Urednik

dr. sc. ZELIMlR MATUTINOVIC

Reccnzenti
de SC. IVO KOLIN red. prof.
dr. sc. MIRO BOSANAC doc.
r
JOSIP PAZANIN red. proti
Crtcz.c izradio
IVrCA RENDULIC
Graficki urcdnik
ZELJKO BRNETIC
Lektorica
AMALIJA GRGOSEVIC
Koreklor
DAVOR SUSll.CJ
Objavljivanje ovog sveuCilisnog ud:t.benika ocJobrio.ie rektor SvcuciliSta u Splitll odlLlkom
broj: 01-535/2-95. od 26. rujna 1995.
Izelavanje ove knjige novcano .Ie poduprlo Ministarstvo znanosti, telmologije i informalike
Rcpublike Hrvatske. (Ugovor broj 02-69-2-91 od to. ozujka 1992.) .
Rukopis odobrcn Zl1 tisak 1991. god.
Slog i prijclom
LASER plus
Tisak
GRAFICKI ZAVOD HRVATSKE
elP - Katalogizadja u publikadJi
Nadonalnu i :;vcllcilHna bihliotcka, Zagreb
UDI< 621.22(075.H)
621.548(075,8)
PILl(:-Uabadan, LjiUana
Hiurucllcrgchka i ut:rocncl'gebka postrojenja :
(1. i J1. uio) ILjiljana Pili";"RabaJan, Darko Slipaniccv.
Zoran Milas; [erlcZ.e izraJio Ivica Renduli6J. - Za-
greb: Sko!ska knjiga, 1996. - 221 slr. : ilustr.; 24-
em. - (UJzbenici SvcuCiliiita u Splitu ;::: ;"L!mnjia I
Universitatis sluJiorum Spabtcll;,is)
Bibnog.mfl}ct. slr. 99, 221.
ISBN
I. Slipalliccv, Darko 2. Zomn
t _____ ,"..___ _
ISBN
Prof. dr. sc. Ljiljana Pilic Rabadan dip!. ing. 'twj.
lzv. prof. dr. sc. Darko Stipanicev dip!. ing. eJcktr.
Mr. SC. Zoran TvIilas dipl. ing. stroj.
HIDROENERGETSKA
IAEROENERGETSKA
POSTROJENJA
(1. 1 II. dio)
Predgovor
U prvom c1ijclu ove knjigc, na temelju suvremcnih spoznaja, opisuju sc hidroenergetska
postrojcnja i tumace zakoni koriStcnja vodnih potcncijala, te podsustavi za privod i odvod
vode, kao i pretvorbu cncrgije u vodnoj turbini i elcktricnom gencraloru. Posebno jc obradcno
pogJa\'ljc ncslaciooamog strujanja, kojc sc u turbini javlja tijekom regulacije rada, posljcdica
tcga je s!11l1njenjc stupnja prctvorbe energije i fizicke ugrozenosti SUSlava. Pojav:J kavitacije
Lakoucrje posebuo obradena, i to Icrncljitije nego inace ulilcraturi. Ta pojava moze bili uzrok
znatnog smanjcnja proizvodnje elcktricnc cnergije hidrocllcrgetskog postrojenja te i510 tako
fizic\(og osteccnja turbine.
Drugi dio knjige havi so acrocncrgelskim postrojcnjima i pos(;bno fizikom zbivunja u
radnOlll kohl vjetroturbinc. Prikazana je veza energetskih potcncijala vjctra i optimalne geo-
mClrijc radnog kola mdi najvcCcg ucinka u prctvorbi snage vjetra. Regulacija rada vjetrotur-
bine za pogon clektricnog gcncratora lakoc1er .Ie obraaena, kako ona koja sc temelji na aero-
dinamickim nacelima, tako i poslupci elcktricnc regulacije. Na k n ~ u drugog dijcJa oslikani
Sll pravci raz.\'ilka aeroencrgctskih postro.ienja i dani podaci 0 gospodarskim paramel.rima nji-
hove primjene.
Hrvatska posjedujc potcncij,tlc spomcnutc obno"]jive energije, ad kqjih potencijali vjelra
nisu uapee iskoristeni. Ova knjiga inzenjcrilll<t strojarstva i clcktrotehnike, kao i studcnlima
istih podrucja, nueli suvrcmcnc spoznajc za projektiranjc j izgradnju hidroencrgetskih i aero-
energetskih postrojenja, posebno kao elijclova cJcktrocnergetskog stlstava.
Autori
UVOD
Sf, 2. ene'Fije [!jetm IW visini o1.lwt:t:nih JlJl'tcow!u.lJ:.ih slJniCd Jwln.ill.\ke ohal'
I o{oka Repu!JIlke lin'Lllske (od JUt:: do 464 HI 111-"2) t
I. DIO
HIDROENERGETSKA
POSTROJENJA
Ljiljana Pilic Rabaclan
Uvocl
Razvoj zemalja u svijdu u praviltl jc povczan s potrebnom izgradnjom cncrge1skih ob-
jckata. Pbnovi razyoja odrcc1uju vrstu i vcliCinu Ilm'ih polrosaca cncrgije U odreoenoll1 razdobJ.ju,
kojc prali i/,gradnja cncrgcIskih poslrojenja potrcbnog kapaciteta. Vrslu i koliCinu potrosnjc
cilergije odredujll Irosila ko.jih Sll potrcbc za e1cktricnom cnergi,iom prcle1ite. Svaka zctnlja
podmim,ic SY().il' p(llrche u cncrgiji p1'\'oh)lno iz vla<;1i!lh izvora, i7graclujucl cncrgc.lska poslro.\cnja
u skladu s rncdunarodnim konvcl1cijama (izmedu osla1ib i odrcdbama 0 zastili okolim:).
Elcktrocncrgclski suslav koji povc/.ujc proizvoc1acc i potrusacc clcklricl1c cncrgije oclr-
l.av<1 r,lvl1olczu proizvocJnjc i po!ro,<;njc. Tv(>rnice dcktricnc 1.'I1ergijc su clcklranc, kojima.ie
da prc(\'on: r:l'ippjr'!:i\'(: potenci.i;lic cncrgije vodc, !oplinskih cncrgenata. energije "je-
11',1, pjil1le i oscke j drugih \l ckk!ricnu cncrgiju.
j'lidrocncrgclslGi l)(ls!rojcnj;\ objedinjujll ::;\'e ure(1aje od skupljanja, privoda j o(]voda v{)-
de hidrnclektrani (HE) do postrojen.iil za prclvorhu (lurbina-genenl1or).
U Republici Hn'atskoj od raspoloz.ivc vNlne cnergije od 21.33 TWh/god iskorislcno .Ie
12,17 TWh. Preostaje razlika za daljn.ie koristenje u novilll objektima HE koji su planirani
Z;I izgradn,iu. Tu su l! prvom nxlu HE na Savi (3 HE), Dravi (4 HE) te po\om daljnji niz oel
oko 40 malih HE na rijckam<l Hrvalske, U Kojima.ic mogllce korisliti Ll.41 TWh godisnje (sl. 1).
Zaosla.ianjc Hrvatskc u gradnji pruizvodnih kapaciteta eJcktricnc cnergi.ic cija .Ie
v{)tinja odnosno po!rosnja po q;1I1u\'niku sa 2J2() kWh (ln9 god.) hila ispod pros.kcl1c 1I
hivsoj Jugosli]viji govori do\'oljno. kada .Ie pomalo da.ie bivsa drzava sa woji]] 2780 kWh
pu slanovniku gmlisnje (j 984 god.) hila blizu kraja lisle cllJ'opskih zcmalja.
Posl,icdnja elva dcccnija u .wijetu Sli II znaku Usavrsl.\vanja poslrojcnja za korislcnje l10yib
uhnovJ.jivill i/.vura cncrgi.ie bo s1u SU pogJ,]vil() v.lctar i sunec. Elcklrane sa turbinllmCl pogo-
njenim vjc1rorn (V E) danas Sll dijelovi elek!rocllcrgeiskih sllstava razvijenih zcmal,ia kao sto
su SAD (Kalifornijn). Dnnska, Englcska. Belgija, ,c.;vedska i Hulilndija. lako OYC !.cmlje imaju
dovoljno klasicnib ckktrana, nalazc ela lreha nll.vijati i pratiti rad llovih poslrojcnja koja [';0-
ris!c priruclnc obno\'Jjive pOiencijalc za pre(vorbu u eJcklricll11 elh.:rgiju. POpUl \'oele, (ako i
v,ielar pl'cdajul'i .woju snilg:ll turbini bel. otp:lda cuvaju okolis i zrak co\'.icka. To .ie, tini sc. u
daJ.jcm raz\'ojll Jjlldskih zajednica nasc piandc poslaJa ,icdna oJ gJavnih odrednica, kOjll .i''::
llvcla II S\'oj sllslav i Repllblika Hrva\ska.
Pn::ma nckim izvorima raspolo/jvi polcncijali encrgijc v.ktm II Rcpuhiicj Hrv;nsk()j ii:-
nose: oleo (-i0 TWlJ godisnjc. Koji jc din od (l\,og mogllcc iskorislili fa prctvorbu u c!ckiri(:nll
cncrgiju, ovisi () llizll prclposlavki. odnosno ula;t,njh poda\aka ;til ()VU analiz.u. SlO SI': odreuujc
l! IJ.dijclu (lve kn.lige.
SuslaVIlO sc ovum prnblcmu u nas .los nije prislo da bi se dobio poul.dan odgovor, ali
ipak se iz llcinjcllog mOle /.akl,iucili da na Jadr:m<:J.;-oj obali i olocima Rcpublilw Hrvatskc im<l
dovo1jno pmencijaJa (sl. 2) 1.<1 izgr;Hln,iu ilcroerl'crgclskib postrojcnja, s10 se poka7,ujc u poglnv"
1ju 1. 11. dijcla kn.iigc. Oba djjcJa O\'C kn.iige ohraduju poslrojcnja j naCinc pretvorbc Cislih
nosioca cncrgije vode i vjelra II lurbinskim ko]inl<l u snagu n.iihovog walila koje direktno
okrecc clcktricni gencia(or. Pojave kojc pri tomc treba poznavati da bi sc sprijecio njihov los
UVOD 7
uCin na tehnickc znacajke postrojenja (npr. kavitacija vodnih turbina, pojava hidrauIickog
udara) ovdje su obradeni na suvremen naCin.
Jcdnako, prvi put na hrvatskom jezickom podrucju, tum ace se aeroenergetska postrojenja
na temelju suvrcmenih spoznaja i zmmstvcnih radova autora ove knjigc.
OSlvarenje predvic1enog rasta polrosnje elektricne energije do 2010. godine zahtijeva ugrad-
nju novih elektrana 11 elektrocncrgetski SUShiV na vrijeme. U planiranim potrebama manju
energetsku podrsku mogu dati VB. Da bi nove HE i VE radile na suvremennj razini pretvorbe
energije U elektricnu, planeri i projektanti trebaju usvojiti nove informacije 0 clementima ovib
postrqjcnja i njihovog rada. U tome pored ostalih spoznaja pomoci cc im i O\'a knjiga.
lzlozcna materija knjigc mol.e posluziti inzcnjcrima strojarstvu i elcktrotehnike, kao i
studcntima ovih struka i svima onima koji se bave na bilo koji nuCin bidro i aeroenerge1.skim
postrojcnjima.
Ell HE u radu
o HE u planu
(' .... .. ;.
. "
p
? ....
........ ZAGREB
""'.... ..

UYOD
I. DIO

a an Ljiljana Pilic Rab d
Svom Sllprugll
za Ijubav i strpljenjc
posvecujcm.
UVUD 11
llidrocH.,:trano Z7kll{cIC (Split, !-f/1Jf//sko)
KAZALO
1. DIO
UVOD
HIDROENERGETSKA POSTROJENJA
I. VODNA ENERGIJA J NACINI NJEZJNA KORJSTEN.lA
1.1. Trajanje vodnih koliCina.
1.2. Oblici cncrgije vodnih lurbina ..
1.3. Sistcmi privod,') vode hiJruclcktrani.
j.4. Encrgctski p<.lf<lmelri hiclmc!cklrane ..
1.5. Energija i snaga turbine
1.5.1. Nal.i\'{H\ snaga hidroC\cktranc.
2. VODOENERGETSKI PRORAClJNl
2.1. VodoC:l1crgctsl\j paramclri .
2.2. Relacijc vodnog. tob.
2.:1. Rclacija voc\nih kolicinil.
3. RAD HlDROELEKTRANA U ELEKTROENERClETSKOM SUSTAVU
3.1. Vrslc: hidrudcklJ"anH
3.2. Dijagrami oplel"eecnja cncrgclskog sllstavt\ .
4. VRSTE TURBINA. IZBOR BROl!\. AGREC.1ATA
4.1. Rdaci.ic slicnog rada ..
4.2. Krilcrij podjc!c turbinc ..
4.3. Encrgclske zll<1cajke
4.4. Opec lchnicko-gospodarskc postaykc.
4.5- PolazisJa izbora broja agrcgala .
4'(). lzbor vrS1C turbine.
4.7. hhor rc\'crzihilnih turbinil i nacin rada .
4.7.1." Podjela rcvcrzibilnih hidrodcktrana ..
4.7.2. Tcmeljnc vclicinc rada rcverzibilnih bidroc1cktranu .
4.7.3. Izbor turbine za rcverzibilne hidmclcktrane
4.8. Znacajkc rada plilllnih hidrocicklrall<l (PHE).
:i. NESTACIONARAN RAD HJDROELEKTRANA
).1. Prijc\azl1i procesi ..
5.2. Hidrau!icki uclal" u llacnilll vodovinw.
5.2.1. Hidrauli6ici udar u krutonl suslavu ..
5.2.2. Hidraulicki udar u claslicllUnl suslavu.
u
19
. ......... 21
. 22
. 23
..... "24
..... 24
. ... 26
. 2()
. :n
2()
. 32
. ..... .1(,
. ..... ]7
.. -'11
.42
. ........ 4]
"11
46
. ...... de)
. .. 47
48
. ..... 49
. ..... 51
. ...... 53
5 ~
. ......... 55
5.2.3. Opec rjcscnjc hidraulickog udara. . ............ 5()
5.2.4. Nacini ljcsavan.ia hidrauJickog udara. . ....... 5t;
5.3. Dinamickc jc:dnadzhc rolitci.ic Llgrcgi\ta . . ()2
5.4. Prijclazni proccsi kud [urbina sa zakrclnim lopalicama radnog kola. . ...... 63
5.5. Prijclazni proccsi lend rcvcrzibilnib hidroclcklrana . . ......... ().:l-
5.5.1. Pustanjc II rad rcvcrzibilnib agrcgata. . . (is
5.5.2. Proccsi nakon iskljuccnja lllolor-gcncralora ...... : .. 66
5.5.1. Pwvol.1cnjc rcver/.ibilnih agrcgata hidroclcklrana. . ....... (ii"-;
14
6. TLACNI SPREMNICI
6.1. Vrstc i primjena t1acnih sprcmnika.
6.1. J Nacill iSlodobnog raelu dvaju tlacnib sprcmnika .
6.2. Proracun oscilacija razina u sprcl11nicima
6.2.1. Difercncijalna jednadzba 11 krutorll Sl1staVll.
7. K;WITACIJA U HIDROENERGETSKOM POSTROJENJU
7.1. Hidrodinamicki flarametri kavitacijc !\lrbinc ..
7.2. i<Titicne vfi.icdnosti kocficijenala kavitacUe.
7.3. Kavilacijskc znacajkc u prijeJaznim procesima.
7.4, Kavitncijska ograniccnja, kola inslaliranj<l turbine
R. OPIS I RAD POSTROJENJA HIDROELEKTRANE
8.1. POlllocna poslrojenja hidroeleklranc ..
8.2< Vanjski po(/sllslavi hidroelcklram;
8.2.1. Opis hranskiIJ fX)slro.icnja.
g.2.2. Cijc\'ni dcrivilcijski podstlsla\' hidrocld:'lmne ..
9. KORISTEN.lE J ODRZAVAN.lE HIDROELEKT'RANE
9.1. UpravJjanjc rczimima bidroelcklranc u sklopu hidrosllstava.
9.2. Sigurnost j u radu poslrojcnja hidroclcklranc.
10. EKONOMSKJ PARAMETRJ HIDROELEKTRANE
II. LITERATURA .
..... 71l
.. .... 71
...... 1'2
. ..... 72
. ..... 77
..... 79
. ..... 82
...... 83
. ..... 88
89
. ..... 90
..... 90
...... 95
.. .... 96
... 97
.. .... 99
Popis vaznijih oznaka (prv! clio)
Popis vaznijih oznaka (prvi dio)
A
G
D
E
g
HE
H
IIH
Hb
H"
H
j
1-1
1
\
h\\
I
1\1
m
n
11q
_ povrsina
_ brzina vala tlaka
- promjcr
- energija
- zemljino ubrz.anje
_, hidroeJektrana
_ jedinicna radoja turbine
- visina prcHakaJpotlalGt
- bruto pad
- neto pad
- visina Haka isparivunja
- staticki pad
- visina gubital.;:a
- moment inercijc
- moment rotacijc
-- masa
- brzin,\ okrelanja
- specificna brzina okrclanja
P - snaga
p - spccificni tlak
RHE- rcvcrzibilna hidroeJek.lrana
1 _. vrijc111e
T w - konslanta incrc\je
u - obodna brzina
\' _ .. brzina
\v - relativna brzin:l
z - visina polozaja
Q - protok \lode
a _. koeficijcnt kinetickc cnergije
koefieijenl kapacitcta akumul"acijc
p - koeficijent 111inimalnog oplcrccenja
\' - kocficijcnt gus(oce oplcrcccnja
TC j ..- Froudov hroj
11.0\ - slupanj korisnog djelovanja HE agregata
llT - stupanj korisnog djclovanja turbine
11G - stupanj korisnog djclovanj[l genenllora
p - gustoca
0" - koericijent lcavitacije
(l) - kutna brzina vrtnjc
m
2
1115-
1
m
Ws. kWh, J
m5-
2
111
m
111
111
m
III
III
kgm
2
Nm
k"
ntin-
1
m5-
1
ms-
1
111S-
1
III
m\.-l
rad
15
Hidroenergetska postrojenja
Hidroenergetska postrojcnja skup su objekata za skupljanjc, dovoacnjc i odvoucnje vode
1e strojcva Zft prelvorbu energije vode u mchanicku i clcktricnu cncrgiju, kao i urcdaja za
transformaciju i razvod clekLricnc energije. Agrcgat Zit pretvorbu snage vode II mehanicku
jest vodni motor ili turbina koja pokrccc elcktricni generator.
Zadaca jc clektrocnergetskog susLuva (EES) da osigura opskrbu pOlrosaca elektricnom
cncrgijorn odredenog narona i frckvcncije na kvalitel<lll i ckOllomican nacin. Potrcbc za clek-
tricnom strujorn tijckom dana, mjcscca i godine, ovisno 0 vrs!i potrosaca, mijcnjaju
se, Cimc EES mora u poLpU!1osti udovoljiti. Stoga po SVOl1l razlicilc hidroclcklrane
(HE) j termoclektranc (TE), koje sustavu daju cncrgiju radcCi u para!einol1l melu, v()(1cnc Sll
iz poscbnog ccntra regije i zcmljc mdi odrzLt\'anja ravnotezc rroizvoLlnjc i pOlrDslljc c\t:KlrlcH0
encrgijc. Tom cilju pomazc mogu6nos! povczivanja zcmljc i s curopskim clcktrocncrgclskim
sustavOIll.
1. Vodna energija i nacini njezina koristenja
1,1, Trajanje voonih kolicina
Dvi,jc In::cine Zcml.linc kugk pokrivcno.ic vodom koja isparava, pa ukapljivanjcl11 opel
dospijcva na nju 11 obliku ohorina. U oviSl1os!i () klimatskim uvjclima koliCinc oborina Ilckog:
podrucja ral.jiCilc SU i prullljcnljiv0 [ijck01l1 godinc. KoJiCina vode koja 6: sc oborinama sli-
jcvati u vodotok i u sckllndi proljccali nckim presjckol1l rijckc ovisi jus u geoloskim i \'0g0-
lacijskim uvjetima ukolnog [crena. Tako ri.ickc kraskih prcdjcla. koji su inacc boga!i obori-
nimw. ilTliljU rdalivl10 mille prolol\c. Krivuljc vodnih kolicin:l ppkilZlljU promjcllu proloka
n.:1(c fijckc lijckom llljcscci II gndini, zimskim i Ijetnilll minimulllom le proljelniJ11 i jcse-
njim maksinlllm()lll.
Sf. /,!. f(ril'lI(ia I'm/nili kn/itill(l
KrivuJja na sl. J. J. osnova jc za uobiYi1llic promjcnc vOllnih kojiCina jz kojc se vi eli
lijck()lll knliko sc \'l'C!111;na Illo/,e (lSig,urali odre(lcni prolok vode (51. 1.2.). Primjcricc, voclni prolok
oel:'iS m'ls moze se osigurali 90 dana voda bidroc]cktnm2l, a 25 Ill:'/S 270 dana u godini.
Srcdn.ill godisnju kolicinll i),J';:)clln,jVallllJ nkn povrsinu ispod krivuljc podijclilIlO s vrc-
menOl1l:
T'i
f (2 <iT (l.J )
"
i najniza orelinata kri\'ulje i7. s1. 1.2. nazjvCl se popJavnom i koliCinolll najnizeg
vodoslaja. Da bi sc dobile Ie krivuljc, mjercnja sc provode lijckom nekoliko godina, a unosc
sc srcdnjc vrijcdnosti !liza mjcrcnja.
LU
:,KA l'OSTlI.OJi'NjA
Q
ImJ/sl
90
80
70
Iromjesecno
60 ko!,cina
50
40
30
20
-j---- ------1 ,del{9tmjesllcna
10 !-- (/'
o .j'--,.._+-I -f- (
a m w 00 _ m D m _
broj dana
Sf. 1.2. KrimUa frajanja t"lhlnih koliZiliil
vodnog proioka i raspo)oz,ivog pad a rijekc, odnosno vodosiaja, la-
koder mJerenJcm, moze se ucrtati krivulja prornjenc pada (s!. 1.3) tijckorn godinc. Iz kr'ivu!jc
H P
1mI)
lKWI
PactH
I
SI. 1.3. OUisl1osllmjunjd L'Odnfh k(!/i[in(l, puda i slloNe
trajanja i visina razina moYc se nacilliti krivul.ia raspolol.i\'c snage P tijc-
kom gOdlllC pomoCll formule (1.2), sl. 1.3 <..
P""pgQH
IIV! ( l.2)
Povrsina ispod krivuJjc snage Cini raspo!ozi\'u cnergiju U loku srcJnje godinc (jedll. 1.3)
"1""
E= f PdT. IIVsl
( 1.3)
o
.... it.': energijc treL:!.t cnergiju koliCinc tckuCine zakonskog minil11uma koji sc propusla
ktuz bl.ll1U (s1. 1.3 '-lsprclodana Crla). .
Vodna encrgija i nacini kllri.;knj.l 21
1.2. Oblici energije vodnih turbina
Energija vodnog toka [roS! sc dijcloL11 na vanjske i unutarnje sile trenja. premjcstanja
nanosa i na kao[icno gibanje cestica tckuCinc. Na taj sc O<1cin u prirodnol1l toku rijekc do
njezinn usca u jczero ili more iscrpljuje ukupna encrgija vode koju.it imala na izvoru. Prirodlli
tokovi vode l1Iogu imati razlicite oblikc, ostvarujuCi razlike visinc na 5V0111 pUll!. 5L\ ilralljcrn pctlje
razliCitc visinc krakova, kao i manjih akuHlulacija fHzlicilih visina, i drugi ob!ici pril\klnih lukova
omogucuju koristcnja raspolozi\'c vodne cncrgijc na nckom dijelu lob (sl. 1.4).

2
III IV
Jcdnadzba (1.4) Odr7.anja cncrgije opisujc njczinc oblikc izmcdu prcsjcka IT i 22 bilo
kojeg. oblika vodotoka i2 sL 1.4. LIZ prctpostavku da sc protok vock Q 1111
3
/si no mijcnja i dit
su gubici zancmarivi:
v p. ( 1.4)
U jcdnadz.bi (1.4) Sll 7.) i Z2 U Iml- gcocklsicc visinc lad morem oznaccnih prcs.icka. p)
i P211akovi U iN/m21, \") i V2 srednjc bl7.inc strujanja Im/sl, V"" Q t - zapn:mina \wk; Illl\ Ul
i U2 kocficijenti kinelicke cnergijc. p gllstuca tekuCine ikg/m:\ g Zcmljil10 UbrZiln.lc Im/s2!.
Encrgija iIi racinja jc u III iii !Wsi.
PrctpostavljajuCi cia Sll brzinc strujanja YI i v2 tc cla.ie p\ "" P2 za ot\(jJ"cni tok, a cia .Ie
geodctska razlika presjcka oznaccna sa Hg "" ZI 22 iz voclnog toka mozc 51..' dubiti ukupna
cncrgija (za vrijemc t) prema jednadl.bi (1.5)
E"" P g Hg V
PI
( 15)
dok.ie njegova snaga
P"" P g Hg Q ( l.6)
22


.3. Sistcmi privoda vode hidroelcklrani
vodnih lokova Dlogllce je ako je razllka razina ostvarena
n,l kratkom pUIU, slo ,k u prirodi rijclka pojtlv(J. Sluga sc umjctnim pUiCll1 prcl110scuju velikc
dui.inc rijdw s ela bi sc koristila raziika nlJioa (sl. 1.5). Dcrivacije sc izvodc kao
ulvorcni kanali iIi cijcYi. Podi?ilnjc razine oslvarujc sc i branama, gdjc sc na veJikim rijckilllli:1
ncznalr10g pacta, UZ 1'111110(> bnll1cL dobiv;! odl\x1cna razlika razina ulazne i izlaznc vode HE na vrlo
kratkolll pUIU, kojc na nacin nll1oguC[\V,ljll \'eJiku akul1lulaciju tekucinc. Taj sis[c,tn izgradn.ie
HE primjcnjujc sc i kod plimnih HE (st 1.5. III). Kornbinirani sislemi koristc cierivaciju i manju
hrann, kiln rw sl. 1.5.1. Zatvorellom cijcvi, umjcslCl kanalom propisunog presjeka, moze sc rcgll-
lira!i l!ak vuck koja prcko tlacnog spn:lllnika dot.ic6c lUrhinam<i tiacni1ll vodol1l (s1. 1.5. ll).
U sislclllll privod<l vndc dcrivacijom guh; sc dio cncrgije na duzini deriv<lcijc, s!oga sc
J1:ts!oic ohlikt)\"ilLi pi\;sjcci i shali!i du7.ina.
U rwisnosli () sislnnu privoda vodc elcklrani. 7.grada strojamicc s agrcgatim<l lurbina-
-generator posla\I.ia Se iza k:lnala i]j dcriVilCij,kih cijcvi. To.ic derivacijski tip
HE kojim sc ll10gu korislili paciovi i do 2 nOD Jl1. ]-lidrocleklrtlne, ciji sc padO\'i st\'an\ju vc-
likom hr;\1lo!fl, imajl1 stw.iarniClL II knjoj Sll P(lstil,:ljcni HE agn:gati i pOlrchna oprcTlJa. a koja
.ic smjc.<:I";I1(J llZ hrantl. Ie sc nazi\"il.iU prihranskim HE. U masivnii1, vclikih brana izgracluje Sl'
',!mjafllica II li,iclu brane. Prihranskc I-IE mogu oSlvariti od SO do 200 m pada. Plimne su HE
iskJ.iu{:iv,.l tlgradcAlc II brani.
Si. 1.5. Sholle I'n/u fJritoclo t'i!lfr hi f/'uc!d:lmni
II) priro(ini tok polil'
Ii} z;;mi/u HI:."
c) ,/rwnJni kmw/
d) r/(/I"/Ji I.'od lurhine
(!) !/atlli \'j!rcmnil:
f) mzil1(1 pfilll!'
g) fLI::.il1d o,l"I:kl'
h) ';0(;1'('
b
,-----_ ..
H
I
h
i)m(lre
j} lurhinski rd.ill!
k} ! ilmp;! rd.i1H
III
23
1A. Encrgctski panm1ctri hidroelektrane
Padovi hidroelektrana. Razlika gornjc. dotocne razine vode i donje odvodne vode. nazi va
se s!atickil1l padom I-L'I (s1. 1.6). Ukupni pad HE zove se Hb bruuo, koji slijedi ako se R'I
......- ..-.. ------.--- L--o
a ;2
C1. v' (Xv
1
rli _.L'..II
\ '
(X,lIi \ 2",
_C
9
,I'
l '- "'''''''.. " lh
5


b
SI. 1.6. Pur/(IP; hidme{eklrana
u) pm/o(;nt' llE
/l) dail'(frijsk(' HE
c) HE s Pct/Oll IUl"binom
"
,
"
c
llveca za kineticku cncrgiju lllazne masc \"ode kojoj Ireba oduzeti kinclicku cncrrriju \'ocle n!.l
izlazilom prcsjcku eo.
N \,2 N ,.2
H
- '1 VI I v.22
h- r --
, 2g 2g
(1.7)
Netto pad Hil hidroelckLranc dobiva sc ako se ad Hb oduzmu gubici strujanja vodc u
priYlxlnom dijcJu SllsLava do ulaza U lurbine
24 HlDROE};[f{GE'f ::>KA POST!{(JJEKJA
a ,,2 a. v
2
H =H, +_1_1 -:L hw.
n sl 2g 2g
(U)
ZanemarujuCi razlike kinetickih cncrgija ulaznc i izlazllc vode sustava HE, raspolozivi
pad turbine pfema jeclnadj,bi iznosi
(1.9)
Aka je rijec 0 HE s Peltonovom turbinom (s1. 1.6c) kod koje je izlazni presjek vode l1a
sapnici izdigtlut od razine donje vode za tada je raspolo1.i\'i pad turbine manji, prcmH
jcdnadzbi
En:::: H"l- L hw - h,. (1.1IJ)
l.5. Energija i snaga turbine
Energija koju HE proizvodi p1'ctvorhOlll voelne cnergije pomocu turbine i elektrogenera-
lora u clcktricnu cncrgiju prema jcdnadlbi .ic
E
uE
;::;: P g H V 11A IJI (1.11)
i snaga
:= p g Q H 11A' (1.12)
U jcdnadzbi (1.11) V .Ie zapremina vode koja protjccc kroz turbinu Im:'I, Q.ie protok
turbine Im1/si, llA jc stupanj korisnog djelovanja (s.k.d.) agregata je jcdnak produktu (s.k.d.)
111' (turbine) i s.k.li. 110 (clcktrogencratora) prema
(1.13)
SlUpnjcvi korisnog d.iclovanja turbine i generalora II ovisnosLi 0 tipu i veliCini slroja u
projcktl1oj tocki mogu iznositi: lh O,Hj do 0,96 i 11G ;:::: 0,96 do 0,98,
Snaga koja je na raspulagauju potrosaCll11a, U ovisnosti 0 gllbieima u elektricnom trans-
formatoru prema potrcbnom naponu lrosiJa Ie gubieima u raz\'odnoj mrdi do mjcsta pOLros-
njc, bit cc manja oct iZl1osa, prcma jcdnadl.bi (1.12) .
. 5.1. Nazivna snaga hidrocJcklrane
Zbir svib nominalnih snaga agregaLil instaliranih II HE nazivnu snagu (P
N
) hidro-
elckl1'anc, s10 obicno odgovara maksimalnoj snazi HE
U jeclnadibi (1.14) su: p ...... garantirana snaga, P
d
- dodatna snaga i P
r
rczervna snaga.
V()(Jna cncrgija i naCini njc:/.im: kUl'i;[:.:nji: 25
----
P
g
sc dobiva analiZOIll grafova opterecenja potrosaca tc zadane raclIl1skc osiguranosti
cnergijom (vidi sljcdecc pogJavlje).
NI.0veca energija koja S0 moze dobiti u vremcnu T iz HE jednaka jc
( 1.15)
U nckom razdobJju rada (T) h.idroclcktrane, kada ('12 se rnijcnjati polrosnja strujc j prolok
vode, proizveciena ce energija biti
T
EH[", f PHE dT (1.1(,)
PHI: - lrans[ormirana snaga vode u clcklricnu SlfUjU u vrcmenu T. Omjer cnergijt: prclllajcd-
nadl.bi (L15) i (1 16)jcst kocficijcnt nazivt1c :magc
K moze iznositi od 0,29 do 0,45 za J1(:kc clcklranc prcma literaturi (za vrijcl1lc web clcklranc
od 3 950 saLi kroz godinu dana jest K :::: 0,45).
2, Vodoenerl'etski IJroraCllni

Vodocncrgclskilll proraCunirna odrcduju sc svi polrcbni paramclri vodoprivrcdnog i vo
kompleksa f.iI projcktiranjc ovog susla\'a.
7 J . Vodocncrgelski parameLfj
l\!l!ivna snaga I-IE, polrebnn snaga I_a pOlrosnju i pUlrcbna pOlro.snja vodc za HE i ostak
pllirosacc yodcrri\TCd;Y'6 g('<';PO(l:\;<.;l';:1. :',\l.o,la\: i drugi) lcmcJ.ine Sll vcliCinc proracllna.
(ldrcdil'anjc nazi\'llc sn,lge podrazumijn'il poznavanje g,lranlinmc snage, (f\). koja sc
odrcdujc na temelju cnergci<.;l\ih tnogllC110S1i HE i njczinih p()Slrojcnja a u skJadu s poznava-
njclll osig,llnll1ih \"(xlnih kolicina.
Dopunska se snaga (ldredlljc hez garancijc. posdmo /,a HE S ograniCCJlOlll 11l0g11clloscU
n:guJacije votinog lob. i za taj i/,llOS Ill: racllnanje na druge clcklranc. Na sJici :'L6.
prika;,:lll jc ocinos f>g prcma P,,,.
Rc/crn1a snag:! (P
r
). kOj<1 .Ie saslavni dio Pr-; (jed. 1.14) lllOZC sc rasclanili prcnw jed-
nadJ.bi (1.1). a Irell,] ()lllogucili llcprekid,1n rad HE
(2,])
U ,icdnad>.hi (2. J) su: p/\ rc/.ern] II izncnadnih kvarova (havari,ia). PPI _. snuga
kOj,i sc koristi prj ncplaniraniJll prcopl(',fC.!:cnja zbog odl"l.'].\'<lnja ravnoteZc. Ta
fO.l:rV'l moil' i7nosi{i pribJiino 3
r
;'t. Pm<J\' P
nn
- re7.lX\a za polrebc kratkih ncplaniranih n>
murllnih rdc!oV,] nckc (ld f-IE iii TE U S\ls[aVll nidi z:1m,icne llwn,iih dijclova, Pdf - rczcrva za
oplcrcccnja.
Smlga potrchna dobijc sc iz podatnkn 0 pntrcbama 1.<1 encrgijo11l pojedinill
potroS,]l'<l, (ldnosno sacinjcnih dij,q;rama plana rrollljcnc uplerccenja SlIsta\'i1 lijckom dana i
tjedna. Planiranjc pokri\'anja oplcreccnja obavlja sc llnU\ar djelog, susla\'a.
Odrcdivanjc polrdmc vode I,a rad HE vc.z;l]10 je s nizlIlll podalaka do kojill se
dola/.i llljcrc-njem j racunskim pUlem. To Sll: millimalni i rnaksimalni proloci \'odc, ovisnosl
prolo].;a (1 visini vode u fUllf.:ciji vn.'ll1Cna (godisnjih doha), topog,rafski [Jodac.i akumulacijskib
iCZCC1. Ii:o.ii Oll]ogu(;lva,iu i/.,a(un;)\' i\l1je zaprcmine vode; g()di.snjc polrebe vude (HE
j \'od()pri\Tcdil); godi_sn,ia isparavanja s \'odnih povrsina. i drugi.
2.2. Re1acije vodnog toka
kapaCi!GUl ilkulllulacije iZraClln!l\'<\ SG
V"
lloc
\Va
(2.2)
gdjc,ie Va - korisna zaprcmina akuIl1ulacijc.
Wa - srcdnja vrijcdnost zaprclllinc viscgodisnjeg toka.
Osiguranosl pOlrcbnc vode p
In

100,
n +- 1
11l - broj godina sa zadovoljavajucom kolicinom vode
11 .- llkupan broj godina rada HE .sust'lVa.
Korisni kap<lCilct aktnnulacijc
- viscgodisnja zaprcmina akul11ulacijc
V g - jednogociisnja zapreminn.
27
(2.3)
(2.4)
Kocficijcnt kapacitcl!1 akul11ulacijc sli,jcdi prcmll jcdna(\zbi (2.2) dijeljcnjcl1l (2.4) sa srcd-
njinl zapremin;lma
(2.5)
2,3, Relacije voclnih koliCina
Masella faI'110\CZU sus lava. odnosno fll\'noteL.a proloka zaprcmina slijecJi i7 j8dnadzbe
Q potrosnja vock pOlrCJsaca
Qd - prili\' vock HE
Ad Zd/dt -, potrosnja vode jz akumulacijc
A - povrsina I'ode akullHlJacijskog jezcra
nlzina vode u dovodnom kanalu
t _. vrijeme.
(2,6)
Ako je drugi clan desne striHlC (2.0) \'cei od nislicc, akullllllaeija sc puni. Pri-
l11ijcnivsi jednad7J1l1 (2.fi) nil ll\:jcte nlda HE, slijcdi
Pm,:
'Lov
: h
wl
-
1E

snaga HE U Il1011lCntu 1
razina ()dvodnog kanala
k Qrm - gllbici
PHI'
Ill', 11G - kocficijent korisnog dje.]ov!lnja lUrbinc i gencratora.
(2.7)
Jcdnad2,ba (2.7) mozc se rijditi ako se zna Qd::: rl(l); A;;;;: f2 (Zd\,); Zov:::::; f\ (QI-lE), I h"
::::: k Ic prollljcna llr(Tju kOlls!.).
U dijagrarnima na slici 2.1. prikazani Sll grafikoni pracenja potrosnjc vode. razine
lTIuJacijc, promjenc pad a i promjcllc snage HE, i drugo.
"0 HlDl<OENERGETSKA f'<JYf i<OJb"<JA
b zoo

(mJ/sJ
SOD-
a
'00
300
200
0
-f
I (MW
zo 0
h 150
10
PTT-r-; U-1W) p
200f-'--
150
230
m :,-, .:-
.J,
.. __.
0 100
,

I
5D

II III IV V VI VII VIII IX
5 0 40 00 /,
Sf. 2.1. KriL-uUe vucfoelilCl"!{el,\t:i1i lJroru(;w!(I i.j(J<!i.\!ljolN li;i.jU!Uc.,)OI!i lokoUd
(I) prollijellu stu/rni" prowl.u
h) ropogn!/;"ku tniJL-ujJ.:u spremnika uode
c) kriuilj,1 f"(Izil1() i !Iroloku donje ('ode
d) ra;dne poue II slJremuikll
e) pmmjell<l ra:.ifle vllde II oJt-udl!(/ili kunu/if
f) pmmjelhl {/oka (H) HE
g) pmmjena o.ligwwu"u !lm,ljel:nih clncuiih .111tIj;(1 (24 h)
Ilj pr(l.\jetlle dneclie .111U}{e lJE'
!
X
a
d
!
I I
9
,.
! i
-LJ:J
XI XII
3. Rad hidroelektrana u elektroenergetskom sustavll
ElcktroeHcrgetski slistav objcdinjuje rad svih vrsta e!ektrana U kojimu se cnergijc razli-
(iLih cncrgenata prc!varaju u c1ckLricl1u cncrgiju. Hidroclcktl'ane i vjctrodcktranc (VE)
grade sc na mjeslu raspolozivosti potencijala vode i vjctra II prirocli, leoji se ubrajaju u
oh!lov!jivc izvorc clH.:rgijc. U toj su skupini i clcktranc na pJimu i oscku. Tcrmoclcklt"anc
mogu radiLi n<l nanl!. plin, ugljcn, l1uklcarno gorivo. Tcrmoclcktranc (osobil0 nuklcarnc)
tak()(1er [reha gradi!i u blizini nalazista gorivCl i vecil> priroduili voda mdi hladcllja njiho-
vill poslrojcnja. Elcktrane na suncevtI encrgiju koristc cncrgiju SUllca za grijanjc YOth: TL
iii izrllVIlU prelvorhu u c!chJricnu cnergiju, kojc mugu radili u EES II unc\'!lim cik!usim;!
raspoJuzivosli cncrgije. l)si.lvrsa\',mje SVitI lransformatora za prclvorbu cnergije ](()ja sc
!lalazi u prirodi radi ckonomicnog koristcnja II prildadnim oblicima, LIZ oCLlvanjc cm'jc-
kovi\ okolisa, osnuvna.ic zadaca znanos(i svill naprednih civi!izHcija. Gradnja jcdnc dek-
tranc (raje 3 do 7 godina, a vrijel11e potrcbno l',a us<tvfsavan.ic novih srcdslav:.t za prclvorbu
cncrgijc llZ p()stizanje spomcllLltih ciJ.jcv<l jc znatno, jcr tel( u pOg(lllU cleklrane
olkri\'aju sc njc:t.ini neduslaci.
3.1. Yrsle hidroeleklrana
Protocnim dcktranama ni.tzivaju se one HE koje koristc cncrgiju vode onaku kako ulla
do!azi vodnimlokom. U protocnoj HE cnergija vodc danog lH:llUiKd oplcI"cCcnja Slislava mOLe
biti wea od potrebne pa se voda preko prepusta mora pustiti nciskoristena u tok ri,ickc. Dio
vode neprckidno sc pusta uz turbine L1 sk[aciu s pmpis:tllim bioluskim minimurnom.
Hidroc1ektranc s akulIlulalijolll yudc zadr2.anll vudu mogu iskoris[,JVati prClll,] potrchi
SllSU\V;1. Taka\' je najvcCi broj HE U svijctu (sl. 3.1). U akumul:lcijskc hidrockklr:l!h.' uhnl.iajll
sc j ckktrane na plirnu i oscku. IskOJi<til\'anjc plime i (lsckc, pojava koje sc pojavljuju II
rnjcsccevu dallll od 24 saW, poznato .ie i u ranijoj pcwijcsti Oscilacija [":tzinc
mora nijc vrcmenski postojana, vce (lvisi 0 nizll (.\.'>lruilom"kib ciwbenika: d,iciovanju SUllca i
polo/,aju mjcseca i Sllllca. Ampji\uda plime iSiodobnu O\'isi 0
mjcsta, obliku obalne linijc. dubini vode, rcljefu dna i Jrugim lokil.iullll Najvccc
Sli pjimc u zaljcyu Floridc Ll S.icvcrnoj Amcrici (19,6 m), II Sjcvcrno.i EngJcskuj (16,3 nl) U
Granwilll. II Francuskoj (14,7 111). II OlJo(skom mow (1 J m) i SSSR-u (11 !l1). U
Hrvatskuj su ptime od 0,2 do 1.01\1.
Da bi pJimnc HE bill: konkurcntnc klasicliilll dci<lranama nuz!1o jc voditi facuna () gl.:'o-
gral"skoll1 polo7.aju obalc. To trcbajll biti zaJjevi vdikc s ma!im prcsjckorn vezc s
olvorcnim ll10rcm (sl. 3.2). Da bi turbine plimne HE bile up"krbljc!lc vodom uUlj dio, po-
trcbnl.:' su vccc rczcrve vode (ll odijeljcnib bazcna). kojc sc ll<1izmjenic!lo prjl'oeil', turbi-
nama. Najvcea plimna HE u Europije u Francllskoj nauscll Rone u La gdjc.ic srcdnja
amplituda plime 8,4 m. ima 24 rc\'cfl.ibi!na agregat;:t cijc\,!log tipa (kruska) silage
30
SI. 3,1 /\/;u!!I!I/uClj\!rr hidm( /1'1:11"(11)0 ,,7t1hl!\v<, (SI,!it)
u) {lr('.,,i(>/, f.:m, ogre po! IIIrhinr'
Ii) Shl'liI(! I"lfl'j( rnic
! mit'orr'; lillie! .J _.- IUrhil/O
:: _ flfnl'! IIfliZU /I rfr'k{r,/IIII
3 tnm<;/()(! )(,.'on

.') - gefl(-'ralOr
II
Sf. 3,2. Sh,:!!!,' ";!;i jJri/:{/;.I elilllllilt 11h,-
i, Jnn,ll'ij!'mi r(/{i
Il -- ,FI'I'IJrjn'!'; md
[//- .\' Iri!'. )ill] '!;a:i'lia
Hlnr':OENEP,GETSI<A rOSTJW.i);NJA
b

,
I
,
'"
III
P() l() 1\,1W. koja godisnjc rroi/scdc 537;.;: 1 Oil kWh. Proluk s\'al(og agn:gala II turbinskom
fl,J:imu iznosi 200 m'/s, ,I U pUlllpnolll 225 lll'\/s (s1. 3.3).
Hidrol:lcklranc nwlih pad ova grade sc u tzv. cijcvnoj izvedbL koja j do 50(4' pojcftinjuje;
izgrac1nju grade\'inskih ohjekula. PolopUcn agregat U obljku krusl\.c smanjujc gubilke
nja. ;11i ",ahlije\',] dobro brHjenjc clcktricnog dijcJa agregata (sL 3.3).
PUmj11HHurhinskc ckklnmc naZvane su pOllekad revcrzihilnim, a II nckoj ]ileraluri aku-
JlluJacijskim. Bit koncepcije Ie vrs[C clcktnmc jest u potporn;lganju aku11luJacijc sirmna.sllc
Reid hidrot.'idlrHll'! u eld:lnlCl1crgc{,c;b>nl StlSUl\'t::
--'---------
51. 3,3, Plilllna lJE
1 - !:ellcrdlor
2 - o{t'or Z({ Jimi IIV! I'era
3- rti.l'!:!nrir' dio lurhil/O'
.f -- Ir(//I,\'/;-;rll/(l/or
5 - l1iskm!(lfJol]ski ['od
() - cesta
31
VUciOlll U rcdovitim inlcrvalima vremcna pomocll pumpc (s1. 3.4. j 3.5). Pumpa nlOZC biti
ncoYlsno pogonjcna elcktromolorom ili bilo kojolll clrugorn Yrstom mot ora. hlD tako, turbina
II
Sf. 3.4. Sf;ona{\!:i prika7. HE:' S fllrhinskim i jJ/ll1Jl'"im radom
J-HE PW/"(IIIIOK tipu (RHE) /Jf!7.l'riliu(/ L'ode II Kornji .I'prclllni!:
ll-RHE s do{okoll1 wdt' II l'jm:mni!:
llJ-HR S 1l('<'l1'imoll! e'l1llfJ!1(J/H slalli('mll JI(/ manjoj vi.villi
J - !'!Il1/1m;', 2 furhil1.1'f.;i 10k
HlDROENERGETSKA POSTlWJE!";]A
-----2100-
Sf. 3.5. Puse/me izvedhe NNE s Iri Spri:llllliku
U obratnom radu moze preuzeti ulogu pumpc u vrijeme kada njczin md u sustavu nijc potre-
ban, Takvc se HE obicno koriste za pokrivanje spica optcrccenja c1cktriCnog sllstava u dncv-
nom (turbinskom) pogonu (sL 3.10).
3.2. Dijagrailli opterecenja energetskog sustava
Unutar clcklrocncrgetskog sustav[\ povezujc sc rad svih sudionika u rilmll dnevnog
osigunmja pO!Hlsnjc u sldadu" njihovim znacajkama, Dok tcrmoe1ektrane ne podnosc prckidc
II radu i ucestala ponovna ukljuCivanja, dotle su HE pogodne da unutar (ES) pokrivajll vrhove
lrcl1ulnog porasla polreba potrosnjc, istoclobno stcdcCi cncrgiju vode u svojim akuItlulacijama.
Stoga u promjenjivom rilmll dnevnih polreba tcnnoelektrane bazu a HE vrhovc
dijagrama potrosnje (s1. 3.6. i 3.11), odnosno op!crccenja.
,,--1_LLL-'
[TTTllD
rrTD--n
04812162024h 04812152024h
a b
St,3.6. DlleUlli dUuj.{J"(/1Il enerMe(,\'ko[: .\I/,I"/(IL'(I
0) rod HE /I l'rlIolll oplereL-el!jll
b) md HE 1/ pofuvrlJo/ll ofJ1erd'el1ju
U dnevnom ritmu opterecenja clektrocncrgdskog sustava postoje razlike u pojedinim
gradovima i rcgijama, SlO ovisi () vrsli djclalnosti koja jc tamo zastupljena i potrosnji dek-
tricne struje potrebnoj za tll djelatnost (sl. 3.7). Primjerice, potrcbe za strujom industrije kOj,-l
51. 3] DUagrami oplerdel!ja energel,\/wM
,\liS/ciCci II ra?nilll Oh!".lfillid !irUI/(/ tilel'a/uri
---- z)ms/d dUll,
- _. - - (ie/IIi dUll
ii \ '"
f Iv :
9Sf-----I--
90
85 -r---+--
'", I
! 1
TJJ
80
8 16 h
a
33
b
ne moze prekidati rad (3 smjenc) Zllulno su veee od one kOI'a radi oS i 74 I, 1'1
t . '"'1 . . . CJ( - sata. s 0 cl,O.
pnvreda zahtijeva 24 potrosnju, kac!a sc velika !/"Osiin IllOgU ukopcavati u
,!Ham Ako sc anallZInl tad sezonske razlike optcreccnja elcktricno!! suslava,
oClto.le da gnJ,ll1Jc nas!arnbi zimi dodatno optcrccujc clcJ;:Lrocnergc!ski suSlav 3.8). 'Ie
St. 3.8. Prol!/juw oplerf!cenju eHI!Tl{etskog .\'II.\'/UL'(I /I (';;flaw
u) !jedni
hj gOiii.{,\ji
c) ui.{egodi.i\ji d{jugrl-illi
St. 3.9. SimuhiC!ja dnnnug wka 1)l"{;izl'oJnje etdtriZnt' t:!li!r;;ijl.'
II HE. TNE, TE, VE i NHE Eleklro.I'lI,\hIlXI UK. .
c
34 POSTROJ[NJA
p u s N
Sf. 3.10. ])(jagrall1 dncL'lU; pmi::;md!lie kmz lje(/al1l?J-fE .1iI:
0) li/rhin.l'kim (1) i jJulllpllim (2) radom
h) f'l"omj!'II{f rmine h(!7('r:n
a
b
spiceve uplcrecenja, biJo da su dncvnog ili sczonskog 11logu pokrivaLi elektranc skrom-
nijjh zaliha cncrgijc. To mogu biti rcvcrzibilnc HE (s1. 3.4 i 3.5). Eleklranc l1a vjetar, pri
poraslll zimc:kih pOI reba za cncrgijom (u nilS zbog na.ivccih pOlcncijala Ie cncrgije zimi) mogu
pojacilli bazu tjccinog jli mjcsccnog optcrcccnja za 1znos krilicnih kolicina moguCih prcoptc-
rccenja Slls(av:! i nil laj naCin llslcdjeti akUll1111iranll hidrocnergiju. Mogucnosl ukljuCivanja
VB u Ve1ikoj Brilaniji u sklopu HE i TE prikazano je na slici 3.9.
Dispeecrskc slul,bc u])f!lvlj;ljll opskrbom ES birajuci optercecnje elcktrana
u skl(ldu s potrcrxllll:l po(rosaca a prcma planu zastitc rczervi cncrgijc. Elcklricnim prijcnosoJU
sllslavimn visokog napuna i do 2 500 kV Ie !ransformiranjcm U Irafostanicama u nizi napon
7S0, SOO. :no j 220 V povczujl.l sc proizvoeJaci clcktricne cnergijc s polrosaCima.
Godisn,ii pJan potrcbne cncrgijc za niz godina moze sc razlikovati za istu regiju. zbog prom-
,icnc pOlmsnjc iIi pak klimalskih nejcdnakos!i pojcdinih godill<l istih podrucja. U planu godisnjib
pOI reba prcdvic1a.iu sc i rczervnc snagc (PJ (s1. 3.10), kako.ie spomcnuto u poglavlju 2.1.
U dijagramillJ:l llp1ereccnjnlreha uociti podatkc najvecc (P
I1I
'lx), najmanje (P
rnin
) te srcdnjc
(1\)') snagc (s!. 3.8c), iznosi kojih sc mijenjaju tjcdno, mjcsccno i godisnjc.
Koeficijclll gH<;(()CC jest
Kocficijenl mil1illlalnog: opterccenja
P
I1
v=: -------
P
max
'
)t :::: 0,55 do 0,6] - ako sc stimulira nocna potrosnja.
(3. J)
(3.2)
l\:td hidi"(iCkktrallii u ck:bnlCI1Crgl:t-,Knl]1 Slblavu
St.3.ll. Goili,\'!!ii /,/{I11 I'!"CllklijJ/1(' ma/:l'im(!!rrt porro,f-
,wage ES iz filcralllre)
I eksp/Ollir!Clj"ko re;:,CI"m TE
2 - ek.lp/(I(I/(IC1j.l'ka rczen'(/ HE
3 , .. 1"1'111017111(1 rn:,!'!T" /-IE
4 - remon/Ita rC?I:n'(/ TE
'f.

i
! II !IlIV V VIVI!V!II!X X XjXll
4. Vrste turbina, izbor broja agregata
4.1. Re"lacije slicnog facia
Izbor turbine za HE obavlja se nakon upoznaval1ja lTlodela turbine Cije SLi z.nacajkc do-
bivene U iaboratorijskim uvjctima. Modclntl turbina i [urbina potrcbnih dimcnzija za dane
radne uvjctc HE moraju zadovoljiti uvjctc geometrijskc, kincmaticke i dimullicke sliCllosti.
Matcmaticki odnosi izvedeni POntocll TI teorcma dimcl1zionalne analize obulwi:lcaju znacajke
velieinc gcomClrijc i rada hidraulickog stroja: protok. gravitacijsKu ubrzanjc, pad turbine.
brzinu obrlanja, tipiearl promjer, gustocu i kinematiCki viskozitct (Q, g. H, n. J), p, Tc
velie inc povezuju s::;', u b0ztiimcnziollalnc panunetrc 51i6nosti]"(!>]"(l> TI:; te TI .. postupkom ma-
!cmaticke obradc koji su istng iznosa za Illodclnu (m) i izvedenu turbinu 0):
.... -
1 (gH)WJ)2
nD
Th = .. ..
- (g H)112
I'
TI,:::: p D (g
nQl!2
11,1 ;;; (g-H)314 .
lz jednakos{i IT I i ]"(2 za model i izvcdbu slijcdi
Qi Df I-n!2
Qm = D?il
Hil2
Dm Drn H,i,:-
(4. t)
(4.2)
(4.3)
(4.4)
(4.5)
(4.6)
Ako sc u TI4 iz izraza za hidraulieh:::u snagu turbine uJ\cse zamjcna Q:::: dobije sc
drugi oblik TI" (4.7) .. 'pg 11 .
(4.7)
Znacajka slicnosti TI4 kao izvorna forma naziva sc j specificnom brzohodnosti. a cesto sc
oznacava sa llq = TI'1'
Objc bcuJimcnzionalnc znacajke vrlo su va'l:ne pri izhoru lira turbine, pored
naine n, koja se srecc u litcraluri.
\lISle (urbina, jzbor broja agn.:gam
37
4.2. Kriterij podjele (urbina
. . Pomocu Z?:lci:\jki I1q iIi se rnogu svrstati u tri tipicnc skupinc: Pelton, Francis
I RcdosilJed odrec1uje porast l1q vrijcdnosti. pa tako Pelton turbina po-
POdfL1CJC vlso!oh .padova a malill vodnih koli6na, rrancis podruejc srednjih lill vrijlxl-
nosH, a propclcrna malih padova a vclikih protoka, (51. 4.1. i 4.2) . .
Sf. '+.1. Podl"ll(ju prill!jf!/Jf!
Ii/Jlnxi turbilll'
3.65 n QI/2
11""-"'-"'-"'-
, I-fv+
(4.8)
.. Prcma c!obivCI:Orn iznOSLI I1q iIi 11, odabire se lip turbine koji je prikl;J(lan za dane vodnc
pnllk:, a. () m:hrilH.um .broju agn:gata (villi pogJavlje 4.5).
. U tal?ell d'.llll slIIZnOS! It, koje pripadaju pojcdinim tipuvilllJ lmhin:!.
s llill cia vflJednostl c!obn'cnc na granic<tlll<l Lipova turbina prije odahira treha kriticki ispilaLi.
Pelion

