Saobraćajna Psihologija

Dr sc. med.
Aleksandar Mili Saobraajna psihologija

Dr sc. med. Aleksandar Mili
SAOBRAAJNA
PS!O"O#JA
1
Dr sc. med. Aleksandar Mili Saobraajna psihologija
Saobraajno-tehniki fakultet
Doboj, 2007. god.
2
SAOBRAAJNA PS!O"O#JA
udbenik
1. izdanje
Autor:
Dr sc. med. Aleksandar Mili
Recenzenti:
Prof. dr Krsto Lipovac, dipl. in. saobraaja
Univeritet !eo"rad, #aobraajni fakultet,
Prof. dr Dra"oljub Krneta
Univeritet $sto%no #arajevo, &iloofski fakultet Pale
Izdava:
#aobraajno'te(ni%ki fakultet
Doboj
Univeritet $sto%no #arajevo
Za izdavaa:
Prof. dr Perica )ojkovi, dekan
Glavni i odgovorni urednik:
Doc. dr *anko !oi%kovi
Lektor i korektor:
Dario Mili
Tehniki urednik:
!ojan +ujanovi
Dizajn korica:
!ojan +ujanovi
tampa:
Tira:
,--
3
4
SAOBRAAJNA
PS!O"O#JA
a o!no"u #i$ljenja broj% &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& 'ini!tar!t"a
(ro!"jete i kulture )e(ublike Sr(!ke autor Dr !*. #ed. +lek!andra 'ilia je
ud,benik za internu u(otrebu.
-re#a to#e .
/
0
S
SADR$AJ
7
1
S A D R $ A J
%&OD % R'('N%JA ..................................................................... )*
PR'D#O&OR ....................................................................................... )+
,&OD.......................................................................................... -*
). PR'DM'./ ("J %NA0AJ PS!O"O#J' ............................. -+
-red#et i *ilj (!ihologije ............................................................... 31
2naaj (!ihologije.......................................................................... 32
-. RA%&OJ PS!O"O#J' 1AO NA,1' ...................................... 23
)az"oj (!ihologije kao nauke ....................................................... 33
4rane (!ihologije ........................................................................... 41
-red#et !aobraajne (!ihologije ................................................... 44
5ilje"i i zada*i !aobraajne (!ihologije ........................................ 47
'etodologija !aobraajne (!ihologije .......................................... 41
2. SAOBRAAJNA PS!O"O#JA NJ'NA PRMJ'NA .......... *)
4. PS!01 PRO('S ....................................................................... *+
-!ihiki (ro*e!i i funk*ije.............................................................. 01
6(a,anje "anj!kog !"ijeta ............................................................. 01
6!jeaji 7o!jeti8 .............................................................................. 02
6($te o!obine o!jeta....................................................................... 03
-rago"i o!jeta ................................................................................ 04
)eak*iono "rije#e ......................................................................... 0/
)eflek!i .......................................................................................... 00
6(a,anje ........................................................................................ 01
3
6!obine o(a,aja ili (er*e(*ija ....................................................... 70
)azliito!t o(a,aja ili (er*e(*ija ................................................... 71
-ore#eaji o(a,anja ...................................................................... 72
6(a,anje "re#ena u #iro"anju i (okretu ..................................... 74
6(a,aji (ro!tornih odno!a 9 (ro*jena ra!tojanja .......................... 7/
-red!ta"e ........................................................................................ 7/
-a,nja ............................................................................................. 73
:arakteri!tike (a,nje ..................................................................... 73
;r!te (a,nje ................................................................................... 12
'i$ljenje i zakljui"anje ............................................................... 13
*. ,0'NJ'/ PAM'NJ' %ABORA&"JANJ' ............................. 5*
<enje, (a#enje i zabora"ljanje ................................................. 17
<enje (ute# u!lo"lja"anja .......................................................... 11
<enje (ute# (oku$aja i (ogre$ki ................................................ 11
<enje i#ita*ijo# ......................................................................... 13
<enje (ute# u"i=anja u !itua*iju ................................................ 13
-ra"ila i tehnike uenja ................................................................. 30
-a#enje ........................................................................................ 3/
2abora"ljanje ................................................................................. 33
;je$tine i na"ike ............................................................................ 101
6. 'MO(J' 'MO(ONA"NA S.ANJA ...................................... )7*
3. OR#ANS1' 8%O"O91' OSNO&' PS!01O# $&O.A
......................................................................................................... ))2
6rgan!ke i fiziolo$ke o!no"e (!ihikih (oja"a ............................. 11/
6rgan!ki i fiziolo$ki #ehaniz#i ................................................... 110
er"ni !i!te# i njego"o funk*ioni!anje ........................................ 111
'ozak ............................................................................................ 113
10
er"na elija i njena funk*ija ........................................................ 12/
;r!te ner"nih (ute"a ...................................................................... 127
:i#ena #o,dina .......................................................................... 123
-eriferni ner"ni !i!te# ................................................................... 133
;egetati"ni ner"ni !i!te# .............................................................. 134
>ndokrini !i!te# ............................................................................ 131
?#un!ki !i!te# ............................................................................... 143
-!ihoneuroendokrini (ro*e!i u !tre!u ............................................ 141
'ehaniz#i neuroendokrinih (ro*e!a u !tre!u .............................. 143
'ehaniz#i ada(ta*ije i regula*ije #etaboliz#a u !tre!u ............. 1/0
-!iholo$ki #ehaniz#i u (ro*e!u ada(ta*ije .................................. 1/2
-!ihoneuroi#unolo$ki (ro*e!i u !tre!u ......................................... 1//
?nterak*ija ner"nog i i#unolo$kog !i!te#a u !tre!u...................... 1/0
5. "0NOS. ........................................................................................... )*+
+. SPOSOBNOS. ................................................................................. )63
-oja#, znaaj i gru(e !(o!obno!ti ................................................ 103
@jele!ne, zdra"!t"ene i fizike !(o!obno!ti .................................. 171
'entalne 9 intelektualne !(o!obno!ti ........................................... 172
Aulne 9 !enzorne !(o!obno!ti ....................................................... 171
6!jeti "ida ...................................................................................... 171
S(o!obno!ti "ida i njiho"a (o"ezano!t !a u(ra"ljanje# #otorni#
"ozilo# ......................................................................................... 130
Dne"no i nono "i=enje ................................................................. 130
6!no"ne funk*ije i karakteri!tike "ida .......................................... 131
<ti*aj funk*ionalnih nedo!tataka i ano#alija "ida na efika!no!t
u(ra"ljanja "ozilo# ....................................................................... 133
+duti"ne !(o!obno!ti i o!jeti !luha ............................................... 13/
11
:o,ni o!jeti .................................................................................... 200
6!jeti #iri!a ................................................................................... 202
6!jeti uku!a ................................................................................... 203
6!jeti kretanja i ra"note,e ............................................................. 204
-!iho#otorne !(o!obno!ti ............................................................. 200
;je$tine, na"ike i auto#atiza*ija (okreta ..................................... 212
@e#(era#ent ................................................................................. 213
:arakter ......................................................................................... 210
Sta"o"i i !h"atanja ......................................................................... 220
-otrebe, #oti"i i intere!i ............................................................... 222
'oti"a*ija "ozaa .......................................................................... 223
)7. A1.&NOS. PONA9ANJA ..................................................... --3
6!no"ni (oj#o"i .......................................................................... 223
2naajni inio*i akti"no!ti, rada i (ona$anja ................................ 232
+kti"no!ti i #odeli (ona$anja "ozaa .......................................... 233
Bru!tra*ione i !tre!ne !itua*ije u !aobraaju ................................. 233
<ti*aj !tre!ora na !tre!nu reak*iju u !aobraaju ........................... 231
Cino!t i !tre! ................................................................................. 241
Stilo"i 7ne8efika!nog reago"anja u !tre!ni# !itua*ija#a ............. 244
<#or "ozaa 9 !tanje organiz#a kao #ogui uzrok neefika!nog
reago"anja u !aobraaju................................................................. 2//
Baktori koji u!lo"lja"aju (oja"u u#ora ........................................ 2/0
Subjekti"ni i objekti"ni zna*i u#ora kod "ozaa ......................... 200
6!tali naini !(rea"anja (oja"e u#ora kod "ozaa .................... 202
)). PONA9ANJ' &O%A0A POD ,.(AJ'M A"1O!O"N!
PA/ P,9'NJA/ DRO#A BO"'S. ....................................... -6*
<ti*aj alkohola, nikotina i drugih #edika#enata na "ozaa ....... 207
12
<ti*aj alkohola ............................................................................... 207
-!ihofiziolo$ki efekti alkohola na !(o!obno!ti "ozaa ................. 201
<ti*aj alkohola na (ona$anje "ozaa i u(ra"ljanje "ozilo# ......... 270
<ti*aj nikotina i ugljen 9 #onok!ida na efika!no!t u(ra"ljanja
"ozilo# .......................................................................................... 277
<ti*aj raznih droga na (ona$anje "ozaa ...................................... 273
<ti*aj razliitih bole!ti i u(otrebe lijeko"a na "ozaa .................. 210
<ti*aj "anj!kih faktora na "ozaa ................................................. 214
Biziko 9 kli#at!ki u!lo"i ............................................................. 214
)-. OPS'R&A(JA PRO(J'NA "0NOS. ................................ -5+
-ro*jena lino!ti ............................................................................ 231
-rotokol .......................................................................................... 304
)2. 0O&J'1 DR,# 8A1.OR B'%BJ'DNOS. SAOBRAAJA
......................................................................................................... 2)*
Ao"jek i drugi faktori bezbjedno!ti !aobraaja ............................. 317
6!no"ni (ri!tu( u (roua"anju !aobraajnih nezgoda ................. 320
)4. SAOBRAAJNA (&"%A(JA 1,".,RA ....................... 222
5i"iliza*ija i !aobraajna kultura .................................................. 33/
>duka*ija ue!nika u !aobraaju ................................................... 331
'e=u!obne ko#unika*ije i interak*ije "ozaa ............................. 3/0
6dno!i "ozaa i (je$aka ................................................................ 3/3
6dno! "ozaa (re#a (utu ............................................................. 3/7
6dno! "ozaa (re#a "ozilu .......................................................... 3/3
6dno! "ozaa (re#a !aobraajni# (ro(i!i#a i (ra"ili#a ........... 302
6dno! "ozaa (re#a !ebi .............................................................. 304
".'RA.,RA ...................................................................................... 23)
13
14
R
%&OD %
R'('N%JA
1/
10
D+naliza ruko(i!a (okazuje da !u pre:en;o<ani sadr=aji >skla?eni
sa <a=eim nas;a<nim planom i programom (o koji#a !e izua"aju
!adr,aji iz Saobraajne psihologije. <"id u !adr,aj ruko(i!a (okazuje da
!u u (ro(or*ionalnoj #jeri obra=eni !adr,aji koji !e odno!e na% Op@;>
psihologij> 7(red#et, grane i #etode (!ihologije, organ!ke o!no"e
(!ihikog ,i"ota, te o!jeti i o(a,aji, (a,nja, #i$ljenje, !(o!obno!ti, e#o*ije,
#oti"a*ija, fru!tra*ija i konflikti8E Pedago@k> psihologij> 7!(o!obno!ti,
uenje, (a#enje i zabora"ljanje8 a (o!ebno !adr,aji iz Saobraajne
psihologije kao rele"antne grane (!ihologije 7!aobraajna (!ihologija i
njena (ri#jenaE akti"no!ti i (ona$anjeE (ona$anje "ozaa (od uti*aje#
alkoholnih (ia, (u$enja, droga i bole!tiE o"jek i drugi faktori bezbjedno!ti
!aobraaja, !aobraajna kultura i drugi !adr,aji8.D
7...8
+naliza !adr,aja (okazuje "i!oku nauno-!trunu "rijedno!t
ruko(i!a, kako u *jelini tako i u (ojedini# dijelo"i#a 9 (odruji#a.
>"identno je da je ruko(i! za!no"an na !a"re#eni# (!iholo$ki#
!aznanji#a i da udo"olja"a i naj!tro,i# nauni# kriteriji#a. < ruko(i!u !e
kori!ti ja!na (!iholo$ka ter#inologija, ko#bino"ana !a (re*izni#
defini*ija#a "elikog broja kljunih (oj#o"aD.
7...8
D6brazo"no 9 "a!(itna i idejna "rijedno!t !adr,aja (rezento"anih u
ruko(i!u je ne!u#nji"a. e!u#nji"o je da !adr,aji u ruko(i!u (od!tiu
(o,eljne "a!(itne efekte i dru$t"eno (rih"atlji"e "rijedno!ti. -o!ebno je
"a,no nagla!iti da je u ruko(i!u "elika (a,nja (o!"eena aktuelni#
(roble#i#a (ona$anja "ozaa u !aobraaju, $to je za !"e ue!nike u ti#
akti"no!ti#a od izuzetne "a,no!tiD.
7...8
a o!no"u !"ega (roi!tie da je !adr,aj u!kla=en !a na!ta"ni#
(lano# i (rogra#o# iz Saobraajne (!ihologije, te da !e kao taka" #o,e,
ne !a#o kori!titi, nego i (re(oruiti, kao ud,benik.
Predla=em i:da<aA> da r>kopis objad=benik.
Fanja Cuka, 23. !e(te#bar 2000. god.
17
D+utor (rezentuje !adr,aje koji !u najne(o!rednije "ezani za brzo i
tano (ro*e!iranje infor#a*ija i (!iho#otornu akti"no!t o"jeka u u!lo"i#a
!aobraaja. @o !e (o!ebno odno!i na kogniti"ne i (er*e(ti"ne (ro*e!e i na
(a,nju koji !u od izuzetne ne !a#o teorij!ke nego i (raktine "a,no!ti,
(o!ebno za razu#ije"anje (ona$anja "ozaa u !aobraaju. 6!i# toga,
obra=eni (!ihiki (ro*e!i i !tanja !u te#eljna !aznanja za ergono#!ko
raz#atranje uloge o"jeka u !aobraaju gdje !e !"e "i$e od ue!nika
oekuje brza i (re*izna obrada !ignala 7dobra (er*e(*ija8 i adek"atna
reak*ijaD.
7...8
DSaobraajna (!ihologijaD autora dr !*. #ed. +lek!andra 'ilia je
ruko(i! za!no"an na !a"re#eni# (!iholo$ki# !aznanji#a, u!kla=en !a
na!ta"ni# (lano# i (rogra#o# iz Saobraajne (!ihologije, koji e
u#nogo#e !tudenti#a i drugi# kori!ni*i#a (o#oi i olak$ati !h"aranje i
uenje o"e izuzetno "a,ne #aterije.
?#ajui na"edeno u "idu, predla=em i:da<aA> da r>kopis objad=benik.
Fanja Cuka, 17.11.2000. godine

11
P
PR'D#O&OR
13
20
PR'D#O&OR
< ljud!ki# ko#unika*ija#a i tran!ak*ija#a "r$i !e raz#jena
(oruka, ljudi, #aterijalnih i drugih dobara razliiti# ko#unika*ioni# i
tran!ak*ioni# !i!te#i#a. Gedan od !i!te#a raz#jene (oruka, ljudi,
#aterijalnih i drugih dobara je !aobraajni 7ko#unika*ioni8 !i!te#
ko(neni#, "odeni# i "azdu$ni# (ute"i#a 7ko#unika*ija#a,
!aobraajni*a#a...8.
Saobraajni !i!te#i !u !lo,eni, i!*r(ljujui a e!to rizini, o(a!ni i
kata!trofini, (o!ebno oni u koji#a do#inira brzina, oni iji !u !redin!ki
u!lo"i rizini 7"azduh, #ora, !lo,eni i ote,ani ko(neni (ute"i8.
Saobraajni !i!te#, (ored Ao<jeka i !aobraajnog sreds;<a, ine
saobraajni p>; 7"azdu$ni, "odeni, ko(neni8 !a !"oji# !(e*ifini#
!ignaliza*ija#a i slo=enim saobraajnim si;>acijama i o!tali# ue!ni*i#a
u !aobraaju.
Pona@anje lj>di > saobraaj> je izrazito !lo,eno i !(e*ifino jer na
o"jeka ne(rekidno djeluje "ei broj (odra,aja i infor#a*ija (o"ezanih !a
!aobraajni# !red!t"o#, !(e*ifino!ti#a (uta i okoline i drugi#
ue!ni*i#a u !aobraaju. 6n #ora !talno da (rati i kontroli$e (ra"a*
kretanja i (o (otrebi da ga koriguje. @o #ora da ini brzo i k"alitetno 9
efika!no kako ne bi ugrozio !"oju bezbjedno!t i bezbjedno!t drugih
ue!nika u !aobraaju. :ako !e !aobraajne !itua*ije !#jenjuju brzo, to !e
njiho" i!hod ne #o,e tano (red"idjeti. 2a efika!no i bezbjedno (ona$anje
u !aobraaju neo(hodan je ita" niz op;imalnih osobina liAnos;i od kojih
za"i!i kako e o"jek (ri#iti 7detekto"ati8 dra,i, infor#a*ije i (oruke, na
koji nain e ih do,i"jeti i (ro*ijeniti, kak"u e odluku donijeti i na koji
nain e reago"ati 9 efika!no ili neefika!no, od ega e za"i!iti i!hod
brojnih !lo,enih !aobraajnih !itua*ija.
Saobraajna be:bjednos; je "e oda"no Bok>sirana kao s<je;ski
problem. >"ro(!ka unija je "e oda"no ut"rdila s;ra;egije praenja
eBikasnos;i ita"og !aobraajnog !i!te#a ali i pod>:e;ih mjera. Strategije
!e (r"en!t"eno odno!e na (ri#jenu #jera za smanjenje broja pogin>lih od
(o!ljedi*a !aobraajnih nezgoda, u koji#a godi@nje u ze#lja#a >"ro(!ke
unije gine/ jo$ u"ijek, (reko 40000 ljudi. >"ro(!ko# !aobraajno#
(olitiko#, kao !eg#ento# !aobraajne !trategije 7od 2001.god.8 (lanirano
je da !e za /0H !#anji broj !aobraajnih nezgoda !a !#rtno !tradali#
21
li*i#a do 2010.god. $to bi rezultiralo da !e broj !tradanja !"ede na u!lo"no
(rih"atlji" ni"o od 1 (oginulih na 100000 !tano"nika. @o je a#bi*iozan ali
neo(hodan *ilj i zadatak.
Osno<a s;ra;egije kojo# !e, u (red"i=eno# roku, ,eli (o!tii
(lanirani rezultat, je ed>kacija, <aspi;anje i osposoblja<anje s<ih
>Aesnika, a (o!ebno "ozaa za efika!no ue$e u !aobraaju, dakle,
s;icanje i podi:anje saobraajne k>l;>re na :naAajno <i@i ni<o.
-r"i izbor i obrada na!ta"nog !adr,aja iz oblas;i saobraajne
psihologije, (od nazi"o# S+6F)+I+G+ -S?J6C64?G+ 9 (rirunik za
in!truktore 9 na!ta"nike "ozaa #otornih "ozila, iz"r$en je 1334. godine u
for#i autorizo"ane !kri(te. 6!no"e za na!ta"ne !adr,aje za taj (rirunik je
bio -rogra# i!(ita za in!truktore 7na!ta"nike8 "ozaa iz oblas;i psihologije.
Drugo izdanje S+6F)+I+G> -S?J6C64?G> 9 (rirunika za
in!truktore 9 na!ta"nike "ozaa #otornih "ozila, tako=e, autorizo"ane
!kri(te je, uz (otrebne korek*ije i (ro$irenje !adr,aja, iz"r$eno 1331.
godine. :orek*ije i do(une !adr,aja !u iz"r$ene na o!no"u (raenja i
"redno"anja priprema i polaganja i!(ita in!truktora "ozaa u (redhodno#
et"erogodi$nje# (eriodu, na o!no"u (rogra#a o!(o!oblja"anja i drugih
ue!nika u !aobraaju - uenika o!no"nih i !rednjih $kola, kao i brojne
analize i "je$taenja uzroka i (o!ljedi*a !aobraajnih nezgoda, na o!no"u
i!ku!t"a "ozaa i kandidata za "ozae #otornih "ozila, a (o!ebno prakse i
isk>s;<a saobraajne policije.
Osno<a :a korekcije i dop>n> prir>Anika Saobraajna
psihologija !u o($te i (o!ebne 7indi"idualne8 obra:o<ne, s;r>Ane i
psihosocijalne karak;eris;ike i predispo:icije kandida;a za "ozae i
drugih ue!nika u !aobraaju. @o !u u!lo"ile i izrazite (otrebe intenzi"nije i
k"alitetnije obuke ue!nika u !aobraaju, (o!ebno "ozaa, zbog !"e
!lo,enijih !aobraajnih okolno!ti, te (!iholo$ke, (edago$ke, didaktike i
#etodike o!(o!obljeno!ti kandidata za oba"ljanje !lo,ene i "a,ne uloge
in!truktora "ozaa #otornih "ozila 9 nas;a<nika <o=nje.
