i na izlazu.
Relativna vlanost- Broj izraen u postocima koji pokazuje odnos izmeu koliine
vodene pare u odreenom trenutku i maksimalne koliine vodene pare koju bi zrak
trebao primiti na toj temperaturi.
Apsolutna vlaga- Masa vodene pare u jedinici volumena vlanog zraka.

28

Rosite- Temperatura na kojoj voda u zraku kondenzira, ili temperatura na kojoj je
relativna vlanost 100% za odreenu masu zraka.
Trenutni veliki izazov za veinu objekata je odabir prave temperature i vlanosti koji
naravno mora biti u rasponu dopustivog kako bi potencijalno postojala mogunost
besplatnog hlaenja.
2.3.7 Opasnosti od potresa

Ova tema e na openit nain govoriti o potresima, njihovima vrstama i nastanku. Kakve
posljedice moe ostaviti na serverske sobe i opremu.
2.3.7.1 Potresi openito
Potres je endogeni proces do kojeg dolazi kod pomicanja tektonskih ploa, a posljedica je
podrhtavanje zemljine kore. Koliko je jak potres ovisi o nekoliko imbenika, a to su: koliina
osloboene energije, dubina hipocentra, udaljenost epicentra i o grai zemljine kore. Uinak
se iskazuje pomou ljestvica kao to su: Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica koja ima 12
stupnjeva i Richterova koja mjeri od 0-9. Znanost koja se bavi mjerenjem potresa naziva se
seizmologija, a sprava za mjerenje naziva se seizmograf.
2.3.7.2 Vrste potresa
Kao vrste potresa navedene su:
Tektonski potresi- Pojavljuju se u 90% sluajeva. To su najjai potresi i zahvaaju
vea podruja.
Vulkanski potresi- Pojavljuju se u 7% sluajeva, prati ih erupcija vulkana i manjeg
su dometa
Uruni potresi- Oni se pojavljuju u 3% sluajeva, najmanji su potresi, a nastaju
uruavanjem materijala
2.3.7.3 Serverske sobe i potresi
Djelovanje potresa na serverske sobe rezultira razaranjem infrastrukture i tekim oteenjem
energetskog sustava. Kod izgradnje podatkovnih centara vodi se rauna o moguim prirodnim

29

katastrofama irokih razmjera. Potresi i razni dogaaji npr (plimni valovi, poari, odroni) koji
mogu utjecati na oteenje serverske sobe sadre u sebi nekoliko osnovnih rizika
Rizik neposrednog oteenja ili detaljnog unitenja serverskih soba je veoma mogu,
ali zahtjevi za gradnju trebaju biti strogi te paziti da kljuni centri budu izvan zona
koje su potencijalna opasnost od nastanka potresa.
Veliki problem je s oteenjem ili ispadanjem elektroenergetskog sustava. S ovim se
rizikom suoavaju mnoge serverske sobe. Do ispadanja elektrine mree moe doi u
trenutku potresa, a nakon udara su mogua naizmjenina iskapanja pojedinih
podruja kako bi se rasteretila mrea i smanjila ukupna potronja. Zahvaljujui
naizmjeninim iskapanjima, podatkovni centri ili serverske sobe mogu vlastitim
agregatima proizvoditi energiju i premostiti prekid vanjskog napajanja. To je dobra
solucija kada bi dolo do cjelokupnog pada sustava koje moe potrajati danima.
Potres takoer moe izazvati prekid telekomunikacijske infrastrukture, ali zahvaljujui
redundanciji ili preusmjeravanju prometa moe se nadoknaditi nastala teta. Podruja
koja nisu jako zahvaena razaranjem eventualno mogu imati smanjenu propusnost, ali
i dalje mogu bez problema slati podatke.
Stanje nakon nastalog katastrofalnog dogaaja je najtei i najdui period. Potrebno je poduzeti
sve mjere kako bi se stanje vratilo u prvobitni poloaj i kako bi sve funkcioniralo kao prije.
Najvei napori ulau se u primarne akcije izgradnje ili popravaka unitenoga i rada na
poboljanju kako se trenutno stanje ne bi ponovilo.
2.4 Mikroklimatski uvjeti

