10/7/2013

1
PREDAVA
doc. dr. sc. Sonja Jozi
FESB, R. Bokovia bb,
21000 Split
OBRADNI STROJEVI
(3+0+1+0), I. semestar, 5 ECTS,
sveuilini diplomski studij strojarstva
1. UVOD - OBRADNI STROJEVI
1. Uvodne napomene
2. Definicija i podjela tehnologije
3. Postupci obrade odvajanjem estica
4. Osnovni pojmovi Obradni strojevi
5. Znaaj primjene u gospodarstvu
6. Povijesni razvoj obradnih strojeva
7. Trendovi razvitka obradnih strojeva
8. Klasifikacija obradnih strojeva
10/7/2013
2
3
Preduvjet: poznavanje postupaka obrade metala odvajanjem estica.
Cilj: stjecanje specifinih znanja o obradnim strojevima koji se
primjenjuju u tehnologiji obrade metala odvajanjem estica.
Predavanja: Dva sata tjedno C401
Laboratorijske vjebe: Jedan sat tjedno B109
Preporuena literatura:
Lopez de Lacalle & Lamikiz: Machine tools for high performance
machining, Springer, 2008.
Ekinovi S.: Alatne maine, Mainski fakultet, Zenica, 2004.
Cebalo, R.: Alatni strojevi Odabrana poglavlja, Vlastito izdanje,
Zagreb, 2001.
Pahole, I., Bali, J.: Obdelovalni stroji, Univerza v Mariboru,
Maribor 2003.
Openito o predmetu
4
Nastavne jedinice
Predavanja uionica C401
1. Uvod, Znaaj, stanje i pravci razvoja obradnih strojeva, Klasifikacija obradnih strojeva 3 sata
2. Osnove konstruiranja obradnih strojeva, Ispitivanje tonosti obradnih strojeva 3 sata
3. Nosivi elementi, vodilice, uleitenja glavnog vretena 3 sata
4. Pogonski sustavi obradnih strojeva 3 sata
5. Upravljanje obradnim strojevima 3 sata
6. Elementi alatnih strojevi za visoke performanse 3 sata
7. Sustavi nadzora stanja alata 3 sata
8. Kolokvij 1
9. Tokarilice: klasifikacija i osnovni pojmovi 3 sata
10. Glodalice: klasifikacija i osnovni pojmovi 3 sata
11. Ostali obradni strojevi: builice, blanjalice, provlakaice, pile, strojevi za izradu ozubljenja 3 sata
12. Posluivanje obradnih strojeva, sustavi za prihvat alata i obradaka 3 sata
13. Vieoperacijski CNC obradni strojevi: obradni centar, tokarski obradni centar, brusni obradni centar 3 sata
14. Visokodinamiki obradni strojevi: kartezijski i nekartezijski 3 sata
15. Kolokvij 2
Laboratorijske vjebe laboratorij B109
1.
Gibanja, tipini dijelovi i mehanizmi obradnih strojeva instaliranih u laboratoriju. Odreivanje proizvodnog
stupnja dimenzijskog iskoritenja obradnog stroja.
2 sata
2. Odreivanje proizvodnog stupnja iskoritenja brzine. 2 sata
3.
Ispitivanje geometrijske tonost tokarilice i builice. Utjecaj odabira stroja i postupka obrade na tonost
obrade.
2 sata
4. Krutost sustava stroj-alat-predmet obrade. Prednamjetanje obratka i alata kod vertikalnog obradnog centra 2 sata
5. Odreivanje proizvodnog stupnja iskoritenja posmaka. Odreivanje proizvodnosti. 2 sata
6. Izrada programa za vertikalni obradni centar (Shopmill) 2 sata
7. Priprema i izrada modela na 3D printeru. Ispitivanje radne tonosti vertikalnog obradnog centra 2 sata
10/7/2013
3
5
Uvjeti za pozitivnu ocjenu su:
1. Predana i prihvaena izvjea s laboratorijskih vjebi.
2. 50% bodova na svakomkolokviju.
Ocjena - (%) = 0,5 ( K 1 + K 2 )
K 1, K 2 - ocjena na prvomi drugomkolokviju izraena u postotcima.
Konana ocjena utvruje se na sljedei nain:
Postotak Ocjena
50% do 61% dovoljan (2)
62% do 74% dobar (3)
75% do 87% vrlodobar (4)
88% do 100% izvrstan (5)
Na zavrnom ispitu studenti polau gradivo koje nisu poloili na kolokvijima.
Studenti koji ne poloe ispit preko kolokvija, polau pismeni i usmeni ispit.
Provjera znanja
6
MOTO
Nije umijee izraditi proizvod,
umijee je izraditi ga jeftino,
dovoljno kvalitetno i na vrijeme.
Uvodne napomene
10/7/2013
4
7
Korisni linkovi
8
Tehnologija se u najirem smislu moe definirati kao znanstvena, tehnika disciplina koja
prouava meusobni odnos sredstava i postupaka proizvodnje u svim sferama ljudske
djelatnosti.
Rije tehnologija je grkog porijekla i znai uenje o postupcima, procesima i nainima
pomou kojih se prerauju sirovine.
Definicija i podjela tehnologije
10/7/2013
5
9
U novije vrijeme pojavljuju se itav niz novih tehnologija koje se javljaju pod
zajednikim nazivom Rapid prototyping ili Layered manufacturing ili Generic
manufacturing.
- preteito se koriste za izradu prototipova, premda je ve poela primjena i
kod proizvodnje u manjim serijama.
Nedostatak: visoka cijena opreme, ogranien broj materijala koji se
mogu uspjeno koristiti, mehanika svojstva, ....