2a u!(je$no i "aljano obua"anje drugih ue!nika u !aobraaju za
bezbjedno ue$e u !aobraaju u !(e*ifini# !aobraajni# u!lo"i#a u
koji#a !u do#inantni !(e*ifian i !lo,en pros;or, br:ina i snaga <o:ila, a
(o!ebno Ao<jek kao o!no"ni faktor, u!lo" je po:na<anje psihologije s<ih
>Aesnika > saobraaja a i kandidata koji !e obua"aju za u(ra"ljanje#
"ozilo#.
22
Dalje (raenje i "redno"anje na!ta"nog (ro*e!a obuke "ozaa,
njiho"ih o($teobrazo"nih, indi"idualnih, (edago$ko9(!iholo$kih
(redi!(ozi*ija, #oti"a*ije i ni"oa u!(je$no!ti njiho"e obuke i obuke drugih
ue!nika u !aobraaju, a u korela*iji !a !"e izra,enijo# !lo,eno$u
!aobraaja, njego"oj organiza*iji, dina#i*i, reguli!anju i faktori#a koji
utiu na bezbjedno!t ljudi i #aterijalnih dobara u !aobraaju, (o!ebno !a,
goto"o (re!udno# i do#inantno# ulogo# o"jeka, u!lo"ili !u :naAajnije
dop>ne i pro@irenje !adr,aja iz obla!ti saobraajne psihologije.
o"ija i!tra,i"anja !u (ot"rdila #nogobrojne i znaajne faktore
bezbjedno!ti !aobraaja. ;eina faktora !aobrajnih nezgoda (otiu od
o"jeka, njego"ih o!obina kao regulatora (ona$anja 7'ilo$e"i, 1337.8. @a
injeni*a oba"ezuje da !e o"jeku, najbitnije# ue!niku u !aobraaju,
naj"i$e (o!"eti adek"atna (a,nja. 6!no"na pre;pos;a<ka da !e >Aesnici >
saobraaj>, (o!ebno kandidati 9 za "ozae naue i o!(o!obe za k"alitetno i
bezbjedno ue$e u !aobraaju, je <i@i ni<o :nanja/ <je@;ina/ na<ika i
saobraajne k>l;>re. 2a bezbjedno u(ra"ljanje #otorni# "ozili#a
(otrebno je da !e "ozai "a!(ita"aju za (er#anentno bezbjedno (ona$anje u
!aobraaju u ko#e e $tititi sops;<en> be:bjednos; kao i be:bjednos;
dr>gih >Aesnika > saobraaj>, (o!ebno onih ranji"ih 7dje*e, !tara*a,
in"alida, bi*ikli!ta...8 kao i ma;erijalnih dobara. <!lo" za o!(o!oblja"anje
ljudi za ue$e u !aobraaju je po:na<anje psihologije >Aesnika >
saobraaj> i dr>gih psiholo@kih Benomena i mehani:ama pona@anja
Ao<jeka > saobraaj>.
? druge analize, za!no"ane na !"akodne"no# (raenju i reguli!anju
!aobaraaja, o(!er"a*iji ue!nika u !aobaraaju, na u"i=aji#a !aobraajnih
nezgoda i *iljani# nauni# i!tra,i"anji#a iz obla!ti bezbjedno!ti
!aobraaja, (ot"r=uju da je Ao<jek klj>Ani Bak;or > be:bjednos;i
saobraaja koji !"oji#, e!to nedo!tatni# o!obina#a i (ona$anje#,
naj<i@e >gro=a<a be:bjednos; >Aesnika > saobraaj>.
2bog toga je bilo neo(hodno no"o do(unjeno izdanje ud,benika
SAOBRAAJNA PS!O"O#JA koji e o#oguiti in!truktori#a "o,nje
i na!ta"ni*i#a drugih ue!nika u !aobraaju, saobraajnim in=enjerima,
menad=erima i dr>gim saobraajnim eksper;ima kao i saobraajnoj
policiji, da (ra"o"re#eno i k"alitetno >oAe, ra:>mij>, an;icipiraj>
7(ret(o!ta"e8 ishod saobraajnih si;>acija i >;iA> na >Aesnike >
saobraaj> da eBikasno reag>j> u ti# izrazito !lo,eni# !aobraajni#
!itua*ija#a.
23
Proces osposoblja<anja >Aesnika > saobraaj> je slo=en/
rela;i<no d>go;rajan i permanen;an. Podra:>mije<a se da ;raje s;alno.
Fezbjedno!t !aobraaja ugro,a"aju u(ra"o <o:aAi koji !u (o"r$no
o!(o!obljeni za "o,nju i drugi >Aesnici > saobraaj> sa niskim ni<oom
saobraajne k>l;>re.
-ret(o!ta"ka k"alitetne obuke i bezbjednog ue$a u !aobraaju
i!kljuuje bilo kak"u i#(ro"iza*iju i ne!"r!i!hodnu ra*ionaliza*iju kao i
ne(ozna"anje ili zane#ari"anje (!ihologije ue!nika u !aobraaju i drugih
(!iholo$kih feno#ena, (oja"a i (!iholo$kih (ro*e!a (o"ezanih !a
bezbjedno$u !aobraaja.
< ud,beniku Saobraajna psihologija !u u (ot(uno!ti i $ire,
obra=eni na!ta"ni !adr,aji iz a!ta"nog (lana i (rogra#a Saobraajne
(!ihologije, -rogra#a za (olaganje i!(ita iz obla!ti Psihologije :a
nas;a<nike C in!truktore "o,nje te (!iholo$ki feno#eni i zakonito!ti na
koji#a !e za!ni"a !trategija !a"re#enog !aobraaja. Primjeren je i
<o:aAima za !ti*anje i (ro$irenje znanja, "je$tina, na"ika i !aobraajne
kulture. 6n daje neo(hodna znanja iz obla!ti (!ihologije lino!ti i drugih
(!iholo$kih feno#ena i (oja"a u bezbjedno!ti !aobraaja (otrebnih
s;>den;ima Saobraajnog Bak>l;e;a, nas;a<nicima saobraaja i
saobraajne k>l;>re uenika o!no"nih i !rednjih $kola, saobraajnoj
policiji i drugi# ek!(erti#a iz obla!ti !aobraaja 9 !aobraajni#
in,enjeri#a i drugi# ek!(erti#a !a"re#ene !aobraajne !trategije.
Doboj, 2007. godine +utor
24
,
,&OD
2/
20
,&OD
Ao"jek je dru$t"eno bie koje od ro=enja (a do kraja
,i"ota ,i"i, kree !e i radi #e=u drugi# ljudi#a. S"aki je
(ojedina* ne#ino"no u(uen na ko#unika*iju, interak*iju i
!aradnju ! drugi# ljudi#a od kojih oekuje, tra,i i dobija
(odr$ku i (o#o ili i# i !a# (o#a,e.
2bog toga je od naj!tarijih "re#ena ljudi#a bilo
(otrebno da na=u naAine 7#etode8 kako bi #ogli $to bolje i $to
jedno!ta"nije >po:na;i lj>de koji ih okr>=>j>/ s kojim
sara?>j> i od kojih :a<ise.
-r"a i naj!tarija D#etodaD (o#ou koje !u ljudi
u(ozna"ali druge ljude bila je D#etoda "la!tite ko,eD. ai#e,
tek na D"la!titoj ko,iD, nakon du,eg ili kraeg "re#ena, o"jek
je #ogao i!ku!iti kaka" je onaj (ojedina* ! koji# ga je ,i"ot
do"eo u dodir 9 koliko je ot"oren, dobrona#jeran, (ouzdan,
!(o!oban, ili (ak zlona#jeran, (odal, !ebian, o(a!an i !l.
6"ak"a je D#etoda "la!tite ko,eD, nara"no, "eo#a !ku(a
#etoda jer je #nogi# ljudi#a donijela gorka i!ku!t"a i
razoarenja. a nju !e, na,alo!t, i dana! #nogi ljudi o!lanjaju
(ri e#u do,i"lja"aju neugode, te$koe, neu!(jehe, D(ado"eD i
razoarenja.
2bog toga !u ljudi oda"no na!tojali nai >spje@nije
me;ode koje bi i# o#oguile jedno!ta"nije i u!(je$nije
u(ozna"anje i razu#ije"anje reago<anja/ pona@anja i
pos;>pake ljudi !a koji#a !e !"akodne"no !u!reu i ,i"e 9 u
(orodi*i, !u!jed!t"u, na uli*i, u $koli, na radno# #je!tu, u
ja"no# ,i"otu itd. )azu#ije"anje# i u(ozna"anje# drugih,
o"jek e bolje i u!(je$nije razu#jeti !a#oga !ebe, !"oje line
o!obine, !"oje u!(jehe iKili neu!(jehe.
-ored toga, Ao<jek> je po;rebno da >po:na, ne !a#o ljude
nego i cijeli s<ije; oko sebe 9 da u(ozna objekti"nu !t"arno!t, !a razliitih
a!(ekata. @o e (o!tii (o#ou brojnih (rirodnih i dru$t"enih nauka.
27
-!ihologija je jedna od dru$t"enih nauka koja (roua"a (!ihiki ,i"ot ljudi
9 $to je njiho"a o!no"a, $to ih uzrokuje 9 od ega za"i!i, kako !e
#anife!tuje i !l. <(ozna"ajui !t"arno!t, o"jek u(oznaje (red#ete,
(ro*e!e, zbi"anja, ljude i njiho"e (o!tu(ke, akti"no!ti i (ona$anja.
-!ihologija olak$a"a i rje$a"anje brojnih (roble#a iz dru$t"enog
,i"ota 9 iz (ro!"jete, zdra"!t"a, !o*ijalnog rada, (ri"rede, (ra"o!u=a,
"oj!ke, (oli*ije itd. iz ega je (roi!tekla po;reba i:>Aa<anja psihologije
"e u !rednjoj $koli, a (oto# u !"i# "i$i# ni"oi#a obrazo"anja za (rofe!ije
koje e !e u !"o# funk*ioni!anju D!retatiD ili !e ba"iti ljudi#a.
-!ihologija je nauka koja pro>Aa<a psihiAke procese, psihiAke
B>nkcije, psihiAke osobine i druge psihiAke Benomene ljudi.
-!ihiki (ro*e!i !u in;elek;>alni 9 o(a,anje, (a#enje, uenje,
#i$ljenje..., emocionalni ili (!ihika osjeanja i <oljni (ro*e!i 9
#oti"a*ije i "oljne akti"no!ti.
-!ihike o!obine !u relati"no brojni naini, obra!*i, #odeli
(ona$anja 9 !kri(t (ona$anja i !til ,i"ljenja. -!ihike o!obine ine
!(o!obno!ti, te#(era#ent, karakter, (otrebe, intere!i, !h"atanja, !ta"o"i...
-!ihologija (roua"a naAine opa=anja i do=i<lja<anja spolja@njeg
i ma;erijalnog s<ije;a i s;ilo<e reago<anja Ao<jeka u razliiti# =i<o;nim
si;>acijama.
-!ihiki (rofil 7(!ihika !lika8 o"jeka !e (roua"a na o!no"u
objekti"nog (o!#atranja i !a#o(o!#atranja 9 (o!#atranja !o(!t"enih
do,i"ljaja, #i!li, (otreba, !ta"o"a, ,elja...
-ored brojnih iKili bezbrojnih razliitih ,i"otnih !itua*ija, (o!ebnu
(a,nju !a (!iholo$kog a!(ekta, za!lu,uju !aobraajne !itua*ije 9
!aobraajne ko#unika*ije i interak*ije. Situa*ije (o"ezane !a !aobraaje#
(roua"a saobraajna psihologija koja (roua"a (ored o!talog (ona$anje
ljudi u !aobraajno# !i!te#u i psihiAke, Bi:iolo@ke, endokrinolo@ke,
im>nolo@ke i d>ho<ne (ro*e!e i funk*ije o"jeka toko# u(ra"ljanja
!aobraajni# !red!t"o# i drugi# !itua*ija#a koje deter#ini!ane brzino#
"ozila, !ignaliza*ijo# i drugi# obilje,ji#a (ute"a i okoline i (ona$anje#
drugih ue!nika u !aobraaju.
-red o"jeko# !e (riliko# u(ra"ljanja razni# !aobraajni#
!red!t"i#a, (oja"ljuju i (o!ta"ljaju (o!ebni :adaci i :ah;je<i na koje on
nije u *jelo!ti (rilago=en ni !a biolo$ko 9 fiziolo$kog, niti !a (!iholo$kog
a!(ekta. ;eina !aobraajnih !red!ta"a kreu !e (o"eano# brzino# i kroz
21
)
razliite !redin!ke u!lo"e koji !u za o"jeka u"ijek no"i i !(e*ifini. Ao"jek
!e !talno (rilago=a"a no"i# u!lo"i#a koji u!lo"lja"aju (!iho 9 fizike
na(ore a e!to trau#atiza*iju, za#or i !labljenje. < !lo,eni# !aobraajni#
u!lo"i#a !u neo(hodni efika!ni (o!tu(*i iako !u #ogue e!te gre$ke !a
i!hodo# !aobraajne nezgode koja #o,e biti (ogibeljna i kata!trofina.
< o"oj knjizi 9 ud,beniku !u nagla$eni i obra=eni o!no"ni psihiAki
procesi, o!obine lino!ti, reak*ije i (ona$anja o"jeka u !aobraajno#
!i!te#u. Sadr,aji koji !u obra=eni iKili koji ot"araju znaajna (itanja iz
obla!ti !aobraajne i in,enjer!ke (!ihologije !lijede !"oj o!no"ni kon*e(t.
PR'DM'./ ("J %NA0AJ
PS!O"O#J'
23
30
PR'DM'. ("J PS!O"O#J'
Psihologija, (o !"o# eti#olo$ko# znaenju, je na>ka o d>@i
7Dlogo!D 9 nauka, D(!ihaD 9 na grko# znai du$a, duh...8, o d>@e<nom
=i<o;>/ o psihi ili psihiAkom =i<o;>. ekada je rije Ddu$aD oznaa"ala
ne#aterijalni, !(iritualni, bo,an!ki dio o"jeka, na!u(rot tjele!no#.
;re#eno#, daljnji# razd"ajanje# (!ihologije i drugih nauka, o"jek je,
uei tajne (rirode, do$ao do !aznanja da je d>@a DpsihaE naj<i@i proi:<od
najslo=enije/ psihoorgani:o<ane i <i;alne ma;erije C mo:ga (o#ou koje
#o,e da u(ozna realni !"ijet oko !ebe, da u(ozna !t"arno!t 9 (red#ete,
(oja"e, (ro*e!e, zbi"anja... ljude i njiho"e o!obine 9 !ta"o"e, !h"atanja,
(o!tu(ke, (ona$anja... i da u toj !t"arno!ti na!taje, raz"ija !e, ,i"i i o(!tane.
Dakle, psihologija i#a znatno $ire znaenje, ! obziro# na njen (red#et,
*ilje"e i #etode.
Osno<ni cilj psihologije je da (o#a,e ljudi#a za k"alitetnije
,i"ljenje. 2bog toga je neo(hodno (ozna"anje (!ihologije o"jeka 9
njego"og odra!tanja, for#iranja, njego"og (!iho-!o*ijalnog (rofila.
a for#iranje lino!ti o"jeka utiu brojni faktori. 6!no"ni !u
nasljedni Bak;ori, Bak;ori >;icaja socijalne sredine, Bak;ori :renja i
ak;i<nos;i indi<id>e. Ao"jek je akter !"ih zbi"anja od ije interak*ije !a
!o*ijalno# !redino#, interak*ije !a drugi# ljudi#a, !a #aterijalni# i
ne#aterijalni# !"ijeto#..., za"i!e ni"oi njego"og raz"oja i njego"og uti*aja
na okolinu.
Frojni !u Bak;ori socijalne sredine koji, !(ontano ili organizo"ano
9 *iljano utiu na odras;anje i Bormiranje Ao<jeka i njego" uti*aj na
okolinu. 2naajan faktor u for#iranju o"jeka je <aspi;anje i obra:o<anje
> porodici, @koli, slobodnim ak;i<nos;ima, u ja<nom =i<o;>... (ute#
#edija, $ta#(e... (o#ou razliitih !adr,aja, #etoda, oblika, !red!ta"a i dr.
31
-ored brojnih !adr,aja, (o!ebno na!ta"no 9 $kol!kih,
!i!te#atizo"anih (od nazi"i#a razliitih !adr,aja i na!ta"no 9 $kol!kih
(red#eta, :naAajn> >log> > <aspi;anj>/ obra:o<anj>/ >po:na<anj> i
pos;>panj> sa Ao<jekom imaj> nas;a<ni sadr=aji i: oblas;i p!ihologije.
:ada !e (r"i (ut !azna za rije psihologija, kada !e ona (oja"i kao
nazi" za odre=ene !adr,aje ili kao nazi" na!ta"nog (red#eta na bilo koje#
ni"ou obrazo"anja 7eduka*ije8, o(ra"dano (roi!tie (itanje kak"u s<rh> taj
(red#et 9 taj na!ta"ni !adr,aj i#a u ok"iru (rogra#a eduka*ije ljudi i
kak"a !e koris; C ine;eres, #o,e od njega oeki"atiL
%NA0AJ PS!O"O#J'
)azliite prirodne i dr>@;<ene na>ke i naune di!*i(line
pro>Aa<aj> s<ije; oko na! !a razliitih a!(ekata, !a razliiti#, e!to i
!lini# *ilje"i#a, intere!i#a i !"rho#. Psihologija je jedna od dru$t"enih
nauka koja pro>Aa<a psihiAki =i<o; lj>di. -!ihologija, kao i !"e druge
naune di!*i(line i#a !"oj odre=eni ;eorijski i prak;iAni :naAaj.
.eorijski, (!ihologija daje !(oznaje koje e ljudi#a olak$ati da
!h"ate niz (oj#o"a iz filozofije, logike, antro(ologije, ergono#ije i drugih
dru$t"enih di!*i(lina koje o"jek u !"o# odra!tanju i raz"ijanju izua"a.
6na, !a (o!ebnog a!(ekta, obja$nja"a ljud!ka do,i"lja"anja, reak*ije i
(ona$anja koje !e #anife!tuje u bilo koji# i!torij!ki# i kulturolo$ki#
zbi"anje#, u !a"re#eni# !o*ijalni# toko"i#a i (ro#jena#a i u razliiti#
obla!ti#a ljud!kog !t"arala$t"a 7nauke, #uzike, !(orta, liko"ne i o($te
kulture...8 kao i razliiti# obli*i#a, ni"oi#a i di#enzija#a ljud!kih
de!truk*ija i (ore#eenog reago"anja i (ona$anja. -!ihologija o#ogua"a
da !e lak$e i "jerodo!tojnije >oAe/ sh<a;e/ ra:>mij>/ progno:iraj> ili (ak
kanali@> one poja<e i doga=anja u koji#a ue!t"uje ili !e (oja"ljuje Ao<jek
kao jedan od njiho"ih (okretaa, (odrazu#ije"a !e, uzi#ajui u obzir i niz
drugih faktora koji u nji#a djeluju.
@eorij!ki zadatak (!ihologije je da o#ogui u(ozna"anje oblika,
ni"oa, karakteri!tika i zakonito!ti (!ihikog ,i"ota. (ilj ;eorijskog
is;ra=i<anja u (!ihologiji je u(ozna"anje i razu#ije"anje dijela !t"arno!ti 9
tj. psihiAke s;<arnos;i. -!ihologija treba da odgo"ori, (o brojni#
(!iholozi#a, na tri bitna (itanja%
MNtaLO 6na treba da o#ogui o"jeku da $to (ot(unije >oAi/
objasni i opi@e psihiAke poja<eF
32
M:akoLO @reba da objasni kako se od<ijaj> psihiAki procesi i
kako !e for#iraju (!ihike o!obineE
M2a$toLO @reba da o;kri<a >:roke (ojedinih (!ihikih (oja"a i
obja!ni, anti*i(ira 7(red"idi8 i u!#jera"a (o!tu(ke i djelatno!ti
ljudi.
Prak;iAni :ada;ak (!ihologije je u (ri#jenji"anju rezultata
(!iholo$kih i!tra,i"anja radi $to u!(je$nijeg oba"ljanja razliitih ljud!kih
djelatno!ti 9 u!(je$nije organizo"anje rada u indu!triji, u $koli, u "oj!*i i
(oli*iji, za za$titu #entalnog zdra"lja, otklanjanja (!ihikih !#etnji ljudi
koje i# ote,a"aju lini i kolekti"ni ,i"ot i njego"e funk*ije 9 djelatno!ti i
(ona$anja.
-raktini je znaaj (!ihologije u to#e $to ljudi#a o#ogua"a bolje
uoa"anje, razu#ije"anje, (red"i=anje i #ijenjanje (oja"e, doga=anja,
pona@anja i pos;>pke lj>di ! koji#a !e !"akodne"no !u!reu 9 u kui,
$koli, na uli*i i na (o!lu, u ja"no# ,i"otu, #ediji#a i dr. -o!eban je znaaj
$to o"jek, u(ozna"ajui i razu#ije"ajui druge, bolje u(oznaje i razu#ije
!ebe, !"oje line (!ihike i druge (ro*e!e, !lo,ena !"oj!t"a, !"oje (otrebe,
!"oje te$koe, (roble#e, !"oje reak*ije i (ona$anje...
