ODRAVANJE ELJEZNIKIH VOZILA

Odravanje vozila je openito:

- podsustav integralne logistike potpore
- skup mjera i aktivnosti kojima se osigurava sigurno i ekonomino koritenje vozila
Zadaci integralne logistike potpore (logistike), u sklopu koje se nalazi i proces odravanja, su
produljiti ivotni vijek vozila i utjecati na smanjenje ukupni trokova ivotnog vijeka vozila!
"ri na#avci vozila, poznati su samo trokovi kupnje, a velika su nepoznanica:
- operativni trokovi, oso#lje, oprema i in$rastruktura%
- trokovi odravanja, servisiranja i opsluivanja%
- trokovi distri#ucije, transporta i rukovanja%
- trokovi izo#raz#e oso#lja%
- trokovi zalia rezervni dijelova i potronog materijala%
- pogonski trokovi i trokovi utroene energije%
- trokovi dokumentacije%
- trokovi in$ormatike potpore (ardver i so$tver)%
- trokovi otpisa!
Slika 1 Ledeni brijegintegralne logistike potpore
POKAZATELJI KVALITETE VOZILA
&a stajalita procesa odravanja svako vozilo moe se promatrati kao cjelina ili sustav sastavljen
od pojedini sklopova, ure'aja i elemenata! ( o#a sluaja mogue je de$inirati njiove osnovne
znaajke:
- pouzdanost,
- raspoloivost,
- e$ektivnost,
- $unkcionalnu pogodnost,
- pogodnost za odravanje i
- sigurnost!
Pouzdanost (Reliability)
- vjerojatnost da e sustav uspjeno o#aviti zatijevanu $unkciju, za koju je konstruiran, #ez
otkaza i unutar granica dozvoljeni odstupanja, u predvi'enom vremenu trajanja i zadanim
uvjetima okoline!
( )
t
e t R

= pri emu je :
) * intenzitet otkaza

= =

MTBF
t
ur
+ +

radu u vrijeme srednje t ! ! ! =

MTBF (,ean -ime .e$ore /ailure) * srednje vrijeme izme'u kvarova (otkaza)
Slika 2 nten!itet pojave neispravnosti "krivulje kade#
0 1 pojava neispravnosti uslijed 2djeji #olesti3
00 1 pojava neispravnosti kao posljedica eksploatacije
000 1 pojava neispravnosti uslijed zamora i starenja
Raspoloivost (Availability spremnost)
- vjerojatnost da e sustav u svakom trenutku #iti raspoloiv odnosno spreman ukljuiti se u
rad
- odnos izme'u prosjenog vremena u radu i ukupnoga promatranog vremena!
( )
uk ur
ur
t t
t
t $
+
=
pri emu je:
t
uk
% srednje vrijeme u kvaru
Slika & 'remenska slika stanja prometnog sredstva
Zastoji koji prate vozilo tijekom eksploatacije i odravanja mogu #iti z#og:
- preventivnog i4ili korektivnog odravanja,
- administrativni i logiki zastoja,
- ekanja z#og na#ave rezervni ili drugi dijelova,
- zastoja u procesu odravanja z#og nedostatka kapaciteta (oso#lja i4ili in$rastrukture)
"oveanjem pouzdanosti dijelova, sklopova, ure'aja odnosno vozila u cjelini, smanjuje se
intenzitet kvarova, produuje srednje vrijeme u radu te se poveava raspoloivost (spremnost)
sustava!
"o#oljanjem logistike potpore prometnom sredstvu tijekom ivotnog vijeka (organizacija i
uinkovitost sustava odravanja), skrauje se vrijeme zastoja z#og odravanja i poveava
raspoloivost!
( velikim prometnim sustavima (eljeznica) raspoloivost je iznimno vaan i znaajan kriterij
za planiranje (vozni redovi) i upora#u (izvanredni prijevozi za velike korisnike) prometni
sredstava!
5im#enici koji utjeu na spremnost sustava:
( )
p
p
n
(
(
(
t $
+
=
+
=
+ +
+

(
n
1 koe$icijent nespremnosti
(
p
1 koe$icijent popravljivosti
"od popravljivou nekog prometnog sredstva podrazumijeva se njegova prilago'enost za
otklanjanje kvara i proved#u preventivni i4ili korektivni aktivnosti odravanja! &kraenjem
vremena otklanjanja kvarova, a produljenjem vremena izme'u kvarova, raste i koe$icijent
popravljivosti te raspoloivost sustava!
6oe$icijent popravljivosti ovisi o :
- kvaliteti konstrukcije vozila,
- pouzdanosti njegovi dijelova, sklopova i ure'aja,
- pogodnost za odravanje,
- kvaliteti i uinkovitosti sustava odravanja,
- raspoloivosti ljudski, materijalni, prostorni, teniki i vremenski im#enika!
6oe$icijent nespremnosti #it e:

=
n
(
pri emu je :
) 1 intenzitet otkaza
* 1 intenzitet popravka
0ntenzitet popravka #it e vei ako:
- prometno sredstvo ima veu pogodnost za odravanje,
- je oso#lje za odravanje do#ro osposo#ljeno,
- je do#ra opskr#a rezervnim dijelovima,
- je radionica do#ro opremljena potre#nom dijagnostikom opremom, specijalnim alatima i
instrumentima,
- je do#ro organiziran tenoloki proces odravanja!
"ouzdanost prometnog sredstva je vea to je intenzitet kvarova manji! "orastom intenziteta
kvarova, ei su zatjevi za odravanjem, a pada raspoloivost! &loenije i so$isticiranije
prometno sredstvo s velikim #rojem sastavni dijelova, u intenzivnoj eksploataciji, a uvjeti
eksploatacije otriji i tei, imat e vei intenzitet kvarova i niu spremnost! ( takvim sluajevima
eljena razina spremnosti odraava se poveanim intenzitetom odravanja! 7eadekvatna upora#a
prometnog sredstva i ne#rian odnos tijekom upora#e skrauje vrijeme izme'u kvarova, raste
intenzitet kvarova i pada raspoloivost vozila!
( ) ( ) t + t $ , , =
8ko :