U nastavku e biti govora o buci, kako djeluje na zdravlje ovjeka i na ureaje u serverskoj
sobi.
2.4.1 Buka
Razina buke u podatkovnom centru nije velika kao u rudniku ili u skladitu, ali se razina buke
kree od 50-70 dB. Sve vie i vie velikih organizacija razmiljaju kako jo vie smanjiti buku
u podatkovnim centrima. ak i ako buka nije na razini one buke iz industrija ili rudnika ima
utjecaj na komunikaciju i stres kod radnika, pa je se ak povezuje i s bolestima srca. U
serverskim sobama posluitelji su najvei krivac za buku, ali buka moe doi od raunala,

30

klima ureaja ili slino. Buka moe djelovati jako ometajue i odvlaiti pozornost od rada za
koji je potrebna koncentracija, a u ekstremnim sluajevima moe rezultirati i fizikim
poremeajima.
2.4.2 Utjecaj buke na zdravlje
Buka utjee na psihiko i fiziko stanje ljudi, pa ih ometa u radu, smanjuje radnu sposobnost i
oteuje sluh. Negativno djelovanje buke u serverskim sobama moemo podijeliti na
djelovanje buke u blizini posluitelja i djelovanje buke na radnike u samim serverskim
sobama. Buka direktno djeluje na organ sluha. Takvo djelovanje moe izazivati glavobolje,
poremeaje rada srca, vrtoglavice. Ovisno od intenziteta, buka na ovjeka moe imati ove
utjecaje:
Buka do 50 dB moe prekinuti san
Buka do 60 dB moe izazvati slabije psiholoke efekte
Buka od 60-90 dB moe stvarati ozbiljne smetnje kod krvnog tlaka, ubrzanog disanja
Buka iznad 90 dB moe dovesti do oteenja sluha
Buka iznad 120 dB izaziva bol i akutno oteenje sluha
Buku moemo podijeliti na:
Izravna buka ili direktna buka odreena je intenzitetom izvora i njegovom
udaljenou.
Neizravna buka ovisi o koeficijentima refleksije poda, zidova i stropa.
Razina buke mjeri se u decibelima. Zbog naina funkcioniranja ljudskog uha, ovjek moe
primijetiti minimalnu razliku u nivou buke u iznosu od oko 1 dB. Buku jo moemo opisati
trima veliinama
Tri osnovne znaajke buke:
Razina buke
Trajanje buke
Vrsta buke


31


Slika 11: Razine zvuka u prostoru

I zvor slike 11: www.neurophys.wisc.edu

2.4.3 Vibracije

Vibracije e na jednostavan nain prikazati svoje openito djelovanje na opremu u serverskoj
sobi.
2.4.3.1 Openito o vibracijama

Vibracije su gibanja u pravilnom ponavljanju. Broj ponavljanja u jednoj sekundi zove se
frekvencija vibracija. Vibracije se mogu opisati kao vremenske funkcije elongacije, brzine i
akceleracije.




32

Moemo ih podijeliti na:
Deterministike ili predvidljive- mogue je matematiki opisati budue ponaanje tijela.

Periodine vibracije- harmonijske i kompleksno periodine
Neperiodine vibracije- udar i prijelazne

Sluajne vibracije- sluajne vibracije se opisuju na statistikim znaajkama veliine koja
opisuje vibracije u odreenom vremenskom intervalu.