Sa"re#eni ni"oi ko#unika*ija i interak*ija ot"araju brojna (itanja iz
obla!ti ljud!kih do,i"lja"anja, reak*ija i (ona$anja%
:ako biti !(retniji, !(o!obniji, !lobodniji i u!(je$nijiL 2a$to
zabora"lja#L 2a$o !a# ra!ejan i zbunjenL 2a$to i#a# tre#uL
2a$to i#a# !trah, za$to !e brine#L 2a$to i#a# trau#uL
:ako da izbjegne# !ukobe ! drugi#aL
2a$to !e ljudi razliito (ona$ajuL :ako da (o!tu(a# !a razliiti#
ljudi#aL
2a$to !u ljudi na!ilni i agre!i"niL 2a$to !e ljudi h"ali$u i i!tiuL
:oji !u #oti"i na!ilja, kra=e, ubi!ta"a, !a#oubi!ta"aL
:ako (o#oi dugi#aL
2a$to !e ljudi o(ijaju, za$to (u$e ili !e drogirajuL Nta je uti*alo
na tak"o (ona$anjeL
:ako otkriti (oinio*a nekog (rekr$ajnog ili kri"inog djelaL
33
:ako oba"iti inter"juL :ako oba"iti infor#ati"ni razgo"orL
:ako (ro*ijeniti lino!t, (red"idjeti ili #ijenjati njeno
do,i"lja"anje, reago"anje i (ona$anjeL
< dalje# tek!tu o"og ud,benika, u naredni# i drugi# !adr,aji#a iz
razliitih (!iholo$kih di!*i(lina, ot"arae !e brojna no"a (itanja, tra,ie !e i
(ronalaziti odgo"ori. @o je i !"rha (!ihologije, to je !"rha njenog
izua"anja, to je !"rha ud,benika, (raktiku#a, "je,bi, (rak!e i !talnih
(!iholo$kih eduka*ija u bilo kojoj djelatno!ti o"jeka, a (o!ebno u
!aobraajnoj djelatno!ti koja je "i!oko, (ored o!talog, (!iholo$ki zahtje"na.
ara"no, !a#o (ozna"anje (i!hologije nee u"ijek o#oguiti da
brojne !"oje (otrebe zado"olji#o ili !"oje i tu=e (roble#e u (ot(uno!ti
rije$i#o, ali e (ozna"anje razliitih di!*i(lina (!ihologie (o#oi i olak$ati
da bolje !h"ati#o njiho"o znaenje, njiho"u etiologiju, (o!ljedi*e i
(rognozu kao i da ih bar djeli#ino ubla,i#o.
-ored o"ih, "i$e indi"idualnih 9 linih (roble#a, (!ihologija
olak$a"a !h"atanje i rje$a"anje (otreba i (roble#a iz gru(nog 9 kolekti"nog
,i"ota ljudi, olak$a"a rje$a"anje (roble#a iz #nogobrojnih obla!ti
dru$t"enog ,i"ota 9 #edi*ine, (ro!"jete, indu!trije, "oj!ke, (oli*ije... iz
kulturnog, !(ort!kog, u#jetnikog i ja"nog ,i"ota 9 iz obla!ti
kon!trukti"nog ili de!trukti"nog ljud!kog (ona$anja u intere!u za$tite
o"jeka 9 njego"e egzi!ten*ije i do!tojan!t"a, njego"e bezbjedno!ti, za$tite
njego"ih ljud!kih (ra"a i #aterijalnih dobara, te !o#at!kog i #entalnog
zdra"lja.
S"e o"o o(ra"da"a izua"anje (!ihologije u !"i# ,i"otni#
okolno!ti#a, u !rednji#, "i$i# i "i!oki# $kola#a i fakulteti#a, a (o!ebno
u (oli*ij!koj djelatno!ti u kojoj je Ao<jek ak;er s<ih doga?anja.
< !a"re#eno# !"ijetu, u bilo koje# regionu iKili lokalitetu, u !"i#
ljud!ki# djelatno!ti#a, u !"i# "ido"i#a ko#unika*ija, psihologija je !"e
"i$e (ri#jenji"a nauna 7teorij!ka i (raktina8 di!*i(lina. 4oto"o da !e ne
#o,e za#i!liti efika!nije funk*ioni!anje bilo koje a!o*ija*ije ljudi bez
(otrebe #e=u!obnog (ozna"anja i interak*ije #e=u ljudi#a. < !"e#u je
bitno (ozna"anje psihosocijalnog proBila ljudi, njiho"ih psihiAkih i dr>gih
osobina, njiho"e (!iholo$ke !trukture, njiho"ih reak*ija i (ona$anja. Su$tina
k"alitetnih, (rodukti"nih i hu#anih ko#unika*ija !e za!ni"a na (ozna"anju
o!no"nih (!iholo$kih zakonito!ti.
34
-!ihologija je raz"oje# !tekla i !"oje di!*i(line. -ored o!talih, u
o"o# ud,beniku (a,nja je (o!"eena primjeni psihologije > saobraaj>, u
!(e*ifini# u!lo"i#a interak*ije o"jeka, "ozila i okoline gdje !u o!no"ne
di#enzije (ro!tor, "rije#e i brzina.
Dominan;ni Bak;or > saobraaj> je Ao<jek i njego<e osobine koji
utie na !"e druge faktore i okolno!ti $to (ot"r=uje neo(hodno!t (ozna"anja
(!iholo$kih o!no"a i di#enzija u !aobraaju, jedne od bitnih i !lo,enih
ljud!kih akti"no!ti u *ilju efika!no!ti i be:bjednos;i lj>di u !aobraaju.
3/
30
-
RA%&OJ PS!O"O#J'
1AO NA,1'
RA%&OJ PS!O"O#J'
#RAN' PS!O"O#J'
PR'DM'. SAOBRAAJN' PS!O"O#J'
("J'& %ADA( SAOBRAAJN' PS!O"O#J'
M'.ODO"O#JA SAOBRAAJN' PS!O"O#J'
37
31
RA%&OJ PS!O"O#J' 1AO NA,1'
?ntere! za psihologij> !tar je koliko i ljud!ko dru$t"o, jer je o"jek
odu"ijek ,elio da u(ozna ljude oko !ebe, da !azna $ta oni #i!le, ,ele i
na#jera"aju. 6d toga je za"i!io njego" k"alitet ,i"ljenja, a e!to i o(!tanak.
<(rko! !"e#u to#e, (!ihologija je kao !a#o!talna nauka relati"no #lada 9
!tara je ne$to (reko !to godina. 2bog toga je (!iholog Jer#an >binghau!
711/0 9 13038 rekao da (!ihologija Di#a dugu (ro$lo!t, a kratku i!torijuD.
?!torij!ki korijeni (!ihologije, ! jedne !trane, (otiu iz filozofije, a !
druge !trane, iz (rirodnih nauka. Bilozof!ki korijeni (!ihologije i njeni
(oe*i "ezani !u za filozof!ku #i!ao !tarih 4rka 7grki, (!iha P du$a8.
:o"ani*a D(!ihologijaD na!tala je znatno ka!nije, a (r"i je u(otrijebio
(je!nik i filozof 'arko 'aruli, oko 1/17. godine. Do druge (olo"ine Q?Q
"ijeka, (!ihologija je bila dio filozofije kojo# !u obja$nja"ane neke
filozof!ke (o!ta"ke.
2a raz"oj (!ihologije kao nauke znaajan uti*aj i#ali !u filozof!ki
(ra"*i racionali:am 7i!tie !e razu# u tra,enju i!tine8 i empiri:am
7!ta"o"i za!no"ani na injeni*a#a i i!ku!t"i#a8.
'e=u ra*ionali!ti#a, naj"ei uti*aj !u i#ali filozofi )ene Dekart
71/30 9 10/08 i Faruh S(inoza 71032 9 10778. Dekarto"i filozof!ki nazori
!u i#ali znaajan uti*aj na neke psiholo@ke pra<ce 7$kole8, a (o!ebno na
ge@;al;Gpsihologij> 9 (oi#anje (!iholo$kih (oja"a kao *jeline. Dekart je
(rizna"ao d"ije !u(!tan*e 7du$u i tijelo8. Faruh S(inoza je (rizna"ao !a#o
jednu !u(!tan*u koja je bila i d>ho<na i ma;erijalna. 6n je izua"ao i
konflikte u ljud!ko# (ona$anju, (a !e #o,e !#atrati (rethodniko#
dinamiAke psihologije 9 i!ti*anje odno!a kao uzroka i (o!ljedi*a.
7+rnauto"i, et all, 1311.8.
'e=u filozofi#a empirijske orijenta*ije za raz"oj (!ihologije
(o!eban znaaj je i#ao D,on Cok 71032 - 17048. 6d !"ih filozofa no"og
"ijeka on je !"oji# e#(iriz#o# naj"i$e uti*ao na karakter i (ra"a* raz"oja
(!ihologije. -o!eban uti*aj je D,on Cok i#ao na osni<aAa psihologije kao
samos;alne na>ke, (!ihologa &iljema &>n;a.
33
Sredino# Q?Q "ijeka (ojedini nauni*i, (rije !"ega fiziari i
fiziolozi, (oinju da i!(ituju i (!iholo$ke (oja"e 9 kao $to !u do tada
i!(iti"ane i (oja"e iz obla!ti fizike, he#ije i fiziologije.
Biziolozi ;eber 7>. . Reber8 i Behner 74. Be*hner8 i!(ituju dra=i i
osje;e i njiho"u (o"ezano!t. ;eliki broj i drugih i!tra,i"aa 9 Jel#hol* 7.
Jel#holtz8, Seeno", 4alton 7B. 4alton8 i drugi 9 !redino# Q?Q "ijeka
(ri!tu(aju !i!te#at!ko# i ek!(eri#entalno# i!tra,i"anju (!iholo$kih
(roble#a. -o!ebna je za!luga ;ilje#a ;unta 7Rilhel# Rundt, 1132 9
13208 za raz"oj (!ihologije.
-oetak for#iranja (!ihologije kao nauke uzi#a !e (oja"a knjige
;ilje#a ;unta D-rin*i(i fiziolo$ke (!ihologijeD 71173 9 748 u kojoj je autor
defini!ao predme; i me;ode i!tra,i"anja i o!ni"anja -r"e (!iholo$ke
laboratorije u Caj(*igu 1373. godine 9 od !trane fiziologa ;ilje#a ;unta,
kojeg !#atraju Do*e# #oderne (!ihologijeD. -!ihologija !e for#irala,
izd"oji"$i !e iz filozofije, kao !a#o!talna nauka kraje# 13. "ijeka.
@oko# o"ih i!tra,i"anja for#irana je (!ihologija kao !a#o!talna
e#(irij!ka nauka. Froj i!tra,i"aa i rezultati i!tra,i"anja naglo ra!tu u
#nogi# ze#lja#a.
< NjemaAkoj !u, (ored ;unta, "elike za!luge za raz"oj (!ihologije
i#ali >binghau! 7J. >bbinghau!8, Ntern 75. Stern8, ;erthaj#er 7'.
Rerthei#er8 i drugi.
< &elikoj Bri;aniji i!tiu !e !"oji# do(rino!o# raz"oju (!ihologije
S(ir#an 75. S(ear#an8, >"eling 7B. +"eling8, Fartlet 7B. 5. Fartlett8,
;ernon 7-. >. ;ernon8, +jzenk 7J. G. >S!en*k8 i drugi.
< 8ranc>skoj je za raz"oj (!ihologije naroito za!lu,an Fine 7+.
Finet8, )ibo 7@. )ibot8, Tane i Di#a, a u no"ije doba ;alon 7J. Rallon8 i
-jeron 7J. -ieron8.
< 9<ajcarskoj je za!lu,an :la(ared 7>. 5la(arede8 i -ja,e 7U.
-ioget8.
< R>siji !u za raz"oj (!ihologije bila "rlo znaajna i!tra,i"anja
Seeno"a, koja !u (rodu,ili i raz"ili -a"lo", Fehtjere", ;igot!ki, Ceontje",
Curija, @je(lo" i #nogobrojni drugi !o"jet!ki (!iholozi.
6d kraja Q?Q "ijeka znaajno !e raz"ija (!ihologija i u SAD, gdje
dana! (o!toji naj"ei broj (!iholo$kih in!tituta i brojni o!ni"ai a#erike
(!ihologije% D,e#! 7R. Ga#e!8, :atel 7). 5otell8, @iener 7>. F. @it*hener8,
@orndajk >. C. @horndike8, ;ud"ort 7). S. RoodVorth8, Jal 75. S. Jall8,
40
@ol#an 7>. 5. @ol#an8, @er!ton 7C. C. @hur!tone8, Skiner F. B. Skinner8,
Ce"in 7:. CeVin8, 6l(ort 74. R. +ll(ort8 i drugi i!tra,i"ai koji !u
do(rinijeli raz"oju (!ihologije.
? kod na! !u !e (!iholo$ki# (itanji#a do kraja Q?Q "ijeka ba"ili
filozofi. -oetko# QQ "ijeka kod na! !e (oinje raz"ijati e#(irij!ka
(!ihologija. Si!te#at!ka (!iholo$ka i!tra,i"anja (oinju !a o!ni"anje#
(o!ebnih katedri za (!ihologiju na Bilozof!ki# fakulteti#a u Feogradu i
2agrebu. < 2agrebu (!iholo$ku katedru je o!no"ao (rofe!or Ramiro B>jas,
a u Feogradu (rofe!or Branisla< S;e<ano<i. 2a raz"oj (!ihologije u
Slo"eniji za!lu,an je (rofe!or Mihailo Ros;ohar. jiho"i# rado# (oinje
!e i kod na! raz"ijati na>Ana psihologija 7)ot, 1313.8.
< ok"iru (!ihologije kao relati"no #lade nauke, raz"ijale !u !e
(o!ebne na>Ane discipline za izua"anje (ojedinih gru(a (!ihikih (oja"a,
(ro*e!a, !itua*ija... ljudi i njiho"ih (ona$anja u razliiti# okolno!ti#a.
@ako je, (ored o!talih o($tih i (ri#jenjenih naunih di!*i(lina, raz"ila !e i
saobraajna (!ihologija koja (roua"a (!ihike (ro*e!e, !lo,ena !"oj!t"a
lino!ti i fiziolo$ke karakteri!tike, reak*ije i (ona$anja ljudi u !(e*ifini#
!aobraajni# okolno!ti#a.
Saobraajna psihologija se permanen;no ra:<ija i primjenj>je
is;o<remeno sa s<e slo=enijim saobraajnim okolnos;ima. 6na ue!t"uje
i $iri !"oj (red#et izua"anja, !"oje *ilje"e, #etode, zakonito!ti,
(o"ezano!t !a drugi# nauni# di!*i(lina#a i !"oju (ri#jenu. Na>Anim
is;ra=i<anjem s<e se <i@e po;<r?>je neophodnos; primjene psihologije >
saobraaj>.
#RAN' PS!O"O#J'
< ok"iru (!ihologije ot"orene !u (o!ebne naune di!*i(line za
izua"anje (ojedinih gru(a (!ihikih (oja"a u razliiti# okolno!ti#a.
6d (!iholo$kih di!*i(lina naj"i$e !u !e o!a#o!talile% o($ta
(!ihologija, fiziolo$ka (!ihologija, raz"ojna (!ihologija ili (!ihologija
djetinj!t"a i #lado!ti, !o*ijalna (!ihologija, (!iho#etrija, ko#(arati"na
(!ihologija, (edago$ka (!ihologija, indu!trij!ka (!ihologija,
(!iho(atologija, !o*ijalna (atologija, forenzika (!ihologija 7kri#inolo$ka8,
#aloljetnika delink"en*ija, klinika (!ihologija, "ojna, (oli*ij!ka,
!(ort!ka, ratna, (ro(agandna, !aobraajna (!ihologija, (!ihologija
41
ruko"o=enja, (o!lo"na (!ihologija, #entalna higijena, #edi*in!ka
(!ihologija, (!ihologija ja"nog #nijenja.
"p#ta p!ihologija (roua"a o!no"ne (rin*i(e i zakonito!ti (!ihikih
(ro*e!a i (oja"a, !lo,enih !"oj!ta"a, (ona$anja i akti"no!ti, fiziolo$kih
(ro*e!a i !o*ijalnih interak*ija. 6na je teorij!ka di!*i(lina iz koje !u
(roiza$le o!tale di!*i(line.
Razvojna p!ihologija ili p!ihologija djetinj!tva i mlado!ti
(roua"a raz"oj (!ihikog ,i"ota o"jeka od ra=anja do !taro!ti -
filogenet!ki raz"oj (!ihikog ,i"ota kod ,i"ih bia toku njiho"e e"olu*ije,
kao i ontogenet!ki raz"oj (!ihikog ,i"ota kod o"jeka od njego"og ro=enja
do !taro!ti, faktore na!tajanja, for#iranja, odra!tanja, zrenja,
o!(o!oblja"anja za ,i"ot, (!ihike (ro*e!e i funk*ije, !lo,ena !"oj!t"a,
fiziolo$ke o!obine i fiziolo$ke (ro*e!e, !o*ijaliza*iju dje*e i #aloljetnika i
!kri(to"e (ona$anja.
$ocijalna p!ihologija (roua"a (ona$anja (ojedina*a i gru(a u
!o*ijalnoj !redini, uti*aj (ojedinih !o*ijalnih faktora na (!ihike funk*ije
ljudi i na lino!t u *jelini, i na (ona$anje (ojedin*a u dru$t"eni#
!itua*ija#a, njego" !o*ijalni !tatu!, njego"e ko#unika*ije i interak*ije,
oblike gru(nog udru,i"anja i djelo"anja, kulturu, #entalitet, gru(nu
di#enziju, ja"no #nijenje...
%!ihometrija (roua"a i "r$i #jerenje (!ihikih (ro*e!a i o!obina,
funk*ija, njiho"u #e=u!obnu (o"ezano!t, njiho" uti*aj na reak*ije i
(ona$anja, o#ogua"a (redik*iju 7(red"i=anje8 ljud!kih reak*ija i
(ona$anja, njiho"u efekti"no!t, efika!no!t...
&omparativna p!ihologija (roua"a (!ihike (ro*e!e, funk*ije i
(oja"e, (oredi #entalitet i (ona$anje razliitih naroda, razliitih eta(a
raz"oja indi"idue, (roua"a i u(ore=uje (!ihike feno#ene kod ljudi u
razliiti# a#bijenti#a, (!ihike feno#ene o!oba razliitih !loje"a 7(olo"a,
regionalnih i !o*ijalnih gru(a*ija,...8
%edago#ka p!ihologija (roua"a (!ihike zakonito!ti u (ro*e!u
"a!(itanja, obrazo"anja i na!ta"e 9 (!ihike funk*ije, (oja"e i (ro*e!e,
zakonito!ti i #etode uenja, #oti"a*ije, #i$ljenja, zakljui"anja, (a#enja,
zabora"ljanja, !ti*anja znanja, "je$tina i na"ika, !t"aralako #i$ljenje,
(ri#jena znanja u ,i"otni# egzi!ten*ijalni# okolno!ti#a,...
Indu!trij!ka p!ihologija ili p!ihologija rada (roua"a za"i!no!t
u!(jeha u radu od razliitih (!iholo$kih faktora. -roua"a (!iholo$ke
a!(ekte u!lo"a rada u *ilju (o"eanja uinka u radu. -roua"a !trukturu i
42
dina#iku radnog kolekti"a, (ri#jenjuje !e (ri (ro*jeni i izboru o!oblja,
njiho"e obuke za rad, njiho"e #oti"a*ije, "redno"anja 9 (laanja i drugih
"ido"a !ti#ula*ije. < ok"iru indu!trij!ke je i ekono#!ka (!ihologija ili
#enad,#ent (!ihologija koja !e ba"i rekla#o# (roiz"oda i (!ihologijo#
(otro$aa.
&linika p!ihologija (roua"a (!iho(atolo$ke (ro*e!e i (oja"e
7du$e"ne bole!ti8, (roua"a #entalne (ore#eaje i (ore#eaje u (ona$anju.
6na ubuh"ata obuku i u!a"r$a"anje (!iholo$ke dijagno!tike, (!ihotera(ije i
#entalne higijene 9 (re"en*ije u za$titi #entalnog zdra"lja.
'entalna higijena je nauka i "je$tina ou"anja 7za$tite8 i
odr,a"anja #entalnog zdra"lja. 6na (roua"a i (ri#jenjuje !"e #jere,
#etode i (o!tu(ke u!(o!ta"ljanja i ou"anja biolo$ke, (!iho- !o*ijalne
ra"note,e, (rilago=eno!ti, u!kla=eno!ti indi"idue u tran!ak*iji !a !o*ijalni#
gru(a#a, te !(rea"anje #entalnih (ore#eaja.
%!ihijatrija je #edi*in!ka nauka, di!*i(lina i "je$tina koja !e ba"i
(re"enti"no# dijagnozo# i lijeenje#, zbrinja"anje# #entalnih bole!nika i
njiho"ih defektno!ti.
%!ihopatologija je grana (!iholo$ke nauke koja !e ba"i i!(iti"anje#
i tret#ano# #orbidnih 7(atolo$kih8 !tanja o"jeka.