Najvea prednost: mogunost izrade kompliciranih i geometrijski
zahtjevnih modela.
Definicija i podjela tehnologije
10
Rapid prototyping preuzima nacrte iz CAD
(Computer Aided Design) programa, pretvara ih u
tanke virtualne horizontalne presjeke, svaki virtualni
horizontalni presjek stvara u fizikom prostoru
(polae slojeve tekuine, praka ili listova
materijala), slae ih jedan na drugi dok ne dovri
model koji je istovjetan onom na
trodimenzionalnom nacrtu.
Definicija i podjela tehnologije
10/7/2013
6
11
Obrada metala odvajanjem estica (Machining) skup
konvencionalnih i nekonvencionalnih postupaka oduzimanja
materijala kojim se metalnom obratku daje odreeni oblik i
odreena kvaliteta obraene povrine.
Osnovni pojmovi
Obrada "mikro" dijelova Obrada pozicija velikih dimenzija Obrada sloene geometrije
Tvrda obrada (>50 HRc)
12
Osnovne znaajke postupaka obrade odvajanjem estica
Postupci obrade odvajanjem estica obino se izvode posljednji, nakon
postupaka praoblikovanja, preoblikovanja i eventualne toplinske obrade.
Osnovni pojmovi
10/7/2013
7
13
Podjela postupaka obrade odvajanjem estica
14
Tokarenje (eng. Turning) je najei postupak obrade metala odvajanjem estica.
Primjenjuje se za obradu cilindrinih obradaka jednoreznim alatom pri emu je
mogue obraivati cilindrine (uzdune) i eone povrine obratka.
Osnovna znaajka postupka - neprekinuti rez konstantnog presjeka uz odreenu
geometriju alata.
Tokarenje se izvodi na alatnim strojevima, tokarilicama, a alat za tokarenje je
tokarski no, odreene geometrije reznog dijela, s jednom glavnom reznom otricom.
Glavno gibanje je kruno gibanje obratka, posmino gibanje je pravocrtno gibanje
alata, dostavno gibanje je gibanje alata do potrebne dubine rezanja.
Posmino gibanje odreuje se uvijek prema osi obratka i moe biti razliito, to daje
razliite mogunosti tokarenja.
Procjenjuje se da oko 40% ukupne obrade odvajanjem estica otpada na tokarenje.
Tokarenje
10/7/2013
8
15
Uzduno i popreno tokarenje
Tokarenje
Uzduno unutranje tokarenje
Uzduno vanjsko tokarenje
Popreno vanjsko tokarenje
16
Tokarenje
1. Uzduno tokarenje
2. Profilno tokarenje
3. Uzduno tokarenje
Mini bars
1. Uzduno tokarenje
2. Profilno tokarenje
3. Popreno tokarenje
3.
2.
1.
1.
2.
3.
10/7/2013
9
17
Tokarenje
Odsjecanje i usjecanje
18
Tokarenje
Izrada navoja
10/7/2013
10
19
Tokarenje
Tokarenje konusa
Profilno tokarenje
20
Glodanje (eng. Milling) je postupak obrade odvajanjem estica metala
koji spada u postupke obrade vrstim alatima odreene geometrije otice s
promjenjivim presjekom odvojene estice.
Glodanjem se postie visoka proizvodnost strojne obrade i iroka
iskoristivost u serijskoj i masovnoj proizvodnji.
Glavno gibanje je kruno gibanje alata, a obradak obavlja posmino
pravocrtno gibanje u pravcu sve tri koordinatne osi, istovremeno ili
pojedinano.
Glodanje je sloen proces obrade kako zbog veeg broja otrica, tako i
zbog promjenjivog presjeka odvojene estice. Pri tome se optereenje
svake otrice za vrijeme rada mijenja od poetka do kraja zahvata.
obodno eono kombinirano
Glodanje
10/7/2013
11
21
Kod obodnog glodanja os rotacije glodala je paralelna sa povrinom obratka koji se obrauje.
protusmjerno
Kod eonog glodanja glodalo je postavljeno tako da mu je os vrtnje okomita na povrinu
obratka koja se obrauje.
istosmjerno
istosmjerno protusmjerno dimenzije kod eonog glodanja
Glodanje
22
Glodanje
Lastin rep eono
ravno
glodanje
T utor
Zupanik
Utor za klin
Odvalno glodanje zupanika
10/7/2013
12
23
Buenje (eng. Drilling) je postupak obrade, s kontinuiranim
presjekom odvojene estice, kojim se izrauju i obrauju provrti i uvrti.
U toku obrade odvojena estica ima konstantan presjek.
Glavno gibanje je kruno gibanje alata.
Posmino gibanje je pravocrtno gibanje alata.
Glavne znaajke postupka:
- promjenjiva rezna geometrija reznog brida,
- promjenjiva brzina obrade du reznih otrica,
- negativno djelovanje poprene rezne otrice,
- oteano odvoenje odvojene estice,
- mala krutost alata i cijelog sustava
Buenje
24
Buenje
Standardno buenje
Buenje s uputanjem
Stepeniasto buenje
s uputanjem
Izvodi se na alatnim strojevima, builicama.
Kod obrade buenjem na tokarilici obradak rotira, a
alat ima samo posmino kontinuirano gibanje.
Alat (svrdlo) je definirane geometrije reznog dijela, s
dvije glavne rezne otrice i jednom poprenom
otricom.
10/7/2013
13
25
Uputanje (eng. Countersinking) je postupak obrade odvajanjem
estica (rezanjem) koji se upotrebljava nakon buenja za postizanje
zavrnog oblika provrta zakoavanjem ili proirivanjem ve
izbuenih provrta.
