Sadraj: Robinzon je zeleo da bude mornar i da putuje svijetom.

Svaki dan je na obali

gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu. Cijelo vrijeme razmiljao je odakle je
ta roba dola. Jednog dana otac mu je rekao da eli da postane trgovac, i da nastavi
posao koji je on zapoeo. Robinson je to privatio, ali dok je robu prodavao uvijek je
mislio odakle je ona dola i kakav je i koliki put prela. Jednog dana sreo je prijatelja
koji se spremao na put u !ondon. "rijatelj ga je pozvao da po#e s njim. Robinson je
pristao ali bojao se to re$i svojim roditeljima. %krcao se i otplovio u nepoznato. &a
putu i je zavatilo nevrjeme. Robinson se jako uplaio pa je otiao u svoju kabinu.
%jutro kada se bura smirila stigli su u !ondon. Robinson se tada oprostio od prijatelja.
'etaju$i gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da $e ga besplatno
prevesti nazad k ocu. &akon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu toku. (a toka
je bila gusarski brod. )igli su jedra i krenuli punom snagom ali gusari su i ipak
stigli. "reli su na njiov brod i zauzeli ga. &eke su mornare ubili, a neke bacili
morskim psima. Robinsona su uzeli u robstvo. "utem je naila jaka bura. *rod je bio
pun vode. +ornari su pumpali, ali to nije nita pomagalo. *rod je potonuo. Robinson
se probudio na pustom otoku. "rvo je pokuao na$i skrovite. &a vru jednog
breuljka bila je pe$ina. Robinson je odluio da se smjesti u nju. ,tio je znati kada je
koji dan pa je napravio kalendar. "okraj njegove pe$ine bila su dva stabla. -nao je da
je danas nedjelja ./.svibanj 0/12.g. i za svaki je dan na stablu urezao crtu. Jeo je
kukuruz, a pio vodu iz izvora blizu njegove pe$ine. 3etvrtog dana elio je promjeniti
jelo i poao je otokom u potrazi za ranom. "rimjetio je da tamo ima divlji koza, ali
da bi i mogao uloviti bio mu je potreban luk i strijele. Sutradan je od savitljivog
pru$a napravio luk. Strijele je bilo tee napraviti jer i je trebalo iljiti, a to je teko
ilo kamenim noem.4d li$a je napravio odje$u, sandale, kapu i vre$u. Sutradan je
krenuo u lov. %vatio je jednu kozu i ponio ju ku$i. 4gulio je kou i poeo jesti
sirovo meso, ali mu nije bilo ukusno pa je odluio da meso stavi na vru$i pjesak.
Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupeeno. "ala je no$ i Robinson je odlu$io
spavati, legao je na slamu i zaspao. 4ko pono$i zapoela je jaka kia. Jedan grom je
udario blizu njegove pe$ine i on se jako uplaio. 5ada je izaao van vidio je da drvo
pred njegovom pe$inom gori. *io je sretan, jer kada je vidio vatru to je bilo veliko
otkri$e, jer $e sada mo$i jesti peeno meso i grijati se nou. +orao je paziti da se
vatra ne ugasi. Sutradan je ispleo mreu i krenuo u ribolov. %vatio je tri ribe, ali je
dvije pustio jer su bile male. -adrao se dugo nemisle$i na vatru, a kada se sjetio bilo
je kasno jer se vatra ugasila. Robinson je tuan otiao u krevet. % jutro se probudio
bolestan. +islio je da je sada kod ku$e majka bi mu kuala aj i bilo bi mu lijepo.