.
2 - 10
40 - ISO
IlUI!ll;!lna
!O - 20
J]() 25{J
L..
bu, ih\yJiL
20 _ )"-Oc--- ,
25() - 550
1(Xl- J 200
K.ao je. la :; karakLcristicna Lipa lurbina razlikujll 5C po gcomc{fijskulll uo-
blJCCIlJll llJlhovtlllopallca. Islo tako POS{ojc biLnc razlike cijelog Slls(ava postrojcn."ia Pelton j
i
!
Sf. ,/,2. S/wl'Uh'lI!( I r ~ i l i < l rntu iie
- u!;vUu!lIolllrhin{/ lI1:ru,\"O' (hith)
1'(/ ;"I-r('{nim ]"01(11: toplilinimil
rtlf/i';(!.Inf'uhi/lI!n , lurhillil
Sf . . /,3. lilrhinll PI'IIII/l \'(I dnije ,1'{I{!nicf'
- I'o:]t'l"(!!'n 'vrllli{o oJ,irl'J,i%
:7 - !ur/Jind:n 1:n/n
.! .. kuh,{II'
4 - 1:/I(;i,l"/e sUj>nicc
5 - iglo ,1'{f/Jl1icl'
H1DlmEl':EJlETSIZ,\ POSTFI0JENJ,\
1-- I
,
Vrstc [urbina, il.bor broja
39
drugih dviju predtlacnih turbina (51. 4.3, 4.4. i 4.5). Trcba uoCiti da su turbine na 51. 4.4. i 4.5.
poslavljenc okornito, ciji smjcstaj zabtijeva vise prostora, odnosno troskova za graclcvin5ke
Sf. 4.4. Okomi/i agrq.;a/ radija/llo aksijulne IIIIhille (Francis).
] - roc/I/O ko!o .\' !o{!(/!imma, 2 - rcgll!ocijs/.:o k%, 3 - ,Ipim!no /':116.\'le, 4 - d(jirzor turbine,
5 I'm/ilo, (j - spoj/.:a, 7 - r%r wmeralora, 8 - sla/or Kef/emtom
40 HIO[WENERGE'I'SKi\ i'OST,WJENJA
Sf. 4.5. A!;rt!!;af Kup!L/1! fur-hitle uk.IUa!ni Jiu;,;!u! i pre.,jd.
1 ;;LwZillii rdilno!; kolu. 2 lup_uieC!, 3 regulucij.\J:o !w/o.
4 spmL'udnu k%, 5 tim/i/o, 6 .le/TUlliolo/
radove nego turbinc istc vclicine u vodoravnom polo1.aju (s1. 4.6), Rczullati ekonoUlske alla-
liz.e okomitih i vouoravnih ljcscnja u()\'cli Sll do raLvitka tzv. cijcvnih iz\'cdaba lurbina, llgJav-
nom za HE na manjim vodnim potcllcijalima.
Hidroclcktrane na plimll i oseku veGnom su cijevnc izvcdbe. srcunje iIi visokc brzohod-
n05\i propelernog tipa.
Reverzibilnc turbine pumpe takvi Sll hidraulicki prctvaraci koji mogu raditi kao turbine i
k::to pumpe kada strujanjem tekuCinc od ulaza na veccll1 promjcru ka izlazu na manjcm, racle u
tUIbinskom reZ'imu, a obmutim u pumpnom. Po brzobodnosti mogu biti Francis iIi
propclcl11og lipa. ali s Il1odifikaci,iama ulaznog i izlaznog brida 10pal10.: za taj rcvcrzibilan rad.
Sf. 4.6. USfJoredhu Jim<:nz.i./a protoCl10); dijdo ,Ii/slum HE.I" O/:ofllilim
i uliJonwliim iJJjrq;Ll!olll
Vrslc turbina, izbor broja aglcgilla 41
4.3. Energetske znacajke
Mogucnosti turbine bo hic1r.1uli(:kug 1110101"<1 z[t pogan g0flcfatOta dobiqju sc
na rnodelnoj izvedbi 11:1 ispilnoj stanici. se snimaju podaci za Lemeljne znacajke u
suslavu koordinatu Q::;; nn), M
T
::;; [en), 11 ;;::; nIl) i p:::: 1'(0) s nl/Alill utvura s[a!orskih lop:llica.
lz tih 5C dijagrama naCinjc s!ozene znacajke turbine u kojima 5C na tcme1jnim krivuljama za
konslanlan otvor slatom (a ili a) u sustavu (QII ::;;: r(nld ili Q::::: fen) ucrtavaju krivuljc p::;;
:::: konst., II ::::: konst., n,:::: konst. (51. 4.7.4.8 i 4.9). Navcdenc znacajkc snirn:..tju 5C II beskavi-
tacijskom radLl. Zbog vaznosti poja\"C bvilacijc za rad turbina i njiliovih l.li<lC;:\jki ova 50 lema
opsirnijc obrauuje u 9. poglavlju.
Iz znaeajki na prikazanill1 siikama mogu se lloeiti podrucja mogucnosti turbine
(Pma:.. 111ll,lX za l1uminalni 11,) koja tn:ba ispilati sa gr,micnih mugucnosli pogonjcnog
gcncratora (ohraucno u pogJavlju 4.5) i potrcba rada turbine izvan najpu\'uljnijcg poc!ruc.i'l
11m:l); U rd.irnima rcgubcijc. Za takvc turbinc su znacajke sircg podrucja visokih
s1upnjcva korisnog djclovanja (lld.
'II
0,
11,.
b
SI. 4.8. S/OZl!l!d z/lu(;ojku priifJe/eme turbille.
a o/vor- .1la/ora; 11 -. 5/U/JWli pr!!luIJlhe: (p _. kll! Z(Jo!;relu
r%f".lJ..e {o{Jolice, G k(;ejicijeJli kudlliL'Ui:
42 POSTI{oJENJA
Sf . .:f. I). :::n;, !j/.;o Frtlllci,\ Illthill/'
/' - YIW,:;::; I) "fu/JOn! IJrdPOrhl': a - kl!(jinjl'lIf krll'il(w(ir'
4.4. Opec tehnicko-gospoLiarskc postavkc
Na lemelju znn{:ajki projcklinHle \'odne snage (sl. 1.3, pogl. 1.1) pos(avlja se pilanjc mnk-
sinwlne j.:;oliCinc \'ode, knja 6c sc II poslro.ienju HE iskoris(avati, a sto .Ie ekonolllskc naravi.
Ako sc prema dij!lgramu na slici t1.10. oprcdijcli za iskoris1ilYanjc pet m.icsccnih "ocla, locka
(IvI) II krivulji vodnih kolicina ]'okazuje njiho\' maksinlUl1l, locka (8) raspolo:r.i\'u snagu, dok
pl0I1;1 OABCD cini ukupnu energiju ko.in hi c1cklr:ma l110gla prcdati tijekom godinc dana.
H
Sf. 4.10. him!' in.yln/irWII' ,\'/lage
Vrs!c turhina, hrnj:1 :tgregllill 43
Oslatak energijc ABG ostajc neiskorislcn. Maksimalna snaga turbine dobila bi S0 mnozenjem
iz locke (B) sa slupnjcm korisnog djc]twanja PUllooptcrccenih turbina. To jc ujedno
im;talirana snaga postrojcnja. Aka bi sc odlucilo cia so poveca instalirana snaga l1a temelju
dvomjesccnih koliCina locke (F), godisnje bi povccnnjc energi,ic us]ijedilo za iznos .6.Ej, cia
bi sljcdccc za .ios neku instaliranu sougu za c.E
2
itd. bila sve manje, Od nckog optimuma Q
po dobiveno11l k \Vh troskovi 0610 nagJo rastu, bi se nnalogno dogodilo aka bi se isla
ulla1rDg po dijagramu ka niiim instaliranim sl1ugama. No instalirana snaga na osnovi
clvanacstomjcsecnih kolicina (prerna tocki C) daje malu cnergiju (OKCD). Tn bi energija bila
.'>"upl.iil, jer svi izgraueni prateCi ohjekti zn HE skoro jednako kostnju kao za veeil Pin,t.. Mc-
!ncJama oplimalizacijc ukljucivanjem II proraclln i gospodarskib paramelara, hira sc (mil snag a
kojn udgo"ara minimumu proizvodnih troskova. U oV15nosti 0 vijeku amortizacije grac1evin-
skill objckala, hidrnO:lrojC\'a, e!Cklfostrojevll, opremc HE te kamatama za ulozeni kapital, kno
i !roskovil11lJ proizvudnje i zalil11 izgradnje HE, dobi! ce sc troskOV1
proizvcdenc cncrgije. Instalirana sc snaga l110ZC, daklc odrediti iz uv.1cta minimuma proizve-
denih troskova koji sc bilnn za poje.dine lipove HE.
4.5. Po1azista jzbora broja agregata
lskoristavalljc raspolo1.ivc cnergije kod iok znacajnih vodoih kolicina oba\'Jja sc s
agregata. lJ radu sarno jednog agregata protoci bi sc mijenjaJi od Qillin do Qmdx (od 12 do 4<'i
mjcsccni\1 voci;]) ,5to bi uvjclovaio slab llcinak turbine u podrucjima izvan QI)OIW SIC) SlI mjeli
rada promjcnjiviji, to.ie pogoclniji rad s vise agreg;tla.
Na sjici 4.11. dan .Ie primjcr rada HE S Iri agrega(a na bazi ukllpnc cctiri mjcsccnc yode
(locka ;\) te kolicinama !!J Q po lurbini, koji sc uzima u proracun specificne brzohoclnosti
prcma .iec!nadlbi (4))) za Llsvojenu brl.inu okretanja (n) agregala.
Sm:mjcnjc pada lItjcce na promjenu koliCine proloka tako cia iz slozcne znacajke (1110-
dclnc) turbine (s1. 4.12) tocka A' (prcsjck n"I" i a:;:: JOO % -- otvor s(atora) prc\azi u B'
'I
Sf. 4. / J. iz./Jor LlWeg{[/a
Q'
I
SI. 4.12. Sfo'!.ena ::.n(l(-ajka mudr:!w lUrhine
n'll> == n'hl
kojoj odgovara koliCina Q'lb i bm.1 n'll-> p1'ema jeonadzbama 4.9. j 4.10.
(4.Y)
Ukupna koliCina koju trusc svc t1'i turbine u toj tucki pada na Qll (s1. 4.11), stu s!ijedi iz
.icdnadibe slicnosti (4.10)
(4,j())
Prerna D. Horvatu, iz navedene litcraLufB. u obzir i promjenu stupnja korisilog
djclovanja agrcgata turbine ko.1i pada smanjenjcm vclicinc agrcgata, broj agregata {wisi 0
odnosu i P
mill
(instalirane i dvanaeslomjcsdnc vode) raspolozivih sIlaga, zatim 0 tipll Celltmle
j brzohodnosli turbine. Kod vdikih akulllulacija liZ vciikc ra7Jikc Qlllax i QlIlili mOLe raditi velik hroj
mal1jiiJ agrcgata ali u sircrn dijap[LI.UllLl regulaeije. UCinkovllijc bi radio m[tnji broj vcCih agrcgalil
ali 1I kraccm vremcnll da hi odrec1eno vrijcmc, ovisno 0 veliCllli akumulacijc, mirovao.
Polrcbno jc spomcnull da brzohodnim turbinama stupanj korisnog djdovanja Y) nagli,!c
pada promjenom protok" (s iZllzelkom Kaplanovib). Tu cinjcnicu kilo i druge promjene (reha
uoCili 11, slozcnih LJEtcajki ntllJdnc llIrbinc.
agregata rcdovito je od 3 do 6, koji I.ado\'oljava gospodJr:-.ke llvjete. U lilj se broj
uhraja i rC7crva za pOlrebe rcmonta. s tim da sc na vise od 4 agrcgala ide kocJ vrlo vclikih
vodnih kolicina iz akumulacijc.
4,6, lzbor vrste turbine
1z krivuljc trajan.la vodnib koliCina nakon odrcc1ivan.ia broja agrcgata slijedi kolicina Q i
padovi po agrcgalu, pa maksimalna snaga i7;llosi
Piliax := P g Q H 11 Iwj . (4.11)
Vrste turbina, jzbor broja Hgn;guta 45
Usvajanjem brzinc olu'ctllnja gencrarora, odnosno agregala slijcdi spccificna brzohodnoSl
prcma jcdnadzhi (4.7)
Iz tlq bira se tip turbine i njcLitlc glavnc dirncnzijc, kau stu je objasnjcl1u (pogla\'ljc 4.1.
i 4.2). Meoutil1l, ovisno 0 Lipn turbine i pug;unskim uvjc!inw (variranj-.: Q i H) razllkuv<J\. CC
se znacajka turbina. radna i kavitacijska, od Imjih na drugu utjcce promjcna brzinc n
(vidi poglavljc 9. Rad HE II lG.tvitaciji). vrsla gotl.Jcnug slroja ccsto odrc(1uje brzillll
okrctanja turbine. Elcktrogcncrator, ovisl1o 0 konslrukciji a tl skbdu s pulrcbnum frekvcncijom
slruje. odrcdcnu brzinu ukrd<lllja. Vrsla bidruccn!fak lakOlJcr utjeec na ii:hor tipa turbine,
dok invcsticijski truskuvi prcICzu kod granicnih U1Zma1.Ulllja clvi.lju l"al.1ici[ih tipO\"d turbine.
Na slici 4.1. vide se pocJrucja primjcnc razliCitih tipova lurbina ovis!1o () paclu (H) i po-
stotku opl(:rccenja 1urbine. U ovisnosli 0 vn:mcnu r;:lda agregata turbine il.!"acunav[L st' srcdnji
slUpanj korisnog djclovanja agregata prcrna jcdnaJ/.hi (:/.12)
I I\,\li
11,r""
LPic\li
Na radnoj (eksploalaeijskoj) slo7.C!loj znacajki HE s Iri agrcgala na slid 4.13. prikazano
.Ie cia .Ie pokrivcno koliCina protoka do 500 jm
3
!si s padovima do lOO 111 log
prinlicra izbora turbina. Iserlkano podrllC:ie Il1a!ih Q (!ijc\'o) prik;uu.ic zono loscg rada turhine,
a iserlkana podrllcja na sva.koj lnaea,iki turbine priki.il.uju zonc preoptcrecenja (prcmtl
gore) gencraLora.
Dakle, za ucinkovit md [-IE nuzno IC ograni(;iti fad agregata U o/.nacenom podrucju
koliCina i padova, Ci.ic SLl granicnc llerlant: u slid 4.13. kako slijedi (za dani primjer
I-IE)
za Q ::: 82 do IUO m:'/s sa H ::: 135 do 190 m;
HSl
max
:::: 190111
Ie Q "" 350 m:'/s.ic H "" 154 rn ::: 350 m'/s.
51 . ../.13. Rw.!nu ::n{l;;,!jJ.:d JJ '" RQJ i I) :::: koll.\"!. HE.I"a 3 ugf"l!Jiu/a
J - n('.I{i/L'iuliil!'ni rad turhine
2 - Jil"iilli,'nu ,\)wgu {whine
3 Ml"unitllll .maMa Meileru/llru
46 POSTr{()JENJ/\
4.7. ["bor reverzibilnih turbina i nacin racta
U kontckslu izbora broja agregata prclhodnog poglavlja istaknuta jc potrcba izbora ma-
njcg broja agn:,gala knd manjib raspolozivib vodnih kolicina, ,icr je ckonomicnije cia turbine
rack II Sl!SIaVU kra(:c ali u podrucju svojih nominal nih proloka (za llTmax). Tome doprinosc i
hoJjc kavi\acijskc i':nacajkc za Qn()]w Ako sc radi 0 akurl1ulacijskolll [ij)u HE na maUm rczcr-
vama vode. ove 5C mugu pojaeati u vrijeme kada [urbina nc racli lako daje se upotrijebi kao
pumpu II ubrnulo!l1 (reverzibilnom) radu. Na laj nacin ona 11107.C, pogonjcna eJektromotoro11l
(koji mozc bili rcycl7.ihilni gcnerator). iz donjc vode prebacivati vodu II akull1ulaciju (s1. 3.5).
Ako se pUlllpni rad agrcgata HE ohavlja u vrijcme ll1alih optercecnja sustava (obicno noell).
tada jc uln\SCnil eDcrgija u pumpnom radu HE znatno jcftinija od proizvt'dene u dnevnoll1
lmhin."koTll pngonll. RI-IE koris(c sc za pokrivilnjc vrhov<l optercecnja te za potrche pOkrivanja
raervi zb()g u SllstaV\l.
4.7.1. Podjcla rcverrj hi Ini h hidroclcktrnna
Obra(\ujllci lipo\'C rcvcrzihilnih HE (RHE) vaJja sporncnuti nckc specificnosLi tih aku-
mulacijskih ccnlrala. kojc nc mOfa.1l1 llvijek raditi s rcver;r.ibilnim strojeYima. SpomenlllC I-IE
J1logu s\'J"s!atJ II Iri skupine:
-- PrCl1la shcmi akl1mulacijc:
HE sa Cistorn akU111ulacijom, beL dodalnc vode sa stranc cistil RHE (sl. 3.'1), (I).
HE mjdn,-ilflg 1ipa, s dodatkolll vode za vrijcmc lurbinskog rada prirodnim dotokom
(sl. 3.4). (JI).
I-IE 5 ncovisnilll pumpnim sllstl\VOm, koji sial no moL.c puniti akul11ulaciju HE (s1. 3.4).
(lll), \! kojCllHl sc ]lumpa pokrcce lllolorOlll neovisnim () lurbinskom radu (osim clck-
lro11101ora mO/,c POSIU7.i[j i turhina na vjctar, SaInl.l iIi usporcdo s ckktromotorom);
Prcma duZini punjcnja ciklu5a akumuJacijc RHE ll10gu bili s dnCVllOl1l, ljcdnom. mjc-
sccnorn i sczol1skorn koliCinom akull1ulacijc vode;
- Prema oprerni strojarnicc mogu imati:
cdir! slroja (pumpu. turbill11, clektrolllolor i c1ektrogencralnr); Ifi stroja (pumpa, 1110-
torgcncrator, lurbina) i dvOl re\'crzibiln<.l stroja (!llrbina-pumpa. motor-gcncnllor) (51.
3.5). koje SIC: mogu posliCi u gradnji RHE selva stroja iznose do 40% od centnllc
sa celiri slrnja.
SI.4.14. J:.hor FTer;ihihw Fmllcis fIIrhim'
a --, !"lImrmi mff. l; - Ilirhinski md
47
REE Obrovac je reverzibilna centrala s dva agregata tira Francis, protoka oel 55 11l
3
/s
po agregatu j Hn ';; 518m (H
b
:::: 544,5m i p:::: 126 MW po agregatu). Osla1i podacijesu:
- specificna brzobodnost n, = 29
... brzina okretanja agrcgata n :::: 600 nlin-
1
.- gcodclska visina sisanja = - 42111 (ispod razinc mora).
Ukupnlll.i\ ::: 0.87 do 0,89 agregata. Prcmn podacim::'l Deriazova RHE turbina s pokrctnim
lopaticama ostvari 111'::: 0,9 i llT = 0,92, a Francis lip (Eshler-Wyssove proizvodnjc) II pump-
nom pogonu 111'::: 0,85 i turbinskom 11"1"::: 0,87 - 0,92. Na slid 4.14 prikazan jejcdan od RHE
agregata selva revcrzibilna stroja.
4.7.2. Temcljne vcliCinc rada reverzibilnih hidroeleklrana
Rilspololiva visina turbinskog reZ:ima jt:SI
Za pumpni fdim treba
:s hwp gllbici strujanja u ohratnom toku.
STUPNJEVI KORISNOG D.TELOVANJA VODNOG SUSTAVA
U turbinskom rCZil1l11
U pumpnol11 rczimu
Pri jednakom H.,! .Ie
H"
H ;0;; llYT llYp .
r
Kllcficijenl korisnog djelovanja jest
(4.13)
(4.14)
(4.15)
(4.16)
(4.17)
(4.18)
Kou cislog RHE sustava (s1. 3.2. I) za Rill':::: R,lp koeficijent korisllog djclovanja radnog
ciklusa jest
48 HI[)ROE;";Ef,GETSKA POSTII.OJENJA
--------
(4.19)
gdje su Er - cncrgija turbinskog rada, Ep - energiju pumpnog rada.
R;[ ovisi 0 razinama c10nje i gornjc vode.
4,7,3, lzbor turbine za reverzibilnc hidroclektranc
U znacajki modelnc turbine Q'l n'l obradujc S0 pumpl1i md (prema s1. 4.14)
Znacaj promjene l1p U podrucju l1max odreduje rilspon n'T1l1li.l. n'T1l1in) odnos!1o za L\11 II
podrucju 11)1.
Promjcr radnog kola turbine (pumpc)
.-----
I P
T
D= pgQ
T
H"'l
za sllagu turbine uzima sc P.r ::::: F'!II:lr
QT usvaja se Z[l srednji n'T na krivulji ogranicenja snagc gencratora (s1. 4.14b),
NOl1linalni broj okretaja iZraCUOi.lya S0 prcmajcdnadlbi (4.16)
Za sinkronu brzinu okreLanja generatora treba ispraviti 11.
Visina sisanja za pumpni fdim izracunava se prema odnosu:
i\Zd" I H
Hs< <flG
. ..... 900
gubici donje vode
- razina donie vode
- koeficijent koliCinc strujanja (od 1,1 do 1,2)
1m!
Zhw
LlZd
Ku
a kocficijenl kavitacije turbine (definicije dane 11 pogtavtju 9),
Va.:(,ni cimbcnici pri izboru varijanti turbine - pumpc jcsu'.
-IHinimalni gUbici strujanja, najvcca snaga
(4.20)
(4.2t)
(4.22)
- za paclovc vise od 500 III izabrati vlsestcpcnu p1l11lpU _ . .
- brzohodna Francl::; turbina za oko 35-140 m pudu; aksijalni stroj do 20 III pada (pnrnJer
niskib 11 vrijednosti jest RHE u San Malou; Ill' ,:;: 0.66 i 11'1'::::: 0.58)
-omjcr H
pllltiX
i H
Plilill
(ll!'::::: 1\:0ns1., l11';;oS konsl.)
- paramelar raspona rada RHE
11 :;;;;; := H,UllllX ..;'. hwp
HTlllill H<;lillill - L hWT
Za Francis tmbinu TI ::::: (1,2 + 0.(2) n,.
(4.23)
(4.24)
Vrste ttlrbin<l, izbor ugJeg,Jla
4.8. Znai'ajke rada plimnih hidroelektrana (PHE)
Na s1. 3.2 (pog!. 3.1) I ShCIllJbkijc prikaz<ln<l PHE sjednim Ixlzenom akumulacijc. Uvala
vcIike povrsine razine i dubine mora s uskim prolal:om najpogodni.ia jc priroJna konfiguraci.ia
za PHE. Prolaz protoka ka prirodnom bazct1u akulllu!acije prcgraoujc 5C bfi.inUm, a II branu
50 ugradujc slrojarnica s agrcgatima HE iIi RHE, kao j otvori za proIa;. vode.
Promjena razinc mora n:ldolazenjcll1 i spuslanjC1l1 plimnug vala ima znacaj blizak sinu-
soidi (sL 4.15), U odrcdenom casu (locka A) 50 Olvori II brani i voda iz mora nadirc
cik!usi rada PHE
151if 3 u:o::::
! ' .. 1. ;
.. I' .. ' .. 'ltm-- -
! "'iii!:',;!,iiii::i:!: i rAi
:I
G
:
._3 ..
nivo bazeno
PHE so dopwmpovonjem
6 15 3 !417-
SI. 4.15. Cikfllsi radal'lilililil, liidmeldllWJd .I'jl'dllillll){lzenoll1
(I)jedn(!'I'If'uJ)oJ',
h) ,hDsthU!OJ:; dj,'!o! unju
1 - jmt!jClde 4 - {!milljenje
2 - w.I-/oj 5, 7 - /ii/ntll/ii rd.illl
3, 6 - lurhillski md
N .- code 1/ /HIZflUl s d(;!!JiIlJ/ (icunjclIi
u bazen it turbine sc zallstavljaju, U Locki B, kada poCinjc nelliv (oseka), razine vocle 1I moru
i bazcnu se i7jcclnacavaju kada sc otvori II brani 7-alvaqju, zhog cega razina u bazc!lu ostaje
nepromijcnjcna. Turbine PHE poCinju raditi kod H
llIi
!) (locka ll') razlikc razina bazcna i mora
II tom Casu. U Vfemcnu oc! B G agregati PEE fade kada se razina u hazenll poJagano
it otvori u brani oSlaju zatvon.::nl. Kac!a se tlak (razinaj ope! snizi do Hillin (locka G) turbine
sc ZauSl:lvljaju, a razina u bazcnu oSlajc isla, U tocki Aj razina vode pOilLlvno sc izjcdnacujc
(bazen-more) !e sc llonavlja isti proces,
Proces rada tc PHE s jednostrukim cljeJovanjclll sasloji se od sljcdeCiIJ ciklusa: A _ 13
punjcnjc; B C zasloj; B - G rael Lurbugcncratora: G Aj zasloj. Ncdostatak Log Lipa PHE
jest prekinllt tok proizvoelnjc elcklricne strujc, jL:r priliv vode tHrbinama nijc sUdan, .Ie
nccJostatak ublazen LJ PHE s dvostfukim eljclm'anjenl, (akoder s jcdnilll bazcnoIll i dOplllllpava-
50 H!DfmEJ\'ERGI3TSKA l'OSTHOJENJh
ll.icm. Kod ovog lipa PHE moguea je proizvodnja eleklricne cnergije za vri.icme slrlljanja vode
pri prili\'u i odlivll vode. Prerna shei (3.2. II), ulaz u hazen pregra(1ujc sc dvjcma hranarna,
dok Sll okomito na njih otvori za vodu S postrojenjem agrcgulu. Pri punjcnju bazena olvorcni
su otvori mora (1 i 3), a pri praznjenju (2 i 4). Na taj nacln pri radu turbine tok vode llvi.ick
ima 1s1i srnjcr: iz dijela audio h. Na slici 4.15b vicli sc rcdoslijed radnih eiklusa. Popunjava
sc pn:lhodna slika eiklusa .kdnoslrukog djelovllnja PHE radom lurbine i za vrijcmc plimc.
ocltlosno punjC'n.ia strujanjcll1 iz turbina u hazen (otvori 1 i 3 n<1 s1. 3.2. II). U vrijcme
prekida (iI.ll1c(1u iscrtanih radnih inlcrvala voela sc moz.e ubacili dopumpavanjcm u hazcn i
POlllOCLI 1urbina, odno<;no 1urbina pumpi, ako su 10 rcycrzibilni slrojcvi 11 kojih sc ranijc dize
ral.ina vode, t.i. poslil.e Hillin- Tc su PHE ekol1omicne samo ako su reverzibilne sa 2 slroja.
oclnosllo ako turbina raLli i kao erpka, a generator !cao motor. lpak, ne poslize se potpllna
neprekic.lnost tmbinskog rada kOjll bi mugla osigurali PHE s vise bazenn (sl. 3.2. 1Jl). Ta .Ie
\";ll"ijan!(1 i skllplja.
5. Nestacionaran rad hidroelcktrana
5.1. Prijelazni procesi
Proccs rada prj ktljell1u se agrcgat lurbine cJovodi II stanje poVt:canog dinaOlickog OJllC-
rccenja, a kojel1lu prdllodi prumjena pro10ka, 11aka i brzinc okrclanja, naziva sc prijdaznim
proccsom. Ta Sl1 stru.ianja po svom znacaju ncslacionarna. Islo sc tako U slicl1u gmpu pojaVij
mogu uvrslili PllS\;l1ljc 11 rad j zaustavljanje agregala.
Na sliei 5.1. prikal.ani Sll prijclazni procesi promjenom sekundne zaprcminc, odnosl1o
olvora stalora a, obralnog mornent;l (M), hrzine okre1anja (n) j Llaka, udnosno pada (1 ..:1) lur-
bine.
Pustanje II rat! (s1. 5.1. a) jest opcracija kojoj pretbodne ohvczalne preclradnjc: puslanje
Yode za hlallenjc. Olvaranjc prcdlurbinskog zasuna, iza ccga sc otvara
vodno kolo cln olvora potrebnog 7a uvjel: QT> ax (;"a s1alni rad nekog re7.ima'l. U bochl ka
nominal nom !1. turbina sc samoregulira prilYarajuCi spro\'odno kolo do olvora ax, uccstaloSl
sc pribJizava onuj iz. ekklricne mrde. gcnerator sc sinkronizira i ukljllcuje. Promjcna llaka
u protocnOlll sllstanl .Ie mala j ima znacaj hidraulickog udara ncgalivnog predznaka (AH).
Z;tnstavljanje agrcgata (s1. 5.1 b) jc sJol.cn proccs koji ukljucujc niz radnji. Nakon davanja
Zllaka [urbina se zatYara, ali poslupno cia naglo smanjcnje protoka nc bi iz.al,valo nagli porasl
tlaka (6H), koji je znatan. Ta pojava usporava sni1.enj0 momenla M, dok n sporo pada. Kad
moment dostigne vri.iednost 0, generator se iskqucuje iz l1lrcic. Nadaljc, voda koCi agrcgat II
lurbinsko01 kolu (-1\1). Kad n patine na 40-S0r)(; vrijednosli za slacinnarnn rad, ukljucuju se
7!"acne kocniC0 za hrzo J'atl<:!(ivljanje agrcgata. Ral.Jozi zauslavljanja mogu biti dvojaki: pJa-
ninll1i, raeli rcmonla iIi prisilni, izazvani nckim kvarolll.
RcguJacija snage agregala \'I".<:i st: Ll skladu s prornjenorn optereccnja (polrosnje). Rcgu-
Jaeijsko podrucje snage jl.l1osi od 100 do SO--600f; (radijalno-aksijnlna turhina) j 25-.. 3{)(;;; ud
nominalne snagc Zit turbine s pukrctllim Jopalicama rolora. Proces smanjcnja oplcreccllja jed
nak jc zllllslavljanjll (sl. 5.1 h), (lsim !ito se olvorOl1l slalom pusli/,e ,Ix i ne dolazi do iskljllccnj,l
gCllCralora. Povccanjc snagc posti!.e sc povccanjcm olvora slalora sa a
o
na <lx, dok povccanjc
pro!oka slvara ncgalivan j,H, it [aj s \'!"cmcnom llzrokujc sniZenje tlaka. Ta poj,lva podrz,wa
povcbmje momenta M i do pogonski P5)[rcbnog momenta (Iv!). Vrijeme regulaci.ie (t
rq
)
1reba hili In:g > To (To - vrijcrnc olvaranja). Sto je krace, bolji su uvjeli regulacijc.
Nagli pad oplcrcrc,n.ia naziYa sc ispacJolll, a koji moze nastati zbog nekog kvara. Ta poja\'a
i7,aziva brz. porasln-a (s1. S.Jd) koji prill\'aca regulalor i zatvara turbitlll, sIn izaziv(j znatan
hidraulicki udar (111"1). stu sc ocituje rastorn momenta obnanja. Daljim smanjenjcm otvora
slatom moment pada do M :::: 0, te 7.a Qill > ax negalivan U !ocki M ;;:;; 0 postii.e
se n ;:;: n
mOlx
pnslije ccga la vrijednosl pada do nistice.
Na slo2.cnoj (sl. 5.2) llcrtani su prijclazni rcl.imi rada turbine iz knjc sc vieli da
u srafirano podrucje kocenja (-M) pripadaju z,lllstavljanjc i ispad lz rad:l (naglo koccnjc).
52
n
nn --------c-,-------4--
,
1_11
,
I


Mf II
M;Z
c
St. 5.1. Prijcluzni procesi HE
J - .lini.:!"(Itiu uklju(;il.'ii!lj,'
Co

____ c
112=\if>_-
t
b

0
am -- - - -_.
C xx -.z::
o
,
,
, M
,
,
,
d
1/) plI.llllnje /I )"(U/
2 -- NeilI'm/om
3 - kuZenje li(!naaluru
b) l.Uil.l!iJCUunjr'
c) florasl 1!I()!!Ic'nlu
d) pad (}!lfere(ellja
Sf. 5.2. Puled I'njetazilih pruc('.\ll I/O lIIu/:ujki
!lIrhillc
/ - rl'i.im lUI("cniu
2 - is{J(J(/
.) oruurdl1j('
" - twhin,\U rdim
5 - ;::lIi.I!c;djwlii
(j pu.ltiln)e u rw/
5.2. HidrauJicki udar II tlacnim vodovima
53
Hidraulickim udarom nazivL\ sc nagli poraSl tlaka, u sus[aVlI koji IllOZC nastali. kao slu
jc rani}: receno, pri prijclaZllil1l proCCSilllU racla turbine. Sloga jc potrebno pri projcktir<Jllju
pro!ocnih dijc10va [lacHug sustava turbine tll pojavll uzel.i U ol1zir, .IeI' u prolivllollllllOIC il.Ltz-
vaLi pucunje dijclova hidraulicnog suslava.
Visina Uaka u nckom prcsjeku CC (sl. 5.3a) tJacnog vodJ.lurbillc II njczinu slacionarnolll
pogollu iZIlOSll p/pg, dokje pri ncstacioniranom (p/pg +- /.\J-I). Linije prollljenc [laka pribu.uju
dva slucaja: porast tlaka L'lH I pad [Jaka (porast V:.tkUUlllii isprckidan<l erta) od nckc
poiaznc vrijednosti p/pg. Dok porast +.6.H mo>.c izazvali lomovc suslavil. pad tlalw UI.l"O-
ku.ic lsparavanjc tckucinc, ,sto Sll l1ez.cljcnc j opasilc pnjavc.
S'I.5.3. Ifirlrcw!i[k!" w!al" !I Ilw'
110m UOdll, .I/telllu jJOI"(I-
!ita {Iaka
a r/W:fl(l ciji!L' iSIot-;
/lmmjer(1
h - pmllljellil Q i If /I
(,,..!jane r
c Itacna c{jev
n(iiuoJ{ prl'sieka
iLlHA>O

" r--
[,. ....'-.. '/c I
i,Ho
a ! A

J !'H""
I C:tJ!
b c
54 HIDROENERGETSK!\ POSTJ,OJENJA
5.2.1. Hidrau!icki udar u krutol11 sustavu
Uz prclp[)Slavku cla.ie vnil;) apsoJutno ncsllaciva a malcrijal tlacnih vodova knH, knr1s1i
se prom,icne koli(:ine gibanja (5. J )
:s X , ( :). 1 )
ell
r.dk ic m - masa tekucinc u lll;::: pAL; p - gllsloca ym!e: A -- prcsjck j L-
voda izrnt;(lu prcs,icka A/\ j RB n,l slici 5.3a.
Pad iii potcnci.ialni IJak imosi

rg
;-\ko sc :umcmarc gubici tada jc H/\ ;::: Hil, p<1 jc zbir sib i/, jednadl.hc (5 1) jednak
(5.2)
Z X = P f' A (1-1'\ -I- !.\I-I"\ -- !-{lJ) = P g A ,0JIA. (5.3)
..\ko sc (5.2 i 5.3) koris[c zu rjdcnjc .jcdnadzbc (5 J) lc aIm pfa\ac vcklonl (\!) br!.ine
s[ru.ianja suprotan osi x. k:lo II (5.3;1). s]ijcdi
dv
f);\ L dl "" p g A (5,4)
c:.\H/\;.:.; _. h
dv L <lQ
tit
"
A dl g 0
(55)
ot;i[o.ic ili!.ic AH'\ = f(L v). , ,. T"
II, slikc S.Jb. vidan jc LIljCC:Jj pnnnjcnc Q = nil n,1 vclicillU i'lH /.(J \nJemc O[v.'lran.la .,
/,<1 ]inc<lrnu promjenu Q /"(1) j..:S[
, L
(\H" = ---
g.A
QI}-Qk
"" konsL
,
(5,h)
I , I 'I"""",I'C"" t:)::.o 1'(1,' I") Ildwrn k()cfici,lcntu k::::: J,3 - 1,) s!i.icdi iznos hi- \(l( 11t.:T,l\1l0111.lcrIlL: , _
draulickog t1<lk<1
(5,7)
Prcm:t jcdnad2,bi (5.5) j slid 5.3a. u cilindricnoj cijcvi istog prcsjcka .Iinearno sc raspro-
stirc porasl 't!aka ud:ln1()g v;da. Ako se pak koris\i \'od prcs.lcka ([zv. tclcskop-
ski) kao na slid :".3c. sJijcdi i/_ sumc !:'-.HA po dU:ljnama Ii, i preS.lCC1l11<l i\. od 13 do A. pa.ie
ZelQ
ell
(5.8)
Promjena L\Rlj prikazana je na slici 5.3c.
S rclativnim vrijcdnostima udarnog t1aka i protoka prema
"H
nll:= ----.
Ho '
formula (5.9) moze sc preinaCiLi
Mj A _ <.;l"", (.I I
I-:l o Ho g i=1. Ai) dt
ill
gdje jc
55
(5,9)
(5,10)
(5, I I)
(5.12)
(5.13)
lZfi.IZ (S .13) nazi\"il sc konstanlom incrcije
velicinu incrtnosli tlacnog sustava turbine HE.
ili vremcna lIacnog voela, koja prikazujc
5.2.2. I-Jjoraujjcki l1elar lJ ciasticnom sustavu
Prcma .iednadzbi (5.S) ras[om dQ/dt i\J skracenjcrn T, udami tlak .3.H ra.sle do u neiz-
mjcrnost samo u krulom sustavu. U sllslav\J stlacive tckufinc i cJasticnih stijenki cijcvi skracc-
njem T" . .6.H u pocctku rasle do ncke vrijednns[i, nakon cega se da1jc nc povccavlJ, .ier clasticni
sustav preuzima dio radnje tlaka, koja sc trosi na deformaciju ci.ievi i vodc.
Ako zalvaranje presjeka AA (s1. 5.4) i7.azlvil smanjcnje brzine slrujan.ia teku(:ine Yo za
/\v_ doci cc do porasta t1aka (udara) ,61-J koji ce stlaCiti tekuCinu i povecati presjek strujanja
,
,

- - - I
'0
2 :
2
,
,
,
A'
I
SI.5.4. U(jecnj e/([sli(l1l!sfi nil hidmfl-
li(:ki udar
56
cijcvi (defonnacija slijenki). Za vrijeme te cleformacijc usporit ce se brzina sirenja vala llaka
i porasta brzine Yo> sto je bitna razJika II Odn05U prema pojuvi udara u krutom sustaVLl.
Neka je prema sliel 5A. dt:::: dxlc i c - brzina sircnja vala 11aka; III :::: p A dx, n promjena
v u dt nekn .Ie 1-"v. Vanjske sile l1a tekuCinu izmedu presjeka TI i 22 su: LX = p g 1-"H A (bez
silu trenja 0 stijenkc).
U jcdnadzbi promjene kolicine gibanja unosenjcm navcdenih veliCina slijecli
6v
pAc cit - "" P " .6.H A ,
dt C
(5.14)
iz cega se dobiva
g
(5.15)
Brzina sirenja ciasticnog vala tlaka jest
(5.16)
Brzina sirenja vala Llaka II tckucini jest
(5.17)
Za voclu bez apsorbiranih mjchurica zraka jest
K'ck 2 . 10' 1M Pal C/,I"" 1 425 m/s
(voda sa O.s(';{, zraka 00 svoje zaprcmine smanjujc puta U oyisnosli 0 tlaku); KA -
ddormacija presjeka cijcvi zbog porasla tlaka).
Brzina sirenja vala tlaka u cijcvima iznosi 1 250 do ! 350 m/s. Zanimljivo jc da prema
jcdnaol.bi (5.15) na I'dicinu porasta tlaka 111 u clasticnom sustavu ne utjccc duzina vodcwi1
suslava kao prcmajednacJibi (5.6) za krno sustav.
5.2.3. Opec (jcScnjc hidraulickog udara
Za ocircdivanjc H(x, t) i vex, t) postavlja sc difercncijalnajcdnadzba prema slid 5 A. MaSH
vode rn p A dx na pUIU dx i vremenu dt promijeni brzinu strujanja za dv ;;;;: ov/ot dt.
Zbir projekcija vanjskih sila na os x iznosi
Prcma jednadz,bi (5 1) slijecli difercncijalna jednadzba
i7v DH
at :0." g ax
(5.18)
(5.19)
Nest:l;.:iun:U',,11 fad hidrul.:lektraJl:,
IzracllnavajuCi 1-"H iz jednac[zhe (5.1) sa
dx .
= c doblva 5C
cil
aH
L\H=-cil
at
{T DH
-(;?--_.
c
2
at
Dv
L\v=-dx
ax
57
te uvaJ,rtvajuci cIa je
(5.20)
Za Jjesenje jednad?,bc (5.19 i 5.20) koristi S0 metoda karakterislika: rjesenje u podrucju
promjenljivosti x it, tra;'! se duz pravca odredenih rdac.ijama (5.21)
x:::: ct
x = -ct.
koje difcrenciranjem daju dxldt = c.
Na tim pravcillla tOlalni sc difercl1cijali po vrelllCUU iZHll.avaju
cil
odak1c jc
odaklc jc
tJv ell' UV

ax ell - ox'
"" + c
Dx cit - ax
Ako 5C izrazc av/()t i a-I1DI vrati ujednadf,he (5.19 i 5.20)
ciy i7v DH

Dx "'" Dx
Dv g dH (r oB

ox c
2
cIt - c
2
Dx'
Mnol.cnjclll drugc jcdnadzbc (5.25) sa c Ie zarnjenolll DH/(1x iz prve slijcdi
iIi
dH c dv
-=-1---..-
cit - g dl .
dH
dl - g A dt .
(5.21 )
(5.22)
(:"i.n)
(5.25)
(5.26)
(5.27)
Tako polazni sistem difcrcncijalnih jcdnadzbi (5.19 i 5.20) za zadanu 1 illearnu veZl!
promjenljivih x i t ohlikuje difcrencijalnu jcdnadzhu prcma (5.26 i 5.27).
HIDP_OENf'l-IG[,TSi(A PO;;TEOJENJA
a
8' ,
14
,
8L
---- ,

b
c
Sf, 5.5. Skier: m jej!)adfh'l hirlrmdiNw!! udara II ()(I,I"fii'nom
SlIsfjU;
}\I;.o st: dva presjekil i B13 cilindricnog voda nil udaljenosli J predstavc II sisternu x-I
).5), gd.ic Sll v:'.liCi,nc prnmjcnljivih u 1\ i B[ puzn;lle (H!\t, (1'\t i HBt, QUO, t,1da se l,a
mtcrval 0 '---'" Ill', kOJIlll .Ie prikill.i1l10 vrijclllC sirenja Llaka prCllJil (5.27), mole napisati
I-JA _ Hll, "" __!: ... (Q/I. _ QIl )
I [-,) g A J .t-tO
H,B __ == _ (QIl Qil
, , {> \ I - (40)'
'" j
V' .Iednadi.hc (5.28 i 5.11}) jeslI Jjescnja polaznih difcrencijainih jcdnadzbi
cme osnOVll za proracun hidraulickib udara II t1ac':nim vodoYima.
5.2.4. N,ICini rjesilvanja hidraulickog udara
(5.28)
(5.19)
(5.19 i 5,10) i
7..a udara za zadani tlacni vod potrebno je imati dimcnzijc i she-
pnkai'; sustavn. PrilOfll lrcbajll hili poznati granicni uy.icti: 11il pocclku s
Q J II vodu II casu pocclka prijdilLnih procesa i na kraju za ko.ii su
H J Q cJuz ocis.iceak:l I'oclova lijekol1l eijcloga prijclaznog proccsa.
I OS10.lC grallckll al1alilicki putevi Jjc.<avanja H udara.
Ciraflcki nacin
<:I po/',nall! shel1lll tlac!log voda, kao na slid S.la. traJ,i sc graficko l:jescnjc H udara. lJ
k(lonllllatnom S1l51aYu H -- Q (sl. 5.6) ucrtnviUu se uscilacije tlaka i ko!iCinc. Z,I'presjekc voda
slici 5.3e. gnmic:1i llvjel kOji. jc ov!san () o[voru s[a[ora a(l), lllOZc hili zadan u
jOlllll Q (1), pi! 5C prolol< racuna prcma (ormlllJ

Q Q', I)' II" + 211l .
(5.31l)
. Jz sio/,enc W;]c<ljke Q'] ovisi 0 otvoru stalma Q i broju okrclaja n'I' U prVOl1l priblizcnju
\l/,JJlW sc
. . lljiD
n,=nju= -.Jl-I;;' (5.3l)
H
I
a'i
,
I
a
c
I
ad
I
J I,
.'1'1.5.0. Skica::o Kr({/it:iw rje,i;-enjc J-J tic/am pri 7(//1'[ rnnju IlIl"bi!ll'
Q
HI
I
I

59
b
a,

I
I
d
170 (5.31) j sl07.cnc znacajke turb!.u_nalazi se OViSllost 0 QJ'(a). Ako sc Ie vrijedn()sti llnCSll u
(:'i.30), slijed.i protok U A/\ .
Q" Q',(a) D' {H;; + tlH (5.32)
Premil lildnjoj rc1aciji (5.32), Q'\a, i\H) Cine snop paranoia oel kojih svaka odgo"ara olvoru
at)" ab tt2 (51. 5.6a), Ta ovisnosl skura sa zakonom aCt) 6ini granicni uvjet za presjek AA cijcvi
(51. 5,Gb). N"adilJ,i,', nanose se locke pocelnog rezima kojc su odnx1cnc sa H j Q, presjek
voda. A" - jlflcctni re:lim rad'l U /\A (llirn1uje sc knorclinatam(l Eo i Qn. U prcsjeku BB nalazc sc
locka I3
0
i tocka B
n
, a znajllci da se val tlaka raspro.'ltire brzinom c, to je vrijcme e ::: 1/e,
Crl:lnju grab na 51iei 5,6. pri.'llupa .'le, primjeriec, u slllcaju zalvaranja turbine kako slijedi.
Polo/,aj locke A
20
(J-12\)' Q}\)) odredujc sc rjeSenjcm sistema jcdnadz,he (5.33). a prcma
(529)
Pravac kroz
(5.33)
nagiba = arc 19 (c/gA)
HlD])ENt;!{GE'i'SKA !'uSTi,(lJi:;NJA
te s jcdnadibom (5.32) i danom aCt); (0 - odsjccci vremenu)
parabola otvora a]: QA (a],
Rje,scnje prethodnih dviju jcdnadi.bi (5.33) locku prcsjcka pravca i parabolc.
PoloZI:\j tocke B}o(H!J, prcma jednadibi (5.28):
Pravac leroz , I-I" i-I" -- C (QA QiJ )
'""\20 _.')0 20 - _'In - -\ 20 - .10
gl-
1) :::; arc tg: (c/gA)
Ie prc1l1a granicl10m uvjctu na kraju
Tocka B:lo ldj II prcsjcku pravca kroz A
20
i osi Q.
Tako sc nalazc oslale tockc do zadnjc u a ::: 0 (QA ::: 0) kada.ie lurbina Zatvorcna,
Krivulja ucJarnih tlakovu odrcc1ujc sc crlanjcm funkcije L\HA(t), (s1. 5.6c).
Neka je
za duzinu voda L,
(5.34)
U pocctnoj 1'azi zatvaran.ia turbine pojavljuju se pulsacijc llaka S ntzdubJ.jcm clastic nib
oscilacija Tfl ::: 2t, kojc su u rcalnim uvjctirna s gubicimil oscilacija (koji su ovdjc zancmarcni)
priguscnc. Ako se turbina nc zalvori 11 potpunosti (npr. <lJ olvor), lada se osciJacije prigu.suju
i bez djelovanja guhitaka (sl. 5.61..').
Anaiilicki naCin
ProraCllll sc provodi po oclsjeccim:t vrcmena t ::: 2L1c za presjck AA prcm:l sl. 5.7.<1 s
Lockama pojedinih rezima facIa AI_ A2 . ., A.J ... All"
Protok II AA na kraju IHe faze POmUell udamih tlako\'i.\ L\H
c c
(535)
gA gA gA gA
ili u rclativnim vcliCinama dijcleCi sve Clanovc jednadibi sa QllIax ::::: Q'lmilx D2 (prcma
jed. 5.32) i rnnozivsi sa Ho (clanovc sa L'lH) kacIa slijcdi
(5_36)
Rclativna propusna moe turhine slijedi iz odnosa
hJ
I
I
il
--,
, T
L ___ ___ -I
gdje: jt: bezdinlc!lzionalna vrijednosl
T\\, - konstanta increijl..' \'ock
- interval lldara.
a
h
b
C QI\1;IX T"
2g1-l
u
A - l'
6J

Q

LL_
rnT !
(5.37)
(5.38)
17. icdnadz,hc (5.37) slijedi izraz za odn::c1i\,Llnje rdativne vrijedllosti
prvog: j'lltcrvala (n-l) jccInadzhc (5.39)
udara .6.h
1
nH kraju
Us\'aja sc rcalm\ vrijccinosl ispod korijcna prethodnc jcdna(I;/,.h.c. Iz (5.39) slijcdi: ake: sc
[urbina na kraju prvc faze zatvara potPUl10 Ic jc q II ::: () i L\h I ::::: ll! sa QlIla, lj" ::: (J", [ada.lL:
c Qo c v(I

I gAg
(5AO)
!stn tako, ako,ic vrijcmc punog zalvaranja kra6c od in(crvala .lldara .T, udarni
llak illla iZ!1oS kao pri nag 10m zat\';lunju, pa sc takav udar lWLi\H lLi'Li\'j)llil (dlfCk1l1l111).
Iz izraza (5.37) izraclInLl\'<Jju sc iznosi L\hj, i',.h
2
... L\h
n
pumocu zadanog a(t). odnosno
'1,(t)-
62 Jf!DF:O[:\'SRGI'J'SKA POSTIWJDiJA
5.3. Dinamickc jednadzbe obrtanja agregata
POI,natc Sll r(;'lacijc ravnotc1.e masa
moment j;lCrcijc ohrcucih sklopova agrcgata ikgn?!
(J) -- kulJl<l hrzina. (J) :::: 2J1n!60
M: - obrLni momcnl
M" - momenl oll1ora.
l-'roma (5A]) slijcdi
2,T dn
-M
60 dt I (
j,a uv.i<..:l slalnosli hr!jl1c ohrlnnj" (clUJ/ell:::: 0) odgnvara l'VL ::::: .tvl(j'
J\ko sc LJ .iedlladJ.hi (5.4J) vdiCinc prik'I).U u rclativnom odnosl!
m = MIlVl
n
I
gdje S\l i\'"ln --, )1nlllinnlni moment i
nil - nornina!na br/ina rotacijc nil vraliJu.
S tim o/llakam<l (SA2) nakon di,icljClljil sli,icdi
gdjc.ie T" konstanla illcrci.ic
I (On
T
(J 1\1 .
"
(5.41)
(5.42)
(5.42)
(5.43)
(5.44)
I iTa!'. (11)2 (:r.;lI1la_sni ])1mm:nl) takodcr llZll:lelljc incrciju sus!aV<l rolilCijc (e se sa I "" (lD
2
j,:1
mOLc pn.:ilW(;j!i jedn:!dl.ha (5.44), jli sa snagolll agrcgata
pa sJijcdi (:').4"1) preinaccll
P
IvJ n :;;; --'-' -
11(; W"
(5.45)
(5.45')
-- za OkOlllilc agregate Tu ::::: 7-J 2 s, Ie I s za vodora\'!lc agrcgate u kruski,
Smanjcnjcm Tu. pngnrliavaju sc llvjcli dinamickc pns[(ljanns!i hidroagrcgata Ie po\,c('u\,a
O]!:lSllosl njeg{)va ispada iz sinkroninllil naglim zalvaranjcm privoda \'odc.
63
Proracnn vremcna ncravnomjernosti obrtanja
Da bi sc odrcdilo aCt) pomocu jcdnadzbc (5A3), potrebno je poznavati [unkciju m\(t) i
mo(t). Ispadom turhine 11. oplcrccenja slijedi mo :::: O.
Za Iinearnu promjcnu m! prerna (5A6), te sa mo - pocetnim momentom
Il1[;O: ll10 (1 -;J (5.46)
se dircrencijalna jednadzba (5.43)
(5.47)
Intcgriranjem po a od 1 do (I'ill">: i po 1 od 0 do T, dobiva sc
(5AS)
Ie sa T{f prcm<t jcdnadzbi (5.45) slijcdi
2 J 11G .
(5.49)
Najvecc mogucc povccanjc brzinc ohrtanja iZllosi 50-fiO
C
)(), odnosno (;(mllx :::: J.5 do 1,65.
Kao slo se vidi izjcdnadl,bc (5.49) kod zadanih Ilominalnib vri.icdnosti PH i nn smanjenjc
a'I1'I\ llloguce je Z:1 iznos povct:anja veiicinc I i smanjenje T" vremena zalvanmja turbine
( 30(lln\1
l\n
l1
- ;r i
Treba uociti cia a
lllil
" po zadnjim formu];lJlla s poraslom T., ncizmjerno rastc. Ali ako se
ne /,alvara lurbina, 11 mOLe doslici n pobjcga. kada mora biLi zadovoljeno
(5.50)
Kilb kodicijcnt za raoijalmHlksijalnc lurbine iznosi 1,65 do 2,2, a za Kaplanove od 2,2 do
2,8. U SrOlllCnU(OlTI racunu za a
jlli1X
llisu se lIzimale u ob;jr znacajke turbine i djelovanjc
bidraulickog udara koji bi povccavao M\ i Ill! kao i a
illax
. Rjcsenjc difcrcnci.ialnih jeclnadzhi
(5.41. i 5.43), u kojima se )'v1\ mijenja sa z!lilcajkama turbine. moze se izvcs(i pro-
grama za clcktricno racllllalo.
5.4. Prijelaznj procesi kod turbina sa zakrctninl lopaGcml1H radnog kola
Pove/anos! paramctara Q i nil kutom zakrdanja lopatica ro(ora pri rcguJaciji rada teoret-
ski hi sc trehab\ neuvali, ali u stvarnos!i za vrijcl11c prijclaznih proccsa ta sc ovisn051 narllsavil
q' [(a. n',) . (5.51)
Razlog stJ razlika vremena prom.iene otvaranja sLaton] i promjenc kUla radnog kola.
Prvo vrijcmc obieno.ie ad 7 do 15, a drugo od 30 do 50 S, sloga naslaju pomaci u n'r' Zbog
64 HJl)lWEl'.'Ll'GETSKA PUS'I :WJG\jA
toga se pri proracunu prijelaznih proccsa Kaplanovih turbina Ullljcsto .leduc koristi niz pro-
pcicrnih slozcnih znacajki za razliCitc kutove, sto se svodi na niz pojcdinacnih slucajcva
(urbina s fiksnim lopaticama.
S.S. Prijelazni procesi leod reverzibilnih hidroelektrana
Prijelazni procesi kod RHE mogu bili 11 okviru planiranog iIi nepianirallog rada (iskljucc-
oje iz lllieZC zbog kvara).
Planirani prijclazni jcsu:
t. pustanje u turbinski rad,
2. povccanjc optcn,:ccll.i'-',
3. smanjGnjc oplcrccenja,
4. prijclaz iz turhinskog u rad sinkroniziranog kompcnzatora (s.k.).
S. prijelaz iz rada s.k. u turbinski rad,
6. zauslavJjanjc iz turbiw.,kog racla,
7. zauslavljanjc iz rada s.k ..
8. pllslanje II pllmpni rael,
Y. dOVOl1cl1jc II l1omina1ni pllmpni rad (za projekLne Q i H),
10. prijclaz iz pllmpnog raja U s.k.,
11. prijc\az iz racla S.k. u pumpni rad,
12. zauslavljanjc iz raja,
13. prijclaz iz pumpnug u turbinski rad,
14. prijclaz iz turbinskog II pumpai rau.
Na slid (5.8) na cetverokvadranlnoj slozcnoj znacajki rcvcrzibilnog hidralllickog stroja
prikazani su putcvi nekih nnvedenih povratnih procesa.
II
III
pumpni rod
IV
Q'
,
Sf. 5.8. PuIePi !lrUelm:llih !-'!'ii(;e.ld
hilllo/j strojo
I .- uhrz.uUcmje agiq.;utd
2 - l!LId o!)!cre\:'unjd
3 -- pll.!unje 1/ ;)[[IIIj.'lIi rod
4 - glibifal.: di!Joku (q ::: kOl1sl.)
5 - gtrhiluk dulfJ"o (T" > T;,)
(j - filihitul-: doif)/-;u (TQ < T, < T;.)
7 -, ::ulIs!uc(ju!!je It Pldll/J!1U!Ii radII
NcpJanirani prijcIazni proccsi kod RI-!E jcsu:
1. pad opterccenja,
2. gubHak privoda vode (iskljuccnjc agrcgata iz clcktrosustava II pumpllum pogOtlu).
3. zaustavljanjc zbog kvara (havarija) djclovan.icm puJsus!nva zaslile.
5.5 1. Pustanje 11 raJ rcvcrzibilnih agrcgata
PUSI<1nje II rad rcverzibilnih agrcgata ohavlja se II dvijc ctapc. Postupnim povccan,icm
brzine rolaci.jc do poJsinkrone vrijcdnus1i i rcgulacijskih organa postil.u sc pru-
jcktnc protocnc ko]icinc pri projCktlluj brzini rutacijc. Tako sc postil.c siaujc pri kojl'In jc
moment obrtanja ycti od momenta olpora pri nominalnoj uccstalu;;(i.
Pokrctanje agrcgata II pumpni obm-lja Se pu.c,cbnum turbinom iii ckklri':ninl
gCl1cralorom. MelwlliCka znacajka pU;IJnja urad jest ovjSllusl mUlllClila tmzijc !1l0l0ra 0 l'C-
lali\'lloj brzini rmacijc G .
It
C! =.
Il"
Odnos prcma .lcdnad7.bi (5.53) naJj,,!! sc klizanjclll agrcgatil S
(5.53)
MOll1cntna znaCajka u pogon lllulorgcncratUfi.l oyisj 0 njcg()vim kOllSlruktivnim
znacajkama i naponu na njegovim stczaljkaliia U.
Ivl
M1
, - moment ruolora pri Ilominalnom naponu.
Osnovni pokazatc1ji znacajke pokrctanja hidroagregata Ivf" :::: 1'(1) sa zatvofcnim spr(J-
vodnim aparato11l (zasunom) jcsu: moment pokrelanja pri G::::: 0, (s:;;;:; 1) i moment o!pora pri
nominalnom n odnosno u:;;;:; --1 (s = 0). Moment pokrctanja Inn:!.e sc odrcdili rUflll111i
(5.55)
Mp=KUrf.
u kojoj je (3 - masa obrcucih dijclo"a ikg!
- srcdnji pollllujcr 1m!
r - kocficijcnt trcnja :::-:: U,02
K - korhl,ut:t (9,Hl).
(5.55)
lv1 p obicno HC prelazi lS-2CYk, M:vln' odnos!1o Hlp::::: M/MMn O.lS-O,20, Da bi sc smaIljio
koefidjcl1l lrenja lcl.ajevi se pocJmazuju pod t!aka maziva.
Moment Olpora Mo odrc(1uje sc POfllOCli sio7.cnc znaca,ikc bidroslruja. Za u. < 1, Ivl{l sc
i7.razava prcma jednadzbi (5.56), osim II u pumpni fad do postizallja l1omi-
nalnog n (za O[VOfcn sprovodni aparat)
(5.56)
66 HlDROENERGETSKA POST!WJENJA
Odredivanjc vrcmcna pustanja urad (tp) bitno jc pri projektiranju RHE. To je vrijeme
asinkronog rada bidrnagrcgata ad mirovanja do postizanja dosinkrone ucesta10sti obrtanja.
Taj pokazatclj odrcduje dopusteni moment inercije obrcucih masa elektricnog stroja koji izlazi
jz toplog rezima rada Ie pouzdanost sustava IlUlomalskog nadzora.
Ako jc mr :::::: 111M (relativni odoosi momenata torzije turbina i motom) slijcdi izraz za
odrcClivanjc vremcna postizanjil dosinkronc ucestalosti obrtanja
(557)
TlL -- konstanta incrcije.
Rjdcnje gornjeg integrnla komp!icirano je zbog slozcnosli izraza za mM(n), kada se pri-
bjegava grafnanalilickoj metodi.
5.5.2. Procesi nakon iskljucenja molor-gencratora
H,adni proccsi posJije iskJjnccnja pmnpnog rczima ncstacionirani SU, pa ib jc potrebno
prollciti jos u fazj projektiranja RHE fadi odreCIivanja duljne tlacnih vodova j osnovnih pa-
rametara nlOlo!'-gcncra!ora (M-G).
Na slici 5.9 prikazani su spomenuti prijelazni procesi jednog od revcrzihilnh radijalno-
-aksijalnih hidmulickih slrnjcv!l, kac1a s]1ro\'odni ilparat (ls!ajc nepokrctan. Kada S0 (M-G)
iskljuCl iz mreze, njegov sc moment smanjuje do nistice, i to spom zbog inercije kada se
snizava fl, zbog ccga slijcdi smanjenjc kolicine Q. Za vrijcmc TQ po iskljuccnju agregata 11
I 3
L--=--;7""""-__
Ho
Sf. 5.9. Proces guhilka pogmw
(- a == kOl1st, - - - (/ kOll.l't, Ts >
j - plfmpni rezimi
2 llifhinski rezimi
3 - I"dimi kO{Y'I{ja
4 .- fef.im .wpm/lloN Ioka
a - olrJOI" .\'talora
Nes!acipnaran rad hidroe!cklnlml
67
sc snizava kada se Q smanjuje do nistice, a tIak prima najvccu ncgativnu vrijednosl t-.H.
Potom pocinje strujanje vode s gomje razine u donji bazen, tj. u turbinskom smjeru. Smjer
obrtanja HS .los .le llvijek pllmpni, dok se n stalno snizava.
Takav se rdim naziva reiimom })suprotnog toka u kojemu raste M na vratilu i tlak u
uornjem tlacnom vodu. Nakoo trajanja prijclaznog procesa postajc n := 0, kada se radno
kOlo pocinje obrtati u turbinskoiU smjeru, a M se od postignutog maksimuma pocinje
njivati. U tom turbinskom reZimu t1ak dostize prvotnu vrijednost a hidraulicki udar iznos
+b.H. Zbog inercije agregat pocinje kocHi (M < 0) kado polako dolazi do stacionarnog pogona
(M := 0). Vrlo je vaz.no odrediti vcliCine +t-.H* tc TQ i
Ako je vrijeme zatvornoja sprovodnog kola Ts > Tn" (isprekidane crte na slid 5.9) tada
reverzibilni HS prelazi kroz rczime: pumpnl, suprotnog toka, turbinski i rdim kocenja.
Pritvaranje Jop,ltica malo utjece na prvi dio procesa (pumpni i suprotnog toka), Pri kraju
pri!varan:ia sprovodoog agregata moze nastupiti znacajan iznas H udara a patorn i
protuudar - l'lHk iSiog izoosa, ako sc lopatice u potpuoost! zatvore.
Ako sc vrijcme smanji prcma TO <Ts < plHanje strujanja sJijede iz pumpnog reZima
1 suprotoog toka (sL 5.9) kada se mijenja smjer strujanja, dok smjer obrtanja ostaje pumpni.
Reiimc suprotnog toka koje prate vclike pulsacije i vibracije, 1110gU se izbjeCi uz uvjet
dajc To < T
Q
. Ispi!ivilojem je 1l1vl"(kno da smanjenje vrcmena zalv[\fanj!l sprovodnog agregall1
u usporedbi sa 'I'Q (slvamo) dovodi do porasta - MI, sto nijc dopustcno. Ako jc = TO
prijeJazni proccs ostajc samo u pumpnom radu, kada sc sniienje lJaka ne naslavlja ako se
sprovodno kolo ne zatvara.
Te znacajke kod Q := konst. (nepokretni sprovodni aparat) kod RHS sa = 100-1 000
min-I ocjenjuju se pomocu inercijskih konstanti llacnog vada (T
WH
) i agrcgata (TuH)
Vrijcll1c iskljuccnja agregata do promjene smjera slrujanja izr<Jcuna\,a se prema
(5,58)
Vrijeme do promjcne smjera okretal1ja jest
2
T; (2,75 do 2,8) TaH TWH
(5,59)
Maksimalno snizcnje iznosi

-"'H (0,80 do 0,90) Ho '1'-- ,
aH
(5,60)
Maksimalan po7oitivni hidmulicki udar (kod radijalno-aksijalnih RHS) sa 100 do 350
iZllosi
4 WH
(T
J
'
+M-} (0,75 do 0,002 n,) Ho -T '
aJ!
(5,61)
Brzina rolacijc u opisanom procesu 70a HS u rasponu :::::: 100 do 300 min-
1
moze doscCi
iznos
(
T J 1),Q7
"" (1,45 do 1.62) nOH 'r
WH
uH
(5,62)
68 Hii)h:OENE!{GI::TSKA l-'OS'i'iI'OJb'iJA
Najvc6 dopustcni oclnos TWHff uJ-l radi odr.zanja neprekidnog toka (h0111ogenosti struja-
nja) u pravolinijsice trase gornjeg vocla, oel gornjeg bazcna do RHE a uz odri,<1nje \'islnc sisanja
HI, = -(0,1 do 0,15) Ho, prcma jcunadzbi (5.63) iznosi
TWH
TS (1.62 do 2,()6),
(hI-!
(5.63)
5.5.3. Provotlenje rcvcrzibilnih agregata hidroclcktrane izjclilloga u drugi rczim raJa
Prcm<l lilcnuuri, na tcmelju lsicUS['I'Ctlih i podalab u na\'cdcnoj tabdi, dana Sll
potrcbna \'1"cmena pruccs"d za dane inercijskc paramdfe Tw iTo.. koji djeluju na
du7.inu pwcesa. OejlO je cia na duzinu s\'ill prijdill.nih procGsa danih U labelj utjccc Tw (incr-
cijska konstanla llacnih voduva), dok Tu (konstanta agregata) Uljece SHmo akn do procesa
dO]flZi po iskljllccnju 12". IllfCI:C s radom promj<':lljivog lHI. Ako jc HE SllSU.,\' ,';,;lik. on our/,ava
agregat u sinkronoJ1\ fd.imu lalm da u[\'araujc i /,atvaranjc SPW\'Odllih orgalla I-IS nc llzrukuje
promjenu brzinc obrl<1uja. Tu u suvrcmenim \'elikim MG iznosi 6-10 sdc Tw sc razlikujt' u
OViSllosLi 0 lipu RHE. Tako RHE S jJodzcrnnim donjim baL,cnorn imaju Tw :;:: 0.6 do n.7 scle.
dok jc za RHE s nagnu[olll traSOl11 vodova Tw::::: sck.
----_.!--- --------,----_.
Vrijclllc
:------------... ---"-'-----1 P )lrcblk ,,[Ll
b
:!
Nacin
- .. -
I ,5