Izvodi se na alatnim strojevima, preteno builicama, na identian
nain kao i buenje.
Alat za uputanje je uputalo, definirane geometrije reznog dijela
(konino ili cilindrino), s vie od dvije glavne rezne otrice,
Uputanje
26
Razvrtanje (eng. Reaming) je postupak obrade odvajanjem estica
(rezanjem) koji se upotrebljava nakon buenja za konanu, finiju i precizniju
obradu ve izbuenih provrta (N5).
Pri razvrtanju se skida tanki sloj materijala (mala dubina rezanja) to ima za
posljedicu visoku kvalitetu obraene povrine.
Izvodi se na alatnim strojevima, preteno builicama, na gotovo identian
nain kao buenje i uputanje.
Alat za razvrtavanje je razvrtalo, definirane geometrije reznog dijela, s vie
od dvije glavne rezne otrice (6-12).
.
Razvrtanje
10/7/2013
14
27
Blanjanje (Shaping) je postupak obrade odvajanjem estica (rezanjem)
preteno ravnih horizontalnih i vertikalnih povrina.
Blanjanje je postupak koji je, sa gledita procesa nastajanja odvojene
estice, identian tokarenju. Zapravo, postupci blanjanja su specijalni
sluajevi tokarenja, kada je promjer obratka beskonano velik. Ovdje se
radi o obradi ravnih povrina, dok je u sluaju tokarenja to bila cilindrina
povrina. Blanjanje se izvodi se na alatnimstrojevima, blanjalicama.
Ovisno o tome izvodi li alat ili obradak glavno gibanje, postoji:
obrada na kratkohodnoj blanjalici i
obrada na dugohodnoj blanjalici.
Kod kratkohodne blanjalice, alat se giba pravocrtno i to je glavno gibanje
G, a obradak se giba pravocrtno i periodino, neposredno nakon
obavljenog povratnog hoda alata, a prije poetka sljedeeg radnog hoda, i
to je posmino gibanje P.
Blanjanje
Kod dugohodne blanjalice, obradak se giba pravocrtno i to je glavno
gibanje G, a alat se giba pravocrtno, periodino, nakon zavrenog
povratnog hoda obratka, a prije poetka sljedeeg radnog hoda. To je
posmino gibanje P.
Za izradu vanjskih i unutranjih ozubljenja i ljebova za klinove koriste se
dubilice. vertikalno gibanje (glavno gibanje) a obradak se giba posmino
nakon zavretka povratnog hoda alata.
28
Provlaenje (eng. Broaching) je postupak obrade odvajanjem estica
alatima s vie otrica odreene geometrije.
Alat se giba pravocrtno i to je glavno gibanje, dok obradak miruje.
Posminog gibanja kod provlaenja nema.
Umjesto toga otrice alata su pomaknute jedna u odnosu na drugu, za
veliinu koja odgovara sloju materijala kojeg e naredni zub skinuti.
Provlaenje se primjenjuje za obradu unutranjih i vanjskih povrina
kao to su: upljine krunog, kvadratnog ili nepravilnog oblika, utori za
klinove, zubi unutranjih ozubljenja i drugo.
Alat za provlaenje je dugaka nazubljena motka provlaka kojom se,
ovisno o namjeni, moe postii odstranjivanje materijala i do 6 mm
Provlaenje
10/7/2013
15
29
Piljenje (eng. Sawing) je nekontinuirani postupak obrade viesjenim alatima koji se koristi iskljuivo
za dijeljenje pripremka (ipke, profili, cijevi) na vie komada (izradaka) koji u sljedeoj fazi
tehnolokog procesa postaju pripremci, za neki drugi postupak obrade.
Ovaj se postupak koristi za sve metalne i nemetalne materijale koji su obradivi i drugim postupcima
odvajanja estica. Kako se piljenje ostvaruje samo u jednom smjeru, ovaj postupak nije naroito
ekonomian.
Piljenje se uglavnom izvodi na alatnim strojevima, pilama, ili rjee runo, pri emu se alat giba
pravocrtni ili kruno i to je glavno gibanje, i obino ostvaruje i posmino gibanje.
Prema nainu izvoenja glavnog gibanja postoje dva naina piljenja:
- kruno piljenje,
- pravocrtno piljenje.
a) Kruno piljenje, b) Pravocrtno piljenje tranom pilom, c) Pravocrtno piljenje lisnatom pilom
Piljenje
30
Bruenje je postupak obrade odvajanjem estica koji se primjenjuje u zavrnoj fazi obrade metala.
Kao alat koristi se brusno kolo koje je izraeno od mjeavine abraziva i veziva.
Abrazivna zrnca na povrini kola imaju nedefiniranu geometriju otrica kojima, uslijed gibanja, odvajaju
estice sa povrine obratka.
Najee koriteni abrazivi u postupcima obrade odvajanjem estica su: aluminijski oksid Al
2
O
3
, Silicijev
karbid SiC, Kubini bor nitrid CBN i dijamant.
Bruenje se koristi za ravne povrine, vanjske i unutranje krune obradne povrine, cilindrine, stoaste
i profilne, te za zakrivljene obradne povrine.
Postupci bruenja a - ravnih povrina; b cilindrinih povrina
Alat se giba kruno i to je glavno gibanje, a obradak se giba pravocrtno i/ili kruno i
to je posmino gibanje. U nekim sluajevima alat moe imati i posmino gibanje.