$ocijalna patologija je nauna di!*i(lina koja (roua"a,
dijagno!ti*ira i ba"i !e tret#ano# !o*io(atolo$kih (oja"a 9 !o*ijalnih
bole!ti 7#entalnih, !o#at!kih, (!iho!o#at!kih8, !o*io(atija 7tok!iko#anija,
na!ilja, agre!ije, de!truk*ije, !ek!ualne izo(aeno!ti i kri#inaliteta8 i
!o*ijanih 9 dru$t"enih dezorganiza*ija 7(orodi*a, radnih organiza*ija i
dru$t"enih zajedni*a8.
%olicij!ka p!ihologija je nauna di!*i(lina koja izua"a (!iholo$ke
feno#ene, zakonito!ti i funk*ioni!anje (oli*ij!kih !lu,benika i njiho"ih
a!o*ija*ija 7organiza*ionih jedini*a8, (!iholo$ke o!no"e i a!(ekte njiho"og
(rofe!ionalnog, efika!nog i blago"re#enog funk*ioni!anja u
!"akodne"ni#, "anredni#, rizini# i !tre!ni# !itua*ija#a.
(orenzika )!ud!ka* kriminali!tika+ p!ihologija !(e*ijalna
(ri#ijenjena (!iholo$ka di!*i(lina koja (odrazu#ije"a (ri#jenu klinike
(!ihologije u "je$taenju 7ek!(ertizi8 deliktnih (ona$anja, doga=aja i
lino!ti u (redkri"ino#, kri"ino# 9 !ud!ko# (o!tu(ku, (enalno# i
(o!t(enalno# tret#anu o!oba, (oinila*a delikta, !"ih oblika i di#enzija.
43
'aloljetnika delinkvencija je (ri#ijenjena (!iholo$ka di!*i(lina
koja !e ba"i feno#enologijo#, etiologijo# 7uzro$no$u8 i
#ultidi!*i(linarni# 7(artner!ki#8 tret#ano# (ore#eaja u (ona$anju dje*e
i #aloljetnika.
%!ihologija !ao,ra-aja je (ri#ijenjena (!iholo$ka di!*i(lina koja
(roua"a (!ihike o!obine i !trukturu lino!ti, njiho"e (!ihike funk*ije i
(ro*e!e e#o*ionalne i fiziolo$ke reak*ije i (ona$anja o"jeka u !lo,eni#
u!lo"i#a !aobraaja gdje !u do#inantni uloga o"jeka, brzina kretanja,
!naga #otornog "ozila, !lo,eno!t (uta i okoline.
%o!lovna p!ihologija !e ba"i feno#eno# (o!ebnih ko#unika*ija,
interak*ija i tran!ak*ija infor#a*ija, (oruka, duho"nih i #aterijalnih dobara.
'edicin!ka p!ihologija (roua"a (!ihike o!obine, !trukturu
funk*ije, (!ihike (ro*e!e, e#o*ionalne i fiziolo$ke reak*ije i (ona$anje
(!iho!o#at!kih oboljelih ljudi, "r$i kliniku (ro*jenu i lijeenje.
.ojna p!ihologija je !(e*ifina (!iholo$ka di!*i(lina koja (roua"a
(!ihike o!obine 9 !trukturu lino!ti, njego"e (!ihike (ro*e!e i funk*ije 9
fiziolo$ke i e#o*ionalne reak*ije i (ona$anja, !o*ijalni !tatu! ljudi u "ojni#
u!lo"i#a obuke i funk*ioni!anja.
Ratna p!ihologija je (ri#ijenjena (!iholo$ka di!*i(lina koja
(roua"a o!obine lino!ti, njego"e (!ihike funk*ije i (ro*e!e, e#o*ionalne
i fiziolo$ke reak*ije i (ona$anja, te (!iho-!o*ijalnu (odr$ku i lijeenje u
ratni# u!lo"i#a.
%!ihologija !porta je no"ija (!iholo$ka di!*i(lina koja (roua"a
o!obine i !tukturu lino!ti, (!iholo$ke (ro*e!e i funk*ije, e#o*ionalne i
fiziolo$ke reak*ije i (ona$anja o"jeka u !(ort!ki# akti"no!ti#a.
Psihologija i njena primjena je > s;alnoj ekspan:iji !t"arajui
o!no"u za no<e psiholo@ke di!*i(line.
PR'DM'. SAOBRAAJN' PS!O"O#J'
)azliite (rirodne i dru$t"ene nauke (roua"aju !"ijet oko na! !a
razliitih a!(ekata. 6ne (roua"aju objekti"nu !t"arno!t. Psihologija je
jedna od dru$t"enih nauka koja (roua"a (!ihiki ,i"ot ljudi. -roua"a
do,i"ljaje ljudi, kako !e oni ja"ljaju i teku, $ta i# je o!no"a, $ta ih uzrokuje
44
i kako !e #anife!tuju. -re#a to#e, psihologija je nauka o du$i, o
du$e"no# ,i"otu ili (ak o (!ihi ili (!ihiko# ,i"otu o"jeka.
)az"oje# (rirodnih i dru$t"enih nauka, o"jek je 7!(oznajui ;ajne
prirodeE, do$ao do !(oznaje 7znanja8 da je d>@a 7(!iha8 naj"i$i (roiz"od
<i;alne/ <isokoorgani:o<ane 7naj!lo,enije8 ma;erije ner<nog sis;ema. @u
#ateriju, ner<ni sis;em i#aju !a#o ljudi i ,i"otinje koji #ogu da u(oznaju
realni !"ijet oko !ebe, da u(oznaju s;<arnos; 7(red#ete, (ro*e!e, zbi"anja,
ljude, (o!tu(ke, akti"no!ti, (ona$anja ...8.
Predme; i:>Aa<anja !aobraajne (!ihologije (odrazu#ije"a
zakonito!ti iz odre=enih obla!ti ljud!kog (!ihikog ,i"ota koje !u (roiz"od
ljud!ke tjele!ne i (!ihike !trukture, njego"og na!tajanja, odra!tanja, uti*aja
!o*ijalne !redine 7!o*ijalnog #iljea8, njego"e dina#ike ,i"ljenja, zrenja,
jaanja, akti"iza*ije i ni"oa funk*ioni!anja.
-red#et izua"anja i i!tra,i"anja (!ihologije je i ;jelesna i psihiAka
s;r>k;>ra i njeni mehani:mi 9 in;egra;i<ni, :a@;i;ni, prehrambeni,
ner<ni, endokrilni, im>nolo@ki i d>ho<ni sis;em. Dakle (red#et
izua"anja i i!tra,i"anja (!ihologije !u (ojedini !eg#enti te !lo,ene ljud!ke
(!ihike !trukture%
PsihiAki procesi i B>nkcije koji !e od"ijaju u o"jeku 9
opa=anje, osje;i, percepcije, preds;a<e, mi@ljenje i :aklj>Ai<anje,
pamenje, :abora<ljanje, emocije, ma@;anje, s;<arala@;<o i po;rebe,
mo;inolo@ki/ d>ho<ni procesi/ me;aboli:am/ nagonski
procesi/ gas;roin;es;inalni 7(roba"ni8 procesi/ kardio<ask>larni procesi/
ra:<ojni procesi 7odra!tanje, zrenje, jaanje...8 slabljenje/ obolije<anje/
nes;ajanje...E
Slo=ena s<ojs;<a liAnos;i 9 *rte lino!ti 9 Bi:iAka kons;i;>cija,
;emperamen;, karak;er, sposobnos;i 7#entalne, (!iho#otorne, !enzualne,
fizike8, po;rebe, mo;i<i i mo;i<acija, in;eresi, s;a<o<i, sh<a;anja ...E
Ak;i<nos;i/ skrip; reago<anja i pona@anja 9 !o*ijalna,
a!o*ijalna i anti!o*ijalna, indi"idualna i gru(na, kon!trukti"na, de!trukti"na,
efika!na, neefika!na, !"je!na, ne!"je!na, *iljana, !(ontana, kontroli!ana,
nekontroli!ana, !kri(t reago"anja i (ona$anja, uo($te i u !aobraajni#
!itua*ija#aE
4/
Socijalni s;a;>s i s;il =i<ljenja liAnos;i 9 !o*ijalne ko#unika*ije
9 interak*ije, odra!tanje, zrenje, jaanje, odno! !redine i (ojedin*a,
tran!ak*ije, #entalitet i kultura, obiaji, dru$t"ene nor#e, (ro*e!i
!o*ijaliza*ije, internaliza*ije, rehabilita*ije, dru$t"ene funk*ije i di!funk*ije,
organiza*ije i dezorganiza*ije, (ro*e!i dru$t"ene i indi"idualne akti"iza*ije,
!t"ala$t"a, !ti*anje #aterijalnih, duho"nih i kulturolo$kih dobara,
kori$enje, una(re=enje i (ro$iri"anje !o*ijalnog na!lje=a...
40
("J'& %ADA( SAOBRAAJN' PS!O"O#J'
6!no"ni *ilje"i i zada*i !aobraajne (!ihologije !u%
Opa=a;i i >oAa<a;i (red#ete i njiho"e o!obine, (oja"e, (ro*e!e,
zbi"anja, ljude i o!obine ljudi, (ona$anja, akti"no!ti, !trukturu i dina#iku
ljud!kih gru(a, #a!a i o!talih !eg#enata !lo,ene !o#at!ke i (!ihike
!trukture ljudi, !"ih feno#ena koji !u (red#et izua"anja !aobraajne
(!ihologije 7n(r.% uo%iti voilo, mokar i.ili kliav put, padavine, putnike u
voilu, kretanje pje/aka, pona/anja dru"i( u%esnika u saobraaju...8,
zakonito!ti i #ehaniz#e njiho"og (!ihikog ,i"ota, u(oznati faktore koji !u
u!lo"ili, koji dalje u!lo"lja"aju (!ihike feno#ene ljudi razliitih uzra!ta,
(olo"a, !o*ijalnog !tatu!a, (!ihikih (ro*e!a, !lo,enih !"oj!ta"a lino!ti,
fiziolo$kih o!obina i fiziolo$kih (ro*e!a, !kri(ta reago"anja i (ona$anja
ljudi i njiho"og !tila ,i"ljenja.
Ra:>mje;i (ona$anje i (o!tu(ke ljudi i for#uli!ati o!no"ne
zakonito!ti i #ehaniz#e njiho"og (!ihikog ,i"otaE >po:na;i faktore koji
!u u!lo"ili, koji dalje u!lo"lja"aju (!ihike feno#ene ljudi 9 razliitih
u!ra!ta, (olo"a, !o*ijalnog !tatu!aE (!ihikih (ro*e!a, !lo,enih !"oj!ta"a
lino!tiE fiziolo$kih o!obina i fiziolo$kih (ro*e!a, !kri(ta reago"anja i
(ona$anja ljudi i njiho"oh !tila ,i"ljenja. Sh"atiti, ra:>mje;i e;iologij>
ljud!kih do,i"lja"anja, reago"anja i (ona$anja, njego"ih (!ihikih funk*ija i
(ro*e!a, !lo,enih !"oj!ta"a, ljud!kih ko#unika*ija, interak*ija i !o*ijalnog
!tatu!a u gru(i i razliiti# !o*ijalni# i dina#iki# !itua*ija#a.
Pred<idje;i 7(ret(o!ta"iti, anti*i(irati...8 budue reak*ije i
(ona$anje (ojedina*a ili gru(eE
Prilagodi;i reak*ije, #etode, tehnike i (ro*edure da !e (ona$anje
u!#jeri 7kanali$e8, (ro#jeni ili (odr,i i o!na,i, u !kladu !a "rijedno!ti#a i
nor#a#a, zahtje"i#a !o*ijalne !redine (ute# (re"en*ija, korek*ije,
akti"iza*ije, dina#ike, (ute# efika!nih reak*ija i (ona$anja ...E 5iljano
uti*ati na (ro*e! interaliza*ije "rijedno!ti, (ro*e! !o*ijaliza*ije, (ro*e!
zdra"og odra!tanja, njego"anja i higijene ,i"ljenja, jaanja lino!ti i njenih
ka(a*iteta kao !eg#enta zdra"ijeg dru$t"a, (re"en*ije i ljeenja oboljenja i
!uzbijanje ne(o,eljnog, de!trukti"nog, na!ilnog (ona$anja i obolje"anja.
47
M'.ODO"O#JA SAOBRAAJN' PS!O"O#J'
Gedan od u!lo"a i bitna deter#inanta !"ake naune di!*i(line ili (ak
njene (ri#ijenjene (oddi!*i(line je njena !(e*ifina me;odologija naunog
i!tra,i"anja iKili (ri#jene u ,i"otni# !itua*ija#a o"jeka. 6!no"ni *ilj i
teorij!ki i (raktini znaaj (!ihologije (a i !aobraajne (!ihologije je da,
(ored o!talog, (o#a,e ljudi#a u ,i"otni# !itua*ija#a razliiti# naAinima
ili me;odama.
Me;oda 7ili #etod8 je nain ili (o!tu(ak (o#ou kojeg !e u
(!ihologiji dolazi do (otrebnih i *iljanih !aznanja o (red#etu i!tra,i"anja,
(roua"anja i njego"e (ri#jene.
Me;odologija !aobraajne (!ihologije je uenje o #etoda#a
naunog i!tra,i"anja Benomena iz obla!ti !aobraajne (!ihologije !a
*ilje"i#a da !e uoe oblici tih feno#ena, da !e !h"ati i razu#ije njiho"a
etiologija 7uzrono!t8, da !e ra!"jele njiho"e reflek!ije 9 (oziti"ni i
negati"ni uin*i i (o!ljedi*e, da !e (red"idi njiho" daljnji raz"oj i i!hod i da
!e u!#jere (otrebne indi"idualne iKili dru$t"ene inter"en*ije na njih ! *ilje#
(re"en*ije iKili !uzbijanja.
Me;ode !aobraajne (!ihologije !u%
opser<acija !aobraajnih !itua*ija, doga=anja, (ro*e!a, objekata,
(red#eta...E
opser<acija ue!nika u !aobraajuE
ra:go<or !a ue!ni*i#a i drugi# akteri#a u !aobraajuE
in;er<j> !a ue!ni*i#a i drugi# akteri#a u !aobraajuE
inBorma;i<ni ra:go<or !a ue!ni*i#a i drugi# akteri#a
!aobraajnih nezgodaE
u!#eno izlaganje, obja$nja"anje, (oua"anje, u"jera"anjeE
de#on!triranjeE
anali:e (ojedinih !itua*ijaE
analiza ;rago<a 7(rodukata8 djelatno!ti i (ona$anjaE
(rinudne i oba"ezujue #jere 9 (ro(i!i i !ank*ijeE
41
(raenje li*a
Bo;ograBsko, <ideo i elek;ronsko !ni#anje i (raenje !aobraajnih
!itua*ija i ue!nika u !aobraajuE
anke;iranje ue!nika i drugih aktera u !aobraajuE
psiho;es;iranje 9 psihome;rija (!iho#otorikih !(o!obno!ti i
!enzornih !(o!obno!ti i (ro*jena lino!ti ue!nika i drugih aktera iz
obla!ti !aobraajaE
s;a;is;iAka obrada (odatakaE
e<iden;iranje i inBormaciona obrada, eksploa;acija i
Wskladi@;enjeM infor#a*ionih #aterijalaE
ek!(eri#ent 9 (rojekto"anje, (rua"anje i e"olua*ija (oja"a i
feno#enaE
(roua"anje i a,uriranje doku#enta*ije (!iholo$ke obrade
!aobraajnih feno#ena...
6!no"ni ins;r>men;i i sreds;<a !u%
X (rilago=eni (rotokoli,
X za(i!ni*i,
X !lu,bene zabilje$ke,
X foto i "ideo za(i!i,
X anketni u(itni*i 7ankete8,
X te!to"i,
X reak*io#etri,
X trena,eri,
X (oligoni,
X rek"iziti,
X oznake i !aobraajni znako"i na (ute"i#a,
X !aobraajni (ro(i!i,
X "ozila...
43
/0
2
SAOBRAAJNA PS!O"O#JA
NJ'NA PRMJ'NA
/1
/2
SAOBRAAJNA PS!O"O#JA NJ'NA PRMJ'NA
Seg#ent ranijih i !ada$njih - !a"re#enih u!lo"a ,i"ljenja !u
kom>nikacije, in;erakcije i ;ransakcije <rijednos;i me?> lj>dima. Gedna
od bitnih ko#unika*ija interak*ija i tran!ak*ija u !"ijetu i kod na! !u
;ransakcije ma;erijalnih <rijednos;i i lj>di p>;em pre<o:a iKili prenosa
brojnim i ra:no<rsnim pre<o:nim iKili prenosnim sreds;<ima%
kopnenim, <odenim i <a:d>@nim p>;e<ima 9 saobraajnicama iKili
kom>nikacijama.
@ran!fer raz#jena i tran!(ort roba i ljudi je !a!ta"ni dio u!lo"a
,i"ljenja, ne#ino"no!t je i !a!ta"ni dio !"e dina#inije budono!ti.
Dina#ika ,i"ljenja u!lo"lja"a !"e dina#inije ko#unika*ije 9 tran!(ort i
!aobraaj !"i# !red!t"i#a 9 (o!ebno i naje$e #otorni# !red!t"i#a
7auto#obili#a, teretni# "ozili#a, autobu!i#a8 u izrazito !lo,eni#
u!lo"i#a !aobraaja u koji#a ue!t"uju i (je$a*i, bi*ikli!ti, #oto*ikli!ti,
#e=u koji#a !u i oni najo!jetlji"iji 7ranji"i8 9 dje*a, !tarija li*a, in"alidi i
dr.
<e$e u !aobraaju, u toj !"e ue!talijoj ko#unika*iji, je !a!ta"ni
dio o($te i !aobraajne kulture koja, (ored o!talog, (odrazu#je"a
!(e*ifinu (ri(re#u, obrazo"anje, o!(o!oblja"anje, "a!(itanje i
(er#anentno (raenje u!(je$no!ti u ti# ko#unika*ija#a. @o (odrazu#je"a
rani i (re"enti"ni rad !a dje*o# u raz"ijanju adek"atnih !aznanja, !h"atanja,
!ta"o"a i !aobraajne kulture koja je o!no"ni (redu!lo" za dalje
o!(o!oblja"anje za ue$e u nezaobilazno# !eg#entu ,i"ljenja 9 u
!aobraaju.
Saobraaj !e od"ija u izrazito !lo,eni# u!lo"i#a 9 u !"e
intenzi"nije# i brojnije# ue$u ljudi i (re"oznih !red!ta"a, u !lo,eni#
obilje,ji#a !aobraajni*a 7(ute"a, uli*a...8 !a brojni# oznaka#a
za!no"ani# na (ra"ili#a koji#a !e ue!ni*i !(orazu#je"aju u u!lo"i#a
in;en:i<ne br:ine kretanja i jaAine 7!nage8 <o:ila u koji#a o!no"nu ulogu
i#a Ao<jek koji je u (ozi*iji ne#ino"nog eBikasnog reago<anja i
(ona$anja. eefika!no reago"anje i (ona$anje uzrokuje brojne nezgode iKili
!aobraajne Wne!reeM koje e!to i#aju neiz#jerne kata!trofine (o!ljedi*e.
/3
Dakle, (ri(re#a, obuka, eduka*ija, jaanje !aobraajne kulture je jedan od
osno<nih cilje<a i :ada;aka saobraajne psihologije.
<!(je$no!t u !aobraaju (odrazu#ije"a i u!(je$no!t i k"alitet
,i"ljenja. @o je (red(o!ta"ka e#an*i(a*ije dru$t"a, (ret(o!ta"ka
una(re=enja !tila i !tandarda ,i"ljenja. eu!(je$no!t u !aobraaju
u!lo"lja"a (ad tih "rijedno!ti i u!lo"lja"anje nezgoda i ne!rea $irih
raz#jera.
Saobraaj je u raz"ijeni# ze#lja#a (ro$ao kroz ;ri Ba:e ra:<oja.
, pr<oj Ba:i odre=enog ni"oa organiza*ije - efika!no!ti,
funk*ioni!anja i raz"oja !aobraaja, ne!raz#jerno je bio "i!ok (ro*enat
!aobraajnih nezgoda u odno!u na u!(orenje - (o"eanje broja #otornih
"ozila.
, dr>goj Ba:i/ iako ! (o"eani# broje# #otornih "ozila, u#anjen
je broj !aobraajnih nezgoda.
, ;reoj Ba:i raz"oja !aobraaja, broj !aobraajnih nezgoda je #anji
u odno!u na znaajno (o"eanje broja #otornih "ozila. -odrazu#je"a !e da
je raz"oje# !aobraaja - (o"eanje# broja #otornih "ozila, intenzi"irana i
eduka*ija ue!nika u !aobraaju, (o!ebno obuka "ozaa $to je znaajno
una(rijedilo o($tu i !aobraajnu kulturu ue!nika u !aobraaju.