$ t
$
$

Slika , -visnost $"t#.+"*/)#

0ntenzitet popravka ili odravanja mjerilo je kvalitete sustava odravanja! 9to je sustav
odravanja #olje organiziran, vrijeme zastoja z#og odravanja je krae, a intenzitet odravanja i
raspoloivost sustava su vei!
Slika 0 -visnost spremnosti od inten!iteta kvarova
Efektivnost (Effectiveness)
- vjerojatnost da e prometno sredstvo ili sustav u #ilo kojem trenutku uspjeno stupiti u rad
te o#avljati zadau za koju je namijenjeno u propisanom vremenu i de$iniranim uvjetima
upora#e%
- kvantitativni (#rojani) pokazatelji uspjenosti $unkcioniranja, a o#uvaa sve sudionike i
komponente odre'enog procesa!
:$ektivnost i uinkovitost su pojmovi koji se sutinski razlikuju:
- e$ektivnost jest vjerojatnost ostvarenja odre'eni ciljeva i zadaa,
- uinkovitost je odnos ili razmjer izme'u oekivanog izlaza i ulaza nekog procesa!
/unkcija e$ektivnosti najee se de$inira na sljedei nain:
( ) ( ) ( ) ( ) t F1 t $ t R t 2 =
pri emu je :
F1 1 $unkcionalna pogodnost
:$ektivnost je pokazatelj:
a) tenike i tenoloke savrenosti iskazane kroz im#enike pouzdanosti,
#) kvalitete i uinkovitosti odravanja te opskr#e rezervnim dijelovima, iskazanim kroz
im#enike spremnosti (raspoloivosti),
c) uspjenosti o#avljanja zadae za koju je vozilo ili sustav namijenjeno,iskazanu kroz
im#enike $unkcionalne pogodnosti!
5im#enici e$ektivnosti se kod prometni sredstava ra#e za:
- donoenje odgovarajui odluka o njiovoj optimalnoj upora#i,
- optimizaciju raspoloivi kapaciteta,
- planiranje i proved#u odravanja,
- predvi'anje stanja vozila!
"oveanjem pouzdanosti prometnog sredstva, njegovi podsustava i dijelova smanjuje se
uestalost (intenzitet) kvarova!
;ea pogodnost za odravanje te #olje organiziran sustav odravanja i opskr#e rezervnim
dijelovima rezultirat e kraim vremenima zastoja z#og odravanja i veom e$ektivnosti
sustava!
.olje osposo#ljeno i o#razovano oso#lje koje rukuje ili odrava prometna sredstva uzrokovat e
manji pad pouzdanosti, due vrijeme izme'u kvarova, veu e$ektivnost sustava i nie trokove
ivotnog vijeka!
;eliki i sloeni prometni sustavi (eljeznice) organiziraju odravanje svoji prometni
sredstava na vie razina (s ijerarijskom strukturom), ime se:
- osigurava racionalna i optimalna iskoristivost oso#lja, opreme, ure'aja, prostora i vremena,
- postie eljena kvaliteta odravanja,
- krae vrijeme trajanja popravka,
- nii trokovi odravanja!
Za de$iniranje tako sloenog sustava odravanja na vie razina, potre#no je pronai odgovore na
pitanja kao to su:
- kako osmisliti sustav odravanja da pri tome vrijednosti teniki znaajki, pouzdanosti,
spremnosti (raspoloivosti) i e$ektivnosti, tijekom ivotnog vijeka #udu to vie, a trokovi
odravanja to nii<
- kako raspodijeliti nadlenosti, radioniku opremu, rezervne dijelove, oso#lje i druge
im#enike po razinama odravanja, da se do#iju optimalne vrijednosti kriterijski $unkcija<
- kako pratiti i ocjenjivati uinkovitost sustava odravanja, po razinama i vrstama odravanja,
na temelju koji kriterija i mjerila, kojim metodama i postupcima<
- kako osigurati odgovarajui iz#or i protok in$ormacija koje govore o postignutim
vrijednostima kriterijski $unkcija i omoguavaju postupke optimalnog upravljanja
tokovima i procesima<
Slika 34 5ijena osiguranja odre6ene ra!ine e+ektivnosti
Funkcionalna pogodnost (design adeuacy!capability)
- sposo#nost prometnog sredstva za uspjeno i uinkovito o#avljanje $unkcije za koju je
namijenjeno, uspjeno prilago'avanje predvi'enim uvjetima upora#e okoline u odre'enom
vremenu trajanja!
5im#enici $unkcionalne pogodnosti:
- radno ili operativno okruje,
- sigurnost rada sustava,
- konstrukcijska ogranienja,
- struktura, povezanost i me'uso#ni utjecaji nii konstrukcijski cjelina (ure'aja, sklopova,
dijelova)
- kvaliteta izlazni znaajki sustava i njegovi sastavnica,
- me'uso#ni utjecaj i odnos sustava i oso#lja koje njime rukuje ili pogodnost za rukovanje i
opsluivanje,
- prilago'enost za proved#u odgovarajui aktivnosti odravanja odnosno pogodnost za
odravanje (dijagnostika kvara, mogunost izved#e preventivni pregleda, lakoa zamjene
oteeni dijelova=)
/unkcionalna pogodnost izravno pokazuje usuglaenost operativni zatjeva ostvareni izlazni,
teniki i upora#ni znaajki s de$iniranim uvjetima i ogranienjima!
"ri planiranju na#avke ili kupovine nekog prometnog sredstva, donositelji odluka tre#aju pronai
odgovore na itav niz pitanja:
- koliki #roj prometni sredstava tre#a proizvesti ili na#aviti (kupiti), u kojem vremenskom
razdo#lju, kojom dinamikom, za koje potre#e, kako #i se ostvarili temeljni ciljevi<
- 6ako dugo i u kojim uvjetima ce se predmetna vozila #iti u upora#i<
- 6akva struktura znanja je potre#na oso#lju za rukovanje i odravanje navedeni vozila i
kako ga osigurati<
- kojim sredstvima, metodama i postupcima vozila tre#a logistiki podravati tijekom
ivotnog vijeka<
- 6ako ce se iza#rana prometna sredstva uklapati u postojee okruje po #itnim sastavnicama
(komplementarnost i kompati#ilnost)<
>alam#a $unkcionalne pogodnosti:
a) de$iniranje $unkcije namjene:
- emu je vozilo namijenjeno, koje su temeljne ili prvorazredne (primarne), s koje
drugorazredne (sekundarne) $unkcije vozila<
- 6akva dinamika upora#e prometnog sredstva se predvi'a tijekom ivotnog vijeka i koje
dinamike znaajke se neizostavno zatijevaju