Bruenje
10/7/2013
16
31
Honanje (eng. Honing) je postupak obrade (iskljuivo) okruglih otvora koji su prethodno obraeni
razvrtanjem, najfinijim unutranjim tokarenjem, provlaenjem ili bruenjem. Honanjem se obrauju
otvori promjera od 5 mm do 1000 mm s duljinama do maksimalno nekoliko metara. Ovaj postupak se
primjenjuje za zavrno dotjerivanje oblika i smanjenje hrapavosti obraene povrine bez mogunosti
promjene veliine i geometrijskog oblika.
Alat se giba kruno i to je glavno gibanje, a i pravocrtno i to je posmino gibanje.
Zbog malih brzina rezanja i manjih sila trenja pri honanju se ne razvija velika koliina topline (od 50C
do 160C) tako da nema zagrijavanja obratka kao kod bruenja,, te znaajnijih promjena u
povrinskom sloju materijala.
Honanje
32
Superfini (eng. Superfinishing) je postupak najfinije obrade rotacijskih, konusnih, kuglastih, pa ak i
ravnih povrina strojnih dijelova koji trebaju imati visoku otpornost troenju te mali koeficijent trenja. To
je u principu poseban oblik vrlo finog honanja tako da se ponekad naziva kratkohodno honanje.
Cilindrini obradak se kruno giba i to je glavno gibanje, a brusni segment se giba uzduno pravocrtno
i to je posmino gibanje i oscilira u istom pravcu i to je glavno gibanje.
Uslijed ovakvog karaktera gibanja svako elementarno brusno zrno izvodi jedno sloeno gibanje u
obliku sinusoide kojoj je srednja crta zavojnica. Zbog toga je tijekom obrade brzina rezanja promjenjiva.
Superfini
10/7/2013
17
33
Lepanje (eng. Lapping) je postupak obrade sa sitnim abrazivnim zrnima rasporeenim u tekuini ili u
pasti koja se nanosi na kalup i koji se relativno giba u odnosu na obradak. Zahvaljujui relativnom
gibanju izmeu obratka i kalupa i formiranom sloju tekuine ili paste s abrazivnim zrnima izmeu njih,
dolazi do abrazivnog djelovanja zrna, a time i do obrade povrine.
Ovo je postupak najfinije obrade, mogue je postii hrapavosti povrine Ra=0,08 m do Ra=0,32 m i
tonosti do 0,2 m.
Lepanje
Osnovni pojmovi obradni strojevi
Alatni stroj (Machine Tool) iroki raspon:
za izradu proizvoda od metala, drva ili drugih materijala;
metalopreraivaka industrija: strojevi za obradu odvajanjem
estica, strojevi za oblikovanje deformiranjem i ostali;
definicija alatnog stroja u obradi odvajanjem estica: servo
upravljani prostorni mehanizam koji pogoni i vodi rezni alat
po sloenoj trajektoriji stvarajui novi oblik u pripremku
(sirovcu).
nekonvencionalni
postupci?
34
10/7/2013
18
Definicija alatnog stroja DIN 69651:
"Machine tools are machines provided with a power source, for the main part non-portable,
which are used for variety of production procedures, with the aid of physical, chemical or other
processes. These production processes, which are mainly concerned with manufacture of
metal components, incorporate casting, forming, cutting and joining, when necessary with the
use of additional materials or other components. Machine tools bring the interacting tool and
work together in such a way that after defined relative motions between them, a geometrically
definable work form (finished component) results at the end of the production process."
a powered machine for cutting or shaping or finishing metals or other
materials
an assembly of interconnected components arranged to transmit or
modify force in order to perform useful work
Pogonjeni ureaji za obradu skidanjemestica, deformiranjem, ili
doradu metala ili nekog drugog materijala te pri tome proizvode
koristan rad
35
Osnovni pojmovi obradni strojevi
Obradni stroj novi pojam nastao kao transformacija pojma
alatnog stroja i to primarno u konvencionalnoj i nekonvencionalnoj
obradi metala odvajanjem estica.
Napomene:
Jo uvijek ne postoji jedinstvena i usuglaena definicija obradnog stroja pa tako i podruja
koje taj pojam prekriva. Posljedica je njegovo neselektivno koritenje u irem kontekstu od
samo obrade odvajanjem estica, tj. i za oblikovanje deformiranjem, lijevanjem,
sinteriranjemi spajanjem.
Pojam postoji samo u hrvatskom te slovenskom jeziku (obdelovalni stroj) gdje se razliito
koristi. Tako u uem smislu obuhvaa strojeve za obradu metala odvajanjem estica, dok u
irem smislu jo i strojeve za oblikovanje metala deformiranjem, obradu drveta, oblikovanje
plastinih proizvoda injekcijskim preanjem (ubrizgavanjem). Na drugim jezicima nema
doslovnog prijevoda, odnosno treba ga prevoditi kao alatni stroj (machine tool, la macchina
utensile).
Nacionalna klasifikacija djelatnosti NKD 2007 i Nomenklatura industrijskih proizvoda NIP
2007 i dalje poznaju samo pojam alatnog stroja.
36
Osnovni pojmovi obradni strojevi
10/7/2013
19
37
Obradni sustavi predstavljaju jedan ili vie alatnih strojeva na kojima se ostvaruju odreene
operacije obrade, odnosno niz operacijskih zahvata pomou kojih se transformira sirov materijal
u gotov proizvod odnosno u konani oblik.
Obradni sustav sastoji se u osnovi od nekoliko podsustava: alatnog stroja (1) (klasinog ili
numeriki upravljanog), alata (4), naprave (2) i predmeta obrade (3).
Alati u uem smislu su sredstva
kojima se odvajanjem estica
obrauje materijal.
Alatni strojevi su automatizirani
strojevi kod kojih ovjek ili
upravljaka jedinica upravlja
alatom u proizvodnom procesu.