CC
JZf:lvni - od plJn()g
------- .... ----I -,,''';;';-;;;''1;;;;;----
c. ',___ " _____ _
B 5 padolll
c
'y napona
__
PtltCIl\


od agrcga!a \I
lurbin.,ki le/illl
od "llllirkog nljc'nj;,:;a
I
rrckvcntije
._----... ------
.,IJ"I'l\'om lu,luva i 1.,bUIU
- suslav udijalnc' iUlLin:;
L
J.() 3{l()-S()()
2,-_':--'_... .... _+ ...... ISO-:;()O
2-6 ISO-j()()
ISO JOO
()
5.. J()
--I
5,,10
J(]-20 I
---0-' ... !
i.
----1
G-30 ! 5-"J5
------+--.-
(I
(I
--i--"--I
1.
(I
6Y
U nastavku OpiSlljC sc prevodcn.ic jcdnc RHE s kuglastim zLlsunima gUJ'1ljeg \'oda i/. [Uf
binskog u pumpni [dim. i obrnuto. Kod pOlpuno Lat\'urc:nug f.a"uaa agrcgal se iskljucujc iL
mreZc, brzina obrtlll1ja sc smalljujc, pa kod u..::::: 0,5 nastupa cJcktricnu kucclljc: napajanjeJl1
povccane jaCine struje za priblii,no J,3 Inurn. Kocl u.::::: O,J u kotnoru raJnug kola dodajc s(;
stlaccni l.rak koji tlaci VOdll II vrcmCl1U oel 60 selc Kod n ::::: 0 motor-generator sc ukljuClljc II
mrd.u, lj. dolaz! do !L'>ltlkrollog pu\tanja u pumpni rac!. Vri.;cnlc pustizanja HUl"llialnog IHI U
tom sJucaju iznosi priblizno 100 sck. U casu f>inkroniz<tcije IvlG-[t Sit ES islodobno sc olvara
kuglasti zasun. SpJ'ovoJno Se kolo otvLlra nCjJotpunn dok 11(; buck izhaccn sav stluccni zrak
iz radnog kola, a potom se otvori do kraja (a "" 0.9) za nomiualao pumpni rau. Ukupno vrijcrnc
iznosi prih1i1no 330 sck, od ccga sc nil vrijeme rcz.ima s promjclloll1 poloJaja regulacijskih
organa (?asuna i spfOvucinog kota) utrosi otprilikc ]00 sck. Vjse oel 2/3 vrCl1lena Lltrosi sc na
koccnjc J-I agregata i njcgovo ubrZi.\Vi111,ie do llo111inalnog 11-;:t II pUllljlJnm melu i na radnjc II
vc,'!.i s tim.
Prijclaz Ii'. plll1lpnog u turbinski rad teee brze bel. kugla:-;!og zasuna. [(,Ida
M-G iskljuci jz lllrGZC odillah '>c pOl'injc /,al\di'ali kulu do puluj,dja kuji osigu-
ra\''-\ pral.an bod lurbinskog rada. Za 'I'll 20 sUjcdi prmnjcfliJ sm,icra obrUJ.!lja. it krol
daljlljill 15 sek postizG se 1100ninaini Jl u lurbiJl,..,kull! c.mjeru. Radi prjg\i;avilnja \lc.ciiacija tlaka
1I vuduvjm<1 nakon stankc od 15 sck povccavi\ sc dalje upll.:::rcCcn.ic. Cijdi proCl'S traje XO
tj. 2.5 puta Ill<lnje ne.g:o koci prcv(){lcnj,\ iz u pumplli rae\.
6. Tlacni spremnici
6.1. Vrste i primjena tlacnih spremnika
Tlacni sprcmnici ugra<1ujll sc l! sllstav HE 11 dijdu dovoda i odvoda vode u llirbinu mdi
zas\ite dovodnih i oc1vodnih vndova oel djclovanja hidraulickog udara u vrijemc prijclaznih
proccsa, kao i pobolj,sanja uvjcta fcgulacijc turhine. Stoga sc Ii sprcmnici, koji mogu bili
ugradcni ispred i iza turbine (s1. 6.1), nazivaju i sprcmnicima uravnotczenja.
S/. 6,1. She}//(J rada /!ahlih spremnika
1 I'fIzina ['ot/e pri prulil opferd'el1ja
2 mzil1(1 prf pomstu opterdenja
3 rpr(-,!11llii:. predt!o(:!1o!; vol/a
4 - Yfircmnik por1tlahw!; pod(f
Kritcrij za potrebu ugradnjc spremnika u dO\OCI10m dijelu s11stava izraz.ava sc
nadzbom (5.13) za T w. Za Tw sc pribliz!lo 3 do 6 da bi sc konacno opredijelilo na
temelju telmicko-ekonomske analize vise varijanli !lacnog sustava za spremnik ili bez njcga.
U odvodnom dijcJu sus!ava, radi izhjcgavanja pojave kavitacije iza turbine, Cijc Sll pos-
ljcdicc pad znaca.ika turbine, oSlecenjc lopatica i razbijanje homogcnosti strujanja, ugraduju
sc sprcrnnici i l.a relativno kratkc vodovc. Kriticna duijna voda na podllacnom dijelu (iza)
turbine jest
T ( v1,- )
L
kr
=3........."- -1-1; .
Vo g
(6.1)
Tlacni sprcmnici
U jednadzbi (6.1) su:
T Ii vrijeme zat varanja sprovodnog kola
Vo brzina strujanja u odvodnom vodu za stacionarni fdim (prije promjenc opterccenja)
ViT - brzina oa izlazu iz turbine, na ulazu u difuzorski kanal
Hs visina sisanja (podtlaka) turbine.
71
Gornji sc spremnik ohicno ugradujc oa mjestu prijeloma trase tiacnog voda, za sto je
potreban proracun najmanje visine smjdlaja.
6.1.1. NaCin istodobnog fada obaju tlacnih sprcmnika
Sprcrnnik rcagira pri narusavanju stacioniranog strujanja u vodovirna pocetkom regula-
cijc rada agregala (knda dolazi do promjenc razine) kome odgovara pocelni prolak II dcrivaciji
Qdt' (slika 6.1). Aka se prolok turbine smanji QTp < Qup razlna sprernnika raste do zm' a onda
se pocinje spustati. Zbog hidraulickih gubitaka u tlacnom sustavu dolazi do prigusivanja
nscilacija razine, koji se tada srniruje na Zk i koji takav odgovara navorn stacionarnom
rez.imu od Qk' Istodobno oscilira i rflzina donjeg spremnika, ali s negalivnim predznakom
razina se spusta do nckog Zn (minirnalna razina), poslije cega slijedi porast razine j
stabilizacija na Zk'
Pri obmutom regulacijskom procesu, kad se poveca optcrcccnje agrcgata, odnosno
otvaranje spwvodnog kola, slijcdi obrmno pon<lsanje oscilacije vade u spremnicima od prct-
hodno opisanog.
Tipov! spremnika za uravnoteicnje tlaka prikazani su na slici 6.2.
11 III
Sf. 6.2. Tirovi /!otnih sprcmnilw
1V
I
"!
v V1
cilindricni spremnik u kojcm sc u patpunosti ponistava visina brzinc hw ::::: v3/2g (vtJ -
bTzina u dcrivacijskom vodu)
II - spremnik s dodatllim otporom (suzcnjcOl) koji smanjuje amplitudu oscilacije razine
III - sprcmnik s komorama radi lako da se gornja komora puni pri padu optcrcccnja, a smno
donja pri povec<lnju optereccnja
IV""" difcrcncijallli (dvocilindriCni) spremnik kod kojega 5C voda pri smanjenju optcreccnja
turbine penje po unularnjem cilindru prelijcvajuCi se u vanjski diD oznacene viSe razine
(stacionnmo stfllj<loje). Pri povecanju aptcrcccnja unUfnrnji cilindar skuplja vadu kroz
poscboe otVOfC iz vanjskog (raziu<l se spusta) ciEndra.
U spremnicirna V i VI su zracni jastuci koji se porastom razine vode (redukcijom QT)
stlacc a njezinim sc spustanjem sire. U sprcmniku VI moz.c se podcsavali tlacno stanjc
zraka.
HIIJI'(OE0:dIUi,TSK/\ J'OS'j'iW.iEi'JA
6.2. Proracun oscilacije razine u sprelnnicima
6.2.1. Difcrcncijalna jednadzba strujanja u krutom sustavu
Uz prctpostavku stalnog prcsjyka clerivacijskog voda, olvoreni sprcmnik, nestlaCi\'u
tckuCinu i matcrijal SUSI;.lY;}, izvoc!i sc jcdnadzba strujalljil.
Za clva presjeka: na razini IT i sprcnmiku 22 (s1. 6.1). Bcrnoullicva jcdnadJ.ba za ncsta-
cionarno strujanje
YI + _El .. + + + ,u
2
+ 2: hw + 1. dQ
p g 2g .' , P g 2g () dt f'
D 1
(6,2)
gdje Sll )'1' Y2 - razine prcsjeka, p" 1'2 - Hale. v" \'2 - srcdnjc brzinc prcsjcka :s hw _ 7bir
otpora od akulTlu!acijc, derivacije i tlacnog sprc:nmika, UJ, U2 - Koriolisovi koeficijcnli.
Posljcdnji clan jcuuadl.bc (6,2) jesL Llak sila inercijc mase tekuCine izmcuu IT i 22 na
dlll.ini L i presjcka 1'. Dio lih 5ila u tiacl1ol1) se spremniku zanemuruje, pa 5e [ada Liak incrcijc
rnoze izr<1l.ili kao ,;i:;illa t!aka
kdnadzba (6.2) mo/.,(; sc rmpis:Hi sa z = Yl _. Y2 u form!
dO" I Q (' , )
-I z-I,h\\, .
II d
Scdnadzba kontinuitcla
QT protok kro1, turbinu je promjenjiv u vremcnu t (1'(t)
Qd .- proto1\: laoz tlacl1i vocl
A - prcsjek spremnika.
Jz jcdnadz,bc (6.5) dobiva sc
== -
dt A
Jednadi,ba pada tlaka (6.7) sastoji sc ad gUbilLlka:
- hL - po duzini derivacije
- h:; ..- mjcsni gubici (promjene prcsjcka ide)
- ill] - otpori u prikljucku 5prcmnika s dcrivacijskom cijevi
) )
-.;:- VJ vi"
L, hw == I,. -, + + 11-----'---- .
2g 2g 2g
(6,3)
(6.4)
(6.5)
((1.6)
(6,7)
;\ko sc lIjednadzbama (6.4 do 6.7) zamijcne hrzine strujanja protocima, pa sredc. dubiva se
TJacni __________________ _
/j
(6,8)
Rjcscnjcm jcdnad2be (6.6. i 6.8) moze se naCi veza z:::::. r(t) za :sto. ,QT,:::::
= fez, t), a La funkcija zanemarivanjcm oscilacije u spremruku muzc Imearnu uVlsnost,
prcrna
(6.1))
QTK - konacan iznos QT U promalranOl1\ intcrvalu vrcmena.
Rjcscnjc jcdnadzbe (6.6) i jcdnadzba ().8) daju promjcllll us..:ibcijc razinc spn:mnib (7.)
na dva nacim;: a) 1-:1 gubilakn i h) sa H gubicilllCl.
a) Proraclill promjenc razinc :-,wnnnika (gubici 5C zanemaruju)
Izjednad1.hi (6.'1. j 6.8), z<t!!clllaJ'iviUljC!il hidraullckill guhilakit, slijedi difcrcncij:t!:ujcd-
nadzba drugog retia
(().Hi)
cijc je t:jcscnje
I'. ;::;: z() sin (k 1 + j}). (>.I] )
gdjc su: z(J - maksi:na!no o(htupanjc ntLina spremnika?cJ stJ.lickc .. razinc vodnc abuJlulaci-
je, k = (gtiA L
J
)If2 - llcestalosl ()scilacijc; f-l - pocdna fuza, 1 - \TIJC11lC.
Za pocClnc lIvjetc do promjenc optcrcccnja kod l;;:: 0, Z = () i p;;:: 0 jcdnaJiha (6.10)
doblva oblil,
Z = Z(I sin kt , (6.12)
lib I '11"ll[1.tlS':"lltl,I', 11',11)111mi,I'sko,I' oscilaci,I'; (51. (i.J) s razdohljClll sIn oc govanl S 0 {)( nOj, v ..
T;;::2n(L
d
A/gf)I(Z. (6.13)
.,
_______ ______ -1.,
.\'1. 0.3. ()scifucUa 1"[I1,inc II {!([{num ,\{N :ililli!w hez I!i"
!-il/ hi!.'-!!;'.! I
.- rwg!o .IIJWlljl:fiJ" !)/(j{,i/;U
2 - 11(1;.:10 fJfJL'n\mjc iHU/(!/;U
74
HJDROL'NERGETSKA POSTROJENJA
Radi odredivanja maksimalnog podizaja razinc u spremniku Z() prcinaccnjem jednadzbe
(6.12) slijedi
iz cega sc dobiva
(
c!Z)2 = Z2 cos2kt Z2:::: Z2 sl'n'kl
dt ()., -() , (6.14)
(6.15)
Maksimalan z =: Z() pri promjeni pro!nka 11 tllfbini od QTP do QTK (pocctno - konacno) i
za t "" 0 j Z =: O. slijcdi iz (6.16), a nalazi sc pOITlo6u clifcrcncijalnc jednadz.be
dz _ f ("til; vtlp)
ell - A
17, jednadibc (6.15)
(6.16)
OCiIO, Zo jc za vup ::;:; 0 (iii QTK ::;:; 0). Ta se formula rnol,c koristiti i pri nagJom
o!varanju turbine (tada jc V
tlr
< VlIk)'
b) Proracun o<;cilacijc razine sprcmnika (5 gubicima strujanja)
y Na reg.uJ,,,cije rada turbine pri padu optcrecenja II nastavku cc bili prikazan pro-
raeun nw.kslmillnc Y1SltlC podizDnjll T:17.ine spremnilc:::.
_ Prije Pilei;) oplercccnja razina u sprcmniku je niza od razine u akurlmlaciji (s1. 6.4), pa je
()TI< ::;:: Q!l' Promjcl1nm Qrr do QTK ::;:: () mijcnja se razina z do Zll1HX'
Z!l 5tanjc Q,::;:: Qu gubici 5C mogll svesti na gubitkc u dcrivaciji
H
SI. 6.4. Osci!acija ra;:lne II t!a2'llOm \prnnlliku ,m hidrd-
ulihTim fjllhicima
75
Sva tri oblika gubitaka Uednao7hl 6.7), magu se svesti na visine bIzine u derivaciji, a
koeficijenli 'A i 1) magu se prikazati sa + + 11.
Za QT =: 0 UednadZ.ba 6.S. i 6.4) prcinacavaju sc u diferencijalne jednadzbe drugog recta
Opec fjcscnje prethodne jednadzbe za naglo srnanjcnje oplcrecenja turbine jest
gdjc .ie:
... 2k] dz
[
'()2] e
2ki
(zr-
Z
) 2kl Z-kz dt + 1 =:: 1,
gf
k
2 - ALd
(6.17)
(6.18)
Uz dz/dt ::;:; 0 u jednad7:bi (6.18) - tangenta II tocki A (shka 6.4), slijedi ZlllilX' 11a
logaritmiranjem jcdnadibe (6.18) (sa 1/2k) 0:: s) slijedi Zm -:;::;
Zm ( Zm] :zr
--In 1-- = . '
s s s
(6.19)
fLo
u kojoj jcdnadibi treba poznavati iznose zp j s _. S je odrcdcnD. znacajka Oacnog

podsllstava.
Na temelju jednadz.be (6.19) prikazana je ovisnost zm/S ::;:: f(Z1/s) na grafu (sIika 6.5).
1.4
1.2
1.0
0.8
Oil
0.4
O.
o
,
"
!
T S- .......
II

-"
/ --
,-+=
l--"
I I 'm

o 0,2 0,4 0,5 0,8
"
"
0.06
0"
o 0
-
0.1
'7
7'
'--
L_ .... _- Zm
"

0.2 0,3 0,4
Sf, 6.5. Odr('(lit'anje ntzine spr('mniktl pri nag-
fom ?(/!IXlIymju turhinc
Olpori u hidrauli(:nol11 S1Jstavu ocilo bilno uUccu n:t maksimalno podizanje razine sprem-
nika (s1. 6,6), gdjc je odnos tih visina Znl4.l (sa i bez uljecaja otpora) povczan duzinom (L)
instalacijc. U derivaciji od 1 km smanjujc se povecanje razine sprcmnika za 13% U odnosu
prema idealnom bez gubitaka, dok jc za dcrivaciju L ::;:: 20 km pad razine i do 25% zbog
porasta gubitaka slrujanja.
sr. 6.6. Uljecaj iilihituJ.:u
11(1 podizqj razi-
lie .\jJn:lIll1ikil
. yaei .razine sprcmnika pri povc{:anju oplercccnja tllrhinc moh: se izracunali
pnbltzmm !]C"ellJCltl Jec1nadzbe 6.8. POIllOCU formlllc (6.20) koja vrijcdi za <: .-:: 1,23.
I
I 1+211 J
Zu= Z(\(I - n) 1+0,156 -2 -i- n' (1-1-11) t II + (I -I- I + 11
2
fZoj.
(6.20)
gdje n::::: Q!I)/9l'IZ;.E 0:::: Zk -- sni:l.enjc razine sprcmnika za slaciunarno slrujanie leod
CJr'K;_ Zo -, rilZ1l1e spremnika bel, 0IP01':1 strujauja. ' .
Na S!ICI 6.7. prikazan jc grarikon odredivanja olpora na visinu razine sprcmnika.
U dijagramu su;
0.10
St. 6. 7. Or..!recliu/lU" IIhd:,lilililIIlO;; podi:u-
ja ra::.ine lJ ,\j)n:mniku j)ri /1i.Ij.;lo/ll
pOlplillO/ll :'c.'h'WWiju iurhini! 7.1.1
mole VJUednO.l'li Xo
7. Kavitacija u hidroenergetskom postrojcnju
Encrgelska maCi.ijka hidr()agn.:gata lmsira se pomotu 1stih znacajki lIluddnc lurbine. a u
skladu s rciacijama s!icnosti (pogJ. 4). Pornocll tih prikai:uju se promjenc prmoka.
tiaene visinc, bu.iuc kod odrc(1cnog otvora :>tatora, llltilu;:,ubnu O\'j:,nib osnovnih
varijabli turbine. Pomocu (;;;nuvl1ib Jobi\'aju sc i:lVCUCIlC vciii::inc: llloment (M), snaga (p) i
stupanj korisnog djdl)\'anjo. (II). Znacajke lurbinskog facia dobi\Aiu sc.: mjC.fl:lljCll1 li<l 1l1();'!:::l1l0,i
lurbini, na ispitlloj stanici, ali i na hidroagrcgalu, u dcktrani. Na slo/.enoj znaca.ikL kao na
slici 4.8. prik:;/.{l!lL Sl1 krivuljc st:;)nib iWOSil,\fwge (p) i Ij u polju Q = f(H). 11. sloz,enc !.nHc'dkc
\',\7.no je po\je 1111IlL\' Slo/.ena /Jlac;ijka :urbinc lli.1Cinjnuje Zit bUt!1ugL;nu :..[rujnu pul,i;.'
vode kw! turhinski sustav bel. pojavc l<avitacije U slacionamuJl1 radu. Znac:tjkc turbinG \llI)/.C
oboriti pujava kaviwcijc u uv i"jJ()i;Li () njez:ilJuj Ta poja\-:l tl clclai,ino
jc prollcclla, posehno gkdistc na njihu\' 1'ad. Medulim, vee u I'az! projcKliralljcl po-
trebno .Ie posvetiti ciOslatno pozowosli izhoru g:comclrije wlort:t turbine glcdista tlljecaja na
7.nacajkc bl\'itacije. Ii: brojne literature puZtlalo.ie lb:-,l' znacajkc k:n-ilacijc iSlih lipu\,il
raz[iC:itih hidrodinautickih prufila lopalica r:Ll.likuju .. hxlHako je \'a/.an utjecaj i re/.im racla
turbine (JeoliCina pruloka, hrzina ukrclanja .i t1rugu) na po.jaYu i nlz\,ijcnu"t kavilaci,ic, U
ocirccknimsmpnjcvima razvi,icnosti moze crozi,iom fil.icki llgroziti su"tav i polpullO
ohorili cnergctskc L.nacajkc agregala. Stoga se u pog:lavl,ju 7. U oastavku nuz,ni podaci u
[oj j)ojavi u eil,ill c1,iclotvOJ'!lusti rada hidroagrcgata,
7.1. Hidrodinamicki paramclri kavitacije turbine
Poznalo.ie oa se kaviUlcij;:1 tckuCin;.; pujadjuje na llljcslimu slrujnih Kuuala gd,ic
sc lokalni tlak spusti ispod kriticnog iZllosa za tcku{inc. !myit;\c:jc raz-
hOll1ogcnosl strujc tckutine, it njihova imp!ozija II pourucju vi;cg Ll:J.b cwuira .'_,ii.!",,'nkc
radnog kola. 1l. hidrodinarnikt:,ic poznato cia nil izg!ed polja tlaka Ilckug slru,inog
(raspudjclu prorlljcnc tlaka) tlljece oblikovanjc log sU:>la\'a, kao i gcudd...;ka j'(.l/.iliLi krilicnil1
presjeka prcma izlaznoj ra1.ini vode HE. Dakaku i [izikalno s!ctnje vude utjcC:t: na opisani
l"cnomclI. Kako Sll Ii utjccajni paramctri kod voelne turbinc povczani, pokazujc sljcdc(e
skraccno tumacenje.
Prale(:i slrujanje kroz filLInG knl() turbine od locke M, II kojoj se prdpost;tvlja minimalan
lIak. do izlaznog brida lopaticc 2- pa we do jlJazne raz.ine (A). prcma slid 7,1, pustil\'ljaju
!Ie jcdnau/.bc (7.1. j 7.2) ravllotcZc cnergijc
(7.1 )
(7,2)
78
HIDHOENERGETSKA POSmOJENJA
Sf. 7.1. ShclII(I lok(J kroz {urbinll
Na 15to111 promjeru .iednake su obodne brzinc (U)
\V relalivnc bc{.inc u turbinskorn kolu
v - bcdne
p - spccificni tlalc
h
2
__ /\ hidrillllicki guhici.
Kncficijenl korisnng djclnvanja aspiratora (difuzora).ie (ako.ie VA::C 0)
_,
.- - Z h
2-A
ll(x= ---

2g
iz cega su gubici
(7.3)
ZancrnarujuCi gubitkc na izlazll turbine L i v;J2g c::: 0 slijcdi vi5ina tlaka u kriticnoi
tocki .
(7.4)
Umanjujuci obje stnll1C jednadzbc (7.4) za visinu isparavanja, za danu temperaturu vode
Hi '" J?L j sa H =: slil'cdi
pg A pg .
(7.5)
Kavitm:ija u postrojenju 79
Ako sc oznaci sa l1h
c
. iz 7.5. visina tlaka na razini izlaza iz turbine
(7.6)
i sa
(7.7)
hidrodin 11 m ieleo snden jet 1a ka od M d 0 2lopaticnog kan ala tur bine, prem a J . An ton u. Prcm a
Thom ibezdimenzionalnikoeficijcn t(faktor )kavitacij ejest '
!lhT l1hc
H=aT; H""ac
(7.S)
pa slijcdi
(7.9)
Ako.ic minimalni llak u M .icdoak tlaku isparavanja Pmin:::: Pi, 5to je uvjet pocctka kavi-
lacije, tada je -;;;;: crT.
Turbioa radi bez kavitacije aka.ie G
c
> <Tr, jer jc Pmin > Pi kada jc tlaena visioa t-.hc dovalj-
nn da pokrije prnmjene tlaka i guhitke nastale dinamiekim padom tlaka t-.hT u turbini i difu-
zorn.
Ako je 0'(., < Gj slijedi Pmin < p",., sto je uvjet razvijcnc kavitacije. Unutarnji a kavitacije
jest ai:::: aT koeficijent kavilacijc turbine, a a
c
kocficijent kavitacije instalacije (vanjski k.k.).
AJ(() 50 oznaei (wM/w2)2 - I :::;: K
p11li1x
, koeficijent kavitacije turbine moze se nnpisati u obliku:
I
CiT = 2g H wf 1 + 11Q 2g H = Kpmux 2g H + 11a 2g H .
(7.10)
1z zadnjc rc1acije jasno jc da na koeficijent kavitacije turbine crT konstruktivno
oblikovanje lopaticnog kanala (oblik lopatice), jcr 0 tome ovise dinamickc veliCinc brzina
slrlljanju u njemu, odnosno koliCina protoka koja odreduje rezim strnjanja.
Izbor modclnc turbine, odnosno njcz:ino projektiranje uvjetuje izbor odredene gcometrije
lopaticnog kanula, cime je povezana ovisnost aT = f(Q). Poglavito u podrucju regulucije naj-
vise cksploatiranih veliCina Q i H, potrebno je provjcriti vrijednosti crT'
Dakako, bilo bi idcalno da u Cilavu izvan projektnog rezima rada (iskljucujuCi pri-
jclaznc procese) turbina radi bcz kavitacije. Medutim, ekonomski su razlozi ogranicavajuCi
za osiguranjc potpuno beskavitacijskog rada turbine.
7.2. Kriticne vrijednosti koeficijenta kavitacije
OhradujuCi kriterijc odredivanja granicnih vrljednosti GT:::: O'd (kriticnog 0'<.:1); 11 :::;: f(G);
H
r
:::: r(a), potrebno jc objasni!i dObivanje znacajka Q :::: [(a), 11 = 1'(0'), HI' :::: f(G). Taj se
postupak provodi u lahoratorijskim uvjetima.
Prema jednadzhama (7.6. i 7.9.) GT se moze izraziti P01110CU vi sine vakuumu na
izluzu iz turbine, kada se narivanjem podtlaka kod adredenog otvora statora, a za Q = konst.,
turbinll dovodi u stal1je rada u kuvitaciji. Biljezenjem podataka na mjeracu protoka za niz
HO
Hl{mOE""ERGETSKA PUSTfW;EGJA
iznosa h,,, dobiva 5C znacajbt kau 11a slici 7.2. OCito, drz.cCi Q :::: konst. prolok ostajc isti <-ia
hi 5C p06co smanjivati pri duslatno ve1ikom podtlaku (Il',\' - odgovaraju(:eg crT) nakon ncke
kriticne vrijcclnosti. Kriticno Gel razlikujc 50 II raznim rcl.imima, odnC);;no Q :::: f(a, a -
otvor slalora; (p - nagib ]upatica turbine Kapian. Tako povezi\'anjcm niza Gel za
QI, Q2, slijedi kriYlIlja ka\'itacljc od ko.i(; pocinje puuruc.1c rada turbine II b\'ltaci,ii.
lz niza ta\(vih krivul.la stvara se kri\ ulja V'I = r(Q) za udn.::(1cnu brzillLi ukrd<lnja. Za mmlclnu
Wrbinu za nil. vrijcdnosli QII pri n ;;:: konst. stvara sc krivulja aT "'" r(Q) kod 11\> n2 i n:1>
prikazuje sc utjccaj br:ljne okrclanja flU zri<lcajke kavilacijc turbine (s1. 7.3). Ako sc kIivuljc
(iT = f(Q) za n::: konsl. prcsjeku occki\'unum gralliCnolll vrijcdnosli GCI za pocetak kavitacije,
prcnoscnjcm tii1 prcsjeb u slozenu znacajku dobivu sc granicna (krilicna) krivuJja kavitacije
lurbine.
Odrcdivanje kriticnc vrijcdnosti za pocetak ka\'llacije, na tcmelju koje ce sc puslavili
osi agrcgata (odnosno razinc izlaLllug ruba lupatice) u skhlJU s razino111 izlaznc \'olk, obavlja
SC prema odredcnoj kOIlvenciji. Kao 5tO (;0 se vidjeti iz sljcdcccg slavka, za bcska\'ilacijski
rad polrebno jc turbinu spLisliti nizc, costo na oegativ!1L1 kolll, prcma razini izlaznc vode.
Kavitm;ija II hiJrucucrgeGhom jJOSlfuj.:nju 81
Sf. 7.4. /{rifil:'ni /wl!/icijelli /;oc!huje fJl"t!IiiU Cheualieru
Pre rna Chcvalicru standardni Gel usvaja SI..: U prcsjcku voduravnc ertc fada hel.
i tangcnlc na padajuCi krak krivulje 11 "" f(a) (sl. 7.4).
Prcrna navecienoj litcraturi prcfHil metocJi lcmis\'arskih islraljvdca obradcnc sll mnogc
krivuljc 1] :::: 1'(h,v); p:::: f(h,v) i Q "" 1'(11,1') iz kojih su dobivcnc rclalivne vrijcdnosti ordinata
11, P i Q. premajednacl},hama (7.11)
P
= : (7.11 )
u kojima sc vdiCine sa "' odn05c na .;.nosc 1I radu (prijc pad a krivulja).
Tipicne znacajkc. oel Illnogih dobivcnih u tcmisvarskom laburaluriju Z;1 hidraulicke
pokazlljll nekc zone rada turbine bCl kilYitacije, prijcla/'llu zunu i WIlU inlenzlvl1c kavilaciie.
Uncscni podaci za v = konsl. usvuj(;j]ug kriterija pocctka kavitacijc upulpunjuju
znucajku turbine, Gil:::: {'(Oli) i krivulju ekspJo:nacij" 1-1::::.: f(p) (sl. 7.5),
7.3. Kavitacijske znacajkc u prijelaznim proccsima
PralcCl pojave na gran1cam:t slozenih zl\<lcajki agregalil lurbine II eksplualaciji (sl. 7.5).
mogu se oneIli poJrucja LI kujima turbilli1 raJi izvan numinalnib, odllusno pl'Ojeklnih vrijcd-
nosti Q, 1-1, Pill. Ocito cia u wdu s malilll kojiCill;t1l1ii Q (pustanje LI rad) iIi s redukcijama
oplcrccenja, prigusivilll,ic kolicinc proloka izaziva ncpravilnusti u stru.ianju. To [110/.c hiti ka-
vilncija s vibraeijama, cijcm ce ncgalivllolll d,i0lovanju biti izluZCllC olle {urbiJlc kojc rade za
pokrice vrsne potrosnje, ako rade u kriticnim rcl,imima. Stu su prigu.siYanja i
kavitacija cc inLenLimijc crodirati slijcnkc turbir:.:J.. Tada Sll potrcbc Zit rcmuntom i skup-
Jjc za saniranje lopalica.
Na slid 4.8 na detalju jcdnc od 5107,coih znacajki KapLn turbine vidi se kako ras\(: koc-
ficijcnt kavitacije IT SIO sc naglijc ide u rdimc vclikih pwtob, koji lako(!cr l1logu dovcsti
turbinu u kavitaciju.
Na radnoj znaciI,iki turbine (sL 7.5) ucrtanc su visinc podllaka h, kU.it: odgovaraju Hl/:ini
odvodne vode. Tako za minimum Ie visinc hI = - 2m, fUllkcija turbine necc zadovoljiti. U
82 HIDROENERGSTSKA f'OSTI,OJENJ,\
tom podrllcju veJikih Q .Ie {]T::::; Ci" za locku minimuma razinc odvodne vode. iGlda se razvijn
kavilacija. To jc oa slici 7.5 pnorucje oko Q ::::; () 200 m
3
h (s\!ih agregata).
Energctski gJdano grilnicc su sljcdecc: llacna visina li
mi
" ::::; II m; Qmill = 2S0 m:'/s
(n .:::: 80) s minimumom sl11pnjil korisnog djclovanja 11 ::;:: 0,85 .- 0,88 na slid 7.4, prikazujc
znacajku turbine prcthocinn HE na s1ici 4.9.
Prcm l (omt:, opi';;lf)(l vc!ikih Q ne zndovoljava zbog J'azvitkil kavilacije i njezina
uljccaja na mall! llcinkovitost turbine.
Sf. 7.5. Fklp/o(//ocijsk(/ :rn{f(\,j/.:u HE.' .WI 12 (/,l;re,!;{/[(I
1 - I'II(;!"gcul.:n
2 - kul'ilac(is!:a zna{ojko turhine
3 - mnjy/;o Z/lu{ajkn (i:rlrrDJ{{ raz.ina t'odc)
7.4. Kavjl.acijska ogranicenja, kota instaliranja turbine
kriteriji kod optimaJizacije ekspJoalacijc nisu potpuni ni doslatni akn sc fc-
nomen kavilacije ne uzmc 11 obzir, jcr on IIljd\o na cncrgelsli::e mogllcnosti turhine.
Principijclni dijagram radii niza agregala u hidrocentrali, koji pokazujc vilnjsku macajku
f(Q) sWila,,;] (razinn odvodne vode i kolicinu prnlokn) i IlrHllnrnju biT::::: 1'(Q) - znacajku
kavilacije niza lllrbina, dan jc na slid 7.6. 1z log sc prika7a vidi koliko i2110si kavitacijska
rczcrva do kojc agregal 11:1 poziciji fc:l,ima (Q) nere uCi u kavitaciju (3). Pomica-
njem ka Qmin ili Q'l1ao; smanjuje se til kllvilaci.iskll rezerVil. ImajuCi na UillU razliCite krilerije
prema kojimil sc- trasiraju znnc;ljkc k!nilnci.ie- turhinc (rog!. 7.2), oeilo .Ie da ce iznos Ie kavi-
lacijskc rczervc imati razliej( iznos za islu kolicinu proloka Q kod dVil razliCita polazna kri-
lerija. To pokazujc llsporedha znacajki kavitacije jednc rrolocne HE sa 12 agregatil. Prikazana
.Ie drukCij!1 ral.illa il'Jil7.11C vode od razine instalaeije turbine u ovisnosti 0 proloku Q, koji je
vcei pri radu vc:ceg broja agrcg<1ta. Prcma kriteriju 01 (pocetka pada krivulja Q ::::; f(hw) (sl.
7.2) kavitacijska je rczerV!l dllkako manja !lego ako se {] krivu!je sarine prcma kri!criju Gil'
Podizaj odvodne. razine pri llsporcdnorn nldu viSc agregata doprinosi boJ.icm radu turbina
u
SI. 7.6. Zl1of"ojkn k(wi/(JcUe HE
/ " .. mnjsk(/ (iZ./(lZlW raz.illu)
2 - II/rhine
3 - !:m:ilUciisko rezenYI
83
gJcde kavitaci.ic. Na krivuljama 0" (hJ pri paraJelnom r.':du 4, 6, 8, 1.0. i 12 oznacenc
su locke minimuma he. Ta ce HE prellla prikiJJ'anom dlJagramu radItl hcz kavllilC1JC s prolO-
cima Q u granicama; 3 250 m:'/s < Q < 6 500 m]/s (s1. 7.7).
ImajuCi na UlllU utjecaj genmc(rijc rotora turhine oa zn<lclljke kavitacijc, trebu uociti ra-
zUke U J:ildll razliCitih toroin<l pri islam padu i pO]OZJjll premH razini vade na izla'lu.
Slika 7.8 pokazuje da raz!iCite lurbine (oznake TK) radeci pri islam protoku .postizu
ucinkovil0Sl (11) jer Sll im vrijednosLi razliCite. Za rlmux :::: 0,9 Kaplan turbllla TK 3 ncce
Sf. 7.7.
Zno(ajke krwil(J(:ije HE sa 12 (If.Jrcf.:ala prema dvama
kriferijim({
1 -- unufomja premtl krileriju OJ
2 - 1I!1111amja ?1I(J(\ljka {Jrelllu kriterijlt OJ]
3 - uonjska
84
HIDIWE:,\E!1CE-j S;(A POSTII.OJENJA
imali 0- U (ocb C:min '" 0,25, vee ee iznositi 0'" 0,30. Turbina TK 1 ima losUu 0- zna6ajku, jcr
kod :1111,,;< :::::. O,Sl.1e 0- ::::: ?,S,.:iok je kod Gillin::::: 0.3, kod T] '" O,BS. U (om dijagramu
G i(Q) radcne z,:.knten,l II. (s1. 7.2). Za uS]1oredbuje za turbinu TK-I 01'" f(Q) znacajka
(radena prema kntcn,lLl GI), kako bi so uobIn razlikn II odnosll prcma znacajki instaLtcijc G,,,
SI.7,0.
Rw.vitak jU.IL'i!ucUe II I"UilliuiII!M(ju H::::: .f(Q) lliuddlle /whille
] - jJo{-etak kuL"i;<iuje 5 - m::.uilak edt: /;dL'ihl<.--lk
2 - zona pred pui"!elak erozije 6 - jh!cvc'luJ: puda <!nelge;.,h'/i :::ilUL'{ji\!
3 - potetak erozije kUL'i!lIciJom 7 - pad t:lWlliel,lkih ::.Iw{aik; U;;ri!Cici!c;
4 - po::ef,,}; 1'1:';': ko0"ihiL'ije l/lrhine .
ona tini lurbinu TK-I nepodohnol1l za rae! l1a ovoj instalaciji, odnosno vanjskilll uvjctim:.t
montazc i izlaznc razine HE, Tc su r:.J(1(;nc za mouclne jediniclll: turbin;;;,
Na temelju pokazanih energetskih i kavitaci.1skih znacajki, skura s gospodarskorn anal i-
Will [lIogu sc izahraLi obra(1cnc varijanlc !Urbina, kojc co dati najboljc rczultalc II rdimima
rada u cksploalaciji.
AU(or prikazanih dijagrama iz navedene literature daljc ucrlava zone 0<1
pocclka pojavc kada .los nc dolazi do erozijc Hlalerijab, proko zone male crozijc do I.one
vel ike erozi.ic matcrijala turbine uZrokm-allc kavilacijorn, Tako sc na diji.lgramu H '" f(Q) tur-
bille vidi zona II ko.ioj je rad turbine najlosiji, sa znatnom erozijol1l (sL 7.9).
8. Opis i rad hidrocncrgetskih poslrojenja
BJok-shcma na slici H.I. prikazl1jc S10l.Cll0 poslrojcnjc jedne j-IE koje obuhvilea:
sku Pos[ftljcnjc u kOjClll sc cncrgijc vlldc prc.tvaraju \l obrtnu cnc.rgiju turhine; clcktriclli \.!c-
11 k()jem sc Obnnil cncrgijil prC1YiHa u ckklrii::nu; sllslav ;UllnJT]illskog
(SAUl kojim pokrccc spf()\'oc!no knlo turbine i lopa!ica turbine (ako jc propclcrnog Lipa)
11.: (rn Ogle) sapnicc kod Pelton Ilu"hin;t; susla\, llzbUIlC (SU) gencratorn sc napa.iaju
llilll101aji rolnra g('llcn110ra islosmjernom slrujom i suslav hJal1cn.ia gcncralora.
()sinl nabrojcnih sklo[l(}v,l gJiWIlOg ko-mpleks;J hidrr1pm:lr(i.ienja clcklricna poslrojcnja
silCinja\'iljn: t:Ja\lli lransf"ol"ma\(lfi, vodovi visokog naron,l, provodnici slruje od gcncralora.
olVorCll(l !"al.(.ijc!no (ORP), ]JocJsuslav vlaslitih potreba (SVP), pocislIS1!l\' nad7.ora
i uprnvljanja (SKU) i sredisnji ul'J"!\vljacki potislIS1:l\' (SUS).
Napon II <;inknlnib g.ellcr;:!orn i:mosi kV. Predaja 7Jlalnc snage prj lim relalJ\llo
lliskim fnpol1ima oh:Jvl.iil sc \'cJikim iznosima ,Illlpcra (jakosti Slrllje), pa Sll pOlrebni provod-
lliei velikih poprccnih dimcnzi.ill 1.:1 sJ1nge do 100 MVA. Zbog znatnih gubilalea cncrgijc u
njima i njiho\'oj cijeni po jcdinici du/.inc. nul.no jc prih1i7.ili Iral1sfonnalore gcncralorima.
Tnll1sform<llori pn'd.;{i\\;i,iu napon od J 10 do 750 kV radi encrgije na veee
d'll.iim:. UpCltrcbJj;)"\'aju sc trofilzni lran<;fnf11lalori kao i skupinc nd I'll lri jednofa;.cna kod ]1re-
daje \'rJ{) vel ikih snnga. Or!lnl:H"' tran(;("u!"m:llur:t ispunjcn je transf"ormatorskim uJjem, it bladcn
.ic rxakmn jij vodorn j1nsrcd!1o. .
Vo(]ovi llnpnll,l SIU7.C 7a predaju encrgijc od transf"orlllalool do o!vorcnog raz-
poslrnjcnj!1 (ORP), kojc lllOgU kahlovi ispunjcni uljelTl pod niskim iIi
s(lkim (Iakolll (Zi1 220 do 500 leV).
()t\,orCllO razdjeJ!l() dijeli ukupnu prcril(1cllll cJlCrgijll HE na odvodnc linijc
clcktroprijcnosa. Ono .i,; (l["1r(':nI.ic!lo razdjelnim simlllla te naprilvamil 7.a 7il.Stitu od kratk()g
spoja.
POdSllSlil\ vlas(ilih potrcha opskrbJjlljc sc cleklricnolll slrujolll il'. p(;"l'hllog clckl)"()pri-
.iemnikil I.!I nl<l. cld,u(lll1()jnrn 1'.<1 pOgOll pUlllpi S v1:1srilol11 npskrholll vodom, osvjc1Jjcnja HE
/.a pm:(rnjcnjll :lu!nm:)tikc i k druge lll1lllarnjc p()trnt::ace elcklricnc enc.rgijc. Plld.\;[lSlil\"
Y];ISlilill potreh,) mora radili s visokilll slllpn.iClll sigurnllsti i hili nil llslUJ.i i u sluc<\ju l.<1us1;1\'
Jjan.ia s\"ih agrega1il HE.
P{ldslISt;\V nadl'.()!";) 1!j1)";)vlji1nja obubvilCil I1lnoga postrojenji1 za mjcrcnjc sn,lge, napo-
n;J, lIak;l. temperature na J"a/,nim m.ic<:;lil1lil poslrojcnja. pndrn:lIi\,mje jld. Taj podsllstav
d(!jc sign:lic Ujln:mH.'lljil j'ri oclqujl:lnjll or! [1(l!l)inir;mill pararnctanl mjcrenja iii automatski
isklju(;uje agrcg;ll k(Jd opasnih pojava. Podsllsla\' n,ldz(lra napa.ian jc s dva iz\"ora. od kojih
ie hatcrijski n:zcrvni. Svi va/.ni organi nadzora po\'c/,ani su nil sredisl1.ii po(]suslav llpra\-
ljanja ci.ielolTl HE.
]-lidromc./);lIlick:l i rnehanicka opn::lll'\ sas\oji sc od I'.asuna i transporlnih mehalli7.arna.
Prcdlllrhinski j!i s diskonl) 7:1t\'W;ljU sc pri svakom /,'HISUlyJ.i;ln.iu agr"g.a!;1
rmli I'<lc:tilc <;p]"('\ndnog kola oel hidr:lulickog lldara i kavi!Llci.ic. Prit\ilranjCJ1\ I.asuna sprecava
se prci'plcrc(cn.i'; turhine \!aknm (;.c(l vj::::e od I SO- 250 m). LJ SIUC<ljU l'.aknz.iY<lllja podsusta\,i.!
j rmJ hid:"(lencrgc/skiil
6
I
I' i
SI. g 1. Hld:- shell!!! j7!!stl"(:ienjo lIitin di'klral1i'
1- iUrhiff:f
2 -
.) inm'./i .. nni!OI"
.:f ;:d\UI)
5 i\"{Jus! node
(j-di7,i1icr!
7 - SArI _. \.!i\"{:/. {/lllniliUf.\h'i: IIPl"fll'ljllni({
8 SIII' \"Ii 1(11" (-!(is{i!ih {loire/I(!
i) _ CUS ';nlihji Iip/"{w(jilNi \/Il'{m
15
J() - SU \.l!"/{Ii" rrhudr:
} 1 S'K[} - \"lIs/t!{ I/Olhnl"1.I
12 - SZ - S/lI/OP 2/"{//.:0
/3 - S'V - XI/STOP U(!t/c
14 - 7(1\"[1I/ (/.\"/,iriilnra
) 5 _. ni.wki lW/)()11
l(j - ORf> - ntl"!"('nn ruaUdI/o /)()Slrojenje
//" - d vod. Iliskog l!oprll/(1
87
1l1'Dvlj:111j!l, /;I<;llTWIll se spreCa\,l]olll postrojenja HE. Zasuni difu/.orskih cijevi
sllJ/.c Zit rcmoJlin kada se iz lllrhin!l pusla voda.
Dizalicc HE (icdna iii vise) sluzc pri rC!llonlnil1l iii lll(ln::r,-nim radovinw llil agrega\u i
dn!g(lj oprcmi. Njihov!l nos!n,s! J))(lnl il'.llositi vise od {dinc n;ljld.ih dijclov<\ agn:gala tur-
bine. Ponekad, radi lakscg manjih skJorovn, HE raspoJa:;.u s vise dil'.alicu nJ-
zlicitih nnsjv(\s!i, Mec1u lu "prcmu Ilhraj,lju se i r(,Tllonlni 7.:1(1(\l"i cJil\'odnog POdsllsIH\'a. Mc-
n(lrcmi pribranslw HE pril',:dil dizalica pnnlOcll k(l.iC sc cis1c rcsctkc i poslrojcnja u
{J(lvodnmn dijclu pudslislav:l.
HJLlIWCh'E!I.Gf2TSKA POSTlW]ENJA
8.1. Pomocna postrojenja hidroelektrana
mjesnc opskrbe vodom, podsustav opskrhc stlacenim zrakom, podsustuv
I podsustav odvoda vode i1. protocnog dijcla turbine jcsu pOl11ocnu posu'ojcnja
HE. Poclsustav opskrbe vodolIl poseban jc pumpni sustav s tlakolIl od I kPa do visokotlacnc
instalacije tlaka 20.0 do 25.0 kPa. Podsustav opskrbe vodom sluzi za hlaucnjc izmjcnjivaca
-- r!ocni $ustov
povrot vade
14-
I
11
13
Sf. 8.2. Shemu op.lkrhe codon! n;.;regutu HE i fruflsj'OrJlW{ora
1 - dOL'od L'odl' 8 - i;)/!il'njivuZ; topiil1l' getleratom
2 - pUlIlpe 9, 10 - tlaeni ru.lh/adni knlfioui gellemtora
3 -fi!tri 11,12 -spiru/na rash/ocilla tUda
4 tlacni .I'1I.viae 13 - po[)rat vode
.5 ... tmn.ljimnalol" 14 - don;i feZaj
6 - spojka 15
7 - gom)i lda) 16"- i.\]Ji/st vode iz turbine
Opb I rat! hidrocnergdskiil il9
topline agrcgata i drugih postrojcnja, Posrcdno se zral:oim izmjclljivaCirna lOpline iliadi agre-
gal i podsuslav tirlstorskc uzbudc gClh.:ratora i uljni omolac transfonnatora. PouSllsla\' opskrbc
vodom mora raditi bcsprijckomo, jcr 0 njemu 0\,151 rad HE. Rezcrvna opskrba vodom stoga
mora biti predvidena, a fi[trl osiguravaju Cislu vudu kako porast olpora ne bi bin uzrokom
lose funkcijc podSLlSl:lYrl (sl. 8.2).
Podsustav stlacivanja i razvoda zraka moze biti niskog tlaka 0,8 MPa (agrcgali za
koccnje, podsuslav hidraulickog upravljanja i nauzora, i dr.) i visukog llakh 2.5, 4 JJ iIi
6,4 MPa. Ovaj drugi sluzi stuniCll sprcmr.ika uljnib i hidraulickih rcgulator;.:, zracno dek-
tricnim iskljuctvaCima, odvodu vode iz radnog kola pri prijevodu na rdjrn sinkronog
kOIl1pcnzatora).
Po(hustav Jlodmazivanja opskrbljuje uljl:11l dijdo\'c i HE postJ'ojl:nja za potrcbc
podmazivanja (tc2.ajcvi i dr.) i pUlrebc izolacijc (transfonnalori). Sastoji 5C iz dovodnih vo-
dova i oclvoclnog upolrebljcnog ulja kojc sc vodi kru7 filtcre za Ciscenjc (51. 8.3).
Sf. 8,3. Shel1l(l ill.\!a!r.k!je zl1/)oc/lIlu::inmjt! J-U: eefi/.:e SIWfil!
j, 2 dow/.: u(ja 5 .- [larlJa IN).HaL u(in 7,(1 {t.:;\{j,;u
3 sl'f"t.:fl!nil: !lUn 7 -- r!a{ni .1{HYlJlni,:i
4 sen'()lIIoiof" turhille!
Podsuslav za odvodenje vode iz turbine i difuzorskc cijevi za l'elll(Jula sasloji SG
iz pumpnog agrcgata, cijcvi, zapornih organa. sliYllug sabimika i postrojcoja za
odvod vode (s prcciscavanjcm). U roku od 4 do 8 sati fada HKla S0 ud\'cck jz lurbine.
PrOlupo/.ama i sanitctska postrojenja muraju imali ncovisan cncrgc{."ki iLVor. Protll-
pozarna postrojcnja za gasenjc clcktricnih instalacija pjcllusas!C
8.2. Vanjski podsustavi hidroelektrane
U v<lnjski podsuslav HE rnogu se ubrojiti ohjckti za sKupljanjc, UU\,)(lcnjc i udvodcnjc
vode elektrani, tc clcktricni podsustav L.a transrormaciju i raz\'lxl clcktricm: slrujC.
U ovom ce sc pogla\'lju ubradiv;lti ncke izvedbe branskih konslrukcija, kao i rror<lcun
cijevnih vodova kod HE dcrivacijskog tipa.
g.2.1. Opis hranskih postfojenja
Brant: ili '/.nrrckc :.:JU7.C za skupljanjc i podizanjc razine vode. Brane mogu bili izvcdene
prell)!) varijnl1tnrr1il (1. do IV) na slici RA kojim<J se Z:!Slnj \'ode postizc !lcpornicnol1l Zilprc-
kOHl. Pomlcni dijcki'j mogu st: mica!i izmcdu ncpomi{:;nih SIUPOVil kada 5C vode mozc
sllwn.iiti jlj rOni;;!!1i. R:vina peed hranom ogJ';mic;cn;lje nwhimalno dopustenom kotorn. Kod
nt']'omir-nih brana \'O(1n se n(]\'(ldi preko kol(' P0ll10CU preljeva cijclom duz,jnorn iIi na dijelu
dui.inc hrane. knnc:tnrkcijc S pClmicnim dijdovinw gnrn.ieg mba hrane za veee ndvo(]e-
Ilje vodc.
Slruj:lrllica HE sc ugradlljc II vdikc rnasivilc brant' puput vari,ianlc III. i IV, iIi
iZlllcdu rchrcnic;1 kn)lSlrukci.ic (";Iri,i,!!)!;) I). To mogu hili agregati od po 220-230 MV/\ il1-
slalirane koji rade prj tlaku uti JOO III s.v.
agl'l:gnl u HE lipova \l pog.!avlju 4. sm,icSltl sc okomi[o.
fJiO,!! (\:g;) r'(ltrch)c "cJjke: \j;inc f,,1 s\ro.inmicc. U l1ovijl' dob,) gr,ldc sc VOdOfil\'nO puSla\'
!,i,;!)j ;It:J\'/::,:!ti II ("ijn': !;) (\ju sc grddnju cijvlw gradcvinsl:iIJ radova i do :'i(YX \I
pren],) ';pic.::lIlilll k);,hi(nilll i/y,;dh;Jil11. Ci,ievni lip gradi sc 1,;1 111<1lc padove 20-25 ill
(.';j, 3.4). Sil n:i.ib.l' 1:IIV()!"( Ili II KP{i:;HL kaj1suli oblika krllskc, gdjc hrtvl,icnjc lllm;1
i)ili l'1C"prijck{1H)n rijcsl;n{l.
H.2.2. CijCYlli podsm;lav hidrnclcktnuIC
j)()vod v(ldc \urbiniill1a HE o!;adj:l sc l1<1j(csC:c :-;uq;t\'om ci.kvi, jli podzcm-
nil11. Ol'h it ci.i(''') pol,ide oel <..:(;drw djc.juju: llPlllarnji tlak vode,
ukl.iw\n,iuc"i j Po\'c(unjc ud udar(l. vlas!il;) tCl,ina cijcvi. \cl,ina vode 1I cijevi 1('
9]
tei.ina dijclova spaj;m.ia S osloncima. Tome treba dodat] sile tfcnja 11 osloncima i
lofima. U pc)\'rcmcna oplerecenja cijevnib vodova ubrajajll sc sile uzrokon\nc clinamiCkim
poraslom tlaka u cijcvi prj facia regulatora turbine, pri monlaZl vodova te pojavi
zemljo[resa iii C\'Cntualnih snje2nih nanosa.
Svc 5C 5ilc analiziraju S obzirom na komponcntc: aksijalnu, okomitu nn os i radijalnu.
Tlak nB slijcnku cijcvi
Na sliei 8.51 prika7.an jc pres,iek a-a 1I kojem djeJujc llak H,j' Poras! dinamickog !lab 7,<1
promalrani presjck jes! .0.I-l. a llkupni B
rr
. dodatkom stalickog tlaka B'I
Ha:::::; H.II + L\H . (8,1 )
Tlak vode Po n;l unnlilrnjoj povrsini s!ijcnkc eijcvi jest
(8.2)
p - gustOC<1 vode
f,\, - lI11lJtamji prolnjcr cijevi
q) "- kut n:liiha cijcvi prcmll horizonlll
(:( - prune) ok(1rnici prcsjeka (sl. 8.:-; m.
]
' '1'1 j)' I-I "" 'j" ' I I I]
(od veliklh ])a(\o\'<1 a rclallvl1Plllil J I IJ IC ,-I '> 0 '0. a spec I ICl1l 1 a (PI);::: p g - U'
II ('os ()
Prollla\rajuCi djclov:lnje sila na polo\'icll prSlcna (sl. B.:'iJI), one cc il.nositi
kud l<lllkostijcnih vodova llzima se i5:;o 0.1 Do.
cr' .
Po Hu()ku poprecfHl .ie ddol"macij,l 1:::1' = [f i lmiu).n:l dcform:lcija
gd,ic .ic !.l -- km:ficijcnl Poisson;!.
Od',;,i'.'(;ci ci.k\'i izlnzcni su skra(:enju jli pi :1dll:!.cnju
E - 1l1udul claslicnosli malcri,ial(1
L duljin;l cijevi.
(8,3)
(XA)
Prj\,',)' :l!'jC1l1 presjeka cijevj j,aSllnOlll. sli.icdi clndaln;) aksijalna sjla F" od kojc i naprc7.a-
njcu,
Jr
r = fl 0 H ... ..-.-
x I C H 4
(8,5)
II
a
IV
2
_-c--I-
'
I I
\id.
Sf. 8.5, Shenw za promhm c':e!itnof,; voilu za privod mde HE
J - pmru(;wl.d:og tlu!w 3 - krill' kOnlfJl'lwUom
2 - osfunci (lnkera
7[ D 8 popreeni presjek cijcvi.
Srcdnji promjcr cijcvi D ;;;; O,S (Dl + Do).
Aksija!na sila koja djcluje na kompen/,[ltore kao na sUei 8.S.(3) iznosi
Aksijalna 5ila na konfuzoru (s1. 8.S.IV) iwosi
';' Hd + 1[ 2 2
I'k z P g '---2- :4 f(D'o) - (D",,) 1 ,
proracunski unutarnji Uak vode na kraju konfuzora kod Dr)'
III
(8.6)
(8.7)
(8.8)
Opis i rad pustrujC:lJj.l
Silc na savijcnolll dijcJu cijc"i (koljcna) 51. 8.S. m.
1[ D2
F';;;;p(rH'
k '" Id 4
p g H\", p g H:;." - racullski tlakovi vude u presjccima ulaza i izlal.a koljcna.
Silc tcline vode i vlastite tezine cijevi
Nil sli<:i 8.5.V kompOllcnte u praVCll osi i okomito na nju od sile [czine jcsu:
Oxv ;;;; Gv cos (p
O/.\' ;;;; Gv sin (i)
Gxc := C;C cos
Gzc := Gc sin
93
Poprccan prcsjck cijcvi promatran na dul.ini L k,J(I [h):,ilC (s1. 8.5.V) izlo/_cn.ie ncpn:kid-
nOIll optcrc{cnju q od tdine vodc i tdine cijevi koji stvaraju napn'::J::dljc oc! savijanja
lVI, moment savijanja
\V - moment olpora.
Dje10vanjc tcmperalurnih si!a i sib lrcnja
Vanjski vodo\'i HE zbog tempcr:ltuIT!ilJ razlika i7.\, i.en) c'u i/'obiiccn.iu uvi"no 0 prurnjeni
lellljlCralUre
(11 -- kodicijenl produ:l.cnja cclika
Ako u cijcvi nisu ugradcni kompcnzalori. tada sc j<l\'Jj;ljU n;lIlCGZanja
i sik u pravcu osi
Ako su II cijevi ugraJcni kUlllpcllzatorL silom lrcllja 5C odrc(1uju aksijaillc silc koje djc-
Juju na pomak dijda du:1.inc kOlllpclll.alom.
Siln lrcnja na oslonCll cl.i.:\"i iznosi
H!J)JWFNEHGETSI<A POST!{l)JENJA
iii
C
',]i
, "
- normillna kornpnnenla lc7,ine vodc iIi cijevi koja djcluje- na duzinll cijevi li
r - kocficijcnl lrcnjil izmedu cijevi i oslonca :::: 0,05 -- 0.1 (za kratke oslonce)
11-<,11,;. Ii]] - koeficijenli prenptercccnja (nominirani za dani slucaj).
Aksijalna sila trenja na kompcnzaloru
C
L
- kocficijcnl lrcllja kompenzalor -- cijc\'
hi; - dllzilla iSjlunc
JlI'l - kocficijC!ll prc()plcrc6:nja.
Ispunn sc J]lo!llir,l siloll1 koja slijcdi lZ PI) ;::: P g Bo.
Si1a lrcnjil vork II <;mjcru slrujanja u ci.icvi iznosi
hw - "j':;1na gubilaka tlaka.
DjcloVillljC ccnlrifugalnc sile
J[ f-1)
F'::,::,pllb ._-
t, - I;:' W 4
Ccnlrifugalna siJa djclu.ic na lckutinll koja slruji tl dijclu s<lvijcnc cijevi na poJumjcru
I.akrivljctlosti (s1. 8.5.VI) i povLsinc Ao ;::: 1[ D0/4. MasH clementi] lckuCinc dill ;::: p A" r 1\4).
Ccnlrifugalna si!a na eJemenlU masi
Ukupnil ccn!rifugaln(l si!a iest
J.!
_ 'f 2r Ao \,2 , P p 1[ \,2 . P
I'e:=: 2 elR cos q) c::---
g
-- sln
2

"
Osim nabrojcnih sila CijC\,lli vodo\'i HE mogu bili izlozcni sill vjetra, ldini snjczllog
nanosa i sc,i7mi(:kim siJama.
9. Koristenje i odrzavanje hidroelektrane
Uvjcti korislenja HE u cicklroencrgelskom suslavu (ES) od velikog su znacenja, 0 cemu
lreba \'oeli!! ractlna vet pri projcktiranju elcktrana. Projeklinmje transpOflnih kao j
sreds!Ilv<l zaslile na radll trcbaju bili u skladu s pnslavljcnim llvjeliJnll kOlistenja HE.
R,ldni rczimi rada HE u sklopu sustava, odnosno grafikoni punjcnja akumllJacija Ie pro-
PUSlf] vade i upravljanjc zarorima hili vazni dijc]ovi projekta HE. Posebllu POZOft)OSl
lreha posvclili nqalim suciionicim!.l yodoprivrcdnog gnspodnrs(V!l koji Sll unutar vodnog kom-
pleksa: opskrba nasel.ia VOdOlll, ifigacijski sllslavi, p!(lvidha, llZgOj ribc j drugo.
Poscbno treba hili razraden projckl organiz!lcije koristcnja HE kao i slruklure i broja
7f1pfls!cnih slldionika u upr;wJjanju cleklranom i njezinu odr7:J"anju. .
Provjera svih POS!wjcn.ia It skladu s njihovim ctapnim ukljucenjcm u rad vaZilt1 je pOS111-
pal< koji osigurava siguran fad HE i njczino koristenjc na I1cpl.:miranoj razini prcmil lcrmin-
skom planu ukljuCivanja urad pojedinih agrcgata.
Svodcnje gubilaka 11 10ku cksploa!llcije na planimnc i manje vrijcdnosti jec1na jc (lcl prvot-
nih ZadilCi1.
Osnovna zadaca koristenja HE sastoji sc u upravl.ianju hidroelcktranom II sklopu cijclog
Es liZ osiguranjc sigurnosti i rada svih postrojenja.
9.1. Upravljanje reiimima hidroe1ektJ"ane II sk10pu hidrosllstava
Ovisnosl snage HB i njczine cncrgije 0 statnoj promjcni hidroloskib llvjcla Va7,]1<1.ie 7011
rad HE. Pri!om treba vouili racuna 0 zadovoljavanjll oslalih potreba za vodom unuwr voclno-
gospodarslvcnog kompleksa.
U okviru osnovnc zaclacc osiguranja osiguranc snagc i maksil1111ma energijc iz HE II
sklopu suslava treba J::jeSavali kompleks promjenjiviiJ zahtjcva nalazeCi optimalne m'jete rada
HE.
UIOgll HE, tj. pokrivanjc osciJacija oplerecenja u Es treba stalno i111ali na Ull1U, m'azavil-
juCi njihovc visokc manevarskc sposobnosti. Te znacajkc HE pogodnc za pokrivanje vrhova
oplcrecen.i:1 opravdavaju konccpciju njihovc izgradnje, koja [ada smrl1ljlljc potrcbc za vcliki01
rczcrvama snage u TE gle(lc potrosnjc goriva. Manevarska sposobnost HE osiguravil n.iihovo
puslanjc II rad vrlo brzo, za 40 do 100 sek.
Agregati HE 1l10g11 se korisl iti za dobivanje fcaktivne snage. Rijcc jc 0 fcz.i11111 sinkronog
kompcnzatora agregata koji sc odvija pri potpuno zatvorenom spro\'odnorn kolu turbine, pa
jc Q ;::;: 0, kada se kolo turbine okrccc u zmcnolll prosloru. Agrcgal jc zapravo odredena re-
ZCl"\'a, .ier se 7011 svega 15% 25 sck moze prcvcsti u aktivni reiim s punim oplerccenjem. To
jc ad poscbne vaznos!i U llsporcdnom radll s vjetroclektranama.
Koeficijent uccslalosti (KU) promjenc reZ:ima pokazuje broj llkljucivanja agregata u 1
satu (racnnajuci mel u rezervi). VeCi kocficijent pokazuje vceu prilagodnu sposobnost HE.
Primjericc, ako jc KU 0,2-0,25, tada se promjena fcZ:ima HE odvija svakih 4-5 sali. Za KU
96 POSTiWJr;:\JA
do 2 ukljuCivanje se odvija svakih 30 mintHa. Taj jc koe!Jcijcnt puno veCi za RHE centrale
nego is Ii za HE. Za RHE KU se penje do 4 (ukapcanjc svakih 15 minllta).
Osiguranje hidrolchnlckih objekata llvjetuje polrebu nadzura racta i pOlrebnih
rcmonta lijckom rada. Nadzori stanja bnmc (ckJormacija, l1LljXCLanja itd.) mogu sprijeCiti
rusenjc i stetc (i ljudske zrlvc), koje Sli se vee dogaualc (1959. I'vlalpas - Italija, J976 - Titon
- USA s Jjudskirn zrtvama). Kadzor tlacnih vodova, posebno mctalnih cijevi, nu7.an.ic zbog
nazocnosti korozije kOjll treba odsuanili. CisL'enje rcSetki na akumulacljskilll propu:;lima
znaci osigllranjc polrcbnog protoka, odnosno energije HE.
9.2. Sigurnost i trajnost u radu poslrojenja hidroelektrane
Ispravnost teiwoldkog kompleksa HE (pribzitnog na s1. 8.1) osigurava njihovu sprel11-
nosL za pustanje u rad i sto jc llajbolja potvrda kak\'oec poslfUjenja i njegova
odrzavanja. Kocficijent goto\'Osti jcdna jc od /.na(;Qjki ko.ia pukazujc sprcrnllust POslw.jcnja
za fad prema jednad2.bi (9.1)
2.: t,
Kg L lr "" L (lro + tr, + IJ"J ,
T
gdjc .Ie In! - vrijemc rada pod oplcrccenjcm
L
rs
.- vrijcme rada rczima sinkronog kompCllZa!Ora
tr; - vrijernc agn:gnt:.t u rezcrvi (za brzo pllstanje u md)
T - kalenJarsko vrijemc sali u godini (8760 h)
tr - raclno vrijeme.
(9.1 )
Iz izraza 1,1.1 Kg ocito je da SlO je agrcgat du7.c u remontu, odnosno stn.ie mall.ie 2:\ (vrije1lle
II radll) to.ie manji Kg. Srednji iznos Kg za neke HE po navcdenoj lih:raluri iznosio .Ie 0,85 LI
1955. godini, a li 1976.0,91, da hi na po.icdinim He dostigao i bro.iku od 0.95-0,97. Povccanje
tih kocfici.icnala osigurava sc pubol.isanjC:Ill kakvob: glavnih i pOlllucn.ih pU:-;lrujcnja HE.
VrsnLl izvcdba tckucih j gla\"llih wlll(lola jedan .Ie od bitnih cimbcnika 5igumosl i
rada HE. Glavni (gencralni) rcmunti obadjaju se s\'akib 24 000 sati racla u gcncratorskom
rezimu rada, sio kod srcdnjeg vremena koristenja instalirane snagc od 3 000 saLilgod. iznosi
8 godina (ranije.it' taj interval iznosiu 4 gocJine). Ali ipak kod HE sa 12-20 agregata :wake
sc godine obavlja rC11l0nt jednoga od 3 agrcgata. Dobra meiwn!/,acija skracujc vrijemc re-
monta i povceav<J Kg. Remont! St; ll10gu ohavljati P011l0CU centralizirane organiz<lcije za niz
c!cktrana, iIi rak u organizaciji svake clektranc POSdltlO. Prvi naCin trcbao bi
dill! bolju kakvocu i kracc vrijcme rcmonta HE.
Povccaniu proizvoduusti raJa razina obrazovanja kadrov<.t koj"1
droelektrano;n i remontnil1l radovilll<l nji!luY<l matcrijalna sLil1lulacija, au!UmatiL.Qcijc
upravljanja postrujL:njiul<.i J-IE i infonnaeijski sllstav svih podataka.
10. Ekonomski parametri hidroelektrane
Kompleks idejnog projeklil HE ukljucujc, osim lehnickog glcdista, obmdu ekotloIl1iCnosli
kao kalcgorije koja biino lltjc6c na optimall;.aciju izbora dijelova j sklopovi.llurbi.nskug agregata.
U nastayku S0 navodc glavnc Locke proracuna cijeuc clcktricne cnergije, produkta HE.
Ciji je sto nizi iznos ciJj probi!acnog rada centrale.
11,nos investiciji:ikog ulaganja u HE bitno utjccc na ci.icli proracun kao i ci.ictla kapitala
(godisnjc otplate b!ll8.ta). 1nvestici.isk i ulug za HE!>l vara sc iz cijcne HE postrujcnja (gla\nog
i pomoenih) po kW inslajirane ;.;nagc, cijene graucviIlskih ob.ickala akumulw..:ijc:, privoda i
odvoda vode te zgrada HE. Cijcna vo(1enja i odrzavanja elcklnlnc i svil1 ubjckata takoc1cf sc
Cista invcslicijska uiaganja siijcdc odbitkom cijcw.: prodajc amorlizimnih instalacija
HE na kraju njihova radnog vij0ka.
Vecina hidrocnergcLskih objekata imaju visestruku narnjcnu. Na akumulacijski sllstav,
osim HE, cesto su vezani suslavi vodnog goslllldarst\"a za opskrbu vodoll1 nasclja i ]10-
ljodjclstva. U naveucnom slucaju slozcne namjcnc treba razgraniciLi udio vodnug gosp()(.Lr-
stva u financiranju objekala razl1ljcrno dobivenim gospudarskim UClllcillla.
Specijlcna inoestidja
J _. ukupna investicijska srcdstva (Kn)
PI) - nominalna snaga HE (leW).
O:Jena energUe
i -.L (KlkW)
P"
J
lc=E"
(KlkWhlgod),
E - srcdnja godisnja proizvodnjil energijc IkWh/god/.
(10.1)
(10.2)
Godisnji izdaci za vodenje i odrzavanjc HE nai::i.njcni su iz f.inancimnja raJa osohlja za
vodcnje, odriavilnje, matcrijalnih tr()skov<l te troskova glavnill, tekucih i dopunskih remonta
postrojenja. Tome sc dodaje iznos troskova za amortizaciju objekala. i postrojenja ko.ii ovisi
o investicijskom ul0g11
Io:::: A + J u, (10.3)
u - koeficijent amortizacijc.
Ukupna sc cijcnH energijc dobije ako sc sa 10 oznaci kompleks troskova koji ukljllCUjC
troskove za vodenjc i odrzavanje:
(KlkWh). (lOA)
POSTROJENJA
Kocficijcnt rentabilnosti
lzracunavanje rcntabilnosti usko.ie vezano s cijenom proizvedcne energije (C
E
). Dohodak
HE ovisi 0 njezinoj instalinmoj snazi te srednjoj godisnjoj proizvodnji energije. AIm se
izracllnava proizvedcna cnergija (E) po lltvrdenim tarifama cc. slijcdi dohodak
(K).
S clobivcnom cijcIlom D izracunava se vrijcmc angaijranja kapitala
T=_J_
D-1o
ReciproCn!l wijcdnoSl dajc kocficijcnt rcntabiln(ls!i
D-1o