Sluajne stacionarne- statistike znaajke su im konstantne s vremenom
Sluajne nestacionarne- statistike znaajke su promjenjive s vremenom
2.4.3.2 Djelovanje vibracija

Nekada su vibracije bile neto sasvim normalno kod paljenja raunala jer se od tih glomaznih
maina nije nita ni moglo oekivati. Danas su korisnici zahtjevniji pa su problemi oko
hlaenja, buke i vibracija dobili na vanosti. Danas moemo lako nabaviti dijelove ija je
uloga apsorpcije neeljenih vibracija. To naprimjer mogu biti ovjesi za diskove ili gumene
brtve za komponente, ali najuinkovitije rjeenje je izbjegavanje gradnje podatkovnog centra
u blizini zrane luke, eljeznice i glavnih prometnica. Jedan od glavnih razloga vibracija kod
raunala je buka. Vibracija moe biti neujna, ali njene vibracije koje se ire mogu prouzroiti
iritirajui zveket labavih dijelova. Posluitelji u serverskim sobama, mreni ureaji i ostala
elektronika oprema jako je osjetljiva na vibracije. Mnogi dizajneri su tek nedavno postali
svjesni da vibracije mogu znaajno utjecati na pouzdanost sustava i njegovih performansi.
Zatita tvrdog diska od vibracija:
Anti-vibracijska zatita sastoji se od 4 deblja vijka s gumenom zatitom koji se zavijaju u rupe
na bokovima diska. Vijci su dosta deblji pa omoguuju ugradnju diska u standardni 5.25
utor. Na strani koja je presvuena gumom nalaze se rupe za manje vijke. Gumena zatita bi
trebala meke lei na mjesto za disk te amortizirati vibracije diska.

33

Na elektronike ureaje vibracije se mogu manifestirati na razliite naine kao to su:
Pojava plastinih i elastinih deformacija, lomova i havarija uslijed prekomjernog
optereenja materijala
Poveano trenje, vei energetski gubici i manji radni efekti stroja
Ustanovilo se da su vibracije tetne za funkcionalnost strojeva i elektronike opreme. Prema
nivou amplitude i frekvencija stroja ili ureaja mora odgovarati graninim vrijednostima, u
suprotnom se javljaju greke i nepravilan rad. Ako je izmjerena prevelika koliina vibracija
moraju se poduzeti mjere da se te vibracije smanje i uklone.
2.4.4 Zraenje

U nastavku e biti govora o zraenju, raznim vrstama zraenja i njihovom tetnom djelovanju.
2.4.4.1 Tempest sustav

Tempest sustav je strukovni naziv koji se odnosi na metode prouavanja i analize nenamjernih
zraenja. Svi ureaji koje koristimo zrae elektromagnetsku energiju a da mi toga nismo ni
svjesni. On predstavlja skup sigurnosnih mjera koji povezuje instaliranu opremu, prostor u
kojem se nalazi oprema i instalacijske zahtjeve. Tempest oprema je jako raznovrsna i u praksi
se koristi za rekonstruiranje koritenja stolnih raunala, prijenosnih raunala te mobilnih
telefona. Sustav tempest nije rairen u medijima jer terminologija i tehnika potjeu od tajnih
slubi koje su prve uvidjele potrebnost i znaenje informacijske sigurnosti pa je oprema zato
vrlo skupa.
2.4.4.2 Elektromagnetsko zraenje

Elektromagnetsko zraenje ukljuuje radio valove, infracrvena zraenja, mikrovalno zraenje,
terahertz zraenje, ultraljubiasto zraenje, x zrake i gama zrake. Elektromagnetski spektar se
protee od zraenja ispod frekvencija radio valova koje se odvija na duge valne duljine pa sve
do gama zraenja koje se odvija na kratke valne duljine. Da bi razumjeli pitanje
elektromagnetskog zraenja moraju biti definirani neki pojmovi. Elektromagnetsko zraenje
moemo predoiti kao roj estica koje se nazivaju fotoni. Svaki foton nosi odreenu koliinu
energije, a cjelokupni raspon zraenja koje nastaje u svemiru naziva se elektromagnetski

34

spektar. Elektromagnetski spektar je raspon svih elektromagnetskih zraenja a prenosi se
putem titrajueg elektromagnetskog polja koje putuje kroz zrak i vakuum. Sjedenje pred
raunalom ili televizijom pa tako i rad u serverskim sobama ima za posljedicu zraenje. ak i
ako iskljuimo te ureaje i dalje nas okruuje to biomagnetsko polje i djeluje na nas 24 sata
dnevno.