Obradak
Alat
Naprava
Obradni stroj
Osnovni pojmovi obradni sustav
(Elementarni) obradni sustav kibernetska struktura
Obradni stroj
s napravom
Alat
{X
B
}
Pripremak
{X
A
}
Alat
{Y
B
}
Obradak
{Y
A
}
X
A
(t)
X
B
(t)
Y
A
(t)
Y
B
(t)
Ulaz Izlaz
P
K
E
a
p
E
B
f v
c
E
A
M
A
, M
B
, Q
E
pAB
E
kAB
I
P
Proces
rezanja C
I
K
P podsustav pozicioniranja
K kinematiki podsustav
E energijski podsustav
38
Osnovni pojmovi obradni sustav
10/7/2013
20
Fleksibilni (obradni proizvodni) sustavi
Ime i koncept smislio je David Williamson 1960.-tih u Londonu
koji je u to vrijeme razmiljao u terminima fleksibilnog
obradnog sustava pa je prvi takav sustav i bio instaliran u
pogonu za konvencionalnu obradu odvajanjem estica.
Njegov je koncept nazvan "System 24" (Molins) budui da je bio
predvien za rad 24 sata na dan pod nadzorom raunala, a
inae bez ikakvog uea ovjeka u 16-satnoj nonoj smjeni.
Razvijene su proirene aplikacije i dalje se nastavljaju razvijati u
tehnolokim sustavima oblikovanja deformiranjem, injekcijskog
preanja (ubrizgavanja) i montae irei na taj nain izvorno ime
i koncept na fleksibilni proizvodni sustav.
Proizvodni sustav obradni sustav + sustav toka materijala + informacijski sustav.
39
Osnovni pojmovi obradni strojevi i sustavi
Fleksibilni vs. prilagodljivi
Flexible Machining/Manufacturing System moe se prevesti
jedino kao fleksibilni obradni/proizvodni sustav, a nikako kao
prilagodljivi to se esto pojavljuje u znanstvenoj i strunoj
literaturi.
Flexible = gibak, savitljiv, vitak, elastian, podatan.
Adaptive = prilagodljiv; pojam je rezerviran za adaptivno
upravljanje obradnim strojevima (Adaptive Control).
Adaptivno je neto drugo od fleksibilno i stoga neka fleksibilni
obradni/proizvodni sustavi ostanu upravo to FLEKSIBILNI, a ne
prilagodljivi.
40
Osnovni pojmovi obradni strojevi i sustavi
10/7/2013
21
Akronimi
AC (Adaptive Control) adaptivno upravljanje
CIM (Computer Integrated Manufacturing) raunalom integrirana proizvodnja
CNC (Computer Numerical Control) raunalno numeriko upravljanje
DNC (Direct Numerical Control) direktno numeriko upravljanje ili
(Distributed Numerical Control) distribuirano numeriko upravljanje
FMC (Flexible Machining Cell) fleksibilna obradna elija ili
(Flexible Manufacturing Cell) fleksibilna proizvodna elija
FMS (Flexible Machining System) fleksibilni obradni sustav ili
(Flexible Manufacturing System) fleksibilni proizvodni sustav
NC (Numerical Control) numeriko upravljanje
41
Osnovni pojmovi obradni strojevi i sustavi
ELINIH
KONSTRUKC.
KEMIJSKOJ
INDUSTRIJI
Znaaj i uloga o.o..
U razvijenim zemljama ini 20
- 30% bruto proizvoda.
U tom je sektoru 15 - 20%
radnih mjesta.
Na svako radno mjesto u
proizvodnji openito, dolaze
jo 2 - 2,5 radna mjesta u
ostalim djelatnostima.
Svijet poklanja veliku panju
industriji i proizvodnji obradnih
strojeva i sustava jer tim putem
pouzdano upravlja svojim
gospodarstvom i ekonomijom, ali i
svojom nezavisnou.
Obradni strojevi proizvode
sami sebe i odravaju se!
Znaaj primjene u gospodarstvu
42
10/7/2013
22
Priblini rasponi osnovnih cijena strojeva
Tip stroja Raspon cijena
($1000)
Tip stroja Raspon cijena
($1000)
Provlaenje 10300 Obradni centar 501000
10100
Mehanika prea 20250 Elektroerozija 30150
Glodanje 10250
Valjanje prstena 500 Taloenje rastaljenog materijala (FDM) 60120
Izrada ozubljenja 100200
Bruenje
Roboti 20200
Cilindrino 40150
Profilno valjanje 5100
Povrinsko 20100
Oblikovanje gumom 50500
Stereolitografija 80200
Injekcijsko preanje 30150 Savijanje rastezanjem 400>1000
Builice Transfer linije 100>1000
Koordinatne
Zavarivanje
Horizontalna builica-glodalica 100400
Elektronskim snopom 2001000
Fleksibilni proizvodni sustav > 1000
Tokasto 1050
Tokarilice 10100
Ultrazvukom 50200
Klasine automatske (jedno i vievretene) 30250
Vertikalne 100400
Napomena: Cijene znaajno variraju zavisno o veliini, kapacitetu, opcijama, stupnju automatizacije i raunalnom
50150
Radijalne
Elektromagnetsko i elektrohidrauliko oblikov. 50150
upravljanju.
Znaaj primjene u gospodarstvu
43
Znaaj primjene u gospodarstvu
44
10/7/2013
23
Znaaj primjene u gospodarstvu
Izvor: DZS RH; Obrada HGK
Znaaj primjene u gospodarstvu
46
10/7/2013
24
Udruge
Gospodarska interesna udruga proizvodne tehnologije ALSTRO-GIU
(osnovana 1992.)
