Kako samo ime kae, zadatak absorbera je da najvei deo zvunog talasa koji doe do njihove

povrine apsorbuju, a samo manjii deo vrate nazad u prostoriju. Naravno, svi materijali ne
apsorbuju podjednako sve frekvencije. U zavisnosti od ujednaenosti apsorpcije razlikuju se po
kvalitetu, iako svaki materijal ima nekakva apsorpciona svojstva. Razlika postoji izmeu
materijala kakav je azmafon,piramidalni sundjer, staklena vuna i ostali.
Staklena vuna
Svakako najzastupljeniji, najjeftiniji materijal koji se koristi kao apsorber je staklena (mineralna,
kamena) vuna. Ova vuna se proizvodi u razliitoj gustini i obliku (ploe, rolne), razliitih
dimenzija i dosta proizvoaa. Kada se pomene staklena vuna obino se namee pitanje koliko
ona ima tetnih uticaja po zdravlje oveka.
Akusticki suner
Dosta je zastupljen kao apsorpcioni materijal. Treba imati u vidu da nema svaki suner koji se
moe nai na tritu ista svojstva. Najzastupljeniji,tapetarski suner nema dovoljno dobra
akustika svojstva i ako se unese u prostor gde je smetena vaa audio video produkcija , to e
doprineti mumlavosti prostorije. Cene za kvalitetan piramidalni sundjer su prilino visoke.
Azmafon
Azmafon je apsorpcioni materijal izraen na bazi presovanih pamunih vlakana. Relativno je
nezapaljiv, postavlja se na rotilj od drvenih gredica, moze se koristiti za vie namena u studiju,
vrlo je praktican. Po m
2
azmafon je skuplji od staklene vune, ali je rad sa azmafonom daleko
jednostavniji, a radni prostor istiji.

STAKLO I ZVUNA IZOLACIJA
to je zvuk?
Zvukom nazivamo oseaj koji nastaje kao posledica ciklike promene pritiska vazduha na bubnu
opnu. S obzirom na to da deluje kao pritisak - zvuk je oblik energije.
to je buka?
Bukom se naziva skup sloenih i neusklaenih zvukova. Iz tih je razloga Svetska zdravstvena
organizacija propisala nivo od 65 db granicom buke iznad koje ona postaje tetnom po zdravlje.
Sloeni i neusklaeni zvukovi posledica su sloenih i neusklaenih pritisaka. Osim to je oseaj
neugodan, svi ti pritisci tetni su za bubnu opnubljudskog uha i stoga opasni poulo sluha. Dakle,
buka je opasna po zdravlje!


NIVO ZVUNOG PRITISKA IZ IZVORA VANJSKE BUKE
Izvor zvuka (db)
Projektil SATURN pri uzletanju na udaljenosti 1m 200
etveromotorni avion pri uzletanju na udaljenosti od 25m 140
Hidraulina prea velike snage na udaljenosti 1m 130
Pneumatski eki 120
Automobilska sirena 110
Prolazak voza kroz podzemnu stanicu 105
Unutranjost turbomlaznog aviona 100
Prolazak voza nadvonjakom 100
Teki putni promet 92
Prolazak automobila 70
Kancelarija sa raunarima 70
Normalan razgovor na udaljenosti 1m 60
Uobiajena buka u domainstvu (stan) 50
Sastanak zaljubljenih 40
itaonica 30
aputanje na udaljenosti od 2 m 25
ukanje lia 18
Granica ujnosti srednjih frekvencija 15
Granica ujnosti visokih frekvencija 0
NIVO BUKE I UTJECAJ NA OVJEKA
Nivo buke Izvor buke Razgovor Utjecaj na ovjeka
135 Zrakoplov Nemogu Fizika bol
120 Buni proizvodni pogon Nemogu Fizika bol
100 Pneumatski eki Gotovo nemogu Nepodnoljiva buka
90 Podzemna eljeznica Gotovo nemogu Vrlo neugodna buka
80 Cesta sa velikim prometom Teko mogu Neugodna buka
70 Cesta sa srednjim prometom Teko mogu Podnoljiva buka
60 Guva u velikoj robnoj kui Otean Dopustiva buka
50 Normalna buka u viekatnici Normalan Dopustiva buka danju
40-20 Normalna buka na selu Normalan Tiina
10 Studio za snimanje apatom Nenormalna tiina