Podjela elektromagnetskog zraenja:
1. Gama zraenje- nalazi se na vrhu spektra kojeg ovjek moe reproducirati
2. Rendgensko zraenje- dijeli se na tvrdo i meko rendgensko zraenje. Zbog svoje
male valne duljine prodire u sve pa se koristi u medicini
3. Ultraljubiasto zraenje- dijeli se na blisko, vakuumsko i ekstremno. Imaju veliku
energiju i sposobni su razbiti kemijske veze i time uzrokovati promjenu ponaanja
molekula
4. Vidljivi ili optiki spektar- zraenje vidljivo ljudskom oku, zauzima vrlo mali dio
spektra. Najznaajnija funkcija je ljudski vid, a osim toga se koristi kao RGB (crveno,
zeleno, plavo) kod televizijskih ekrana ili monitora.
5. Infracrveno zraenje- valovi se nalaze ispod vidljivog spektra. Dijeli se na daleko,
srednje i blisko. Koristi se za pasivni nadzor prostora, otkrivanje poara i u medicini
6. Terahertz zraenje- nalazi se izmeu infracrvenog zraenja i mikrovalova, danas se
poinje primjenjivati u komunikacijama
7. Mikrovalno zraenje- raspon je iznad 300 MHz, ali danas se gornja granica uzima od
1 GHz do 300 GHz. Koristi se na radarima, mikrovalnim penicama i beinim
komunikacijama.
2





2
Izvor: Uinci radiofrekventnog zraenja, http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=90761




35

2.4.5 Rasvjeta

Podatkovni centri su iznimno sloeni objekti to se tie rasvjete. Potrebna je velika koliina
energije to mnogima predstavlja velik problem. Tu su jo i energenti koji troe velike
koliine energije pa je uinkovitost podatkovnog centra mnogima veliki izazov i iskuenje.
Rasvjeta u podatkovnim centrima mora pruiti vizualno ugodno radno okruenje, dok se
istovremeno mora paziti na energiju i trokove. Dobra rasvjeta je jako bitna u podatkovnom
centru osobito za osobe koje rade. Bitno je osigurati dobru rasvjetu kako bi se kvalitetno
mogao odraivati posao u kojem god dijelu prostorije bilo potrebno. Sve se svodi na to
manje naprezanja oiju i zatiti vida. esto se zbog potronje energije u podatkovnim
centrima koriste senzori za svijetla da se pale kada je to potrebno, tako uteda moe biti vrlo
znaajna i imati utjecaj na energetsku uinkovitost serverske sobe. Rasvjeta u server sobama
se koristi i kao mjera zatite od provala ili nekih drugih kriminalnih radnji. Moe biti kao
dodatak nadzoru da se olaka detektiranje uljeza ili podizanje osjeaja sigurnosti. Postoje
nekoliko vrsta rasvjete koje mogu biti odabrane u serverskoj sobi, najbitnije je odrediti
namjenu.
2.4.5.1 Tipovi rasvjete

Jedan od tipova je: rasvjeta koja se aktivira i deaktivira u odreeno vrijeme, tada je objekt
osvijetljen pa je lako provoditi nadzor.
Druga vrsta rasvjete: koja se aktivira kod detekcije pokreta, a prednost joj je u utedi energije.
Tako rasvjeta moe kao i sve drugo imati i negativni utjecaj, a jedan od njih je smanjena
vidljivost u podrujima koja su u sjeni. Ljudima je jako vaan dobro osvijetljen prostor jer im
to stvara fiziku sigurnost.
TIA-942 je standard za podatkovne centre. On daje smjernice za rasvjetu u podatkovnim
centrima i gdje moraju biti smjetene. Ovaj standard preporuuje tri razine rasvjetnog
protokola koji bi trebao biti usvojen
Razina 1 mora obuhvatiti nezauzeti dio serverske sobe
Razina 2 obuhvaa glavni prolaz u serversku sobu
Razina 3 zahvaa zauzeti prostor