Hrvatska komora inenjera (oko 1000 strojara s ovlatenjem
projektiranje, gradnja, nadzor)
Hrvatska udruga proizvodnog strojarstva HUPS (osnovana 1992.)

asopisi
Tehniki vjesnik, Informacije
Sajmovi / kongresi
BIAM (od 1971.), CIM (od 1992.), ATDC (od 2002.),
Znaaj primjene u gospodarstvu
47
48
Znaaj primjene u gospodarstvu
10/7/2013
25
49
Znaaj primjene u gospodarstvu
Princip klina jo iz kamenog doba primjenjuje se i u
suvremenim proizvodnim uvjetima konvencionalne
obrade odvajanjem estica.
A
A

A - A
B
B
B - B
Povijesni razvoj
50
10/7/2013
26
Neolitski ureaj za odrezivanje
kamenim alatom (oko 4000.)
Buenje pomou luka kojim
se pravocrtno gibanje
pretvara u kruno (Egipat,
oko 1450.)
Povijesni razvoj
51
Skice tokarilica Leonardo da Vinci, inovacije oko 1500.
(obostrano okretanje i noni pogon)
Povijesni razvoj
52
10/7/2013
27
53
Visokobrzinski tapni mehanizmi 1998.
Inteligentni obradni sustavi 2000.
Rekonfigurabilni obradni sustavi 2005.
T
E
H
N
O
L
O

K
A

R
A
Z
I
N
A
1700.
1840. stupne i radijalne builice
1873.-1880. jednovreteni tokarski automati
DNC upravljanje 1963.
God. 1955. 1880.
Kruta automatizacija
ovjek upravlja obradnog stroja
1769. parni stroj (James Watt) I. industrijska revolucija
NC i CNC obradni strojevi
Klasini obradni strojevi
Prvi CNC obradni stroj 1972.
Izraena prva NC glodalica u Prvomajskoj izloena na BIAM-u 1971.
Prvi industrijski robot (USA) 1960.
Uvoenje programskog jezika APT 1957.
Prvi NC obradni stroj (sajam u Chicagu) 1955.
Pokretanje ideje za razvoj NUMERIKOG UPRAVLJANJA (J. T. Parsons) 1947.
1925. sinterirani tvrdi metal poetak
veih brzina rezanja metala
1900. brzorezni elik novi rezni materijal
1893. etverovreteni tokarski automat
1865. univerzalna brusilica
1845. revolver tokarilica
1792. prva tokarilica s vunim navojnim vretenom
1775. stroj za obradu cilindara (J. Wilkinson, Engleska)
1800. 1900. 1980. 2000.
Nova proizvodna
filozofija
NC i CNC automatizacija
Inteligentni roboti 1991.
Skeniranje dijelova 1990.
Prvi CIM (Japan) 1988.
Prvi FMS ("Molins 24" - Engleska) 1968.
1833. planska brusilica
1818. prva glodalica (E. Whitney, USA)
1862. univerzalna glodalica i dugohodna blanjalica
1
2
4
7
8
6
9
5
1835. glodalica za zupanike
3
Poetak razvoja numerikog upravljanja na MIT, USA 1948.
II. industrijska revolucija Izraen prototi p NC vertikalne glodalice Hydro-Tel 1952.
1955. novi rezni materijal
oksid keramika
Poetak primjene NC obradnih strojeva u Hrvatskoj (Prvomajska) 1969.
Primjena adaptivnog upravljanja optimizacija procesa 1987.
Povijesni razvoj
Unutranja obrada cilindra Wattovog parnog
stroja s pogonom pomou mlinskog kola
(1776.)
Povijesni razvoj
54
10/7/2013
28
Frederick Winslow Taylor 1856. - 1915.
Koji alat treba upotrijebiti?
Koju brzinu rezanja treba odabrati?
Koji posmak treba postaviti?
F. W. Taylor (1907.) "On the Art of Cutting Metals":
preko 300 stranica rezultata istraivanja;
pronalazak brzoreznog elika;
tzv. Taylorova jednadba postojanosti alata.
Posljedino, produktivnost Midvale Steel Works (USA) je porasla
400%!
Povijesni razvoj
55
56
3
Strojna obrada sredinom 20 st.
Strojna obrada poetkom 20 st.
Strojna obrada krajem 20 st.
5 4
Povijesni razvoj
10/7/2013
29
Povijesni razvoj
Hydro-Tel (1952.): prvi NC obradni stroj vertikalna
glodalica firme Cincinnati
6
57
Sherman FB 100 (1969.): prvi NC obradni stroj u
Hrvatskoj s upravljakom jedinicom DEKAMAT 321
7
Povijesni razvoj
58
10/7/2013
30
59
G-301 NC (1971.): prva
NC glodalica izraena u
Prvomajskoj
8
Povijesni razvoj
9
Visokobrzinski tapni mehanizmi hexapodi (Stewartova
platforma)
Povijesni razvoj
60
10/7/2013
31
2 1 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 14 13 15
VBO obradni stroj
a = 30 m/s
2
30 kW
Formula 1
~ 650 kW
Sportski automobil i
normalni obradni
stroj
Snani
automobil
Normalni
automobil
Vrijeme od 0 do 100 km/h
0
Povijesni razvoj
61
Pokretai stalnog razvitka:
o zahtjevi za veom produktivnou (kraim vremenima obrade);
o zahtjevi za stalnim poveanjem kvalitete obrade;
o zahtjevi za veim iskoritenjem obradnih strojeva;
o zahtjevi ouvanja okolia;
o sve krai vijek trajanja proizvoda;
o novi, tee obradivi materijali obradaka.