1
r=T'
Ako .ie, primj..:rice, T:::: 5 godina, lada jc r ::;: 0,2, odnosno 2()1;(,.
(10.5)
( 10.6)
(10.7)
Lileraturd
11. Literatura
1111. AnIon, Turhinc Hirirrm/ice, BukUfcSl, 1978.
121 I. Anton, Couitotie (U. dio), Bukurest, 1982.
131 D. Horval, Vodne turhine, Svcllcilistc Zagreb, 1974.
1410.1. Krivchcnkn, H.ydruulic Machines Turbines and Pumps, Moscow, 1983.
\51 Gidrocl1crgeliceskijc stanciji (kolektiv autora), Moskva, 1979.
161 Lj. Pilie, J-lidmlllil'ki SvellciJisle Split, 1983.
171 Lj. Pilic-Ra!:xldan, Hidmenergetska posfrqjenja, SvcuCilis!c Split, 1989.
181 J. Prcda, Centrale hidroelektrice si .I'lati de emnpOI'(f, lns!itut Politch, Timisoara ]978.
191 Proizvodni program ),Litoslroj({, Ljubljana, 1983.
99
II. DIO
AEROENERGETSKA
POSTROJENJA
Ljiljana Pilic Rabadan
Darko Stipanicev
Zoran Milas
KAZALO
Popis vazllijih oznaka.
UVOD ..
I. POTENCIJALI ENERGlJE VJETRA
1. L Brzina vjetra
1.2. Snaga vjctra .
1.3. Energija vjetra.
1.4. Literatura .
2. TEORETSKE PODLOGE RADA VJETROTURBINA
2.1. Pokrclna sila propeleme turbine vodoravnog vTaula ..
2.1.1. Silc i momenti na iopalici turbine po aeroC\inamic\(oj teoriji profila .
2.1.2. Promjena kniitine gihanja u ko1u turbine
2.1.3. Kocficijenl iSKoristcnjil energijc vjetra ..
2.2. NaCin rada turbine S omotnecm
2.3. Slrujanjc kroz okol11itll turbiou iza7;vano vrtlogom .
2.4. Strujanjc kroz okomitu lurbinu Lipa Darrieus.
2.5. Lilcratura .
3. PROJEKTIRANJE VJETROTURBINA
3.1. Izbor lipa turbine, pristup projcktiranju .
3.2. Dimen7ionirnnje optimaine lopntice.
3.2.1. Dijagram taka programa projckta optimainc lopatice.
3.3. Znacajke rada turbine nn v,ictar.
3.3.1. Dijagram toka za programiranjc radnih znacajki turbine
3.4. Radna tocka stlslavi\ turbine, osnove acrodinamicke regulacijc .
3.5. Tok projelnirnnja vjetrocnergctskog suslava ......... .
3.5.1. Ciljcvi projektiranja vjetroencrgclskog sllstava ......... .
3.5.2. Programiranje vjetroenergetskog Sllslava.
3.6. Literatura .
4. ELEKTROENERGETSKI PODSUSTAV V JETROELEKTRANE
4.1. Podjela vjctroclcktrana U odnosu prema elektroenergetskom podsus!avu
4.2. Gcncratori vjctroclektrana.
4.2.1. ISlosmjemi generatori .
4.2.2. Sinkrnni generatori ...
4.2.3. /\sinkroni generatori .
4.2.4. gencratora u vjctroeJcklranama .
4.3. Literatura . . ......... .
5. PODSUSTAV VODENJA I NADZORA VJETROELEKTRANE
5.1. Zadacc vodcnjil i nadzora vjctroclcktranc
5.1.1. Rutinsko voc1enje vjctroclcktrana.
5.1.2. Voocnje s ciljem optimiranja prcncsene snage ..
5.1.3. Sigumosni nadzor yjelroclcktranc
5.1.4. Radni nadzor vjetroelcktrane ............... .
5.1.5. Biljeienje i7.mjemih podataka. . .............. .
5.1.6. Primjer ostvarenja zadaca vodenja i nadzora vjetroelektranc .
103
105
..109
III
112
116
117
118
118
... 121
.. 121
... 122
.. 123
.. 125
.. 126
.. 127
.. 129
131
.. 131
134
136
. .. 139
. .. 139
14()
140
141
. .. 144
145
.. 146
.. 149
. . 152
.. 154
.. 15S
.. IS6
..160
161
.. 162
.. 163
.. ]64
104 AEROENElWETSKA POSTROJEI'<JA
5.2. Aerodinamicka i mehanicka nacela vodenja i zastite vjetroelektrane ....... , . , . 166
5.2.1. Pode.savanjc polozaja kola spram smjera vjetra. . . . .. 166
5.2.2. Zastita ad pobjega.............................. . ..... 174
5.3. Provedbe zadaca vodcnja vjelroelektrane. . . . . . . . . . . . . . . ..... 184
5.3.1. Vodenje vjetroelcktram: pri fadu oa mrezu. . . . . .... , ... 184
5.3.2. Vodenje vjelroelektrane pri autonoIllnom radu , , ..... , . . . ...... 194
5.3.3. Vodenjc vjetroeleklfane u hibridnim autonomnim sustavima . . ..... 205
5.4. Literatura ... ,.,.,. . ............. , .............. ,...... ..... 209
6. KRITERlJI IZBORA MJESTA RADA VJETROELEKTRANE I UVJETI
PRIKLJUCENJA NA MREZU
6.1. UVjeti prikljucenja vjctroturbinskih agrcgata oa rnreZu
eleklroenergetskog sustava prema danim propisima .
7. PUTOVI RAZVITKA SUSTAVA NA VJETAR. GOSPODARSKI KRITERIJl
7.1. Putovi razvitka .. '
7.2. GOSpOdlUSki kriteriji .
7.2.1. Uljecajni cinitelji na cijenu cncrgijc vjetroelcktrane.
7.3. Literatura.. . .... . . .... . ...... '
. .. 212
.. 214
... 217
... 217
.221
va:rJlijih o/naka
Popis vainijih oznaka
A - povrsina kola vjctroturbine
A
r
, - povrsioa repoog stabilizatora
aj, 112 inducirani faktori
a
B
C
J
i
K"
- brzina zvuka
broj lopatica
- kapacitet llzbudnog kondcnzatora
- koeficijent otpora, koeficijent llzgona
- koeficijcnt momenta optcreccnja kola
vjetroturbine oko osi stupa
- nominalna vrijednost kapacitcta
- koeficijent soage
- koeficijent oboctnc sile
- koeficijcnt aksijalne sile
- koeficijcnt poprccnc sile na kola
vjetroturbine
- promjer kola
- specificna energija
- frekvencija gencratora
- faktor vrsnag gubitku
- aksijalna sila turbine
- tangencijalna sila
- ispravljena struja generatora pri
autonomnOIll radu
- istosmjerna struja
- struja uzbude sinkronog gcneratora
- struja generatora
- slruja oa izlazu
pretvaraca
- struja oa ulazu istosmjerno-istosmjernog
pretvaraca
- moment [romosti mase
- prijenosni omjcr
- koeficijenl brzohodnosti (vrsni omjer
brzina)
- duljina profila lopatice
- moment torzije
- moment torzije generatora
- moment torzije turbine
F
F
N
N
A
A
A
A
A
m
Nm
Nm
Nm
lO5
106
Ms
N
P
p()!,:
P
K
P
N
PHH1\
_. moment torzije kod kojeg sc razvija
optimalna snaga Nm
moment samopodesavanja Nm
- prijenosni om.icr muJtiplikatora
- broj po!ova generalora
- nominalna snaga generatora W
- knrisna snaga predana tcrctu \V
- nominalna snaga turbine W
- maksima!na raspo!oziva snaga
vjctroclcklranc \V
- minimnlna snaga gubilaka II sustavu \V
- snaga pri k(ljoj dolazi do prcspajanja
gcneralora \V
- <iktivna snaga rolorskog kruga general ora W
- aktivna sl1aga slalora prcdana mrd,i \V
- polumjer kola m
pcloznj prcsjcka Jopaticc m
raclnL opleretni aLpor gcneratora pri
llutollomnOI1l radu N
_. klizanje asinkronog generaLora (s ;::
- Rcynoldsov broj
""' wijcmc
- ubodnil brzina
l-(f)/w,,)
U; - napon na izlazu istosmjcrno-istosmjcrJ1og
prcl\'araca V
Uti - napoll na ulazu istosmjerno-islnsm.iernog
prC!vUrilCa
- ispravl.lenj naron gcneral()ra II
aulonomnom radu
- regulaci.iski l1[1pOn uzhude sinkronog
\
w
x, y. z
L I'
ZII
U
(:(1
VI,
C'-max
un'l'
p
generalura
- brzina vjetra
-- granicna bri'.loa vjetra, brzina
iskJjucivilnja
- reblivna brzin,l vjetra
.- ko()rdinalnc osi
... visinc [lad tlom
pararnctar hrapavos!i
- Inn naslrujavan.in rC]:llivtlc hrzinc
- klJ! rcgulacije izmjcnjivilca
- kut rcgulacije isprJ\"ljaca
- maximnlni zakrct repne povrslnc
- kUl zaJucla rerne povrsinc
- poslavni kUl lupaticc
- koni(:rl(1s! kola
)'{ - kut nllgiba osi vrtnje kola
-, kUI zakosa vjctra
llt; ... "tupanj djclovanja generalora
v
v
111S-
1
111S-
1
l1l
m111
AEROFNr;RC:ETSKA POSTROJENJA Popis vn!.llijih o/rwka

11.1
i,
vii" v,
P
(j

(J)[
(P
OJ
Wnl
(t)i;
OJ.,
- stupanj djelovanja prijenosnika snagc
- stupanj djeJovanja pogonskog slroja
- kocficijent napredovanja
- aksijalna, obodna inducirana
kamprmenta brzine
- gustoca
- krulost kola
- kut reJ!llivne brzinc vjclra
-- U?buda generEltc"lf:l
kut zakrela pri vftnji lop,lIice
- kull1E1 brzina vrtn.ic
- ulazna brzina okretanja
- izlazna brzina okretanj,,-
- sinkronil brzina okretanja
107
Uvod
Koristenje energije vjetra za pogon napravil za navodnjavanje iIi poljopriwedu postojalo
je prijc Krista U starih dvililacija Kille i zcmalja Srednjcg Istoka. U 17. stoljecu vjetill' se isko-
ris[avao u Europi, au nas polovicom 19. stoljeca. Molori na vjewf, nazv,-Uli U HUs \jctrenjaCct.ma,
razvitkoOl telmologije poprimali su razliCite oblike i mijcnjall materij,Jc od kojih su bili nacinjeni.
Mcalltim, gJcdajuCi unatrag, vjelroturbinc (VT) ne llspijcvaju bvalati korak u razvilku s vodnim
i parnirn lurbinama, iako u razdobljima svjclskih ratova llck.ih zcmaija od
potpune oskudice cncrgije (Danska, Nlwzcmska, bivsi SSSR). Vdik powi1iak \:jclroturbinamd
meli njihova koristcnja nastupijo je pucelkom scd:lIndesetih godina kaela je skok cijena nanG
naljcrao svijet da se vrati svim obnovljivim izvorima cncrgijc i njibovo!l1 korisLcnju s novim
mogucnostjrna koje pruzaju Sllyremena znanja j tehnoloski razvitak.
Razvitak pOlrcbnih tchnologija za izgradnjll vjcLroenergetskih postrojcnja u zadnjih deset
godina, u koji.ie II svijetll ulozcno vise od 3 bilijun<l dulanl., omoguCio je Ja sc danas vni oko
20000 Yjdroturbina, kojc u elcktrosustadma gcneriraju clektricnu cncrgiju po
cijcni. Indllstrija vjetroenergctskih poslrojenja 01 \'orila je 16 (lOO 1l0\ih r[lllllih mjcsta u I.efll-
Ijama proizvodaca i kori5nika, posebno Kaliforniji, Danskoj, Nizozcmskc:i i drugima. Tome
doprinosi porast proizvodnjc vjctroagregala, posljedica cega je pad cijena vjctrogencrarora (u
posljednjcm desetljecu sa 3131 na 750 $/kW).
Strojcvi na yjetar sa svojom tehnlckom spremnoscu za md od 95% i faktorom kapaciliv-
nosti veCim od 30%, mogli bi uskoro proizvoditi cnergiju po nizoj cijcni od klasicne termo-
elcktranc, ako se uracuna cijena zagadcnja okoliSa TE, navodi se u litcraturi kojom 50 sluzlmo.
Preduvjet koristcqja vjetra jest raspoloziva cnergija odrcdcnc razine. Rezultati
abrade raspalozivih potcrlcijala vjctra u Europskaj zajednicl pokazuju tri puta veti iznos od
sadasoje potrosnje elcktricnc encrgijc u EZ-u iz klasicnih izvora. Osla10 manjc raL;vljcnc zem-
Ije, koje su po potrosnji elektricoe energije na dou Ijcslvicc, magIc bi, koristeCi encrgiju vjclra,
bilo u autooomnirn iIi intcgraillim Sllstavirna, poboljiiat.i svoje 0nergclske pot.rebe.
Padaei a sirenju vjetrodckrrana u preostaLim zemljarna Europe (Spanjolska, Grcka), Azi-
je (Kina, Indija) i Australije, pokazllju kretanje 1I tom smjcru, SIO ujcdno otvara vcliko trziste
za proizvodace.
Aka pogledamo kartu vjctrova Europe kojuje izradila EZ, u njoj nijc obradcna Hrvatska.
No, nasi podaci, iako ncpotpuni, govore Ja su potcncijali u nas, poscbno na Jadranskoj obali,
na razini srednjih europskih, a manjak. potrebne encrgijc daleka .Ie veCi. Jedan od glavnih
motiva za koristenje energijc yjetra razvijcnog svijetajest zastita okoliSa. Danska, primjcrice,
svakog mjeseca u izvjestaj 0 radu syojih VE unosi vcliCinu polucijc iz termoelektrana, kaja
je manja proizvodnjom svakag MWh II vjetroclektfanama. Premda .Ie ukupna proizvodnja u
VE treoutno skromna planira se porast do 10% udjela do 2030. godinc u Europskoj Uniji.
Da bi se ostvario program koristenja cnergije vjelm (sa EU) asim potcncijala, palrcbno
jc poznavanje tog podrucja i odlucnosl za investiranje u vjctroclektrane i to U koopcraciji sa
svjeL<;kim proizvooaCima, .ler je to najbrzi, a i gospodarski povoljan !laCln.
Drugi dio oye knjigc daje temeljna znanja 0 vjctroencrgctskim posUojcIljiHla.
1. Potencijali energije vjetra
Vjetar, odnosno strujanjc zraka, nastaje zbog rasporeda i akumu!iranja (0-
plinskc energije Sunea na razlicilim geografskim sirinama. NajaCinu vjetra osim recenih
plinskih utjecaja djcluju i porcmccaji u vanjskoj almosferi makrorazmjera kao i svojstva i
topografska svojstva tcrena preko kojih slfuje zracnc mase. Zbog tih oa brzinu vjetra
jzracunavanje njcgove raspolozive energijc vcnoo je sa statistickom obradom podataka anc-
mografskih mjerenja brzina vjelra u dUlcm vrcmenskom razdoblju 8-10 godina iIi prema
kirna 3-5 gOdina.
Kada jc u pitanju postitvljanjc agregata velike soage pouzdani podaci 0 potencijalima
vjetra bili hi ani dobiveni oa mjcslu i visioi montaze VT agregata.
1.1. Brzina vjelra
Strujanjc vjelra je nestacionarno, zhog cega je neophodno obradivati anemo-
grafskc podatke (srednjc satne vrijednosti) pomocu kojih se dobiva vjerojalnost pojave
odredene brzine vjetra. Zato je odredivanje razdiobc llcestalosti brzina vjetra od velikog
znacenja za obradu podalaka mjerenja. Od postojeCih teorcrskih razdioha opec jc usvojena
Weibullova razdioba brzine vjctra, prihvacena kao dobra metoda za procjenu vjerojatnosti
pojave vjetra odredene brzine na danoj lokaciji. Osnovni oblik dvoparametarske Weibullove
razdiobe pokazuje sljedcca jednadzba
c - m/s
k
- pmametar I11jere
- parametar oblika
Funkcija razdiobe za svc brzinc ima ohlik
FCv) = 1 -
(1.1 )
(1.2)
Na slid 1.1. i 1.2. prikazanc Sll krivulje ucestalosti brzina vjetrova za dane c i k vrijed-
nosti odredenih lokacija.
Anemografski podaci brzinc vjetra koji biljeze srednje satne iIi dcset minutne vrijednosti
brzine \'jctra statisticki se obraduju u sroonje mjesecne, sezonske i srednje godisnje vrijcdnosti.
Izracunavanje srednje brzine vjctra za neko razdoblje T = 2: tj provodi se prcma fonnuli
(1.3)
%0
200
150
100
50
C=5,0 m/s
k""1,84
153,7,
AEROENERGETSKA POSTIWJENJA
parametar oblika
k=1,2189
paramolar mjere
(=5,5656
o-I-LLll+J-li
o 5 10 15 20 mls 3,35 7,95 13,85 20,75
SI. 1.1. U(;esulos{ brziflu IjetroF(I lUI 10 In ci.\ine
za odreilellli lokacjju sjr::vel"ll(: Ellropt!
SI.1,2. [./[:esWiosl hrzillu t!ielra Split (Mar:Jan)
lIa 9,64 III l'i.l'im:
(1.3)
Prcma navedenoj litcraturi autora ove knjigc, uvedcn jc pojam srednjc cncrgctske brz.inc
vjctra, 0 reml! ce biti rijcci kod projektiranja VT, a definicija se prikazujc u poglavJju 1.3.
Pomoctl ekspollcncijalnih zakuJl<l oorcQuje sc promjenu bf'f.ine vjdra s visinom, premaizrazu
(1.4)
gdje su Zl i Z2 visine nad tlom u ill, U srcdnje brzine vjetra, a eksponent p oJnx1uje 5C izrazom
I

In J

(LS)
u (1.5) Zo je panunetar hrapavosli tla u 1m I, koji se mijeoja u skladu s vrstom terena,
Taka se prema navedenoj literaturi vrijcdnosti za krecu od 0,0001 za povd;inu mirnog
St. 1.3. Prikaz luella podmlja Cape Verde (California) digilalnim flu/em
Pmcw::ijali encrgijc VjClHl 113
mont, :::: 0,35--0,5 za posumljen teren, do Zo :::: 1,1--3 Iml za vdo brJovit [cfl::n. U tabcli 1.1.
prikazane su te nijeunosti prerna Jansk.im izvorima navcdene literature, a na slici 1.4, lljihov
utjccaj na promjenu brzine vjetra.
m/s,-____ _
7 -
6 __
5
4
- CL3
3
2
Sf. 1.4. Proll(jena hrzine s pmmjenolli orsle /erena!IL1 uislni od 10 !II i
ltJaljel/D.\li (jd o/Ji.lle
Po logaril<11m;kom :I.<lkonu brzina vjctra U
2
na \'isini Z2 izracunava sc POI1l()Cll poznatc
Ulna visini Zl za hrapavo::;t Zt) prcma formuli
(16)
Tabcla 1.1.
1z podataka za hrapavost za dani teren moze se napri1viti promcun.i za planinska poclrucja
do. 10 km duZine. Na brdovitim terenima, gdje visovi planina uv.leulju porcllH;:Cajc !laka j do
114 AEIWE:-.JERGETSK/\ I'OSTROJENJA
poJovice lroposfcrc (ako se protezu viSe od 10 km u horizontali), sc slozeni sustav}
vjctrova. Za takvc pfilikc poslavljaju se matematicki modeli kojima se opisuju sJozene kon-
figuracije i njihov UljCCi\i n<l slrujanja vje!f(wa. Dobiva S0 digilaiizirana sHka tc-
rena koja 5e korisli za numericko modcliranjc izracunavanja polja strujanja vjetrova.
Slika 1.3 prikazuje primjer takve abrade 7.a rodrucjc olocja Cape Verde.
1.2. Snaga vjetra
Prcma mclndi srednjc brzinc vjctra, koju bi vjc1ar mogao predati jedinici povrsine diska
turbine, izracunava se prema iZfazu
1
P P y' IWIm'I
2
U izrazu je p gustoca zraka Ikgm"\ a v/ms-
l
srcdnja brzina vjelra,
(1.7)
Specificna snaga vjclra .ie, dakle ovisna 0 lrecoj potcneiji srednjc hrzinc, Izracunavanjc
snage ".ietfa mogucc .Ie i pomocll tcorcLsldh fa7dioha tc lahcla kontigencijc, odnosllo lrajanja
hr/.ina vjelra a prema jednadlbi
I
' 1 ; Ii 3)
II +;;
[Wlm2[ (1.8)
gdjc jc r - g:ll11a fl.lnkcija distrihucijc, Gllstocn zraka odredujc se na temelju sezonskih i
godisnjih Yri,icdno<;ti apsoitllnc temperature 1'" !KI j tlaka zraka p IPai prema izrazu
0,3484 P
Ikg/nr'i ' ( 1.9)
Teskota U odrcc1ivanju pOlencijaia vjc1ra na nekoj zadanoj lokaciji i visini, aka ttl nisu
obavljena mjerenja, svodi sc nn upotrebu metoda interpo!acije n<l temelju pada-
Lab meleoroloskc stanice i isrra\'aka za dani tcren i visinu, Tc se mctode mogu koristiti ako
ni<;1l v(',likc ra7Jike terena zaclanog mjcsta i poloz,aja mctcofoloske stanice, U Europi se koriste
tl.\,. dnsovcn1 mapc u kojima sc l1a bazi lih lokalnih podataka (slika 1.4) ucrtavaju erte,
krivulje jednakih hrzina vjelrova na visini od 10 m lc unose brzinc vjetrova na udaljenostima
i po kilome!ara. Kaleo wsla lerena utjece na pad brzine vjctra, odnosno omjera cnergije
v.ielw, moze se \'idjeti iz literature i slike 1.4. navedene literature.
'I'abelii 2. Potrncijali vjt'tra nr:naccni!i mjeS\ll na visini od 10 m
s!;mic;! ! Topog:r{lf<;k;;;;)ciu-;---- . -'''"-1 i:lf1.irlll r Srednja snagu
.... __ . . __ __ I__ J<nc=L __ i __ __
_____ .:, leren ... 4,40 ___ . __ _
i 2. Senj i krov \'j,itlc. "grade , 5,2 I 319,2 . -I
1-:----, 1-----
: J. VIr ! ravan 1CfC[") ,4.3 1 107,6
! 4. Spli! :vL;rjan jk;;V zgradc 1111 r- 4,71 186,0
[:?":- I. acrodrom - L ___
i 6. ____ . __.I. na vrll\! hlclJl:Jka obalc
i 7. Paiiigruza ___ 1 __ ---'C'--

4.5 109,0
----.J
5,85 245,3
,
..._--+-
6.87 464,5
...._--
cnergije vjetnl
'"
1
110
E 100
90
80
70
601
50 I
40
30
20
10
o
o 15 20
LASTOVO
vis ina 10 m
nad Hom
25 30
brzina vietra (m/s)
Sf. 1,5, Srcc!likaCljo energUe [!ietra wsiou(/ na 10 In pisin/"!
"
::;-\'-1. 600","
','" 500 ''-, '\.,"'\
,
I
I)
1\
\
Sf. l.n. S{vC'{fitrw encrg!ja l.'jellY/ Hroatske 11(/ ui.l"ini od 50 In
,
J .........)
..... "i" f

,
,
,
,
"
,

115
Za iz koje je vidljivo dn potcnci'ali U okvi' .
za srednJIm europskim. pokazuie Ie (. :1 E 1 U poznatog u HrvatskoJ IlC Zaoslaju
- J ill a VJctroV<l urope obradcna La EZ. -
1.3. Energija vjetra
Trajanje soage vjetra izracunava se pomocu "
Vi U intervalirna f
i
. ' cmena svakc POjcdine brziuc vjctra
. . specificna encrgija vjetra odredcne _ , ," '.' '. ..
Jcdmlh energlJi1 sVlh brzina vjcLwva prema izrazu lokaciJ<;; doblva se zbrrva0.lcm po-
I
E =: - p t
2 "
IWhlm
2
1.
(I.! 0)
. Aka se P?.i:dinacno za svaku brzinu, odnosno n"e-' ,', . "'
pnpadna sPCcl.ficna energija IkWh/m21' d"'j' . J LlflU sreduJU vfljcdnost, jzracuoa
oa sl 1 5 k I po iJC 1 S lZ110S0m brzinc Im/sl 0 V
. ' .. pn azujc specificnu gustocu ,"" ,p vrsma lspod krivulje
S d
. encrglJe po SClOnama zc --" v j k ..
, re nJa energctska brzina so' . . u uznaccnu 0 aCIJu.
p menul.t I 1.2. IzraCUnava 5e pomocli jednakosU energiie
I . .
? p fi ""lp {.
- 2' , (1.11)
kWh/kW
_3750.5000
R:Z8 22503750
CJ 750-2250
SOurce: United States
Sf. J.7. lznosi spec{ticnt' t'nergije vjelra po kontillentima
(U2)
'. ,."
Department of Energy
117
PomOCll prije prikazanih podloga mogu 5C naciniti karte potcncijaJa energijc vjclra u
kWh/m2, a za odredene visine Ilad Hom (sl. 1.6) i (s1. 1.7). Karla specificne snage vjctra i\Vim
2
j
za Europsku takoder jc izradctlu, gdjc su uociicnc i srednje brzine vjetrov[l.
U tabeli 2. prikazani Sll pOGaei za sedam mjesta najvisih do snda izm,icrenih pOlcncijala \'jetra
Jadranske obaie i otoka.
Iznose specificne energijc vjetra na kontinentima pokazujc sl. 1.7.
1.4. Literatura
11 i E. L. Petersen, J. Troen, ESli.mation of Wind Resources, Riso National Laboratory, \Vind
Energy in DcnmD.rk, 1986 .
121 Lj. Pilic-Rabadan, D. Poje, J. Varga, D. Stipaniccv, Z. J\-Jilas, Vjctrocncrgctska
nja, Sarajevo, 1988. (pogl. 1, Narodni univ.:-rzitcL)
131 Lj. Pilic, Z. Milas, M. Jc-lilvic, M. Grljusic, SllD.bdijcY<l1ljc cncrgijum otuka uz potlrsku
vjctrocleklr<lna, Naucno-s!rt1coi skup, Split, J989.
141 Lj. Pilic-Rabadan, M. JeJavic, Prednosti koristenja encrgijc vjetra na mal'lnmna i svjc-
tionici111a, IX jugoslavenski simpozij Teorija i praksa brodogradIlje (in memoriam prof
Leopold Sorta), Dubrovnik, 1990.
151 D. Pojc, Procjcna cncrgjjc vjdra na jadranskom podmcju, McuunamJno s'-Lvjetovanjc,
KoriStenje sunceve energije, Split, 1987.
161 D. Pojc, B. CiYkllni, ASSCSLllcnt of Wind Energy in Croatia, Solar Encrgy no. 6, 198R.
171 S. Ros111unzcn, Siting of Wind Turbines, Wind Energy in 1986. Harning Sym-
pos.
181 Renowablc Sources of Energy, Inlemational Agcncy of Energy, Pmis, 1987.
191 W. Staddard, The California experience Danwca '86, Confer. Proeed. Heaming, 1986.
110) Wind Energy in Sweden, 1987. (prospektni materijal).
2. Teoretske podloge rada vjetroturbina
2.1. Pokretna sila propeJcrne turbine vodoravnog vratila
Prctycdnl kinc(ickc vjclrn U ohrtnu radnog: kola 1Urbinc prik;:m1t cc sc na prim.icru
pwpclerne turhlnc S \'odonlvnill1 vratilom, 6ija se os poklapa sa smjcm1TI strujanja vjelIa.
Po,iava pd:rclnih silJ. posl.iedica je sl\'annja tJacnog, pol.ja okn aerodinamicl;:og profila lopa1icc
1-
i-
\.:--
Sf. 2.1. Horlnn kotu turhil1(' U slruji

koju opslfujava slohodn;l s!ruja v.ic!ra, odn(lsno prornjcnc kolicinc gihan.la lc slruje. Tur-
hinsko kolo s!rujanju lIrcdcnib slrtljnica ".iclra br7.inc v prikazauo na s1. 2.1. u d\'ije
projckcijc prGdmd .Ie aerodinami(\kc aJ1alizc II ovom pogJavlju.
.1. Sile i moment! na Jopatici turbine po aerodin:lmickoj teoriji proliln
S!Yanllljc stflljnog polja 01(0 prdila lopatica prikazano.ie na slid 2.2. koja se clobijc ako
se lopa!ica turbine prcsijetc cilindrom Ie zancm;m:: uqecnji konacne Jul.inc loraticc.
Promatrajuci turbinsko kola s dvi.ic 10]1;111CC II slohodnnj struji vjelra (sL 2.3) uocavaju
sc d\'ije skupine me(1usobno okomitih vrtloga koji sc stvarajll na celu i vrilu lopatica.
Trnkut brzina prikilzanng s!rujnog polja i vr!njc kola turbine stvara se na presjeku lopaticc
na pnlullljcfu r iz hrzinc vjctra (v), nhodne brzine rof1tcije kola (rw) i relativnc hrzine strujanja
(w) u koje!ll porc!l1ceajnc brzine Vi i Hj cc1nih i vrsnih vnJoga mijenjajll brzinc v i nn (s1. 2.4),
kao j ku! nasfwjuYanja rclalivnc brzine l1a profi1.
KUl CJ. jesl k111 naSlnl.!ilvunja brzllle HI na profil, a e jest kUl profila prcm<l ravnini H\nje
kola. Okomilo na brzinu w iz otvorenog tlacllog polja, na djelicu 10patice obrazujc se dife-
rCllcijalna sila acnxlinmnickcg uzgona dL a okomi!o n<l 11jU, diferencijalnu siJa olpora dD.
Teorclskc podlogc radii vjelrorurbina
119
-- - _._--
.. -_._---....
v
tih dR razlozena u pravcu oboda (dQ) cini tangcncijalnu silu na Tavninu rota-
cl,le leoJa, lllfegnrana dui, lopaticc, 6illi pokretnu silu turbine.
dT u pravcu osi vrtnjc, sahrana dill lopatica, tlaci as turbine koju nose
IC71lJCVl I cIJela kanstrukcija.
Prema aerodinamickoj tcoriji elcmentarne silc uzgona i otpora jcsu
w'
dL =0 C
L
P T ] dr
w'
dD;o;;CDPT 1dr ,
- koeficijenti uzgona i otpora
- duzina profila lopalicc
- oclsjccak lopalice
- gustoca zraka.
Prcma slici 2.4. tangencijalna i aksijalna sUa slijede jz izraza
dQ =0 dL sin q) - dD cos
dT;o;; dL cos 4) + clD sin 4.
(2.1)
(2.2)
(2.3)
(2.4)
Ako sc dL i clQ tlvrste u jednadzbc (2.3. i 2.4), iz izraza (2.1. i 2.2) srcclivanjcl11 slijecii
VI,2
dQ =CL P 2 1 cos (lg --k)dr
(2.5)
w
2
clT=CL P21 cos (1 -I k tg q,)dr.
(2.6)
U prclhodnim je jccinadibama
(2.7)
lLV AEROE,'.;Ef.I.GETSKA POSTIWJSI\JA
Ako se u jednadzbama (2,5. i 2.6) izrazc w, cos $ i tg (I) jz trokuta bo:ina (sL 2.4) u kojim<l
Sll stranice 1'00(1 + a2) i v(l- al) i w, gdje su inducirani faktori al ::::: v;lv i H2::::: u/rw i
kp::::: rro/v slijcde si1e za broj lopatiea (B) oa dijelu turbine elf.
(2.8)
CL pi B ,[ ] [ , 2 ,1'12
,WI' = -2-V" k,,(1 + a,) + k(1 - a,) ke(l + a2) + (1- a,tJ dr (2.9)
Tangencija1na sila na djelicu turbine dr s krakom r tvori moment vrtn,ie
(2.10)
Integriranjem izraza (2.10) slijcdi moment rotaeije turbine
(2.ll)
Elemcntarna snaga vnnjc slijeeli mnozcnjem jcdnadzbe 2.10. s brzinolll rolacij0 w
(2.12)
(2.13)
Snaga turbina dobivcna je inlegriranjcm izraza (2.12) ad glavine do najveceg polumjera
lopatice turbine u (2.13).
y
Sf. 2.4, AerudiliamiCke site i brzil/e IW elemen!11
/opatice
St. 2.5. Turhina It t:ielra
Teoretskc poulogc fmla vjclfOllJrbill<l III
2,1.2, Promjena kolicine gibanja u kolu turbine
Opisivanje pretvorbe silage vjdra II obrlllu snagu kola turbine pomocu promjcnc koliCine
gibanja mase koja struji kroz kolo turbine !akoCler vo([i do pokre!Ilc silt! Q i aksijalnc T. Taj
naCin tumacenja postavili su PfoudRankin i lietz, dok jc luma6.-:nje za kolu vjetroturbina dao
osim D. Horvata Andrianov i Vljj;;UIl, navedeni u popisu literature,
OVelje je koristclla bazna teorija navedcnih autara prosircna lltjccajcm induciranih faktora
onaka kako je autor ove knjige pribzao u navedenoj litcraturi.
1z promjenc koliCine gibanja u presjecima 00 i IT IT mase dm slijede komponenlc clc-
mentarnih si1a prcma sljedeCim jednadzbama i sl. 2.5.
-- aksijalna
.- tangencijalna
elF
r
"" 211: P V I (v - V2) r ell'
dF
Q
"" 211: P VI utj r ell'
(2.14)
(2.15)
U jeunadzbi (2.14) su: v2:::;: v - V'j; V'j = 2Vi, a u (2.15) U'j:::: 2Uh gdje su Uj i Vi pore-
mccDjne baine.
Osim prcdnjeg, ukljucujuCi indueiranc faktore al ::;: v/v i a2 ::;: u;lr(l), siijedc sile nil t!k-
mcntu ell' turbine
dF
r
= 411: p (l - ad al ,,2 rdr
dF
Q
:= 411: p V (l - ad a2 1'2 dr
(2.16)
(2.17)
Pomoctl jednadlbi (2.8, 2.9, 1.16. i 2.17) postavljaju sc alguritmi za optima11lc dimGHzije
lopatice i snagu turbine.
Matematicka obrada lih jednadzbi iterativllim metodama daje IjcSenje za fll i az' a lime
i dimcnz.ioniranjc turbine i izracuna\'anjc njeLiJlih Lnacajki za clane ulalnc puJatkc.
2.1.3, Kocficijent iskoristenja energije vjctra
UCinkovitost prelvorbe raspolozive energijc vjetra u obrtnu energiju vratila turbine
izrazava se koeficijcntom iskorisLcnja encrgije 11. Prema lomc, kocficijent 11 ko1icnik je Cl1er-
gijc vjetra preuzcte kolom turbine (E\ - E
2
) i raspoloi.ivc ctlcrgljc vjetra (E
I
)
V}
Cp
2 2
m v
2
(2.18)
2
Za vodoranm turbinu na vjclar YJlllax = (},593 kod al = 113 (ako sc UljeC[lj <12 ;lanomari).
Maksimurn mogucc prelvorbc cnergije iz vjctra pomocu aksija1ne turbine ne moze prijcci
iZllos od 59,3'/1'.
Kako co sc 11 priblizitj 10.1 korctskoj granici, ovisi 0 <.tcrodillamickim znncajkaJll<t lopalicc
turbine, broja lopatica i hrapavosti povrsine Jupat1cl;'; (s1. 2.6).
Kocfidjcnl korisnog djelovallja turbine moze se izrazi[j pUHlO(;U omjera snage prellzetc
kolom turbine i silage vjetra prcma jednadzbi (2.20), koji sc u lilcraturi oznacava sa Cpo a
nazivu se kocficijcntom snage
122
AERO[!0Ef<GETSKA POSTROJENJA
MQ - intcgral jcdnadzbe (2.11)
A:;;: 'IT R2 R - polumjer kola turbine, A - povrsina kola
()) brzina Vf!nje turbine.
Sf. 2.6, Pmmjcl/a t:o(:/i('ijenia ((,) S(I br'(ohodllf!.\Yu II/rhine (Kp)
B lllf'aril'a
K == Clv'CL
2,2, NaCin rada turbine S ol11otacem
(2,20)
se !\lrbins!w kolo u prSlena,qj 00101a6 presjeka, kao na slici
2.7, (a) 1 (b). slwm.'n:1 cirkulacija r u tlacnol11 polju profila omolaca inducira dndalnu brzinu
"1-' brzilla ]Vwc{:aq sekl1ndni protok masc prema ')Jjcdcl'nj jcdnad7.bi
a
Sf, 2.7. Sfn(ianje km2 tl/rhilll/ S Oln(lW(n/1
a - \'trujno poUr:
h - (log/cd lUi {urhinu S (//l/otO(\'1II
b
Tcorctske P()(l)ogc l"lHla vjclrn!urbirw 123
(2,21)
Dobivcna cnergija slijcdi iz razlikc kineticke cnergije strujece mase kroz turbinu
Idealnrr snaga turbine u sloboclnoj struji (poglavljc 2.1. i slika 2.5) moze se izraziti i
" ' 'd 'd"b' (" 23) k' 1" d' " I' - /7 ,2 A C .. C - 16 - () 59"
pi ema.lc na Z 1 k. oJa S l.1C 1 lZ - P \ 1 p, za Pnmx - 27 - " _1
p 16 I
PT == 225 v'] A. (2.23)
Turbina U omotacu u ideal nom slucaju moze dati snagu
1 16 \' ( 3 V,-!
J +--)'A. (2.24)
2 27 l 2 Vj
Odnos iZ1l1c{1ujednadfbi (2.23. i 2.24) prikazujc prema (2.25) da turhina U omotacu, zhog
p(wccanog sckundnog protoka mase ubrzanjem kroz suieni prcsjek u predjc1u lur-
bine, daje vceu snagu za iznos \ ,5 "r I V I
(2.25)
Iznos hrzine cirkulacijc odrcolljll acrodinamicke znacajke presjeka omotaca.
2.3. Strujanje kroz okomilll turbinn izazvano vrllogom
Na slici l.R. prikazano.ic s!rujanje knw, okomito pClSl!lv\jenu rropelernu !urhinu izazvano
s\varan.iclll \Tlloga u osi SliSfava POll1o(u tomjn s tangencijalnim usmjerivaCima sLrujc
To je tz:v. koncepcija ))Tornado lipa turbine prema navcdcnoj lileraturi.
St,'ofcno Yrtl07,no strujanje 51alorom u sredistu SUSlaYfl povecanjcm brzinc strujanja
snizuje tlak tako da stvorena razEka tlaka prema vanjskom pojacava protok kroz lurbinu.
Dilkie, turbina prelvara. osim kincticke, i tlacnu energiju slrujeceg zraka 1I snagu, prcma
jcLlnadzhi
(2,26)
p

1/2 P vi H D
(2.27)
,\EIWENERGETSKi\ POSTiWJENJA
-------- -; p _ oko!ni
z. : ;-- 0 - trak
struja
ZraKa
,
!/os cilindra
I
p(r,z)
"
; stjenka
tlak citindra
,obrtna brzina
R
,--- ---1
Jezgra' potenc1la'--vrtfoga -'- -I
vrtloga
a
Sf. 2.8. Strujanje kroz lUrhinll bi':.uunu vn/ogo/ll (a)
Rrlspodjela tlak{/ i brz.inu II ci!illdricnom /ornju (b)
Cp ..- koeficijcnt pretvorbe snage
H .- visina Lomja
D - promjer tornja.
Stupanj pretvorbe tlaka iznosi
L\p - razlika tlaka u podrucju turbine prema okalini
V - sekundni protok zapremine zraka kroz turbinu.
Koeficijent snage moze se izraziti i prema
gdje su:
A povrsina diska turbine
A v (Mom"')'
--
HD v' M'
v - brzina vjctra u pOdruCjli kola turbine
MOmax Machov broj s brzino111 u ,iczgri vrtIoga
b
M' - Machoy broj s ulaznom brzinom u toranj sustava (s1. 8.b)
(2.28)
(2.29)
U velikim sustarillla Cp :::: 0,3 do 0,6. Turbinu prikazanog sustava s 10 }Juta manjim
promjcroIlL moze ostvariti isti Cp kao turbina u slobadnoj struji prema navedenoj litcraturi.
Tcurctske poliloge rada Ijdwturbin1! 125
2.4. Strujanje kroz okomitu turbinu (ipa Darrieus
Okamita (urbina Darrieus svojim znacajkama svc vise privlaCl pozomost iako wj tip tur-
bine nije usao u rcdovl1G koriStenjc u istaj mjeri kao ovoga casa \'odoravnc turbine u slobodnoj
slruji (sl. 29.a).
Promatranjem strujanja kroz okornitu turbinu pomocu teorije aerodinamickih profila a
prema slici 29.b, dobiva se lrokut brzina koji sc stvara na presjeku lopatice, naslrujavanjcm
brzinc vjctra v. Okomito, na relativnu brzinu w naslajc sHa uzgona L, ;J okomito na njl! sila
otpora D, cije komponcntc cine rezllHirajutli tangenci,ialllll sill! koja na kfaku R daje pogollski
moment vrtnje prema jednadibi (2.25)
MQ (L sin q' - D cos q') R . (2.30)
Snaga na vratilu jc
(2.31 )
U nuvedenoj literaturi prikazuje 5C utjeqj induciranih faktOf<1 na defonnaciju twkUl<l
brzina odnosno polaznog dijag(uma sila. ZancrnarujuCl inJucirani faktor a;! {sli <tutor] izracu-
navaju koeficijcnt Cp u funkciji a) prcma jCdnadzbi
(2.32)
U spomenutoj literaturi navodi sc cia konfiguwciju tc turbine ogranicava promjcnu tro-
kUla brzina izvan vrijcdnosti kod kojega bi uzgon na pwfilu naglo Stnga Cp
ovdjc nije ograniccn vrijeJnuscu 0,593 kao kod vodoravl1c turbine.
r
w,
!Vjalar
j
-u
v
(
I
\
,
\
v'
D
-u
w,
Darrieus
L,
a b
Sf. 2.9. Okoflliw ill/hiJ/t./ Darrieus (a)
SUe i hrzine na e/elflefllti /opafice (b)
126
AE!,OEN[lWCTS!(A POSTROJENJA
2.5. Literatura
111 v. M. Andriano\', D. M. Bistrokij, Vjetroc!cktricesnije stanciji, 1979. (Energoizd.)
121 D. Horvat, Vodnc turbine, Tehnicka knjiga, Zagreb, 1962.
131 1. P. Molly, Windercrgic in Thcoric und Praxis, Karlsruhe, 1979.
141 c. A. Morgan, A. D. Garrad, The design of optimum rotors for HAWT'S, London. 1988.
151 Lj. Pilic-Rabadan, M. Jelavj{:, Perf0n11anCe of wind turbines by computer aided analysis
llnd some results of wind energy potential of the Yugoslav Adriatic coast, lnt. sonenforulll
Berlin, 1984.
161 Lj. Pili{'-Rahadan, M. Jc1avic, Optimalna kontura lopatice turbine on vjetar, Strojarstvo
no. 1, Zagreh, 1989.
Pi F. Rasmunssen, T. r. Pcderse.n, Measurements and calculations of forces on the blade of
a stall-regulated Hawt, In1. Symp. WES, 1982. (Riso)
lSI c. J. Salchwcll. S. 1<. Tllmock, Structurel]y erfedent aerofoils for Wind Turbines, 'vv. E.
Conference, Glasgow, 1989.
i9i R. E. Wilson. S. N. Walker, Performance oplimized horizontal wind turhines, In1. Symp.
OR. WES. 1976.
3. Projektiranje vjetroturbina
3.1. lzbor tip a turbine. pristup projektiranju
Pristupu projektiranja turbine prethodi izbor tipa turbine. U mnogim radovima 0 koristc-
nju energijc vjetra prikazuje 5e di.fagram koeficijcnta Cp u ovisnosti 0 kocficijentu hrwhodnosti
kp "" R w/v raznih tipO\'a turbina, prema cemu se one usporeduju. Tako se prema slikama 3.1 iz
C,
0,1
C
M
,
0,5
0,4
0,3
0,2
3
6
0,1


~ ~ 6 ~ n = . ~
2 3 4 5 6 7 K,
SI.3.1. Ko{dicljml ,\'!Wf{f' pmmjcnom hr::.o/i(!dnos!i p(!iedinih lipop{/
t:ietroturhilw
1 i 9 - So!.'onili.\OIYl /urbina
2 i 10 - dXe!opaticlla lurbina
3, 4, 5 i 6 ~ . ccrfri/(lpatibw lurbina
7 - estff!{Jati6w {urbil1a
8 - hrzohodna r/I'olopatihw turhill(l
11 - hr:.o/rodna lrilopatii'lw turhil!a
AE!WENEfWETSKA POST1WJEl'<JA
nuvcd"ne literalure, vidi da u podrucjc male brzohodnosti kp spadaju mnogolopaticnc turbine
i turbina Savoniusa, cije su Cp vrijednosti relativno skromne, od 0,15 do 0,3. U podrucju
srcdnje i velike brzohodnosti nalaze se propeJerne turbine sa 2 i 3 loputice, Ciji Cp doslizu
najvecc vrijcdnosti, do priblizno 0,47 (s1. 3.1), dokje prenli1 podacinw danas izvedcnih wrbina
Cp::::,: 0,5. Darrieus turbina ima Cp::::,: 0,33 za brzohodnost u podrucju Kp:::: 6, iako eksperimenti
danas pokazuju i nesto vece vrijcdnosti za Cpo DakIe, U ovisnosti 0 namjeni turbine na vjetar.
odnosno iznosu potrebne snage pogonjcnog stroja tc potencijala vjetra puJrucju rada agre-
gata, izabrat CC S0 brzohodnost, odnosno tip turbine. Aerodinamicke znacajke lopatica turbine,
kao i kakvoca izrade i obrade povrsinc mogu znatno uljecati na Cp turbine. Utjecaj znacajka
CdC]) propcleroc turbine prikazan je na slici 2.6, gdjc podrucje CPmax odrcduje na apsc1si
pripadnu brzohodnost kp.
U fonnuli za brzohodnost (3.1) v .Ie projektna brzina vjetra, kojajc manja ad brzinc vjetra
za maksimalnu snagu turbine
(3.l)
Pritom treba imati na umu pribliznu visiou osi agregata nad llom i radni illlerval brzina
turbine (Vll - viJ, Cije se brzine mijenjaju eksponcnci.ialno s visinol1l. Brzina vrtojc turbine
(0)) takodcr 5C odnosi na projektllu vrijcdllosl koja leZi u podrucju maksimuJnog Cpo
Polurnjer radllog kola turbine (R) odreduje sc U ovisnosti 0 nomlnalnoj snazl pogonjenog
stroja (primjerice clektrogenerawra).
Pfetpostavijajuci iztlose faktora snagc turbine Cp i gubitak snage u prijenosniku (11M)
(primjericc lllultiplikaloru) nu vratilu pogonjenog stroja te stupanj korisnog djc1o\'anja pogo-
njenog stroja CllJ, tlobit cc se snaga na izlazu iz pogonjcnog stroja P.,
Slijedi povrstna kola turbine
D'rr
te sa A =-4-'
D promjcr radnog kola turbine
P, "" Cp 11n 11, P A . (3.2)
A (3.3)
(3.4)
Ulazni podaci za projekt turbine na v.ietar su, dakle: nominalna snaga i stupanj korisnog
djclovanja pogonjcuog stroja i brzina okrctanja, stupanj korisnog djclovanja pfljcnosnika
obrtanja, srednja brzina vjetra podrucja rada stroja (na razini osi vraLila), acrodinamicke
znacajkc izabranog profila lopatice i koeficijent brzobodnosti (kp) za CPm,\x lopatice turbine
izabranog proWa.
Pristup mcunanja projcktnc brzine vjctra oslanja se na formulc za srcdnju brzinu vjetra
dane u poglavlju 1.1, ali za brzinc radnog intervala brzina agregata. Projcktna brzina vjetra
Pwjck!inlnje vjdrutllruilllt 129
prema spomeoutim radovima autom ove knjige jest srednja cncrgelsk;v, brzina dana u
pogJuvlju 1.3, ali za radlli intcr\'ul turbine
" . Ill'
"V'l
L, , ,
,
m J 2: t,
,
(i = vll :
3.2. Dimenzioniranje optin1alne Iopatice
(3.51
Na tcmelju jeclnadzbi izvedcnih u pogJavlju 2.1. poslavlja se algoritam za prOraCl111 op-
timalnih dimenzija Iopaticc pod uvjC!Ul1l CPl1lilX' Da bi proflllopalin; prcU/.co na,ivccll snagu
iz odrcdene snage \'jetra, potrdmo je cia bude postavljcn U 0Plimalan kUI (u,) j)rcmil struji
relativne brzioe koja ga nastrujava prcma tcoriji acrodinamickih pwfiJa. Puznalu.ic da svaki
tip profitt ima svoj (lopl kod kojeg .Ie kombinacija uzguua i otpora prui'ib upl.lmalna.
Medutim, iz slike 3.2.a. ocito je da ce se trokut brzilw mijc;njati prumjc;nolll pull:mjcra
na kojem fezi prcsjek lopatice, zbog promjcnc obodnc brLinc fOJ, ounosllu Stoga
je Buzno zakrcnuti profilna svakom novum polmnjeru r kaKo bi g,[ rclativna brZlll<-l (w) na-
strujavala pri istom optlmal1wm kutu a (s1. 3.2.b). To ic uvjd maksimallH: prctmrbc sna!.!e
za v projeklno, zbog cega se izracunava promjcna a funkeiji polumjera r. Na laj :c
naCin dobije da jc optimalna lopalica ona llvijcn'-l oku svojc oo.i prcm<1 4, ::::: [(I') (sl. 3.3.a). '[S!O
tako iz uvjeta jednakosti clcmcntarnog momenta na svakOn1 profilu slijcdi promjcna 1 ::;;: 1'(1')
gdjc .Ie 1 duzina profila, koja sc smanjujc prcma vrhu lop<lticc. udnosllu po\'cCunjem polum-
jcra r (s1. 3.3.b). Proracun lopatict: pwyudi se za projektne Hijcdnosli, 0 ko,ilmajc bil0 riieci
u pogla\'lju 3.1, a prerna dijagnullu toka pobzJ.Hom u iduccm pog]tl\'iju 3.2.1. .
)-- r 2(J)
r
3
(J)-
a
St. 3.2. Tr(Jkllli brdnu nn IOj!clfiL'u
a -- nWIl(/ {ope/lied
b .. lIu!jenn IOPiilicu
b
130
$(
0
)1
50-
40
1
30
2l
10"
I
Kp=3,74
5,236
D=5m
8=3
C
L
/C
o
=55
AF.!WENERGETSKA POSTRmENJA
Lim)
0,7
0,6
0,5-
K,=3,74
/
04, 6,545
, "-
02 I '-.
, .............
D=5m
6=3
C
L
/C
o
=55
0,3 / ,8,18

.-
o - ...---r--T ....
0,4 0,8 1,2 1,6 2,0 2,4 rim)
a
S't, 3.3, Pr(lmjr'l1(/ kula rda!ir'l)c hr7hu' s (m!lIIl1jemm (a)
Pmmjow dufinl' ['rojila'\" poful/!ieronr lopalice (b)
0,4 0,8 1,2 1,6 2,0 2,4 rim)
b
P0l110CU prclhodno prikazanog prislIlpa izracunavanja izvodi se ovisnost promjenc 1 ::::
"" 1"(1') 0 ;tcroclinamickoj znacajki profila (sl. 3.4), potom 0 iZllOSll projcktne brzine (sl. 3.5).
Slika ,13. prikazuje knko se mijcllja.iu poprecnc dime,nz.ije Jopatice u !urbina mzliCitih brzo-
hodnosli kp. Za occki\'ati jc da hrzohodnija turhina i111;] \'itkije !opaticc od sporobodne. Pri-
kazanc razdiobc J "" fer) na slikama 3.3, 3.4. i 3.5. tcordske Sll krivuljc. Radi jcdnostavnijeg
iz\'odcnja lop!llicc fa7dioba I :::: fer) mOl,c sc lincarizirati lrazenjem opLimuma nagiba te ovi-
snosli.
U praksi sc llmjcsto tcorctskc razdiobc 1 ::;; fer) po krivllJji izvodi lincarna razdioba kada
slijcdi tzv. >ilrapC711il forma,
I/R
0,294
0,235
0,118
NACA
-. 63412
------- 4412-9
----4415-9
- ... _ ... -. SWEDWIND
Q,
059
l
0,0118 _._ ,'--T' ---T--r,
o 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 I,D r/R
Sf. 3.4. Ra.rpm{jc/n clllfjinc prr:fifo /opalice (J j du'f (rj m pndlle radin/iii
::.n(1t(ziki
Pnieklirilnjc vjetrotvrhina 131
--------------------------
I/R
0,353
0,235
0,1 I 8
o
. ./ ..... .......
------ Eoltrapez)
Eu(teoretski)
-.-.-.- vpr=8,9 m/s
_."-"'- vpr=B m/s
? .. _ .. ft.oro,,!'"' ___ .....
' ... -...
-'''-... -"._ ... - ... - ... -
i i
0,4 0,5 r/R
Sf. 3.5, RW(!fldje!a du'fil1r: jJIYdi1a /opatin' (1) dill. pO!UllljCrtl kofo fllrhin/' :u radiate
pmjekfne brzil1c
3.2.1. Dijagram toka programa projckla optimalnc lopatice
U OVO]]1 poglavlju prikazan jc 10k programiranja razvijen na FESB-ll II Splitu za opti-
l1lalnu Jop::tticu VT.
Program za racllnaJo turbine na vjctar sastoji se od Lri potprograma: potprogram za pro-
racun projeklne brzinc vjetra za izaoranu lokaciju vjetroclektranc; potprogram za proracun
dimenzija lopatice i potprogram za izrai::'un:l\'an,)c (simulaciju) radnih znacajki turbine. OVdjc
bili prikazan slcraccni dijagram toka prvih dvaju potprograma s podacima oa i1.lazu za
dimenzije lopatice. R8Zvijanjc programn zjesava algofitmc postavljene u rc!acijmna i1. pogJav-
lja J . i 2. te literature antOl'll knjige navedene na krajll pogJa\'lja.
Sedmi korak dijagrarna toka uracunava iteracijama inducirane faktore, SIO je najsloicniji
dio programa. -Isto tako korak (2) dijagrama poCiva na usvojenim v
u
, Viz na visini vratiJa da
bi izlaz ciao vsn koju treha nakon proracllna radnog polumjera R vracHnjem definitivno ut-
vrciiti, zbog lltjecaja visinc osi vratila nad tlom (H) (H 2R) na ovu.
3.3. Znacajke rada turbine na vjetar
PomoCll programa za racllnaJo a 11a temelju prije postav]jcoih relacija te rezultata pOI-
programa Z(l oplimalnu Jopalicu, izracunavaju sc podaci za zoacajke MQ:::: f(o); P
Q
:::: [(v);
P
Q
= fen) za v = koost.; Cp = f(v); Cp = f(kp) i T = f(v).
Na slici 3.6 prikazanaje promjcna soage na vratilulurbine pri promjeni bl'Zine vjctra P
Q
:::: f(v).
Bl'Zina vjetra "u jest ulazna brilon poectka davanja snage turbine u momcnlU kada su svladani o/pori
obrcutih n1asa susUlva a Viz hrzina iskljuccnja rada agrcgatn. Pripadml kriyulja idealne snage vjetm,
kao i kri\'uJja Cp:::: fey) takoder su prikazane na sl. 3.7.
Nakon ncke brzinc snaga ne nls!e po islom zakollu, kao idcaIna snaga vjetra, vee nakon
poslignuiog maksimuma pada da bi opet pocela ra5ti. Takvo pnnasanje turbine u podrucju
velikih v posljedica je deformacije trokuta brzioa kojeg je posljedica smanjenjc aer'odina-
mickih sila a time i generiranja manjc snagc iz vjetra. Izobliccnje trokuta brzina prcma opti-
Dijagram toka za programiranjc dimcllzija lopaLice turbinc
I START I
I
UCitavanje podataka Vi Im/sl ti lsi za dano podruZie rada VE
j
Racunanjc srcdnje energctske brzine vjetra za prctposti:tvljcni rudni inh.::rvLJ
(vu - v
n
) turbine i visine agregata
II. Oplimalnc dimcnzije iopaticc
!
I
I Racunanj(: pulumjcra radnog kola turbinc !
Racunanjc brzoiludnosri, izbor turbine (KP =
Izbor profila lop;:ltica CL::: f(n) i cD =- fen)
Racun;.tnje llHJukcij"klh raktora, rjdcnjc SUSlUVil
ndincarnih .icdnad);bi (itcnuivni pustupci)
[
al ::::: +1 (a), a2)
________ a'_=_'I'_2(_al_,a_,) _______ ____
Malcmnticka aproksimacij:.t krivulja ._
ct.:::::: fCa), CD::::: f(u) i CL ::::: f(cn)
IzraclIllavanjc optimalnog kula lOllalice a
opl
Dimenzioniranjc lopatice I = fer) i (v = fCr)
Lineariziranje ltordske mspoJjch: I ::: fer) za trapemu lopaticu
PfOjektimnje I'jCl.r(Jturbill1'
sr. 3.0. Snaga {whine II Ol'isilusli (I f;r;.illi i)etru .\" 4rkwf))
.1(illfOr(:gilhiCijC
133
ll1alnom obliku neka .Ie vr5ta samoregulacije turbine (stall reg.) koja, ali za l1cl\e yeee brzinc
vjetra, moze uyjetcwati clnije povccanje snage (i aksijalne si10), /.bug ceg,u sc ug:raJuju kuco!
sllslavi. Blokiranje nlda SllStUYI1 uyodi sc kod nckih Vi/_' iznad kojih oplerec-crJjL: sU.q;wa prclazi
dopustenc granice dinamicke CYCSioce.
Po
::1
1
I
210 I
I
I
181 f
Cp /
0,6 f --- snaga turbine
20-1 I _._.- faktor snage turbine (C
p
)
1 t'0,5 ./. .-. .,::---- snaga vjetra
90 ./ I .......
0.4 / I ........
60- / / "
rO.3 / '\
30h= v // \\ v"
0,2 u /
o - --.-----r---------.-----:\(-----.
o 2 4 6 8 10 12 14 16 18 v(m/s)
Sf. 3.7. Snago turhiw:.I' pn'1f!icJ)(!lII hr::illc l-jC:lru
134 AEROENERGETSKA POSTROJENJA
Prema tome, radnijc interval turbine za hrzinc vjctra VlIt -- Viz_ Znacajku P
Q
:::: f(v) moguce
jc simulira!i racunalom i dobiU l! narnvnim uvjetima optcreccoja (sl. 3.6).
Znncajke P
Q
::::: fen) za v::::: konsL turbine Cine hazni dijagram U koji sc u isti sus!av ucrfava
ordinata promjena snagc pogonjcnog stroja, iz ccga slijcdc radne locke agregata. Dakako,
simuJacijom rada agregata racunalom u dohiycnim dijagramima moze sc vidjeti cia Ii su op-
timalno iskori,stcnc 11logucnosti projcktirane turbine zu dane pOlcncijale vjetra na mjestu rada
sllstnvu turbine U odnosu prcma pogoojenom stroju (slika 3.8 znacajkc 1,2, 3 i 4).
Znacajke na slikarna 3.6. i 3.7. jesll slike rada propelcrne turbine s vodoravnim vratilom,
ann slici 3.8. Sll karakteristike turhine P
Q
:;::: fen).