36


Na razini 1- rasvjeta bi trebala omoguiti opremi za video nadzor da potanko snimi sve bitno
Na razini 2- na glavnom ulazu u serversku sobu postaviti rasvjetu koja se aktivira pri ulasku i
izlasku iz prostorije. Treba osigurati dobru rasvjetu zbog sigurnosnih kamera
Na razini 3- Prilikom odravanja server sobe rasvjeta treba biti 500 luxa u horizontalnoj
ravnini i 200 luxa u vertikalnoj ravnini. U sobama veim od 230 m
2
preporuuje se rasvjeta
razine 3, a razina 2 u svim ostalim zonama serverske sobe.
2.4.5.2 Unutarnja rasvjeta

Vrlo je bitno da se kod unutarnje rasvjete korisniku osigura kvalitetna rasvjeta za sigurno
kretanje, obavljanje zadataka i za vizualnu udobnost. Sigurno kretanje i orijentacija je od
velike vanosti pa se mogu prikazati i vrste unutarnje rasvjete koje postoje
Opa rasvjeta- rasvjeta je jednolika i svjetiljke su rasporeene na pravilan nain
Lokalizirana rasvjeta- bazira se na osvjetljenje radne plohe
Lokalna rasvjeta- rasvjeta je smjetena u neposrednoj blizini radnog mjesta
2.4.5.3 Odreena jaina rasvjete po prostorima

Jaina rasvjete od 100 lx pokriva skladita, svlaionice, sanitarije, rampe za utovar i
liftovi
Rasvjeta od 200 lx koristi se u ostavama, kod metalnih konstrukcija, pomoni prostori,
hodnici
Rasvjeta od 300 lx nalazi se u uredima, sobama za sastanke, prodajni prostori,
kontrolni prostori
Nivo rasvjete od 500 lx pokriva obradu stakla, precizno sastavljanje, sastavljanje
malih motora i rad na obradi drva
750 lx prisutno je kod tehnikog crtanja, obrade metala, kontrola pogreke kod drva ili
koe
Rasvjeta od 1000 lx: sastavljanje precizne opreme, proizvodnja nakita, kontrola boja i
robe



37

2.5 Neovlateni pristup

Cilj neovlatenog pristupa je potpuno jasan. Napada eli ostvariti svoju zamisao i doi do
zatienih podataka. Napad je usmjeren naruavanju povjerljivosti samih podataka.
Uobiajeni nain fizikog pristupa podacima moe biti kopanje po smeu, tamo se mogu nai
izrazito osjetljivi podaci pa se vladine i druge organizacije odluuju na spaljivanje ili rezanje
osjetljivih dokumenata koji bi mogli zavriti u krivim rukama.
Neke od vrsta neovlatenog pristupa mogu biti:
Prislukivanje
Njuenje
Presretanje
2.5.1 Prevencija od virtualnog pristupa

U zatiti raunala ili u ovom sluaju serverskih soba mogu se navesti dva sustava. Prvi je
sustav za detekciju neovlatenog pristupa (IDS), a drugi je sustav za spreavanje neovlatenih
aktivnosti (IPS). Sustavi u raunalnim tehnologijama se ponekad poistovjeuju jedni s
drugima, ali uvijek postoje odreene razlike koje ih ine posebnima. Sve naprednije metode
napada na raunalne sustave uzrokovale su rast sve boljih alata u prevenciji.
IDS sustav za detekciju neovlatenih aktivnosti sadri ureaje koji se koriste za detekciju
pokuaja napada na sustav. IDS sustav takoer ima svojih loih mana, pa se tako mogu
izdvojiti dvije greke. Prva situacija je u kojoj sustav IDS nepotrebno mreni promet
prijavljuje kao napad na sustav, a druga greka je obrnuta od prve, gdje sustav zapravo ne
detektira neovlatenu aktivnost i tako sustav dovodi u opasnost. IDS sustavi se mogu
razlikovati i prema nainu rada.