<
#) tenike i $izike znaajke prometnog sredstva
- dimenzije, mase, u#rzanja, #rzine, pogonske sile, snaga, kapacitet%
- speci$ini zatjevi upora#e (opskr#a pogonskom energijom, mogunosti koritenja
alternativni pogona ili goriva, vremenski i prostorni uvjeti)%
- kritine vrijednosti teniki znaajki!
Slika 3a4
Temeljni !a7tjevi u ra!voju ili nabavi prometni7 sredstava
c) operativni razvoj i raspodjela prometni sredstava:
- potre#an #roj vozila i pripadajue opreme%
- potre#ne sposo#nosti i znanja oso#lja za rukovanje i odravanje vozila%
- uvjeti, dinamika, mjesto i nain proizvodnje ili na#ave (kupnje) prometni sredstava%
- viekriterijska uspored#a razliiti mogunosti i izved#i!
d) predvi'eni ili planirani ivotni vijek
- predvi'eno vrijeme upora#e%
- pro$il i dinamika proved#e zadaa tijekom ivotnog vijeka%
- struktura potencijalni korisnika%
- predvi'eni intenzitet upora#e prometnog sredstva ili njegovi dijelova (dnevno, tjedno,
mjeseno, godinje)%
- iskoristivost ukupni mogunosti ili kapaciteta, uvjeti upora#e (ekstremni, teki,
normalni=)
e) im#enici e$ektivnosti
- zatjevna razina e$ektivnosti, pouzdanosti i spremnosti (raspoloivosti)%
- intenzitet kvarova vozila i njegovi kritini elemenata, razina trokova, pogodnost za
odravanje, srednje vrijeme korektivnog i preventivnog odravanja, zatjevi logistike
potpore!
$) zatjevi i uvjeti okruja
- dozvoljena razina optereenja%
- sigurnost oso#lja i okruja%
- ekoloki zatjevi (emisija ispuni plinova, #uka, vi#racije=)
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
"okazatelji $unkcionalne pogodnosti:
a) tenika i tenoloka sloenost
- sadri skup znaajki kojima se izraava vjerojatnost da e prometno sredstvo uspjeno
o#avljati zadau za koju je namijenjeno odnosno u granicama predvi'eni ili projektirani
mogunosti (prosjena, maksimalna, optimalna ili dozvoljena #rzina% dozvoljeno, poeljno
ili potre#no u#rzanje% mogunost svladavanja uspona, nazivna e$ektivna i speci$ina snaga,
e$ektivni okretni moment, prosjena potronja energije ili energenata=)%
Slika 84 skoristivost i!la!ni7 !naajki
#) prostorni razmjetaj ure'aja, sklopova i dijelova
Odre'uje:
- stupanj iskoristivosti raspoloivog prostora%
- dostupnost kritinim ure'ajima, sklopovima i dijelovima s motrita odravanja
- udo#nost koritenja i upravljanja vozilom%
- veliinu sila aktiviranja poluja za upravljanje i rad vozila%
- potre#no vrijeme za rastavljanje i sastavljanje odre'eni komponenti vozila%
- sigurnost motrita konstrukcije tijekom i izvan upora#e%
- sigurnosnu rezervu kritini $unkcija i komponenti vozila!
Pogodnost za odravan"e (#aintainability)
- konstrukcijska znaajka prometnog sredstva koja odre'uje njegovu sposo#nost za vraanje
u ispravno stanje nakon kvara%
- o#uvaa aktivnosti koje se poduzimaju tijekom razvoja prometnog sredstva kako #i se
osigurala to laka i uinkovitija tenika, tenoloka i logistika potpora tijekom ivotnog
vijeka%
- do#re znaajke pogodnosti za odravanje doprinose smanjenju vremena zadravanja vozila
u stanju kvara i izravno utjeu na poveanje raspoloivosti (spremnosti)!
"oveanjem pouzdanosti prometnog sredstva smanjuju se potre#e za kreativnim odravanjem i
osiguravaju razmjerno visoke vrijednosti spremnosti vozila! "ouzdanost se odnosi na sposo#nost
vozila za rad #ez kvara tijekom zadanog ili predvi'enog vremena upora#e, a pogodnost za
odravanje utjee na vrijeme zastoja nakon pojave kvara! Znaajke pouzdanosti i pogodnosti za
odravanje zajedno utjeu na spremnost (raspoloivost) te , konano, i na e$ektivnost prometnog
sredstva! 7edostatak poveanja pouzdanosti jest cijena i ekonomska opravdanost!
"rema vanosti $unkcije za koju su namijenjena, prometna sredstva mogu #iti s visokom i
razmjerno niskom pouzdanosti!
;isoko pouzdana vozila istodo#no imaju i visoku razinu pogodnosti za odravanje! 7jiovo
dovo'enje u ispravno stanje, nakon pojave kvara, mora #iti to krae, a spremnost razmjerno
visoka!
"rometna sredstva razmjerno niske pouzdanosti ee se kvare i ee se javlja potre#a za
odravanjem! 6od nji iznimno je vano osigurati to veu razinu pogodnosti za odravanje,
kako #i ono trajalo to krae, trokovi odravanja #ili to manji, a spremnost na traenoj ili
propisanoj razini!
"oveanjem pogodnosti za odravanje postie se:
- krae vrijeme zastoja z#og odravanja i #rzo vraanje u radno stanje%
- spreavanje iznenadni kvarova i kvarova z#og starenja i troenja (primjenom
odgovarajui preventivni mjera i postupaka)%
- osiguranje uvjeta lakoe odravanja, laki iz#or tenologije i organizacije odravanja, manji
utroak energije, radne snage=%
- smanjenje opsega, sadraja i zadaa preventivnog i korektivnog odravanja%
- smanjenje potre#nog #roja ljudi, kvali$ikacijske strukture, opreme za odravanje,
specijalni alata, instrumenata i ure'aja, zalia rezervni dijelova i potronog materijala%
- smanjenje ukupni trokova odravanja!
6ao konstrukcijska znaajka, pogodnost za odravanje #avi se sljedeim svojstvima:
- pristupanosti mjestima za odravanje%
- potre#nom kontrolom i dijagnostikom opremom i ure'ajima%
- indikatorskim ure'ajima i osjetilima%
- potre#nim ljudskim im#enicima za proved#u aktivnosti odravanja%
- organizacijskim i tenolokim znaajkama preventivnog i korektivnog odravanja (struktura
sustava odravanja, #roj i nadlenost pojedini razina, tenoloki programi=)!
"ogodnost za odravanje mora se ugraditi tijekom konstrukcije prometnog sredstva! (
protivnom, sve postavke koncepta i modela nee imati oso#itu vanost, ako u konstrukciji nisu
ugra'eni im#enici pogodnosti za odravanje (ugra'ena osjetila, dijagnostiki ure'aji, lako
sastavljivi i rastavljivi spojevi, pristupanost kritinim dijelovima i mjestima odravanja=)!
#e$usobna povezanost %imbenika efektivnosti
- u uvjetima do#re logistike potpore, $unkcionalna pogodnost prometnog sredstva se
razmjerno malo mijenja (osim u sluajevima modi$ikacije i konstrukcijski po#oljanja)%
- ovisnost e$ektivnosti o vrijednostima pouzdanosti i raspoloivosti, uz uvjet nepromijenjene
$unkcionalne pogodnosti, ima o#lik iper#ole%
- ista vrijednost e$ektivnosti moe se ostvariti poveanjem spremnosti i smanjenjem
pouzdanosti ili o#rnuto%
- poveanje spremnosti zatjeva vrlo do#ro osmiljen, organiziran, teniki i tenoloki
pripremljen sastav odravanja, kako #i vrijeme trajanja odravanja #ilo to krae%
- poveanje pouzdanosti jami due srednje vrijeme izme'u kvarova (,-./) i manji
intenzitet kvarova, ali se znatno poveavaju na#avna cijena vozila i poetna ulaganja%
- esti zatjevi za odravanjem znaajno poveavaju trokove ivotnog vijeka i cijenu
e$ektivnosti prometnog sredstva!
Slika 94 Me6usobna ovisnost imbenika e+ektivnosti
;rijednosti e$ektivnosti, pouzdanosti i spremnosti ovise o:
- konstrukcijskim znaajkama, razini kvalitete i pouzdanosti prometni sredstava, izraeni
kroz intenzitet kvarova i srednje vrijeme izme'u kvarova%
- intenzitetu i nainu eksploatacije, izraeni kroz prosjeno vrijeme rada, prije'ene
kilometre te uvjete i reime optereenja%
- valjanosti, organiziranosti i tenolokoj prilago'enosti sustava odravanja, izraenu kroz
srednje vrijeme preventivnog i korektivnog odravanja%
- kvaliteti ukupne logistike potpore, izraenu kroz trokove zastoja, ekanja i gu#itke!
VRSTE ODRAVANJA ELJEZNIKIH VOZILA
Opa podjela odravanja:
Slika :4 ;lobalna podjela odr<avanja
1. Prema izvoru
financiranja
2.Prema tehnolokom
postupku
3. Prema vremenu u odnosu na
nastanak kvara (plansko odravanje)
-ekue
odravanje
"opravak kvarova "reventivno odravanje
6orektivno
odravanje
-preventivni pregledi,