Povijesni razvoj
62
10/7/2013
32
4/5 osni NC erozimati
Obrada kontura bez
profilnih alata
Primjena lasera za
obrade velikom brzinom
Vee brzine obrade
CBN bruenje
Sloenija primjena
osjetilne tehnike
Ekscentrino bruenje
s X-osi visoke tonosti i
dobre dinamike
Automatska izmjena
brusa
Vee brzine obrade
Vea tonost
Manji broj alata
Modularnost vea
fleksibilnost
Obrada otvrdnutih
materijala
Integracija
Nadzor obradnog procesa i obradnog stroja inteligencija
Tokarenje, glodanje,
buenje, provlaenje,
piljenje,
Bruenje, lepanje,
honanje, ...
USM, AJM, WJM, AWJM,
CHM, ECM, EDM, LBM,
EBM, IBM, PBM,
Strojevi i postupci obrade
alatima definirane
geometrije otrice
Strojevi i postupci
obrade alatima
nedefinirane geometrije
otrice
Nekonvencionalni
strojevi i postupci
obrade
Trendovi razvitka
63
stupanj zrelosti
zrelost razvoj rast zastarjelost
s
t
u
p
a
n
j


u
p
o
r
a
b
e
CAQ - raunalom podrano
osiguranje kvalitete
AT - automatska
tvornica
CNC - raunalsko numeriko
upravljanje
DNC - distribuirano numeriko upravljanje
FMC - fleksibilna proizvodna elija
FMS - fleksibilni proizvodni sustav
AT
CAQ
FMS
FMC
DNC
CNC
NC
KOS
KOS - klasini obradni strojevi
NC - numeriko upravljanje
Trendovi razvitka
64
10/7/2013
33
Inteligentni obradni sustavi u mogunosti su potpuno
autonomno u nepoznatom okoliu uz neznatno uee ovjeka
izvravati povjerene im zadatke.
Arhitektura inteligentnog obradnog sustava:
Podsustav za prepoznavanje zaduen je za praenje informacija o stanju obradnog sustava i okolia,
a sastoji se od skupine senzora, jedinice za obradu signala i modula za obradu informacija.
Podsustav za odluivanje na osnovi dobivenih informacija donosi odluke o ponaanju obradnog
sustava prema uoenim promjenama. Glavne aktivnosti ovog podsustava se svode na strateko
planiranje i uenje.
Izvrni podsustav u osnovi se ne razlikuje od NC obradnog stroja budui da je isti zaduen za
izvoenje aktivnosti na temelju informacija dobivenih od prethodnih modula.
OKRUENJE
PODSUSTAV ZA
PREPOZNAVANJE
IZVRNI
PODSUSTAV
OKOLINA
PODSUSTAV
ZA PREPO-
IZVRNI
PODSUSTAV
INTELIGENTNI OBRADNI SUSTAV
informacije aktivnosti
ZNAVANJE
PODSUSTAV ZA
ODLUIVANJE
PODSUSTAV ZA
ODLUIVANJE
Trendovi razvitka
65
Mogui scenariji u pogledu upotrebe obradnih sustava
Svi mogui scenariji
Automatizacija
Inteligent ni sust av
Inteligentni
obradni sustavi
Obradni sustavi s
ukljuenom umjetnom
inteligencijom
CNC obradni
sustavi
Klasini obradni
sustavi
ovjek
Trendovi razvitka
66
10/7/2013
34
Rekonfigurabilni obradni stroj modularni stroj s promjenjivom strukturom (mogue
je na primjer dodati novo radno vreteno budui da su sve glavne komponente
modularne).
Rekonfigurabilni obradni strojevi zahtijevaju i rekonfigurabilne upravljake module
koji se mogu brzo mijenjati u upravljake sustave s otvorenom arhitekturom.
Transfer
linije
Fleksibilne
transfer
linije
Fleksibilni
proizvodni
sustav
Fleksibilna
proizvodna elija
NC obradni stroj
niski srednji visoki
Asortiman proizvoda
visoka
srednja
niska
K
o
l
i

i
n
a

p
r
o
i
z
v
o
d
a
CIM
Obradni centar
Rekonfigurabilni
obradni sustavi
P
r
o
d
u
k
t
i
v
n
o
s
t
F
l
e
k
s
i
b
i
l
n
o
s
t
Trendovi razvitka
67
Problem: "zamjena" ovjekovih osjeta, iskustva i
zakljuivanja odgovarajuim hardverom i softverom
pokazala se sloenijom od oekivanja.
To je jedan od najzahtjevnijih i najvanijih
istraivakih zadataka u svezi buduih
obradnih sustava.
Trendovi razvitka
68
10/7/2013
35
prema tehnologiji obrade odvajanjem estica:
1. konvencionalni strojevi za obradu alatima definirane
geometrije otrice
tokarilice, glodalice, builice, provlakaice, pile, ...
2. konvencionalni strojevi za obradu alatima nedefinirane
geometrije otrice
brusilice, strojevi za honanje, strojevi za lepalnje, ...
3. nekonvencionalni strojevi
USM, AJM, (A)WJM, CHM, ECM, EDM, LBM, EBM, IBM, PBM,
Klasifikacija obradnih strojeva ...
69
prema izvedbi:
1. pojedinani strojevi
konvencionalni univerzalni strojevi
NC strojevi
obradni centri
2. fleksibilne proizvodne strukture
fleksibilne elije
fleksibilni sustavi
fleksibilne transfer linije
3. nefleksibilni strojevi i sustavi
posebni strojevi
transfer linije
Klasifikacija obradnih strojeva ...