ZVUNA IZOLACIJA
S obzirom na to da nije mogue izolirati sve izvore buke, a nije prirodno da se zatitimo od
primanja svih zvukova, moramo pronai nain da sprijeimo dolazak samo neusklaenih i
sloenih zvunih valova.
Najea koritena metoda za izraavanje zvune izolacije je index ISO (Rw) a brojano se
izraava u decibelima (db).
Pri tome je vano upamtiti da parametar zvune izolacije za neki materijal iskazan u db ne
pokazuje koliko taj materijal buke proputa, ve iskazuje za koliko db on nivo buke smanjuje. To
znai da vanjsku ulaznu buku od 110 db jednostruko staklo d = 4 mm smanjuje za 30 db i u
prostor nam ulazi buka od 80 db.
Koliko treba izolirati?
Osobitosti zvune izolacije i njena mo odreuju se na bazi jaine vanjske buke i namjene
prostora koji treba izolirati najmanje do nivoa podnoljivosti.
PREGLED DOZVOLJENE/PODNOLJIVE BUKE
Klasa Vrsta prostorije Podnoljivi nivo buke (db)
1 Kazalita, kongresna dvorana ili knjinica 30
2 Stanovi u gradskim naseljima 35
3 kolske dvorane u gradskim naseljima 45
4 Ured za jednog slubenika 50
5 Ured za vie slubenika 50-60