(W)
I
2 I 1
400
._.-
--1----
,
i 4
I
I
I
300-
I
-,
I
I
I
I
I I
200-
I ,
I I
100 --1-- I
0
0 200 400
St. 3);' Sn(Jga turhinl' .\" promjenol)l hrzinc rolacUe za u ;;;:; kOIl.l't.
J, 2. 3. 4 - e/e!.:!mgel1t:roIOrr1
3.3. t. Dijagram toka Z(l programifanje radnih znacajki turbine
Radne znacajkc turbine na vjelar izracuna\'aju se iz algoritama za moment, snagu i faktar
snagc Cp a na temelju izvedenih relacija u poglavljima 2. i 3.
Simulacija raclnib znacajki moze se provesti za:
1. projekl turbine bez rcgulacije zakrctanjcm lopaticc,
2. projekt turbine sa zakrctanjem u a
ur
za five brzine vjetra radnog intcrvala.
U poglavlju 3.4. prikazujll se znaclljkc obiju vrsta turbina.
Razlika programa ocitujc se u razlici ulaznih podataka.
1. Program za simuJaciju znacajki \'jetroturbine naslilvlja fie ulazllim podacima program a
za proracun turhinskc lopa!icc, odnosno laj program postaje prethodni potprogram. Ovdje fie
mozc napo!11cnuti da sc koncepciju programa u pogluvJju 3.2.1. moze znntno upro-
stiti bda je rijcc 0 malim turbinama, gdjc se izoslavlja izracnnavanje induciranih faktora (za
upro.stcne trokute hrzina iz 2.1.1).
2. Program simulacije fada vjetroturbinc sa zakretanjem lopatice dosta jc slozcniji od
prethodnog. Dok program 1. inacunavi1 znacajke kojc ce sc gcnerirati na nepomicnoj lopatici
(ll odnosll prema svojoj osi) u cijclom polju mdnog intervI11a brzina, program 2. trati a,,!, za
Projcktiwnje vjctroturbir.a
Dijllgram taka programa <;imulacija radnih 7.nrlcajki vjctJD!Urhinc (bcz rcguJacijc pIi v * vl'r)
Ulazni podaci: 1;:;;;: fer); ;:;;;: f(f); a"pl (v
pr
)
Matematicka aproksimacija
CL:::; f(cD), odnosno CL:::; f(a) i CD;:;;;: f(a)
I
I Ispitivanje radnog kola turbine u raznim rezimima rada v -:;i: I
I
I Pot program za racllnanjc indukcijskih faktora I
I al i <12 za nove uvjete (rczime oel Vu - Vil)
Izlazni podaci za krivuljc:
P
Q
= f(v); MQ = f(n) v = canst.
C" = f(v); P
Q
= f(v), T = f(v)
135
svaku brzinu v -:;i: vPf' odnosno razliku prema postavnom kutu projcktifanc lopatice za koji
trcba ispra\'iti poloz.aj lopatice (-1 9) zakretanjem oko njezine 051 kako bi fie za momentalnu
brzinu nastrujavanja dobila maksimalna snaga (51. 3.9.b).
Logicno, eitav sustav d0jU\'C i izvedbe (elektronicko - hidnmlicki) slozen je i skup, pa
se isplati za vdike jedinice VE, preko 1 MW. Opisani programski paket razvijen je II radnoj
instituciji autara knjige.
MQ
(Nm)
0,8"
0,6
0,2
o
a 200
3 2
m/s
400 600 800
Sf. 3.Y. Pmmjena mOll1enta s brzinolll .Iusta/XI Iyefro-
turbine pri v == konst.
136
3.4. Radna tocka sustava turbine, osnove acrodinamickc regulacije
U ovom (;e se poglavlju opisali oneini zajednickog rada turbine.i pogonjcnog slroja. UYjet
koji moraju ispunili za dinamicku ravnotczu agn;:gala (turbill<l s pogonjenilll strojem) II sta-
.Ie radu cia moment, koji daje pogonjcni slroj (turbina), bude jednak mOlllcntu
pogonjenog stroja
MQ""M,.
(3.6)
Taj je uvjet zadovoljcn u pres.iecima znacajki MQ "" fen) i Ms :::::: fen) (sl. 3.9). Ako.ie
znaeajka slroja "" fen) primjcrice eleklricJ10g gCllcratora pri njcgovu nominalnom oplcn::ce-
nju, u' M "" fen) turbine za brzinu vjctra koja.ie projcktna brzina (v := 8), fauna ce toCka: u
k'ojoj se ;ostize maksimalna ucinkoYitDst prd\"orbc cncrgijc vjctt"a, biti locka A. Ako sc brzma
smanji turbina ce dati manji moment pogonj0nom gcnt:ratoru (rocka B), pa (e
dinamicke ntv1)uldc prijcci II ncjcdnac.lzbll do redllkcije potroSl1jc. l\-1cdutim, alw sc brzHla
vjetra poveca, pO\'cCanjc snage iurbi.ne na vratilll uvjctujc povc6anje snagc pogonjcnog stroja.
Opis<lnc pfollljene u\.jdOY<.Ule promjcllom baine \:jelra, zbog nejednakosti tdQ ,\lG dovudc do
radnih tocaka iznad iIi ispod nominalnih vrijcdnosti :magc 1 broja okretaja pogollJenog, SW,t[IYZl
gdje se poslile ramolda. U sluCaju pogonjenog s.lroja, ti p.orc.meeaji ll? rcrnde
ciju, odnosno zauaCu, primjcricc gcncrarora elektncnc StfUJC za pUflJellJc akurnuwtora, pnsl1nc.
odnosno reguladja nije polrehna jer radne locke B i C, II kojima.ie postignUlH
ravnotez.fl. sllslava razinom :mage i brojelll okrcl<1ja, zadovoljJYJju sllstav.
Sllstav koji nije aulonol1lan p01'UI prije opisanog, vee vezan, primjcricc na zajedniCku
elektricnul1lreZll koja odreduje U\"jctc (npr. brzinu okrctanja general ora zbog trazc.tle frckvcn-
ci.ic) paralelnog rada 5vih dayatc1ja encrgije. nuzno jc zado\'uljiti intervcacijom.
Upravljanjc radi osiguranja trazene brzinc obrbllja :::tg,regata, Ciju je promjcnu uvjcloYala
promjena brzine vjetra iIi pogonjenog gencratora, pwvodi se intervDncijom biJo
Mat-:-
(kNm)t--' __ .
1200 I
a
St.3.JO. Promjelw ml!menta promjo)()1II hrzilJe roluclje i l'::: k(JIi,)'/.
kod I/omina/flug kula lopuiice (a)
Kod zakrelliltih /ojlulica Zl.l 5,20 (hJ
Projektifilllje vj,,(f(Jllubin1! 137
n<1 pogonskom iIi pogoojcnom strvju. Ovdje ce se ohjasniti naCini upravljanja intcrvcncijom.
zakrelanjcm turbinskc lopaticc, dok 5C U pogJavlju 5. obrazlazu drugi postllpci upravljanja
vjdrosustavom.
Pomocu izvedcnih reliic1j<1 U pogJavlju 1. i 2. i lrokula brzinc na djclicu lopalice, prika-
zana .Ie povezanost promjene brzine vjetut 5 promjcnom gcneriranc uzgonske site 11<1 profilll
uvjetovanc padom Cp Yfijcdnosti. Isto tako, promjefw kutllC brzinc zbog promjcnc optcrecc-
nja pogonjenog slroja, izoblicujc uptimalni, pmjektni trokut br/,inc (s1. 3.! 1).
o
o
Svaki novi polo7,aj lopa!1ce pn::ma stfUji rdativne brzine razli6ite od uplimalne CJ ;t. (XOP\
mijcnja znaeajke turbine. Ako se agregal turbine ubrza povccanjcm brzinc vjetra pri islol1l
optcreccnju pogonjcnog stroja, iIi sc zbog smanjenja brzinc vjctra uspori, posljedica jt:
povecanje iJi smanjenjc uerodin:.ullickc sile na lopalici (s1. 3.10). Zakrelanjcm lopatica ili njc-
zinih dijelova iIi pak cijc10g cadnog kola prcm:( struji \'jura, mogu "c uilrinuti Jdjcnc zna':ajkc
lurbine. Na slikama 3.10. a) i b) prikazi.lna .Ie prornjcna zllacajkc momenla zakrcwnjclii tur-
binske lopatice za -5,8. Na slici 3.11 prikazana je specificna prollljena momenta 1 urbillG (tvl
Q
)
zakre!anjcm u pel lopalica turbine prema ra\"Jlini kola (posla\'ni kUl ())). Svakom
polohtjulopa(icc oJgo\'ara udrcJena promjcna MQ::::: fCkp). C \\.lsla,u kourdimta tJi.::rla-
ne Sli i znacajke pogonskog slroja. ovc.ljc elcklrogencmluru, i to za nominal no oplercCen.ie
Me; "" 1 (M\;::::; lO(Y;(}), smanjcno optcrceenje MG (0,5; 0,25) i poveCano oprcreccnjl.:. OJ')li-
malna radna tocka Aje kod kp "" 3,5.
Regulator turbine ce rCilgirati ako \;c promijclli staciomu"llo stanje rada u slucaju:
-promjcnc brzine nastrujavanog VjelUl pri .stalnom optcrcccnju pogonjcnog stroja (uvdje
elektrogcncratora),
- promjene oplereccllja gencratora sWIne bnjnc vjelnt.
U prvom sc slucaju tocka A premjcsta pD parabojj Mox ::::: 1 (nominalno oplcn:ccnje gc-
ncratora), i Lo prcma gore iIi dolje, O\isno 0 tome da Ii se slllanjujc iii pu\,c(;ava br7.ina vjetra.
138
AEROENERGETSKA POSTR01ENJA
Regulatorom sc odrzava snaga turbine za nominalno optereccnje gcneratora u skladu sa za-
danoll1 zoaenjkom.
U drugom sluc\.:ju smanjcnja iIi povceaoja opterecenja generato!'a locka A se premjeSta
okomito prcma dolje iIi gore kada turbina povecava iIi smanjuje kut lopatica e kako bi se
zadrzao kp ;;:; konsL za odnosnll slalnu brzinu vjetra fadi, primjcrice, odduvanja stalne frek-
vencije pogonjenog gcncratonL
Promjena rezima ra.da j;rvall nominalnog kp (0, (JJ) j nominalnog momenta optereecnja
bit ce vcea SID sc radnc lOcke vise udaljavaju od pwjektnih vrijednosli. '
Vee je ohjllsnjena zadaca upravljanja u sluzbi uklanjanja poremctaja u dinamickom radu
sustavu zbog promjenc brzine "jetm iJi oplcreccnja slroja. Medutim, cilj upmv-
IjaJ\ja maze bill pogonjcnog stroja od preoptercc'enja sa v > Vii' kao i cijelog 'sustava,
kada se takoder smanjcnjcrn aerodinnmickih sila opisanim nacinima upravljanja.
Rcgulalorom sc gmlllca VmilX :;:: Viz m07,e pomaknuti ako se zakrelanjcm lopaticc (iIi kola)
preuzme samo dio trenutno raspo!ozivc snage vjetra kOjll mozc podnijeli cije1i suslay II clina-
mickom radu (s1. 3.12). U 10m je slucaju Jinija maksimalnc snage (a) Jl[{ razini pOlrcbnog
P
q
(kW)
25
5
Vo

o 5 10 15

20 25 v(m/s)
SI. 3,12. Sl!ng<l rjelmlurhint: rcgufirwwx (0) i s/ohIJilnnj.; (b)
lI/of.:\'iliWtn{[; e/ektritl1a snaf.{a (c) 1111 i<.laZlI
Rellcral!)ra
maksinmma turbine, za maksimalnu snagu elek!fOrcneralora usporcdo s apscisom, kontroji-
rHno (ulwaccno) od l1loguccg ras!a pri samoupravljanju (b). Dakako, zbng sigurnosli, neovi-
snn () tom reguladjskum postllpku, ugrac1uje se SUS!;)V Z!l hlokadu rada turbine pri kriticnim
uvjctima fada. 0 nacinll djeJovanjn regulatora rad8 i stlstav<! 7.aslitc slijede tumacenja u icJuCim
poghivljima.
Iz prikazanog vidi se cia "va posrcdovanja regulacijom pomocu poscbnog pocl-
uk!an.PJ-.lll poremccajc koji na.staju i7xan s\Jslava. Medutim, cilj rcgulacije moze biti
m.da tU:bine radi tl.('inkoYito.sli U cijelom pocimcjll slacionarnog rada izvanpro-
.JeklJuh hrzma ",!clmv;). tog cilja se proncsti ako sc iopatica za svaku brzinu
Projeklinmje- vje!roturbinll 139
vje!fa poslavi u G
opl
' odnosno ispravi u taj polozaj nakon nareclbe 0 promjeni brzinc vjctra.
U tom se slucaju (tcorelski) moze dohiti vise cncrgijc u cijeJom intervalu ad vul do ViI,' Pod-
sustav regulacijc 7,a posredovanje u ispravku poslavnog kUla loraticc u cijelom raclnom in-
tervaJu brzina vjetm, odnosno relati\'nih brzina (w) 0610 je dosta slozen i skup. Dakako,
raz\'ltak tih SUSlav(l, koji su u bili mehanicki, odnosno hidraulicki, U sprezi s elektricnim su-
vremenim senzorima moze dovesti do jeftinijih tjdcnja. Primjer danskih turbina Niba B i A
prikazanih u pogJnvlju 6, ukazujc na preclnosli s\lslava s aerodinamickom rcgulacijom.
3.5. Tok projektiranja vjetroenergetskog snstava
35.1. Ciljevi projektiranj(l vjetrocnergctskog suslava
Tri cilja projekliranja obrazlozena II nastavku medusohno se razlikuju prema potrebnim
ulaznim podacima i toku projektiranja.
1. IskoriSlcnjc raspolozivih potencijala energije vjetra lokacijc, regije iIi zemlje fadi pot-
pore postojccem clcktroenergetskom sustavu u paralelnom melu s drugim clcktranama, pogla-
vito s hidroenergetskim elasticnim stlstavom.
VjctroeJcklranc Danske, skandinavskih zem<llja 1.e Englcske, rade II Elektrocnergctskom
sust3.VU svoje iIi susjcdne zemljc (Danska - Svedsk<l), skup;] sa HE zbog mogue-nosti njihova
e!aslicnog ulaska 11 sustav za vrijeme ncdoslatnih po!cncijala vjetra. To doprinosi ustcdi aku-
mulacijc vade HE pri vclikoj raspolozivoj encrgiji vjetra. U nas 5C porast potrosnje clektricnc
encrgije poklnpa s najvecom raspolozivosti cncrgijc vjctra.
Prethodni podaci za poslizanje cilja jcsu:
a) geolo.sko-urbanisticki podaci radi odabira broja i vclicine lokacija za izgradnju VE
b) ulazni podaci metcoroloskih mjerenja na odabranim lokacijama i vise visioa nad tlom
(10-50 m) potrebnib za izracuna\'anje potencijala encrgije vjelra.
Pretbodni proracun ocekivanc encrgijc
A) Izhor tipa i veliCine agrcgata VE za danu lokaciju
B) Izbor hroja (agrcgata), jedinica VE
C) IzraclIn specificne j ukupne ocekivaoc cnergije na izlazu iz VE.
2. Koristenje energije vjetra iz VB u kombiniranom sustavu s drugim prirodnim izvorima
(snncnna e1eklnma SE) na razini potrebne potrosnje ogmnicenih potrosaca lokalne eleklricne
mrez.e uz prikljucak na intcgralni clcktrosllslav fadi podmirenja potfeha u intcrvaIima vremena
neaoslalne f::tspo!ozivosti prirodnih izvora i prcuzimanja neplaniranih viskova VE i SE od
rnreze.
3. VE u zalvorcnom uulonomnom sustavu sa SE i Diesel-agregatima s aku-
muJacijom energije oa razini potrebne energije ogranicenog podmcja i razine potrasnje.
Mogucnost koris!cnj8 komhinacije VE i SE mora sc oslanjati oa dostatnim raspo]oz.Jvim po-
tencijalima vjetfa i sunca. Za izracunavanje, prcma ciljevima 2. i 3. osim nahrojenih podataka
potrcbni Sll ulazni podaci pod a) i b), sarno se oni nakon izbora lokacija odnose nu ograniCcnu
razinu potrcbne snage u skladu s planom udjela VE u ograniccnoj potrosnji odrcdcnih po-
trosaca. Podaci plana POlrosojc takodcr su potrebni za projekliranje ovog sustava.
Sustavi pod 2. i 3, bitno sc razlikuju od sustava 1. prema ogranicenosti udjeJa VE u
kombininmom sustavu, dok jc u 1. maksimum koristcnja cnergije VE c1anih lokacija zbog
prcd!\je inlcgralnoj mrczi. OSlvarenje cilja 1. i 2. moze se provoditi u etapama po lokacijama.
AI':iWlii\ERGETSKA POSTIWJENjA
3.5.2. Programiranje vjctroencrgetskog sustava
Programiranje VS sastoji se iz cetiri potprograma: obrade potcncijala YjeLra izabrilllc
kucije iz kojeg slljcdi projektna brzina turbine, projekl iIi izbor turbine iz kojeg slijcdc
znacajke snage P ::;: f(v) i kodicijenti Cp = f(v), proracun broja jcdinica vjctrodektrane tc
proracun plana proizvodnje encrgije VE. Algoritmi za 5va cCliri paketa programa formiraju
se iz navedenih jeunadzbi u poglavlju 2. i 3.
Ako se radi 0 kombinirauolll autonomnOIll ellcrgdskom sustavu, poln.::bno jc prelhodno
ima1.i plan potrosnje energije da bi se II skladu s tim odredili udje!i energije iz svi11 izvof!.t
sllstava, pa tako i udio iz VE, odnosno potreban broj VE agregata.
Obrada potcncijala energije mjesta regi.ie (dncvni, sczonski,
W/m2, kwh/m2 -----t f(m/s); v m/s- % Vsr m/3
3.6 Literatura
Projckliranje (izbor) turbine (VE) j gcncralora, tip,
Jlmcnzioniranjc. znai::ajka, P = f(v); Cp :::: f(v)
Proracun broja jcdinica Vb
Dijagram plana cllcrgije iz VE
(dllCYna. godisnja)
Dijagrami plana potrosnjc energijc j snage
W:::::: [(1-24); W (solOnsk!) W (godisnje)
Dijagram plana pulrusnjc i proizvodnje encrgijc
111 Lj. Pilic-Rabadan, Kori.\ter(ie energije vjerra, Strojarstvo no. 27. 1985.
121 Lj. Pilic-Rabaclan, M. Jdavlc, Anulbi mdu I/U 1jdU/; ll(jeCi{i l!elilih urtlo!::(l, Stro-
jarstvo no. 28, 1986.
PI Lj. Pilic-Rabadan, aile llpmuch to Designing a Wind Turhine. Int. Symp. AlLernativ.
energy sources, Dubro\'uik, 1987.
141 Lj. Pilic-Rabadan, Pummel,-; fUl ellerxefske kamkteristike eIektrun(' no. Ide/a/',
Mcl1ullmodno sa\jctovanje., Koristenje suncc\'c cncrgijc u priubalnuill podruZ:ju, Split, 1987.
151 Lj. Pilic-Rabadal1, M. J.-:1a\'16, Jedlla k()I/cepq"ju ()plhliLilne turhine tW uje-
tar, Int. skup, Brijuni, 1988.
161 Lj. M. Jc!aviC, Wind turhine de.<,igrl cOllcept cONcerning WEe'S place
(J{Jerut{(1f/ with given wind jJo/en/jut, predavunjc na SkUpll bilatcralnc suradnjc, Glasgow,
1989.
171 I.j. Pilic-Rabadan, D. Vucina, Radne karakteristike uks{julne turbine lUi ujetar, Slrojar-
stvo no. 4, 1990.
4. Elektroenergetski podsustav vjetroelektrane
Elektroenergctskl poJsuslav vjdroelcktranc ukljllcuje snl potrebllU oprcmu 7.[1 prctyorbu
mehanicke cncrgije u dcktrlcnu. On 5C prije svega sastoji od clcktricnog gcncratofa, ali i
cijelog niza drugih llreuaja, prirnjerice transfunnatura. un.:ctaja za ukljllcl\'[lnjc generatora u
potrosacki krug i uredaja La \'odcnjc i nadzor gcnGwlora, bel, koji11 St, lako proiz\cJcna elck-
tricna encrgija, nc bi mogla koristiti. U nustavku pugla\'l.ia prikaza! cc se pudjda vjc-
Lfoelektrana S obziroIl1 na tip i osobinc ckklroencrgctskl)g pousustaYiJ, Le naglasiti 0sobilu"ti
gen<:ratora koji se 1;:o1'i5[(; u vjctrocJcktranama. Urcdaj za vuctcujc i nadzor obicnu sc lzdvaja
kao poscban podsust;w za voaenjc i nadzor vjctrodcktr{1I1C, p:1 CC 0 njcnw bili vise gu\'()l';l U
pog!avlju 5.
4.1. Podjela vjetroelektrana U odnosu prelTIa e1el(troenergetsk01TI
podsustavu
Dva su osnovna naCina pod.ida II odnosll prcIlw dektrocncrgciskulll pud-
sllstavu. Prvi .ie prcma naCinu prikljueivanja Yjctroclck!ranc a drug) prcma tipu koriskihJg.
gcncratora. Stika 4.1. prcglednu prjk,lLujc oba ni.lcina pudjdc.
Vjctroclcktrana JllULe bili prikljucena na postojccu mrdu La distribuciju ckklricnc cncr-
gijc (tz\,. )}H.u/ ria mreZu) iIi raditi samoslalno (lLY. U!lIDIW!!)!!i (Ud,,).
Vi:o.c od 9Y'![ puslujcti.h \:jc\.wclcktrana u k01l1..:rdjalnoj primjclli prikljuc'cllo .ic na po-
stojecu dislribulinlu dektrot.:nergdsku lllfdu. U ta.kvu sUslaYU vjdroclcktrall<l .ic
pomocni izmr dcklricnc cncrgije. Zakunoda\'st \"0 brojnih I.cmalja, primjcricc DLil1skc i SAD-a
(Kalifornija), pravno je reguliralo lakiJs naCin proi7.vudnjc elckt.ticnc ctlcrgijc. D\-a su USnOVil:l
prisLupa. Kod prvoga sc radi 0 pojcdin:lcnim, indj\-iJualnim vjdroclcklrall<lllla, (ibieno pudi-
gnutim na guspodan;[villla scoskog, fannerskog lipa, koja su !akoGer \'i;/.<lnH i na POS!ojccli
dislriilutiuiU mrc:lu. Vjdruckktrana .Ie pn.::ko odgU\'amjutih prilagodnilt :.kJupU\'Ll izravtlu vc-
zan a na mrc7.u na koju jc vczano i domaCinstvo. Siluaciju shcmalski prikazujc 4.2.
::;talnu prcdaje jlL'oiz\'cdcnu elckLricnu ,;ncrgiju lllrdi, a kulicin;l pn:dalJe
cncrgije hiljcii sc odgovarajuCim mjcfiioJl1. S drugc sluille, Jomaclnsn'o prcku ::,vog uLtznug
mjcrila normalnu llz.ima cncrgiju iz mreZe. Na taj nacin eIeklruJisl1'iblJ!lvnu poduiCcCe
dobno i kupujc i pruJaje eJcklricllu encrgiju. Cijclla kupljcnc i prodanc cncrgijc nijc isla, Za[o
Slo prod ana ellergija mora ukijuci\'ali i troskovc dio;lJ'lbucijc, kao i izgl'adnjc prim;u-nill izvora
elcktricne encrgijc kojima Se garalllira cvrslucil mrc!.c. Vladc ubicllO putpumaLU III proiL.\od-
nju sufinancirajuci olkupljCllU cnergiju proizvcJcnu vjctrom.
Drug1 jc pristup prcko fanni vjclrodcktrana i lllnogo je ;:;lien1ji klac,jcllull n[lcinu
proizvoJnjc cleklricnc cncrgijc. Vlasnici c1cklranc, na prinljcr u Kaljforniji uk!jucujc i
po llckoliko stotina jcdinica, punasaju sc blo sYi oslali proiz\'uJaci cJcktricnc cllcrgijc, pa po
odrcdenoj proi7sodackoj cijcni tu ene1'giju puJuzc;Cima.
142
,
,
,
,
,
,
,
I
!
!
!
!
!
AEROENERGETSKA rOSTROJENJA
"""--------
vjetar
r-----------
,
!
!
!
,
!
!
!
,
I
,
,
U=kon
, I
U=kon 1
f(ro) ,
'--..---1
,
,
,
I
,
,
,
!
,
,
,
!
,
U=kon U=kon \
f=kon f=kon I
COSCfJ=f(l) cosqbkon!
DC/AC pretv.
autonomni rad
i
,
i
i
i
,
,
,
!
,
,
i
I rad na mrezu
L ____ . ___ ". ______ .. ________________ _ ______________ ..1 L ____________ ______ _
Sf. 4./. l'llrUd{lljclrne!ektran(/ II minosl{ prnlw etcktro-enen;,?ISKmn pods!t.stat'll
IG -- isto.l"lIIjerni g('!i('ru!or
SG _. sinkmni R('IJCr(!lor
AG - (Finkroni generat(Jr
tPE U::hUi/d r:,cflerrlforll
6JR - /iCiWi l"rfni(' Ljcfrofurhine
w - br::.in(l l:rrnje gcnerlltom
f" -- fi'f'kl"cncUa l,mi::u?t/,-:ne elektri{:,u; (,1!erNijl!
Snmostalan iii autonomni nacin rada \'jctroelcktranc rjcdi je i korisLi se prije svcga za
')jl-skrhl.iivanje elcktricnom encrgijom potrosaca do kojih nc dopire postnjcCa distributivna
mrcZil. Ohicr,o sc rad! \I \ldvojenim objektima :mage ad nckoliko stotina vala pa do nckoliko
stotina kilovatil, a do kojih sc ne isplati dovnditi mrc:iu intcgralnog sustava.
Tipican primjcr stJ tclcvizijski repetitori, radarske i nldl:Drolo.<';kc slanicc, opservatoriji, izo-
linmc otockl.' zajcdnice i sli(?no. U whim sustavima, zhc;g promjcnjivQs!i pllhanja vjetra, vje-
Eleklf(x;ncrgc!ski ___________________________ 14 ___ 3
-
vjetar _
potrosae
St. 4.2. II lI.\'porednf!m radII ,\" mreZ()/Il
distributivna
rnreza
troelektrana je obicno jedan od izvora koji se kombinira s dizel-agregatom, sunccvom cen-
tra10m, ccntralom nn bioplin i s]icno. Osim izvora najcesce se koriste i sprenmici clektricne
energije, akumulalorska baterija ZIl dugotrajnn pohranu i ponekad ra7JiCiti rot[!cijski spremnici
(Z,ffi1asnjaci), termicki spremnici iIi srremnici !Iak<! za kralkorocnu pohranu. Stika 4.3.
mal-ski prikazujc (lntonotnlli naCin rada vjetroelektranc.
vjetroelektrana
diesel agregat
sunl:ana elektrana
akumulator
rotacijski
spremnik
potrosae
toplinski
spremnik
'------- ""--
pohrana energije
u,

pritiska
----'
Sf. 4.3. Vjcrmdcktrmw koo clio (/Ilt(!Il(!l1l110N SIH!m'O ::a npkr!m cfekrrihwm cf/c'f:(jm/J
Druga jc podjela vjetroelektrana prema tipu koristenih generalora. U vjetroelcktrana-
rna mogu se 1wristit1 svi tipovi istosmjernih i izmjenicnih generatora, ukljucujuci i sin-
kfOne i asinkrone izmjcniellc generatore. Puglavlje 4.2. ubrauuje osnOVllC 050bine genc-
[alora i zahtjeve koji se pred njih postavljaju kada se koriste u vjctrodcklranama, dok ce
se ovclje samo ukratko komentirati veza izmeou tipava generatora i nacina prikljucivanja
vjctroclektrane.
U uutononmim sustavima mogu se nnCi svi tipovi generalora, s tim 5to se obicllO zbog
potrebe pohrane cncrgije u akumulatorskim batcrijul1la, proizvcd.:na izmjenicna dcklricna ener-
gija odmah pretvara u istosmjemu, n izmjenicni polro5aCi napaj;:(ju sc prcko istosmjcrno-izmjc-
llicnih (DC/AC) prctvaraca. Uzbuda generalora moze se i regulirati i nereguLirati. U slucaju
nereglllirane llzbllde, napon i frckvencija proiz\'cdene clcktricnc erlergije izta\'l1o su O\'isne 0
brzini okretanja gencratora. Za aulonomtlc silstavc promjena frekvencije nije toliko zn::tcajnll
zato 5tO se clektricna cncrgija obicno odmah ispraYlja, pa se 0 njoj ni nc voJi racuna. Promjcnil
napona irna znatno vecll val.nost. AkuHlulatorskc sc baterije pune i nadopunjavaju po tucno
odrcdenim znacajkama, pa je u slucajll nereguliranc uzbude nuz!1o llbaciti Sllstav za prila-
go(1avanje napona, primjcrice iSlosmjerno-is[osmjemi (DC/DC) prctvarac. U slucaju rcguln-
cijc uzbude tc (cSkoce ncstaju.
Pri radu na mreZll koris1.e se asinkroni i sinkroni izrnjenicni genera tori. Kad m;mjih je-
dinica prevlada\'uju asinkroni gencraiori, zbog toga stu 5C oni laksc prikljllcuju nil. mrcZu. Kod
\'eCib jedinica u proSlosti su bili korislcnl obicno sinkroni gcncratori, ali se u posljcdnje v1'i-
jcme svc vise korisic asinkfOni gc:ncraluri. cak i koe! m.ivcCib jcuinica.
4.2. Gcneratori vjelroelektrana
Turbina vjelrodcktrane odrcuuje uvjctc cksploat:lt:ijc gencralOra. Medu najvaznijim za-
hljc\'ima kojc oni muraju ispuniti jCSll:
a) kOllstrukcijc,
b) zahljcvi udrzavanja i
c) iskorislcllja.
Uvjcti u kojim:l vjctrodcktranc fade il:uL.ctno Sll ldki. Cijdi Sllsla\' podvrgnutjc sna:.?nim
dinamickim naprczanjirna, pa generator mora biti tako napf<.n-ljcn da izdrzi uuare pri ll-
kljuCi\'iluju i iskljllcivanju gcneratora, odnosno u slucaju kralkih spujc\'a. Poscbni zabt,ic\'i su
na rotor g,cncralora, koji mora bili dimenzloniran U odno"u prema I1<Uvo.::Cll1l dupuslenilll brzi-
nama vjctra, bez obzira sto se one pojavljuju samo u izuzetnim
Kod \'jeLroelektranajcoan ud \,<12nill zahljevajesL <::i1hljcv za malim lruskovima (Jdrz.!iVil-
oja llZ ve1ikll pouzdanosl rada. To sc odnosi i na gcncra(un:. moraju imali dug vijck
cksplu;llacijc (pn:ko iO godina) LIZ minimalno oJrZCl\'anjc. Zbog lakseg odr:!.a\',mja pri izburu
generalot'a prcJnos[ se da,ic bcskonlaktnim gCllcratorima bel. cclkica. Kak voca makrijala
mora bili pn'orazrcdna, zbog iznimno tcskih uvjcta rada: vlaznust, slana atmosfera, pr<lsinn.
pijesak, temperatura.
Vrlo vazan zahtjev l1a gCllcratorc jc i zahtjcv za sto vccim stupnjem it>koristenja u sto
sire111 podrllcju brzina okretanja gcncratom.
Zadovoljavanje "viII tib lntz.i posdmc tdmolo.skc pustupke i upof:lbu materij,-dil
najboljc kakvocc, pa samo najbolji pruizv(,(1aCi u svum proiz\\)dnum progranlU imaju i po-
sebne gcoeratore namijenjenc vjetroelcklranama.
Obratimo pozornosllw osnOYl1C usobinc pojcdinih lipova gcneratora, poscbno na njih()\-u
primjenu II vjetroeltktranmna.
ElcktruencrgeL\ki podsllstav vjctwdektralJe 145
4.2.1. ISlosmjerni generalori
Istosmjemi generatori najslabije su zastupljclli u vjetroelektranama, s mulim jedinicama
snage do nekoliko kW, i to obicno u autonomnom rezimu rada. Ni.ljveei je ncdostatuk isto-
smjernib generatora odrzavanjc i to prijc svega zbog postojanja kolcktorskih Celkica.
Istosmjerni genera tori mogu sc koristiti s reguliranonl ill ncrcguliranom uzbudom. U
prVOIll slucaju izJazni napot1 izravl1(j ovisi 0 brzini okretanja gencralora, pa jc 11U/110 u11lClanjl:;
sustava za prllagoJavanjc napona izmcdu akuUlulnlora i gCl1Cralora, primjerice iSiosmjemo-
-islosmjernog (DC/DC) prdvaruca. Te se teSkoce uklanjuju u slucaju rcguliranc Ul.bude
pomotu posehnog uzbudnog namota.
G G
u
i,,=konst
ffi,<ffi
2
<01
3

i J I
W,
1
H
G
u
1
!u=1
ffil<ffi2<ffi;)
Ik=stanja
spoJa
I / /
L / /
Sf. 4.4. Shenl(l .lIJOja i cunj.\/:a iSi!J.Il!ljernog genera/ora .1'
(I - 1I1!(J(:isIlO/li uzblldolJl
b - pamle/nolll IIzhwl(j1lJ
c - .I'erijst;om u-:.huil{}1II
d - kOmpalidlJolil ilzbudom
/
146 AEROE)'JEROETSKA POSTROJENJA
Van.iskc znacajkc generatnra (nnponsko-slrujna ovisnosl kod knjc je brzina vrlnje gcnc-
ralora .- (l) parmnc!ar) (lyj:;,' 0 nacinn spa.ianja 117hudnog nnrnotu. Cctiri su osnovna naCina
spajanja, pn sc i iSlosmjerni gencmlori dijclc U ccliri skupinc:
- iS1()<;m.icrni genera tori s ncoyisnom uzbudom
- istosmjerni generator; s usporednom tlzbudom
- iSlnsmjcrni ge.neratnri sa scrijskolTI uzbudom
- iSlosmjcrni generator! s kompaudnom uzbudom.
Slika 4.4. prikazujc shcme spajanja i izlaznc znaeajkc raznih tipova is\osmjcrnih gcne-
nl!ont. Krajc"l armalurnog namola oznaccni su sa A-B, krajevi numola pomocnih polova sa
G-I-l. a krajevi uzbudnog momenta sa K-L, D-C iIi F-E, ()visno 0 na{:inu spajanja uzbude.
Kod generalorn s nc()"isnom uzbudorn, poraslom stfuje armature 1, kojaje ujedno i slruja
pn!rosacil, napon generatora sni7uje sc zbog reakcijc arm<:l1ure i pada n;lpona na otporu anml-
lurc. Slal!1o';( ii'.l:lZDog napona uz ntzlic!tn oplerccenjc generatora i promjcnjivu brzinu vrlnje
gcncl"illol"il poslii.c sc rcgu!acijom tl7hudc (promjcnom slrujc uzbude III)'
g,enera[(lrll s usporcdnom ll7ohudom vrl0 su slicnc izlaznim znacajkama
genen110ra S Tlc()visnom uzbudom, sc II I\vom slvcaju narnl1 op!creccnog generatora
vise smanjujc. Jznwl ncke vrijecJnosli slrujc tcreta pnslnji i mogucnos! samnrazhll(1ivanja gc-
ner;\tont. Za gClll'.ral(1rC S llspn)"cdnnm 117hudom ka/.e se (1;] imnju Jl1l'ksu znacn.iku, slo znaCi
det imje izla7011i n,lrr)!) osjclljivi.ii U Odn(lSll prema promjcnama slruje lereW.
Istosmjcrni generator sa serijsk(lm uzbudom im!] pnlpuno mCkantH znacajkll, pa se
obic!lo ne upotrehljava. Za njega jc da neoptereccil (I ::;:: 0) unpee IlC d,0c napon
na i70laznim S!cz'lljkmrw. zalo rnu jc s!:-uja uzbude jednab slfllji Icreta.
Najvc.ltJ f1ek<;ihilnml im!l generator s kompauu11om uzhudom. On mo/.c biti potpuno
knmpaudirHn (1). kwla .o,crijska llzhu(b Upr:1VO pokriv<t guhitkc Tl ! i,(llla zbog reakcija ar-
mature i padov'l napena, natkompUlldiran (2). kada .ie serijska u7.buda .lata od uzbude
pOlpllno kompauclirarwg gcncralora. pa i71;]7.ni napon raslc s tcrel01l1 i pr()luk(\mp!1udiran
(3), s vrlo ',mckanOl1l znaca.ikom, zalo .slo je scrijska uzbuda sllprolna paralclnoj, pa
napon jace pacta.
4.2.2. Sinkroni genera tori
Sinkroni ggncl"i]\nri koristc sc CCSCC ocl istosmjernih, posebno II vjelroelcktranama kojc
rade samoslalno, a u pnsljednje Yrijcmc i kod wlo vdikih jedinica koje fa(1e ),na rnreZll.
Ohicno ,;a ciljt'!1l lakseg odrl.i1yanja koris!c <;amouzhudni generatori II izvcdbj hez ccLkica.
Kod m:lf1jih gc.neratora do rcdll vcliCine neknliko kW, obicllO sc mdi 0 UZblldi pomocu per-
l1lanen!niil magnet!! tl rntnru, dok SL' leod vceih .ieciinica do r<.:da vcliCine jeJnog M\V koristi
lIzhuda s pnmo('nirn gencralofOlli i rolirnjuClm ispra\'ljacem. Vanjske znacajkc
sinkrnnih gcneratol"i.\ u syim su sluCa.icvima vrln slicne i dm!!] ovisne 0 faktoru snage (cos (p)
j"lnlrnsaCr], ](,1(1 prikd(ujc: slika 4.5.a. Vidljiv0.ie cia jc induklj\'fl() uplcn:(cnjc ncpoyoljnije
ud knpacitivnog. Sli"n 4.S.b. pi'iknzll.ic nH1J1ll:nlnu zmc:ljku sinkro!1og jt:: sin-
kron:l hri'ina i nna n;ljyma (0 tl () broju polova generatora (p):
(j), = 4Tiflp. Ako gcncrillof sa sWlnim brojeJl) poi ova okreccmo hrzino1l1 (!l,]. ce
izlal.!1og napon<l bili f], dok jc za brzinu (0,2 frekvcncija il.laznog napona 1"::.. Ako je (1),2 >
lada je i f2 > fl'
Tipican prim.in malog sinkroilog gencralor<l s pcrmanenlnim magne-
lima II ro!oru po<;cbno razvijenog za upotrcbll II rnalim aUl0nomnim "jelroclektranama
jes\ ERICSSON-o\' alternator 11 fz\'. ,'pancake(' i.hvcdbi sa S6 pari pc:rmnnenlnih magnCla.
\1agncli su poslilvljeni na perireriji clvaju rolorskih diskova izmedu ko.iihje smjesten sta-
u
a)
vjetroclcktrane
CosqJ=O,8 cap
cosq;=1
cos'P""O,8 ind
cosqJ=O,B cap
COSCp""1
cosqJ=O,6 ind
M
b)
SI.4 . .1. Vanjskr napol1s/(c .I;nkmnih genera/ora (a)
/.,.1omenlru: sil1/(ronih generatora (b)
147
lorski nalllo! zalivcn u sloj kompo7.ilnog matcfijaln be70 primjesa zeljeza. Shemalski presjck
gencratora prikazlljc slika 4.6.
Generator ima ve1ik broj poloy:\ kako bi sc mogao inilynO prikljuCili na vjetroturbinu.
U konkrctnol1l sJucaju radi se 0 pngonu s Darricusovom turbinom, a yjelroelektrana je bila
clio mjcS(1\"ilog (hibridnog) susla\'il nazivnc snage 500 W namijenjenog narajanju izolirane
telekolllunikacijske opreme. Prednost takvc izvcdbc jest i u tome SIO statorski namol nema
?cljczl1u jczgru, pa pormanenlni magneli pri pokretanju ne mogu ;,blokirati l.urhinu, sto je
od iwzcl11e vazIlosli u slucajcYima kada sc 70ahlijcva iskori.sti\\'anje i najl11anjih brzina vjelra.
Za vrijeme pokrctanja gcncralorajcdina sila koju treba savladati jest sila trcnja u lczajevima
turbine i generatora. 0 cijelom hibridnom suslaVll, koji ukljucuje vjetroclcklranu, sunccvu
elektranu i diesel-agrcgnt, bil ce vise rijeci u poglavlju 5.3.3.
Sp0l11cnil11o jo,s i 10 da jc RO-il1 godina na Imperial Collcgu u Londonu razvijcn nil,
nllernalora s pcnnanenlnim magnelima. Radilo se 0 tzv. Ruthefordovom sfroju sa 48 polova,
snagc 8 kW, nazivl1e brzinc 12,6 md/s, mase 220 kg, u tcojCl11U je za izradu pcrmancnlnih
magncfa koristcn "do skup matcrijal tCl11cljen na rijetkoj zemlji i polimcrima. Zbog toga je i
cifeni! proto(ipa bila prilicno visolw. Kao allernativu tom generatoru izradcn jc alternator s
jc'ftinim feritnim materijaJima nazivne SIlage 6 kW kod 167,6 rad/s. DakIe, u prvom sc slucaju
'fadi 0 izvedhi hOI. multipJikatora, a u drugom 0 izvedbi s 111ultiplikatorom. Znnirnl.iivo jc
spomcmlti cia jc !dina pryog alternatora pribIizno odgo\'arala te7.ini drugog zajedno s multi-
plibtoroJ11 i Ja jc RUlhefordov alternator imao cak losiji stupanj iskoris!cnja.
Sf.4.(j. S!wllla[ski pn:.ljl'k allerna/oro .1' pamal/entnim magnefill1(1 posehl!o
;-:(1 primjenu It !jetme/cktmna/l!r!
148
Na kraju jos 0 prednoslima i manama altcrnatora s permancntnim magnetima U odnosu
prema altcmatorima S ul.budnim namotom. Osnovne prednosti su:
- nesLo bolja uCinkovitost
- nema cetkica pa jc odrzuvunje lakse
- uvijek Sll spremni za rad
- nema regulacijc gencratora, sto znaCi manjc kliznih prS1CnlWil i zlea na sturn vjetro-
elektranc,
dok su mane:
- nem<l mogucnosli regulacije i optimalnog iskoristavanja potcncijala vjetnt bel". vanjskih
prilagodnih jedinica te
- mali braj komcrcijalnih slrojcva na [riilitu.
Kod veCil1 jedinica, do reda veliCioe jcdnog MW, takoc1er S0 najvise koristc bcskontaktni
sinkroni generatori ali u iz\'cdbi s roLirajuCirn ispravJjaCcm i bcskontaktnim sustavom uzbudc.
Slika 4.7. prikazuje princ.ipijdllu biok-sbe.rllll takva SUSU1\'il. Clavni (I) i pomocni (2)
generator smjeSlCni su u kuCistll. P0l1locni generator, Cijaje snaga znalno manja
Sf. 4.7. Shemuuki pril\dz ,\U/lWlIZ/)WiIiOg .\inkrollog generato/'([
.1 wlirujllCim i,\jJwL'Ud(;em
J - t:furni sinkmlli fief/crutur
2 -{Nil/IO(tli sinkmni gelwm/ol'
od snage glavnog gcnc:ratora, konstruiwn jc tako da mu uzbllda bude na Slalorskoj sLrani, a
t1'o1'azno izvedcni sekuJldar na rotorSkllj strani. U.dmdni l1amot glavnog gcncratora "napaja sc
pomocnim generalorom prcko 1'Olirajucc ispravljacke jedinicc, dok st: u;:,budni namoL
pomocllug gcneratora nap<:\ja iz rnrcl.c prcko S\'og &t[tlickog ispravljaca. I\ap\.ll1 na
narnota sekundara glamog gcncratora (l) rczultat .Ie uvostruke indukcije, pa se ti generator!
cesto i nazivaju gcncmtorima s Jvostrukom illllukcijom. OSIlOVlla prcdnost lakvog sinkronog
gencratora II odnosu prcma sinkron.im gcneratorima s izravnom ULbuuOlH preko celkica jest
lakse odrzavanje i cinjenica sto se iz!azni napon gJavnog gcneralOra reguliw ltwlorn llzbud-
nom strujom p0l110cnog gencrafo1'a.
U vjclroelcklrananlJ. se ponckaJ nalaze i sinkroni generatori s promjcnjivim brojcm P(J-
Io\'a. Oni se pokrecu dvjcma sinkronim brzinama i pritom daju napon iste frekvencije.
Ekktruenc:rgc15ki vjdrudckWJilC:
14lJ
4.2.3. Asinkroni gencratori
Zbog svoje robustllosti ijcJnostamos!i prikljuCi\'anja lla mrczu, asinkroni Sll gcneralori
najvise zastupljeni u vjetroclektranama, pooajvise u susta\'irna kuji su spojcni na clc-klrodi-
stribuliVIlU mfdu. Ti gencratori lie slistave za regulaciju napona ni slozenc reguLcij-
ske ureJajc za rcgulaciju broja okrctaja turbine. Generator iz mrczc uzima I)(Jlrcbnu
strujll i vrata waiY!lu suagll pI'cnc:>cnu s pogonskc turbine. Osnoma znacajka gcn:.:raloUl jest
ta sto se prenescna soaga samougaua i u svakom casu tucno odgO\'ara kojL: turbina u
tom trenutku moze dati, dakako umanjclla Zil gubitkc prijenosa. Vazno.ie svujst\'o i to sIn
napon i frckvenciju odnx1ujc mrcza a ne puscbni regulacijski urcuQji. Asinknmc gCJlCraLurc
ponckad nal.'lzimo u aUionomnim sl!starima, a llzbuda im sc tada osigma,'{l dodavanjcm kon-
denzatorskih baterija (vidi pog1avlje 5.3.2).
U vjctroclcktranama prctczno so korislc kavc,wi ilsinkrolli gcn.:raturi, ali sc pOllckad
ugnl(luju i klizno-kulutni. Oni sc koristc kada se leU ofllimirati snaga prcncscll<t S turbine na
generator. Rcgulacija se pro\'odi promjcllom ulpura 11 krugu wlma gcnCrall)l':i.
Vise govora 0 tom specificnom nacinu reglliacijc hit ce u pogbvlju 5.3, gdje se ubral1u.iu
razlieiti pristupi vodenju vjetroelcktrane. Ovujc CG ':>e ukratko prikaz:lti osnovna svojstva ra-
zli61ih Lipova asinkronih gCllcralOra, le naglasiti .c,pecificnostJ gcncratOl'<t prcdvi(lcnih za rad
1I vjetrueh:klranarna.
U pocctku su u vjdroelektranama kor.istcni slandardnl asinkwni generatori, ali su se vn:-
mcnom razvili posebni lipuvi prilagodeni spccificnim zahtjcrima lakvug Lipa (;;ksploulacijc.
prije svcga u Od110SU prcma stuJlnju iskorislcnja i zalnjcvima odt'Lllvanja.
Murlll.!ntnc ka\'eLllog i klizno-kollll!log asinkwllog gCllcratom pr.ibLujc stika 4.8.
locka u kojoj momcntna Zllucajka d\.)ticc ap:-:.cisnu os odgovara sinkmooj br'7.ini vrtnjc
g.cneratora W, "'" 4'TIf/p, gdjc .Ie f frekvencija mrci.e, a p broj polova genaatora. Kod klizoo-
-kolutoog gCl1eraIDra. promjcnulll vanjskug otpOri! mlom mol.e se utjccati nil slrminu momCl1-
tne znacajkc, kao prikazujc slika 4.8.b. To sc S\'ojstvo ponckad kuristi pri optillliranju
prijcnosa " vjetroturbinc na generator.
Va7.110 je i [0 sto asinkroni generatori rack na slabilnom stnnOll1 dijdu pa su
na slikama ucrtani samo ti dijclovi momelllnih znacajki asinkronih gcncratora.
Asinkroni se genera tori ponckad kor.islc i u autonomnim stlsta\'ima, ali je tada nuzno
osiguraLi kondenzatorsku UZhlldu tako da se kondenzalOri spoje na izlaznc prikljllcke gcnc-
M 1* asmk
M
e'
Me'
radni dio
i karakteristike
,
St. 4.8. ,-\1oIfl2Iline ZJldCdjkt' u.\inkmrwg gellertif(;Fd
a - dULl kave;:Jw (lsinkrOfId ge!/l'hlWrii
Rv=vanjski otpor
rotora
Av,<Rv2<Rv3
-+---J-
W
n2
W
n3
'"
b - klizJlo-kolllill! asillkl'lJl1i Jjenemlor s razli6tim wlljskilJl ol{X)rililu mluru
150 AEIWE!'<'ERGSTSKA POSTROJENJA
ra!oriL. Naron on izlazu gencratora razmjcran jc brzini generatora, a obmuto razmjeran kapa-
citctu prikljuccnih kondenz(ltora. Tipicnu o\'isnost napona asinkronog gcneratora prikazuje
slika 4.9.11, dok jc na slici 4.9.b. prikazana Qvisoos! napona 0 kutnoj brzini i kapacitetu pri-
kljucenih konclcnzalora. Tndeks n oznacava nominalnc vrijednosti.
n)
U/U, !
(%)
1
100 - ----"
>oJ;{ ""'"-"
50 75 100 125 P/P,(%)

70
SI. 4.9. Ovi.l'lJo.l'l n:;pOI1(i Cis;nkrol1tJ.'; gnremtoro II (Jf/l(}f/0!l111011/ radu ()
kapacitf'tll i
{/ - optcrd:enju II!. sW!nu .?r"inu, i
b - brzinu w:: stu/no
Posebnim kons!rukcijama asinkronih generatora nas!oji 5C povccati stupanj iskoristcnja
11 OdllOSU prcma standardnim asinkronim generatorima. Slika 4.10. prikazuje kvalitativnu ovi-
sflosl slupnja 0 razvijcnoj snazi genera tara.
Radna locka sustava asinkroni generator - vjetroturbina obicno se nalazi na stml0m,
stabilnom dijdu momcn(ne znacajke. To ne omoguc:l\'a oplrmillnn iskoristavanje svib brzina
pul1anja vjctra, 0 cc sc dcw.ljno govoriti u poglavlju 5, pa se vjelroelektrana obicno
oprcma iIi dV(lma asinkronim gencralorima ra7JiCitc brzobodnos!i iii jednim dvobrzinskim
gencralorom. Za generator manje hrzohodnosti krivulj,l s(upnjll iskoristcnja pomice se ulijcvo
prema manjim snagam<l, pa se podrucjc uCinkovitc ckspioatacije jos viSe prosiruje. Pri snazi
prckrctanja PPI' prekJapnju sc generalori iIi 5C prespaja hroj po]ova generatora s jedne brzo-
hodnosti nil drugu. Momentna krivulja generalOra manje brzohodnosti, koji je ujcdno i manjc
nominalnc pomaknula jc ulijcyo U odnosu prcma momcntnoj zOilcajki hrzohodnijeg
gcneratora (slika 4.8.a).
Elcklrocncrgclski podsusWv vjelrociektrane-
stupanj
iskoriAtenja
vjetrogeneratori
//\

00,
l'slandardni asinkroni generator
i
p
pr
" snaga
prekrotanja

opterecenje
Sf. 4.10, Usporedhcnc kripulje uhnkovitosfi .l"tanr/art/nog
asinkrrJlJof,; f,;('/1('r[lfOra i rjcrr(}gcllera/or(/ za nu-
zivlle brzine OJ [ i (I.l2
151
Zahljcvi 7.<1 smanjcnjc lczinc genera!ora provodc sc u izvedbama kod kqjih je hlaaenje rijc-
scno prinudnim strujanjcm zraka kmz generator (tzv. drip-proof izvedba). Kod ovc izvcdbc
7.rak ulazi u kuciste genera!onl i izravno hladi ak!ivllc dijcJovc namo1<l ijczgru. pa takvi generatori
mogu dati vise snage u istom volumenu nego standardni vanjsko blClocni gcncratori. Slika 4.11.
tefina
(cijena)
unutra.nje hladenje
---,---
I
_ ..,_.-.._ ..-
!
'lunutraSnje
f--- ----I hl.denje

vanjsko hladenje
-
..--'--
L
vanjsko
/'
hladenje
L--7
1
"7

V
I
snaga
st. 4.1 I. Shem(1tski prik(1T, Rcnerafora s unl-lfrtl,i"njilll i l'tmjskim hladenjem
i kvalilativni odnos fetina (cijena) - snaga za ohjc izvedhe
UL AEROEi\'ERGETSKA POSTlWJENJA
shematski prikazuje jedan i drugi naCin hla(1enja lC daje kvalitativnu ovisnosl teiine i snage.
Kako je cijena generatora izravno razmjem<t [dini, krivulja cijena - snaga odgovara krivulji
teiina snaga.
Kod malih snaga prednost unutrasnjeg hladenja nije to!iko uoCljiva, ali razlika posti\je
sve veca kad jedinica veee snage. Kako vjelroeiektrane cesta rade U leSkim almosferskim
uvjetima, prasine, slane atmosfere, takvi llvjeti rada postavljaju stroge zahljeve na kak-
v06u izvcdbe generatora s unutrasnjim hlaaenjcm i to pasebno na korislcne i
srcdstva za impregniranjc. Zbog toga sarno najbolji proizyouaCi proizvoue takve asinkro-
HC generatore.
4.2.4. Smjcstaj gcneratora u vjetrodektranama
Generator se u vjetroelcktranama s obzirom na Yjdrolurbinu moze smjesliti na Lri raLl.icil.:l
naCina:
- usporedno s osovinom vj-.:troturbine
okomito na osovinu vjctroturbinc
- dislocifano u odnosu prema vjctroturbini.
Slika 4.12. shematski prikazuje naCine smjl'staja generatora.
Q_ r-;-;-, ('1;:\

T*turbina
O-osovioa
M-multlplikator
G*generator
HP*hidrau!Jcka pumpa
HM*hidraulicki motor
Sf. 4.12. Slllje:\laj gellcralora II odnoslI prelll(f Ljelrutllrbilli
a - u,I'/JoreJflo
b - okomi/o
c - disfocirallo
Okomiti smjcstaj obieno se izbjegava zbog slozenosti izvcdbe multlplikatora i slozcnije
konstrukcije vjetroturbine. Izvodi se uglavnom u prolotipnim konstrukcijama. .
Sustav s dislociranim gcncralororn re1,'llivno jc novijcga nadnevka. Osnova .Ie suslaV,i
hidraulicki prijcnos snage s vjetroturbine na generator. Vjetroturbina pokrcce hiJraulieku
crpku koja POillOCU prijenosnog sustava i hidrauli0kog motOfiJ okrcce generator. Stika
vje!roekktranc 153
4.13. prikazuje principijelnu shcmu tahug sustava. Glavni ncdoslaci ovak:vog !jesl:nja U od-
nOSH na kb.sicllO ljcsenje su:
- veca pocetna investicija i
- zahtjev za spccijaliziranom radnom snagom pri odrzavanju sus!aVa,
uok su prednosti:
- vjetrolurbiua izravno pokre(:c bidrauliCku crpku, pa nije mchanicki multip!i-
kator
- generator i veti clio opreme smjeslaju sc na zemlju, slo olaksilY(l konstrukciju i
-hidraulicki prijenos djcluje kao ublazi\"ac trcnutnih promjena bainu \-jdra
- regulacijol11 hidraulickog rnotora, generator se maze okrctali slalnom brzinom, bez ob-
zira na brzinu okretanja vjetroturbinc
- moguce jc prikljucivanje vise turbina na jedan generator vc1ike snage
- umjesto dektricnog generatora hidraulicki motor pukretati i drugu oprcmu, pri-
mjerice kOl1lprcsore, crpke za vodu i s1.
()
vJetroturbma
hldraullcka pumpa
I / c--- /,eduke,on, ventil
\ cIJ8vi
- - -7 ventll za regulaciju protoka
i \ / prekotlacni ventil
U ....... : M:J JJr
3
;:;o
//9 I N[
spremnik hidraullckl motor
Sf. 4.13. S/u:l!wuki prika:'. Lie/meld/mne s hidrulI!itkifll/N)jdW.I()J!l "I!wgt'
Smje.staj generatora usporcdo s OSOV1110111 vjetl'()lUrbine svabko jc
pa zahtijeva detaljniji prikaz. U pn:thodnom poglavlju naglascnu.ic da Sll vjdl'Uclcklranc obi-
ello opremljene iIi dvobrzinskim gencratorima iIi, sto jc CCSCl d\'Luna gcncralorima
razlicitc brzohudllosti, kako bi se iskoristilo stu sire pourucje br;tjna vjdra. Manji sc generator
osim toga koristi i pri pokretanju turbine tako da radi kao motor POI)lOCU kojega sc cijdi
sustav iz stanja mirovanja uovodi do nckog pocdnog broja okretaja.
Ako vjetroclcktrana illla elva gcncralora, oni se mugu smjcsliti tako da buJu mcaumbno
uspofcdni iIi da budu jcdan iza drugoga. U prvom slucaju konslrukcija mOLe biti taJi..v<:l da
multiplikator ima Jvijc izlazne osovlne, na kojc je svaki generator prikljul:en, iIi da .Ie ved
generator prikljllcen na multiplikator, dok se manji pokrccc V - remcnicom pricvfsccnom na
straznji dio veceg gcncratora. Slika 4.14. prikazujc bokoert jedne od Kumercijalnili vjctro*
elektralla kod koje su generatori tuku smjdteni. Na slid 4.14. prikazanc su i ostalc konslruk-
cijske cjelinc vjctroe1cktrane, kao sto .Ie ovjesiste lopatica, glavna usuvina, kociolli sllstav,
multipli.kator, spojka i sustav poziclunlranja U odno::;u prcmD. smjcru pUhanja vjetra. U OVOIll
slucaju radilo sc 0 vecoj jedinici snage generatora ad 30 k\V i 200 kW.
154
vratilo
disk prljenosnik
kocnica snage
lopatica
AEJWENf,RGETSKA POSTROJENJA
vael
generator
manii
generator
St. 4.14. PONted rjtfrncfdtmna kod k(!jih.l'1I NfI!(,/"u/ol"i \n!ic.ii/cui IIs{lorl'r/no S (lsi t:ietm-
(urhine Ii"!. Xillidtai g('lIcra!ni"(/ jedwl ha dru[;oga
4.3. Literatura
111 .1. Akcrlunrl, Ericsson Surnvind, Ericsson Rcyiew, 1, 1982, str. 40-47
121 H. R. Bolton, V. C. Nicodcmov, Permanent Magnet Alfana/orsjnl" ,mud! Wind S1'stems,
Proc. of 1 British \'lind Energy Association Workshop, London, Apri11979, sIr. 1'65-180
1
3
1 I. K. Buchring, L. C. Freris, Some Aspects oj'.r/l1al1 Agrogenerator Design and Testing,
Proc. of 3,-,1 Int. Symp. on Wind Energy Systems, Lyngby, Denmark, Aug. 1980, sIr.
297-305.
141 V. Pokraj.sck. N. Srb, Al"inkroni genera/ori, Elektrotehnicar, 4, 1984. str. 123-126
5. Podsustav vodenja i nadzora vjetroelektrane
Elektricna energija proizvcdcna v.ietrom promjenjivc je koliCine i trajanja, U suvremenim
vjetroeleklmnama nasloji 50 U svakom casu 17.vu6 maksimalna raspoloziYH soaga iz promjen-
Ijivih brzina i smjerovD. vjetra, Osim toga, u trenllcima zapuha vjetroturbina je izlozena naglim
skokovilim promjcnama ulaznc snage vjelra, pa takve ncstacionarne pohucle uzrokuju meha-
nickll i elektrit-ka napre-zanja sus.lava. Od vjetroelektrana trazi se pak dug radni vijck,
kako bi 5e osigurala maksimalna dohit ad ulozcnc invcsticijc. Ti 5C zahtjevi ljesavaju U okviru
poscbnog poclsustnva vjetroeleklrane pomocu kojega se, s jedne straoe vjctroelektraoa nastoji
rtll!omalSki vooiti, a S omge s!raoe, posehno razrac1enim postupcima nadzora nasloji sc osigurati
njezin siguran, pouzdan i dugovjccan rad. Radi se 0 podsnstavu vOdcnja j nadzora. U prvom dijclu
anilliziraju se oSl1m'ni zadaci vooenja i nadzora. Nakol1 toga ohraduju se aerodinamicki i l1lcha-
nicki urcdaji \'ooenja j zastilc, dok se u trecem dijclu obradujc nekoliko razliCitih naCin:ll'Calizacije
zadaca vodcnja "jctroclcktrana primjcnom rczlIltata suvremene teorije voc1cnja.
5.1. Zadace vodeuja i nadzora vjetroelektrane
Osnovne zadace podsustava vodenja i nadZ(lra vjclroclcklrane mogu se svrstati u slije-
dece skupine:
a) Rt:TINSKO VODENJE VJETROELEKTRANE kojc ukljucujc:
-postupak pokrctanja vjctrolurhine pomocu motora za pokretanje (ako je brzina vjetra
nedostatna)
- regulaciju polozaja vjctroelektranc u odnosu prema smjeru puhanja vjetra
- ukljucivanje i iskljuCivnnje gcncratora koje je u izravnoj vezi s brzinom puhanja vjctra
tc reguladjom napona i frekvencijc proizvcdeoe elektriCne energijc.
b) VODENJE S CJLJEM OPTIMIRANJA PRENESENE SNAGE ima zadacu ugoditi radne
znacajkc vjetroturbine i elektricnog generatora kako bi sc:
- maksimirala iskorislivosl SUS lava i optimalno prenijela snaga turbine na generator
- ograniCila prencscna snaga u Casu kada snaga turbine dosegne nominalnu snagu gene-
ratom.
c) S!GURNOSN! NADZOR ukljucujc nadzor lIvjeta u vjctroelektrana radi, te nad-
zor same vjetroeJeklrane radi otkrivanja kvarova. Ustanoyljayanjem kvara vjctroelektrana se
aulomalski zaustavlja.
d) RADNI NADZOR VJETROELEKTRANE ubraja se u prcventivni nadzor, kojim se :leli
predvidjeti pojavn k\'ura vjetroeleklflmc, kako bi se na vrijcme reagiralo, tc na laj nado sma-
njiJa evcntualna sleta. Ukljucujc nadzof osnovnih vc1icina sustava, primjericc znacajki vjetra,
clektricnih vcliCina. llvjeta rada i slicno.
e) Svi podaci znacajni za rad vjetroeleklranc neprekidno so mjcrc a najvazniji od njih i
biljezc, kako bi sc naknadnom analizom magle provjcrili znacajke vjctroelcktrane ili rekon-
struirati siluacija u kojoj jc doslo do poremee:aja rada. Ponckad sc stanjc vjeLroelcktranc moze
nadzirati s udaljenos{i, kori.stenjem telemetrijskog prijenosa mjcrenih vcliCina.
AEROENERGETSKA POS";R01ENJA
5.1.1. Rutinsko voaenje vjetroelektrana
Rutinskim voc1cnjem vjctroclektrane osiguravil se njczin sanlOstalniji rad bez ncposrcdnc
nazocnosti covjeka opcratera. Ovo vodcnje obicno ubuhvaca:
- postupak pokretanja vjetrolurbinc
- regu!aciju poloz<J,ja vjetroclcktrane II odnosu prcma smjeru puhanja yjctra
- postupak ukJjuClvanja i iskljuCivanja generatora.
Da bi se vjelroturbina pokrol1ula trcba biti pruvjefCu cijeli niz radllih U\'jda, od llw.,-:ova
u hidmulicnom suslavu vjctroelektranc, do vanjskih faktora, i to prijc svcga brzine vjctra. Ako
brzina vjelra nijc dostatna da bi s..: savladalc silL; otpora, vjetroturbina so prisilno pokrcec pOlllOGU
motora za pokrctanjc. Nakon sto dosegne radnu brzinu motor se iskljucujc, a 1;:ako su sada sile
koje je potrebno savladali znatno manje nego pri pokretanju, vjetroclcktrana sc prcbacujc u radni
rcZim u kojem proiznxli elektricnu cncrgiju. Poslrojenje molam za pokretanjc kod malih jodillica
nijc isplatiYO pa sc kod njih turbina pokrent.: lek kad brzina vjetra brzinu samost:llnog
lX)kretanja. Kod vjetroelcktrana S Jsinkronim gencmlorilll<t ulogu motora za pokrctanjc oblcnu
ima m[Ulji asinlu-oni gl'l1Crator koji se. nakon sto turbina doscgnc radnu buinu, iz 1110lomog, fez.irna
prcbacuje II gencratorski rd.im. Uz mogucuosl auLomatskog pokrctanja svaki pudsuslav vuJenja
obicno dopusta i meno, prisilno pokretallje kojc ukljucuj;.; i iskljucuje
Regulacija poloiaja \jr.::troclcklrane u odnosu prcma smjeru puhallja vjetra vazna je is-
kljuCivo kod propdernih turbina S \'oduravnim vraUlom. Snaga vjeLra prcdana turbinl rnal..:.si-
malna je u slucaju okornitog nailaska vjetra na povrsinu wdnog kola turbine. VeCinu mjesta