Tako moemo razlikovati:

Sustav koji vri detekciju neovlatenog pristupa na temelju anomalija
Sustav koji vri detekciju na temelju potpisa
Sustav koji vri detekciju na temelju programa stranja vrata (backdoor)

38

Sustav koji vri detekciju na temelju anomalija mrenog prometa

IPS je namijenjen prevenciji poznatih napada. Ti sustavi se mogu iskoristiti kao samostalni ili
u kombinaciji. Razlika IPS sustava od IDS sustava je da e IDS sustav samo prijaviti problem
administratoru, a IPS e blokirati neeljene aktivnosti.
Neke od funkcionalnosti tog sustava su:
Identifikacija neautoriziranog prometa na temelju potpisa
Identifikacija neautoriziranog prometa na temelju anomalija protokola
Ukidanje ili smanjenje kvalitete usluga
Upozorenje administratoru
2.5.1.1 Anti-virusna zatita openito

Ope je poznato da je anti virus zatita neophodan alat. Svi korisnici koji na bilo koji nain
imaju veze s raunalima koriste zatitu od virusa pri svojem radu na internetu. Vano je rei
da postoje razlike u aurnosti i kvaliteti programa, pa je naravno potrebno malo iskustva i
znanja. Potrebna je redovita aurnost i pravovremena nadogradnja kako bi zatita bila
pouzdana.
2.5.1.2 Vatrozid

Vatrozid ili sigurnosna stijena je takoer jedan software sustav ija je uloga filtriranje
mrenog prometa. Svaki program koji eli pristupiti internetu mora dobiti odobrenje. On
takoer ima manu a to je da se nakon postavljenih pravila filtriranja ona vie ne mijenjaju, ili
ih je potrebno promijeniti runo, pa tu nastaje problem ako doe do napada proi e neko
vrijeme dok se ne detektira.
2.5.2 Fizika sigurnost

Fizika sigurnost je osnovni aspekt zatite. Obuhvaa kontrolu i zatitu prostorija, postrojenja,
zgrada i druge imovine. Fizika sigurnost se bavim mjerama zatite od neovlatenog pristupa,
oteenja ili unitenja, odnosno sprjeavanje bilo kakvih neeljenih radnji koje bi prouzroile
tetu. Sama uloga fizike sigurnosti doprinosi tako da osigurava pristup ulaska u serverske

39

sobe i pristup informacijskom sustavu samo ovlatenim osobama. Kako bi razina zatite bila
na visokom nivou moraju se prouiti sve mogunosti zatite. Fiziku zatitu moemo
podijeliti na vanjske i unutarnje slojeve. U vanjske slojeve uvrstile bi se zelene povrine,
ceste, prilazi i parkiralita. Unutarnji slojevi zatite se vie primjenjuju u uredima i na ulazu u
objekt, pa se tako mogu uvrstiti prostorije, oprema, serverske sobe i sefovi. Procjena fizike
sigurnosti ukazuje na stupanj pripremljenosti i pokazuje koliki bi gubici nastali. U procjenu je
ukljueno ocjenjivanje stupnja sigurnosti, ispitivanje procedura za zaposlenike, procjena
sigurnosti imovine. Postupak procjene fizike sigurnosti moe se prikazati u etiri faze, a to
je: planiranje, otkrivanje, ispitivanje i izvjetavanje. Fizika sigurnost moe biti ugroena
djelovanjem zaposlenika, a neke od tih prijetnji mogu biti: neposluh, sabotaa, nenamjerno
oteenje imovine, zlouporaba vlasti, neovlaten pristup podacima i kraa.
2.5.3 Senzori

U nastavku e se obraditi senzori, njihove vrste i karakteristike.
2.5.3.1 Senzor za dojavu poara

Senzori su vaan dio u obrani od poara. Najvanije je odabrati tip detektora, a on ovisi o
prostoriji koja se titi, brzini detekcije poara, njegovoj poarnoj ugroenosti i materijalima
unutar prostora koji mogu uzrokovati poar.
Tipovi detektora koji se najvie koriste:
Optiki detektori dima
Optike barijere, detektori plamena i temperature
Multikriterijski inteligentni
Laserski za ranu detekciju
Linijski detektori
Video nadzor u funkciji detekcije poara






40

Slika 12: Optii detektor

I zvor slike 12: www.e-elektro.com.hr



Slika 13: Linijski detektor

I zvor slike 13: www.pozar.co.rs



41

2.5.3.2 Senzor za vlagu

im se temperatura zida spusti ispod temperature rosita, ukljuuje se alarm i senzor odmah
upozorava vidljivim laserskim i zvunim signalom.