ienje i podmazivanje
-traenje i otklanjanje
sla#i mjesta
- kontrolni pregledi
- planski popravci
- preventivni pregledi
-otklanjanje sla#i
mjesta
-plansko podmazivanje
-odravanje po stanju
0nvesticijsko
odravanje
"lanski popravci
?osadanji sustav odravanje je dijelio na redovito i izvanredno odnosno na tekue i
investicijsko odravanje (stupci + i @)!
-ekue odravanje vozila o#uvaalo je:
- stalni nadzor%
- pranje i ienje%
- dezin$ekciju, dezinsekciju i deratizaciju%
- kontrolne (servisne) preglede i
- izvanredne popravke manjeg opsega!
0nvesticijsko odravanje sastojalo se od:
- redoviti popravaka i
- izvanredni popravaka veeg opsega!
&uvremeni pristup odravanje odre'uje prema vremenu u odnosu na nastanak kvara (plansko
odravanje)! ?jelatnost odravanja na taj nain dijeli se na preventivne i korektivne zavate!
Preventivno odravan"e
- odravanje openito ima preventivan znaaj,
- rokovi i redoslijed odravanja unaprijed se predvi'aju unutar periodini kontrolni
(servisni) pregleda i planski popravaka,
- redoslijed pregleda i popravaka odre'uje se praenjem ispravnosti ure'aja, sklopova i
dijelova tijekom njiove upora#e,
- izvodi se tako da se vozila to manje zadravaju izvan prometa odnosno na odravanju, ne
dovodei u pitanje kvalitetu o#avljeni radova!
"rednosti preventivnog odravanja ogledaju se u tome to se s odre'enom sigurnou moe
jamiti zatijevana razina $unkcioniranja pojedini komponenti vozila! "reventivno odravanje
ima smisla samo u sluajevima kad intenzitet kvarova raste u ovisnosti o vremenu rada, u
suprotnom mogu se oekivati tete vee od koristi!
Slika 1=4 nten!itet pojave neispravnosti vo!ila
&talni nadzor postavlja vizualni pregled tenike ispravnosti vozila i njegove opskr#ljenosti
pogonskim sredstvima, a o#avlja se pri pripremi vozila za rad, tijekom rad vozila te nakon
zavrenog rada!
"reventivno odravanje sainjavaju:
- planski popravci,
- preventivni pregledi,
- otkrivanje i otklanjanje sla#i mjesta,
- plansko podmazivanje i
- odravanje po stanju!
Planski popravci
- vei zavati na odravanju koji podrazumijevaju planiranje ciklusa, opseg i vrijeme trajanja
radova, potre#ne rezervne dijelove i materijal za odravanje%
- mogu #iti srednji i veliki popravci vozila%
- rokom planskog odravanja smatra se: proteklo vrijeme upora#e vozila (kalendarsko),
prevaljeni kilometri, #roj radni sati=
Za svaku vrstu odnosno seriju vozila odre'uje se opseg o#avezni radova za pojedini o#lik
popravaka, kojima se postie pogonska i prometna sigurnost vozila u upora#i, a njiova
imo#ilizacija svodi na minimum!
&redn"i popravak vozila
- pregled, kontrola, popravak ili zamjena odre'eni dijelova ili sklopova na vozilu z#og
njegovog dovo'enja u teniko stanje propisano za tu vrstu popravka!
&astoji se od:
- djelominog ili potpunog popravka odnosno zamjene pojedini sklopova koji ne #i mogli
$unkcionirati #ez kvarova do slijedeeg planskog popravka%
- provjere odre'eni sklopova%
- potpunog #ojanja sanduka i postolja na vozilu!
'eliki popravak vozila
- popravak ili zamjena svi dijelova i sklopova na vozilu (meaniki, toplinski,
pneumatski, idrauliki i elektrini)%
- potpunog #ojanja sanduka i postolja na vozilu%
- izved#e vei modi$ikacija na vozilu!
Preventivni pregledi
- pregledi i kontrole istroenosti dijelova, provjera ispravnosti rada i o#avljanje
odgovarajui prilagod#i odre'eni dijelova, sklopova i ure'aja te zamjena neispravni
dijelova, potroeni elemenata i materijala, prema opsegu radova propisanom za svaku
vrstu pregleda%
- ienje, pranje i podmazivanje vozila i njegovi ure'aja, sklopova i dijelova!
(raen"e i otklan"an"e slabi) (kriti%ni)) m"esta
- sustavno praenje kvarova na vozilu u odre'enom vremenskom razdo#lju%
- vo'enjem i analizom liste kvarova mogue je ustanoviti preveliku uestalost neki kvarova
za koje vie nije dovoljan klasian popravak ili zamjena, nego je potre#no rekonstruirati
takav sklop, ra#iti kvalitetniji materijal, predimenzionirati odre'ene pozicije u sklopu=%
- ova metoda odravanja ra#i se u prve dvije-tri godine, jer se poslije sla#a mjesta ne #i
tre#ala pojavljivati, uz pretpostavku da su na poetku eksploatacije #ila uoena i otklonjena!
Plansko poda!ivan"#
- izvodi se na temelju liste podmazivanja u kojoj su za svako mjesto podmazivanja navedeni:
vrsta maziva, naini podmazivanja, ciklus kontrole i zamjene te sklop koji se podmazuje!
Odr$avan"# po s%an"&
- AnajstarijaB i AnajnovijaB metoda odravanja%
- nekad su iskusni majstori mjerenjem i pipanjem, oslukivanjem i gledanjem ocjenjivali
stanje opreme tj! locirali kvar%
- danas se, uz upora#u dijagnostike opreme i na temelju praenja vitalni veliina, de$inira
stanje opreme u odre'enom vremenskom razdo#lju%
- opseg i uestalost zavata nisu unaprijed odre'eni (kao i kod planski popravaka), ve ovise
o de$iniranom stanju opreme%
- odravanje se o#avlja #ez povlaenja vozila iz njiovog rasporeda (turnusa), a rokovi
odravanja propisani su za svaku vrstu i seriju vozila!
*orektivno odravan"e
- izvanredni popravci koje nije mogue planirati po vrstama i opsegu radova%
- na temelju #roja i vrsti kvarova u nekom proteklom vremenskom razdo#lju, neopodno je
osigurati odre'enu rezervu kapaciteta za o#avljanje ovog odravanja!
*ombinirano odravan"e
- kom#inacija korektivnog o#navljanja i preventivnog odravanja%
- kod Asluajni neispravnosti odnosno neispravnosti koje nije mogue predvidjeti, a z#og
racionalnosti se preventivno odravanje ne preporuuje, primjenjuje se korektivno
odravanje!
T#'nolo(i"a odr$avan"a vo!ila
- napredne tenologije odravanja (tipovi, metode i procesi popravka) prouavaju se z#og
to kvalitetnijeg popravka i im kraeg vremena zadravanja vozila na popravku%
- tenoloki procesi popravka mogu se promatrati u odnosu na osnovna radna mjesta i u
odnosu na radne operacije%
- u odnosu na radna mjesta tenoloki proces moe #iti stacionaran ili protoan!
&tacionarni proces popravka vozila
- popravak se o#avlja na jednom mjestu (stajalitu)%
- primjenjuje se kod svi vrsta odravanja, osim planski popravaka%
- kod planski popravaka, na jednom mjestu o#avljaju se rastavljanje, pregled, popravak
donjeg postolja i sanduka te sastavljanje vozila 1 ostali sklopovi i ure'aji popravljaju se na
drugim mjestima (radionicama)%
- primjenjuje se kod manjeg #roja popravaka, a na isto stajalite ne moe ui novo vozilo dok
pretodno nije zavrilo popravak!
Proto%ni proces popravka vozila
- popravak se o#avlja na vie stajalita%
- tip procesa odre'en je vrstom popravka donjeg postolja i sanduka kao temeljni sklopova
vozila%
- na prvome stajalitu rastavljaju se svi sklopovi i ure'aji te se upuuju u specijalizirane
radionice za popravak%
- donje postolje sa sandukom se, zatim, pomie na slijedee stajalite za popravak donjeg
postolja, a nakon toga na stajalite za popravak sanduka vozila%
- po zavretku popravka, donje postolje sa sandukom pomie se na stajalite za sastavljanje,
gdje pristiu i ostali popravljeni sklopovi i ure'aji te se o#avlja kompletiranje vozila%
- o#zirom na specijaliziranost stajalita i radionica za odre'ene vrste radova na pojedinim
popravcima, mogu je privat sklopova i ure'aja novi vozila odma po zavretku radova
na sklopovima i ure'ajima pretodnog vozila%
- tenja jest u ponavljanju taktova konstantnim ritmom, #ez zastoja (uskla'enost operacija)%
- kod popravka u taktovima valja predvidjeti slo#odna vremena za o#avljanje dodatni
radova (neplanirani ili izvan opsega radova za pojedinu vrstu popravka)!
Agregatni na%in popravka vozila