W
-
-
-

C
_.-
-->-
-
St. 5.1. Re!JlI!ucUu j)(}!ozaja vjeif'o/lir/;inc 1/ odrliJ.\U pl"emd .l'mjen, plIhunja tje!ra
a jJd.I'iL'IIU lil. postaL'1jdllje IIi::: vjdar
b - pa.,ivnu s repllim sta/;i!i::.aiol"olll
c - pasivna s pi/ot-tjetrenJacuma
d - aktivnI.l sa ,l"cn'(Jsuslavo/ll za po;:.iciolliralljc
157
oznacuje promjenjivo:>t sm.icra puhanja vjctra, pa O1ko se /,cl1ll101ksimalno iskoristiti mugu6Llo-
sti turbine, treba joj slalno rcgulirati polozaj ovisno 0 smjeru pllilanja vjetra. To se mol.c
provesti pasivnom i aktimom rcgulac.ijom, kao sro prikazujc slika 5.1. Kod pasivlle fegubci.ic
turbina se pozicionira ponlOcu souge vjetra, dok se kod aktivnc regulacijc koriste p05cbni
motori za pozicloniranjc.
Analiza pasivne regulacijc, i to poscbno pomocll rqmih srabilizatonl i piloHurbilli1, dana
jc II pogJavlju 5.2, dok se ovdje obraollje aklivna regulacija ponlOcu serVOSusUl.va za pozicio-
niranje. Radi se 0 klasicllolll sLijcunom sern>sustavu prikazullom na slici 5.2.a. Uluzni signal
kojega jc potrebno pra!itj dobije sc i1. senzora smjcra vjctra. Scnzor sc [reba srnjestili tako da
utjcca.i turbine. bude minimalan, primjerke senzor sc postavlja na posebaJi fitLip. Meuutirn,
zbog prakticnih razluga on se obicno smjcSul na 1sti !:>lUp na kojcmujc i turbina, pa su smclnjc
neizb.icl.ne. Utjecaj im sc i;a<lcunavanjt.:Hl srcunje vrijcJnusti smjew U odre;uenorn
vremenskom intcrvalu ko.ii jc duzi kod jcdinica vcCih snag a, a krccc se oct 1 .. [00 sekundi.
sanzor smjera
vjelra
+ --.
_ L. ____ ! L clan
y
o}
izvrsni clan
(motor)
c ____"
senzor
zakreta
referenca,
odziv sustava, y

b}
Sf. 5.2. S(ijutini j)o;kioIJihifije Ljdme!f'/:!runu iI OdIlO.\'1I {JrClllii .lInjcm jJilJiUllja Ljdni (u)
Til1il:an ::.uli!jn __ !hi od;::iL' SU't'{).lil.lhiUIU;:. ,\Kukocif;; pmllijrfiil reF'JTIlLt: (h)
OJziv scrvosuslavi! [reba biti priguscn ali i dOSl,ltuo brz. To znaci da se iz po!oza.ia
u drugi [reba doCi sto prijc, hez oscilacija i prcbacaja nove vdjednosti. Tipican oct1.i\' J'.<1 sko-
kovitu promjcnu reference prikalujc slika 5.2.b.
Danas se u III sHllu prete2.no koriste razni algoriLllli digilalllug \'Uucllja, a ponckac1 i
klasicni PID regllialori.
Jcdna od slozcnih zaJaca prj projdairanju prijcnosa ckktricnc
energijc od gcnef<l(ura, koji se okrccc skura S lurbi!lum, do ostalog dijcla cncrgctske oprcmc
i potrosaca koji se nalazc na zcrntji. Kod vjetfOagrcgata s rcpnim stahilizalorom iii piluHuf-
binama koriste se klilni prstcnovi. a kod \'jelwagrcgala sa scrvusustavom 7.a puzidoninmjc
posebni prijclluSrli kabeli koji dopustaju uccsiaJu U\Ttanjc, ali llajvii::e 2-3 U\Tl,-U1ja U jcdnorn
iIi clmgoill smjcru. Puslojanjc kabela postavlja doJatnc uvjdc ;;USlavu n:gulacijc pOlUl.ilja vje-
lrdlurblne. Broj uvrtanja utvnluje se poscbnirn brojaccm, pa SC, nakon stu u jcdnorn smjeru
prijec1e maksimalno dopuslenu vrijcdnost, poziciuniran.ie turbine pro\'odi okrctanjcm u su-
pmtnoUl smjerll, bez obzira se pritom turbina IIluzua [reba zakn:nmi /.<1 \'c6i kut. Priillje-
rice, neka se turb.ina treba zakn:nuti 1(/' udcsno. Ako .Ie uoscgnut tuaksimalan broj llvrtanju..
ona ce u novi polozaj doCi zakrelanjcm za 350
0
ulijevu.
158 ACROENERGETSKA POSTROJE;-..I)A
Slika 5.3. prikazujc tipicni smjeslaj scnzora za smjcr i brzinu vjctra i SCfVomo!ora za
pO?icioniranje. Senzori brzine vjctra i smjcra vjctra fizicki mogu biti razdvojeni, iIi Sl1 spojeni
LI cjc1inu. Radi Sf' 0 vc1ikoj vjctroe!cktrani silage 1 .rv1W kod koje postoje tri I1covisna clck-
{ficnil serV(lmo(ora, waki S i'lastitim fcduktororn kao na slici.
senzor smjera
i brzine vjetra
servomotori za
pozicioniranje
Sf. 5.3 S('II::'om zo i hr;,illlll:ielm i SelT{!.I'US!U
('II 7(1 jlO?.icirmimnje t:ietmelektrol1u .\'IWf{(' J 000 k'\V s
ljelnl
Treen zadaca rutinskog voucnja jest postupak ukljuCivanja. iskljuCiYilnja i prcspajanja
gencralpnl. On jc s jednc stram; u iZra\'TlOj vczi s brzinolll pUhanja vjctra, a s drugc s regula-
cijpm l1ilpOna j cncrgijc.
Slika 5.4. prik:tzujc tipicllU shemu spajanja vjclrncJcklrane oa mreZu. Na slici su ucrtani
rckjni skl()pnici, iako :-'1..' u posJjcdnjc vrijcme svc vise koristi )mcka!1{w ukljllCivi1nje tiristor-
skim sklopnicima.
ProizvodaCi nude tirisfol'skc sldopnike r;:r/JiCifc snage poscbno prilago(1enc radu u vje-
troclcklranama. Naglas:t\,il sc da sc n.iiho\'in1 produiuje zivotni vijek vjetroelek-
trane, poschno mulliplikatora i ld.ajc\'J.. PO!llOC!1 lirislorskib skJopnika, turhina se postupno
oplerccujc, l\ nc skok(1vitn k!w u SIUC!1jll kJilsicnog ukljuC:i,'anja. Tako ncma mchanickih soko-
va, slo produ/i\\'<l zivolnr \'i,iek kOl1lponcnata.
Kod vjctroclcktrana kojc imaju dVH gcneralora obicno pos!oji mogucnost prikljuCivanja
generatorn j1(:iedinacno ill skupa. VdiCina odrc(1uje koji ce generator biti prikljucen
ohicno jc brzina Yjctra. Kod malih brzina najprije sc ukljllcuje sarno mali generator, zalim
vjctra same veel generator i na kraju, kad brzina vjctra doscgnc odgo\'ari\jucu
Yrijcdnost, ukljucuju sc oba general ora skura. Dakako, smanjivanjem vjelra dolazi najprije
do iskljuCi\';mja nlanjcg gcneratora. zalim daljnjim smanjivanjem do iskljuCivanja veeeg a
ukljucivanja manjcg generaLora, i na krilju iskljuci\'anja obaju generalora.
159
U vezi s postupkom ukljuCi\'anja i iskljuCivanja generatoru, na ncki je nacin povczana i
rcgulacija nnpona i frekvencije proizvedenog clektricnog napollH.
Spomenulo je da "jetwclcktrane mogu biti prikljuccnc 11(1 postojecu elektrocncrgetsku
mreZ,u Hi da l1logu raditi samostalno. Pri radu na mreZu, rcguJacija napona provodi se samo
6
Sf. 5.4. Shell/a .I'[7(1janja l:fetrodeklmnc fl(l mreZlf
J cjetl'odekrmna 4 - prik(illtd: no di.l'trilmrivl1u mrezu
2 - ['ods!anfea L'iso/.;og napolla 5 - /.;Ol1lm!1I napO!1(! iJi'(,kvel1c(jc
3 - prjf-liubll'crI !i.l'okoji l1apO!1ti 6 - ri.l'o/cr)IJapollski kahel
u s!ueaju sinkronng genera lorn regllJiranjcm naron!! uzbudc. Gencm!or se 11l07.C- prikljuciti na
mrd.u samn ako mu jc napon \1 doposlcnim granicama. Pri aut0!10mnOlTl je raclu rcgulacija
napcm,i pOSe.hllO \'aj,na u s pobranom cJcktricnc encrgije u akumulntorskim batcrija-
nw, 0 cemu cc biti vise rijeci u pagJavlju 5.3.
Prj raclu na mrcZu, rcgulacija frckvcncije jc \'(1zna aka sc koriste sinkroni generatori. a
obicno sc provodi rcguJiranjem broja okrclaja turbine. Pri (lutonomnom radu ;lcktricna 'sc
cnergija najprijc pohranjujc u akul11uJatorirna, pa se tck nakon toga, ako je potrcbno,
pret\,'ll:n u izmjeni(:ni abEl<. Zbog toga nije pOlrcbno pw\'odili rcgulaciju frekvencije cJjclova-
njem na broj okrelaja vjelroiurhine, vcc se rcgulacija provorli prj
pretvorbi. . .
160 AElI.OE:,'LRGETSKA POSTROJENJA
5.1.2. Vooenje radi optimiranja prcIlcscne snage
Cilj ovog vodenjajest prije svega l1laksimiranjc iskorisLivosti vjctroclckl.ranc tako do. sc
znacajke generatnra i turbine medusobno optimalno ugodc.
U ovisnosti 0 brzini pullanja vjctI"a, zauaca voc1cnja maze bili optimiranjc prCIlcscne sna-
ge iIi ogranicavanjc snagc. Optimifan.ic se provodi svc uok.ie razvijcna snaga generatora ma-
nja ad nOl1liualne, a ogranicavanjc nakon s[O se dosegnc nominalna snaga generatora.
Slika 5.5. prikazuje tipicne radnc znacajkc vjctroturbine za opLimalno postavljen kut
palica, i to znacajku snage i momcnlnu znacajku. Maksimumi krivulja snage, spojeni linijom
P
max
odrec1uju kutnu brzillu turbine kod koje je za Jane bainc vjetra stupanj korisnog dje1o\'a-
nja najveCi. Na m()l11cntnim znaeajkama te tocke lde na krivulji Mopt> koja je pomaknuta
udesno od maksimuma momenlnih znacajki.
p
'Pmax
M
ml'
/
ogranicavanje _
Sf. 5.5. 71picne mdne znuZiJjke ljclI"OIurhiM
(I .M macajka ,\fwge
h - ;lwZujkfl IIWlliellld
ml'
w
Oznacimo Ii na slici 5.5.a. sa P
GN
nominalnu snagu pokrenutog gCl1Cralora, yjetroturbina
ce biti muj.;:simalno iskoriiilena aka se njezino opterecenjc clo !lominalnc .:mage generatora
poklapa s krivuljom P
um
;.:.. Za brziuc vjclra vece od brzine koja raL.vija nominalnu snagu r\-:;N'
prcnescnu jc snagu potrebno ograniciti na iznos nominalnc snagc gcncratora, kao stn jc i
prikazano na slici 5.5.a.
DinamlCka ravnoteZa vjctroclektranc opisuji;:; se jcdnadzbom
(5 1)
gdjc jc: J - moment incrcije rotacijskog sustava
m - kutna brzina \'l."at11a turbine
MQ - moment torzijc turbinc
MG - moment torzije generalora
v - brzina vjctra.
U stacioJ1arnom stanju za stalnu brzinll vjetra susla\ so vfti stalnom kutllom brzinoJI\
(dco/dt::::: 0), pajcdnudzbu (5.1) prelazi u oblik
(5.2)
161
Ako sc povcca iIi smanji brzim \jelra, dolazi do razlike momenta MQ i [vic;, sto 5C oC.ilujc
u ubrzavanju (dwld./-\ > 0) iIi uspOn.lV[lllju (dw/di\ < 0) cijdog sustava, svc do uspustilYljanj'-l
novog slacionarnug stanja.
Zadace rcgulacijskog sustava optimalizacije snage turbine mol.emu podijeliti II zadace
dinamickc optirnalizacije u prijdaznum razdublju j zaJate :-.laticke optimalizacijc u stacio-
narnorn stanju. U prijdaznom fuzdublju potrcbno .Ie minimajizirali raLljku 1vI
Q
- M
G
_ a u
slacionamOl11 sl:mju IV'lG ugodili tako cia odgovam optimaillom iznosu momGnt;, tmbine MQ
za Lrcnutnu brzinu vjctra. Kada 5e prijedc nominalna snuga P
N
, tacla .1e prcnesz.:llu snagu po-
trcbno ograniciti na vri.ielinust PON.
U poglilvlju 5.2. ubnll1uju se nacini ogranicanmja snagc lurbillc /1i.l vrijcdnust P(JN d.ic-
Inv<tlljcm na aerodini.llllicke zllacajkc ]opatica, lIok se 11 poglavlju 5.3. obral1uje pristup lwd
kojcg se d.ielujc na dcktricni dio vjctrodcklrane.
5 1.3. Sigllrnosni nadzor vjctroclcktranc
Sigllrnosni nacizor podraJ.Ul'llijc\'<l prilccn.ie ,i.wj"kih U\jct:\ u kujim:i \"jcLroeidoranii wdi
i praccnje rada svih \'jelrudektnuw. lzmjcrcni se rczulla!i lliipurel1uju s
nim vrijcJnoslima. Ako sc prijeuu granicnc nijednu:-,[i. aktivira s.e kocionl podsu:>ta, i lurbi:UI
sc zauslil\lja.
Od vanj:,kih uvjcta nwJzirc sc prij.:: s\"cga brl'jna Yjdra. Kite! IjctLU dustigllC ocirc:kllu
brzinu V;/, kojaje obicnu u poJrucjima ulujnib brzini.l. Yjcu"Oturbina ,ciC prisilno J.<1US(;lYJ.j:l. OJ
znaca.iki vjetroelektranc pratc :-,c temperature mulliplib.lunl, gcncralora, !ei.aja i kocnic<l, (Ja-
kov! i razina uJ.ja hidraulickog podSuSla\u, brzina oKrdanja turbine, napUIl, frekvcn.:ija i ra1.-
vijena snaga gencratora.
Izlaskum bilo kojc od till vc1iC;lo<l iz sigunlosnih gmnica, vjdrucld:.lmllLl se zau:>[:tl'i.ia.
Razlozi sigllrnosti zahtijevaju postojallje Ilckoliko usporcJnih koCiullih kuji se dc-
taljno obra(1uju u poglavlju 5.2. Svaki od poslupaka mOlc II putpullosli z<luslaviti turbinu. pa
je zbog toga Cimbcl1ik sigumusti cijGlog SUSUlYa vrlo velik.
Na kraju navedimo .ios nekoliko spccificllill postupaka sigumusl1ug nadmra
trane, pogJaviw clcktricl1og.
Zastita od pobjega: Pobjeg !:>e oCituje nagjim povdanjeJll bruja ukrclaja turbinc, a do
njcga obicno dolazi naglim raslcrecclljem turbine. primjcricc iSj)<:ldunl gcncralora iz pOlro-
sackog kruga. U pogJavlju 5.2. dew.ljno sc ubral1ujc pojav<i pobjega Ulrbinc. Zaslita od pubjcga
obicno jc visestruka. Pn'a.ie elcktricna i sasloji sc u naumru 1"rckvcm."ljc, napuna. prellcsenc
snage i brzine okrelanja generatora. Pun;can.ic bi!o kuje od tih vdiCina mol.c
pob.icg, a pogOIOH) ako jc promjena !Iag.la. PrijcliiLOm gwnicnih nijcclllusLi llklju(ujc se ku-
ciol1i podsusw\'. Druga je zastita rnchanicko-clcktricntl, a Slstoji :-.e uc! l."cntrifugalnc !ok!upke
koja sc aktivira prj brzinama Z:1 olprilike iCJfic vecinl od brzina koJ kujib :-.0 llkljuC:uje c!ck-
tricna zastita. Tfda .Ie zastita obicno cLto mciJanicka j ucituje sc u prisi!nul1l lG-
palica turbine tlko brzina prijede odre(1cl111 .ins vccu vrijcdnost.
Detektor ,ibracija: Vihracijc roLiraju(cg su:-,lay;:i. Y.ic1roclcklranc prijc1azum dopuslenih
vrijcdnosti ukljucuju posclmu yibracijsku sklopku kuja akt.ivira poslupak zausl:1vljanja.
5.6. shematski prikazuje llpicnu Yibracijsku I>klupku. Sastoji sc oJ mClaJne kugle u lcL.i:;m
koja pri odrcL1cnim Yibrucijama ispada iz i uki.iucujc sklupku, it prcku njc i poswpak
kocenja. Ponovno vracauj.:: u pogun mogucc.ie tek nakun ncpm;reullc ruclle inlcl"\\;ncijc upc-
wtera i deaktiviranjem sklopke. PrClj)oslayka jc Ja sc \"ibracijc mugu pojariLi samo u !11ucaju
vcceg hara. primjerice kod pobjcga, a ela pritom llisu pruradili uSlaJj mci1anizmi zasUw, iji
pri ll1cbanickom konstrukcijc, pa .Ie nuzan ddaljni prcglcJ vjctrodcktrane.
162
aktiviranje postupka
zaustavljanja
AElWCNERGETSKA POSTROJENJA
Sf. 5Ji, Shr'!'wrski pri/';w. rihracijskr: sk/ofJ/ic
Rucno ZHnstavljanje: Uvijck mora pos[ojati l1logucnost za rueno vjetro-
clcklranc. S!cJopka 7a fllcno zauslavljan.ic ohicllo se posla\'JjD. !cod glavnog razvodnog ormara,
koji jc l1iljccsce smjcstcn u poc!nozjll slupa vjClfoelcklranc, a kod vcCih jedinica posloje i
sklopkc u vjelroeleklranc. U sJu(;aju ll<ld70ra na daJjinu vjetroelcktrana sc
z:ms!aviti i 1Z sre(/j,snjc,g nadzornog mjesta,
U nckim slucajcvima vjctroe1cklrana automutski ponovno slarla, primjericc kad brzina
vjctra dode 11 podrucje, dok .Ie, 11 drugim shlcajevima nuzna intcrvencija opcratcra,
primjericc !lko se u!djuci vibraciona sk!opka, iIi ako neka lcmperatura prijeac dopustcnc vri-
jccinoslj,
), .4. Radni nadzor vjctroclcktranc
Suvrcmcnc hi vjdrocleklrane trcbalc traj<l!i J\'adcsct peL do trideset godina. Garancija
dugog zivotnog yijek<! redo"i! je prevcn!jvni preglcd svil1 dijcJova stlstava, ali .Ie .los vcea
gnrnncija slalan nadzor svih dijelova sustava i svih syojstav;J slIstavH liZ mudru inlcrprctaciju
nadzir;mih vc]iciml, Na taj se Daein mogu prcdvicljcti kvarovi i djclovati na vrijcmc, Ie spri-
jcCili evcnt1J!llnc !1avarijc ili hal' skralit] vrijcmc U kojcm je vjelroclcktrana izvan pagona.
Ncprckidno se trcbaju nadzirati sljedecc vclicinc:
- hrzin:t vjetra
- smjer vjetra
- izlama t?lck(ricna snaga
- nilpnn nil slezaljkama gcncratora
- stru.ia gcncratora
frelivcncija
.- brzlllil okretanja v!'alila j gcneratora
- temperatura okolinc
- temperatura l1111ltipJikalPfn
- temperatura gcnernlofa
-- lCmperalura koc,nic,)
- nvinil uljn hic!raujike
- lJak uJja hidraulike.
POdS115tav \'onenja i natlron! vjclfoclek!rane
Uz to postoji i potreba za periodickim nadwrom koji ukljucuje mjerenje i analizu:
harrnonika struje generalora
- prijelaznc pojavc pri ukljuCivanju sustava na mrezu
- naprezanja i vihracijc konslrukcije
- razine buke
- ucinkovitosti sustava.
Takooer .Ie nuzno povremcno napraviti:
- vizuulni nadzor svih doslupnih dijelova vjetroelektranc
- nadzor naprSOllca konstrukcije penctrirajuCim sredslvima
- ultrazvucni prcglcd dije-lava kOllstfukcije
- kernijsku i mehanicku analizu sredstava za podmazi,'anjc.
163
Vecina tib prcglcda i analiza mogu se proves!i bez iskljucivunja vjetroelektranc. Poscbna
se pozornosl Ireha posvetiti posebno oplcrccenim sastavnim dijelovima, primjerice lezajcvi-
ma, mUltiplikatoru, lopalicama, Neke od tih dijelo\'3. naprave i do 10
7
radnih ciklllsa godisnje,
Kod malih turbina do nckoliko slotina kW nije isplativo provodili sva ta mjercnja i ana-
lizc-, TabliGa 5.1. prikazllje koja je mjerenja i anrrlize uputno obavljati kod manjih a koja kod
vctill vjetroclektrana.
Nekc od nadziranih velicina po!rcbno jc i zabiljcz.ili, 0 ccmu ce bili vise rijeCi nakon
anillizc [czultata najuccstalijih kyaro\'<1 vjetroclektrana.
U casopisu })Magazine Wind Mounth.!y od svihnja 1987, abradenj su rezultali analizc
tipicnih kvaw"a lisu(;u praeenih vjctroelek[rana. POdSl1S1av vodenja i nadzora je
dio, pa je njcgo"u izboru i izradi pOlrehno posvelili nnjvise pozomosti. Podsuslav zakrctanja
turbine prerna vjetru, kao i -"pc:i vjetroclek!rane s rnrcZ.om, po Llccslalosti kvarova na drugom
su i trecem mjcstu. Najmanje jc tcskoca bilo s temeljirna i stupom, sto .Ie za ocekivati S ob-
zirom nn njihovu sluticku funkciju.
Tablica 5.1. Tip("wi nacizora i nacizinmc II Dvisno,'ti 0 vc!ii'ini vjclroclcKlral1C'
5,1.5. Biljczcn)c izmjcrnih podataka
Naj"aznijc izmjcrnc veliCinc nuz,no .Ie i uhiljeij[j kako bi sc rnogJa provoditi periodicka
analiza svojstaya vjclroe1eklmne Ie rckonstruirali silullcija II kojoj .Ie dosjo do odrea-cnc ha-
varije. Za :Jnulizu svojslHva nUZan .Ie i upis radnih sati vje[roelek[ranc,
Pri analizi svojsta\,il ponekad je ncpraklicno koristiti stalno llpisivane podalke. poscbno
ceslo promjenjivih vciiCina, kao s10 .Ie brzina vjcll"U, pa sustav nadzora ohicl1o dOpllsta j \'fC-
rnensko usrcdnjavanje tih vclicina,
164 PUST!<OJE;"\JA
Suvremeni sustav vodenja i nadlOra obicno je izvec\en mikroprocesorski, pa se PUdilCi
kratkorocno, primjerlce dncmo, biljeie u lokalnim mcmorijama, a pOlOm prenosc u mcunaL
u kojima se provudi analiza.
Najvazniji podaci brzina vjctra i proizvcdcna elcktricna snaga generatora, biljez.e se na
pisacima.
5 1.6. Primjcr oSlvarenja zadaca \'oucllja i naclzora vjclrocleklrallG
vOlicnja i nadl.ora sve radnjc u sreJisnjoj jcdiuici, koja ujcduo upraYlja
i svim zaJacillna vLX1enja i nadzura, to hiljezi mjeme velicinc. Ulogu sn .. jedinicc obicno ima
kojc sc sklupovilna puvczujc sa svim scnzor.illlJ i Cli.UlO-
vima. Slika 5,7. prcglctlno prikazujc mjcmc lucke i iixrsne clanoyc podsustaya vudc11ja j nadzora.
Osnovne nauzirane vclicine su:
brzina vjetra
smjef vjctra
- brzina okrctanja turbine
elektricna snaga generatora
polozaj (azimulni kut) vjelrudektranc
_. temperaturc
vibracije.
' ,
'1

SI. 5.7. SIu:mu/ski prikaz POdli/.I'IUL'd wilenja i nudzo/U
tlakovi
stup
Glavne izvrsne [ullkcijc su:
ukljuCivanje malum za pokretanje
llkljllcivanje-iskljuciyanje gcncralUta
llkljuCivanje parkinw kuenice (ublcno di:-.k kocnic.: na glavl1urn vrati!u turbine)
zakretanje vrhova lopatica zhog reJukcije snagc yjclwlurbine
azimutno pusta\'ljanjc yjdrockktranc (upravJjanje poloLJjem vjdroc1dmanc U odno,:,u
prcma smjcru puhanjiJ vjelra).
MikroraCl!llalu. kojc ima ulogu srccJisnje jcoinicc, moze hiti stalldardn() inJuslrij.-)k() 1':1-
cunalo, prirnjcrice induslrijsk:..t iz\'cdba PC raclillala, iii poscbno rnikr-UI'{ICl1llaiu prilagullc!l()
zalilj:::\'ima voc1cnja vjetrockktnwG.
Jedno tipicno komercijHlno lllikroracunald Zi.l \\"Jt1cnjc i nadwr yjctru8lcklraut: sljc-
decr clemente:
1. pilot-zarulja kuja o/.llacanl ukijutCllost SU,c,lil\,:!,
2. pi!ot-zarulja koja oL:nac:\v'-l pujavu pogrcskc,
3. alfa-nurucricki pukazivac veliCiw: (dvljc linije. s\'aka sa .:j(J kamk(c/'il koja "jui.l za korllU-
nikaciju S opcralcnnn). Na njemu sc ispisuju rcL.imi radni paramclri, prdhodno upi-
sani poclaci, i sIieno.
Moze se prikazati cak 16 razlicitih cluana koje kllrisnik "am prctprugwillira.
4. rucno okrClanjc turbine pu kutu <lZimula.
5. rucno pokrdanje turbine UkljUCClljClll za kuji IUOZC hili i manji gene-
rator U 11101urnum reJ.illlu rada.
6. start aULoillilhkug rada,
7. rucno zaUSla\'ljcmjc i ukljuccnjc kocionih sustava,
/). tast;1tUfa za izbor paramctara cc se prikazali na pobziviiCU. IZfLlH1U se ocitati
sljedece vc!iCine: s!rujc. llapuni, faklori snage, vrijcmc rada, Ie J'<lzlitilc lCllljlcrUlln: i hro-
jevi okrctaja. tipk,jm IllOgl! sc prikazaLi i drugi podaci te izabraLi jcdan od
pl'dProgr:.l1niranih cknma polwzi\ a(-;l,
9. kljuc za ukljucivanjc, iskl.illcinnjc i brbanjc upra\'ljackc
10. scrvisni kljuc kojim sc oclrcdu.ic nacln racla upra\'ljackc jcJinicc i to rad ili scr-
visiranje.
Osnovu upravljackc jcdinicc cine dva 8/16 bi{n:l mikwpHlccsora. a pC\'>luji i EPROM
vdicillc 24 kbyla i R ..;i\l vc1iclnc 4 kbyla, ud cegaje 2 kbyUi s balcrijskim sigunlusninl nap;t
janjcm. Van.iska komunik:ieija pnAod.i 5e preke> scrijskug ulaZlJo izlaznug prikljucka RS-232.
Jedinica l1lo7.c uj)l'adjali sust<:nom koji sadrzi jedao iii Jya ;:lsinKruna gcncralufa du ukupnc
snage 250 kW. UkIjuclvwlj(>iskljuCl\'anjc gcncratonl pluvl!Lii "c mckanu prcku llris(urskih
sklopki.
nurmalnu f"adllO pudrucjc vjcll'uckklranc j :fll<lca.ikc jcdinicc 1.(1 "u:
brzina okretanja lupaUca
b1'zin(\ okrdanja gcncralc)r::l (1)
brzina okrelanja generator[; (2)
.... brzina vjctra
l1ljercnje (okolinl.':, Idajcva,
multiplikatora, genentlura)
(oenns( mjcrenja smjera vjcLra
naponski Sli.llldarJi (Europa, Indija, SAD)
frekvencija
I (j on/orf ::iklopk.i S lcrmislOl'a, inJikalura
vibracija, indikacije U\Tlilnja kabda. prC;,usla!a itd.
racJ/s
rael/s
0-194 racJ/s
m/s
do +150"C
5()
3x380 V, 3x400 V, 3x480 V
50 Hz jli 60 Hz i
166
POSTROJENJA
Cijela llpravl,iackll jedinica s Jirislorskim sklopkamu i kondenzatorima za kompenzaciju
smjcStena .Ie U ormaru dirnenzija 1 OOOx 1 600x300 mrn.
Kod drugog tipicnog nacina i7'vedbc jcdinicc za vodenje i nadzol', osnovu sustava clui
()sobno racunalo Pc' u veza S vjetroeleklranom izvodi se preko posehno projcktiranog rnedu-
sklopa koji ukljucnje svc pretvllnlCe i prilagodnc sklopove izvc'inih Clanova. Prednost
te izvedbc je u tomc ,<;ro sc .iednoslavoo, prirnjcnom odgovarajllceg programskog paketa, mogu
pro\,oditi razliCiti postupei optimalizacijc prenesenc snage proizvedene elektricnc energijc gc-
neralon!, 0 kojima cc bili vise rijeci 11 pogJavlju 5.3.
5.2. Aerodinamicka i mehanicka nacela vodenja i zastite
CiJjeva vooenja i zllstite vjctro!Urbine ima, s izuzctkom podesDvanja namjeStanja
kohl !Urhinc spram smjera \'jelfa. i kod klasicnih propelcrnib turhoslrojcY1\ (vodnc turbine),
gdjc su oslvareni s djelotvornim i pnuzdanim sus!avimn. Svnjs(\'Cnosl os!\'arcnja islih ciljeva
kod 1urbine nil vje!!!r proi7Jazi iz uv.lcla rada u atmosfcri - ncomedenim uvjctima, s izrazitim
i br71m prom,icnama encrgije vjcfra privedene kolu. Sbodno lome sc u ra%Vilku modemih
vielrogcnCfQwra veta posvccujc zasliti od preopfereccnja gonjenog stroja pri veli-
kim brzinmn:l Yjclra j!i preoplcrecenjn lopntice kola U llvjctima pobjega (pri naglom rastc-
recenju kol;) turbine - gonjenog S!rojll) ncgo rcguJaclji radi najvcccg iskorislenja raspolozivc
cncrgije. Prililgodljivos! poJoJaja osi kola spram sm,icrn vjetra naizgled pruza mogucnost cia
se zakretanjem kola, zoog promjcne powsinc nastrujaYanja vjelra nn kolo, bitno utjcce nn
veHeine energije privedene koJu, a tako na isti nacin kao kod vodnih turbina (utjecajem na
privod lCoergijc) OStVDrl ulogu Z(ls(jlc. Razmjcrno tome vcliki moment tromosli masa i nepo-
;fdjne popmtnc pojavc pri brzom prisilnom zukrclanju kola cine takav vid zastitc ncprikJad-
nim za veee turbine.
5.2.1. Podcsavanjc polo"zaja kola spram smjera vjctra
Prom,ienjh'ost vjclra uzrokujc odstllpanje polozaja osi vrtnje kola od smjcra vjetra iIi
tocnijc oclrcdcnn, moguenos! da tokom rada turbine vjelnr naslrujava pod odrcdcnim kutom
YI_ na ycrtikalnu rayninu U kojoj IcZi 0S \Ttnje kolil. Ta toenija odrcdnica polrebnaje zbog toga
S10 sc- cesto os kola turbine poslavlja pod stano vi tim nagihom U odnosu prcma vodoravnoj
ra\'nini. Tako je kut nagiba osi kola vrlo malen (y\ < 0), te predstavlja samo jcdan konslruk-
ti\'rm delalj, zanimljiv je zhog neposrcdne veze s lemom poglavlja. Temeljni razlog za uvode-
njc nagiba osi kola y\ jesl povecanje razmaka izmedu (vrha) lopatice i stupa ili izvcdba kola
sa s!anovitorn konicnoscu (pri ccrnu uzduzoa os Iopaticc nc ldi u ravnini okomitoj na os
kola) llZ jqodobno s10 nwnji rn7111ak lopn/ica od stupa.
Prvom ic svrha da se smanji mcc1udjclovanje lopalice i stupa (koje uzrokuje :;labije isko-
ristenjc cne;'gije v.ielra j pojac;va dinamicko oplereccnje slupa i lopatice) iIi smanji ukupni
moment s[lYijanja lopaticc djclovanjcm ecntrifugalne sile lopatice.
Drugom je svrha da se smanji moment aerodinamickih sUa kola s obzirom na OS stupa,
pa stoga uljece na reglllaciju poJozaja.
Utjecaj Izv. vjetra na rad turbine s nezakrctljivim lopaticama i 0} ::::: konst.
prikaznn je na temelju ekspcrimentalnih podataka na slici 5.8.a. iz koje proizlazi:
_ snaga turbine (occki\'ano) smanjuje se s porastom kulova zako5avanja Y l.i to priblizno;;;: cos
2
Yl
Znalnije promjenc :mage nastupajll pri kutovima y,- = (20-30(1), dok otkloni reda velicine
y < 6" uopee nemaju tltjccaja. Pri otklonu YI, > 70" snaga turbine prakticki je zanemarivn
Podsuslil V vodenja i nacJZ()ffl vjclf()l.'-!cktrane 167
- u podrucju vclikih brzina vjetra snaga avog !ipa turbine cak se i povecava za 0 < Yz < 40,
[lakon cega slijcdi njczino naglo smanjenje. Gubi se ocekivana podjednakost utjecaja nc-
gativnih i pozilivnih otklona, tj. simetricnost P(y;).
Prvi zakljucak je vazan za brzinu djelovanja Sllstava za regulaciju koji ima svrhu da
zakrctanjem kola aka osi stupa svede yz -- O. Brzina pode.suvanja polozaja kola smjeru v.ietra
stoga maze bili razmjerno malena j bez veceg je znacenja za iskoristavanjc cncrgije vjetra.
Neocekivano povecanje snage (u podrucju vecih brzina, gdje dolazi do izrazaja stall-
-efekt) s paraslom Yl. moze se objasniti utjecajem zakasenasti vjetra na isti efekt, dok se gu-
bitak simetricnOSli moze objasniti utjecajcm promjcnc brzinc nastrujavanja vjetra s visinom
i interakcijom slupa i lopatice.
Slika 5.8.b kao rezultat tcoretskog prorncuna, osim slO je poopcenje u bezdimenzijskom
obliku e
p
(K
r
, y;), prikazuje lltjecaj na koeficijent brzohodnoSli (K1J
r
za e
p
::::: 0, dok je
smanjenje (Kp\ S rasluCim ku[om otkJona osnovil za korislcnjc zakrctllnja kol2 za sprecavanjc
pobjega (poglavJje 5.2.2).
P/P
n
1,2
1,0
,--
]] I I
v=23 m/!!.!-'
I
0,8
0,6
0,4
0,2
1
I"
v-11 m/s
- _.
I
v=8 m/s
I
0) -40 -20

20
C
p
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
o
t--
--
b) 0
--
-:
!1
80'
2
b"yzl=oo
.-
1-

i-::::c"\
!\
45'
,\ I
75'
\
5 6 k ""Rw
p v
3 4
SI. SHu i 5.8.h Utje(:aj l''1{lkd[eno.vlirc !:ielnl nil sna,p,u Iw/;ine P ('11.) - srednja prijcdnost mage -- lISredl!i{'l!(I
!Udwm ei.I\'lIIinlitnog intervala
Treba spomcnuti da se rezultati teorctske analizc utjecaja zakosavanja na snagu, tj. CP/C;l
(Yz::::: 0), za razliku od pokusnih, tocnije aproksimiraju krivuljom cos
3
yz.
Slicfll1 odnos izmedu znacajke turbine sa i bez utjecaja zakosenja vjetra na temelju nor-
maine komponentc brzinc okomite na ravninu vrlnjc kola v
1
= v cos y, proizlazi iz pokosnih
rC7.ultata na modclnoj turbini. Nonnalizaciju dijagrarna el' (Kp) za razlicite kutove zakoscnja
Yz u jcdinstven oblik e
py
(Kpy)' gdje je KI'Y::::: Kp I cos
x
Yz, c
py
= c/cos:1yz)x, daje najbolje rezul-
late. tj. najmanjc rasipanje mjcrnih tocaka za razli6le od krivuljc aproksimacijc, kao sto
prikazuje slika 5.9, za x ::::: 1--2/3.
Prikaz trokuta brzine II uvjetima zakoscnog vjetra na sUei 5.] 0 ukazuje na proll1jenll
relaljvne brzine vjetra w i odgovarajuceg kuta vjefra Zil razliCite polozaje (<p = 0, n) iopatice
pri vrtnji oko osi kola. PosJjediee su nestacionarnosl strujanjn, )}nesimetricnost optcrecenja
lopatice zbog cega se u opterecenju kola pojavljuju pcriodicki promjenjive komponente sile
i momenta u svim koordinatnim smjerovima, Xl> Yh zJ (51. 5.11).
Radi tcorefske analize aerodinamickog optereccnja lopatice svrhovito .Ie vcktOf brzinc
vjetra v (0',) dalcko isprcd turbine) prikazali u koordinatnolll sustavu (KS) vezanim uz geomc-
triju lopatiee. U obzir ce se uzeti i moguCi kut nagiba osi kola YI i konicnost kola Yk (kut
otklon(l JopaUce iz, ravnine okomitc na os kola), slieno U\!eCll na optereccnje lopatice kao
i kllt zakosenja Yz.
c"
0,2
0,1
o
o 2
Sf, 5,9. ,\'orJIhdi;:uc Uu ZlIli,'Uj!:C IUl-hille /I ohlikli ['p( (J(p,,)
x
SI.5.10. Trokllli /Jrzil/{I pri zuko.lcnoJlJ I.jefru
Rezultat l1iza prd\'orbi kompUllcnti brzine vjetra, pocevsl od prikaza bCLine u koordinat"
nom sustavu KSO (xu, Yo, zo) vezanim uz stup vjetrogCl1cratow
\' cos Yz
-v sin yz
o
(5.3)
,
:il;u
z,
as zakretanja
kola oko stupa
Sf. 5.11. Pri/wz kouniil!Uilll!;; ,}iI.lfIlL'1i furhillf:
do KS3 vezanog liZ Jopalicll
oZllako - slIljer kUIII{,uJlcl!te br;jnt'
! obodna - obodna brzimi Vl'lnjc
"xo
\,:0: Vo "" I Vyo
Vw
, "'- : llOrIlulna - OKuwltd llJ ohodnu i uzJulJlU
I uzullzna - uzduz. Jop:1lice, uJ Kocijcna du vrha !opalice i
mOle se prikazilli Jwo:
169
(5A)
T'j, T
2
, 1':; matricc su vcklora brzinc pri pO.icdinacnil1l zakrclima kounlilli.'Ulog SlIS-
(,lYa
VI :::0 T 1 \' () - KS I zakrcnut za It oko osi xl) U odnosu prCIllJ KSO
\'2 :0: T 2. \'1 - KSl zakrenllL za (r oko osi Y I U odnosu prClllii KS 1
\'10::: T:; \'2 - KS3 zaiu<:llut za Yk oko osi X2 II odnosu prnna KS2.
Za odrcoivanjc rclatlvl1c brzinc vjClra w spram odsjccka lopalJcc, vcktor apsolutnt: hrzin0
izn:ucn prcIlla jcdndlbi (5.4)
170
AElWENERGFTSKA rOSTlWJENJA
- v sin YI. cos tjl - V cos Yl sin Yl sin (p
v :;;: V:l:::: V cos YI. cos )'1 cos Yk + v sin Yx sin cp sin Yk - v cos YI. sin YI cos (P sin Yk (5.5)
v cos cos YI sin Yk - v sin sin cp cos Yk + V cos y/ sin Yl cos {f} cos Yk
potrebno jc nadopuniti ohodnom brzinom odsjecka lopaticc
-wrcosYk
o
o
gdjc jc r - polnz.aj odsjccka duz lopaticc,
i komponcntama inducir;me brzine II ohodnom smjeru V
t
i abijalnom smjeru (smjem osi kola)
v".
Uvodcn.icm indukcijskih faktora aj, a2
II I :::: v[I I v cos cos '11
(5.6.1 )
(5.6.2)
gdjc .Ie \' cos cos YI komponenta brzine vjctra u smjcru OSI kola, tc rastlanjivanjem incluci-
rane tn'zinc u KS3 na komponenle . .
- (U r cos Yk ilz
v:::: - V cos YI. cos '(1 cos Yk al
- v cos cos YI sill Yk al
vektor rclativne brzine \'jetra \v sc moze prikazati kilO
\v::::
-{I)rcosYkCt I
v cos Yz cos "It C
n
.
\' cos Yz cos YI C, I
(5.7)
(5.8)
Ct, en, C, bczdimenzijske 5U hrl':inc nas!rujavanja na odsjecak lopatice ovisnc 0 polo7.,aju 10-
paticc prj vrlnji oko osi .
Ct "" sin cos (f) kp + cos Yz sin Yl sin (f) kp + (l +82)
en;;;: tg 1'/. sin (p sin Yk/cos YI tg Yt cos <p sin Yk + (1+al) cos Yk
Cs ;;;: - Ig sin <p cos Yk!cOS YI - tg YI cos (P cos Yk + (I-a]) sin Yk,
gclje je kp :::: (I) reDs Yk I \'.
Relativna brzil1a vjetra
W :::: V cos Y/. cos Yt [C2 __ J2
t

]
'12
(5.9. 1-3)
(5.10)
sadrz.i uzduznu komponcntu brzinc Vektor w stoga ne lczi u ravnini okomitoj na uzduznu
os lop!l!ice, odnosno u ravnioi profila lopatice. Ta zakoscnost relativne w zoatno
Pod"uSl,lV wK1cnja i nild/,on! vjetroclck(fHnC 171
otc7,a\a proracnn sila on lopaticc (postavlja se pitanje, primjerice u kojoj se mjeri mogu ko-
ristiti podaci za koeficijcnt uzgona - olpora eL, CD dohiveni ispitivanjem u lunelima s dvodi-
menzijskim strujanjem u ravnini profila) Ie sc stoga u ve6ini analiza zanemaruje. Treba istak-
nuti da je uzduzna r>radijalna) komponenla brzine w nazocna i kad kola s Yz:;::; Yl "" Yk :::: 0
zbog radijaine "ekspanzijc toka llzrokovanog promjcnom aksijalne brzine prije i nakon diska
kola. Ispitivanja Stl pokazala nazocnos! nczancmarivc radijalnc komponenle strujanja, poseb-
no u presjecima hli7.e korijenu lopatice.
Zanemarujllci lltjecaj uzduzne komponentc brzine vjetra kut relativne brzine vjetra je
(
C, I J
-cosy
C
t
1. kp ,
(5.11)
Koefidjcnti inducirane brzine ai, (12 odrcouju sc izjcdnacuvanjem izraza za aksijalnu silu dT
i moment sprum osi kola dM izvcdcnih iz jednadzbc (momenta) kolicinc &ribanja i teorijc krila
(5.12)
(5.13)
1
dM :::: "2 p w
2
1 dr cQ B r cos '(k (5.14)
dM:::: elm ([1 x VI - [2 x "2)a F:::: 411: p cos cos YI COS
4
Yk a2{l - (11) w r:l v dr F, (S.lS)
gdjc jc: B - broj lopatica
CT :::: cL cos + CD sin q) - kocficijent aksijalne sile
cQ :::: cL sin - CD cos - koeficijenl ohodnc silc
F - faktor snwnjcnja aksijalnc j obodne sUe zbog kOllacnog broja lopntica - faktor
"rsnog gubitka
( L - komponenla u smjeru osi kola.
Jednndzbe:). 12.-5.15. strujanjc ako lopalice opisuju kao kvazistuciona.rno slrujanje, tj. u di-
fcrencijalnom vrcmcnskom razdoblju tijekom kojega se lopatica zakrcne za kllt d,p:::: OJ dt veUCine
wV), se ncpromjel1jivima. Zanemaruje se i mcdusobne neujedllaccnosti
naslrujavanja na B (broj lopatica) pri iz\'oclu indukcUskih koeficijcnata za lopaticu u poJoz.aju <p.
IndukcUski se kocficijenti odreduju iterativnim postupkom rjcs:wanja sustava jednakosti
gdjc jc (J - koeficijcnt )}knHosli.
w
2
vrO) F'
(5.16)
(5.17)
Za rcgulaciju zakrctanjem oka osi stupa ad neposredne su vainosti komponente F
x1
, M
/
.
1
,
My! koje doprinosc momcntu Mzo kola u odnosu prema osi stupa
(5.18)
gdje je 10 - udaljenost ovjcsisla 10pRticc od vcrtikalne OS1 zakretanja kola,
1 I L
Sf. 5.13. olUolio I,old 11(./ Mil
prijedliolll okn:hljil uko osi
[.'rtllje kola
Ocisno.l/ IIsrednj,me urijcjnosli F
x
],
(!dl1o.I'IIO exl "" Fxl / (112 P 1,2 J?2J[) ()
kWII ::,aJ;U.IWjU LjelrCI
dok prcostaJe k011lPUflClltC pusrcdno 0plerecujuCi glavni 1ezaj turbine duprinoscCi
momcntu lrenjn lezaja skupu s prcoslajim sibilla kojc lcJ,aj pr0uzima kao. primjericc, !e'1ina
kola i kuCisla iurbine, aefudinalllicko oplerccelljc kutlsta turbine ild.).
F,I, 10 MZl su za red vdiCilla manji od Myl tc i uz vdo maJene ku[ove nagiha osi kola
(1',_ < 6
U
) prvi Clan dcsne Slranc 5.18. mOLe bili ciominantan iIi b:lr l"<-l\'llOpnn an s
preustalima. Ovisnost My! (::::: P/t) U "(/, slijedi istu zakonilusl kao i ::,naga kula \,"vl\, 1 cos
2
yJ.
Aerudinal1l1Z:ka slla'F
x1
rezuhat jc tJesimclricllc ruspodjdc .
U DOl
f dQj cos (Pi = L J p v ....2(r, cp;) 1r cQCr, (p;) elr COS (Pi'
I (J
(5.19)
gc!jc je (Pi - i-tc lopatlcc II tn:nulku L
Na lemelju analize trokula brzina za dva poIuzajJ lopatice, (slika 5. [0) U Kdjimu .Ie l1aj-
llocljiviji utjec,-lj olk]ona (tp "" 0, :::: 'If, dQ "" :tdF\l) proizlazi Lla .Ie smalljcnjc dQ Zit (11 ;;;; U
1'ciativno manje ncgo za (p:::: IT 0 > Sbodno tume uCinak djclovanja rezultirajucc
sile Fx); rczultall proracuna koje su prikazani na slici 5.12 kao usrcdnjenc \i'ijcdnusli lijckulll
21t
jednog okret3ja kola Fd ::::: JF
x1
dcpl2n: U ovisnosli () kutu zakuscnja, .ie .'>llllopude;arajuCi.
o
Momcnt sile Fxl c!jclujc na k010 u smjcrtJ olk!OIl<l vjc!ra oc! osi kola tel,eei, dakle cia pu.swyi
kola II smjcru z;lkosenog vjclra.
Ana1ogno Fxh moment pusljcdica ncsimelriCllC raspuJjclc aksijalnug oplcrccellia
lopatica. Rczllllali proracu!la prema uobic<0cnoj podjdi lupalicc na niz ud;;jccaka i teoriji
profila LIZ prctpostavke ugradene u jcdnadzbe 5.12.-S.1 S.
173
. Ii B 1 .
1\11.1 "'" L fdT
i
r COS Yk Simpi = L f ;:; p w
2
(1', (p;) 1(1') cT(1', (Pi) cos
2
S111 q); r ell' (5.20)
'1=1 1 {) L.
suvisc se raziikuju oct pokuSJlih da bi Se ta ral.ljka mogla obja.sniti Cinildjima neobullvil6:::11im
proraclInolll (utjccaj stupa, stralifikacija slrujallja). Prjkaz j<: Sluga ognmiccl1 na iskljucivo
poku"nc rczullatc. tao nn slid S.13. OSi111 izrazitih varijacija MI.l sa zakrctom kola, izustanka
ocekivanog periodickog obiljdja (razmjcrno broju lopalica) La [uk krinl1jc s\"()j,;IVUlu je
< 0 za --40
0
< y/ < 40".
Kombinacija utjccaja FXI i Mil II podrucju '/1_ < 0 stvara, dakle momeui kuji zakrcce
kolo u smisiu smanjivanja '11., tj. kolo sc samo poddi1va pruflljeni smjcra vjetra. U po-
drucju y/ > 0 nijc mogu(; jednol,oat:<tn zakljucak 7.bog Jlj(.:;dusobno supr(;\o(lg Jjelovanja
F'-x! i Mzl>
Z,-l proraCllll (M'1.0)k pri Yt=1) tnogu posluzili ckspcril1lcnlaJlli podaci tI hezdi-
menzionalnom obliku
(5.21 )
prema kojima.ie (C:V1)nm "" 0,04 za 30" < -(I < 4(Y'.
Prcma f1LlCiolJ djclovanja reguJacijski SllSIf\vi za mugu sc podijdili na:
'-I) aktivnc -- kod kojih sc momenl zakrctanja turbine oko osi stupa ostvaru.ic clcktricllo (lti-
drau1ickim) sus!ayom pugon Iwjill .Ie tlClwiS,-,il 0 \jctru
b) pa:-.ivlH: - llloment zukrelanja kuji jc reLullul djGluvanja aeruJiwllnickih slla v,ictra na bl)
kolo turhine. b2) dodatnc kriine povrsinc, kao stu je, priJlljcl'ice, rcpni slahilil'.ator, b3) piiol
vjctrenjacu.
S obzirom na polozaj kola lurbilll: i nos(;ccg slupa prcma Yjctru, ra/Jikuju sc in cdbe HZ
vjetar i niz vjctar. U prvoj izvedbi v.ictar prvo lJaslrujavJ. nil kulu turbine, a zatim na stup.
tj. stup se nalazi u tragu kola, dok jc u izvcdbi nil. vjctar obrnulo. PrcJnusli j)J've izvedbc Sl!
bolje iskoristenje cncrgijc vjc!ra i rnanjc izrazi{o dinamicku obiljCLjC ,)ptcrc6:nja pri pn;Ll/.u
\opaticc uza stup. Ta izvedba prc:-bd<1va li kombinaciji sa sustavilll:i pucl a). b2}, b3). dok sc
izvedba ,>niz YjCUlC primjcnjujc 11 ajuccm "u.:'lan: rod b 1). Ci.1:l.iC o"nU\'llil prcd-
nosl konslrukcijc.
a) Aklivni suslavi za podc.sa\"anjc pulo/,a,ia kula turbine jcsu klasicni n:gulacijski suslavi :;
osjetnikom smjem (sm.icStt:llll1l na kuci.<w turbine), reguJ::t!orum, Pos\;l\'llim 1<_c<\-
clana je uubicajcnu cicklrun10lumi pOgOll. Uj::t jc poscbno';l 1',11<11";1
prijcnosni s11ljer (reda 1: I 0(0) prijcnosnika snage, koji zalivatum u
veliki mpcanik pricvrs6:il JUt glami ley,aj turbine (&1. 5.3).
Ako prijcnosnik sn;.tgc !lema sVujsti'O samukuciyosti (kau PUZlll prijcnusnik. primjcrice).
tadajc sustav, prosiren hidwulickilll kuC:nic<1mil kojc rasterccuju prijcnusnik ud i.-::razilug
dinamickog optercccnja. ilrZ[nH zakretanja turbine oko osi stupa reda je veliCine
1 okrclJlO min.
Razvojno glcdano donja granica primjcnc J.klii'nih (iii prisilnib; sust:ml p(Xli;!:a\'allja ]10-
mieu se u podrucje sve manjih snaga 10 kW) pOliskuju(;i upottcbu, primjcric;;, pilut
vjelrcnjacc, pa sc ta izvcdba danas vrlo rijclko primjcnjujc. U jludrucju male snagc
1 kW) jos uvijck se najvist: koristi stabili/,awr, Sl() se mULe njcgovum
pfih\'atljivum cijcnuIll, jcdnostnsJ]uscll izvcdbe iii upotrdxml, kau z,astilc od
preoplereccnja gonjenog stroja.
174
b) Rcpni stabilizalor
U"jct samopodcsivoSli turhine
(5.22)
gdjc jc M
1r
- moment trcnja u gluvoom lci.aju turbine
Mr:::;: Plm\ - reakcija momenta na verlikalnom vratilu gonjcnog stroja brzine
vnnje (J)" (gencratora, pumpc), tC-meljenom na stupu (podnozju stupa)
jest temdj za (staticko) dimen7.ioniranjc fcpnog WlhilizlllOfa (s1. 5.14) povrsinc A
r
"
z.aja E (spram nsi stupa) koji 1Tcha ostvariti moment sIl1llopodesavanja
(5.23)
Izbor obJika rcpnog slabiliza!ora (vitkosl) j njcgova profila, koji na kocficijenl
nOfmainc silt: en' ognnicen je lcinjom za jcdnostavnos{:u izvcdbe Ie Cinjenicom da jc Z11
sarno[Jodesavanje kut otklona - nastrujavanjc na ferni $labilizator Yl. =:
Dole iz prvog ogranicenja najccsce slijedi izhor rayne ploec leao profila, druga ukuzuje
da velika vi!kos! (b
2
/ArJ i nije bi!na.lako se pc>vccanom vitkosCllza male napadne ku!ove
mogu osl\,ilriti vecc Yrijednosli en' II podrucju '(I, =: najpovoljnije znacajke ima
ploca vitkosti :;: 1. U 10m podrucju vrijcdnost )'/, ploca manje vitkosti, prema jednadzbi
5.23, zahtjjeva rclalivno J1lanju povrsinll od vilkije ploce
(5.24)
Njezini ncclostaci za Y /, < 2{Y' ionako ncm;:\jll yaznosli s cnergclskog stajaiista,jcr .Ie prom-
jena snage turbine zbog otklona neznatna.
Faktor smanjcnja hrzine u tragll kola moze sc procijenlti n<l temelju vrijednosli indukcij-
skog faklora aksijalnc brzine, t.1. p ;; (1 - ad.
5.2.2. Suslav zastite od poh,icga
Analiza rohjcga turhine t!smjercna je odrcdivanju;
a) hrzinc vrtnje (Ilr koja hi sc Ils!alila pri pohjcgu. Usporcdha brzinc vrtnje pob.1cga i nomi-
nalnc brzine vrtnje (j)n treha ukazati na povebmje mehllnickog oplerecenja kola turbine.
Time jc omoguceno odluci\'anje pri i700ru dvaju moguCih projektnih (jcscnja vezanih s
puhjegom: robusne konslrukcijc koje (e podnijeli sva mchanickll naprezanja 11 uvjetima
nekontrojiranog pohjcga iii cko!1omicnijn izvedha l'H od pohjega.
h) clinamike Promjcna brzinc vrtnje tijekom pohjega \'aznajc za proracun vrcmen-
s!cog ril;;dnhlja II kojcrn CC S8 brzina vrtnjc povccati od nominalnc do najvece dopustenc
na telllclju cega sc 1l1\'rduje potrebml hrzina djehwanja sus/av!) zastite.
Prikaz znacajkc turbine 11 bezdimenzijskom ohliku cp(Kp :;: R w/v) najpriklildniji je za
ana!izu pona.sanj;l turhine uz promjenjivu br7inu vrtnjc (I), S ohzirom da Sll \'fijcdnosli Kp za
cdrecenu brzinu vjetra nlzm.ierne brzini vrtnje kola. PoJozaj locke pobjega R na slid 5.14 kao
slacinnarnog stmja 1urbine, odrec1cn je sa p::::: 0 c
p
=: O. Prctpostilvljajuci da \Urbina pokrcce
generator prikljucen na mrez.u, zbog cega .ie kutn<l brzina vrlnjc Wn stalna, raelna se locka
POdSlIs!av v()(knjil i !1n(];-:Ofc. vjctroelektnmc
D
K 1, I
S/. 5.14. Opferei'cl1je rep/wI{ .\'ta/;ili;:alor(l pri POdf','!{lnmju p%-
zqia kola
175
tnrbine prj povecanju brzine vjclra pomicc II podrucje manjih vrijednosli koeficijcnla brzo
hodnOSli K
1
,. Isp(ldom generatora iz 111reze i pobjegom turbine lJstajijo bi se stanjc u lockj R.
Ako se prctpoSlayj nepromijen.icna brzina vjctra nakon ispacla, (ada .Ie konacna brzina vrtnjc
pobjcga (1)1
S obzirom da vrijcdnost (Kp\ ovisi samo 0 geomctriji (i pos!,'lvtlom kulu e lop<11ice, koji
.Ie Z ..<'1 pretbodno objasnjavanje slalan) sJijcdi daje za pohjeg nD.jkriticnija radna locka pri naj-
vecoj brzini vjetra. Iako pokllsnc znacajke izvedenih propclernih v,iClrogeneratora ne daju
mogllcnost tocnog odrec1ivanja (Kpl/Kp, .IeI' .Ie za vcCinu izvcdaba rad turbine ogranicen na
podrucjc brzina vjetra (3-4,5) < v < (25--30) mIs, njihovom se ekstr:lpo1acijom do1azi do
vrijcdnosli (Kp)/Kp ::; 10.
Pretbodna analiza pobjega turbine na ciijagrama cp(K
1
" (3) izvedenog jz
Illrhinc PCv). gdje je promjcna poswvnog kula ]opatice e poci\'a na prctpostavci jednozn;]cne
P(kW) D"" 15,3
80 .1
,n""O,84 s
40
20+-+'.Ji
krlticna tocka
ispada turbine
'l (generat9ra)
za pobJe9
',',._. -I l
-4
prestanak rade i
turbine Veo -,
16 20 24 28 v(rnls)
a)
0.3 +-,I-+*4+4-!\-rl--l
0,2
0.1 +-r-LH++'-
o
o 2 "" Rw
b) P v
Sf. 5.15. Prika:;, II/rhine pOll/ofll be::.dimenzUskih
liD
ovisnosti c
p
0 Kp za oJrr.;(kni 13. U znalllug pove.6anja relativnc brzine naslrujanu1ja
vjelra w':= + V
2
)112 zbog pobjcga (w
r
w) dolazi do izrazaja Rcynoldsovog broja
(Re ::::: w IIv) i Machova broja (M ::: w/a) na znacajke profila lopatice, odnosno na e
p
turbine
(a - brzina zvuka).
Za razumijc\'anje utjecaja M broja nuino je podsjeliti da jc kOll':lcno stanjc pubjega
notdno slanjc u kujemjc pogonski moment, kojega sl\'ara unmarnji dio lupatice, uravnotden
momentom koccnja vanjskog dijcla lopaticc. Uljccaj promjenc Ivl broja najizrazcniji je upravo
II podrucju rdallvlle brzinc w, tj. velike obodnc brzine u::: 0)[, 0 kujemu i 0\'1S1 me!,
ment kocenja. Za profile koji se koriste pri gradnji lopatica turbine, podaci za kocficijcnt
uzgona - otpora CL - CD ogranic. ..::ni su na podzvucno strujanjc (M < 0,3) kojctnu su profiE
namijenjeni, le se zakljucak 0 uljecaju M broja na konacnu brzinu wlnje pob.icg<:< CDI' syocli na
uUcctvanjc suprotstuvi,icnih cfckala: pri M < 1 vri,icdnosl ko;..::ficijcllla uzgotla CL pada,
dok kocficijcnt olpora elJ rastc. S olrLlwl1l na dOfllinirajuCi doprlnos siJc otpora oboJnoj sili
koccnja pri mulim napaJnim kUfOyima (ill cycntualno IlcgaLimim napadninl kutovima pri
kojima i sib UZgOIlH duprinosi sili - momcntu koccnja) kao opCi zakljucak slijcJi cia ce i>e II
uvjctima povccanog M broja, zbog djdol\\lrnijeg kuccnja, brzinJ pobjcga CD" lj. Kpr sma-
njivali. Zakljucak se moze prosirili i na pugors<-lnje cjelukupuG b;..::zeiimc!lzionalnc znHCJ.jkc
turbine, kao sto prikazuje 5.16a.
M<0,4-0,5
(mYs)j
300
,
0,8
I