VRIJEDNOST ZA BUKU CESTOVNOG PROMETA (UNI 7170/73)
Klasa Vrsta prostorije Danju Nou
A Industrijska zona 80 65
B Veliki gradski centri 75 61
C Gradske stambene zone 70 54
D Gradske stambene zone - lokalno 65 52
E Prigradske stambene zone 60 48
F
Rijetko naseljene zone, bolnice i
parkovi
55 46
Temeljem navedenih podataka utvrujemo kakvu bi zvunu izolaciju trebalo predloiti ili
ponuditi, odnosno kakvo staklo ugraditi u predvieni otvor, da bi se korisniku prostora iza stakla
osiguralo priblino poeljnu udobnost boravka ili rada s toke gledita buke i zvunog zagaenja.
Na primjer, ako trebamo ostakliti obiteljsku kuu koja se nalazi pored ulice kojom prolazi samo
lokalni promet, ista e u prosjeku biti izloena danju buci od 65 db, a nou od 52 db.
Stan u gradskoj stambenoj zoni ne bi smio biti izloen buci veoj od 35 db.
To znai da bi danju trebalo izolirati 65-35 = 30 db, a nou 52-35 =17 db.
Iz tablice je vidljivo da je za zvunu izolaciju dovoljno ugraditi staklo od 4 mm.
KAKO I KOLIKO BUKE SMANJUJE STAKLO?
Svaka prepreka smanjuje ili reducira zvunu energiju koja kroz nju prolazi prema fiksnom
odnosu koji je konstantan za konstrukciju, bez obzira na vrstu zvune energije. To se smanjenje
izraava nepromjenjivom brojkom decibela.
Na primjer ako jedna pregrada ima svojstvo izolacije zvuka (redukcije zvuka) za 20 db, znai da
e ona zvuk od 80 db smanjiti na 60 db.
Kad se pregrada sudari sa zvunim valom iste frekvencije, pojavljuje se fenomen rezonancije,
koji znaajno smanjuje mo zvune izolacije te pregrade.
Postoji pored toga za svaki tip pregrade i jedna kritina frekvencija ili koincidencija vezana uz
elastinost pregrade za koju je mo zvune izolacije izuzetno smanjena.
Dvije su osnovne karakteristike svake pregrade o kojima ovisi mo zvune izolacije i to: masa po
jedinici povrine i jednolinost ili kompaktnost strukture.
Potvruje se to i injenicom da je glavni imbenik smanjenja buke pomou stakla njegova masa,
a ona se najlake uoava kroz debljinu stakla. to je staklo deblje, to ga vie ima, vea je
njegova masa i bolje mu je svojstvo zvune izolacije.
Zanimljivo je da s osnova zvune izolacije, dvoslojno izo staklo samo po sebi nema nikakvih
posebnih prednosti, osim onih koje proizlaze iz zakona mase za dva stakla od kojih je sastavl je
no.To ne vrijedi u sluaju kad je medurazmak najmanje 20 mm, kad su dva stakla razliitih
debljina i kad se zrak u meuprostoru zamjeni tekim plinovima kao naprimjer SF6. Pri takvim
kombinacijama meutim znaajno gubi na svojstvima toplinske izolacije, i to iz razloga to K-
faktor raste s poveanjem meuprostora iznad 16-18 mm, a plin SF6 ima svojstva toplinske
izolacije loija od zraka.
Potpuno je suprotna situacija s laminiranim staklima. Mo izolacije zvuka poveana je u odnosu
na jednostruko staklo iste debljine, uslijed smanjenja elastinosti stakla kao posljedica umetanja
plastine folije (PVB). Iz toga je razloga laminirano staklo uvijek i rjeenje za poveanje moi
zvune izolacije nego to je to jednostruko float staklo.
Ne smijemo zaboraviti da se zvuk kree velikom brzinom, ali da irenjem slabi, da nije svaki
prozor u neposrednoj blizini izvora zvuka/buke i da se manje uje to smo dalje od izvora zvuka.
Pri tome valja naglasiti da je vrlo vano da staklo bude pravilno ugraeno i da sav prostor
izmeu stakla i okvira u koje je ono ugraeno bude u cjelosti ispunjen, odnosno da se sprijei
svako irenje zvunih valova kroz taj prostor.
Svojstvo zvune zatite jedne pregrade ipak ne zavisi samo o njenoj masi ili debljini ve i o
kompaktnosti pregrade. Ukoliko u njoj postoji rupa, kroz tu rupu usljed zvunog pritiska prolaze
zvuni valovi koji se ponaaju kao i komprimirani zrak koji prolazi kroz rupu u posudi koju
ispunjava.
Iz toga je razloga PROZOR kao element zgrade najvaniji imbenik zvune izolacije.
Pri tome moramo promatrati prozor kao cjelinu svih elemenata koji ga sainjavaju i to profili,
brtve, staklo, okov. Poboljanje bilo kojeg od konstruktivnih elemenata pojedinano, a ne
dirajui ostale, bespotrebno je troenje novaca.
Istraivanja pokazuju da profil nikad nije problem, problem nije niti staklo ako je pravilno
odabrano, Problem su uvijek spojevi, sastavi i brtve.
Dakle spoj prozor-zid, krilo-okvir i kutevi krila ili okvira najkritinije su toke prozora u
ispunjavanju postavljenog zadatka zvune izolacije. Poseban su problem rolete i njihova prazna
kutija nou kada 'su rolete sputene jer loe izolirana kutija smanjuje zvunu izolaciju za 4-5 db.
Izmjereno je da loe brtvljenje u prozoru sa pukotinama od 0,2-0,3 mm moe oslabiti zvunu
izolaciju za 10-12 db na cijelom prozoru.
Staklo mnogo pridonosi dobroj zvunoj izolaciji i moe udovoljiti svakom praktinom zahtjevu.
Meutim sve je uzaludno i besmisleno, ako se to staklo ne ugrauje u isto tako kvalitetni okvir,
ako se ne promatra kao dio cjelovitog kvalitetnog proizvoda.