FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

Nano 3D printer
Uvod u nanoznanost

Danijela Barii
Zvonimir Dragozet






3D PRINTANJE
Trodimenzionalno printanje ili Additive manufacturing predstavlja proces izrade
trodimenzionalnih objekata iz gotovo bilo kojeg 3D digitalnog modela. 3D printeri pretvaraju
kompjutorske modele u fizike predmete. Princip izrade bazira se na uzastopnim tankim
slojevima. Neke tehnologije to postiu uklanjanjem otopljenog materijala dok druge niu
uzastopne slojeve praha koji se selektivno spajaju i uvruju laserskom zrakom, izvorom
topline ili pomou spreja na ljepljivoj povrini. Tehnologija 3D tiska osmiljena je oko 1980
godine, ali tek oko 2010 godine su se pisai pojavili na tritu i u komercijalnoj upotrebi.
Trodimenzionalni ispis, a naroito ispis u boji prua inenjerima razvoja i dizajnerima
mogunost jasnog uvida u tijek postupka dizajniranja, mogunost isticanja raznih
parametara, mogunost lakog i ranog uoavanja moguih greaka i njihovog brzog i
uinkovitog ispravljanja. Osim za izradu prototipova koriste se za proizvodnju i izradu alata.
Kod izrade prototipova kao materijal koriste se prahovi od plastomera, a kod izrade
funkcionalnih stvari koriste se metalni, kompozitni ili keramiki prahovi. Sama 3D
konstrukcija modela sa dananjim metodama moe se izraditi bilo unutar nekoliko sati ili
nekoliko dana, ovisno o metodama koje koristimo te o sloenosti samog modela. Aditivna
tehnologija moe skratiti to vrijeme na nekoliko sati ali to varira s obzirom na veliinu i broj
modela koji se ele proizvesti istovremeno.

POSTUPAK PRINTANJA
Objekt koji elimo kreirati moemo dobiti na dva naina. Preko 3D programa za modeliranje
(CAD program) preko kojeg moemo izraditi potpuno novi objekt, ili upotrebom 3D skenera
kojim kopiramo ve postojei objekt. Skener tako napravi 3D kopiju objekta i poalje ga u 3D
program za modeliranje. Nakon modeliranja u CAD programu njega je potrebno spremiti u
STL formatu. CAD (engl. Computer Aided Design) jest program za oblikovanje modela na
raunalu. STL (engl. Standard Tessellation Language ) format je programski jezik za prostorni
opis volumena. Ovaj format predstavlja 3D povrinu koja nastaje kao sklop planarnih
trokuta. Vea preciznost postie se poveanjem broja trokuta, to dovodi do poveanja STL
datoteke i tada se automatski i produuje vrijeme za predradnje. Osim STL-a koji ne
najkoriteniji, koriste se i datoteke spremljene u VRML, PLY i SFX formatu. Daljnji korak jest
stvaranje slojeva. Slojevi se naravno niu od najdonjega do najgornjeg. Proces uvrivanja
se ponavlja za svaki sloj posebno dok se ne dobije itava konstrukcija. Kod aditivnog procesa
postupak dobovanja modela lei u uzastopnom nanoenju sloja po sloja sve dok se ne dobije
konaan proizvod.
Svaki od tih slojeva
se moe vidjeti kao
tanko rezani
vodoravni presjek
krajnje tvari.
Prednost izgradnje
po slojevima jest
izgradnja
kompleksnih oblika
koje je klasinim
metodama gotovo nemogue izraditi. Takoer je mogua izrada kompliciranih struktura
unutar modela. Nakon toga slijedi ienje od neeljenog materijala , sad ve fiziki
postojanog modela u prostoru, te poliranje, bruenje i bojanje ukoliko je potrebno.

VRSTE 3D PRINTANJA
Na tritu je dostupan velik broj konkurentnih tehnologija tako i vie vrsta 3D printera.
Glavna razlika izmeu tih printera je u nainu na koji se dobivaju slojevi i kreiraju dijelovi
strukture koju elimo dobit. Neki od njih omekavaju materijale kako bi dobili slojeve, drugi
slau tekue termosetove koji se uvruju na razliite naine , dok trei reu tanke slojeve
materijala i zatim ih spajaju zajedno.