.... 06 Ml
200
I '
0,1
o
, E
0,4
100
\
\ E=arc tg k pr
0,2
0
; EI ""arc tg kprMl
0
o 0 10 20 30 40 vl(m/s)
a)
,vp
b)
Sf. 5.16. U(;ecaj MucliuL'U hrojd !Iii ku!wZ:rllt huinu unnje I!Oryega
ProraCUI1 koji ne uzima u obzir j utjccaj M hroja Sluga Jajc lcurctsk.i naj\'l.:;6u postizi\'L1
vrijGdnu;,[ brLinc Hlnje pobjcga, stu zumu ukaLlljc slika S.16b. G podzvucnulll poJruc.ju
(M < 0,4-0,5) kutna brLina pobjcga Or (ili obodllil brzina vrba lopalice L') odrcuena jc polo-
na pravcu nagiba Kpp odnosno U::: (J)r D/2;:;;; Kpr v, gdjc}: V brzina vj;..::tra pri pObjCgll.
Pri dOZ\,UCllOlll struj'-llljU (l''vJ < 1), lj. pubjcgu pri brzini V > vp konacllo slanjc PObjq!,il bit 6e
odn.x1eno tockom na pravcu nugiba KprM Kpr) S pripadaju6ulll vrijcc!noscu l'v'l Droja, kao SlO
prikazuje sEka 5.21.
Osim oCiglcdnug povdanja mdmnickug OplCfCCG11ja kurijcna lopalicc uzroko\'anog cen-
Irifllgalnolll si10111 (.:= (02), pobjeg turbine prateD .Ie j Zllalnim ponanjcm uksijalnc silc T \lHi
lopaticll i s[Up). Slilw 5.17a prikazujc promjcnu aksijalne siJc na kola turbine u raunol1l po-
Jrucju liZ Cl)::: kUIlSt., a njczinom prcinakulll II bezdimcnzljski obiik C,),(KI')k (s1. S.17b) uoCljiv
je pomsl koeficijcnta aksijalnc sHe (>r s puraslOUl koeficijcl1l<! brzohodnosli Kp' Pobjcg ii:
krlticnc radne locke (uz naj\'cCu brzinu \jctra veo. prj kojoj .Ie turbini uopuslen fad)
voucnp ! flildl.uJ'a
0,25 l-i.--'+-+--.tlJJj
o 0,4 0,8 1,2 1,6 2,0 vlvn
a)
UI
Sl. 5.17,a i 5.17.h Oplerefen}e kola Ii/rhilie ahija!lIm!) .>iJom Til fWnI!dlnolll j/OgllllLl i
zbog pOraSla Kp 1mbinu dU\'oJi u podrucje zm!nu v8611 \Tij;:dnoSli ('-I m:go stu SlJ bile prije S<lJIlOg
itipada c'I'i' Uz. llcpromij(;Cnjcflu brzinu vjdra 10 izuzi\'(t, omjcru cl'fcrl. pu\'ccanje ak.";l-
jalnc sile T ili, za cvrstocu krilicnije, povc-Canje mumcula sayijanja lupatice,
Dinamika pobjcgil turbine, uz ..:arlcmarl\'anjG gubi!aka snagc u prijcnosniku snage od
kola turbine do gelleralma, odre .. 1cllC: ,ie jcdnadzba Jinamickc 1'!lVnotcl.c
(5.25)
gdje .Ie .JmJ :::::.l!-; + .J
g
i
2
- mOmGlll Lmmusti sm'-lJljcn on os kola turhine
h - moment trulliosti l1l'I.C;C kola (lopalicc j lupatlcG) II odnusu preJila osi
vrtnje kola
J
g
- moment tromosti masc rolora gcncratofil
i ::: WiD.) - prijcnusni omjcr mulLiplikalora
r/l - aerodinamicki moment \'jelra u ounusu prcmH osi kola lijckolll pubjcga.
Na slici 5.18 dan je preglcd vrijednusLi 111UllKnla lromusti JopaticG kola [e lispurcJba
momenta lromosti kola J
k
i gencralora J
g
i
2
), jz cega proizlazi dominantan utjccaj kob turbinc.
Sf. 5.18. Iv/asCI i r!lmneI111ronW.lii !opJiice 1/ uds/w,lff () j!mmjl!ru ko1u fa)
Mowellt fmlllusfi kuiu i g<!lIcm/oJ'(i (b)
178
PQSTROJENJA
Analiza pohjcga kilO h
o
allstacionarnog zbivanja, tj. niza tlzastopnih sumja od kojih je svako
odnx1cno !ockom na radnoj 7JIaC1\iki turbine, omogucuje definiciju aerodimmli-
ckPI!: moment;) M t1Z pm-.naUb eksperimcntalnib znaeajki (urbina. Prelhodno je pOlrcbno
mdnu znacajku kola (dijagram snage nn vralilu kola Po hrzini vjclrn) preinaCiti u bez-
climcnzijski oblik prikJadan I:a praccnje prcmjene snagc uz promjenjivll hrzinu vrlnje.
Umjcsl0 k!;lSicl1og prikaza znacajke turhine c
P1l1
:::; f', oblik kola, Re), medusohnom
komDinaci,ioJn bezdirncnzijskih znacajki. uvesl cc se nova znilcajka snagc
U podrllcju vdikih !}cLina vjctr;l /l);lcajkc kl'nb) \'e6nc lurhinn na VjC!(lf, osobilo onih
cij;! jc snagn ogra!1iccna - rcgllJirana slal!-efekloD1, izglcdnju kDo nn slici 5:19, tj. k
pill
:;;: konst.
St. 5.19. Prj/alZ pobje;.;u tllrhil/(' /I d(j:lgranlu kl'm
turbine ncposredno Ilnknn rastcrcccnj<l kola pri brzini v.ietra "11 < v < ""'(" t.i.
j1c)cetnnl:.va pohicga unutar koje hi trchala djclovati zastita turbine j sprijeCili c1aljnje poveca-
njc brzinc vjC!r:t (smanjcnje 't). moze sc, dak!C odrcditi kao
(5.26)
gdjc je PJi' ())n - nominalna snaga kola turhine j nOl1linalna hrzin<l vrlnje kola
P
n
::::,P
gn
/11 .
P
gn
- norninalna snaga general ora
11::::. 11g 11[1
11g. 11[1'- S!llpanj,l djelovanja generalora i prijcnosnika SIlage.
Na temelju jcdnndzbc (5,26) proizlazi ovisnost acroclinamickog momenla k0111 M 0 brzini
vrtnje kola
(5.27)
gdjc jc kM - konstanrna velicjna za odreoeno kolo (uz nepromijenjen polozaj lopatice) u
podrucju An < A < /..(;0'
vodcnja ; nmjzora 179
Uvrstenjem M :::: l(M Q)2 Ijesenje jednadzbe dinamicke ravnote:r,e kola tijekoI11 pobjega
odreduje vremenski interval ..t
k
u kojem sustav zastilc od pohjega mora djelovati da bi spri-
.ie-cin povccanje hr;>;ine vrtnje iznad (Ok
(5.28)
Na primjern turhine promjera kola D::;:: 15,3 m, nominalne elektricne snage P
n
::;:: 55 kW,
11 < O,g, f>inkronc brzinc vrmje genernlora reducirilne nil os koJn (I), = 5.26 s-I. nominalne
vr!njc kol::1 (:)n:;:: 5.73 s-I (uz 2% klizilnja gencnHora pri pllnOm oplcrecenju), momenta
lromosli linl::;:: 15000 kg /11
2
, mo;(e se prikllznli red velicine .6.tk'
Uz prekoracenje brzinc vrtnjc oel 20IJ() (Or. (ogranicenjc koje .Ie uobicajcno kod
yerine izvC'dnha) i odg(lVarajocc vrijednosti kocficijcna!<l k
pm
:::: 9.10-
3
kM :=: 461, slijcdi
(\t
k
::;:: 1,0 s. Tllj rczultat ukazuje nn vazoost brzog i pOllzdanog djclovanja Sl1stava zaslile od
poh.lcga. jer hl7.in;1 vrlnje dosegne dopDs!Cnll vrijcdnosl praktic'ki ti.iekom .iedoog okrcl<\ja kola.
Sprecilvanjc p0l:jcga kod Jnodcrnil1 turbina n<l vjeti.lI ostvnrcno jc jednim od sljedccil1
postllpaka iIi U ,',Yfhu rovebnja pouzdanosli, n,iihoi'om mcdusohnom komhinacijom.
1. Koccnjc POlllOCll momenta Ircnja i71nedu kocnih lamih oblogn i kocnog diska smjcS\c-
nog na vrati]u kola turbinc ill ge.neratora.
2. Aerodinamicko kocenjc kola turbine pomocll )'spoilem{{ - poscbno izvedenih dijclova
Jopaticc, koji pri rrckoracenju (:J).. z<luzimaju lakilV da sl\'araju aerodinnmiCki moment
koji koCi kolo.
3. Zakrctanje lopatica kola turbine mijenjrl cl'(K
p
) turbine (s1. 5.14), pri cemu se
2nn!no smanjujc (K
p
),' Promjcna pOS!in'nog kutr! lora/ice, ()sim one za pobjeg najznacnjnije pos-
ljcdicc:, rezultira i smanjcnjem C,]", !j. sma'1jenim oplerccenjem Jopatice i kola tijekom pohjoga (s1.
5.17). MOl11cnllromosti tog suslavu razmjemo .Ie malen, SIO tHU omogucujc brzo djclo\'anjc.
Kod turbina srcdnjc snage (p < 0,5 MW) prevlada\'a kombinacija sustava s kocnim di-
skol11 kilo primarnog, i aerodinamickih kocnica, kao sckundarnog suSlava zastile ad
Turbine "c611 snaga (P> 1 MW) primarnu zaslitu oct pohjega oSlvuruju zakrc!anjem lopatka
koj1111a se ujedno rcgulira i snaga, Ij. spreeava preoplerccenjc gonjcnog stroja, dok sekundarnu
ulogu imn kocni disk.
1. Izvedba stlSlnva s kocnim diskom (disk kocnicama) kod turbina TIn v.ictar ne
rnlikujll se od sJicnih kocnih Stlstuvu u strojarslvu, od kojih su i preuzeti svi standardni di-
jelovi. Ugraduju se kako na sporokrctnom vratilu kola prije nmlliplikatora, tako i na brzo-
krctnolll vratilu genemlora. Taka\' poJozaj kocnice u prijenostJ snage zab(jjeva daleko manji
moment kocenja. ali zauzvral mullipjikalor izlaze preoptereccnju. Broj kocnih elcmenata i
njihov cIuz oboda kocnog disk:! odabirc se tako cIa se prj kocenju konslrukcija turbine
oplercti iskljuCivo momenloJ11 koccnja Mk i lime izbjegne neurnvnote7.enosl razmjerno vclikih
obodnih sila kocenja diska nn tarnim povcc;inama.
Vaznost pravovrcmcnog kocenja diska pri pobjegu za dimenzioniranje samog kocnog
suslava proizlazi iz jednakosli 5.28
(5.29)
IbU
AEfWLNEilGETSKA POSTIW;C<JA
koje ukazuje na IJovecanjc pom:bnog momenta koccnja s kasnjcnjem,il u akuviranju suslava.
Prema naCinu akliviranja i djclovanja kocni susUn' zaslitc od pob.iega poslojeClh izvedhi
turbina maze se j)odijcliti n;}
a) akliviranjc - zbog signala ispada deklrogcnCr;}tora 1Z mrd.c .. , prckida slHljnog kruga
- signalom urcJaja za mjcrcnjc brz.inc Htnjc kob - generalora
b) djeJovanje - elektromagnctsko
- hidraulicko
Vccina sllstava Zllslite ima ugraoeuo svoj;;lvo j)samokocivoSli, prckic! u djdovLtnju izaziva
koccnjc cliska.
2. Zracnc kocnicc su sekunJml1i SUslav zastitc od pobjcga na lurbinam<-l s nczHkretlji\'im
lupatieama, snaga kojih se ograniC<l\'d stall-efeklulll. Svrha im je da u slucaju olkaziranja
disk-kocniea ogranice brzinu vrtnjc ((I) < Wk) rastereccnog kola st\'amjuCi moment kuccuja
Mk pomucll j;:.spuilcri.l<<:. Na slid 5.20 prikazanfl Sll elya tcmcljna ublika spoikra u u
kojcm izazivuju aerodinamicko koccnjc kula. Vrsni jc spoiler u normal nom pOgullU vrh 10-
palicc i kao taka\' doprinosi pogonskult1 ll]Olllcntlllupalicc - kola. Njegovajc upolrcba znalno
sira od spoiJera na slici .'i.20b, Al0 sc iZ1l1cOU o.slalog mOLc pripisMi i lllUf!u{;llustijcdllOSU1\'"
nijcg analitickog proracuna njcgova lllOIHcnla kuccnja. Vrslli S0 spoiler izw)(li kao
ncprofilirana lopatica, kilo dcbda ra\'ll;.l ploca, za koju su poznati odgu\-arajuCi kocfieijclltl
uzgona i otpora, za raIJiku od spoikr;J Ita :>lici 5.25b, koji u POlpullosli mijeflja aerudill<1111ickc
znHcajke dijcla \upaLicc na kOjClllU se nalazc.
Tc prumjGoe acrodin;:uniCkih znacujki lopalice kau posljedica promjcnc opstruj;:m.lllja Jo"
paliee, posebno u pud1.bclluj zoni, nijc jcdnusla\'110 analiticki obuh\'iltiti. Spoikr s nusc6im
dijdom lopaLicc jest cjdina cija jc aerodinamicb znac;:ljka oJrcdiY;t jcdino poku:>om.
o meClusobnol1l radnog C!ijcla lopalicc i spoikra primjcnjiva .Ie i za \Tsni spoikr (tj.
/ as kola
vrsnl spoiler
a)
Sf. 5.2(). hu;d!Jd .Ij!oilcrd (II jJ%zqjll/lri koi3ulili kula IInbi'ne)
a - vr.i:l1i slmiie,.
b - spoiler
b)
v()(1cnjll i llliU/Onl vjdrockklnillc
Sf. 5.2/. Proll!ienQ iljJlen'lenja kola :.ho;;
rllI!}i!!!: fOj}UiicL/ {)ri .\pof
{era
181
spoiler i pn,;o::,laJi raclni dio lopaticc nisu dYijc lH.'o\"isllC aerodinamickc pUHsilh.'), ali sc
u znatno manjoj mj-:ri Odr<12<1,",1 nJ lUCllosl proracun.1.
Aktivirallje vrsnih spoikm sl\'ara momCllL koCcnja koji mOLe II pu(plInOo,(i ullliril;
kolo ili uspOslaviti J"a\"Ilo[cL.nu :'l:mj.: u kojcm s(: s\"a sllaga - moment fallOg dijda kola, ap-
sorb ira na zracnim kocnic;.tmJ. pri brzini I,-rlnjc ()j < (iJf:' Snagll lCiUU(Jg uijcla kola turbine nak()Jl
aktiviranja kocniea i usposla\-lj;ll1ja stacion;'ln1og st:mja pri brzini vrtnjc (1) prikJadno .Ie i7.LlZiti
koristcC:i radnu z!lil.cajku turbine beL nklivimnih v1'.s01h spoiler:!
(5.30)
gdje jc: cp_" A, - klh.:JicijClll snagc i PU\T.sillJ. kola kojcm su uklunj:.::ni (:iklivii'ani) vrslli
spoileri
c
p
' A - Kucficijcnt snagc i povrsina kola s ncakli,'iranim \Tsnim
f::::: cl'/c
p
::::: (P,JA,)!(P/A).
Faktor smanjenja spccificllc snagc r kola jest pusljdicil prom.1cnc: obliL.: kola Il<.lkun sto
su s lopalica odslranjcni<\ spoikri. Smunjiyanjc Juljinc 1 (i umjera 1/1<.) izaziva re-
la[i\'Oo vet! uljccaj opslrujanUlja rubma h)pMicc zbug konaene duljinc jupalicc, lj. 1'0-
vecanjc kocficijc:nla inuuciranc brzinc. Prornjc:na rdalinlc brzine yjc:tra w i kUtil ]wslt"Uj:]\-ililj;l
lil, kao posljcdica promjenc induciranc brzine, odra/.a\'a sc na f kao nil 0,1. 5.26.
Uz ocekiY<tno smanjenje specificnc S!l:lgc zbug j!ojabmug i'UbU\':l 1\)paLicc.
njezino fX)yc:{anjc u pudruC:ju vebh brzitl<l H1Ul,C sc lUl1lacili hzJ.kasnjclom puja\,Jnl slall,-cfck-
1,1<\ zbog smanjcnja kUla <P i napaduog kula a \jdra U odnusu prcl1la pWfilll.
Ina7. za snagu P
k
koju apsorbira zracna kucniea, mul.e Sl' pojednos!;l\'nili s obziJ'um
slican izvod za lopatlcu zbog rc1allvnu male duljine \'rsnug spuikra. ZallCll1:lwjuCi, d;llde
promjenu relati\'lle br7.inc \,,' i kUla nastrujavanja \'jctra <p duz vrsnog spuilcra
(5.3 I)
gdje jc: rk - srcdoji polumjer spuilcra II odno-,>u prcm<l osi kola
Lb Dk - sila lJZguna i utpora spoikra
N .- broj aktiviranih spuikm.
1112
Ar:ROE:\fERGETSK/, POSTROJEN.lI'I
ruhova vec je ugrac1cn u vrijednost CD i el, koji se, prirnjerice za
ravnu plocu V!tkosli :::: 1 u podrucju a > 45 mogu izrazili kao
CL:= 1,17 cos fX, CD;:;;; 1,17 sin a,
(5.32)
gdje .ie 0 - ktl! nas!rujavanjll vjetra w na spoiler,
Razradom izraza nil silu uzgona Lk i otpora Dk spoiJcra j relativnu brzinu vjetra w ::;:
"" rk w(l + /\/)112 slijedi k
(5.33)
gdje je: )'k::;: v/rk (D
AI; - povrsina jcdnog spoilcra,
Promjenom izraza za snagu radnog dijcla kola jednadzbc (5,26) i snagu kocenja jed-
nadzbc (.'),33) u bczdimenzijski ohlik 00
3
A), u njihovu omjeru
I
P, 12" P (R w)' A
I
PJ 2" p (R w)' A
1,17 (il')' (I + A[) sin(o: - q
Cp A?
(5.34)
snage kola kp11l (= cp II?) i koeficijent soage kocnice k
pk
Na slid 5.22
oJlh:)\'a OV1Snos! 0 koeficijen!u napredovanja A i hrqju aktiviranih spoilera N za
pm!uvm kut spoiler;] 8k =:; 90 koji osigurava najdjclotvornije kocenje.
zracnc kocnice vccaje snaga kocenja 1\ > P od snage kola u bilo ko'o'
tOCkl.' a kolo cc se u potpunosli umiriti. Dje1omicno ak!iviranje zracnih kocnica
ilral cc vr!nJom kola co (= v / R A,.), gdjc jc Ie. odrcdena presiecistem k ,. k k . ,
,.v. . . 'v.' . I J pm pk. l' U azuJc nn
V,1ZllOS1 Js!odobnog ak!Jvrranp vrsmh spollcra zbog ccga bi predoost u izboru sustava zastite
10
8
6
4
2
)
--
N.:3
I-
N=
N 1
o
-
........",
,/
I-
Y i
.. '-
-;/- --
"/
r=
k"
,/
I:
,
.,.-
I
j-
,
,
,
/ i
I
0,2 A, 0,4 0,6 0,8 A=v/Rw
SI,5.22. Utjecqi aeroriinam;"(kog koc/!!{ja lUI pohjeg II/r-
hine
v()(1cnja i fwdzora vjelroelckmwe 183
imala izvedhn sa sredisnjim urc(iajem za zakrctanje. Pojcdinacna zakrcfanja aktiviranjc vrsnih
spoilcra ostvarujc vcell pOllzdanosl S ohzirom nn visestrukost slIstava zastite. Daljoja bi ana-
liza ukazaJa na prednost prvog S obzirom na ntvnomjemo optereccnje 8vih lopatica pri kocen,ju,
dok pojcdinacno aktiviranjc omogucujc jcdnoslavnu realizaciju, posebno ako sc- aktivinmje
odvija zhog povceanja ccntrifugalnc sile pri pobjegu. Slika 5.23 prikazuje cesto
vanu izvedbu te vrslc,
spoiler
osovina
lopatica
osovlni
St. 5.23. Centrifugall1i vrlni spoiler
Pri (0 =:; (Ok ccntrifugalna sila spoilcra nadmasujc silu prednapona tJacne opruge zbog cega
se spoiler pomice uzduz osovinc i izvlaci iz vodecih svornjaka na radnam dijelu lopatice (koji
osiguravaju da u l10rmnlnam paganu spoiler nc odudara od konture lopa!ice). Izdanci oa
osovini ulaze U odgovarajuCi Zlijeb u lijelu spoilera i prj daljnjcm radijalnom pomaku
spoilcra uzrokuju njegovo istodobno zakretanjc oko osovine u koCioni polozaj 8
k
. Nakoo
smanjenja brzine vrtnje (Ok) spoileri se vracaju u prvobitan poloZaj i postaju radoim
dijelom lopatice.
3. Hidraulicki sustav Chs) za lopatica prikazan na slici 5.24 osim za sprecava-
nje pobjega, namijenjenje i ograniccnju snage i regulaciji brzine vrtnje kola turbine. Slozeno-
sti izvedbe hs, osim te viscstmkc namjene, doprinosi ired veliCine turbine (P == 3 MW, D = 60
m), oa koju je susfav ugradcn, zbog cega su zahtjcvi za pouzdanoscu sustava povecani. Prim-
jcricc, susl3v jc u po!punosli zatvoren prema okolini i mo7.e djcJovati bez obzira oa svoj
pOlozaj. Niskotlacni sprcmnik - akumulator tlaka osigurava doslatno velik Uak U SllS!aVU i
hidraulickim ciliodrima - zakrctaCima lopatica smjcStenim na samoj lopalici, tj. neprekidna
nazocnost pod tlakom u svlm dijelovima sustava (kao, primjericc, u zakretacima koji se
u okomitom polozaju lopatice nalaze 21 m iznad osi kola).
Iz analizc djelovanja sustava uocljiva jc primjcna klasicnih postavkl u projektiranju
zastitnih turbinskih Sllstava:
- sustav je otporan na neispravnost u vlastitom hidraulickom krugu, tj. neispravnosl hs
zakrctac lopatice dovodi u krajnji po!ozaj, odnosno aerodinamiCki zakoceno kola,
- u sustavu uvijek ima dostatno akumulirane energijc da se ol11oguCi djeloyanje u uvjetima
prekida opskrbe elektricnorn energijom iz vanjskih izvora,
akumulator
niskog tlaka
akumulator
visokog tlak
A
pumpa
u..._<i---i-"'E<v'i.
IO
AEROC;..'EiWC'I'SKA POSTIWJE"iJA
elektromagnetski
ventn
""J4JLUservo ventil
...;;." enti
D 'k---.1
I,
S/.5.24. lJidraufitki SiLI'hn' at 2.ukri!lunjf! t'1:11I0;': dije/a fOlk/lica
lurhine
U uvjctima pobjega, tj. ispmla gcneratora 12 mreze, e1cktromiigllelski vcnril prekida do-
vod ulja pod visokim tlakolll na tzv. pilotski prikljucak A blok-vcntila. Time sc pfcbdu vcza
zakrctaca i servovenLila (E-B-servo vcntil - C-D-zakretac), a uovud ulja ost\'arujc prcko
E-D. Zbog razlicitih pOHsina stapa zakn:taca, Hak kojeg neprekidno oSlgurava \:isokotlaclll
akumulator zruka, stvara silu koja pomice stap u polol,aj, ounosllo zakrd;e Jopalicll u
krajnji - acrodinamicki zakocen poIo?"aj.
5.3. Provedbe zadaca vouenja vjetroelektrane
Zadaee voctcnja vjelrockktranc \Tlo su slicnc, bcz obzira da Ii jc \'j(;trockktrarHt pri-
kljuccll<l na mreZLl iii racli au[onOIl1no. Meoutim. naCini provedbe L:uduca yuctcnja dosla sc
razlikuju, pa ec sc u nast[\\'ku posebnu obraditi pron:dba zadaca \'odenja kod SUSl<l\,<1 koji su
spojeni na elektrodistributivnu mreztl, a posebno kod suslava koji rade aUlOllOlllJlO.
5.3.1. Vodcnje vjetroelcktranc pri radu na mreztl
S obzirom na provedbLl zadaca vodcnja, vjctroeleklranc se l1logu pOdijditi na:
- Kunstanino hrzinskc - konsiHnino frckveudj,ske (KBKFj kod kojih se brLina turbine
regulira l1lijlCnjanjem postavllog kula lopatica ilili se regulira geIll!wtor. Kod sinkwnih
generatora to sc provodi reguliranjcm llzbude, a kod asinkrunill [cgul1ranjem otpOfil U
krugu rotora.
-Promjcnjho brzinskc - promjcnjivo frehvendjskc (PEPF) kod kojih SI.': [urbina i
generator 110 fcguliraju, vee sc rcgulacija pr0vodi u prilaguJno1l1 sklopu prikljuccnom
izmcc1u gellcraloru j mrt-/.e. Obii.:no se radi 0 susLavu s regllliranim ispra\'liacelll
CAC/DC prctyarac) i reguliranim izmjcqjivaC01I1 (DC/AC pn.:lvarac). .
Ra:r.J.TIotrimo najprijc slucaj KEKF sllstava sa sinkrunim generalorom. Osnovnc zadaee
yoacnja takvog sustava Sll:
-regulacij<l napona na stczaljkama gencralora
- reglllacija snage turbine, kako sc ne bi pn.::;la Jlominalna \TijcJnost snage gc:ncratunl Po",.
185
Upravljacke varijabJe sustava jesu llapon ul.budc sinkron(Jg generatora i postavni kut
lopaLica turbine.
Prije rjdavanja zadaCa vodenja potrd_mo .'Ie ouredi!i luilcri.jt.: k1!kvocc voucnja i ogranice-
nja upravljackih varijabli. Primjcricc, LipiCni krilcriji kakvoee voucnja odredcni za stvarnu
turbinu snage 6 MW bili su:
- lranzijenlnc promjcnc napona ne smiju biti veee od Stir) i ne smijc bili odstupanja na-
pona U slacionarnom stanju
-ne dopusta sc prckoracclljc snage turbine veee ad 140 C;y! nominainc wijcdnosti, kako
bi se sprijeCiJa velika l1lchanicka naprczanja ror[Lcijskog Sustava.
OSi01 toga postojala su i ograniccnja za upra\'ljacke varijablc:
- brzina pronuene kUla lopatica maksiIllalno jc iznos11a 10 SIUp11jC\a U sekundi
- minimaln<i promjena poslUvnog, kula lopal'lCc bila .Ie 0,2
0
- rcgulacija napona uzbude bib .it: moguca u gnmiCalll<.l 20 V.
Postavljcne zadace voucnja mugu se oSlvw-i[[ na elva naCina:
-klasicnom tcorijom vuuenja, pu.:.dmo zadacu rcgulacijc napuna generatUr'-l
a poscbno zadace regulacije prcl1tscne sflage j
- modcrnolll tcorijom optimalnog \'uzknja viscvdicinskib su;:;la\'", lwjom sc sve zadacc
voaenja rjc,savaju skupa.
Primjer klasicnog rje.senja prika/.lljr.; slika 5.25. Ulazna vciicina rc:gulalora lIzbude gcl1C-
ralora.iest izlazll(Jg napona gCllcmiora 2..U(" a izlaztla rdicina fWpOIl l1zbudc Ug[C'.
Taj je rcgubtor bio poscbno razvijcn II okYJru am(;riClwg projck!a l1lultimcgavatnc \-jdru-
cleklranc. Regulacija smtge pro\'odi :-,c klasicnim PI rcgulalorom kuji Lto ulazi1u vdiCillU iIlla
razliku izmcuu nominalnc snage i sl\',U'1O proizvcdcllc clcklricllc snagc gCIH:ralOr[( .6.Pc;, it kao
iZial.llU varijablu promjcnu pos[[lVnug kuw lopalica 6.[3. Razlika iWlCc1u sillkrunc i sl
jcutnc brzine okrcl::mia 6.w kuristi 5C kao stabilizirajuCi signal. Vrijcdnusli rcgulatura pmwcu-
nale su na temelju 1;OSU1Vljcllih zahtjeva voucnja i lincariziraIlut', mudcla sustava lcoj"1 .Ie u-
kljucivao vjetroturbinu, prijc!lusni Jllchanil.am i slnkroni generator. DelaljuJ. analiza po.',(upka
prOfiiCUfla regu!:ltora prdazi uksirc ovog. ud2bcnlka 1 mULe S'': naCi u nit\-cdenuj jj(craluri.
Primjena modcmc lcorijc optimalnug Wx.1i.-:njH \'iscvclicinskih sustavd dajc buljc wzultalc od
Idasicne tcorije \"i.xknja. Uhll.nc yelicinc algoritHm \'O(1cllja jesu od.sLupanjc Jl:tPOllil ,--\Uc:, r<l;.lika
iZllledu ::-;intrunc i sl\,';'m; kutnc brzine ..J.(j) i faLllkd L::mcdu !lOmioalnc snage i sl\-J ..w() proizvcdclll-'
snage 6.Pc;, a izlazne vclicine prumjena puSta\'JlOg kula lopatiut L\13 i promjena rcgulaci.hkog
napon<l uz,bude 6.U
IU
:.
O
. Treba oJrcditi matricl! i/.!aLlwg rcgulalora K taku dOl vrijcdi
gdic je u uprav!ia.cki veklOr, 1I = J
i
, a )' vdUor il.laza, Y::;;;; .
. . _0. RE(,
_ .o.P
e
Proraclln K tcmclji ;;c na lin..:aTiziranOln modclu i zallljevu za miJlll1lalil.acijom
inlegralnog kvadratnog kritcrija. DJ'ugim rijeCima, potn:bno je regulator projcklirali tilkll da
udslupanja j,u, 6.U
o
i 6.P
o
budu m.illimalna UL najman.lu IllOgutu illtcIY0nciju, sto znaCi uz
promjcflu L'l13 i .:1U
REG
. Pritom sc koristi dubro raz\'jjcaa tcorija optimalnog \'odl.':ll.ja.
Slika 5.26 priicazuje tiplcnc odzhc vjctroagrcgata nil. naglu promjcllu batne vjctra za
slueaj<.!ve (a) khtsicnog voucnja i (b) \"odenja yl.scvcliclnskim oplimalnim r0guliuorom. Rijec
je 0 yjctroelektrani snage 6 M\V. PrcdIlosl optimalnug \'odcnja je 06[[(.
1116 AFROE'JERGFTSKA rOSTRO.lENJA

1----
,
,
,
,
i
,
:
,
:
,
,
,
,
,
L _____ ___ ._._.
.- ----- -----_ .. _- .- ---------_ .. ------,
,
I
:
,
SI. 5.25. Kfasitni priSfl1{J v(}(1enju l:i/!!ror:lcktmne so sinkrrmim generatorom
mreza
U prethodnom primjeru kod rcgulacije snage govorilo sc 0 ogranicavanju snage na no-
minalnu vrijednost snagc gcncratora P
ON
' Posehna je ldkoca pitanjc optimiranja prenesenc
,mage u slucajcyima kada sc brzioa vjctra mzlikuje ad one koja moze razviti nominalnu snagu.
Slika 5,27 prikazuje momcnte znacajkc vjetroturbinc j sinkronih generatora (krlvulje 1 i
2). Pod pojmom optimiranja snuge podrazumijeva sc pracenje krivuljc Mop!' Ona spaja 010-
mente za kojc .ie, uz danu brzinu vjetra, snaga maksimalna. (J) ... je sinkrona brzina okretanja
turbine odredcna brojem [101ova gcneratora. frekvencijom mreze i prijenosnim omjerom mul-
tjplikatora. Oeito .Ie da za tacno odrcc1cni broj po]ova generatora i tocan prijenosni omjer
mulliplikatora nijc mogucc sIijediti krivulju M
opl
. Primjerice, generator Cija je sinkrooa brzina
())sl bit ce blizc optimalnom radu za veee brzine vjetra (v > 7 m!s), a !!eneralor sa sinkronom
brzinom w,2 z[t manje hrzine vjctra (oko 4-5 tTl/sek). Radi sto boljeg iskoriStllvanja SID sircg
podrucja brzinc ".ielra, vjetroelcktrann se obi coo izvodi s dva gcneratora razliCitih brojeva
po]ova iii s multiplikatorom s promjcnjivim prijenasnim omjerima. Mjeri sc brzina vjetra, a
Pndsllslav j nlld,ow vjc[roc1darane 187
P/P
N
....
, /1 'I 11
1
1,4.j t :, 1 1\ i\
,\ I r 1" ,.
1,2- I' 1 N ' , ' t
1 ", II \: '\
,0 ,It tt \1
0,8 I!
0,6
UdUaN 1,04
1,02
WI
1,00
0,98'
1,4
1,2
1,0
10
5
o
r"\
, ,
,J
u \)
V
,
!
y
,'" , '\ " ...
... I. V
5 5 1
v{m/s)
:1

o 4 8 12 16 20 0 4 8 12 16 20
S/. 5.26. Odzivi rjelm('/ekrmne na nagfll promjenu hrzine vjetra liZ:
(I - klasicno t'o(ienje
b - optimail1o vi.feve/i{Hnsk(! vndenje
PT - melumi{ka snaga turhine
PG - e1ektribw snaga generatora
UR - napoli regulatora
VG - napoli genera/om
f3N - zahtijevani postavni kilt /opalica
f3s - ,\tuarni postut'lli kut tapaliea
v - hrzilla vjetra
ako je Dna manja od neke granicne brzinc (Vg), na mre7!l sc prikljuCi generator s verim brojcm
polo\'a iIi se ukljucuje multiplikatar s vcCim prijenosnim omjcrom. Sustav se tada okrcce
manjom sinkronom hrzinom. 7.a veee brzille \'jetra iskJjucuje se prvi i ukljucuje drugi gene-
rator s manjim hrojem polo\'a iii se prelazi na manji prijenosni omjer multiplikatora. Slika
5.27. prikazujc slucaj kod kojeg je VG:::; 7 m/s. Za VG < 7 mfs prali se znacajka (1), a preko
7 ruls prati se znacajka (2). (Preiazi se iz tocke A u tocku A'). Ako se fadi 0 dva generatora,
onda je generator s vcCim brojem polova manje nominaJne snage.
Snaga je jednaka produkw momenta i kutne brzine
P=Mro . (5.36)
Uzmemo Ii toeku A za nominalnu radnu toeku manjeg gencralora, njcgova cc nom.inalna
snaga biti jcd.naka pO\'Isini iscrlkanog prilvokulnika odrcdcl1og rrhovimu 0, M j, A, CD,2- Snaga
veccg gencralora, Cijajc nominaJna radnu locka B. bit ce jednaka porrsini veccg pravokulnika
odredenog vrhovima 0, M
2
, B, (Os!, Spomenimo jus i to da 50 izborom sinkronc brzinc CDs U
odnosu prema lllomcntnoj znac<-\jki turbine odrcdujc i donja bain<l vjclra pri kojoj l)i generator
poceo proizvodili ekktricnu cllcrgiju. Kod generatora (1) to je brzina ou priblizno 3 mIs, a
lead gencratora (2) od oLprilike 4.5 m/s. Prema lome, da postoji samo generator (2), brzinc
vjetra ispad 4.5 m/s 11C bi S0 iskoristilvule.
CD
MOPf
M,
M,
ro
Sf. 5.27. i\IOlllen/nc ;:JldZqjkt.' L:ielrufllrhine i .I"inkmnih ;;elli::rD-
{ora
U danasnje se vrijeme u vjetrocleklral1dIWI &10 fude na mrdu svc vise kOli<,!c aSlnkroni
generaturi. Oni imaju dvijc osnovnc prcdtlosti:
a) nije potrcbno pro\oditi regulaciju napuna gcner:.tlora
b) odgo\,im:uuCim izborom kliz:.tnja s mogucc jc buljc pwtiti krivulju 1'v1
0
1(; pa na taj 1136n
vise iskoristiti potencijak \julra. K!i7.:lnje s izracunava se izrazom I
(5.37)
gdje.ic sinkrona brzin:l a w sl\ama tnzina generalora.
Slika 5.28. prikazujc momcn(nc znacajke asinkronih genera!ora 1 \'jclIoturbine. Prctpo-
stavimo najprije dajc brzinJ. \jctra 8 m/s i da imamo sarno asinkroni generalor, cijaje znac<.\jka
oznacena brojcm 3, koja za brzinu vjctta od 8 mts upravo presijecfl kri\'ulju rvl
opt
.
Ukupna razvijena aklinw snaga bit cc Pc;::::: M3 0)3, sto.ie jednako povl"sini pru\'okutnika
odredcnog tockama, 0, M], C i (\)3. Kuko je ill] ::::: (l + s) 00,3, gdje je ill,) sinkrona brzina, a
s klizanjc general ora, snagu Pc; mozemo podijcliti u dva dijela
(5.38)
189
gcljc jc P
s
aktivna statorska Sluga pn.:Jana mfdi (po\Tsina pravokutnika 0, ,:\1:" D, Wd), a
aktivna snaga rolorskog kruga (powsina pravokutnika CD,." D, C, ill:J. Kalco je glavna zadaca
vjelroelektrane prolzvodnjn i predavanjc clektricnc cllcrgije mrdi, samo j0 P
s
korisna s[Ji.tga.
a P
R
jc snaga gubitaka iaku se pOllckau i ona 11I0ze korisno upotrijchiti. Tipi(an primjer .ie
slucaj kada je generator kolutni ilsinkroni slroj kod kojcga prcvladava Y:.mjskl regulacijski
otpor rotoru. Tada se snaga mOL,e upotrijcbiti za clektricno grijanjc, ali ona ipak
dodatni proizvod II odnosll prema zadaC:j vjdrocleklrane. Nepovoljno je to !ito je za
asinkroni generalor znacajkc 3, (0 dodatni proizvod skoro dvostruko n:;(;j od oSIlO\nog
voda.
Ml
0')

M
, D
,
I
I
I
Sf. 5.28, :\IUflit'l/flil: ;)/(iZcd!.c t:ietl'(l/lirhifll: i uyillkrorlih ,liClle-
Tutoro
Promotrimo na slici 5.28. usinkroni gellerator Cija mOmCl1tilLl I.nacajka, OZIli1Cena brojcl1l
.:1. prolazi maksimumom momcntnc L:nacajke turbine I.a brzinu vjctra od 8 m/s. Sinkruna brzi-
na ostala .ic isla m,}. Ukupno proiz,Vl.:-uena snaga PO\'fsln'-l je 0, ;\l'l> E, (J)4, a
korisna snaga puYrsina pravokulnika O. M'i> F, W,3. Iako .jc UkUPllll proiZ\'CUC1l<l ;-;llaga ruilllja
U odnosLI pn:llla gcncraturu zIl:.JC:l.ikc (3), korisn:l nktl\-IJa .snagLl stalom prl'.bnil mn:;,i
za pOYrsinu iscrlbllog pra\'ukumika l'v1:;, Mol, H D.
Prema lomc, ako se teli stu vise silage prcdali mrdi, treba pratili maksimumc fllUlilcll:nib
zn<lcajka turbinc, a ne IvI
opl
. Ako .Ie va/.na ukupno proizycucn<l snaga, lada se na:.[uji
pratili I.ni[cajka M
oPI
.
U slucaju aSlukrOllUs generatora, rijclko sc mOle pomocll SJlllU jeJnug fik>'!log gcnc-
ra[ora postici dobro praccnje, bilu mumcnlnilJ rmksil1lunl,-i, biJo znacajkc I lu naji:'-cs{c
elva asinkwn<1 gencralura rai'.lici!og broja polova, ili jcdan asinkroni s
moguCim prcspajanjcm broja ])olo'l-"a. Koristc sc i kombirwcijc olMju pos!upaka. Tipican jc
primjer vjetroelcktrana nominalnc snage 100 k\V, kod kojc po.slujc d\-a asinkrona
gcncfatora: jcdan sa 4 iji 6 prckJupiyih polo\'a, snage 30 kW za 4 poJa j kW za 6 ])010va.
i jcdan generator sa 4 pol a snage 55 kW. Prijcnusni omjcr mllltipliRa!OfJ. jc 30. Pri malim
brzinama vjelra mikroproc.csorski SUSla\' \'oacnja ukljucuje samo manji generator sa 6 pO\()\'Ll,
190
AEROENL,gCr:TSI(A
pa jc sinkrona brzinil turhine 3AR rad/s. Brzina okretnnja turbine za nominalnu snagu ad 30
kW, se postize prj 6.5 mIs, jest 3.64 rad/s. Brzina vjetra od 6.5 m/s ujedno jc i granicna
brzina '''jctra koel koje se najprije iskljucc oba genCr:llora. Nakon prijelaza na nOVu sinkronll
hrzinll 5.23 rad/s. najpri.ie sc ukJjucuje manji general or, koji sada ima 4 poJa, a 5 sekundi
nakon njcga ukljucll.ie Sf: i yeti generator. Nominalna snaga od 100 kW postiic sc pri 10.5
mls nz bi'zinu okrclan.ia susta\'a od .").42 mel/s. Prijelaz s jedne sinkronc brzinc nil drugu trajc
pribliz!1o 24 sckundc.
1 lwcl asinkrnnog gcner[l!Of<1 pOlrchno jc ograniCiti prcncscnu snagu za orzine vjctm veee od
OIK br/ine kojn daje nOl11inail1u snagu. Prim,icrice, kod DEBRE-25 to su brzine v,ielra preko
10.5 m/s. Jedan or! naciml pnwoticnja (e regllJacijc jest regulacijii poslavnog kula lopatica turninc.
Obicno sc i ttl lwrislc jednosla\,pi PI regulalori prnjck!irani klasicnnm Icorijom voocnja.
U do saela npisanim Stlst;l\:ima, bilo sa sinkronim ili asinkronim generatorirna. l1ijc se
djc!ovalo na momcn!nu zn;\ciljku generalora. Regulacij:1 provoclila sc djeJnvanjem na
lnp!l(icc lurhinc i (ili) ukJ.iucivanjem i iskJjuciqn.icm vise generalonl razlicitih Osnovni
Jlcdnstnlak li1k\'ih sllslava jest Sl():
- 11C OJT)nguC'in'i\iu nptimalno brzina vjctra kod kojih jc proizvcdcna snaga
lllllnj;l nc! nominalne kri"uljc ili mnksimum;l nwmenlnjh zllilcajki turbi
nc) i
.- !:ilhtijc\'::,In slo:!,cni mcll:miz:lm rcgulacijc POS!;l\')1og kula lnpaticc.
Ti sc ncd(lstaci Il1(lgU uklo)1iti kcrislcn.iclll kulu!nog asinkronog gencratora llZ
nicku rcgtl]aci,iu nlpor:l II krugu rnlf!ra.
Pozo:;!o je da kJizanjc :lsinkrollog generatora ovisi razmjerno 0 rcgulacijskom otporu,
koji,ie preko kliznih kolDlova prikljuccn [(1101'\1 gcneratora.
Hns(\lanimo n:ljprije optimirnn.ic sl1age lurhil1c uz prctpt1Sl;!vku da se zcJi maksimirati
ukupnn proiz\'c;c!cna snaQU Qcncratora. To znaCi da trehll praliti znacajkc M
O
"l'
Slika 5.29. znacajkc turhine i asinkrnnog PrctpoSlaVilllo
clajc hrzina \'jc.trd.icc.nakn nominalnnj brzini od 8 m/s. Uz wijcdnos( rcgulacijsk,og otpora R)
Mt

M+

, i
J
MJ f.LZ2Z7-j ( r
.. , __ ...
SI. 5.29. Momenlne Zl1m'(qjh tjetmturbine i a.\inkronoR Rene-
ratora III regufaciju olpom I( krugll mfOra wtneratom
]>odSUSlil\' v(lr1cnja i rwdznm vjetJ"oeick!rane
191
radon tocka sustava bil ce na mjestu slovom A. a snaga prcdana mrd:i (koja je za
8 rn/s nominalna snaga), jednaka povrsini pravokutnika, 0, M" A', (IJ.\. Aka brzina vjetra
padne na:') m/s, llZ nepromijenjen rcgulacijski otpor, nova je radnn locka sustava locka B. Na
slici 5.29. vidi se oa ana ne lcZi na znacajki Mop!' Pocnemo Ii sada smanjivati regulacijski
olpor, smanjivat ce se i klizanje genera1ora, a momcntna cc znncajka pnS!ajali svc slrmijom.
Za vrijednosf olpora R2 (R2 < R
1
) radna CC locka tocno pasti na znacajku Mop!> odnosno u
loC:ku C. pravoku!nika 0, M." C, (l)J vecaje od povrsinc pravokutnika 0, M
2
, B, 0)2,
znaCi dajc lIkupno proizvcdena snaga veca. Zimimljivo je cia je, dos!o i do promjenc odnostl
snage prcdanc mrdi i snag(,j rolora 1I korisl snagc prcdane mrcii koja jc veea za povrsinu
pravokutnika M
2
, M." C', B'. DakIe, promjcnom regulacijskog otpora od R2 do R)
mo;;uce .Ie za svc brzine vjelra, izmcdu 5 m/s i 8 m/s radnu locku slIs!ava poslaviti na znacajku
Mil :'1' Poslllpak jc iSl1 i aleo treba prntiti mnksimullH: momCDlnih znacajld. '
Ispilajmo ,-,ada 7ndacl! ogrnnicnvanja snagc na nominalnu vrijcdnosi. Kako sc rotorska
"nng;] trosi na \'anjskim otpornicima, osnovna zl1daca ogrnniccnja snagc jest ograniccnie sta-
torskC' Pre!posll1vimn da se norninalna vrijcclnnst Slal(Wskc snage postize pri 8 m>s i da
jejerinnka pOYrsini 0, M!, A', ills. Za brzinu \'jelra od 9111/s radoa tocka sustava
bCl rcgulacijc bila bi na mjes!u D, a iscrtkanog pravokutnika Mj, M
4
, 1)', A' bib bi
aktJ\'!lc snagc sla!o{'a. Po\'cea Ii sc vrijednosl rcgul:lcijsk(1g olpora, j)oveca sc i ldizanjc,
a rnnrnc111n:1 l!l!lcajka gencralonl poslaje polozenijoJil. Za ncku vrijednosl otpornika R:>
(R:> > Rj ) 11:,!l'ajka gcncra!ora jc oblika 3, a radna locka za hrzinu Yjclra od 9 m/s prellljesHl
se lllo{:ku A". Aklivna snaga stiltoraje isla kan i pri 8 m/s. PovecaJa sc !11cdUlim snaga rotora
za povrsino pravokulnika fUj, A, A", ws. Ona, kao SIO smo kaza]i, ne oplt:rccllje generator,
vee se trosi II vanjskom Olporu rolora i moze sluziti, prim,ierice, za grijanje vode. Slicno se
dogac1a prj hilo kojnj nrzini yjctra \'c('oj nrJ nominalne (8 m/s) a lllHnjoj ad graniene izlazne
hr7.ine "i/. pri kojoj sc (urbina zilusla"lja. Val,no je- ll!lpomctlu(i dn se vanjski olpor ratora treba
dimem;ionirati u skladu Sil snagam koja ec sc na njemu trositi pri izlaznoj brzini vjetra "i/,'
Znacajka na slici 5.29. namjcrno .Ie nacrtana poloicnije ncgo sto jc llobicajcno kako bi
se boljc lloeili ndnosi. U s(varnoj primjcni obit'no je snaga slalora pri norml11noj brzini vjetra
2 do 3 puta veea ad :mage rotora. Na slid 5.29. snage P
s
i P
R
skoro su i7jcclnac,ene, sto nisu
llobicajeni odnosL
Slikil 5.10. prikazuje blok-dijagram regulacijslwg za oplimiranjc j ogranicavanje
snagc. Na Icmelju izmjerenc brzinc 0) i poznntih znacajki "je(fQ(urbine. izracnnnva se mak-
sirnalno moguca snaga Pma\ slatorskog kruga ZIl In brzinll okrclanja. Primjerice, za turbinu sa
siike :i29. i kutnu brzinu C)l maksimalna snaga slatom jcdnaka jc povrsini pravoku!nib 0,
M
5
, E', 0),.
Usporedbom Pl1li1X generatora j poznate nominalne snage turbine P
N
odreduje se re7:il1l
r:lda rcgulacJjskog Sllslava. Za P
max
< P
N
provodi se oplimiranje snage, pa se stvamo
vcdena snaga st:-l!ora Ps usporcduje sa P
n1ax
' Za Pm,lx > P
N
snaga so ogranicDva, pa se P
s
usporec1ujc
sa PN Razlikc Ps - Pmllx iIi P
s
- P
N
sluze kao ulazne vdli:ine suslavu vodenjil. Vanjski Olpor
rotora elektronicki se reguJira mijenjanjem frekvencije izmjcnicnog ukljucivanja radnih 01-
pornika. Dvije moguce i7.vedhe sbem;:1lski priJGlzuje slika 5.11. Kod jedne izvedbe olpornici
se ukljucuju trijacima, a kod druge liris!orima.
Oznacimo Ii sa !o:-.; vrijemc ukljucenosti Irijaka unutar peri ode T, uCinkovit vanjski otpor
rolora po jednoj fazi iznosi
(5.39)
turbina
mreza
multiplikator
+
rt
komparator 7
Sf. 5.30. Blok-sht'lild l<!gUlcicij.lkog .IU.lhiL'd W lij!limil'(Jl!ie i (Jgmni:uuJII.lc
slwJ.{e orporu 1/ kruga to/ura
multiplikator
4
rotorski klizni
prstenovi
5 6
SI.5.31. Eleklrolli{;ku rq;u!{i(.'(ju otj){)hl u m/orskOIll kru;;u (lsinkl'Oliog ;.;eJJaaloru
Vl>Uenja i naU/.lira vjclw..:kklrmJe 193
DakJe, izburom vremcn<1 tON moguce .Ie toeno mijc:njali vrijednost ulpora wturskog kruga
u grallicarna od (R
L
. RH)/(RL + R
H
) do RH te na taj naCin regulirati snagu prcnescnu s [urbina
na generator.
U drugom slucaju regulacija \-anjskih olpornib rotorskog huga oSLYarena.k ::.klupom
koji sadrii diodni trofazni ispravljac i par otpornika RH j RL koji sc ukljuClljU i iskljucuju
tiristorima. Tiristori se izmj.:nicno ukljucuju tako dEl se IlloLe mijenjatl \Tijcme ukljucenosti
tiristora tON unutar periude T. Ucinkovit vanjski otpor rotora odrcucn je u tum ,::,JuCaju iZl'Hzum
R :::: "R:cH,-T,-' :clo"CNC'lc:R20L
d T
(SAO)
i rnUcnja se u granicama ad RL do R
H
.
U prikazilnom Sllstavu kutnH je brzina promjcnjiva, ali jc fr.:kvcncija narona slalnn j
ocircc1cna frckvcncijom mrdc. Zbog toga se takav sustav mol.c l1<izv;tli promjcnjivo brzin-
skim - konstuntno-frekn:ncijskim (PBKF), pa jc on 11<1 I1cki nacin prijclaz sa KBKF nil
PBPF sustavc.
lspj(ajrnu na .los i primjcf prolllj.:njiv() frcki-cncij:-'Kug (PBPf)
sustava. Generator se 11C prikljucujc iZral'110 na IIln:zu wdi u aulunumnol1l rc;.imu rada.
a sva se rcgulacija pruvodi u mcuusklopu spu,ienolll iLmeuu gcncfalora i mrc7.c. Zbog tuga
ce ovo razmatranjc PBPF su,::,lo.l'a dubHI duCi kao m'od alllUllOl1lnim sU . ..,!iwima \jdruck:klrana
ko.1e se analiziraju 11 sljede6cm pogla dju.
OSllO\'lllJ svojsivo vjdroclcklranc s gencr:ltorom U :lulo{lOlllllUm n.::Jirlill jest
to SIO se radna tocka sarna n,lllljc:::;Ul na taj nacin da generator il. turbinc u\'ijek uzirna mak...,i-
malnu snagu. Drugirn rijeCirnn, Z!ldal'a optimiranja ,mage pruyuJi sc sawustalno bcz ikakyc
vanjskc reguiacije. Posljedica wkY()g nacina rada promjc:njiv():,t.ie llapona i frckH'llcijc tla
stezal.ikmna gcncralUfo.. Zbog [uga sc, iZlllcdu lakvug PIVIPF iz\ ma i distrihu([\"lk: mrc?c ULXlc.:UjG
odgovarsjllCi prilagudni mcdusluop. Prlllljer prib.godnog mcdu:olJopa prika/.<:ill.ic na slid 5.32.
if [l
ffi t_T.T IspravlJac
AC/DC
uzbudni
kondenzatori
izmjenjivac
DC/AC
mreza
sr. 532. Fjerf'oe!ekln:i1iu.\" {lsill;:!Vl.'il!l ;;cllcmli.'ru/!i Ii rudli flU mrcf.i.\' rC,1iil!u _'i-
juni !Jd/)(mu i./i"ef:!.:enciic i.ljJUlc(juCk,;i;:mj"I!jiwC/:11!! mCL1i1.1khi{!(!lIi
Pu::,lupak ",a:,l(Jji u izm.kniCnog n'-1pona proizvcdcllog ,lsinkronim gcncralurum
i n;li;:oll toga ponovllom prctv,-uanju islosmjernog nap()lla u lJapon stalne frckn;ncijc.
Zadaca regulacijskog pouSUSla\a jest rcgulir[Ulje, odnosno boljc kazano ogranica\';m.k
snage na nominalnu vrijcu1tost. (Sjclimo 5C cia sc opiimiranjc snagc au[umalSki provodi.) Za
tu zadacu ogranic<i\-anja snage bio bi duslalan regulirani ispmvljac. Na:njcstanjcm kUla is-
pravljaca uj{ bilo bi moguce odriavali iSlosmjcmu Sll"uju IDe ni1 .zaJanoj nijednusli lRr.:<-.
Teskocaje u tome sto se poveCanjem kUla a" pm'ccavu i rCakll\'11a snag a, a to muLe inuli
ozbiljne posljcdicc za generator, pa cak dovesLi i do njcgu\'a dcmagnctiziranja. Zbog toga Sl'
194
AEROENCRGETSKA POSTROJENJA
ubacuje j druga upravJjacka varijahla: litH rcglllacijc jzmjcnjiyaca (XJ. Njegova je zadaca sma-
njivanjc reaktivnog optercccn,ia generalorll. Zadacc vodenja mugu se ispuniti lako da sc;'
a) 5vnka fegulacijska pel!ja poscbno l:icsava (uE ---7 IDe) i (u-J -+ reaktivna snaga)
b) ohje rcgulacijskc zadacc skupa rjcsavaju (UR' a1) ----7 (IDC, reaktivna snaga). U tom se
slucaju radi 0 viseveliCinskom voc1enju.
GJ8vni ncdOSlatak PBPF sus!avajesl cijcna. Potrchnu oprcmajc, vee i za sustave srcdnje
snage, puno sknplja od oprcrnc kojn sc korisli u prije- prikazanim KBKF i PBKF, sustavima.
Zbog toga.it' pnslUpak .ins uvijck 5a1110 na razini Jahorntorijskih ispilivanja, pa ga ovdjc
(;Cl1lQ detaljni.ie rasc!anjiy:t!i.
5.3.2. Vodenjc vjctroclck!nHlc pri aulonomllom fadu
Autonomnc Slls(avc ".ie1welcklmna dijclimo na sus1l\\'c bez pohrane elcktricnc energijc
sustnvc s pohm!lolJl elektric'ne encrgije. Ispltajmo nnjprije autonomnu vjetroeicktranu bez
pohrnne energije, s poscbnim nagJaskom na zadacc podsustava voacnja.
Slika 5.:13. prikazuje vjc:lroclGklranu sa sinkronim generalorom s pcrmancntnim magne-
limil i radnim R". S!rujno-naponskc znaciljkc susia\'!l prikilzane su na slid 5.34.
u)
S'f. 5.34. ,,,'!rlljIW l!{fjJ(!I1y/:t. -;:nut ,.ike ljelro-
"!d:!l"dl1,' he-:. pohr(i/i(' cli,!:tl"i,\nc
('I1I'!"[.;:)1'
,Y/. 5.33. Vielmdckrm!lo hez po}mme e!ekrrihle
cnn:r.:(j" (SG sillkroni gel7cmtor s per-
!i!({Iwn!nim /II{lgl1r'fimo, R/\ t - radni (ere/)
UA(V)
150-

I
I

I
--"-----,-
2 3 4
Podsuswv v(l(\cnja i I1fldrora vjc!roclcktnlne 195
Kri"ulja P
nnx
spaja locke u kojima je razvijena snaga maksimalna. Ako jc
radnog olpora RAI staIna, radne tocke suslava Idat CC l1a znacajki RAt. 06to je da turbmu u
l(lln SlllClljll necc biti optimalno iskorislena. Za svaku brzinu vjelra, 0 kojoj izravno ovisi i
brzina okrctanja 0), generator necc iskoristiti svu snagu vjetroturbina maze dati. . .
Rjdenje opt imalnog iskorislHvanja raZ"vijene vjelroturbine II slalnom je mijenJ<lnJu
radnog olpora R/\, Inko da sc pri s\'akoj brzini okretanja na njcmu razyjje upravo maksimalno
raspoloz,ivC) snaga Pm;p;'
Neprekidno mijenjanje Olpora RA slozcna je zadaca. Ona se pojednostavljuje ako sc fadni
teret RA razbije II nekoliko diskrctnih vrijednOSfi. Slika 5.35. priknzuje primjer sa 4 diskretl:e
vrijcdnosli olpora. Znacajke suslava Sll prikazane 11a slici 5.34. Ispod 44.5 rad/s ukljllcen .Ie
samo olpor RAJ, izmeou 44.5 i 89 rad/s llkljuceni su olpori RAI i R
A2
, izmedu 89 i 125.6 rad/s
ukljuceni su otpori RAJ, R,-\2 i RAJ, a iznad 125.6 fadls ukljucuje se djeJi 01POf R._\:::: R:\I +
+ RA2 + RAJ + RM
podsustav vodenja
m
t t
r-
RM RA2 RA3 RM
, ,
R,
SG
Sf. 5.35. hez jJ(Jh,-,mc f'!eklrihrc cl1erglje s
m{)gucl1o.{(1I rei:1t!{f('U(! ('I)/(:re(;(-'II]<I
U w.kyim sus!::n'im<l radni terct R,\ ohicno .Ie tcrmicko oplercccn.ic, pa nijc nulno odrl,UVtl-
II stalan IliljX)I1. Val.no.if' sarno sin nolje iskorislili razvijenu 'inagll vjetrolurbine.
Voc1cnje vjctroclcklrallc znatno .Ie aka clcktricnu encrgiju Ireba
pohranili U Ilkumlllntorskim balcrijama. Akul1mJatorske balcrijc pllllC se tacna odreoenim zna-
cajkama punjenja.
Slika 5.36. prikazuje naponsko-strujno pudrucjc !1oollalnog rada oJovnog (Pb) i nikal-
-kndmijsk0g (Ni/Cd) akulTIulalora. Navcdcni su i svi va/ni naponi po ccliji akumulatora, o.d
naziytJog llJj)()llil do narona polarizacijc. Nckc od moguc'-ih nacina punjenjll akurnulatora pn-
U(V)
N,IC,
1 '71
,,551
1
',35j
1,2 J
P,
2,65
w
zabranjeno
podrucje
U
2,40 -.-----1------ napon po!arizacije
2,35 .. granicni napon punjenja
'" -__ J ----l- --1----' ""' "-" ,.,0,", 2,20' - -- -- poddav8Jub napon punJenJ8
2, '0t-- I - - c- ----I uklopnl napon
2,0 r--- 1--1 ----I-----j naz<,m napon
I, I I 1
! , !
--+---
o 4 8 12 16 I(N100 Atl)
SI. 5.36 p,)dm(ie n,mliu!IiO!i md(.l otUW{/A i nihdkw!m{hkog
(Ni/Cd) akW!)U!d/om
U karaklaristlka
UlklUJ
l ....... --:
Wa karakteristika lola karakteristika
l-,
___
I t

t t
IU karakteristika ill karakteristika
197
knzuje slika 5.37. Prikul.anc iiU Ilaponsko ;:,trujoc zll<lcajkc i nCfllcHslcc j)Hlrnjcnc napona 1
struje za vrijemc punjcnja.
U vjetroe!ektranama akumul,ttori su obicno spojcni usporcJo S pOlrusaCima, pa ih je naj-
pog,udnijc punili prcma tJ: iii iu znacajkama kod kojih sc batcri.ia ydi diu Hcmcna puni
naponom jcdnakim naponu llcpn..:k..iunog ili lrajllog punjcnjrr. l\'1cl1utim, kako jc u \jc!fuckk-
(rani tesko dr/.ali sUdan napun iIi struju, lIwdcnc su u i iu kod ku.iih sc dopusta
odredeno lolcranlnu podrucjc. Tipitnu iu znaeajku prikazu,ic s!ib 5.3"Li.
SwInos! napon;J gcneratora mo/.e se osigurati acrodinamickim rcguliranj<:Ul hrzinc'
olu"elllnja vjclroturbinc, primjcricc rcguliranjem poslavl1oga kula lopalicc. I\-1cdulill1, kako Sli
ti postupci slo'l.eni j isplalivi .iCrlillU kud vt:Cih jcdinic;t, ft:gulaeija napmw obicno sr: pl'Ovudi
nil elcktriclli din vjdrucJcklranr:. Nck()liko razliciLilllwcina r\;c\lizi.tcijc tc n;gu-
lacije pril1ljenjivih kod sinkronog gC!ll:ralura S uzbucinim namotum, "inkwllog s
pennancnlnim magnelima i aSlllkrunog generatora u auiOilomnum radu prikazat Cc sc una
stavku. Kod nekih od lih ljcsenj,1 posloji mugu{:ll<Jsi i prcncscl1,; ;magc, sIn cc biti
poscbno nagJas':llo.
OddL\vanje slalnog napona gcncratora rcguiw:.:ijolli :-,bnja uzbudc Juhru .jc
poznat i cesto koristcn postupak. Slika 5.38. prikazuju unl n;ici!lL\ pruvuucnjil m'e fcgubcijc.
Prvi je pumocu elcklfOw.;llaniCkog. a drugi PUlllUCU ckktrunickog rcgulalOnl. Oba pc ,;lllpL:l
--'
0+ I
ill
'
0' D+ II
[,
,
,R,
,
OF OF
SG

I')
-',-
U ro-
D- O-
j

L_"
,

/
I,
B'
elektro-rnehanicki regulator
I,
AI<U ;
T
elektronicki regulator
Sf. 5.38. Odrfuumje Sic/!IiO.'; f!UpUtU ,li/l!.rolliiJ; geillJ,,!u1"U n!iilh jjofIJ .I/mjc udJld"
(/ - efektro .. mehunia;i regula!!.>!
h - ete.i;lror;i,:'ki regillatur
C - slndllllllilj)()II.\!:" ?IWc\;j!;1i
19B
POSTROJENJA
--------------------------
osiguravCljll odriayanje sta!nog napon:1 punjenja akumulatora u sirokom podrucju promjcne
stanja punjenj;l, kao .Ie prikuzano nil pripadnom strujnonaponskom dijagramu.
B,ttcrijc 5e autClmatski 1'0611j11 puni!i !ej< kada ispravljeni na1'ol1 sinkronog generatora
postane vecj od napona nkumulatonl. To cc sc dogoditi lck kad brzina vjclra, a s njim i brzina
turbine, prijcuu nekll granicnu vrijcdnosL Tu hrzinu vjetra nuzivamo ulaznom brzinom.
Kod eleklromchanickog regulatora povccayanjcm napona gencratora preko vrijednosti
n;1])()J")ll punjenja dode do porasw strujc uzhude Ie preka vrijednosti ICllHlx, te do ukljllcivanja
relcja Rei i uZDlJde generaln!';!. Padom naponn relcj se ojJct iskljuClljC a s njim j uzbuda gene-
rmora, pa sc cijcli poslupaK ponavlja. Frckvcncija ukJjuCinlnja i iskljuCivanja relcja obicno
je izmcc1u 50 j 200 Hz.
E)cklronicki regulator dajc bolju naponsko-Slnljnu znucnjku. IskljuCivanje stmje uzbud-
J10g namn!a provodi s(' lran7islorom T] u casu kada napon sinkronog generatora prijedc
dopnslCni Ilapon pnnjcnjn nkmnuJatora.
Prikaz:mi postupci regulncijc napona generalOra nis!! primjcnjivi u slucaju sinkronog ge-
nera/ora S pcrmallcninim magnclima. n prirnjena takvog lira gcncnllofa u \'jelroelekt1'anama
c;vc zanimlji\'i.ia. Gcncra10r jc de!aljno nhradcn u pog!avlju 5.1. Rjescnjc zadaca rcgu-
lacije i1ajJona li 10m je slucaju u prirnjeni is!Osmjerno-islosmjernih prctsaraca, Ciju pojedno-
SlT<;Jjcnu shcmu prikazujc slika 5.39.
r

w
s
L
_C.C
AKU
Sf. 5 .. N. ,_\'/u;m(/(s/:i flri!CdZ Ijc/Foe/ekrrrmc S{I .I'illkml1im gcncratoml!! i
is 1 {)SI! Ij(: I'll 0-' is 1 os/! 1"11 fm f! F(' 11:([rrl(\'111
lzmjcnicni nnp(Fn sinkronog gcneratnra ispravlja se djodnim ispr:l\'ljaccm i II kratkirtl
ljim'i : ipicnog: In\i:Jnja od prihliztlo 50 ps dCl\'odi na prigusnicll L, k1'07 kojll tada roenc te6i stmja.
Elcklxnnickol1l skl()pkClI11 S sc odva.ia od generatora, ali slruja i daJjc Ieee, sada preko
di()dlO D 11 ;l_kurnulator:;ku baleriju. Kako jc razd0hlje iskJjuccnosti rclati\'no kratko, slruja kroz
pc'"""i,," [lri\jdll(l \!;tlno lcCe, sto sc oCituje s!a!nim naponol11 na slezaljkama akumulatora.
Ako se nC(1\'iSI10 rep:ulira vri.ieme uklju{Cllosti sklopke- i vrijeme iskljucenosli skIopkc
l
or
.
T
:, rno2,c sc ZMloyoljili j ;;lduc(l reglllacijc D(lpOna i rcg:ulacijc prijenosnc snage. Vrijeme
torT obrnu!o.ic rnmjerno naponll na izlazu prctvaraca, a vrijeme 10:-':: !colicini cnergije prcuzcte
iz genE'ratora i prcd;mc akmnulntofll.
tTz pnzJ1nle l"ildne turhine i pnznall1 izmjcrenu brzinu okretanja gcncratora (koja
je II s!vari razmjernn br7ini v.ietra) moze <;e. pravilnim izhorom vremena [0;-.;'. u svakom casu
optimalno op!eretiti turbinu. 11 reglllacijom vremena tor!' odrzava1i slalan napon punjenja. Ci-
jeli ceo susla\' bili djclol\'oran samo iznad brzina vjetra, (odnosno brzine okretanjn) kod kojih
.it: napon general ora veCi od napona akumulatora.
j>OdXllSliiV vo(lcnja i nadzNiI vjclrtlcJcktranc