:od na! je raz"oj !aobraaja (ribli,no (ratio raz"oj !aobraaja u
!"ijetu, >"ro(i i ze#lja#a u okru,enju, ali znatno ni,e $to je u!lo"ljeno
ni,o# o($to# i !aobraajno# kulturo#, tro$niji# "ozili#a, lo$iji# i
neizgra=eni# !aobraajni*a#a. -o!tu(no, !lika !tanja !e #ijenjala
una(re=i"anje# !"ih na"edenih !eg#enata. ?(ak kod nas je broj
saobraajnih nesrea :naAajno <isok 9 !lian (r"oj fazi raz"oja
!aobraaja u raz"ijeniji# ze#lja#a. +nalize (okazuju, da je (ored "ozila,
(ute"a i obilje,ja !redine, Ao<jek >:roko<ao 57 C +*H saobraajnih
ne:goda. 2bog toga je gla"na anga=o<anos; psihologije/ (o!ebno
!aobraajne (!ihologije, > pre<enciji saobraajnih ne:goda (ute#
(!iholo$ki (ri#jerenih #etoda o!(o!oblja"anja ue!nika u !aobraaju za
efika!no funk*ioni!anje u !"e !lo,eniji# !aobraajni# u!lo"i#a kao i
(rilago=a"anje "ozila, obilje,ja i drugih u!lo"a za u!(je$nije funk*ioni!anje
!"e intenzi"nijeg !aobraaja.
/4
Saobraajna psihologija !e ba"i (roua"anje# (ona$anja ljudi u
!(e*ifini# u!lo"i#a ljud!kih ko#unika*ija 9 u !aobraaju koji je (!iho 9
fiziki 9 !enzorno, (!iho#otorno, e#o*ionalno... "i!oko zahtje"an za
o"jeka razliitih (!iho 9 !o*ijalnih (rofila i ni"oa.
S(e*ifino!t u!lo"a !e ogleda u to#e $to !e cjelok>pno pona@anje i
reago<anje liAnos;i na br:> promjen> >slo<a de@a<a > pokre;>, gdje je
osno<na dimen:ija br:ina.
6!no"na karakteri!tika "ozake akti"no!ti je <eliki broj
inBormacija na koje Ao<jek reag>je > pokre;> G > <o=nji. -o to#e !e
"ozaka akti"no!t razlikuje od "eine drugih ljud!kih akti"no!ti.
Saobrajna (!ihologija (o!ebno (roua"a%
I liAnos; <o:aAaF
I speciBiAnos; <o:aAke ak;i<nos;iF
I sredin> DBi:iAk> i socijaln>E u kojoj !e ta akti"no!t oba"lja.
Biziku i !o*ijalnu !redinu karakteri$u (ute"i !a (o"oljni# i
ne(o"oljni# !"oj!t"i#a, obilje,ji#a 7znako"i#a8, intenzi"ni !aobraaj,
brojna "ozila i drugi 7ranji"i 9 o!jetlji"i8 ue!ni*i u !aobraaju kao i
*jeloku(na okolina koja zaoku(lja (a,nju i u!lo"lja"a energiju "ozaa.
&o:aA treba biti psihiAki s;abilan i !kladno raz"ijena i
!trukturirana lino!t. @reba da (o!jeduje op;imalne Bi:iAke men;alne/
psihomo;orne i sen:orne !(o!obno!ti koje !u u!kla=ene i "i!oko
kore!(odentne 7(o"ezane8 !a drugi# (o,eljni# o!obina#a lino!ti 9
te#(er#ento#, karaktero#, !h"atanji#a, !ta"o"i#a, intere!i#a,
#oti"a*ija#a, ni"oo# zrelo!ti, jaino# lino!ti i efika!ni# !kri(to#
reago"anja, (ona$anja i !tilo# ,i"ljenja i brojni# drugi# (o"oljni#
di#enzija#a lino!ti.
6!obine lino!ti kao $to !u agresi<nos;/ ne;oleran;nos;/
imp>lsi<nos;/ psihiAka ne:relos;/ osje;lji<os;/ ranji<os;/ neo;pornos;/
emocionalna nes;abilnos;/ ne>ro;iAnos;/ psiho;ici:am i dr>ge sliAne i
nepo=eljne osobine, krajnje !u ne(ogodne za "ozae jer >:rok>j> ri:iAne
pos;>pke i ak;i<nos;i i smanjenje kri;iAnos;i i samokon;role >
s<akodne<nim, a i (o!ebno u !lo,eni# !itua*ija#a !aobraaja.
//
&o:aAke ak;i<nos;i s> speciBiAne zato $to !e kom>nikacije
de@a<aj> > pokre;> (ri e#u je dominan;na br:ina.
DinamiAnos; pris;i:anja inBormacija iz !(olja$ne !redine
>slo<lja<aj> <i@i s;epen anga=o<anos;i Bi:iAkih i men;alnih/ sen:ornih i
psihomo;ornih B>nkcija kod o"jeka 7"ozaa8. ;oza treba da, u kratkoj
"re#en!koj jedini*i, opa:i i odabere bitne infor#a*ije, da #i!li, zakljuuje
i donosi odl>ke o !"o# reago"anju i da na njih adek"atno reaguje.
Saobraajna psihologija se i:>:e;no in;eres>je :a Bak;ore
socijalne i Bi:iAke sredine koji #ogu znaajno uti*ati na akti"no!ti "ozaa.
Fitno je i!tai nepo<oljne Bak;ore kao obilje,ja 9 naroito
negati"na obilje,ja kulture i #entaliteta ljudi, socijalne sredine koji #ogu
nega;i<no >;ica;i na <o=nj>. @o !u, nedo!tatak o($te i zdra"!t"ene kulture
9 naroito konzu#iranje alkohola, (u$enje za "rije#e "o,nje, u(otreba
#edika#enata, ne(ra"ilna i!hrana (rije i za "rije#e "o,nje, neadek"atne i
!u"i$ne akti"no!ti za "rije#e "o,nje, ne(rilago=ena "o,nja i dr.
Saobraajna (!ihologija (roua"a i !(oljne, odno!no Bi:iAke
Bak;ore !o*ijalne !redine koji #ogu po<oljno iKili ne(o"oljno uti*ati na
akti"no!ti "ozaa.
8i:iAki Bak;ori koji i#aju $tetne uti*aje na "ozae !u nepo<oljni
klima;ski i a;mosBerski >slo<i, <isoke i niske ;empera;>re > <o:il>, aero
:aga?enja u "ozilu, b>ke, <ibracije, lo$a os<je;ljenja p>;e<a i o:naka,
lo$a sjedi@;a, komandni i kon;rolni >re?aji "ozila, obim, in;en:i;e; i
s;r>k;>ra saobraaja i dr.
S"i na"edeni i drugi faktori koji i#aju $tetnog uti*aja naje$e ga
os;<ar>j> indirek;no, preko nas;ajanja >mora ili slabljenja :naAajnih
psihiAkih procesa i B>nkcija C (a,nje i o(a,anja, #i$ljenja, zakljui"anja,
(a#enja, (!iho#otornih akti"no!ti...
Da bi "oza #ogao sh<a;i;i i sprijeAi;i $tetan uti*aj na"edenih
faktora, neo(hodno je da ih >po:na, da s;ekne adek<a;an ><id >
mehani:me i prirod> njiho<og djelo"anja i da (ri#jenjuje to u "o,nji $to
je jedan od *ilje"a i zadataka !aobraajne (!ihologije.
/0
?!tina, (!ihologija !e u !korije "rije#e ukljuila u !aobraaj zbog
toga $to je !a#a realti"no #lada nauka, dugo je zadr,ala odlike kabinet!ke
nauke, #anje !e zani#ala za ,i"otne (roble#e i (raktinu (ri#jenji"o!t.
-ored toga, ra:<oj psihologije > saobraaj> je u!lo"ljen i !(oriji#
raz"oje# !aobraaja. Dana! !u !azreli u!lo"i za obi#niju i dublju (ri#jenu
(!ihologije u !aobraaju.
-ored na"edenih zadataka, psihologija se ba<i ispi;i<anjem/
ra:<ojem i osna=enjem psihoBi:iAkih po<oljnih DaBirma;i<nihE osobina
<o:aAa. -ri#jeno# (ri#ijenjene !aobraajne (!ihologije%
"r$i !e selekcija 7odabiranje8 kandidata 9 "ozaa na o!no"u
radnih u!lo"a u !aobraaju (ute# ljekar!kih (regleda, (o!ebno
znaajno# (!iholo$ko# (ro*jeno#E
daje !e po;reban minim>m :nanja in!truktori#a koji "r$e
obuku i o*jenji"anje kandidata 9 "ozaaE
na :akoni;os;ima saobraajne psihologije i saobraajne
pedagogije "r$i !e ob>ka i osposoblja<anje <o:aAa i dr>gih
>Aesnika > saobraaj> i (er#anentno !e, brojni# #etoda#a,
raz"ija i u"r$uje o($ta i !aobraajna kultura !"ih ue!nika u
!aobraajuE
i!tra,uje i (redla,e najefika!nije #etode i tehnike organiza*ije i
ruko"o=enja !aobraajni# organiza*ija#aE
i!(ituju !u uzro*i (ore#eaja (ona$anja kod "ozaa i drugih
ue!nika u !aobraajuE
brojni# i razliiti# #jera#a do(rino!i una(re=enju !aobraaja i
(re"enti"no djeluje na faktore koji uzrokuju !aobraajne
nezgode i druge $tetno!ti i nedo!tatno!ti !aobraajaE
(!ihologija znaajno utie na dalji ra:<oj i >napre?>je i
:naAaj saobraaja koji je sa;a<ni dio s;andarda =i<ljenja
lj>di u !"i# dru$t"eni# zajedni*a#a.
/7
/1
4
PS!01 PRO('S
/3
00
PS!01 PRO('S 8,N1(J'
< o"iru egzi!ten*ije, o"jeku je neo(hodno da u(ozna !t"arno!t,
okolinu, zbi"anja, (oja"e, (ro*e!e, (red#ete..., ljude, njiho"e akti"no!ti,
(ona$anja i djela. @reba !tei !(oznaje - :nanja o okolini. @o ini (ute#
psihiAkih procesa i B>nkcija (o#ou kojih (o!taje !"je!tan (ri!u!t"a
(red#eta i ljudi, njiho"ih o!obina, (ona$anja i akti"no!ti na o!no"u ega !e
i u ok"iru i u *ilju egzi!ten*ije (rilago=a"a efika!ni# iKili neefika!ni#
reak*ija#a, (ona$anji#a i akti"no!ti#a.
2naajnu ulogu u to#e i#aju i#aju psihiAki procesi i B>nkcije,
(!ihika !tanja i (!ihika !"oj!t"a lino!ti.
PsihiAki procesi !u promjene koje #ogu biti in;elek;>alni
7!(oznajni, !aznajni, kogniti"ni8, emocionalni 7do,i"ljajni, efekti"ni8 i
<oljni 7(okretaki, dina#iki, konati"ni.
PsihiAka s;anja !u ni"oi odre=enih (!iho 9 !o*ijalnih o!obina i
di#enzija.
PsihiAka s<ojs;<a !u o!obine lino!ti i druge relati"no trajne
di#enzije lino!ti 9 !(o!obno!t, te#(era#ent, karakter, (otrebe, intere!i,
!h"atanja, !ta"o"i, na"ike i druga obilje,ja lino!ti.
6-+T+G> ;+GS:64 S;?G>@+
Da bi !e #ogao odr,ati u !redini u kojoj ,i"i, o"jek #ora i#ati
iz"je!nu #o orijenta*ije #e=u (oja"a#a i zbi"anji#a koji ga okru,uju. @o
#u o#ogua"a da (ronalaz !red!t"a za <las;i;o odr=a<anje 7hranu, "odu i
dr.8 i da i:bjega<a !"e ono $to bi ga #oglo o$tetiti ili do"e!ti do njego"og
uni$tenja.
-ro*e! koji# o"jek (o!ti,e o"ak"u orjenta*iju #e=u (red#eti#a i
(oja"a#a "anj!kog !"ijeta je u(ra"o na"edeni spo:najni proces, a rezultat
do kojeg dolazi ti# (ro*e!o# je spo:naja ili :nanje. 6(a,anje i
u(ozna"anje "anj!kog, objekti"nog !"ijeta "r$i !e (!ihiki# (ro*e!i#a,
(ute# kojih !e dono!e zaklju*i o razliiti# odno!i#a u objekti"no#
!"ijetu 9 o ono# $to !e u !t"arno!ti zbi"a.
01
Pr<a s;epenica > proces> spo:naje je opa=anje Dopser<acijaE
<anjskog s<ije;a. @o je ne(o!redno zah"atanje, do,i"lja"anje i
(ro*jenji"anje onoga $to !e u !t"arno!ti zbi"a.
Dr>ga s;epenica spo:najnog procesa s> psihiAki procesi 9
(a#enje, #i$ljenje, zakljui"anje i drugi (!ihiki (ro*e!i i funk*ije koji
omog>a<aj> prela: granica neposrednog Ddirek;nog/ konkre;nogE
opa=anja 9 na indirektno, (o!redno, a(!traktno, dubin!ko o(a,anje
"anj!kog !"ijeta i njego"o bolje i (ot(unije razu#ije"anje $to do(rino!i
u!(je$no# (rilago=a"anju o"jeka u !"i# ,i"otni# okolni!ti#a, (a tako i u
ulozi ue!nika u !aobraaju, (o!ebno u ulozi "ozaa je izlo,en !na,ni#
!ti#ulan!i#a 9 dra,i#a okoline koji uzrokuju njego"e (!ihike funk*ije
(ute# kojih !e (rilago=a"a i egzi!tira 7o(!taje8.
6SG>I+G? 76SG>@?8
Osje;i !u o!no"ni ele#enti u o(a,anju "anj!kog !"ijeta. Osje;i s>
odra: pojedinih s<ojs;a<a predme;a i poja<a <anjskog s<ije;a > s<ijes;i
Ao<jeka 7n(r. plavo, toplo, tvrdo ...8. 6ni (red!ta"ljaju (!iholo$ki i logiki
(oetak !(oznajnog (ro*e!a. 6ni !u o!no"a o(a,anja i (!ihikog ,i"ota.
Ai!te o!jete o"jek nikada ne za(a,a od"ojeno od *jeline (red#eta
ili (oja"e, "e u organizo"ani# (er*e(ti"ni# *jelina#a 7n(r.% plavo auto,
topao motor ...8.
Cjud!ke !(oznaje !e za!ni"aju na o!jeti#a koje (ri#a iz nekoliko
razliitih ulnih (odruja - "ida, !luha, #iri!a, uku!a i (odruja ko,ne
o!jetlji"o!ti - dodira, to(lote, hladnoe i bola, zati# o!jeta ra"note,e,
(olo,aja i o(tereeno!ti kao i organ!kih o!jeta - gladi, ,e=i itd.
8i:iolo@ki mehani:am na bazi kojeg !e !t"araju o!jeti je
anali:a;or koji !e !a!toji iz tri dijela0
od recep;ora koji (ri#a (odra,aje iz "anj!kog !"ijeta,
od sen:ornih =i<aca 7nera"a8, koji (ro"ode !t"orene ner"ne
i#(ul!e a!o*ijati"ni# (ute# 7a!o*ijati"ni# ner"i#a8 do
asocija;i<nih cen;ara u bazi #ozga, u koji#a ner"na akti"no!t
(relazi u (!iho9ner"nu akti"no!t (raenu !ubjekti"ni#
do,i"ljaji#a 7o"jek (o!taje !"je!tan $to o(a,a 9 n(r. vidi sliku
voila, saobraajno" naka, %uje vuk i dr.
02
-o"r$ina o"jeko"og tijela (ro,eta je brojni# ner<nim
:a<r@ecima C prijemnicima ili recep;orima. 'je!ta na koji#a !u bogato
lokalizo"ani ner"ni za"r$e*i nazi"aju !e A>lima.
a ula iz !(oljne !redine djeluju energije razliite "r!te koji !e
nazi"aju dra=ima, podra=ajima ili s;im>l>sima. Sti#ulu!i izazi"aju
elektrohe#ij!ke i biolo$ke (ro#jene u ner"ni# za"r$e*i#a i ner"no#
"laknu koji !e nazi"aju imp>lsima ili nadra=ajima i koje ner"na "lakna
(reno!e !a (eriferije u (ojedine *entre u kori "elikog #ozga, a od #ozga 9
od a!o*ijati"nog *entra, (ute# #otornih nera"a 9 #otorni# (ute# (reno!i
ko#ande za reak*iju i (okrete. (r. pokret no"om, rukom,...
Dr>gi dio !"akog A>lnog anali:a;ora, kako je "e reeno,
(red!ta"ljaju ner<na <lakna. er"na "lakna #ogu biti sen:orna ili
aBeren;na 7(reno!e i#(ul! od ula do ulnog *entra8 i mo;orna ili
eBeren;na 7(reno!e i#(ul! od #ozga ka #i$ii#a tijela8 tj. (reno!e reak*ije
na !ubjekti"ne do,i"ljaje ka (eriferiji, ka okolini. @o !u (!iho#otorne i
druge reak*ije kod "ozaa toko# "o,nje.
.rei dio analizatora je asocija;i<ni cen;ar u koje# !e ner<no
>:b>?enje tran!for#i$e u psihoner<no >:b>?enje u koje# !e !t"ara !lika
o(a,enog (red#eta, (oja"a, (ro*e!a... (r. osoba 1 voa% ima sliku puta ,
onaka, dru"i( voila, poruka,...
6-N@> 6S6F?> 6SG>@+
6!jeti !u (o"ezani !a uli#a i *jeloku(ni# ner"ni# !i!te#o#.
;r!te ula deter#ini$u i "r!te o!jeta - o!jet za "id koji je do#inantan (o
za!tu(ljeno!ti, o!jet za !luh, o!jet za oku!, #iri!, dodir, o!jet za ra"note,u,
bol, to(lo, hladno,...
6!jeti !e #e=u!obno razlikuju (o%
k"alitetu,
intenzitetu,
lokalno# znaku i
trajanju o!jeta.
03
1<ali;e; osje;a (odrazu#ije"a (r"en!t"eno razliko"anje o!jeta
raznih ulnih (odruja 7n(r. ralikovanje mirisa od ukusa, vuka od dodira
itd.8. 6!jeti !e razlikuju i u ok"iru jednog ulnog (odruja. @ako !e #ogu
razliko"ati razne "r!te #iri!a - na (odruju #iri!a, n(r. prijatan '
neprijatan, svjee i.ili a"u/ljivo2 rane boje ' na podru%ju vida, n(r. plavo,
crveno, eleno...
Druga o!obina je in;en:i;e; osje;a 7jaina8. @ako n(r. vuk sirene
moe biti snaan ili ti(, boja moe biti bla"a ili upadljiva, verbalne
komunikacije voa%a mo"u biti ti(e ili "lasne i sl.
"okalno :nak o!jeta ukazuje koji je dio tijela (odra,en, na $ta
djeluje dra,, odakle dolaze (odra,aji a o!jeaju !e !ubjekti"no, n(r. "dje
boli3, /ta nas unemirava3
.rajanje osje;a za"i!i od trajanja (odra,aja. 'ini#alno "rije#e
koje je (otrebno da dra, djeluje da bi izaz"alo nadra,aj u ulno#
(rije#niku defini$e !e kao kori!no "rije#e dra,i 7(odra,aja8. S"aki o!jet
i#a !"oje "rije#e trajanja. 6n u (oetku ra!te, a zati# o(ada, da bi!#o ga,
ukoliko dra, i dalje traje, (re!tali da o(a,a#o, zbog toga $to dola:i do
:amora i adap;acije na (odra,aj, n(r. adaptacija na neu"odan miris, na
slabu vidljivost u tunelu...
-)+46;? 6SG>@+
Prago<i osje;a !u jedna od znaajnijih o!obina o!jeta koji #ogu
uti*ati na efika!no!t iKili neefika!no!t reago"anja "ozaa iKili drugog
ue!nika u !aobraaju.
Najmanji in;en:i;e; dra=i koji #o,e da izazo"e o!jet, nazi"a !e
donjim ili apsol>;nim pragom dra=i 7n(r. slabiji vuk, slabija vidljivost
onaka na putu...8 a o!jet koji ona izazi"a donjim ili apsol>;nim pragom
osje;a 7n(r. jedva preponatljiv vuk motora, slaba vidljivost bo" sjenila
mokro" asvalta i svjetala dru"i( u%esnika u saobraaju8. ;rijedno!t
a(!olutnog (raga "arira od ula do ula. aj#anji intenzitet dra,i koji je u
!tanju da izazo"e o!jet, (o"ezan je !a o!jetlji"o$u ula. +ko je (otrebna
"ea koliina dra,i da bi !e izaz"ao o!jet, ka,e#o da je A>lo manje
osje;lji<o i obra;no. (r. voa% slabije %uje, slabije vidi. 2bog toga e
!labije o(a,ati, te,e e !e (rilago=a"ati, #o,e (retr(jeti !aobraajnu
nezgodu iKili $tetu (o !ebe iKili druge ue!nike u !aobraaju.
04
Najmanja ra:lika dra=i, koja daje jed"a (ri#jetnu razliku o!jeta,
defini$e !e kao prag ra:like dra=i, a o!jet koji ta razlika dra,i izazi"a
nazi"a !e prag ra:like osje;a. 7n(r. ralika ime4u ja%e" i slabije" vuka
rada motora uslovljen kvarom8.