- temelj suvremene tenologije odravanja%
- neiz#jean uvjet za primjenu ove metode popravka jest uzajamna zamjena agregata,
sklopova, ure'aja i dijelova%
- popravak se sastoji u zamjeni neispravni dijelova novima ili prije popravljenim i iskuanim
dijelovima%
- sklopovi, ure'aji i dijelovi koji se ugra'uju na vozilo mogu #iti potpuno novi ili skinuti s
iste vrste i serije vozila te popravljeni i ispitani ranije%
- agregatnom metodom poveava se kvaliteta popravka, pojednostavljuje tenologija
odravanja, skrauje vrijeme zadravanja vozila u radionici, poveavaju produktivnost,
ekonominost radionice (z#og vee propusnosti) i ekonominost vozila (z#og dueg
vremena u upora#i, #ez kvarova) te sniavaju trokovi odravanja%
- nedostatak agregatne metode je to zatjeva odre'enu tenoloku zaliu agregata, sklopova,
ure'aja i dijelova za pojedine vrste i serije vozila!
,inimalan #roj popravaka koji odre'ena radionica mora o#aviti da #i u njoj magla #iti
primijenjena agregatna metoda izrauna se prema izrazu:
( ) T n 5 t t 5
T k >
?
m pv v
p

gdje je:
?
p
1 #roj vozila za popravak u razdo#lju za koje se odre'uje tenoloka zalia agregata,
sklopova, ure'aja i dijelova,
> 1 vrijednost agregata, sklopa, ure'aja i dijela,
k 1 #roj isti agregata, sklopova, ure'aja i dijelova na vozilu,
T 1 promatrano razdo#lje (najee jedna godina,
5
v
1 vrijednost vozila,
t 1 vrijeme (u danima) trajanja popravka agregata, sklopa, ure'aja ili dijela (zajedno s vremenima
prijevoza i ekanja na popravak),
t
pv
1 vrijeme zadravanja vozila na popravku pri agregatnoj metodi,
5
m
1 trokovi skidanja i ugradnje ure'aja na vozilo koji se pri klasinom popravku ne skidaju sa
vozila,
n 1 #roj godina tijekom koji trokovi skidanja i ugradnje ure'aja na vozilo moraju #iti
poniteni ekonominou uveane investicije (uzima se vrijeme od +C godina)!
TE)ELJNE POSTAVKE S*VRE)ENO+ )ODELA
ODRAVANJA VOZILA
- suvremene tenike i tenoloke postavke odravanja vozila poduprte su uinkovitim
in$ormacijskim sustavom%
- oekivani rezultati su vea kvaliteta odravanja uz to krae vrijeme zadravanja u
radionicama te nii trokovi odravanja%
- za ostvarenje ti rezultata neopodno je: uspostaviti precizan pregled stanja vozila i
kapaciteta za odravanje, odravanje planirati realno, pravodo#no osigurati rezervne
dijelove i potroni materijal te odgovarajue strune kadrove%
- elementi po#oljanja kvalitete odravanja iskazivat e se u veoj pouzdanosti vozila u
prometu (uz smanjenje postotka neispravni vozila), time e se pozitivno utjecati na veu
raspoloivost vozila za podmirivanje dnevni potre#a!
( suvremenom modelu odravanja vozila, planiranje odravanja zauzima vano mjesto! ;ozni
red na eljeznici jest radni plan ne samo za prijevoz putnika i ro#e, ve i plan rada eljezniki
vozila na temelju kojega se pravi plan odravanja!
Za ispunjenje radnog plana, neopodno je o#aviti odgovarajue pripreme:
- radionice moraju raspolagati potre#nom radnom snagom, opremom i tenikom
dokumentacijom%
- osigurati potre#ne rezervne dijelove i potroni materijal%
- izraditi kvalitetan tenoloki radni proces! Za izradu tenolokog procesa prema vrstama
odravanja potre#no je odrediti radne operacije, ukupno radno vrijeme, trajanje operacija i
#roj radnika za o#avljanje rada%
- uspostaviti nadzor nad kvalitetom odravanja na svim poslovnim razinama i dijelovima
procesa! 7adzor tre#a #iti neprekidan tijekom cijelog procesa, a provodi se mjerenjem,
uspore'ivanjem i provjerom rezultata te nadziranjem napretka i djelotvornosti procesa!
&ve ovo pokazuje da model mora #iti djelotvoran s aktivnostima uskla'enim unutar procesa,
mora omoguavati trenutani uvid u status procesa te upozoravati na zastoje i kanjenja svake
pojedine aktivnosti i cijelog procesa ( uspostavlja se sustavno rjeenje optimizacije poslovni i
radni procesa)!
(e)ni%ko+te)nolo,ki i informaci"ski model logistike odravan"a
el"ezni%ki) vozila (((-#)
5ini ga pet temeljni skupina:
- model stanja vozila,
- model stanja kapaciteta za odravanje,
- model plana odravanja vozila,
- model upravljanja procesom odravanja,
- model nadzora kvalitete odravanja!
&vaki model sastoji se od nekoliko elementarni procesa koji zajedno s elementarnim modelima
ine tenoloku cjelinu!
#odel stan"a vozila
- sadrava sve podatke o vozilima kao to su: vrsta vozila, serija, tenike znaajke, ciklusi
odravanja te ostali podaci vani za eksploataciju i odravanje%
- stanje vozila prikazuje se po domovnim kolodvorima, vunim dionicama, pripadnim
jedinicama za odravanje te drugim elementima #itnim za organizaciju prometa i
odravanja!
Model pregleda te7nike dokumenta>ije i propisa
- sadrava kompletnu teniku dokumentaciju za sva vozila u inventarskom voznom parku%
- dokumentaciju ine propisi o nainu upora#e i odravanja vozila koje su propisali
proizvo'a vozila odnosno ministarstvo mjerodavno za zakonske propise (tu pripadaju i
interni pravilnici i upute te sva ostala dokumentacija koja se odnosi na vozila)!
Model normativa !a odr<avanje vo!ila
- sadrava sve normative za odravanje vozila koje je propisao proizvo'a vozila ili su
propisani internim pravilnicima ili uputama%
- normativi mogu #iti vremenski ili po prije'enim kilometrima odnosno radnim satima
vozila%
- normativom je odre'eno i vrijeme trajanja pojedine vrste odravanja i to za svaku vrstu i
seriju vozila!
)od#l s%an"a kapaci%#%a !a odr$avan"# vo!ila
- sadrava sve podatke o radionicama za odravanje (odnosi se na opremljenost radionice za
odravanje pojedine vrste i serije vozila)%
- u opremljenost pripadaju: dimenzije ale za odravanje, #roj i duljina kolosijeka za
odravanje, duljina kanala za preglede i odravanje, opremljenost radionice dizalicama,
viliarima i transporterima, speci$ikacija alata i pose#ni ure'aja, kadrovski potencijal
radionice te drugi potencijali kojima raspolae radionica!
)od#l plana odr$avan"a vo!ila
- godinji plan odravanja vozila planski je dokument u kojemu su s jedne strane postavljeni
zatjevi i potre#a za odravanjem, a s druge strane tenike, tenoloke i $inancijske
mogunosti odravanja vozila koji su de$inirani u modelu kapaciteta radionica za
odravanje%
- ako su navedeni elementi ulazni, onda e uvjetna izlazna komponenta ii prema modelu za
upravljanje rezervnim dijelovima i potronim materijalom%
- osim odravanja, godinjim je planom potre#no o#uvatiti i sve modi$ikacije i
rekonstrukcije na vozilima koje su predvi'ene u odre'enom planskom razdo#lju!
@e+iniranje !a7tjeva !a odr<avanje vo!ila
- temelji se na modelu stanja vozila i modelu normativa za njiovo odravanje%
- dodatni elementi za de$iniranje zatjeva mogu proizai iz voznog reda odnosno turnusa
vozila kao glo#alnog godinjeg plana%
- modelom zatjeva potre#no je de$inirati ciklus odravanja za svako vozilo i to po vrstama
odravanja i vremenskim terminima pristizanja vozila na odre'enu vrstu odravanja!
Model upravljanja !ali7ama re!ervni7 dijelova i potroAnog materijala
- sastavni dio in$ormacijskog sustava ro#no-materijalnog poslovanja%
- na temelju godinjeg plana odravanja proslje'uje se zatjev za rezervnim dijelovima i
potronim materijalom%
- na#avna slu#a, na temelju zatjeva i prema stanju zalia na skladitu, po predvi'enoj
dinamici odravanja, na#avlja potre#ne rezervne dijelove i potroni materijal!
Model dnevnog plana odr<avanja
- izra'uje se na temelju godinjeg plana odravanja u realnim dnevnim uvjetima odvijanja
prometa%
- tim su planom o#uvaene: stvarna dinamika pristizanja vozila na odravanje, stvarna
raspoloivost radioniki kapaciteta i stvarno stanje zalia rezervni dijelova i potronog
materijala za odravanje vozila!
@inamika pristi!anja vo!ila na odr<avanje
- uvjetovana je normativima odravanja tj! zatjevima za odravanje i dinamikim
algoritmom kretanja vlaka%
- na temelju ti komponenti odre'uje se precizna dinamika pristizanja vozila na odravanje i
to za svaku radionicu, vozilo odnosno vrstu odravanja%
- ovim modelom moraju #iti o#uvaena i sva vozila koja iz #ilo kojeg razloga ekaju na
odravanje, ako su se, u me'uvremenu, stvorili uvjeti da odre'enog dana mogu ui u
postupak odravanja!
Stanje !ali7a re!ervni7 dijelova i potroAnog materijala
- pokazuje stvarno stanje rezervni dijelova i potronog materijala na skladitu%
- stanje u skladitu tre#alo #i odgovarati potre#ama odravanja prema zacrtanom planu%
- vozila za koja nema odgovarajui rezervni dijelova, stavljaju se na ekanje na odravanje,
ime se #itno utjee na dnevni plan odravanja!
Raspolo<ivost radioniki7 kapa>iteta
- oslikava stvarno stanje raspoloivosti radniki kapaciteta u odnosu na mogue zastoje u
radionicama ili na druge razloge koji utjeu na poremeaje u preuzimanju vozila na
odravanje!
)od#l &pravl"an"a proc#so odr$avan"a
- podsustav in$ormacijskog sustava logistike vue vlakova i odravanja vozila (sadrava sve
elemente tenolokog procesa u radionici za odravanje)%
- model se izra'uje za svaku radionicu pose#no, uzimajui u o#zir sve speci$inosti pojedine
radionice!
1reu!imanje vo!ila na odr<avanje
- sastoji se u ispostavljanju radnog naloga i izdavanju rezervni dijelova i potronog
materijala iz skladita%
- slijedi neposredno iz dnevnog plana odravanja i preuzimanja vozila iz prometa (svi
pripremni poslovi mogu #iti o#avljeni unaprijed)%
- omoguava znatno skraenje vremena odravanja vozila u uspored#i s postojeim nainom
po kojemu se priprema za odravanje o#avlja tek nakon preuzimanja vozila na odravanje!
!davanje re!ervni7 dijelova i potroAnog materijala
- proces mora u potpunosti #iti sinkroniziran s preuzimanjem vozila na odravanje%
- kod pravilno izra'enog modela za upravljanje odravanjem, uz precizno praenje kretanja
vozila preko dinamikog algoritma kretanja vlaka, mogue je unaprijed znati koja vozila
dolaze i na koju vrstu odravanja, pa svi rezervni dijelovi i potroni materijal mogu #iti
pripremljeni unaprijed!
Model i!vjeABa radioni>e !a odr<avanje
- kljuni moment na temelju kojega se vozila preuzimaju sa odravanja i stavljaju se na
raspolaganje za promet%
- na temelju izvjea nadzire se kvaliteta odravanja i izra'uju analize, pregledi i druga
izvjea%
- sadrava radni vremenik zaposleni na odravanju i ostale elemente potre#ne za o#raun
plaa%
- sadrava i elemente za praenje i analizu trokova odravanja!
1reu!imanje vo!ila sa odr<avanja
- vozila da odravanja preuzimaju na temelju izvjea radionice za odravanje%
- o#uvaa rad kontrolno-prijemni i drugi tijela mjerodavni za preuzimanje vozila sa
odravanja%
- unutar postupka preuzimanja mogu #iti odre'ene dodatne provjere ispravnosti vozila,
ukljuujui i ekspertne analize%
- nakon preuzimanja vozilo iz statusa odravanja prelazi u eksploatacijski status tj! status
raspoloivosti za prijevozne potre#e!
-braun plaBa
- sadrava sve elemente za o#raun plae svakog zaposlenika na odravanju vozila (radni
vremenik, o#raun kvalitete rada, izostanci s posla i ostali podaci potre#ni za o#raun plae
i druga zaposlenika primanja)%
- sam o#raun plaa o#avlja kadrovsko-in$ormacijski sustav!
Finan>ijsko i!vjeABe
- sastavni dio in$ormacijskog sustava cjelokupnog $inancijskog poslovanja poduzea%
- sadrava sve elemente trokova odravanja vozila (trokovi rezervni dijelova i potronog
materijal, trokovi energije i radne snage te niz ostali trokova koji nastaju u procesu
odravanja vozila)!
)od#l nad!ora kvali%#%# odr$avan"a
- sadrava sve elemente za mjerenje i analizu kvalitete odravanja vozila%
- nadzor tre#a provoditi neprekidno tako da se u svakom trenutku mogu poduzimati odre'ene
aktivnosti radi po#oljanja kvalitete%
- nadzor se provodi analizom de$ekata i kvarova vozila, praenjem i analizom postotka
imo#ilizacije vozila, praenjem pokazatelja kao to su vrijeme ekanja na odravanje,
vrijeme provedeno na odravanju i ostalim pokazateljima koji analitiki pokazuju kvalitetu
odravanja vozila!
O,#kivan# pr#dnos%i s&vr##no( od#la odr$avan"a vo!ila
7ovi model odravanja vozila omoguuje:
- uspostavu novi poslovni odnosa%
- razvoj novi usluga%
- promjenu naina rada i komuniciranja%
- smanjivanje trokova poslovanja%
- poveanje konkurentnosti poduzea u uvjetima trinog poslovanja%
- poveanje pro$ita (do#iti)!
(inci novog modela prije svega se oituju u:
- kvalitetnijem i djelotvornijem razvoju usluga,
- #oljem planiranju odravanja,
- #oljoj pripremi odravanja,
- #oljoj iskoristivosti kapaciteta,
- smanjivanju praznog oda,
- smanjivanju prekovremenog rada,
- kvalitetnijoj izved#i to se tie rokova odravanja,
- #oljem odravanju vozila,
- smanjivanju trokova odravanja!
6rajnji uinci nove tenologije odravanja su:
- smanjivanje zalia na skladitu za +CD,
- smanjivanje trokova odravanja za ED,
- poveanje produktivnosti zaposlenika za +FD,
- poveanje raspoloivosti kapaciteta za GD!
Slika 114 TTM logistike odr<avanja <elje!niki7 vo!ila