I
I
vJetra
) struJa \ I


r-----'---,
11mpulsnl
--1 tOFF I tON
napan I
generatora)
I
L-__ hregulator L....
snage .\
I
St.5AO. B!o/{dWrIl(1 jedfw i-:.(wJhc is/oslI1jano-rSfO'iiJ\jernih prr!fl."(lra(:a prifagoae-
nih 1:ir:fmc/cktmnall1{J
199
Slika 5.40. prikazujc bJok-shemu jedne od mogutih izvcdaba istosmjcmo-istosmjernog
prctvaraca. Funkciju sklopke Sima tranzistor snage, a suslav vodenja ima i neke dociatnc
zast11nc funkcije.
Vrijcmc i_"kljuccnosti skJoJ1ke tOFr' razmjcmo jc isprnvljenom Ilnpoou generatora, a 11a
vri.icmc ukljuccnosti to;-; cijcluje:
- struja generatora
- lw.pon akumlliatora
- temperature pojedinih komponcnata.
Struja gcncratora mjeri sc i ckwoc!i u sklop na temelju te \"fijcdnosli kao j vrijednosti
n:1ponll gcneratora, podatka 0 brzini vjetra i p07nalih znacajki 1urbine, odrec1uje op!ima!no
optcrccenjc turbine. U ovisnosti 0 dohivcnom rezultalu regulira sc vrijemc tQj"+ a prenesena
sc snaga pove6a\'a ili smanjuje.
Kadn jc akUDlulator u potpllnOsli napunjen, njego\' 6c napon poceti rastl. Ta se promjena
o!kriva odgovaraju(;im osjctilom, pa se na temelju n.ic srnanjuje vrijerne tON kako bi se spri-
jecilo prekomjcmo punjenjc akumulatora.
Ako sllslav duga nldi punam snagom, moz.c d()(-j do pregrijavanja pojcdinih dijeJova. To
se prije svega odnosi na namot generatora, ispravljac, serijsku prigusnicu i tram.istorsKU
sklopku. Sustav vO(lenja omogucuje stalan nadzor lih temperatura, p<l sc U sluc<\ju pregrijava-
njll bUn kojc komponcntc iskljucuje pretvarac slavljanjcm vremena tON na nislicu. Dodatno
osiguranje s izravnim iskljucivanjem suslava omoguceno jc nadzorom slmje generatora.
Ostvarcnjc zadaca regulacije napona u slucaju sustava s 8sinkronim gClleratorom jos je
slozenije. Prije opisa sarnog postupka pOlrebno je objasniti naCin rada vjetroelektrann 5 asin-
kronim generatorom u autonomnom radu i pohranom elektriene encrgije u akumuJalorima.
200 AL:IWEN[RGC'J SKA POS'riWJEt,Ji\
Slika 5.41. prikazujc O\'isnost snage vjctrockktrane 0 brzlni okretanja turbine i brzlnl
puhanja vjclra. Na istoj je slici nacrlana i znacajka asinkronog gcncratora Zit nckollko lipicuih
sJucajeva_
Pretposlavimo da vjetar {JUSt': brzinolU ad 10 m/s, Ako jc asinkroni generator neoptcn:.::cen,
radna tocka sustava lezi na mjestu oznaccnom slo\'om A. Od raspoluzivc snage koju \'jelru-
turbina maze prcdati bit cc iskoris[c:n samo mali LIio Po, i to za potrcbe pokrivanja gubilaka.
Broj okrctaja turbine bit ce 0) I_ Sada optcrccujcmo generator taku aa jc korisna snap. koja se
predaje leretu P
k
- Ukupoa snaga koju vjctrolurbina treba proizvcsti je PI ::: P
k
+ PO' Brzina
turbine smanjujc sc na vrijcdnosl (02, a nova radna locka SUSlava seli sc na mjcsto ol.naCCllu
slovom B. Prdpostavimo da sc hrzina vjetra smanjila na 9 JIll:;, a da jc uplcreccnje ustalo [sto,
p,
r
/ ,I
I
I
I
-----------'-
P,
P,
o,sp G
I
I
,P
MAX
I
I
I
/
/
karakteristike
/ vjetroturbine
karakteristike
generatora
OJ,
12
radno
podrucje
rl
, I
I I
I
Sf. 5.41. Znucdjke snagc Ijetmtu:hinc i (.i.\illkrollo!{ gCllt:rdiom 11 UiI!(;jWI!Jlwm F"dil
RaJllil locka -"eli n<1 zu<-lcajku za brzil1u rjclra od 9 mIs, odnosllu u tocku C, a brzina okn.:wnja
daljc paJa na vrij(;dnust 6.l.'l' Ako:;c brzina 'vjetra ponomo smanji, primjericc n:l vrijcdnost 8
m/s, vjeLroekktrana vise ne moze Jali snagu Ph vee maksimalnu sllagll P2- Radna jc locka
na mjeslu oznaccl1om SlUVOlll D, a brzina okrctanja pada na vrijednost. w
4
_ Na slican 5e mcin
11102e pronaCi rauna Locka za bilu kojc i brzillu pubanja vjetm.
U svim tim slucajev.ima u<-lpon j frekvcncija generalora mijcnj,\ju sc i odsc 0 brzini okrc-
tanja turbine. Promj.:njivosL nijc toliko znaeujna, zato sto se radi 0 suslavu koji sadri,i
Po(bus!av voJcnja i nauzora vjdrockklnUlC 201
akuillulator, pa jc izmjenicni nupon ionako potrebnu ispravlli. PromjlmjiYosl na-
pona jc znacajnija, i zahtijcva dodama razmatranja.
Na slici 5.41 lIcrlano je i poJrucje pokrelanja kojc odrcGu.it: ulaznu brzinu UJuJ' Do tc
brzine okretanja ispw.djcni napun gcm:r",[Ora manji jc uJ potrdlI1og napona punjcn.j",\ akumu-
latora, pa ne teee struja punjenja. To L:llilCi, primjerice u slucaju sa slike 5.41, btzi!)il \jctr:t
ad 2 m/s nijc korisna brzina. Krilicna brzina okrdanja obrnuto razTlljcrnc} o<;isi 0 kapacitc1U
uLbudnill kondcnzalofil.. Druga.ic vaLna locka granicna brzina ukrdanjn Ww zillzlaznu brzinu
vjclra vii. koju oureduje izdrzlji\"ost i CHS[UCil lopaticc i os!alih mduniCkih dijcJ()\'iJ Y.ictro-
clcktrane, jc Vilz.all poJat;}.k pOdsusl:l\'U LasUre, ;to jc n;}.gbscno u pogladju 5.1. U siucaju
sa slike 5.41. ViI,:::: 14 In/S.
Podrucje iZlHCc1u brzina okretanja (j)1I1 i OJ;I, nazivumo radnim podruC}:m. njcga
napon gcneratora mijenja sc .izmeULl neke mini maine i maksima!nc nijednosti. Va;,nll jc 11;\-
pomenuti da.ic napon gCllcratora lakoucr obrnuto razmjcran optcn:ccnju gCr1Cl";';[Of<L a raz-
mjcran kapacitetu uzbudnih kundenzatora, kao sto je Op[SLInU u pugla\'lju 5.1.
Akumuhltorske balcrijc punc sc po loelle llJn:ucnim J.nacajkanw pllJljc,nja, kojc obic!liJ
zahlijevaju slainosl napon<.l pun.i>::n.ia. ivkllulim, kaku sc napon gcncratura ll1ijenja u rdalivIlo
podrucju, nuzno jc pruYl:sli njegoHi rcgulaciju, To,ie ujcdnu pr\'a zadaca pocLus:<l \ a
voucnja. Druga.ic: zadaca optlmirall,ie prcncscne snage, t::ku ua ;.;c U s\,;.lkom iz vjclru-
lurhinc iz\'uce lllaks.imalnCi raspolol.i\'a snag;). Pri[um smo ogran.icelli ifabranim gCJlcr:tl<..}Wnl.
Svojstvo aSillkn.lHog gcncralOfil njl,-'guv;lje vdik<i usjcllji\'us( IU pn;gcij:.l\-anja i fal.budi\-alljc
u slueaju preoplereeenja, pa.ic na s!ici 5.41, llcrtana i nub;imwll<..l dUjluslC1U smga 1\" U
slucaju opLimiranja prencscnc snagc radnc locke SUS\'ilVtl treba UllUUJL raunoy: podrucja pr:llili
krivulju P
max
turbine, ali tako cia pn:ncscnil snaga gcncr;tlufu ne huck veCa oel iznllsa
muitipiikator
AKU
+
PI REG.
Sf. 5.41. Prindpijdrw h!o!:".\!u:n-Iu rt':!iu!w,.-ije iW[)(!i/d [/,linkI<Jiluj{ j{enemlOru pri-
vidlloj{ f.;,.I/XiciIl!IU lI::.!Judnih /:onJ<.!fL:(/tora
202 AEROENERGITSKA PO:;TlWJr::NJA
I 1I tom se slllcajll illazni napon moze regulirati istosmjerno-izmjenicnim pretvaracem,
aE asinkmni generator U [lufonmnnom radu irna i ncke drugc mogucnosti. Naglaseno jc cia
asinkronom gencratoru u autonomnom rezimu rada lrehaju uzbudni kondcnzatori i dajc napon
generatora u izravnoj (wisnos!i 0 njihovu kapacilctu. To st' svojstvo moze iskoristiti pri rcgu-
luciji izlaznog napona gcneratora taka da 5e rcgulira kapacitet uUbucJnih kondcllzaLora.
Prind pi.\clnu blok-shemu posturka prihlzujc slika 5A2. Uzbudni kondenzafori su stalnog
kap!lcileta, a mijcnja sc prividllo kapacitiyno oplcrecenjc asinkronog generatora pomocu tiri-
stnrs)(i rcguliranih prigusnica. referentni signal I
REF
, koji .Ie direktno razmjcran
7eljcDmn n;JfKmll generillora, usporcc1ujc se s ispravljenim naponom genera!0ra, Razlika f).U
jest narOll pogrdkc. On se proPllSUl kroz proporcionalno,jntcgracijski (PI) regulator radi
nsigurilnja s!;lbilnosti sustaYl!. Naken toga se signal kao promjenjiva, upravljacka vari-
.iabla dovodi naponski upravljanoJ1l sklopu digilalnog kasnjcnja impulsnih signala. S drugc
se stranc istom susla\'U dnvoJi i uprilvl,iacki signal. To je slijed impulsa koji su u cvrstu faznom
odnosl.! prcma lini.iskom naJ10nu gcnera!ora, Ti sc signali daJ.ic rrenose tiris!nrima. Uprav-
ljacki signal upra\'lja kasnjwjel1l sjijcda irnpul,'Oa, pa tnko regulira i izno,'O prividnog illdukti-
"ileU!. Slika 5.43. prikazujC' oblikc n;lpona i strujc u jcdno.i nd faz:a sustava za razliCito kas-
0:=0
SI. 5.43. Naroll i I"tn(ja indu/::!iri!e{(! Ii za mzli6!u t'njer/mgt
a lI[!rm'UoNdh i!llfJlI/.1'({
njenje upravljackog signal;] !irislora u, Priyidni uzhudni kapacitet kojeg osjeci1(( asinkrolli
generator, it s n.lim i napon generalor!l, izravno oyisi 0 tom induktiviteltl. Slo je induktivitet
manji. struja kroz uzhudc kondcnzalora bit ce veca a napon cc sc na slczaljkam<l gencmtora
pove-b1i. Mal1ji privjdni induk!i-dlct uzrokoyat ee veee kasnjcnjc u impulsnih upravljackih
signala tiris1orn. Kod pt"ornall"ilnih suslavi\ izmjenicni nap(lll generatora I1rUcescc ,'Oe ispravJja
ohicnim n1nsnim diodnim ispr:lv)j(lCem.
Na haju <;pomcnimo .los i rcglllacijski suslav vjetroc1ck1rane s asinkronim gencralorom
projcktin!l1 na FESB-D. lwe! ko,icg .Ie ohjcdinjcflo nekoliko do sada opisanih rcgulacijskih po-
SIUpaKa, skura s rnsfupcima 7l1sti!c vjetroelcktranc.
Slika 5,44. prikn;.,;uje principije!rm shenm su<;!avil. OSf}ovni poC!sklopo\'i prikazane vjc-
troclcktranc jcsu:
a) prope)erna turbin,1 s moguc[losctJ zakrcta loratica ccntrifugalnim regulatorom,
b) rcpoi <;\ahj!jzator pokrctan ser\'omolorotl1, knjim se rcgulirn \'jctro!urbine U odnosu
prema smjcru puhanja vjetra,
c) mu!!ip!ikafor,
d) asinkroni gene,fator s pripadnim uzbudnim kondcnzatorima.
e) diodni ispr;t\ljac,
vp{)cnja i nac!/.Clra vj('lf(lclcklnmc
203
Sl. 5.44. /I (lutmlmnnom radII WI s/oz{;nim sus/m'OIIl voilel(ja
f) tranzistO!"sKL istosmjernoistosmjcrni prctvarac,
g) akumuliltorske baLcrije,
i) tran75s!orska sklopkll,
j) doda/ni teret.
. Sustav ie zamisljen tako da maksimalno iskorisli raspolozivu snagu turbine i osigura
untomatsJci j" siglmm r;ld vjetrogeneralofll. Za slucaj kada S!J alcumulatorskc baterije pune i nema
usporcdnih potrosaca, tranzistorskom sklopkorn ukljucuje se dodatni teret, pll se na laj naCin osi-
gtlraVH maksimalno iskoristavanjc elektricnc encrgijc se II casu proiz:'csti.
Ulazni podaci pOdSllsta\'f\ \'odcnja jcsu: hrzina vJetra (v), brzma okretanJa turbIne (m),
,'Otmjll generator<! (1g). llilpon (C
r
u
) i struja (Iu) nn ulazu i
napon (U) i struja (Ii) na izl;lZU istosmjerno-i7.mjcnicnog prctvaraca. Podsustav .voaenJa I zasl1k
d;clujc na zakrctanje rcpnog stabilizatora (aRE!')" promjcnu kapacile!a UZbUUOlh kondenzatora
(b, cikJus istosmjemo-istosmjernog pretvara(;<1 (ION, top) i ukljucivanje i iskljuCivan.ie
tnmzistorskc sk!opkc, Centrifugalni regulator djc1ujc potpunG neovisno sa zadacol11 ograni-
c<lvanin snnne L! ocire(1cnom intervalu hrzine- okretanja.
S'ustav i zastitc rndi na sljedeCi nacin. Prctpos!!\vimo situaciju praznib akumu-
lntorskil1 batcriji!, tahitI potrosaea u usporednom spoju S okumulalorPm koji osigu-
nlvaiu tmsenje' cjeJokupno proizvedcnc clektricne energijc. U tom slucajll podsustav voc1en,ia
llz<!(1il radni istosmjcrno-istosmjernog prc1Varaca modulacijll) tako da
p;cnosl svu raspolozivu snagu j oplimalno optcrecuje turbinu, uz istoclobno odrza\'anjc
nog Dapona (Vi) punjcnja akumuilltara. Aka "jetar ojaca do br.zina pri ccntrifugalm
reoulator nijc yii':e U Ologutnosti ograniCiti prencsc.nu snagu na lznos PG, aktlvlra sc frekven-
ci0ka iSfosmjcrno-istosmjcrnog prct\'araca. Iskljucivanjcm pretvaraca U odrec1enim
v;cmenskim intcrvalima, krugu akumuJator-potrosaCi i dalje sc prenosi samo granicna snaga.
Kilo posljedica log postuplca jest povecanje broja okrctajn turbine, taka da se visak
t[(l,si U \'idu kinetickc cnergijc. Aka taj hroj okretaja prijcdc granicnu brzinu Q)G. ak!Jvlra sc
repni stabilizator, pa se pomoctJ njega turbina zakrecc ovisno a sn1jeru puhanja vjetra, svc
dak se broi okrctaja ne sownji na nominalnu vrijednost. CijeJi se postupak moze ponoviti sve
do zakrcta rcpnog stahilizatora um<lX pri kojem se turbina iskljucujc,
ALHOENERGFrSKA ]'O:'n'IWJC"J"
Pretpostavimo sada do. nernamo dostatno polrosaci! lwji mogu prcuzcti raspolozi','u sllagu
i cia jc akurnulatorska batcrija puna, U tom slucaju poclsustav vodenju dajc nalog 'La ukljllClVJ-
nje tranzistmske sklopke, u nu tuj nacin paraldno prikljuclvanje dodatnog [creta. Priwl1l jc
odgoyarajuCim sklopom ,-,prijchno praznjenje akumulatora preko dodatnog tcreta. Dodatni
teret maze biti, primjerice grijac vode iJi crpka kojom se voda doba\'lja 1Z crpoog Spn.::lllllika
u tlacni spremnik. Ako je temperatura vode dosegla maksimalnu vrijednosL, ilije tlacui sprCl11-
nik pun, sto jc potrebno ustanoviti odgovmajuCim senzorima, dodatni lerel i iSlosmjcrlw-is[o-
smjcrni pretv<U'ac se iskljucuju, pa [urbina rudi pri praznom hodu. U oYlsnosti 0 OdllOSU trc-
Ilutne brzine okrelanja i granicnc brzinc (Do, repni se slabili;.ator vise ili manje zakrecc.
Kako je u!azni napon istosmjcmo-islosmjernog prclvaraca ipak ograniccn, a potrcbno je
iskoristiti 510 sire podrucje brzinit \'j0tra, ukljucen.ie jos jedan dodalni regulacijski krug kuji
znatno prosirujc podrucje radn vjetroclelnnmc. Pomo(::u rcgulacije kapacilda uzbudnih kon-
denzatora, za razliku od prije OpiSallC konlinuirane rc-gulacije napuna prollljcnolll kJpaciteta
kondcnzatora, ovdje laj rwein rcgulacijc sluzi samo za prosircnjc mdnog podrucja. Zbog lugH
je regulucija diskretna, i sastoji se ad skokovitc promjcne kapacilcta uzbudnih
konuellL:alOra u casu kad napon gellcratura prijeJe ourcdcnu maksimalno dupu;[(;nu n-ijcuUO:;L
VeliCina uzbudnill komJcnzawr::t razmjcm(l je i struji gencratora 19, Ii treba bili ograniccn;1
da ne bi doslo do pregrija\'anja. Zbog, toga sc laj dio POdSUS{;lVa kori::;!i i [adl zastile
gencratora. U slueaju da slruja geJlcralora j nakon snwnjcnja bpacitetd lli<'lksi-
malno dopustcnll vrijcdnost, akliYira sc scn'usustaY za zakrctanje repnog s!abiliz{[iora tillle
sc sIl1anjuje brzina ukrCl<ll1j:i i stnrja gencralora.
Douuum zastita, koja i.ljdujc llcoyisllO i 1ill;! prcdlloslll uunosu prclll<J Syil1l rcgulacijskim
funkcijama, jest zastila od nJikih brzin<l vjetra, Ako brzina \'jctra prijclk brzinu iskljucj\'''lllja
vjelrugeneratora, turbina prcstajc radilj iskljuCi\';tnjcm prC!\'(l
mea i maksinlalnim zakretanjeill rcpnog slabilizJtura,
Rascli:tnimo Ii n<l kraju we za..sli!llc i zaJa(l" i naCinc njihovc realizacijc. JliOZt>UlU
zakljuciti da se radi 0 hijerarhijskom vodcnja. shenwbki prikazaJlom Ila slid 5.45.
F,; c=, h,,,:==;,,,,;O=,, = ====(11
zakretanje \ I
'i repnog stablilatora regulacija ol\retanja turbine zakratanjem repilog stabii;za!ora I
L-__ ==n 11
pmmi,"a lapadota "boda'h 'wad",,'oca I I II
r:=="=-=-+===-=--=(I I "
, '",ma 'I 1 'I! UKijyC1Var)j8 I 1
regulaclja lslosmJdrno ISKljul:!lIanje J I
I i "'o"alamog pca''''=L dodalaog Ie"" ), i
4=F= -
zaStila turbine 11 F, zaslita generatora regu!aci;a napo,a,] opl:mllanJ8 ! I
L _______ _______ "' __ .' ___ '__ prenesene snage \)
Sf. 5.45. Hijerarh!hka stmklilra sh/f,t:IIUK SII.I'{mia !:0i1<!nja L!iermeldarw/e 1/ i//{/lll/fiffmOlIi mdlt
205
Sve rcguhcijskc i La..sLilne zactate 1l1cdusobno SU objcdinjcm:, isprcplicu Sl: i naJopu
njaVqju, s osnovnim ciljcrn Ja se nil sto raclonuJniji nacin maksimal:lO iskorisle ,s\'()jstYii ra-
spolozive vjelw!urbinl:, ali da se takoder osigura sigman, pouzdan 1 autofll"d:;Kl rad
elektrane.
5.3.3. Vodenje vjclroelektranc u hlbridnim llutolloHlnlm sustavima
Osvrnimo sc ukralko i nil nekuliko primjcra hibridnih sustuVa u kujima vjctniclcklrana
weil lajedno s drugim izvorima eleklricnc tllcrgijc. Obicno se radi 0 SUSW\'imil u kojillla vje-
troclektral1:l radi lIspufccio s diesd-agrcgalom, ili u puscbnim slucajcyinw usporc-Ju sa SlJll-
cevom e1ekLranom (folo-naponskim suncG\'im pandinli.i). Susta\' SLC izvodi bel, ili sa moguc-
noscll pohrane encrgije i [0 najcdcLC puhranc l:lcklri;::ne encrgijc U i.lkumul almsl.; im 'oatcfijama,
a rade se pokusi i sa susti:lvinw kod kujih se cncrgija pohranjujc u rOlacijskim spremniciwil i
sprcmnicima tbka.
Slika 5.46. shenwLski prikazujc !ipi6an ilibridni susla\' \jdroclcktrilJlC s dic:.d-agn..:ga-
rOI11. DieseLlgrcgat sadrzi sinkroni generator kuji, kaua je u rauu, udl'cdujl: llapon i fret vcn-
ciju mrc2c pllLrusilca, Napon 51.: rcgulaci,iom uzbudc sinkronol,'. gencr,'1tora, a frckvcncija
regulacijom brzine diesd-rnOlOl'a, Vjctroagr,.;gal saJrY.i asinkruni gCllC(llfOJ' U <lUtO!lUllifjum
nl;\U, u tom sJucaju spojcn na mrc./,u potwsaca prcko kumbirw.clJc i:;pra\'ljac-i;;:mjt.>
njiv;1t. i(ada je c!icsel-agrcgat i:-;kJ,iucen. napon j frekvcnci,ia potrosilca l'c,i;uliqju sc iLmje-
njiv;Jcem.
DC/AC filtar
,
: I Ii
L_--
1
: ! T :
" ! I f , ,
\ 1 : ____ Jdiesel
T i i 18"1',
! L_..j V;d;nia _______ J T
L _________ J I L ______________ L ____ .J
L ____________________________ _
AC mreza
Sf. 5.46. lJibridni :UI/ullo/lilii swi<w s vjellm:!d!ruIlU!!i i
Sustay sadr7.i i akufllulal(JrSKc balcrijc. pa sc mogu pohraniti ograniCcne kolicinc pruil.'
vedene cnergijc. Kao primjcr odnosa snaga i knpucitcta batc{ija, llZC[ celTio sustay pl\),ick!iran
na Un1n:rsi!y of Technology, SVGusb, u uknru raz\ojnug plUgmma L'jcdi;;,iC:lih
naroda (UNDI') za Cape Verde Islands i Somaliju, Susta\' .ie sadrZa\'ao \jdfOckktranu" s asill-
kronim gcneratorom snage 22 kW, diesel-agregal sa sink:.ru!1un gcncratmom :-;nage 3u kW, a
kapacilcl akumulatorskih batcrija iZllosio je 8 kWh. Voaenje i oplimiranjc:, wda cijelug
206 POSTROJENJA
ccntrali7irano je \J jedinici za vOdcnje. Ona ima naclzor nae! stanjem akunlulal0nl, pa upravlja
njihovim punjenjcm, optimira i ogranicava proizvcdcnu snagu vjctroclektrane, ukljucuje clic-
sc]-agrcgat kada polrosaCi zahlijcYQju vise snage nego ,slo yjetrnelektrana mOle dati i uklju-
cujc doclalni !eret koji apsorbira visak proizvedcllc cnergijc. Tipican primjer dodatnog tcreta
Sll grijaci industrijsl,c vode iii vode za dOn1fICinstvo. Kada vjclroelektrana proizvodi dostatno
encrgije, cleklromagnc!skom sc skJorkom diesel-molor oclvaja od i sinkronog
general ora, pn se iskljucujc. Kada se pono\'oo pojavi potreba za viskonl energije, najprijc sc
pokrcc't' diesel-motor, a nalwn toga se generator prikljucllje pOlrosacimll. Pokusna istrazivanja
pokaz,ala su (iii se wkl'im Sllslavom moze ustcdjeti ZJ1alna koliCina diesel-goriva. Slika 5.47
l100

.
'"
"
W
ID
U
m
50-
;,;
o
m
E

U
o
'"
koordinlranl fad
diesel agregata
kontinuirani rad
diesel agregata

srednja godisnja brzina vjetra (m/s)
Sf. 5.47 U.\'fcda dic.I'('/-go/"il'(I /I hih/"idl1(111! (llItOI)()I1IIIOIil
\llol"!{WU S ljr!!I"{i('/I'Kfmllolll
rribznjc po :totak diescl-goriv;! u ndnostl prcma godisnjoj srednjoj brzini vje1ra. Pri-
kazan<l su (l\'(t rc!.itllii rada hihridnog susla\'a. Kod prvoga dicsel-agrcgal radi na prije opisani
naCin, taku (Iil sc pa.li i gasi prcJ1111 potrcbi (koordinirani rnd), dok kod dmgoga diescl-agrcgat mdi
stalno. it ga samo msterctujc (kontinuiran{ md). Ocilo jc cia jc prvi rezim rada
poyoljpiji. Vallms( LlSi-cclc gorivi\ nijc samo tl cijcni gnrivil. AuloJ1(lrnni SIlSL(lvi ohicno napn.inju
e1ck!rl("'nom encrgijnm izoliranc zajednicc do kojih .Ie dostaq wih \Tsla mHlcrijaia, pa lako i go-
riv(\, ok:l))J1!l. Smanjcnjc pn!rosnje die<;el-goriva j po<;!upak npskrbe izoliranc
V.idrnekkfr:mil m07.c hiti i izran1(1 prikUllcena na mrczu polrosaca a nco kako jc prika-
;rano. prdw kombinncijc. SJika 5.48. rrikazuje nes!o drukciju kOI1-
figurnciju hihridnob sm;lav(1, koja sadrzi v,iclrockktranu S[1 sinkronim gcneratorom s perma-
nenlnim l1wgnclim:], mali dicseI-agrcgal s istosmjcminl gcncralornm i fntonapon<;ke pande.
SuslanHl1 upravJja cenlraln!! jedinica Zit voc1en.ie, a namjcn:t mu jc !elckol11unika-
cijskih radic;-.rckjnih urcdaja nomin:J!nc snage do SOO W. ZunimljiYosl sus(nvn jest u tome
sadrl,) kombiniranu DarrillsSavonius \"jetroturbinu j jedinica za vodc-
njc (lsigura\'!\ pOlptlnn an\onomni rae! sust,\VJ.
Prcgkdajmo na kn\ju elva prim,icrn hibridnih sustava koji kao kratkotrajnc sprcmnike
enei'gije koriste rOlacijskc spremnike, odnosno spremnike tlaka. Blok-shcmu sustaVrl s rota-
Podsllstav vo(1cnja i ni!(V:Ora vjc1rnckklranc
foto-
-naponski
paneli
.------,
!
vjetro -1
-turhina t
I
I
L __
r-----------------i
,
IG'-----------&------
mini-diesel istosmjernl
motor generator
potrosae)
51.5.48, Hihl"itlni (//Ifonomni s{{sf(w S Ijclroc!dfr({I1f!III. dir'.I'elogl"{'ga/o/ll i efek-
!ranoJII
207
cijskim spn:mnikorn prikazuje slika 5.49. S"i111 dijclovima SllS1aVil upravlja srcdisnja jeciinica
za vodenjc. Rotaczjski sprcmnik kinetieke cncrgije (KESS-Kynetic Energy Storage System)
lelmoJoski je slozen uredaj, u kojl se moze pohraniti odrec1e1l8 kolicina cncrgije II vidu Idnc-
ticke. e-ncrgije u pr:Lo,d1llo konstruiranom zamasnjaku,
TipiCim komercijalni KESS razvijen 1986. godinc u laboratorijima Brilish Petroleum a
(BP) moze spremi1i 800 Wb cncrgijc, il rotor spremnika okrecc sc brzinon1 od priblizno J 400
rad/s (13500 okrctnja u minuli), i to u yakuum!l koji sc odfzava pnsehnorn vakuumskom
crpkom. Tcz.ina.it' sprcmnika 140 kg, a projcklinmi vijck trajanja 50 000 sali (oko 6 godiTla
neprekidnog rnda). Spremnikorn llpravlja mikroprocesorski susla\' vodenja koji nadzire sve
veliCine V;ll.ne 7<1 njegov pouzdan rad. KESS f;C ubacnjc II Clulonomni sustav vjetroelektranc
radi kompcnzacije kralkotrajnih promjcna u snazi vjetroagregala. Kada sc u Jokalnoj mrez.i
pojayj viSak t'Jektricot' energije, ona sc pohranjuje U obliku kinelieke energije, a kada 1I mrezi
ncdos\c\jc- cncrgijc, \ada sc kinclich cncrgiju pretvari.l opcl 11 clcklricnu c.nergiju. Klju61<l ICOl1l-
poncn!:! SllslaY3 je asinkroni motor-generalor (AMG), koji je preko mlll1iplikatora prijcnosa
J:4 VC/.,m sa zamasnjako1ll spreOlnika. Kada se e1ektricna energijillreba prctvoriti u kineticku,
AMG facti k,lO motor, a kada jc postupak suprolan, AMG radi kao generator. Pritom obicnu
pos!oji j mcc111pretvorhil izmjcnicne struje u istosmjcrnu tc lokalna iSlosmjcrna mrda s kojom
su vezanc j nkumu!alorskc balerijc. ISlosm,iclTlo-is!osmjcrni (DC/DC) prC!Var;lC osiguraY<l pu-
njcnje akUl1lu!alorn premn odrcdcnirn wncajkama punjenjil. Kao 510 sIika 5.49. prikazuje,
sustav mozc s:ldrlavali i diescl-agrcgal S:1 sinkronim gencr;ltorom (SO) Le dodalni [ere! koji
sc ukljucu.ic kada posloji visak cnergije i kada su svi spremnici sprcmili doslatno cnergi.ic.
Na kraju, na slici 5.50. prii::a7.an je autc1l1omni suslav j-; vjclroagregatom Ci.'la 5e cnergija
pohranjujc stlacivanjcm dusikn u sprcmnicim<1 tlaka. V.ielroturhina pokrcce asinkroni
ralor, a diesel-InOior 5inkroni gcncr:llor. Tom sus!nvu pripada podstlS1RV za pohnmu encrgije
koji sadrii lwmbinaciju mntor-crpka i f;landardne sprcmnikc tJakn. Motor-crpka .'Ie vezana sa
!l.sinkronim gencratorom koji mn7e radili i kao Trlolor. Encrgija sc sprema stIaCivanjcm
SuSl(lY ral'yi,icn 1986. godine na Reading University, Engleska, mogao je sprcmiti koliCinu
cncrgijc koja jc biJa dOSla!na za md potrosaca od nckoliko mimHa, pH 5e taj naCin
rnhrane takodcr koristi samo Zil kompcnzaciju kratkotrJ,jnih promjcna u snazi vjctroturhinc.

AElWENE1,CETSKA PO,sTf{OJEKJA
W16J==- AG )---.---+

terat
AKU,

DC mreia AC mreza
Sf. 5,49. fJibridni wllO/wlllnj .1:J.I'/{ll'.1 L:!droeld:lrwum. die. e/-uf,'n:;"'d!iJll! i {uhleij-
.lUll! .1'jJn:mni/v!I1i killuiLke I:'lier;.:U<! (KESS)
akumulatori
pritiska
diesel
tSbL

asinkroni
motor/
generator
potrosaci I
L. __
AC mreza
Sf. 5.50. fIihriJni uullJlloJnnj SIISlelL" .1' Ijdrodd:rrunofll, di"se/ .. agn;gd!o!ll i
(lkuIl!lilaiorilllu [taka
LUY
U ovum je pogJavlju Op.i>;iHlO nekoliko tipicnib naUna rcalizacije SUSl!lVa yodcnja vje-
troelektrana kojc fade na mreZu, aUlonomnu j u sumdnji s drugim izvorima clcktricnc cncrgijc.
Uz zadace vodcnja i to prije svega zadace optimiranja prencscne sl1agc, SUSUl\' oba\ lja i sve
zadace nadl.ura i zaslite, pa u potpunosti osiguraya siguran i optimaJan rad vjelro..::lcklrane.
U slucajevima kada postoji vise \jctrocicklrana obicno posluji jos jedan dudalni sn:disn.1i sllslay
nadzora koji komunicira sa sllstayima \'Odcnja svih pojedinacnih Yjctfl)clcklrana i osiguraY<1
optimalan rad i nadzor cijclog slol,cnog SUSlilva. Vise uctalja () prlkazanim su:"liivima moze
sc pronaCi II ni1vcdcnoj lilcraturi.
5.4. Literalura
III J. Akerlund, EriC.UOf; SWJll'ind, Ericsson Review, No.1, 1982, SIr. )-47
121 P. S. Andersen. U. Krabbe, P. Lunc!sagcr, H. Petersen, Busi.l' IIWfcriulu F)!' lJaq.;ning (!f
P{"upehi!ldllwl/er, RISO J\1-2153, January 19RO.
131 rvI. Anderson, HorhJiIl!ui Axis ll'illd nohint.: ill Yaw, 1 'I BWEA Cone J 979, sIr. 57-()7
141 B. D. O. Anderson, J. B. }.,lourc. Linear Oplill1u! COlltml, Pn:nlicl.' Hajj Inc., Englcw(l[)d
Cliffs. Nl. 1971.
151 P. M. Andersull, A. Bose, Swhllify .1imllLui()il 'Nincl iwLilie systems, [EEE Trans. on
Power App!. and SystemFl, Vol. 102, No. 12, 1983, str. 3791-3795
161 M. B. BreDnc, A. Abbunuanli, StU/IC' c'lciicrsfoT inductioN genera/on, IEEE Trans. on
Ind. Appl. Vol. 13, No.5, 1977, str. 423-429
171 C. Cchtyudhan, J. H. Bundell, A fleW (iUfOJ!ldtic gt'fIt'f'atiu!I c(JrJ!roifu f'ir (I
slip-rinK inductioil generu/or, Proc. ofIEEE, VoL 72, No.9. j 484, sLr. 1226-1229
181 B. R. Claylon. P. Filby. Impm,,",/ PCI.1i.'lIIlwe.e Aeu/.'.Ii\jimn /el.I I'n ,'chide! Wind ?infoine .
EWEC, Hamburg, 1984, 5tr. 487--492
191 M. Eriksson, J. Ottosson, OplimUlle the POH'Ci jiolll (I willd turbille, Erics:-'()n Review.
No.3, 1983, str. 159-163
1101 E. M. Fntaev, VetroduiguteUi, 1462.
1111 A. D. Gmrad, UK Wind Turhille Tcch!!ology DevelopmcJlt, DAN\VEA Coni'. Prucctd.
1986, str. 117-138
1121 Ch. Hirsch. R. Derdelinnk. A 77"<dUiud {it Ihe Dnige of u Horizon/o/
Axis Wind 7111))ill(;' EWEe, Hamburg, 1984, str. 124-129
1131 p, Hirst, D. H. Recs, ]1/(; f'q;uiLlfiun, s!ol'ug<! und Cuncer.l'iol! pl'Ud!!ccd
energy al the {evd hundred WUlS, Pro.::. of Int. Symp. on Wind Energy Systems_
Cambridge, England, 1976, slr. F4/41-F4/48
1141 D. G. Infield, iFindlc/ic.ld SY.I'{CI!!.\ ,,ill! jlyn.Ju:d eriC!};), Slorciije, SERe Report. Sept.
1989. En 89-002
115i P. Lundsager, H. A. Madsen, IVindldie.leI.IYS!UlI dwe/o/JIIlenr Ofl(! Uj)pIiLDfio)'n, Int. Wind
Technology Exhibitiun, Scientific and Technical Conference, I-leming. DaIlJll:trk, J9H(1.
1161 1. G, McGmvan ct a1.. iVind/die.le! energy systems - RC!.'iclI-' Optiuris whl Re-
cellt D<!ce/oprnent.\, Sular Energy. Vol. 41, No.6, 1988. str. 561-575
il71 D.1. Milborrow, Wind fluhillt.: Rliti(IlYdY Spet'il, 5(h BWEA Conference, 1984, SIT. 35&--366
1181 1. P. Molly, und en/(} hetrieh.\Cf;r;c!m!Sse da DFI"LJ?25-!II-WindL'IDjfdl!lcigc,
Z. Flugwiss-\Vcllraml'orscb, Vol. 8, Hen 6. lY84, str. 419-424
1191 A. Murdoch, J. R. Winkelmall, S. H. Javid, Control dC_iign und jiulon!lUFII..'e ulwfy.,i.\ of
a {j MW \Vind turhine-;.;enerulOr, IEEE Tr:uls. on Power App. and Syslems, Vol. J02. No.
5.1983. Slr. l340-1347
210
AEROENERGETSKA rOSTROJENJA
1201 K. Na!arajan et ilL, Modelfing and control design for wind-energy power conversion
.I'du:me using se((exc;ted induction generator, IEEE Trans. on Energy Conversion, Vol.
2, No.3. 1987, SIr. 506--512
1211 T F. Pedersen, Air Brakes on slall Regulated Windmills, BWEA Conference. March
1984.
1221
1231
1241
1
25
[
[26[
[27[
V Pokrajsck. N. Srb, Asinhroni generatori, Elekfrotehnicar, No.4, 1984, str. 123-126
O. Raina, O. P. Malik, Wind energy conversion using a inducthm generator,
IEEE Trans. on Power Apparatus and Systems, Vol. 102, No. 12, 1983, str. 3933-3936
F. Rasmussen, Blade and R%r Loads for Vestas 15, RJSO M-2402, July 1983.
G. Slack, P. Musgrove, A wind-diesel ,\'ystem 'tvith hydraulic accumulator energy butler,
Proc. European Wind Energy Conference (EWEC), Rome 1986. "
D. Slipanicev, i 14c1mgeneratora U (Jl([Onomr1(}111 e/ektroellergetskont si-
x/emIl, Sunceva energija, VoL 8, No.2, 1987, slr. 91-96
Kinetic Energy Storage System - possible energy storage scheme for wind turbine,
tish Petroleum Research Centre, Stromberg, 1986.
6, Kriteriji izbora mjesta rada vjetroelektrane i uvjeti pri-
kljucenja na mrezu
Prerna iskustvima europskog laboratorija Risa, koji jc s drugim istrazivackim centrima
za program EZ-a utvrdila kriterije odabira mjesta VE, u nasfavku se iznose uvjeti odabira
mjesta postavljanja vjetroagregata, razradeni u okviru cetiriju glavnih tocaka.
1, Kriterij energetskih potencijala vjetra
GIavni je odabir mjesta prema kriteriju doslatnog iznosa energetskih potencijala vjelra.
Usporeduju Sf.". energetske znacajke vjetmva oa vise razlicitih mjesta: gala tIo, bez vegeta-
cije; tlo s niskom vegetacijom i vodne povrsine te tlo pokriveno visokim raslinjem, Ciji su
utjecaji hrapavosti fla energiju vjetra izneseni u poglavlju 1. - podrucja uz morsku obalu,
Biraju se mjesta najvcCih potencijala. Konacan izbor avis] i 0 oslalim potrebarna i eko-
nomskim kriterijima otkupa i uredenja tla i morske povrsine.
2. Kriterij odabira zemljista s gledista ostalih potreba prema grupama. Zasticene su zone:
povrsine odredenc za urbana podrucja (turisticka i druga naselja), aerodromi, odmaralista

i
i
i
i
i
j
!_.
I
I
I
!"'.. _,_,_._._._._._._.i
11
55 kW
2
6
17
100 kW
3
SI. 6.1. Principije/ntJ shemu upravljmifa su.rlaeom male
efektrane!U1 vjetar t'czanc s elektmenergetskim
su.\'tavom (Ebel/of Dansku)
I - meteom/o.W podad
2 - agreguti VT - elekrmgellertJtortJ od 55 kW
3 - VT - elektmgellerator 100 kW
4 - kontmlnu kutija
5 - centraltli mikroprocesor
6 - ekron za podalke
7 - plo/er
8 -.mugu
9 -modem
10 - printer
1/ - telefon
i'Os'mOJU\JA
ptica i vojni objekti, rezervali ziYolinja, poljoprivrcdnc plantaz.:, zone J"J.dija i TV.
UdaljcnosL VE od urbanog podrucja nc smije biti manjJ. od 20{J - 300 m.
3. Krilerij gustocc broja agrcgJ.!a najwinici povrsine zcmljc ukljucujc udaJjcnosi izmcuu agrcgala
koja se odrcQuje prema produktu 7 x D
T
, sto Cioi oU7,nu udaljcnost na kojoj .Ie Z;!nClllarlv
utjecaj mcdusobnih smctnji (Dr _. promjer radnog kola turbinc).
U svrhu veccg korislenja ponsinc zcmlje, lokacijc dobrih potcndjala vjelra, stavlj4ju st:
agregali vodoravnog stroja na 2-3 razlicitc vi5ine ad tla kada se studijom sustrujanja u
oviSIlOSti 0 vdieini i tipu turbine te obliku 11a odreduju udaljcllosLi izrncdu njih i visinskib
razina postilyljanja Yjctroagregata.
4. Uvjeti izgradnje VE na murskoj puvl';ini
Na5ute morske povrSinc isturenc liZ obatu (mola) prikladna su rnjesla za VE, jer ne zadiru
u imovinske, najcesce privatne interese, sto je takmkr Y;1IDO. vjetroi.tgrcgata
na morskc dokuvc %ahtijcva dubin8 mora veec oc! 10 111 (za dok dllbinc gal.a do 6 m). Za
le.lokacije na morl! pOlreban.ie dogovor s poduze6em za plume puto\"{\ flholovnim orga-
nizacijama, leiekolllunikJcijum:t Ie \'Jadom, zbog navigacijc i 051a1i11 razloga u nadld.no:;li
vladinib organa. UloguCnosli pu"taYljanja vjdruagregala na lllurskim doko-
\'im<l, Danei su opr. ulvrdi112010kacija '1a 3 300 vjetrolurhill<l s gudisnjulll prUiL\'udn.iolll
od 21 TWh/god na svom morskom pros!oru.
6.1. Uvjeti prikljucenja vjetroturbinskih agregata na mreZu
energctskog sustava prerna danim prupisin1a
Tchnicld i opb uvjeti
- Dijelovi za prikljucenje i ostala oprema za povczivanjc s mrez,om mora se udabrJ.li i
koristili prema pro pi sima dcklroprivreJIllh i distribUk:rskih orgallizaclja. jer on1 prell ..
nadzor i odrz:l\'anjc, 1l,dceSce i rinanciranje izgraunjc clcktruna liCl \'jctar.
- Dijeluvl opreme saJr/.anl.li <lllLOmalsku sklopku za polrd)c iskljuCcnja lZlmdc,
hilo zbog i'unkeije mreZc iIi loseg fada opreme.
-E!ektricna oprema vjclrosuS(aYiJ nc smijc hili uzrokom porcmecaja II mrdi.
ckklranc na vjetar koje fukuje prikJjucllom oprGmom mora biti struCllO ladi
sporazlll1lijcv<lnja sa SI[lJi::nim raJllic.ima clcklrodislribuclje, odnOSnl) clcklfC)priYrede.
- Odgovome tchniCke l)sobc imaju praHl iskljuciti iz mre/.G VE stlstav u slucaju pUlrcbc
fckonstrukcije i rada na mrdl.
- Prava invcslilora (potrosaca) tl VE SllS[ave, ako to ni,ie ElcktI'opriHcLia, jcsll obk;icc.
oel invGsLicijskih krcdita do CijCIlC elcktricne encrgije koju kupujc, uJnosllu prodajc
mrcZi.
Vjetrolurbina -- c1cktrogcncr:.ttur VCl.lljc se na mrt:'Lu pri sinkMnuj brzini (pri Justatno,i
brzini vjctra) a aulOmatski se Lkljucujec ako pocnc apsorbirali sn'lgL! iz mrc!,,:, ,J
VE. ako,ic i prcbacujc se au[omatski na ll1rc2u.
- Poscbnim c1ektricnim urcuJ.jimJ sprecJ\':.t 50 !lagli 10K deklric:'nc slruj(; kaku ne bi duslo
do porcmccaja.
- Promjena napona odnx1ena je mcdunarodnilll slandanlima a ograniCuvi\ Sc' Lirislorskom
oprcmom.
-lndukcijski gcneratori, koji mde POHlUCU mreze, fcdoyito sc ugradujtl u VT agrcgalc.
_. Zaslita frekvencije nalazt: tukranci.iu od 50 1 Hz.
Kriteriji izbora illjbta raJa vjctJ'ockklranc i I.lvjdi pl'iklju<:cnj" na mrcZu 2JJ
- Prcko naponska zaslila propisujc ra7jnu pdjelaza napona kojc deklrog<::.ncrmori n\:. slnl-
jll prijeei.
- Simctrija faza mOLe porcmcliti aka je jedna od njih iskljuccna vise od 10 - 20 sck.
Zalo pustoje aut0111aLSki priJdjuCl\'uci.
Na otocima mora, gdje su veliki potcncijali vje1ra, zatvon:na rnrda l1:lpa.iMlii.
1Z clcktrane oa vjclar mol.c fasterctiti clcktroenergclSki SUS1:t\' zcmljc.
Prcma danskim iskust\'iJlla oto(nc su mrc;'h: kumblnlranl VE-Dr;,:,sd elekuosuc,[i.l\'i ko.'li
ustede 5()1)(. lckutcg gori,-a, a za 1St1 iznos i elcktricnu Gncrgiju 1Z Inwgralnug sUS!aV<l.
Na sUbma 6.1, 6.2. i 6.3. prikazani su sustavi VE II Eumpi.
SI. 0.2. (id J{) MW Z"':!VU!;/iC
fJdgUu
SI. 0.3. CFilPU .\{iU'c'iiluli!J li/rhiUd 1/ radII
7. Putovi razvitka sustava na vjetar, gospodarski kriteriji
7, j, Putovi razvitka
Pwslo jc nepuno stoljece od vremcna kada .'ill m;l!e turbine na \'jctar uglavnom sluziJe
za crpljenjc ,'ode, dok ih je smDa llckoliko pokrctaJo e1ektricne generatorc :ta proizvoclnju
elck1ricHe slruje. Za lokalne je potrebc fnlcrnacionalna agencija za energijv odredila putove
nlZ"itka 1I 10m podrucju poJrz.avajuci sllmdnjll na istra7.iv<lnju i razvitku slroje-va na vjetar na
temelju hl"(}jnih nacionainih programa. U tom su se razdohl.iu razvile industrije za proir;vodnju
vjelrosuslava II SAD-ll, Dam:koj, Vdikoj Brilaniji, Njemackoj ild. Velika s\'je!ska poduzeca,
kao SIO Sll Milsuhishi (Japan), Wes!inghous, Nasa i drugc, usle Sll u proizvodnju turbina na
vjelar. Tome Sll doprinijeJa dosligntlca iz aerndinamike, metoda obrade potencijala vjetra, no-
vih millcrijaJil Ie clcklronickc kontrole i zas{ile. Posljednjih pet godina su u znakll llsavrsava-
nja mcgaviltnill jedinica, njihove uCinkovitosli prctvorbe energije, posebno u podrucju regu-
lacijc snage turbine j c\Ts!oce, odnosno stlslava prj dinamickim optcrcccnjima.
I nc\ustri,ia kompozilnih ma\crija!a staklo-plastika, <!rvo-epoxy i druge kombinacijc, omogllcila
je lzradu vclikih rolOfa vjelroturbina kojc danas rade tl sustavu zajcdnickc eIektricnc mrcze.
'Lonalicc turbina od drvenib laminata, ili II kombinaciji s kompozitnim materijaJima i mcta-
lin;a (5J. 7.1), di\je dobre rczultatc glede naprezanja i trajnosti. Tl.lkve lopatice ho1je odolijevaju
pr0mjcnjivolll oplcrecenju snage vjctra. D(lprinos aerodinamickih istrazivanja Bovim oblici-
ma (profihl boljib znacajki ali i otpornih na dinamicka optereccnja) oCitujc sc u navcdcnim
Sf. 7.1. Rjdenje loratiea flJrhina od rtlzliNtih /I1(1ferijala
a - aluminij
b ('{dik ill kompozit
c - d/lJ(), kompoz;t (epoxy-smole)
PUlOvi filzvilkll susll!va nil vjclar, gospodilrski krilcriji 215
radovima. Optimiranjc obrisa lopatice turbine posljcdica kojegaje manja koliCina materijala,
pfikazujc se u rczultatima rndova ovdjc navcdcnih iz syjctske literature.
Razvitak vclikih megavatnih jedinica tekaa je sporijc, jer je zahtijevao puno veee tro-
skovc za pokllsni rae! koji se obavljao na Slrojcvima u prirodnim uvjetima. Naprezanja i tes-
knee regulacijc kod lih su agregata slozeniji.
-- mjereno
- - - - racunato
\


0.2)
0"1

Sf. 7.2. K()(jiC!jenl prermrht' Pl1erg(je t:jefra (ep) .l"UL'relll(!I1C l!ie-
tmturhinc Niho B od 650 kW snage
Uspjesnost razvitka srcdnjih i ve1ikih turbina se nastavlja, Nibo A i Nibo B, danske tur-
bine (65() kW) koje su u radu n:J clcklricnoj mreZ.i pokazale vc.liku u{:lnkovitost (s1. 7.2) nekc su
od prim1era. Turbina se zakretanjem Nibo B proizyodi veee snage U odnosu prema Nibo
A koju ima fiksnc lopatice (s1. 7,3.), Na tim lurbin,una obavljcna su mjcrenja promjene momenta
savijanja na lopalici turbinc, sIn su znacajni podaci za proracun naprezanja materijala.
POkllSi na dvjcma jedinicama Nibo obavljeni su za elektranu na vjetar Masnedo II Dan-
skoj, koja danas ima 5 jedinica sa po 650 kW i 7,55 GWh ukupne godisnje proizvodnjc elek-
kW
700
600-
500
400,
300 I
200
100
,.,. .... ----_.
, .........-_ ..
l'
l
B , .......
/
/ A
,
,
,
/
NIBO B
N1BOA
Sf. 7.3. Snaga na vratilu turbine Nibo
A - hez regufacije zakretanjem !opafice
B - sa zakretanjem lopatice i Ilatlzorom Pmux
POSTROJC0ijA
tricne energije on mrc.zi danskog sus lava. Najvece turbine u Europi koje danas
uspjesoo rade svedske su turbine, od 2 i 3 MW installranc snage, u vjctroclckr.rani Nasudc:o
i Maglarp te u Engleskoj, turbilla od 3 M\V na Orknejslcim olocima, Maglarp clektralla, prim-
jerice, oko 2 000 GOmaClllstava sa 8 milijuna k\Vh energije godisnjc.
Znacajno je lia 1e svcdskc turbine imaju svoju konc.:;pciju projckta obrisalopatlce, ra:.dicltu
od danske i amcricke,
U USAjc raLYijena lurbina Mod-5 od 3,2 MW instaliranc snage za pOKrClanje gClleralora
prom.knjivc brzine.
Inacc, II 10.1 zcmlji u ckktrocrwrgetskom sus1avu danas nidi oko 16000 agn':gal<:t Ila vjewr,
veliCinc od 55 do.:1 000 kW inslalir<Ulc silage po jedinici, kojc Sll U 1988. goJini prenw na-
vedenoj literal uri proizvclc 1,8 bilijuna kWh energije.
Ostvaren jc spanjolsk(l-njcmacki projck! A \VEC-60 snage 1,2 MW. U izgraJuja
clcktrana na \'.1etar II Grckoj s njcmackim j drugim isporuci[cljima. Pousticc sc IazYltak isko-
ristavanja cnergije vjcira 11 drugim curopskiw zcmljarna (Nizozemska, BeJgij<l i !talija) lc u
zemljum<1 Azije i Australijl: ko.jc Lkuder U ok\'iru pfOgrama za iskorls!av:mjc cJlcrgijc vjetnl
postizlI znatnc llspjehc.
Kao pokazatclji pomsta razvitka sustava na vjctar mugu posluziti pouaci jlo mjcsccnika
) \VinJ puwer AJOIlLhJ)'" od ozujka 1985. i 1990. U Danskoj SC, mjesecfla (uzujak)
pruizvodnja cncrgijc POlllUCli \jdra od 1990, po\'ctaJa sa 2,3 G\Vh na 57,3 GWh (25 pUla).
Tome .Ie pridonio veU broj instaliranih VE, loa 1ri pUla, i povdallil uCinkm'ilobt proiZHJdnjc.
Prema prije iznesenom, rezultati HIZ\'jtka sllslava dcktr:.ma S pogonskim sLcojt:-m,
turbinl)m, za proiz\'ounjll dcktriene encrgije oCiti SU, sto dukazujc njihm' uSEjcsan rad nil
zajednickoj eJektricnoj mreZi nekih zcmalja, TI su rezuItati pogoto\'o .znacajui kada se uzrnc
U obzir fi.mloblje od j)fiblizno 15 godina u kOjclll Sll pustig'lluti. No, lllcc1uLim. cblje USUvrSil\':.Uljc
vjdrolllrbina za pogon gCllcrawra, a poscbllo elc-krfonickog poususla\'u La upnlvljuujrc II u\'jctima
nestaciunarnog Hlda ovih agregala a pomocu sleeenib iskustava u narrWlll1H uvjcliIll<1 radJ lih
eleklrani.l, opCi .Ie trend 5vi11 zcmalja koje su se odluCile ulagali u tc cncrgclske strojcve.
Svc veeC ukljucivanjc rjc1rodeklrana II rad te iskustva II radu sa suvremenim \'jclroagre-
gatima u pusljcdnjcm dcsetljccu namccu Iljiho\' snazniji raz\'itak i USL\\Tsavanje r:JJi dobivanja
vebh ucinkovilosti prct\'orbc cncrgijc vj0Lra, wee SigUfI10;;ti u wuu agrcgal<l, \'de lrajnosti
_ materijala, ;;10 live utjece 11<1 ni'lu cijcnu pruiz\"edcnog kWh cnergije.
Osnovni pll(Ovi razvitka mogli bi sc sazcti U nastaVkll:
Razvijanje veJil(ih 111egavaLtlill jcdinicu agrcgala VE preko 4 M\\i Llo sada pruizvcdenih
- Usavr,<avanjc sustava rcguladjc zakrewnjem lupatica, nCUViSll!fll upradjanjcm svakc
lopalicc blJraulicko-clektronickilll putcm. cija primjcna ponisla\'<1 yihracije sllslava
agrcgala 1I poslupku regulacije.
- Usavrsi.lvi.lnje regulacijc gellenl!orskog pudsuslava ckktrunickim putClll (pugb\'Jjc 4 i 5).
-Razvijanjc 1l00"ih Illalerijala (llemclala kompoloita) i drveni111mnin<.lli\ prctezflo kao
njil)()\'c kombinacije za izradu lopatica lurbina, CSanSilyaqje ldll101oskog poslupka lLradc.
-Daljc proucavi1njc w.:rodinamickilJ prufila hlpatica svc buljih znacajki za doslizanjc ve-
cih acrodinalllickih s11a,
- Usavrsavanj0 sus(ava i kocenja, mclmnickih i ckktwilickih, za sigumiji i
rad VE susbva.
Sislemallcan rad na olk.ri\'anjli vise mjc1>la vlsokih potcncijLlla Cll(;::rglje \'jclra, te novilt
mctoda prcciznijih oJrcSivanja njihovih p1'0sjecnih nijednDsli,
Ukratko, planovi daljnjcg mzyitka eleklrana na vjetar, kako je istaknuto II prikazu Ko-
misije Europske :.Gajcdnice od svibnja 1088, U ol,;:viru kojih se odvijaju Ja!ja istHlzivanja LI
Europi, obuhvacajll sljedeca pOdrucja:
217
A _ potcncijali vjetra na mikrolokacijanu, proucavanjc optimalnog rasporcda agf(;gaw
B optimalizac.ija rada VE na inlegnllnoj clektricno,l mrcZi
C _ optimalizacija znacajk.i i izbor;.t rnatcrij;1la . .
D _ \'odcnjc i zastiw. primjcnom noYih ITlogucnost.l dcktroJ1Jke
E - optimalizaci.ja odrzavanja i remon.ra ,VE .. ".. .:.
F _ optimali:.Gl.lcija troskova pro.i:.Gyounj(; liZ :-,!allChlrJ1Z<lCljll i
7.2. Gospodarski kriteriji
Da bi sc pristllpilu llsporcJbi CijCllJ. pro.iz\wlnje cncl'gijc, iz iz::ora ilJ,
c1eklranama, uu/.no,ic utvnJili C.ijCllU jcdinicG cncrgijc Jli.\. temelju \:-:.llh kLu,:n.FL
veliCina koje na Jlju uljccu, Jcdnaku jc va/,no podatl(c 0 bilnlm vc1icmJ.Illa za ci.lCIlU K())'1S!,rll
iz najm.!Yljib iZ\'U;';i jc;" se one, posdmu u podrucju iz\ ora i njih,;\ iL
nja hrzo miicnjaju. Propisi 0 ZHSl1l1 ukuliSa II Eurupskuj :-,u zaJcdIlIC! "tupIlll.':l "nagu,.tako
(ia :se He J1lo'ze odobrclljc projCkUl D bilo koji indlLstrij::;ki oby:l<! ab.)
7,astila okolisa. Za sve objckte kO.Ji zagaduju OKolis na .Ie. prupis kO.Je
m
') ,:;;a::\)\
pJaca pn:::dvidcnc prislojbc (;>polluter pays principiks),l(:nnoclek!l:auc. na c.vrsl:l (TLJ
j 1CrmOnllkk:ame deklrane mur<.lju spremiti (-Hsti otpad i rd!nralJ plmovde pulllCl.Ic. OV()
zadnje uunusi S(; i Jla TE na teku6a i plillO\'ilU gur1\'a. stu ima ,svoju CijcllU,
'Stavka gudi,c.nj..::: otplatc (anUi!da), kuja st.; udnosi na S\'C inVCSlic!jskc
ekklrane p01>cbno,ic \'a/Jlct /.a ut\'fui\'anjc cijcnl.': encrglje.Ta st;l\:ka znalno u.ie.nu ak.o
jc rok olplatc anui[cta jcdnak wemcnu amortiz.1cij..:::, OLillUSJ10 pla;:,mall.1 pn)!I.\'; dny: C]l:ktl
'Eleklrocncrgctski objektl U S\'J}:W i u nas grade sc ncrijelku POl/WCll UlaE1C<.t 1..n.:dll?,ku.i __
dajc drzavCt, sto u1jece oa cijcnu jcdinice cncrgije, POZlla!O jc Ja
tn;sko\,c otplalc La f1(;kc objcklc snOi}C S\,l proiz\'odaCl :..:ncrglJc, stu t}1 Dill s!ll;bul1l. ill
iZIlOSI za izgraJnju pilot-poslmjcnja VE. . , . .. ,
Prijc svega, treba krcnuti oJ 1l00'ih pocblaka aku se mjefodavllo 2.c:l; SUd!ll 0 Cl.lCW mugu-
ecg koriStcnja (;l1ergije vjetra i II nas, s10 ee hiti izlozcno u ua,,[adw,
7,2. !, Utjecajni Cinitc!ji na cijenu cllcrgijc Yjctwclcklranc
SlV:lranju cijcnc proiz\'odnjc cllcrgijc II VE pristupa sc ubmdom pod.llaka kuji sc IllCJgu
svrstali u celiri uJavne
a) cijcna yjClfUcickl!'U1C
b) tllug:uca proizvodnja VE
c) uvjeli kn:u.iliranja za illV(::-,ticijska srcdst\a
d) cijen;l ukulisa. . " .' .. . "
Nil. clnitclja llljcCU n<l ,s \'akn od OYC cCllri c.Kupmc kOjc st ulj:\
gijc VE. odabir, prcma Jlo\'lm spoznajallla kujirna sc b,:t\'c spcCljalu.nanc mSULUCi.lC 1
strucn.iaci. uvjctuje uptim:.dn.: rczullak pm1'acuna,
Razrnutrimo struklllfU C.ijCllc Vc poslrojcnja kujc :ie, kao stu jc POZlldlU, s;:lsl()jl iz agrcg'-ll:.l.
ckktra!l(; (vjelfOlurbina, dektricn.i gcncralur), rcgulacijskug j pOlbuslil\'a zaslilc i komrolc iC
noscceg stupa agrcgata.
218 AEIWEN[-mOEnKA POSTROJENJA
Cijenu VL osim nahrojenog, treba uracunati investicijske troskovc za teren
clcktranc, doprcmu postrojcnja kHo i cijcnu prikljucivanja mreznom sustavu. DakIe, postrojc-
njc dC::lfcmoffi:,monlaiom, !erenom i prikJjuckom Cini lroskove invcsticije VE.
Ut.JCC!1:1.1ma na CljCnl:.postrojcnj3 VE II uiem srnislu bavile Sll se mnoge ins!itucije u svi-
JCIU, od kPJlh Sl1 one novlJeg datumll aulon; ovog clank a bile doslurne iz navedenc literature
ciji Ce rcz;ultati bili prikazanL '
. Cijen.a poslroj(:nja VE izravtlo ovisi 0 veliCini agrcgata lurhina-generator, koja se prika-
lznos naZH'ne snagc jn promjcr lurbinskog kola. S druge strane, razlike u jedinicnoj
cljl:m ndnosc sc na turbine n17Jicile snage (sl. 7.4) iSing promjera radnog kola. Nadaljc, skup-
Sf. 7.4. !Jjvc{(itn(/ c{iel1(1 ptlsllr!ienju Ljelroi'fei:lralH' {{ 19R6 i 1987. g(ldilli U rwi,I'110-
rli (J IlOmil1o/noi slIu::i
ljc su. turbine II kojih pos!oji rcgulaci}ski sustav zakrctanja lopaticc (pich control), odnosno
clcktncna rcgulacija Zit Tazliko oel turhine s lzv. pasivnom rcgulacijom (iIi s1011 control).
.. K?ia ce vcliCin<l agrcgal<l doci II obzir 7.a odredenu VE, (veliiina promjcra kola turbine
III n:lnvna snaga agregata) pitanjc je kojc {reba obraditi na profcsionalan naCin uz poznavanje
sljedeCih Cinjenica. .
Promjer k.ola u razmjernom je odnoSll nazivne snagc, iako nc apsolutno, vee
.!e ona u funkcI)l tlpa turbme, odnosno broja Jopatica i oSlalih osohitosti znacajke turbinskog
1 a u odnosu prcma pOlencijalima vjelra izabrane lokacije VB. S druge
.stranc. dlmenZlJe prvog agregata odreduje koncepcija .sircnja elektrane na vise agregaia,
CI.Jl .Ie broJ odrcden raspolozivim lerenoill, odnosno aerodinamickim razlozima odredenom
udaljcnoscu pojedinih agregata u nizu, kako je feeeno u poglavlju 6.
TUr:Dina zakretanjem JOP.ptica, koje se poglavito primjenjl1jl1 kod veCihjedinica, skuplja
JC, ,I. clektricnom rcgulacijom za razliku od onih s pasivnom regulacijom koje
SU.. 1 vecII! snaga, do 300 kW i vise, kako se vidi iz podataka novijeg damma.
Cljcne su lIh Jedmlca danas, ppanskog proizvodaea na primjer, pale na 565 dobra po kW.
Vazno. je .ic da jc cijcna agregata na vjetar niza serijski proiz-
vcdcmh pro;zvedemh. Medutim, ako se korisli turbina serijski proizvedena,
man.Je Jcdm.lCe'.t:eba !mati na !lmu detalje koncepcije projektiranja, odnosno njezine
znacuJke kOje trcb[lJl1 bltl u skladll S pOlencijalima podrucja rada.
h) Moguf:a proiz.mdnja vjdroelekrrane
proizvodnje elektricne energije VB na danoj lokaciji poznatih po-
te.nclJala vJe.l:<l potrebno.Je skuriti niz podataka. Najprlje je nuzno imati obradene potencijale
v.lclm lOkaCIJC na temelju podataka skupljenih kroz duze razdoblje ako jc moguec na visini
PIHovi n\1vitkl1 SUWn'll na vjctar, gosp0{!arski kritcriji
219
mogu6eg rada (vratila) agregata. Iz tih se podataka izracunavaju potrebne velicine koje se
uvodc u znacajkc izabrane turbine (iIi sc na temelju njih projektira turbioa), s kojima se pro-
gramira njczina mogu(;<l godisnja proizvodnja (pogJavlje 1, 2. i 3),
VCCll proi7vodnju encrgijc dati ce onaj agregat koji inla vecu povrsinu turbinskog kola,
a s istirn povrsinama (lila turbina koja jc projektirana za srcdnju brzinu vjetra podrucja pri
kojoj cc raditi s najvisom iskoristivosti cnergijc vjetra.
Iz prije izrazenoga vidi se koliko je za VE vazno izuhrali lokacije najvisih potencijala, a
prema njima i odgovarajucu turbinll, kako bi spccificna proizvodnja energije kWh/m
2
iii
bila \'eea. Mc(1utim, ukupna proizvodnja agregala VE ovisi i 0 gotoyosti agregata da se uk1jllCl
u rad u vrijcme raspolozivosti cncrgije vjetra njezina radnog intcrvala. Spremnosl agregat!l
VB za rad lim je \'cca sto jc odrta\'anje boljc organizirano, a Cija se cijcna uk!jucujc u cijcnu
dobivcnc encrgijc. 0010\105Ot, tehnicb 5Opremnost danasnjih vjclroturbina u razvijcnom svijetu,
prema hrojnim izvjcsCima. iznosi 98Sf-. faktora kapacitivnosti agregata VE na cijeml
cncrgijc dan jc u literal uri amcrickih autora (s1. 7.5.). U taj jc faklor ukljucen izbor mjesta
VE, odnosno izhor agregata i njcgovc 'lnacajjcc, kao i odrZayanje i vodcnje VE,
koji utjcc.u nn hwjnik fnk!ora kapacitivnosti
EVE L; Pi tj
C
j
= En = i\;'S760 '
EVE:;;:; L Pi tj - ukupna proizyodnja energijc agrcgata godisnjc tijekom vremena Lt;, kroz
P
I1
8760
godinu dana
cnergija koju bi proizvodio agregat VE radeCi nominalnom snagom pUnu
godinu dana.
1'\<1 slici 7.5. prikazana je ovisnosl C,-a 0 cijcni instaJiranog k\V podsustava ;>kljuc u ruke
so. 12O,f kamala na !credit Ie 0,01 $ k\Vh za vooenjc i odrzavanje. Taj dijagram pokazuje kako
cijcna inslaliranog kW postrojcnja osim C, utjece na cijenu energije iz VE.
. Prcma danoj literaturi navode sc podad 0 promjeni C
r
u elektrani iz Altomont rcgije u
Kaliforniji i jcdinicc MOD :2 u razdoblju od 1982. do 1985. godine. Postavlja sc cilj za iznos
C
f
=-;: 0,27 (z.a elcktranu niz. agregata VE) i megav<ltnu jedinicu MOD 2 C r = 0,29-0,35.
Prcma najnovijim podacima danas su dostignute vrijednosti Cr:o:: 0,37 kod nekih VE ros
t
rojc-
nja u ekspJoataciji (San Gorgonio - Kalifornija).
USO!
kWh
0,08
0,07
0,""
0,05
12% kamata na kredlt
cijena vodenJa I odr:i:avanja USD O,01/kWh
B
1
0,04 --+--------/---

\ (kljuc u ruke)
0,03 C
0,2 0,22 0,24 0,26 0,28 0,30 0,32 f
SI. 7.5. Proll!ienll jedinicnf. cijenc enc'1i!ie It (xinrull premo koeji-
cijenfu kapacitivno.rti
c) Uvjeti kredifirunju zp inun'ficije \IE
1znos kamaln8 stope flU srcdstva UZcta od kreditoru lc fonnirJ.njc anuitda u fuukciji vre-
menu vracanja znatno utjeee na cijenu energijc.
Na slici 7.6. prikazuje se cijena energije iz VE u funkciji Vl"Clllena olplalc anuileta. Ako
sc otp1atu produz.i, primjerice kroz godina, kolika je i amortlzacija postrojenja koje
SI. 7.6. Promjenl.AjeJini(ne C{iCf/f! (-IINx{iejcJillicl' VE
(10-55 kW) IJ oL'is!Jos!i {} sm!r(jlij
/Jrzini vjelra i xodina ullI()r1i(.{1cije
proizvoJqjom isplacujc svoje anuitct8, tada jc cijcna cncrgijc Hiza. Cijcna paJi.l s pows[om
srcdnje goclisnje brzinc vjctra lokacijc VE. Tako cijena encrgije jednog agrcgala ocJ 3UO k W,
koji radi na pOlcncijuliruu od V,r::::: 6 m/s. proiz\'udnjc od 110 000 k Wll rHu/.c iznositi
ovisoo 0 godinamn atpiate, uz Immata
5 godina olplatc 0,29 DM/k\Vh
10 godina otplate 0,18 DM/kWh
20 godill<1 olplatc 0,J3 DM/k\Vh.
d) Cijena z,(),{lile oholiXLi
Na poJalJ.k:.i 0 ugrozuwsti okuli.<;a. Ujcdinjcni n;.trodi 0:;110\'a11 su jlusdmc "ekcije.
za zastilu okolisa, a EZ.i(; od preporuka pn:sla na zakone koji sc moraju po;tu\'i.lli radi zaslile,
kao S[O je u uvodu spomclluto. Lugicno jt: S[o se poJrz,avaju one tvornice energije kojc JjuLl-
skom nep<-li.nj,)Ill ili prirounoIll silom lle rnogu ugrozi!i okolis. Dakako, ZJ non; L\'omicc cnef-
gijc muraju se svi propisi. Poslojecc lcnnocJd::trai1;,:; ili !CfJllOlluldt:<-trnc dcktranc
moraju postO\'ali propisc, ko.)ih !)eo inmaju pridri,aVJLi Clanice EZ-a, ;.t podizc cijCllU proiz-
vedene encrgijc. Danas jc u veCinj zcrnalja zauslavljt.::lw izgnldnja novih TNE zbog mnugih
ncrijescnih tcskoca zasl.ite okolisa.
U radu Frmmhof0f instiLUla naruccnog za EZ iz c!ijagrama na slid 7.7. sazeti su rCLululLi
istra1.ivanja dodaLll<.1 za zasliLu okolisa na cijenu jedinice ellcrgije /k \.\'111 proizvdcl1u
II klasiclllITl e1cktwnJ.llla i VE liZ prognuLU rasta, odllosno pada do 2010. godinc.
1z dijagrama se vidi bJng purast cijcne cnergije iz klasicnih elektrana i to, ako se UZl11U
U obzir piacanja za zastitu okolisa gornja (krivulja) uta, a donja ako se la platanja nt: uracuna-
DM/kWh t cijena
035.., \ energije vjetra
, i (
0,30' \
\
ukupna djena konv.
eJ. energije sa dodatkom
I
0,25 _-----
0,20 " __ ----- ....
0,15 !-----)::: ..-:== ..... ""'-" .......... I ..... .
o ,1" I ------1------
i I I cijena e{ energije bez
0,05- C B A dodatka za zastitu okoline
0,00 ._-"
1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.
Sf. 7.7. PmllijcilO' ,\j)cL'ij'itri/: c!il'lii.! <met!;!)c i; kU!iI'('IiCioilu/-
!JiiJ dd:/l"uiJU ,\(l i /;1:';, cije//( :,I,\/i!c oku!i.\". i i;' ejl:frodel;/IUIIC
d(l20]O. ;,'uL/ifl<:
22t
KrivuJ.ia koja sijcec tc crlc pribzujc pad prCllli.l ilpscisi S \'rclllcnum, oJnuc.llu prumjcnu
enrrgjje i( VE. bxo.kl,.:risi..tCllU To(ka C pukau,ie- th!jc,
vjctra vee u 19R4. godinc bila jedllako skupa bu i cncrgijil Ii. kbslcnill dck!ranil u koju.ic
uraclIU<1la cijcna zastitc okoMa od njiho\'ih polucija i cijcnH sprcmanja utpada. Tocka A po-
kazujc <-ia cc 1904. god inc cncrgijc iz VE bili jcdnakil ci,ieni cncrgijc 11: klasiCuib t.:kk-
trana jcr nije upkrcccna din';mjinw za z!lslilu ukulinc. LL!slita okolinc i nG/dh oiJjckata od
uUccaja VB na proi%.\'odnju bukc osigura\'il sc minimaltwm ck.:KlrLll1C
oc! urbanib nasclja i TV ureaaja, kako je reecno u poglav1ju 6.
7.3. Literatura
PI G. c. Goy, F. Wittke. H. I. Zicsing (f-raunhofcr Instilul Karlsruhc lSI). Enw/lI)(Ir('
Ener/-:ie;judlell, ivlLincllcn, 1987.
12[ H. Groslrup. Scale Ivill(l TuriJille,l, W. E. in Denmark, 1986.
131 R. Harrison, G . .Jenkins, R. J. Taylor. Cns! IIwdding id' fwrh'oliwl (lxis wind I/lrhine,
Glasgow, VII. 1989.
14\ E. Hou, Windkrqj!un!ugen, Berlin, London, New York, 1988.
151 D. Lindley (\VEG), T/U! (;/':rind !!IleFg)', Southall U.K., Jl)KS.
[61 R. Lynette, State,I' US. Wind Pu,ve/' !lIdw!IY, US,:\. D. MuntL 10i-l8.
171 Lj. Pilic-Rllbac!an, EkU/io/,I!.IAi kri!erUi /:ori.::icnjil CIiClgi)C o)elnl, primljc!lo i reccllzirano
u SunCann. cncrgija, lis[up,ld J Y\jU.
IXi Cominissiull of the EurujJean COlllunilies, f'y'ind Em:!';.,'), R&D Pr(;g/'UlilIIW, J98H.
]91 Power 1'1'0111 the wind (Hydru-Elcctric-\VEG-Scotlandj, 19B8.
IIO! Sosial costs C'Of!.lllfJlpfi(;l1, Fraunhof<:r Institut Z!I eump"ki komi[Cl za c!lCl"geliku
(Wind Power BO. 7, VII 19SB.)
1111 Wind Energy in Denmark, fnL Symp. Heming, IlJ86.
1121 Wind Energy in Sweden, SYlllp. Berlin, 1987.
113\ W. Power: :-I/1on(111)', IV 1989.
1141 Wind Power: I'vlo!llbly, IV 1990.
Skolska knjiga d.d.
Zagreb, Masarykova 28
Za izdavaca
dr. Dragomir Maderic
Tisak zavrsen u veljaci 1996.