Selektivno lasersko sinteriranje (engl. Selective Laser Sintering, SLS )
Selektivno lasersko sinteriranje je tehnika aditivne proizvodnje koja koristi lasere velike
snage radi spajanja malih dijelova plastike, metala, keramike ili stakla u masu koja ima eljeni
3D oblik. Laser spaja prah materijala uz pomo skeniranja presjeka preuzetih iz 3D digitalnih
modela na povrinu podloge sa prahom. Nakon to se skenira jedan presjek, podloga sa
prahom se sputa za
debljinu jednog sloja,
dodaje se novi sloj
materijala na vrhu i
proces se ponavlja dok
eljeni 3D oblik nije gotov.
SLS proizvodnjom mogu
se proizvesti raznovrsni
oblici poto su dostupni
razliiti prahovi za izradu.
Ova tehnologija je u
upotrebi irom svijeta zbog lake izrade veoma kompleksnih geometrijskih oblika direktno iz
CAD programa. Za razliku od nekih drugih metoda aditivne proizvodnje kao to su SLA i FDM,
SLS ne zahtjeva konstrukcije za potporu zbog injenice da je dio koji se izrauje cijelo vrijeme
okruen prahom.
Direktno lasersko sinteriranje metala (engl. Direct Metal Laser Sintering, DMLS)
U procesu DMLS metode koristi se 3D CAD program
koji se prevodi u STL datoteku i alje softveru
printera. Zatim se geometrija 3D modela
odgovarajue orijentira kako bi se mogla izraditi
odreena struktura i dodaje se konstrukcija za
podupiranje. Ova tehnologija spaja metalni prah u
vrsti dio tako to ga lokalno topi uz pomo
fokusiranog laserskog snopa. Dijelovi se izrauju dodavanjem materijala sloj po sloj. Obino
Selektivno lasersko sintetiranje
koristei slojeve debljine 20 m. DMLS metodu karakterizira izrada struktura visoke tonosti
detalja i visoke povrinske kvalitete te dobivanje odlinih mehanikih karakteristika izraenih
struktura. Ova metoda dozvoljava slobodu konstruiranja i efikasnija konstrukcijska rjeenja u
tehnikim aplikacijama. Poto se oblici izrauju sloj po sloj, mogue je izraditi unutranje
oblike i prijelaze koji ne bi mogli biti izliveni ili izraeni na drugi nain. DMLS ima jo
prednosti u odnosu na tradicionalne tehnike proizvodnje, krae vrijeme izrade gdje nisu
potrebni nikakvi dodatni alati, izrada vie razliitih struktura istovremeno i mogunost izrade
struktura od razliitih legura, zbog ega se naziva tehnologijom koja tedi vrijeme i novac.

Modeliranje nanoenjem rastopljenog materijala (engl. Fused Deposition
Modeling, FDM)
FDM poinje sa softverskim procesom, koji
procesira STL datoteku nekoliko minuta,
matematiki izrezujui i orijentirajui model za
proces izrade. Ako je potrebno automatski se
dodaje i konstrukcija za potporu. Printer u sebi
ima uskladitena dva materijala, jedan za izradu
modela i drugi za potpornu konstrukciju koja se
nakon toga odbacuje. Plastina nit ili metalna ica se topi i prolazi kroz glavu za trcanje koja
se kree horizontalno ili vertikalno po putanji izlijevanja koju smo definirali CAD crteom.
Materijal se lije u slojevima debljine 0,125 mm, a model se izrauje sloj po sloj od dna prema
vrhu.

Stereolitografija (engl. Stereolitography, SLA)
Stereolitografija je tehnologija aditivne proizvodnje modela kod koje se koristi podloga sa
tekuim fotopolimerom, tvz. smolom i UV laser radi izrade modela sloj po sloj. Na svakom
sloju, laserski snop iscrtava presjek modela po povrini smole. Izloenost UV laserskom
snopu uvruje presjek koji je iscrtan na smoli i spaja ga sa vrstim slojem ispod njega.
Nakon to se iscrta presjek, platforma se spusti na nie za veliinu jednog sloja, obino
0,05 mm do 0,15 mm. Onda smola ponovno prekrije model, i ponovno se iscrtava presjek
sljedeeg sloja. Nakon izrade kompletnog 3D modela, model se isti od zaostale smole, a
zatim se dodatno
uvruje u UV komori.
Jedna od znaajnih
prednosti je to se eljeni
model ma koliko
kompliciran bio moe
proizvesti za jedan dan.
Modeli napravljani
stereolitografijom mogu
biti veoma znaajni poto
su dovoljno vrsti da budu
dodatno obraivani, a
mogu biti koriteni i kao kalupi za postupke izlijevanja metala i drugih materijala. Iako se
stereolitografijom mogu napraviti razliiti oblici, proces je esto veoma skup.
Otapanje elektronskom zrakom (engl. Electron Beam Melting, EBM)
EBM je tip aditivnog procesa izrade
metalnih struktura. Ovom metodom se
proizvode metalne strukture
zagrijavanjem direktno iz metalnog
praha sloj po sloj sa elektronskim
snopom u visokom vakuumu. Za razliku
od nekih drugih tehnika, dobivene
strukture imaju punu gustou, iste su
legure, bez upljina i ekstremno su jaki.
Iz tog razloga kod EBM nije potrebna
dodatna termika obrada za dobivanje punih mehanikih karakteristika dobivenih struktura.
Titanske legure se iroko koriste ovom tehnologijom, to je ini pogodnom za trite
medicinskih implatanata.
Laminiranje (engl. Laminated Object Manufacturing, LOM)
Kod LOM metode slojevi papira, plastike ili metalnih laminata se meusobno zaljepljuju i
laserom izrezuju na odgovarajui oblik. Ovaj proces se odvija sljedeim postupkom. Prvo se
list materijala premazuje
adhezivnim sredstvom (koje
povezuje jedan materijal na drugi)
uz pomo zagrijanog valjka. Zatim
laser izrezuje odgovarajui oblik i
dimenziju modela i uklanja se
viak materijala. Platforma se
pomie prema gore i pozicionira
za primanje novog sloja. Taj
proces se ponavlja dok model nije
zavren. Lom metodu karakteriziraju niska cijena zbog spremnog i gotovog sirovog
materijala, dimenzijska tonost je malo manja nego kod stereolitografije i SLS-a i bez
mogunosti izrade relativno velikih modela bez ikakvih reakcija. Takoer, papirnati modeli
imaju karakteristike sline drvetu, pa se mogu i na taj nain obraivati.
3D printanje (engl. 3D Printing, 3DP)
3D printer radi tako to uzima 3D datoteku, a zatim koristi i pravi seriju slojeva u poprenom
presjeku. Svaki sloj se onda tiska preko prethodnog kako bi se napravio 3D objekt. 3D
printeri su generalno bri, pristupaniji i jednostavniji za koritenje od ostalih aditivnih
tehnologija. Omoguuju printanje struktura i sklopova napravljenih od nekoliko materijala sa
razliitim mehanikim i fizikim karakteristikama u jednom procesu izrade.