VRSTE I -IKL*SI PREVENTIVNIH PRE+LEDA I PLANSKIH
POPRAVAKA
'u%na vozila
Odravanje vuni vozila o#uvaa:
- stalni nadzor,
- pranje i ienje,
- servisni pregled,
- kontrolni pregled i
- planski popravak!
Stalni nad!or
- vizualni pregled tenike ispravnosti vozila i njegove opskr#ljenosti pogonskim sredstvima,
a o#avlja se pri pripremi vozila za rad, tijekom rada te po zavrenom radu vozila!
1ranje i iABenje
- uklanjanje neistoe s vanjske strane i iz unutranjosti vozila!
Servisni pregled
O#avlja se u radionicama (depoima) #ez povlaenja vozila iz njegovog turnusa, uz o#aveznu
mogunost pregleda iz kanala te pristupa na krov!
Tabli>a 14 Servisni pregledi di!elski7 vuni7 vo!ila
-ip serija vunog vozila
"lanirani
rok
(dana)
?oputeno
poveanje
(dana)
;ozne
lokomotive
@CG+, @CG@, @CGH, @CGG,
@CI+, @CI@, @CIH, @+G+
F J+
,anevarske
lokomotive
@+H+, @+H@, @+HH F J@
,otorni vlakovi
KC@+ @ J+
K+@+, K+@@ H J+
K@@+ @ J+
Tabli>a 24 Servisni pregledi elektrini7 vuni7 vo!ila
-ip &erija vunog vozila
"lanirani
rok
(u km)
?oputeno
poveanje
(u km)
;ozne lokomotive
+CI+ +@CC JHCC
++G+, ++G@, ++I+ @FCC JFCC
,otorni vlakovi
IC++ LCC JHCC
I+++ @CCC JGCC
(ontrolni pregled
;rste kontrolni pregleda:
- polumjeseni (samo za dizel-manevarske lokomotive) "C
- mjeseni "+
- tromjeseni "H
- estomjeseni (polugodinji) "I
- dvanaestomjeseni (godinji) "+@
- mali popravak ,"
Slika 124 5iklusi kontrolni7 pregleda vuni7 vo!ila