Slika 14: I nfracrveni termo higrometar

I zvor slike 14: mikroklima.com.hr

2.5.3.3 Temperaturni senzor

Digitalni detektor temperature s LCD zaslonom, mjeri podruje od 0C-50C. Ima dva
zasebna i jedan zajedniki relejni izlaz. Idealno je rjeenje za male i srednje serverske sobe jer
omoguuje nadzor i pravovremeno uzbunjivanje u sluaju stvaranja nedozvoljenog stanja u
serverskoj sobi kao to je visoka temperatura ili vlaga.





42

Slika 15: Detektor za temperaturu

I zvor slike 15: www.proakustik.hr

2.5.3.4 Alarmni sustav protiv provala

Alarmni sustav slui za odbijanje i otkrivanje provala ili pokuaj provale tienog objekta.
Alarmni sustav koncipiran je tako da svojim detektorom titi prostor i da u objektu otkrije
neovlateno kretanje. Alarmni sustav se ugrauje u sve vrste objekta bez obzira na veliinu.

Slika 16: Alarmni sustav

I zvor slike 16: www.proakustik.hr



43


2.5.4 Fiziki pristup i kontrola pristupa

Kontrola pristupa je sustav s najveim rastom primjene. Motivi uvoenja sustava kontrole su
viestruki a vee ih zatita. Kontrola pristupa se temelji na protuprovalnoj zatiti,
protuprepadnoj zatiti, videonadzoru i dojavi poara. Ima bitnu ulogu u odvraanju poinitelja
i ranom otkrivanju pokuaja kaznenog djela. Osim klasinih zatitnih funkcija sprjeavanja
kriminalnih radnji, sustav utjee i na smanjivanje drugih rizika. Omoguava evidenciju ulaska
i izlaska, prostorno usmjeravanje i kontrolu kretanja posjetitelja i zaposlenika.
Kontrola zakljuavanja kljuevima ne zadovoljava sigurnosne standarde unutar
objekta jer se kljuevi mogu izgubiti i zloupotrijebiti. ak i veoma kvalitetni kljuevi
se mogu kopirati
Elektronski sustav kontrole je mnogo efikasniji. Ako se kartica izgubi mogue ju je
izbrisati i napraviti novu. Karticu je gotovo nemogue kopirati. Za svakog je korisnika
i za svaka vrata mogue odrediti kada je mogu pristup, pa se lako moe zabraniti
koritenje.
U velikom porastu primjene su beskontaktne kartice, a na raspolaganju su kartice koje
imaju samo kod, te kartice koje uz kod pruaju i memoriju za pohranjivanje podataka
pa se esto koriste za razne vrste plaanja unutar objekta.
Biometrijska identifikacija se primjenjuje za objekte visokog stupnja sigurnosti u
kojima je vano tono identificirati osobu koja ulazi u prostor. Za identifikaciju se
koriste pojedine fizioloke karakteristike. Identifikacija se provodi u dvije faze. Prvo
se skenira biometrijska karakteristika i stvara se digitalni prikaz, a zatim se ispituje
podudarnost karakteristike. Najkoritenija metoda je na otisak prsta jer je vrlo
praktina i jednostavna.

2.6 Pogreke u radu

Navedeni naslov e se pozabaviti namjernim i nenamjernim pogrekama u radu i njihovim
razlikama.