3D PRINTANJE NA NANO SKALI
Iako se u posljednje vrijeme tehnologija 3D printanja najee dovodi u vezu s veim
industrijskim proizvodima poput kuita mobitela, alata, igraaka, printanje na nano skali
predstavlja vanu tehnologiju koja e dovesti novih siunih elektronikih ureaja poput
medicinskih implatanata za praenje zdravlja i lijeenje. Osim za medicinske svrhe ova
tehnologija se primjenjuje u mikroelektronici, gdje se jeftini polimeri koriste u proizvodnji
metalnih struktura.





























PRINTERI
Photonic Professional GT High Speed 3D Micro- and Nanoprinting
Brz i snaan printer sa mogunou rada na mikro i nano skali.







3Z PRO
Za izradu preciznih modela kompliciranih dizajna sa ultra finim detaljima i glatkom
povrinom. Gradivni materijal je vosak.











ProJet 6000 i 7000
Mogunost 3D printa visoko preciznih modela uz tehnike karakteristike materijala
kao u izradi profesionalnih SLA komada. Dizajnirani su za izradu svakodnevnih
koritenih plastinih modela, ultra preciznih (prozirnih) plastinih modela za primjenu
u stomatolokim laboratorijima.







Cube
Jednostavan printer sa radnim volumenom 140x140x140 mm, materijalom u raznim
bojama i jednostavnou koritenja.









ZANIMLJIVOSTI
3D printerom isprintane matine stanice embrija. Znanstvenici su nedavno objavili da su
napravili veliki korak prema svetom gralu medicine uspjeli su konstruirati printer koji u tri
dimenzije tiska embrionalne matine stanice iz kojih bi se mogla razvijati cijela tkiva ili ak
organe. Printer koji je napravio tim Heriot-Watt sveuilita u Edinburghu stvara sferoide,
odnosno kuglice ivih embrionalnih matinih stanica razliitih veliina. Voditelj studije dr.
Will Wenmiao Shu kae da je tehnologija dovoljno njena da odri stanice na ivotu i
istovremeno dovoljno precizna da
stvori sferoide eljenih i jednakih
veliina. to je najvanije, otisnute
matine stanice zadravaju svoju
sposobnost da se razviju u bilo koje
tkivo. Ljudske embrionalne matine
stanice dobivaju se iz ljudskih embrija,
a mogu se razviti u sve vrste tkiva
odraslih od miia srca, preko kostiju do mozga. Ovo svojstvo ini ih idealnim za
regenerativnu medicinu, odnosno za popravljanje i zamjenu oteenih stanica, tkiva i organa.
Nova metoda mogla bi se koristiti za stvaranje ljudskog tkiva u tri dimenzije, za testiranje
novih lijekova bez potrebe za pokusnim ivotinjama, za izgradnju organa bez potrebe za
darivateljima, ili pak za printanje stanica izravno u oteene dijelove tijela.
3D printerom stvorene ui kao prave. Bioinenjeri i lijenici sa sveuilita Cornell uspjeli su
uz pomo 3D printera stvoriti umjetne uke koje izgledaju i
funkcioniraju ba kao prave. U 3D printer ubacili gel sastavljen
od ivih stanica i stvorili vjerne kopije prirodnih uki. Tri mjeseca
kasnije gel se pretvorio u hrskavicu kao u pravim uima. Ovo
postignue trebalo bi vratiti nadu tisuama djece koja se raaju s
uroenom deformacijom poznatom kao mikrotija, mala ili
skvrena uka koja u ekstremnim sluajevima izaziva gluhou,
takoer i odraslima koji su u nesrei ili zbog raka izgubili uke.

3D prehrana. Hranu bismo mogli u budunosti printati. Znanstvenici sa Sveuilita Cornell u
New Yorku razvijaju 3D printer hrane. Koristio bi tinte sirovih namirnica, vi bi samo trebali
odabrati recept i kliknuti. Dosad su znanstvenici imali uspjeha samo s namirnicama koje se
mogu istisnuti iz price, poput tekueg sira, okolade ili tijesta za kolae.