70
10/7/2013
36
prema izvedbi:
Mala Velika
Mali Velik
V
i
s
o
k
a
N
i
s
k
a
N
i
s
k
a
V
i
s
o
k
a
F
l
e
k
s
i
b
i
l
n
o
s
t
P
r
o
i
z
v
o
d
n
o
s
t
Asortiman
Veliina serije
Pojedinani strojevi
Fleksibilne
proizvodne strukture
Nefleksibilni
strojevi i sustavi
Klasini
univerzalni
strojevi
NC strojevi
Obradni
centri
elije
Sustavi
Transfer
linije
Posebni
strojevi
Transfer
linije
Klasifikacija obradnih strojeva ...
71
prema stupnju automatizacije:
Nesamostalni (runo
upravljani) obradni stroj
Stavljanje Skidanje
sirovca izratka
Radnik
Radni ciklus
Upravlja radnik
Djelomino automatizirani
obradni stroj
Stavljanje Skidanje
sirovca izratka
Radnik
Radni ciklus
Upravlja radnik
Program
Upravlja program
Potpuno automatizirani
obradni stroj
Stavljanje
Skidanje
sirovca izratka
Radnik
Radni ciklus
Program
Upravlja program
Periodina panja
Klasifikacija obradnih strojeva ...
72
djelomino automatizirani
nesamostalni strojevi
potpuno automatizirani
10/7/2013
37
prema nainu upravljanja:
1. runo upravljani
2. mehaniko upravljani
jednokrivuljno ili viekrivuljno
3. kopirno upravljani
jednoosno i vieosno
4. granino upravljani
5. repetitivno upravljani
6. numeriko upravljani
NC, DNC i CNC
7. adaptivno upravljani
Klasifikacija obradnih strojeva ...
73
informatika:
1. bez memorije (ne programibilni)
2. s krutom (mehanikom) memorijom
3. s fleksibilnom memorijom (NC, CNC, )
Klasifikacija obradnih strojeva ...
74
10/7/2013
38
evolucijska:
1. klasini obradni sustavi s runim upravljanjem
2. klasini obradni sustavi s krutom automatizacijom
3. obradni sustavi s NC, DNC i CNC upravljanjem
4. obradni sustavi s AC upravljanjem
5. fleksibilni obradni/proizvodni sustavi
6. visokobrzinski obradni sustavi s kinematikom tapnog
mehanizma
7. inteligentni obradni sustavi
8. rekonfigurabilni obradni sustavi s prilagodljivim hardverom
i softverom
Klasifikacija obradnih strojeva ...
75
76
PODJELA STROJEVA ZA OBRADU ODVAJANJEM ESTICA PREMA
METODAMA OBRADE KOJE SE NA NJIMA OBAVLJAJU
STROJEVI REDOVITIH TEHNOLOKIH METODA OBRADE
Tokarilice
Builice
Glodalice
Blanjalice i dubilice
Strojevi za provlaenje (provlailice)
Brusilice
Strojevi za finu (zavrnu) obradu honanje, lepanje, superfini, poliranje
STROJEVI POSEBNIH TEHNOLOKIH METODA OBRADE
Strojevi za piljenje, odrezivanje i turpijanje
Strojevi za izradu navoja
Strojevi za izradu ozubljenja
Strojevi za izradu i doradu alata
Strojevi nekonvencionalnih obrada (obrada fizikalno-kemijskim postupcima)
Agregatni strojevi i postrojenja
10/7/2013
39
77
PODJELA STROJEVA ZA OBRADU ODVAJANJEM ESTICA
(Tokarilice, Glodalice, Builice)
TOKARILICE
univerzalne tokarilice,
produkcijske tokarilice,
eone tokarilice
specijalne tokarilice,
precizne tokarilice,
karusel tokarilice,
kopirne tokarilice,
revolverske tokarilice,
poluautomatske tokarilice,
automatske tokarilice,
vie vretene tokarilice,
stanice za tokarenje,
numerike tokarilice (NC, CNC)
GLODALICE
univerzalne,
vertikalne,
horizontalne,
alatne,
kopirne,
dugohodne,
glodalice za izradu zupanika
glodalice - builice,
numeriko upravljane (NC, CNC)
BUILICE
stolne,
stupne,
revolverske,
redne,
builice-glodalice,
specijalne,
radijalne,
vievretenske,
koordinatne,
numeriko upravljane (NC, CNC),
builice za duboko buenje
78
PODJELA STROJEVA ZA OBRADU ODVAJANJEM ESTICA
PREMA MAKROGEOMETRIJI OBRAENE POVRINE
- strojevi za obradu ravnih povrina i uzduno profiliranih povrina,
- blanjalice, - brusilice,
- glodalice, - strojevi za lepanje,
- dubilice, - strojevi za nekonvencionalne obrade..
- strojevi za obradu rotacijskih povrina i rotacijsko profiliranih unutranjih i
vanjskih povrina,
- tokarilice, - brusilice,
- builice, - strojevi za honanje,
- glodalice, - strojevi za nekonvencionalne obrade.
- strojevi za obradu nerotacijskih zakrivljenih konkavnih i konveksnih povrina,
- tokarilice, - brusilice,
- glodalice, - strojevi za nekonvencionalne obrade.
- blanjalice,
- specijalni konvencionalni strojevi za obradu navoja, zavojnica i ozubljenja,
- tokarilice, - brusilice,
- builice, - specijalni strojevi.
- glodalice,
10/7/2013
40
79
Proizvodnja obradnih strojeva u
Njemakoj krajem prolog stoljea