Tabli>a &4 'rste i redoslijed kontrolni7 pregleda vuni7 vo!ila
1lanski "redoviti# popravak
- moe #iti srednji (&") ili veliki popravak (;")! "rije se veliki popravak nazivao i glavni
popravak (M"),
- termin popravaka odre'uje se na temelju prije'eni kilometara ili potroenog goriva tj!
#roja sati rada motora, s tim da ne smiju #iti prekoraena odre'ena vremenska (kalendarska)
razdo#lja!
Tabli>a ,4 mjerila !a planski popravak vuni7 vo!ila
Slika 1&4 >iklusi planski7 popravaka vuni7 vo!ila
Putni%ki vagoni
Odravanje putniki vagona o#uvaa:
- stalni nadzor,
- pranje, ienje i dezodoraciju,
- dezin$ekciju, dezinsekciju i deratizaciju,
- kontrolni pregled i
- planski (redoviti) popravak!
*ontrolni pregled
;rste kontrolni pregleda:
- mjeseni "+
- dvomjeseni "@
- tromjeseni "H
- mali popravak ,"
Tabli>a 04 (ontrolni pregledi putniki7 vagona
;rste vagona
;rste kontrolni pregleda
"+ "@ "H ,"
?ani
@-osovinski vagoni LCJHC @ godine J I mjeseci
G-osovinski vagoni
(do +@C km4)
IC J+C
+,F godina
J I mjeseci
G-osovinski vagoni
(preko +@C km4)
HC J +C + godina J I mjeseci