6znenada se zemlja poela tresti. 7ulkan je proradio i izbacio uarenu lavu. Robinson
se uplaio ali kada je vidio da lava pali drve$e bio je sretan jer je na taj nain ponovno
doao do vatre. 4d cigli to i je suio napravio je pe$. Riba to ju je lovio vie mu
nije bila 8ina peena jego ju je kuao. "oeo je praviti lonce, ali imao je jedan
problem, lonci su proputali vodu. &a dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila
van. 4ko ku$e je zasadio drve$e pa je imao i dvorite, pokuao je napraviti i stol i
stolice. 5ada je poeo buiti rupu u drvetu odjednom su poele letjeti iskre koje su
palile vatru. (o je bilo novo otkri$e kako da vatru dobije kada on to eli. *ojao se da
kada do#e zima ne$e imati to jesti jer $e biti previe ladno, pa je odluio napraviti
podrum u kojem $e spremati ranu. !opatom koju je napravio od koljke iskopao je
duboku rupu i u nju spremao zimnicu. &akon nekog vremena odluio je Robinson da
napravi i amac. -apalio je jedno drvo i obra#ivao ga dok nije izgledalo kao amac.
4dluio ga je isprobati, pa sjedne i otisne se dalje od otoka. Struja je bila jaka i nosila
ga sve dalje. Jedva je uspio da se izvue. % daljini je vidio brod koji prilazi otoku.
*ura je bila jaka i brod je poeo tonuti. Sutradan je otiao do broda i tamo ugledao psa
koji je jedini preivio brodolom. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime )ek.
Jednog dana uo je jaku buku sa obale. kada je pogledao uplaio se jer su na otok
stigli ljudoderi. 7odili su jednog divljaka. )ivljak se otrgnuo i pobjegao im. -a njim
su krenula dva ljudodera.Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od ljudodera.
"oto je bio petak Robinson je divljaka nazvao "etko. "etko je bio u poetku plaljiv
Robinson ga je odveo u pe$inu i uio ga engleski. "etko i robinson su razgovarali o
ljudoderima. %jutro se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomo$. "etko i
Robinson su sa tog broda uzeli puke, pitolje, barut i top. )ivljaci su opet doli na
otok ali, sada su "etko i Robinson bili naoruani. "ucali su jednom iz topa i svi su
pobjegli, samo je u jednom amcu ostao starac koji se nije mogao micati. "etko dotra
amcu i pone grliti starca jer je to bio njegov otac 3etvrtko. 4n je krenuo po pomo$
na drugi otok. Robinson i "etko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku.
Sutradan je doao jedan divljak i rekao da je "etkov otac umro. "etko se raalostio.
*rod koji je dolazio bio je europski. "etko i Robinson su krenuli na put. 5ada su stigli
u 9nglesku Robinson je otiao ku$i gdje je naao oca. &akon pozdravljanja Robinson
ga je upitao gdje mu je majka, ali on mu je odgovorio da je ona umrla. 5ada je dola
zima "etko je bio zau#en , jer nije prije nikada vidio snijeg i stalno je bio uz pe$.
Robinson i "etko nastavili su zajedno ivjeti.
!ikovi:
Robinzon 5ruso: glavni lik romana, veoma inteligentan i snalaljiv, veoma
znatieljan, njegova znatielja ga je kotala u mnogo sluajeva. Robinzon je obian
ovjek koji osje$a ljutnju, stra, umor. 5ada se naao na pustom otoku, prvo je
potraio sklonite i ranu. &akon toga je krenuo u potragu za boljim sklonitem i
ukusnijom ranom. -atim je poeo osje$ati da mu 8ali prijatelj. "ripitomio je kozu,
zatim papagaja i psa. &a poetku neiskusan moreplovac koji nije znao ni da je more
slano na kraju postaje majstor svega.
"etko: ime mu je dao Robinzon po danu kada je oslobodio od ljudodera. "etko je
veoma vjet i inteligentan ovjek. % poetku je smatrao Robinzona kao svog
gospodara. "etko se susre$e sa novim svijetom kada upozna Robinzona. 7eoma se
uplaio kada mu je Robinzon pokazao ta je puka, ta je top. "etko je veoma zavolio
5rusoa, na kraju "etko razmilja o$e li po$i sa Robinzonom ili ekati oca.