44

2.6.1 Nenamjerne greke

Nenamjerne greke pri radu spada u skupinu greaka u kojima ljudi nisu imali namjeru
ugroziti sustav, uzrok ovih problema je neznanje osoba koje koriste resurse.
Nenamjerne greke pri radu mogu se podijeliti:
Djelo ljudske pogreke- nesrea, greka djelatnika
Neiskustvo- poetnici
Nepravilno rukovanje- zaposlenici sluajno mogu nanijeti razne oblike tete poput
otkrivanja osjetljivih podataka zbog nepravilnog rukovanja ili nerazumijevanja
Neovlaten pristup- zaposlenicima treba jasno definirati prava pristupa kako ne bi
doli do povjerljivih podataka
Tehniki zastoj
Prirodne sile- vatra, voda, potresi
2.6.2 Namjerne greke
Namjerne greke su puno ozbiljniji problemi od prethodnih te su tako takve stvari uvrtene u
glavne strukture zatite. Njima se ugroava sigurnost sustava, a izvritelji mogu biti pojedinci
ili cijele skupine povezanih ljudi koji ele nanijeti tetu i ugroziti sustav. Kod namjernih
greaka napadi prijete najee iznutra od ljudi koji su nezadovoljni ili zlonamjerni

Namjerne greke ili postupci:
Neposlunost- jedna od prijetnji javlja se uslijed neposluha zaposlenika to moe
izazvati oteenja imovine, ureaja i financijskih gubitaka
Sabotaa- sabotaa je est sluaj pokuaja naruavanja rada ispravnosti sustava
Zlouporaba ovlasti- zaposlenicima treba jasno definirati prava, ako zaposlenici rade s
povjerljivim podacima potrebno je napraviti ugovore o povjerenju
Kraa- Iskoritavanjem pozicije zaposlenici prisvajaju dijelove i ureaje
Namjerni softverski napadi- virusi, trojani
Namjerno iznuenje informacija- otkupnina ili otkrivanje povjerljivih podataka.

45

3 ZAKLJUAK
Sigurnost serverskih soba mora biti na visokoj razini kako bi ispunjavala svoje zadatke prema
oekivanjima. U radu je opisan podatkovni centar, njegov izgled i funkcija. Opisane su
tehnike raunalnih napada i principi njihovog izvrenja. Prikazane su potencijalne opasnosti
od elementarnih nepogoda i ureaji koji nam mogu pomoi u otkrivanju istih prije nego doe
do katastrofe. Osvrnuli smo se na mikroklimatske uvjete i njihovo ponaanje unutar serverske
sobe. Cilj ovog rada bio je prikazati probleme i rei koliko je ovo zapravo nestabilno podruje
puno opasnosti bilo od prirodnih utjecaja ili samog ovjeka. Fizika sigurnost je jako vana
jer ona podrazumijeva otklanjanje prijetnji i drugih nepredvidivih dogaaja koji dolaze.
Zatita serverskih soba zahtjeva potpunu analizu i planiranje potrebnih mjera kako bi se
sprijeile opasnosti. Daljnjim razvojem tehnologije nastaju nove i kompliciranije metode
napada i ugroavanja sustava. Napadi su opseniji i prouzrouju veu tetu, pa je potrebno
imati ljude za rjeavanje sigurnosnih incidenata jer je neke nemogue sprijeiti. Opasnosti
prijete sa svih strana pa jedino to preostaje je pratiti sve promjene, biti upoznat s novim
prijetnjama jer sigurnost raunalnih sustava je stalan proces u kojem je odgovornost svakog
ovjeka neizbjena.








46


4 LITERATURA
KNJIGE

(1) Bell M.: Data Center Facilities, 2005
(2) Cullen G.: Server Room Climate & Power Monitoring, 2011
(3) Groenewold A.: Aries Server Essentials, Aries Institute of Technology, 2007
(4) Sever S.: Fizikalne tetnosti, 2007
(5) Stein N.: ICT Rooms, 2010

INTERNET
(1) http://www.wikipedia.org (25.10.2012)
(2) http://www.hrcak.srce.hr (27.10.2012)
(3) http://www.cert.org (03.11.2012)
(4) http://www.itwatchdogs.com (10.01.2013)
(5) http://www.servervaulting.com/whyprotectservers.asp (07.01.2013)
(6)
(7) Zakon o pravu na pristup informacijama (N.N. 172/03, 144/10, 37/11, 77/11)
(8) Zakon o informacijskoj sigurnosti (N.N. 79/07)









47
























48

























49

























50
























51
























52