1lanski "redoviti# popravak
,oe #iti srednji popravak (&") ili veliki popravak (;")!
-a#lica I! "lanski popravci putniki vagona
(eretni vagoni
- odravanje teretni vagona sastoji se od kontrolni pregleda i planski (redoviti)
popravaka%
- postoji samo jedna vrsta kontrolni pregleda%
- planski popravci mogu #iti: srednji popravak (&") ili veliki popravak (;")%
- pregledi i popravci propisani su za svaku seriju teretni vagona:
Tabli>a 84 Rokovi kontrolni7 pregleda i planski7 popravaka teretni7 vagona "u godinama#
)JESTA ODRAAVANJA ELJEZNIKIH VOZILA
'u%na vozila
,jesta odravanja vuni vozila mogu #iti:
- radionice (depoi) i
- remontne radionice ili tvrtke za planski (redoviti) popravak vuni vozila!
Radionice (depoi)
- o#avljaju: servisne preglede, kontrolne preglede, planske popravke (ako postoje uvjeti za to)
i izvanredne popravke!
>adionice se, u pravilu, sastoje od:
- kolosjene mree,
- glavne ale,
- ale za dnevni pregled vozila,
- upravne zgrade,
- zgrade oso#lja vue i pomoni o#jekata!
6olosjena mrea sastoji se od:
- ulaznog i izlaznog kolosijeka,
- kolosijeka za opskr#u lokomotiva (gorivom, vodom, pijeskom),
- kolosijeka s ure'ajima za vanjsko pranje i ienje lokomotiva,
- kolosijeka za lokomotive na ekanju i
- kolosijeka za kretanje lokomotiva do i od radni stajalita u alama!
Slika 1,4 (olosijena ve!a i raspored objekata
6olosijena situacija i raspored o#jekata suvremene radionice za odravanje:
8-: glavna ala za odravanje lokomotiva i motorni vlakova,
/ ala za dnevni pregled lokomotiva,
M vanjsko pranje i ienje lokomotiva,
N stajalita lokomotiva na ekanju,
0-O kolosijeci za opskr#u lokomotiva,
, ispitna postaja za lokomotive,
7 upravna zgrada i
O zgrada vue!
Odravanje dizelski lokomotiva o#ino je organizirano na etiri radne razine:
- kanalska, na -+,Hm
- suterenska, na -C,Em
- podna, na C,Cm
- plat$ormska, na J+,Km iznad M>-!
>adionice za odravanje elektrini lokomotiva raspolau sa pet radni razina, od koji su prve
etiri iste kao i za dizelske lokomotive, dok se peta nalazi na drugoj plat$ormi u visini pogodnoj
za pregled visokonaponske krovne instalacije i oduzimaa struje (pantogra$a)! ?ruga plat$orma
o#ino se smjeta izme'u J@,Em i H,HFm iznad M>-!
Slika 104 1rimjer i!gleda glavne 7ale
Osnovni radni prostor glavne ale suvremene radionice o#ino je raspore'en na sljedei nain:
Nala 8: radna stajalita za preventivno odravanje lokomotiva
Nala .: radna stajalita za korektivno odravanje lokomotiva,
Nala P: radna stajalita za preventivno odravanje motorni vlakova,
Nala ?: stajalita za lokomotive na ekanju,
Nala :: pomone radionice i prostorije,
8neks .P: pomone radionice za odravanje motorni vlakova i
8neks P?: pomone radionice za dnevni pregled motorni vlakova!
Remontne radionice i tvrtke za planski popravak vu%ni) vozila
- o#avljaju: planske (redovite) popravke, izvanredne popravke, modi$ikacije i rekonstrukcije!
Slika 134 S7ematski prika! remontne radioni>e
7a radnim kolosijecima popravak se o#avlja u etiri osnovna tenoloka koraka:
a) odvajanje i izvlaenje okretni postolja, skidanje sklopova i #lokova opreme,
pomoni poligona i agregata te njiov transport do specijalistiki radionica%
#) utvr'ivanje stanja i potre#ne radove na instalaciji i dijelovima koji su ostali na
lokomotivskom sanduku, popravak sanduka i instalacija%
c) ugradnja popravljeni sklopova i #lokova opreme te njiovo povezivanje s
instalacijom, ugradnja pantogra$a i visokonaponske krovne instalacije, dopremanje i
ugradnja popravljeni okretni postolja i njiovo povezivanje na meanike,
elektrine, pneumatske i druge prikljuke%
d) zavrni radovi na lokomotivskom sanduku, provjera elektrini i pneumatski veza,
vanjsko i unutranje #ojanje vozila!
&uvremeni procesi planski popravaka vuni vozila zasnivaju se na principu zamjene sklopova
(agregatni nain popravka), tako da je duina trajanja popravka ograniena radovima na
lokomotivskom sanduku i njegovim instalacijama te potre#nim vremenom za skidanje i ugradnju
sklopova na vozilo!
'u%ena vozila
,jesta za odravanje vueni vozila mogu #iti:
- kolodvori,
- poslovni kolodvori (teniko-putniki kolodvori),
- radionice i
- remontne radionice ili tvrtke za planski (redoviti) popravak vueni vozila!
( kolodvorima i poslovnim kolodvorima o#avlja se odravanje vagona #ez otkapanja iz
kompozicije vlaka!
( poslovnim kolodvorima odravaju se kompozicije putniki vagona i motorni vlakova #ez
povlaenja iz njiovog turnusa!
Slika 184 S7ematski prika! poslovnog kolodvora

+! prijemni kolosijeci za putnike vlakove
@! prijemni kolosijeci za motorne vlakove
H! ure'aji za vanjsko pranje
G! ploa za vanjsko pranje i ienje
F! kolosijeci za vagone u rezervi
I! kolosijeci za motorne vlakove u rezervi
K! kolosijeci za vagon-restorane i vagone s leajevima
E! ala za odravanje
L! vanjski kolosijeci za odravanje
+C! otpremna skupina kolosijeka
++! radionica za vagone!
>adionice za vagone, remontne radionice i tvrtke za planski popravak vueni vozila
organizirane su slino kao i kod vuni vozila! Z#og sloenosti putniki vagona, radionice za
njiov popravak moraju #iti znatno opremljenije i tenoloki proces razra'eniji nego je to sluaj
kod teretni vagona!
Odravanje vozila organizirano je na etiri radne razine (kao kod dizelski lokomotiva)!
Slika 194 1opreni presjek radioni>e
+! ala za odravanje
@! vanjski kolosijeci za odravanje
H! pomone radionice
G! pomone prostorije
F! administracija
I! skladita
TEHNIKA DOK*)ENTA-IJA ZA ODRAVANJE VOZILA
-enika dokumentacija za odravanje eljezniki vozila sastoji se od:
- konstrukcijske dokumentacije potre#ne za odravanje vozila,
- teniki uvjeta za popravak vozila i sklopova,
- uputa za rukovanje vozilom i pojedinim ure'ajima na njemu,
- uputa za odravanje vozila, pojedini sklopova, ure'aja i opreme,
- opisa radova za pojedine vrste odravanja
- kataloga zamjenski dijelova!
*onstrukci"ska dokumentaci"a
- sastoji se od sklopni i radioniki crtea i sema potre#ni za odravanje vozila!
?okumentaciju isporuuje proizvo'a vozila i njome su opskr#ljene radionice za
odravanje!
(e)ni%ki uv"eti za popravak vozila i sklopova
Odre'uju najvanija pitanja popravka vozila, a o#avezno o#uvaaju:
- teniki opis vozila,
- konstrukcijske i eksploatacijske podatke o vozilima i sklopovima,
- klasi$ikaciju sklopova, ure'aja i opreme,
- opseg o#aveznog planskog (redovitog) odravanja komponenata i vozila,
- normativ za utroak radnog vremena za propisani opseg radova,
- normativ za utroak zamjenski dijelova i materijala po vrsti i koliini za o#avljanje
pojedini vrsta popravaka za svako vozilo odre'ene serije! 0zra'en je na temelju iskustva i
tijekom primjene podloan je periodinim izmjenama i dopunama,
- popis radni operacija provjera tijekom popravaka, pri kojima je o#avezna nazonost
predstavnika vlasnika vozila i kontrolora kvalitete iz radionice ili tvrtke koja popravlja
vozilo,
- popis o#avezni ure'aja potre#ni za o#avljanje odre'eni provjera dijelova i sklopova
tijekom popravka te ure'aja za zavrnu provjeru vozila,
- program pregleda i provjere ure'aja, sklopova i dijelova te pokusni vonji ako one moraju
#iti o#avljene kod tog popravka,
- komplet mjerni lista koje se popunjavaju tijekom popravka dijelova, sklopova i ure'aja,
- pregled teniki uputa, standarda i propisa potre#ni za o#avljanje popravka,
- mjerilo za opremljenost radionica opremom i oso#ljem potre#nim za o#avljanje odre'eni
radova na odravanju pojedini serija vozila ili pojedini sklopova, ure'aja i opreme!
.pute za rukovan"e vozilom i po"edinim ure$a"ima na n"emu
- odre'uju postupak rukovanja vozilom i ure'ajima koji se ugra'uju na vozilo!
.pute za odravan"e vozila/ po"edini) sklopova/ ure$a"a i opreme
- dopunjuju tenike uvjete i odre'uju postupak za o#avljanje radova pri popravku pojedini
sklopova, ure'aja i opreme!
*atalog zam"enski) di"elova
- na pregledan nain prikazuje sve sastavne dijelove vozila razvrstane po sklopovima, skice
na kojima su prikazani svi sastavni dijelovi, kataloke oznake po kojima se naruuju
dijelovi, nazive dijelova, oznaku standarda te #roj komada u jednom sklopu ili cijelom
vozilu! 0zra'uje ga proizvo'a vozila u suradnji s proizvo'aima sklopova i kod isporuke
novi vozila ili sklopova za nji o#avezno ga alje vlasniku vozila!