-o!toji grani*a (o!lije koje nikaka" (rira$taj u intenzitetu dra,i ne
daje (rira$taj o!jeta. @o je #ak!i#alna ujno!t. @a naj<ea koliAina dra=i,
iji# dalji# (o"eanje# ne#a ja"ljanja no"og jaeg o!jeta, nazi"a !e
gornjim ili maksimalnim pragom dra=i, a o!jet koji ona izazi"a nazi"a se
gornjim ili apsol>;nim pragom osje;a/ n(r. maksimalna buka uslovljena
iraito visokim i jakim vukom auto ' radija u voilu.
)>+:5?66 ;)?G>'>
?!taknuto je da organiza# razliito reaguje na dra,i. akon
djelo"anja dra,i na ula, (otrebno je da (ro=e iz"je!no "rije#e do reak*ije
organiz#a na tu dra,. .o <rijeme koje pro?e od momen;a ja<ljanja dra=i
do reakcije organi:ma na ;> dra= :o<e se reakciono <rijeme, n(r. dru"i
u%esnik u saobraaju koji voi ia, upoorava vu%nim si"nalom 1 sirenom,
a potrebu prolaa. @o "rije#e od ja"ljanja z"uka do njego"e ujno!ti i
(o#jeranja je reakcono <rijeme.
Reakciono <rijeme je #jerlji"a o!obina i "eo#a je znaajno u
odre=i"anju !(o!obno!ti "ozaa auto#obila i drugih #otornih "ozila.
Reakciono <rijeme je <rijeme koje pro?e od momen;a kada
<o:aA >oAi preprek>/ opasnos; i sl. do momen;a reakcije organima da
;> preprek> ili opasnos; i:bjegne 7n(r.% ko%enje, manevar upravlja%em i
dr.8. @a !(o!obno!t reago"anja na !"jetlo!ne i z"une !ignale !e #jeri i
ut"r=uje toko# (!iholo$kih (regleda (o#ou reak*io#etra i neurolo$ki#
(regledi#a 9 #jerenje# reflek!nog luka.
)eak*iono "rije#e nije jednako kod !"ih "ozaa. ;oza !a krai#
reak*ioni# "re#eno# lak$e e izbjei o(a!no!t na (utu. Frzina reak*ije
organiz#a nekog "ozaa za"i!i od "i$e faktora%
od men;alnih i drugih sposobnos;i i osobina "ozaaE
broja i:nenadnih prepreka na (utu u i!to "rije#eE
0/
od :dra<s;<enog s;anja A>lnog organa na kojeg je djelo"ala
no"a dra, 7"id, !luh, (!iho#otorne !(o!obno!ti,...8E
od s;aros;i <o:aAaE
od :amorenos;i i dekoncen;racije "ozaaE
od oAeki<anos;i iJili neoAeki<anos;i 7(er*e(ti"ne ude$eno!ti8
(re(rekeE
od koliAina alkohola ili dr>gog sreds;<a o"i!no!ti u
organiz#uE
i dr. faktora.
)azu#lji"o je da e !taro!t "ozaa, i!*r(ljeno!t organiz#a du,i#
rado#, dekon*entra*ija, kao i iz"je!ne doze alkohola, droga, nikotina i !l. u
znatnoj #jeri djelo<a;i na po<eanje reakcionog <remena i !labljenje
!enzornih i (!iho#otornih !(o!obno!ti i reak*ija.
)eak*iono "rije#e ras;e sa po<eanjem godina s;aros;i, a naroito
poslije @e:dese;e godine. >k!(eri#enti#a je u!tano"ljeno da !e reak*iono
"rije#e !#anjuje ukoliko je !ubjekt 7"oza8 spreman na reakcij>, tj. ako
oAek>je dra= na koju treba reago"ati 7feno#en (er*e(ti"ne ude$eno!ti8.
;oza koji oekuje (re(reku iza okuke znatno e !#anjiti !"oje reak*iono
"rije#e. -!ihofiziki je (ri(re#ljen. 2a "ozae i in!truktore je bitno da
znaju i, kod kandidata (ro*ijene, da li !e reak*iono "rije#e #o,e !#anjiti
"je,banje# 7uenje#8. eka i!tra,i"anja u(uuju na zakljuak da !e
<je=banjem mo=e u iz"je!noj #jeri smanji;i reakciono <rijeme $to je
jedan od bitnih zadataka eduko"anog, i!u!nog i u!(je$nog in!truktora
"o,nje.
)>BC>:S?
)eflek!i !u uro=ene i ne(o!redne 7brze8 reak*ije organiz#a iKili
(ojedinih organa na dra, koja (o!taje (rijetea (o integritet organiz#a.
(r., traj ruke, no"e, atvaranje oka...
Djelo<anjem neke objek;i<ne dra=i 7!"jetlo!ti, z"uka...8 na ner<ne
:a<r@e;ke 7re*e(tore8 koji !e nalaze na uli#a, !t"ara !e (odra,aj koji !e
00
!enzorni# (ute# (reno!i do #ozga 7a!o"i*ijati"nog *entra8 gdje na!taje
o!jet 7ner"no uzbu=enje (relazi u (!ihoner"no uzbu=enje8.
a (odra,aj !e reaguje organi#a #i$ine reak*ije 9 (okreti#a nogu,
ruku, gla"e ... ili drugi# organi#a. )eaguje !e e!to i reflek!no.
@e reak*ije #ogu biti pod kon;rolom s<ijes;i ili be: kon;role
7auto#at!ki8. < drugo# !luaju !u reBleksne reakcije.
6rganiza# "r$i reak*iju da bi izbjegao $tetno dej!t"o dra,i iz#e=u
okoline i organiz#a. 6(i!ana reak*ija organiz#a !e nazi"a reflek!, a (ut
koji# (re=e ner"no uzbu=enje nazi"a !e reflek!ni luk.
ReBleksi s> najpros;ije/ neposredne i >ro?ene reakcije
organi:ma 7#i$ia, ,lijezda i dr.8 koje !e ja"ljaju na odre=enu dra, !a
*ilje# izbjega"anja $tetnih (o!ljedi*a dra,i i u!(o!ta"ljanja ranije
unutra$nje ra"note,e organiz#a.
Cjud!ki organiza# ra!(ola,e !a priliAno sedamdese; reBleksa.
aj(ro!tiji !u #i$ini reflek!i, a ne$to !lo,eniji reflek!i !u kijanje, $irenje i
!ku(ljanje zjeni*a, luenje (lju"ake, ka$ljanje, di!anje, (okreti ruku, nogu,
tijela. brojne dra,i kao (re(reke i kod "ozaa izazi"aju razliite reflek!ne
radne.
2a "ozaa !u "a,ni reBleksi koji sl>=e :a odr=a<anje polo=aja
;ijela i >skla?enos;i pokre;a. S"i o"i reflek!i !u uro=eni i oni !e nazi"aju
be:>slo<nim. 'e=uti# neki reflek!i !e #ogu nakon "je,banja 7uenja8
izaz"ati (o na$oj "olji. @ada !e reflek! (o"ezao !a neko# drugo# dra,i koja
ga nije #ogla izaz"ati (rije (oetka uenja. @ak"i reflek!i nazi"aju !e
>slo<nim reBleksima. 6ni !u znaajni u (ro*e!u bilo kojeg uenja, a
(o!ebno u obu*i "ozaa i !"akodne"nog u(ra"ljanja "ozilo#. < (oetku
obuke reflek!ne reak*ije !u e$e ali #anje funk*ionalne i !"r!i!hodne.
6draz !u ne!igurno!ti iKili !traha. @oko# obuke i !ti*anje# "i$eg ni"oa
znanja "je$tina i na"ika, reflek!ne radnje !e ue i (o!taju !"r!i!hodne i
(o"ezane !u !a (otrebni# reakcionim <remenom za $to !u (otrebni
odre=ene !(o!obno!ti koje !e #jere reakciome;rom na (!iholo$ki# i
neurolo$ki# (regledi#a. 6(ti#alne reflek!ne reak*ije !u zdra"!t"eni u!lo"
za efika!ne reak*ije u obu*i i "o,nji.
07
OPA$ANJ'
-o#ou o!jeta do,i"lja"a#o (ojedina !"oj!t"a (red#eta i (oja"a.
6!jeti !e do=i<lja<aj> > odre?enim cjelinama 7kao (red#ete i
(oja"e8 koje !e :o<> percepcije ili opa=aji. Dakle, percepcija je odra:
slike nekog predme;a i poja<e > na@oj s<ijes;i koja nas;aje > ;ok>
opa=anja 7n(r. automobil, pje/ak, saobraajni nak8. 6(a,anje je (!ihiki
(ro*e! i funk*ija koji# o"jek uli#a zah"ata i do,i"lja"a (red#ete,
(oja"e, doga=aje, ljude... u ne(o!rednoj i (o!rednoj okolini 9 !t"arno!ti.
Ao"jek je, (ored o!talih u!lo"a ,i"ljenja, (o!ebno u !aobraajni#
u!lo"i#a okru,en "eliki# broje# (red#eta koji !u "ezani za njego"a
intere!o"anja i (otrebe (re#a koji#a !e odre=uje njego" !ta" i u!#jera"a
(a,nja. < u!lo"i#a intenzi"nog !aobraaja (a,nja je u!#jerena na brojne
(red#ete, (oja"e... te o!tale ue!nike u !aobraaju, na (ut !a oznaka#a, na
okolinu (uta, na (je$ake, na bi*ikli!te, na objekte 7zgrade8, na rekla#e...
-er*e(*ija za"i!i od ni:a Bak;ora kao $to !u%
in;ereso<anje,
pre;hodno :nanje i isk>s;<o,
A>lna sposobnos; :a percepcij> ra:nih dra=i,
slo=enos; ner<nog sis;ema i dr.
2bog tih razlika u ner"no# !i!te#u i drugih, indi"idualni o!obina
ljudi, i!ti (red#eti i (oja"e !e razliito o(a,aju kod ljudi razliitog (!iho 9
!o*ijalnog (rofila. :andidati za obuku "o,nje i "ozai !u razliito tjele!no,
neurolo$ki, endokrinolo$ki, i#unolo$ko 9(!iholo$ki, (olno, uzra!no,
obrazo"no, kulturolo$ki !trukturirani i (o!ebni $to ih ini (o!ebno#
indi"iduo# koji e razliito o(a,ati i!tu okolinu.
Opa=ajni s<ije; jednog organiz#a za"i!i od tjele!ne i *jeloku(ne
!trukture lino!t "ozaa koja je anga,o"ana u njego"i# (okreti#a.
01
0>lne sposobnos;i o"jeka, njego"a fizika i fiziolo$ka
kon!titu*ija, (ode$ene !u i (re#a zahtje"i#a njego"e (o!ebne !redine i
uloge "ozaa i utiu kako e on o(a,ati !redinu. ? razlike u fizikoj i
!o*ijalnoj !redini u kojoj ljudi ,i"e i njiho"a !truktura odra,a"aju !e na
(er*e(*iju.
6(a,aji 7(er*e(*ije8 (red#eta, (oja"a, (ro*e!a ... !e mog>
mijenja;i za"i!no i od o($te i !aobraajne kulture, kulturnih "rijedno!ti,
i!ku!t"a 7znanja8, #oti"a*ije, e#o*ionalnog !tanja i fiziolo$kih o!obina i
(ro*e!a. S(o!obno!t (er*i(iranja i razliko"anja (ojedinih !"oj!ta"a
(red#eta 9 o!jeta #ogu !e (o(ra"ljati ><je=ba<anjem i >Aenjem. @oko#
obuke "ozaa in!truktor 9 na!ta"nik "o,nje e u(ozoriti na "a,no!t
o(!er"a*ije uoa"anja i u"a,a"anja bitnih oznaka na (ute"i#a, !aobraajnih
znako"a, #oguih (re(reka, drugih ue!nika u !aobraaju (o!ebno onih
ranji"ih 9 (je$aka, (o!ebno dje*e i dr.
Mo;i<acija :naAajno >;iAe na percepcij>. 'oti"a*ija je sk>p
Bak;ora koji (okreu, u!#jera"aju i ogrania"aju tj. (rekidaju odre=ene
akti"no!ti (o"ezanih za u(ra"ljanje #otorni# "ozilo# 9 !a "o,njo#.
6!no"ni faktor je intere! za "o,nju koji (odrazu#ije"a zado"oljenje
(otreba da kndidat naui u(ra"ljati #otorni# "ozilo# da bi tako zado"oljio
i druge (otrebe za (uto"anje#, (re"ozo# drugih o!oba, (re"ozo# robe i !l.
;o,nja je ugla"no# ugodna akti"no!t koja u (ot(uno!ti "ozaa anga,uje
#entalno, !enzorno, (!iho#otorno, fiziki... 2ado"oljenje (otreba
(o"ezanih !a "o,njo# (o"ezana !u !a (o!ebni# (!iholo$ki# #ehaniz#i#a
9 mo;i<ima koji u(ra"o i (okerau akti"no!t "ozaa. -otrebe, #oti"i i
#oti"a*ija !u "i!oko #e=u!obno (o"ezani. 6ni !u izrazito !na,ni toko# i
(o za"r$etku obuke na e#u !e za!ni"a "i!ok ni"o (o!tignua za relati"no
kratko "rije#e. :andidati naue "oziti za 3/ a!o"a "o,nje. 2a to, relati"no
kratko "rije#e (ri#e izrazito "i!ok broj infor#a*ija, !teknu "i!ok ni"o
znanja, "je$tina i na"ika.
Po;reba je nedo!tatak neega 7biolo$kog, !o*ijalnog...8. Ao"jek
k"alitetnije o(a,a (red#ete, (oja"e, (ro*e!e koji !u "ezani za zado"oljenje
(otreba 7hrana, "oda, alkohol, droga...8
Mo;i< je (ro*e! zado"oljenja neke (otrebe 7(ri#arne ili !ekundarne,
biolo$ke ili !o*ijalne8.
-o!toje i drugi ne(o"oljni faktori koji u!(ora"aju ili $tetno djeluju
na obuku i "o,nju.
03
<ti*aj alkohola i droge na o(a,anje toko# obuke i "o,nje !u :na;no
nepo<oljni. +lkoholiar #o,e biti !#anjeno !(o!oban za "o,nju u
(eriodi#a u koji#a (o"r$no o(a,a, do,i"alja"a (ogre$ne, (ri"idne i
ne(ot(une (er*e(*ije i (red!ta"e. Ga"ljaju !e halu*ina*ije i iluzije, e!to
za!tra$ujue i za#orne.
;ozai (od dej!t"o#a alkohola (ored !#anjene !(o!obno!ti
o(a,anja, #i$ljenja i zakljui"anja ni!u u !tanju da (ro*jene udaljeno!t
iz#e=u !"og i drugog "ozila, brzinu, #oguno!t u(ra"ljanja "ozilo# i dr.
-od dej!t"o# alkohola slabije se A>j> :<>Ani i dr>gi signali dr>gih
>Aesnika > saobraaj>. Slabe pokre;i nekih organa (o!ebno 7ruku i
nogu8 koji !u neu!kla=eni. #>bi se ra<no;e=a/ slabi pa=nja/ smanj>je se
s;epen odgo<ornos;i/ g>bi se mo an;icipiranja posedica i dr. ;ozai !u
(ri"idno o!na,eni, neo(rezni, nekritini i uzbu=eni. Ae!to br,e "oze i
izlo,eni !u o(a!no!ti#a i ugro,a"aju druge ue!nike u !aobraaju.
6S6F?> 6-+T+G+ ?C? ->)5>-5?G+
Percepcija je s>bjek;i<na slika koja je u!lo"ljena nizo# "e
na"edenih faktora. < (rak!i !e "oza (re#a (er*e(*iji odno!i kao (re#a
realno# (red#etu, (oja"i (ro*e!u. (r. saobraajni udes e svaki voa%
doivjeti na svoj na%in i tako nesvjesno dati svoju sliku do"a4aja pri
prepri%avanju ili svjedo%enju.
Percepcija je do=i<ljaj kons;an;ne DnepromjenjeneE slike
predme;a/ poja<a/ lj>di ... :on!tantno!t za"i!i od ne(ro#jenjenih odno!a
#e=u o!no"ni# ele#enti#a u uku(no# !klo(u dra,i. 2a kon!tantno!t
"eliine !u bitni inio*i "eliine !like na #re,njai oka i (rirodna udaljeno!t
(red#eta. 2naajnu ulogu i#a adap;i<na sposobnos; (o#ou koje !e
"oza u!(je$no !nalazi u !redini i koja #u o#ogua"a kon!tantno!t
(er*e(*ije. (r. isto voilo voa% doivljava u prirodnoj veli%ini ma i ko"
pravca dolaili.
.aAnos; percepcije je rela;i<na koja !e u (rak!i, kad to zahtje"a
!aobraajna !itua*ija (ro"jera"a. @o je bitno i u (rak!i "ozaa kod
!"akodne"nih (ro*jena u!lo"a "o,nje, bezbjedno!ti u !aobraaju, (ri
da"anju izja"a u !aobraajni# nezgoda#a.
Percepcije s> jasni i =i)5>-5?G+
2bog izrazito !lo,ene !aobraajne !itua*ije "oza je !uoen !a
brojni# i razliiti# o(a,aji#a 9 (er*e(*ija#a.
:la!ifika*ija (er*e(*ija !e "r$i na razne naine, a naje$e prema
dra=ima i A>lima koji#a !e (er*e(ira. (r. .izuelne percepcije se
doivljavaju isklju%ivo putem %ula vida 6opaeni saobraajni nak, dru"o
voilo, pje/ak, raskrsnica...7. Aku!tine se doivljavaju putem %ula slu(a
6%uje vuk sirene, rad motora...7. "l/aktivne percepcije se doivljavaju
putem %ula mirisa 6a"u/ljivost, neprijatan miris a"rijani( "uma,
neprijatan miris i okoline puta, neprijatan miris sa"orjevanja pakni od
ko%nica...7.
edo"oljno bi bilo (er*e(*ije !"e!ti na (er*e(*ije koje !e
do,i"lja"aju ulo# "ida, !luha, #iri!a, dodira i uku!a, jer pos;oji i ni:
dr>gih percepcija 9 (er*e(*ije za te#(eraturu, ra"note,u ...
'je$anje# o(a,aja 9 (er*e(*ija !a drugi# (!ihiki# (ro*e!i#a
7n(r. emocionalnim doivljajima8 na!taju i#(re!ije. 6ne !u ko#bina*ija
(er*e(*ija i o!jeanja. ;oza je i#(re!ionioran (r"i# "o,nja#a, "o,nja#a
u (rijatno# dru$t"u, "o,njo# uz #uziku. ?#(re!ije #ogu u#anjiti
o(rezno!t i bezbjedno!t !aobraaja. (r. %este saobraajne ne"ode mladi(
voa%a u nji(ovi( saputnika.
-ored o"ih (er*e(*ija, (o!toje i (o"r$ne ili (ore#eene (er*e(*ije 9
agnozije, halu*ina*ije, iluzije 9 koje !u (o!ljedi*a (ore#eaja (!iho -
!o*ijalnog !tatu!a "ozaa koji #ogu uzroko"ati !aobraajne nezgode. 6ne
#ogu biti (redi!(onirane iKili !itua*ione. < obu*i "ozaa treba na njih
ukazati, treba ih znati i #oi (re(oznati i adek"atno odreago"ati.
-6)>'>I+G? 6-+T+G+
@ri !u o!no"na oblika (ore#eaja o(a,anja 7(er*e(iranja8. @o !u%
agno:ije
71
il>:ije
hal>cinacije
Agno:ije !u (ore#eaji o(a,anja toko# "o,nje tj. netano
odra,a"anje (red#eta, (oja"a i zbi"anja u !"ije!ti "ozaa. @o je iz#jenjena
!(o!obno!t ra!(ozna"anja i (re(ozna"anja (ri#ljenih !adr,aja, iako je
funkionalna !(o!obno!t ulnih organa ou"ana. <zro*i agnozije #ogu biti
(o"rede, #o,dana oboljenja i za#ori. Op;iAke agno:ije !u ne!(o!obno!t
ra!(ozna"anja (o!#atranih (red#eta 7auto#obila, za(re,nih "ozila,
ljudi...8. Ak>s;iAne agno:ije !u ne!(o!obno!ti re!(ozna"anja z"uka 7z"uk
rada #otora, auto#obil!ke !irene, ljud!kog gla!a...8. .ak;ilne agno:ije !u
ne!(o!obno!ti ra!(ozna"anja (red#eta (ute# dodira 7(ri !#anjenoj
"idlji"o!ti ne ra!(oznaje ko#andne djelo"e "ozila, "rata auto#obila...8.
l>:ije !u (ore#eaji o(a,anja 9 ne;aAno/ po<r@no opa=anje
<o:aAa. ?luzije !u e!ti (ore#eaji o(a,anja. @o je (!ihika (oja"a
7(ore#eaj8 kada (ri#ljeni ulni uti!*i 7!(oljna (o!tojea dra,8 !e !jedine
7!(oje8 !a (roiz"odi#a #a$te, fantazije 7ira*ionalnog8, (o!lije ega na!taje
(ogre$na !lika (red#eta. (r. voei nou od sjenke drveta moe se stei
utisak da vidimo prepreku koja je stati%na ili pokretna i da prema tome
po"re/no rea"ujemo 6a!ocijativna iluzija+. 'rak, ti$ina, neja!na o(a,anja,
ne"rije#e, ra:na slo=ena psihiAka s;anja 7!trah, afekti, de(re!ija,
(!ihoze...8 !u (ogodni za na!tajanje iluzija.
2a "ozake akti"no!ti iluzije bitno naru$a"aju funk*ije "ozaa i
njego"u bezbjedno!t. ?luzije #ogu uti*ati na ri!kantne (okrete 9 (ona$anja
"ozaa u toku "o,nje 9 naglo !kretanje, zau!ta"ljanje, (!iho 9 fizike
blokade ...
&o:aAi proBesionalci Aes;o do=i<lja<aj> il>:ije poslije d>ge
:amorne <o=nje kada (oinju da !e bore !a !no# 7hipnogogne il>:ije8.
6ne !e do,i"lja"aju u (olu!"je!ni# ili !anji"i# !tanji#a. 2bog toga toko#
obuke treba (ored o"ih !aznanja u!#jeriti "ozaa na !ti*anje na"ike
od#aranja $to je dio !aobraajne kulture.
Pos;oje il>:ije > procjeni ras;ojanja i br:ine kre;anja koji !u
e!to uzrok !udara. (r., kriti%na ili nedovoljna udaljenost se procjenjuje
vea ne"o /to stvarno jeste pri %emu se po"re/no rea"uje i pona/a.
l>:ija kre;anja je o(a,anje objekta u (okretu iako je ono
zau!ta"ljno, ne kree !e. @ada !e jed"a izbjegne !udar ili !e (ak udari u
72
zau!ta"ljeno "ozilo. 0es;e s> i il>:ije pokre;a 7(o!tu(aka8. @o je uti!ak da
je iz"edena odre=ena radnja n(r., pokret volanom, ko%enje, pokaivanje
pravca... iako to nije u%injeno, /to natno moe u"roiti dru"e u%esnike u
saobraaju.
!al>cinacije !u taka" (ore#eaj (ri koje# pos;oje opa=anja
be: odgo<araj>ih spoljnih dra=i. 6!obe !u !"je!ne da uju, "ide,
o!jeaju ono $to ne (o!toji. Ga"ljaju !e u obla!ti !"ih ula 9 o(tike,
aku!tine, olfakti"ne halu*ina*ije 9 ali !u u obla!ti ula "ida i !luha
naje$e. (r., opaa se nak koji ne postoji, produetak pravo" puta u
krivini, opaa se pje/ak na putu... Jalu*ina*ije uzrokuju neefika!ne i
(ogra$ne reak*ije koji#a !e ugro,a"aju ue!ni*i u !aobraaju.
Jalu*ina*ije !u (o"ezane !a (rolazni# ili trajni# (!ihiki#
(ore#eaji#a.
6ne i#aju s>bjek;i<n> psiholo@k> realnos;. 6!obe koje
halu*iniraju, i#aju u"jerenje da je ono $to one "ide, uju... ne$to $to !e
!t"arno doga=a u !(olja$nje# !"ijetu. @o u"jerenje je "rlo jako (a ga je
te$ko #ijenjati. 6no (ogre$no u!#jera"a do,i"lja"anja, reago"anja i
(ona$anja "ozaa.
Jalu*ina*ije !u >:roko<ane nekim pa;olo@kim psihoBi:iAkim
s;anjima kao $to !u ;ro<anja koja djeluju na *entralni ner"ni !i!te#,
(ore#eaji ja!noe !"ije!ti, s>man>;e ideje, i:>:e;na aBek;i<na s;anja,
(ijan!t"a, u#or...
6ni koji halu*iniraju #ogu !e prepo:na;i po mimici,
ges;ik>lacijama/ <erbalnom reago<anj> i !l. S"e te reak*ije ne
odgo"araju objekti"noj !itua*iji u kojoj !e o!oba nalazi. +ko !e kod "ozaa
(ri#ijete zna*i halu*ina*ije, to je znak da e u!koro na!tu(iti ozbiljna
(!ihika kriza - (ore#eeno!t, te je nu,no na(ra"iti (rekid "o,nje i ue$a
u !aobraaju. -ored toga, kod "ozaa !e halu*ina*ije u bla,e# obliku #ogu
(oja"iti u!ljed bole!ti 7(o"i$ene te#(erature8 ili zbog u#ora ili (ak
e#o*ionalnih uzbu=eno!ti $to, tako=e, u!lo"lja"a (rekid ue$a u
!aobraaju. ;ozae treba u(ozoriti i o!(o!oblja"ati da to i !a#i (re(oznaju
toko# "o,nje u raliiti# !aobraajni# i #eteookolno!ti#a.
6-+T+G> ;)>'>+ < '?)6;+G< ? -6:)>@<
73
;rije#e je nu,an ok"ir u ko#e !e !"e de$a"a. a "rije#e e!to ne
obraa#o (a,nju a (onekad i !u"i$e obraa#o (a,nju, za"i!no od niza
drugih okolno!ti. :od "ozaa je "rije#e bitno i (red!ta"lja "a,nu
ko#(onentu u *jeloku(noj dina#i*i njego"ih akti"no!ti. ;rije#e
(red!ta"lja i jednu bitnu ko#(onentu u br:ini <o=nje. 6no brzinu (od!tie,
e!to je odre=uje i kanali$e i ini je rizino# (o bezbjedno!t ue!nika u
!aobraaju.
;aljano!t i realno!t o(a,anja "re#ena za"i!i od d"ije "r!te faktora.
-r"o, od :bi<anja > spoljnoj sredini i :bi<anja > samom posma;raA>.
S(oljna zbi"anja koja !e odno!e na o(a,aj "re#ena !u zahtje"i za
odre=eno# brzino# uzroko"ani (otreba#a !tizanja do *ilja u odre=eno
"rije#e i ote,e"ajuih okolno!ti koje uzrokuju drugi ue!ni*i u !aobraaju i
karakteri!tike (uta i oznaka. @a !lo,ena zbi"anja uzrokuju gledanja na !at,
(ojaa"anje buke !aobraaja i dr. < o(a,anju brzine (roti*anja "re#ena
(o!toje indi"idualne razlike. <t"r=eno je da dje*i "re#en!ki inter"ali br,e
(rolaze nego kod !tarijih o!oba. 'la=i "ozai !u ne!tr(lji"iji, e$e !u u
,urbi, !kloni !u da br,e "oze, da ine (re"ide, (ro(u!te i da !u #anje
o(rezni na $ta ih toko# obuke i "o,nje treba u(ozora"ati i "aljano
(odua"ati. Starije o!obe - "ozai !u !na,nije. Cak$e toleri$u (rotok
"re#ena.
-odrazu#ije"a !e da to za"i!i i od #entalnog i fizikog zdra"lja i
e#o*ionalne !tabilno!ti. 'mocije utiu na o(a,aj "re#ena. <
raspolo=enj>, o!jeaju >gode i op>@;enos;i "rije#e br,e (rolazi dok kod
depresije, ne>gode i ;en:ije i nes;rpljenja "rije#e !(orije (rolazi. :od
o!oba koje !u oku(irane neko# akti"no$u, koje !u u (okretu, znatno br,e
(rolazi nego kada !u u !tanju #iro"anja. < toku akti"no!ti "re#en!ka
(er!(ekti"a je znatno u,a - #anje !e #i!li na !ada$nje "rije#e, na (ro$lo!t i
buduno!t. ;ozau "rije#e br,e (rolazi nego !u"ozau i drugi#
!a(utni*i#a jer je njego"a (a,nja u!#jerena na znako"e, na okolinu, dok
!u"oza i#a o!jeaj !(orijeg (rola!ka "re#ena.
6-+T+G? -)6S@6)?J 6D6S+
9 -)65G>+ )+S@6G+G+
74
Pros;or !e o(a,a i do,i"lja"a (ute# ula "ida, !luha, dodira i
(okreta. 'o,e !e rei da je opa=aj pros;ora sin;e:a inBormacija
dobi<enih p>;em s<ih na<edenih A>la. Opa=anje i procjena pros;ora je
izrazito znaajno za "ozae i jedan od (redu!lo"a za bezbjedno i u!(je$no
u(ra"ljanje "ozilo#. 6gleda !e u !(o!obno!ti#a i #oguno!ti#a
orjen;acije > pros;or>, procjene ras;ojanja, odr=a<anja pra<ca
kre;anja i drugih akti"no!ti "ozaa i drugih ue!nika u !aobraaju.
-ro*jena ra!tojanja i !o(!t"enog (olo,aja i (ozi*ije u odno!u na druge
#otorizo"ane ue!nike u (ro!toru "r$i !e i (o#ou z"uko"a !irena, rada
#otora i o($te buke. Gake z"uko"e "oza o(a,a kao bli,e, a tihe kao
udaljenije. -odrazu#ije"a !e da znaajnu ulogu u to# o(a,anju i#a
i!ku!t"o, znanje, "je$tine i na"ike u "o,nji. S"e#u (redhodi znanje o
zakonito!ti#a o(a,anja (ro!tora, o !(o!obno!ti#a i k"alitetu o(a,anja,
#ogui# !#etnja#a u o(a,anju i (ro!tornih odno!a. (r., udaljenija voila
i.ili dru"i objekti su sitniji, minijaturni... Pribliavajui se, oni se
poveavaju.

-)>DS@+;>
-red!ta"e !u o!no"ni (!ihiki (rodukti koji na!taju (er*i(iranje#.
@o je re(roduko"anje ranije (er*i(iranih (red#eta i (oja"a. (r.,
posmatrajui neki predmet 1 saobraajni nak, voa% ima sliku to"
predmeta u svijesti. :ada zat"ori oi ili u!#jeri (ogled na drugu !tranu, on i
dalje zadr,a"a !liku tog znaka u !"ojoj !"ije!ti, to je preds;a<a. Dakle,
preds;a<a je slika predme;a/ poja<e/procesa... > lj>dskoj s<ijes;i koja je
:adr=ana poslije opa=anja DpercipiranjaE.
-red!ta"a nekog (red#eta i (oja"e na!taje zah"aljujui pamenj>
onoga $to je o(a,ano. -red!ta"e !e razlikuju od (er*e(*ija (o to#e $to ni!u
ja!ne kao (er*e(*ije jer !e u nji#a gube neki ele#enti iz !adr,aja o(a,anog
(red#eta, (oja"e, (ro*e!a, doga=aja... @o !e doga=a nedo"oljni#
o(a,anje# ili zabora"ljanje#.
6ne nis> nikad cjelo<i;e kao (er*e(*ije nego sadr=e samo neke
dijelo<e percepcije (a ih je te$ko odr,a"ati zbog njiho"e ne!tabilno!ti i
(odlo,no!ti zabora"ljanju i o!iro#a$enju njenih !adr,aja.
< (red!ta"i !u, (ored ele#enata (er*e(*ije, !adr,ani i rezultati
iz"je!nog >op@;a<anja jer !e (a#te !a#o neki detalji i o($te karakteri!tike.
7/
(r., predstava voila je mno"o op/tija ne"o percepcija nekad posebno" 1
konkretno" voila koje nas je aobi/lo, susrelo...
-red!ta"a "ozila !adr,i "i$e o($tih karakteri!tika nego (er*e(*ija
odre=enog (ojedinanog "ozila. @o u(uuje na zakljuak da !u (red!ta"e
(relaz od ne(o!rednog (red#eta, (oja"e... o(a,anja ka a(!traktno#
#i$ljenju o o($ti# obilje,ji#a i !like tih (red#eta i (oja"a.
< !"akodne"no# ,i"otu o"jek ne do,i"lja"a izolo"ano o!jete,
(er*e(*ije kao ni (red!ta"e. 6ne !u (o"ezane !a (er*e(*ija#a i !talno !e
do(unja"aju ili (o!taju neja!nije za"i!no koliko !u (o"ezane !a
(er*e(*ija#a i o!jeti#a - (ojedini# o!jeti#a tih o(a,enih (red#eta i
(oja"a.
Po<e:i<anje preds;a<a sa percepcijama na:i<a se asocijacijom.
Gedna (red!ta"a #o,e izaz"ati drugu koja na!taje !(ontano. @aj (ro*e! i
(oja"a 7feno#en8 je asocija;i<na reprod>kcija. (r., voa% opaa kanjon.
5o je percepcija. U to se sjeti tee saobraajne ne"ode koja se tu
do"odila. 5o je predstava o ranije opaanom do"a4aju, ali povean sa
sada/njim opaanjem i percepcijom.
1lasiBikacija preds;a<a !e #o,e (re#a uli#a, (re#a razliiti#
drugi# (!ihiki# (ro*e!i#a i funk*ija#a. -red!ta"e !e !t"araju (ute# ula
"ida, !luha, oku!a, #iri!a, dodira, ra"note,e, to(loga i hladnoga.
6!no"ne !u d<ije gr>pe preds;a<aK
preds;a<e pamenja i
preds;a<e ma@;e.
Preds;a<e pamenja na!taju re(roduko"anje# ranije o(a,enih
(red#eta, (oja"a, (ro*e!a... 6ne !u o!no"e (ro*e!a (a#enja. @o !u !like
o(a,enog a#bijenta u koje# !e u(ra"lja "ozilo#, (red!ta"e oznaka na
(ute"i#a, (red!ta"e intezi"nog !aobraaja...
Preds;a<e ma@;e #ogu (red!ta"ljati !liku nekog (red#eta ili
(oja"e koju "oza nije (er*i(irao nego je ona (lod #a$te. -red!ta"a #a$te
je, tako=er, (lod nekog i!ku!t"a, tj. ko#bina*ija (er*i(iranih i za#i$ljenih
70
ele#enata. Preds;a<e ma@;e nas;aj> i:d<ajanjem pojedinih dijelo<a i:
preds;a<e pamenja i s;<aranjem no<ih preds;a<a procesom sin;e:e 9
!(ajanja. aje$i oblik !inteze je agl>;inacija, tj. "ezanje dijelo"a neke
(red!ta"e !a dijelo"i#a druge (red!ta"e. (r., predstava neobi%no" 1
atipi%no" voila ili nje"ovo atipi%no 1 devijantno pona/anje %iji su nam
elementi nedovoljno jasni te i( voa% po sjeanju dopunjava.
-red!ta"e #a$te #ogu biti s;<arne i Ban;as;iAne. -red!ta"e #a$te !e
!t"araju i u"ea"anje# i u#anji"anje#. (r., predstave divova, patuljaka...
-red!ta"e i#aju !"oj s>bjek;i<ni ok<ir, s<oj :naAaj u ljud!ko#
do,i"lja"anju !t"arno!ti. 6ne (rate !"akog !ubjekta #a gdje !e on nalazio
7zadr,a"a ih8, dok (er*e(*ija ne!taje !a (ro#jeno# #je!ta 7iz"ora dra,i8. S
obziro# da je o!no"na (red!ta"a for#irana od ranijih ulnih do,i"ljaja,
njiho<a se osno<na podjela :asni<a i na <rs;ama A>lnog do=i<lja<anja.
Su#orne (red!ta"e !u (rodukt !"ih (!ihikih (ro*e!a za!no"anih na
sen:ornim sposobnos;ima i funk*ija#a, na emocionalnim
do,i"lja"anji#a i reak*ija#a, na fiziolo$ki# reak*ija#a koji !u faktori
efika!nog iKili neefika!nog reago"anja "ozaa u !lo,eni# o(a,eni# i
za(a#eni# !aobraajni# !itua*ija#a.
-re#a to#e/ koliko je A>lnih organa/ ;oliko je mog>e i <rs;a
preds;a<aK
(red!ta"e "ida,
(red!ta"e !luha,
(red!ta"e #iri!a
ra"note,e
uku!a
dodira
te#(erature...
-red!ta"e !u naroito "a,ne za "ozaa jer o#ogua"aju kontrolu
u(ra"ljanja "ozilo# 7z"une (red!ta"e rada #otora, (red!ta"e ruko"anja
ko#andni# ure=aji#a, "izuelna (red!ta"a okoline i !l.8. a o(a,aji#a i
77
(red!ta"a#a za!ni"a !e >Aenje 9 *jeloku(na obuka, ;e s;icanje :nanja/
<je@;ina i na<ika G uku(ne saobraajne k>l;>re.
PA$NJA
71
-a,nja je !elekti"no u!#jera"anje ljud!ke !"ije!ti i akti"no!ti na
iz"je!ne !adr,aje - (red#ete, (oja"e, zbi"anja, (ro*e!e ... iz ne(o!redne i
dalje okoline.
< (ro*e!u (er*i(iranja, ali i u !"i# drugi# (ro*e!i#a 7naroito
intelektualni#8, (a,nja i#a znaajnu ulogu. a njoj !e za!ni"a o(a,anje i
(a#enje. 6na u!#jera"a i druge (!ihike (ro*e!e i funk*ije, reago"anja i
(ona$anja. 6na i#a i !elekti"nu ulogu u o(a,anju i (ona$anju. (r., mi
moemo da voimo automobil dok oko nas pri%aju jer smo usmjerili na/u
svijest i aktivnost samo na vonju i upravljanje voilom.
S"e ono $to !e zah"ata (a,njo# nazi"a !e poljem pa=nje. ?zrazitiji
dio u (olju (a,nje (red!ta"lja cen;ar polja pa=nje. -a,nja !e !talno
(o#jera !a jednog (olja na drugo. -a,nja je jedan od osno<nih psihiAkih
procesa koji o#ogua"aju !nala,enje u okolini, u *jeloku(no# ,i"otno#
a#bijentu i u njego"i# (ojedini# !eg#enti#a, n(r., u saobraajnim
situacijama u kojima je kvalitet panje uslov be koje" se ne moe opstati i
valjano funkcionisati.
:+)+:@>)?S@?:> -+TG>
-a,nja je (!ihiki (ro*e! koji i#a !"oje karak;eris;ike/
speciBiAnos;i i :naAaj u (ro*e!u !(oznaje. jene karakteri!tike !u obim,
dis;rib>cija, ;rajanje i pokre;lji<os;.
Obim pa=nje je #ak!i#alan broj objekata koji !e #ogu o(a,ati
ne(o!redno u odre=eno# "re#enu. -a,njo# !e ne #o,e obuh"atiti
neogranien broj (red#eta. 6bi# za"i!i od niza drugih faktora 9 od (!iho 9
fizikog !tatu!a, broja i di#enzija (odra,aja, u#ora i drugih okolno!ti.
< (ro*e!u u(ra"ljanja #otorni# "ozilo# bitno je koliki obim
pa=nje ima <o:aA radi (otrebe u!(je$nijeg !nala,enja, ada(ta*ije,
koordina*ije (okreta i uku(nog efika!nog reago"anja i (ona$anja.
:od dje*e je obi# (a,nje #anji, naj"i$e do tri (red#eta, a kod
odra!lih je obi# "ei, do 0 (red#eta.
Dis;rib>cija pa=nje je i!to"re#eno u!#jera"anje !"ije!ti i
akti"no!ti na jedan 9 d"a ili (ak "i$e (red#eta. @a karakteri!tika (a,nje je
73
bitna u (rofe!ionalnoj orjenta*iji. ;ozai #oraju is;o<remeno da pa:e na
p>; kojim <o:e i na :nako<e na p>;>, #oraju kon;rolisa;i br:in>,
>po;rijebi;i s<je;la, poka:i<aAe pra<ca, <r@i;i koAenje i dr.
6(ti#alna di!tribu*ija (a,nje !e ui i u"je,ba"a. ?n!truktori#a !e
(re(oruuje da u (oetku obua"anja, (a,nju kandidata ra!terete
#nogobrojnih !itua*ija i (red#eta na koje on #ora u!#jeriti !"oju !"ije!t.
-o!tu(no ga treba o(terei"ati broje# i di#enzija#a o(a,enih (red#eta,
(oja"a... ?n!truktor #o,e, na (ri#jer, u (oetku o!loboditi kandidata
gledanja u !aobraajne znake, retro"izor ili ne$to drugo u *ilju ra!tereenja i
(o!te(enog u"je,ba"anja. S "re#eno# e, (o"eanje# !te(ena
u"je,bano!ti i !#anjenje# !te(ena anga,o"ano!ti kandidato"e !"ije!ti na
(edalu ga!a, koni*e, k"aila, #jenjaa..., (ridoda"ati njego"oj (a,nji i
!aobraajne znako"e, retro"izor i dr.
?!ku!ni in!truktor e uoiti da u (oetku kandidat Dne "idiD, Dne
o!jeaD, Dne ujeD !"e njego"e !uge!tije jer je (a,nju u!#jerio ka o!no"ni#
(o!tu(*i#a u(ra"ljanja "ozilo#.
Sa u"je,bano$u "ozaa, (o"ea"a !e #oguno!t (ri#anja no"ih
infor#a*ija i reak*ija na njih. -ogre$no je ako in!truktor u (oetku
(renagla$eno dr,i D(reda"anjeD za "rije#e "o,nje. 6n ga tako
dekon*entri$e i o(tereuje. akon iz"je!ne u"je,bano!ti, in!truktor e
kandidata uiti da brzo ra!(ore=uje !"oju (a,nju na "i$e (red#eta, doga=aja
ili !itua*ija.
;oza treba dr,ati @iroko polje pa=nje i ne treba do(u!titi da !e
(a,nja kon*entri$e 9 u!#jera"a !a#o na jednu oeki"anu !itua*iju nego da
bude !(re#an na iznenadne !itua*ije i da na njih adek"atno reaguje.
6t"ara !e (itanje da li je (o,eljno !a <o:aAem ra:go<ara;i u toku
"o,nje. a o!no"u ek!(eri#enta, iz"odi !e zakljuak da !e sa <o:aAem
mo=e/ a (onekad i ;reba ra:go<ara;i u toku "o,nje. -ret(o!ta"lja !e da
le,eran razgo"or odr,a"a i!ku!nog "ozaa u budno# !tanju i ra!(ore=uje
njego"u (a,nju na "i$e e"entualnih !itua*ija.
.rajanje pa=nje C "rije#e u!#jereno!ti ka (red#eti#a,
(oja"a#a... je razliito (ri razliiti# akti"no!ti#a. -a,nja #o,e biti s;alna
ili ;rajna !a#o ako je "ezana za jedan iKili kontinuirani niz o(era*ija ili
#i!li.
#ornja granica neprekidnog ;rajanja pa=nje je pribli=no -7
min>;a. -a,nja #o,e trajati i znatno du,e ako !e ko#binuje !a #ali#
(rekidi#a ili iz#jena#a u akti"no!ti#a. a (a,nju i njeno trajanje, (ored
10
o!talih karakteri!tika lino!ti i okoline, znatno >;iAe >mor. De$a"a !e da
>moran <o:aA L:aspiL za "olano# u toku "o,nje.
Saobraajni u!lo"i !u !"e !lo,eniji i zahtije"aju od "ozaa s;aln>
b>dnos; i koncen;risanos; pa=nje. a budno!t "ozaa 7(a,lji"o!t8 utiu i
drugi faktori kao $to !u%
du,ina akti"no!ti,
njiho"a !lo,eno!t,
#onotonija,
!a#oa,
(o!(ano!t,
buka,
"i!oka te#(eratura i dr.
Pokre;lji<os; (a,nje je !(o!obno!t brzog u!#jera"anja (a,nje !
jednog objekta ili !adr,aja na drugi. -okretlji"o!t (a,nje je (rete,no (od
uti*aje# ljud!ke !"ije!ti, njego"e "olje i drugih o!obina lino!ti i (odra,aja.
'e=uti#, pokre;lji<os; pa=nje je Aes;a a ponekad i be: namjere <olje i
s<ijes;i. @ada je rije o Bl>k;>aciji (a,nje. Dakle, fluktua*ija (a,nje kod
"ozaa je ra!i(anje (a,nje i bez njego"e na#jere. ;oza e!to (re=e
dioni*u (uta a da !e (ri to#e i ne !jea nekih bitnih detalja.
-a,nja je "rlo "a,na za u!(je$no uenje "o,nje jer utie na raz"oj
(!ihikih, fizikih, !enzornih i (!iho#otornih funk*ija.
<enje kao !(e*ijalna 9 !lo,ena akti"no!t zahitje"a "i!ok !te(en
kon*entra*ije (a,nje. -ri uenju s<e Bak;ore koji smanj>j> koncen;racij>
pa=nje ;reba i:os;a<i;i/ ne>;ralisa;i i i:bjega<a;i. -a,nju ne treba
(rekidati. ju treba !"je!no i !(ontano u!#jera"ati, kontroli!ati i njego"ati.
-a,nju treba <oljno >smjera<a;i > sklad> sa ciljem i in;eresom.
-ored uenja, (a,nja utie i na druge (!ihike funk*ije 9 #i$ljenje,
(a#enje, zakljui"anje, (raktino #ani(uli!anje...
11
Pa=nja je >slo< k<ali;e;ne i >spje@ne ob>ke <o:aAa, a (ogoto"o
(ra"ilne i bezbjedne "o,nje. ?!(iti"anja !u (okazala da 7ne(a,nja8 (a,nja
i#a "a,nu ulogu u uzroko"anju !aobraajnih nezgoda. Gedno (!iholo$ko
i!tra,i"anje (ri e#u je (ri#ijenjen te!t (a,nje kod uzorka "ozaa koji !u
>:roko<ali saobraajne ne:gode i kod onih "ozaa koji nis> >:roko<ali
ne:gode, je (okazalo da !u <o:aAi koji nis> >:roko<ali saobraajne
ne:gode imali br=> pa=nj> od onih koji !u inili !aobraajne nezgode.
+utor o"og i!(iti"anja zakljuuje, $to je i razu#lji"o, da je #ala
"jero"atnoa da e "oza i#ati !aobraajnu nezgodu ako je !talno (a,lji" i
ako (o!#atra !"e $to !e doga=a na (utu, i ako "r$i !elek*iju dra,i na koju e
reago"ati. @o je (a,lji", kon*entri!an i efika!an "oza - "oza o(ti#alnih
!(o!obno!ti i funk*ija.
;)S@> -+TG>
-a,nja #o,e biti spon;ana - nehotina, namjerna 9 hoti#ina i
sek>ndarna.
Spon;ana pa=nja na!taje !(ontani# 7ne(lanirani#,
nena#jerni#8 djelo"anje# "anj!kih dra,i 7n(r., po"led i panja na svjetlee
reklame, na prolanike, okupljene "rupe ljudi...8. S"aka (oja"a koja na neki
nain odudara od !redine izazi"a !(ontanu (a,nju. S(ontana (a,nja je
"i!oko (o"ezana !a (otreba#a "ozaa, !a intere!i#a, !a unutra$nji#
(!iholo$ki# !tanje#. (r., voa% uo%ava mjesto a odmor, neki novi ili
dopadljivi automobil i dr0
Namjerna pa=nja je za!no"ana na na#jeri i odlu*i da !e ne$to
o(a,a. @o je u(ra"ljeno!t !"ije!ti i akti"no!ti (re#a neko# *ilju. @aj (ro*e!
zahtije"a iz"je!ni na(or. Dok ;raje napor/ ;raje i pa=nja. a(or je #anji
$to je *ilj lak$e o!t"ariti, odno!no ako je (red#et (a,nje "i$e (oznat, "ezan
za (otrebe i intere!e.
Sek>ndarna pa=nja je e#o*ionalno za!iena i obojena. @o je
u!t"ari, na#jerna (a,nja kada je "i!oko (o"ezana !a intere!i#a i
e#o*ija#a. (r., bra vonja poveana je sa potrebama i rado/u da se
prije sti"ne do cilja. 5ada je sva panja skoncentrisana na bru i bebjednu
vonju. Panja se, s rado/u, usmjerava na privla%an motel a odmor, na
simpati%no" prolanika, prijatelja...
12
M9"J'NJ' %A1"J,0&ANJ'
Cjud!ke (!ihike, fiziolo$ke funk*ije, akti"no!ti i (ona$anja !u
"i!oko (o"ezani. S"ako o(a,anje "ozaa, (o(raeno je #i$ljenje# i
zakljui"anje#.
Mi@ljenje je psihiAki proces 7#entalna akti"no!t8 posrednog
>po:na<anja predme;a/ poja<a/ doga?aja/ lj>di i dr. @o je !lo,eniji i "i$i
(!ihiki (ro*e! od o(a,anja i (a#enja koji# !e kon!tatuju "eze i odno!i
#e=u o(a,eni# (red#eti#a, (oja"a#a, doga=aji#a i dr. (r., ustajui i
kreveta, uo%avaju se mokri krovovi i aklju%uje se da je padala ki/a, iako se
to nou nije opaalo. Dakle, posredno 6na osnovu mokri( krovova, ulica7
aklju%uje se da je nou padala ki/a.
'i$ljenje i#a "eliku funk*ionalnu "rijedno!t u !azna"anju
!t"arno!ti koja o"jeka okru,uje, u rje$a"anju (roble#a, u !nala,enju u
no"i# !itua*ija#a itd. 'i$ljenje# o"jek do"odi u funk*ionalnu "ezu
o(a,ene (red#ete, (oja"e, objekte, doga=aje i drugo, tj. "idi ono $to ne
#o,e da "idi i o!jeti uli#a. @o znai da (ute# #i$ljenja o"jek !aznaje
ono $to !e i ne #o,e direktno o(a,ati 7n(r.% o/tete i povrede pri udaru,
skretanje i prevrtanje voila, ko%enje i austavljanje voila...8.
2a "rije#e "o,nje, (ored o!talih (!ihikih (ro*e!a, od"ija !e i
ue!t"uje i #i$ljenje. 'i$ljenje je "i$e izra,eno kod neu"je,banog "ozaa
nego kod u"je,banog. +uto#atiza*ija (okreta i!kljuuje do#inantno!t
(ro*e!a #i$ljenja.
'i$ljenje je (o!ebno bitno kod rje$a"anja (roble#a na!talih u
!lo,eniji# !aobraajni# !itua*ija#a u toku "o,nje.
@oko# !ti*anja znanja, "je$tina i na"ika u "ezi !a "o,njo#, bitno je
da je #ak!i#alno ukljueno #i$ljenje (ute# kojeg !e "r$i uoa"anje i
!h"atanje "eza i odno!a #e=u (red#eti#a i (oja"a#a, !tanji#a... jer !e
tak"o znanje "i$e (a#ti i tak"i# znanje# !e u!(je$nije rje$a"aju (roble#i u
toku "o,nje. @i#e !e i!tie "a,no!t i "rijedno!t dobrih (edago$ko 9
(!iholo$kih #etoda koji#a !e !lu,i in!truktor u obua"anju kandidata.
Bi;no je osposoblja<a;i kandida;a :a s;<aralaAko i krea;i<no
rje@a<anje problema. S ti# *ilje# !e u obua"anju "ozaa ne (re(oruuje
zadr,a"anje na jedno!ta"noj kon!tata*iji i na na"edeno# jedno# (ri#jeru.
13
*
-o,eljno je na"e!ti i obraditi 7obrazlo,iti8 odre=ene !aobraajne !itua*ije i
"i$e (ri#jera.
@reba izbjega"ati direkti"ne #etode u toku uenja rje$a"anja
(roble#a. 1andida;a ;reba s;a<i;i > >log> da >oAi problem/ da ga
obra:lo=i i sam predla=e jedno ili <i@e rje@enja. Dakle, treba ga #i!aono i
kreati"no akti"irati. @ada je rije o !t"aralako# #i$ljenju, odno!no
(!ihiko# (ro*e!u rje$a"anja znaajnih i !lo,enih (roble#a koji !u u "o,nji
nezaobilazni i e!ti.
< "o,nji je neo(hodno%
<oiti (roble#e 7faza (ri(re#e8E
)azu#ijeti ih, !h"atiti, uoiti faktore koji ga odre=uju 7faza
inkuba*ije8E
-ronalaziti rje$enja, dobre ideje 7faza ilu#ina*ije8 i
-ro*ijeniti !itua*iju i (ri#jeniti u (rak!i 7faza "erifika*ije8.
,po:na<anje s;<arnos;i 9 (red#eta, (oja"a, zbi"anja,... doga=anja
!e "r$i i (od!tie "aljani# opa=anjem, mi@ljenjem, :aklj>Ai<anjem,
(a#enje#... i drugi# (!ihiki# (ro*e!i#a i funk*ija#a. Opa=anjem
!aobraajnih !itua*ija, u(ozna"anje# infor#a*ija i !tje*anje !aznanja o
nji#a, o#ogua"a !e da mi@ljenjem i :aklj>Ai<anjem dolazi do no"ih
7(ro$irenih8 !aznanja o bitni# !eg#enti#a !aobraajnih !itua*ija koje "oza
do,i"lja"a i na njih razliito reaguje. < ti# u!lo"i#a !e !tiu !aznanja o
odre=eni# pojmo<ima, for#iraju !e o nji#a odre=ena #i$ljenja - s>do<i, a
na o!no"u d"a ili "i$e !udo"a 7(re#i!a8 iz"ode !e :aklj>Aci kao <i@i ni<o
sa:nanja o nekoj !aobraajnoj !itua*iji. (r., 8+oilo 6koje moe biti tro/no
i neispravno7 se kree klizavim putem poveanom brinom, mijenja traku
kretanja i prelai na nedovoljenu traku pri %emu postaje prepreka i
opasnost a sebe i dru"e u%esnike8. < o"o# (ri#jeru je na"edeno <i@e
pojmo<a, D"oziloD, D(utD..., ali i s>do<a Dtro$no "oziloD, Dkliza" (utD, ... i
:aklj>Aaka, D(o!taje o(a!no!t (o druge ue!nike u !aobraaju na koje e
(o!#atra reago"atiD.
14
,0'NJ'/ PAM'NJ'
%ABORA&"JANJ'
1/
,0'NJ'
<(ra"ljanje "ozilo# zahtije"a od "ozaa #nogo !(e*ifinih znanja,
"je$tina i i!ku!t"a. <(ra"o zato $to ni!u do"oljno u!"ojili znanje, "je$tine i
10
na"ike, "ozai (oetni*i !kloniji !u nezgoda#a od "ozaa ! i!ku!t"o#
du,i# od (et godina.
-ot(uno u!"ajanje (otrebnog znanja, "je$tina i na"ika (o!ti,e !e
uenje#, u"je,ba"anje# i iz"o=enje# akti"no!ti. ,Aenje je psihiAki
proces s;icanja :nanja/ <je@;ina i na<ika.
Da bi !e odre=eni !adr,aj #ogao (rih"atiti 7nauiti8, #oraju biti
i!(unjena d"a o!no"na u!lo"a%
-otreba za uenje#, tj. o!oba koja ui #ora biti #oti"i!ana i
'oguno!t (ona"ljanja, tj. !adr,aj koji bi trebalo u!"ojiti #ora !e
"i$e (uta (ono"iti, odno!no "je,bati kako bi !e ka!nije #ogao
re(roduko"ati.
<enje ne znai !a#o (ro!to u!"ajanje znanja, "je$tina i na"ika
nego i !(o!obno!t !t"aralakog (ri#jenji"anja znanja u odgo"arajui#
!itua*ija#a.
?!tra,i"anje# !u ut"r=ene razliite "r!te uenja, za"i!no od !te(ena
!lo,eno!ti uenja i !adr,aja koji !e ui.
Po s;epen> slo=enos;i, uenje #o,e biti jednos;a<no 7uenje
u!lo"lja"anje# i #ehaniko uenje8 i !lo,eno 7uenje na o!no"u (oku$aja i
(ogre$aka i uenje (ute# u"i=anja8.
Po sadr=aj> koji se >Ai, uenje #o,e biti mo;orno i
psihomo;orno 7!ti*anje no"ih (okreta8 i <erbalno 7uenje !adr,aja
izra,enog rijei#a8.
<enje !e te#elji na (a#enju tj. !(o!obno!ti#a zadr,a"anja u
!"ije!ti ranije do,i"ljenih !adr,aja.
Da bi do$lo do (ro*e!a uenja tj. u!"ajanja nekog !adr,aja 9!ti*anja
znanja, "je$tina i na"ika, #oraju (o!tojati (otrebe da !e naui, #oguno!t
da !e ui i da !e (ona"lja ono $to !e ui. -o!toje !"r!i!hodni, (lan!ki,
u!#jereni i *iljani naini uenja tj. me;ode >Aenja. Aetiri !u gla"ne #etode
uenja.
<A>G> -<@>' <SC6;CG+;+G+
;e je reeno da o"jeiji organiza# (o!jeduje "ei broj reflek!a.
S"i ti reflek!i !u uro=eni i na!taju kad na re*e(tore djeluje neka adek"atna
dra,. (r. traj tijelom na ja%i vuk sirene, na"lo ko%enje ispred uo%ene
17
prepreke i sl. @ak"e reak*ije !e ue. 2a "rije#e obuke in!truktor ui
kandidata da ini i!(ra"ne radnje (re#a in!truktoro"i# !ignali#a
7"erbalni# ili ne"erbalni#8. (r.% prebacivanje mjenja%a u odre4enu
brinu, ko%enje, upotreba pokaiva%a pravca i dr. Dakle, !"i (okreti,
(o!tu(*i, reak*ije "ezani !u7u!lo"ljeni8 dati# okolno!ti#a. < (oetku na
okolno!ti "i$e ukazuje in!truktor, a (oto# kandidat !"e "i$e uoa"a
!lo,eno!t !aobraajnih okolno!ti i na njih u!lo"no reaguje 7u(ra"lja
na"iko#8.
<A>G> -<@>' -6:<N+G+ ? -64)>N:?
6"aj oblik uenja !a!toji !e u (oku$aji#a da !e !a "i$e razliitih
reak*ija do=e do rje$enja (roble#a. -odrazu#ije"a !e da i!kljui"u ulogu u
rje$a"anju (roble#a ne igraju !a#o (oku$aji i (ogre$ke nego i u"i=anje
"eza i odno!a u !i!te#u koji !u #ogli do"e!ti do rje$enja (roble#a.
6"aj oblik uenja u (ro*e!u obua"anja kandidata "je$tini "o,nje ne
!#ije biti do#inantan oblik, jer #o,e biti !ku(, dug i o(a!an, a krajnje je
nera*ionalan.
-oku$aj u rje$a"anju (roble#a izazi"a zado"olj!t"o 7u!(je$no
rje$a"anje8 ili nazado"olj!t"o 7ako je neu!(je$no rje$a"anje (roble#a8.
6!jeaj zado"olj!t"a ili nezado"olj!t"a nakon nekih radnji je
po;kreplji<anje 7(od!ti*anje8. ns;r>k;oro<e reakcije D<erbalne ili
ne<erbalneE :naAajan s> pedago@ko C psiholo@ki Bak;or po;kreplji<anja.
(r. % 85o si dobro u%inio8, 89vo obilaenje je dobro8, 89dstojanje i brina
je prila"o4ena8... itd.
Ne<erbalne reakcije 7(okazi"anje ruka#a, u(otreba du(lih
ko#andi, kli#anje gla"o#, ge!tikula*ije, izraz li*a i !l.8 izrazito !u znaajni
kao oblik (oziti"nog *iljanog (otkre(lji"anja.
-ri#jedbe koje djeluju (otkre(ljujue #ogu biti (oziti"ne i
negati"ne. ?n!truktor je !talno u !itua*iji da uka,e kandidatu na gre$ke.
-rih"atlji" nain da"anja (ri#jedbi je, n(r.% 8Dobro ste to iveli, trebalo je
jo/...8, 8!ilo bi uspje/nije da ste...8, 8U%inite to ovako ...8 i sl.
Neprih<a;lji< naAin da"anja (ri#jedbi je #rzo"oljno negiranje
(o!tu(aka kao n(r.% 89vo ni/ta ne vrijedi...8, 89vo vam nikako ne ide...8 i
sl.
11
:oliko i kada treba da"ati (ri#jedbeL
>k!(eri#entalno je ut"r=eno da !e bolje ui 7"je,ba8 ako !e daj>
po<remena po;krepljenja nego ako !e to ini !talno na !"aki (okret i
(o!tu(ak.
Pre;jerano i >Aes;alo da<anje s>ges;ija, naroito (ri kraju obuke
o#eta kandidata u u"je,ba"anju (okreta i radnji koje je nauio ili ih
u"je,bao, u#anjuje !a#o!talno!t, !a#oini*ijati"u i (a!i"izira kandidata.
<A>G> ?'?@+5?G6'
,Aenje imi;acijom 7o(ona$anje#, ko(iranje#, identifika*ijo#8
je "i$i !te(en uenja. 6"aj oblik uenja !e za!ni"a na (o!#atranju drugih
"ozaa 7in!truktora, drugog kandidata8 ili bilo koga kada je kandidat u
(rogra#u ili "an (rogra#a obuke. @ada #u je o#ogueno da bez
o(tereenja (rati (okrete i (o!tu(ke drugih, da ih analizira, da (ole#i$e i
!a# iz"odi radnje #i!aono.
?#ita*ijo# !e !tiu i kulturne na"ike i kulturni ni"o "ozaa.
<!(je$an in!truktor je (o,eljan uzor kandidati#a. <zori kulturnih,
edu*iranih, u"je,banih i u!(je$nih "ozaa !u i o!obe ! koji#a !"aki "oza,
bilo (oetnik iKili i!ku!niji "oza, (utuje i (o!#atra, do,i"lja"a i !tie no"a
!aznanja i i!ku!t"a u "o,nji drugih. <enje "o,nje !e (rodu,a"a i traje
trajno, (o!ebno u !lo,eniji# !aobraajni# !itua*ija#a.
<A>G> -<@>' <;?Y+G+ < S?@<+5?G<
6"aj nain uenja je naj<i@i i misaono najslo=eniji oblik >Aenja.
@o je >oAa<anje <e:a i odnosa me?> predme;ima/ poja<ama i
procesima. @o (odrazu#ije"a !talno i (o (otrebi apelo<anje na o(a,anje,
#i$ljenje, zakljui"anje i razu#ije"anje !o(!t"enih (o!tu(aka i (o!tu(aka
< (ro*e!u uenja "o,nje kandida; se ><odi > si;>acije u koji#a
uoa"a "eze i odno!e "ozila i njego"ih karakteri!tika i dijelo"a, njego"e
na#jene, funk*ioni!anja dijelo"a, u!lo"a za "o,nju, "r$i (red"i=anje
(ona$anja "ozila i drugih ue!nika u !aobraaju itd. 6"o je najefika!niji
oblik uenja koji# !e !tie "i$i !te(en znanja, "je$tina i na"ika "ozaa.
13
2a!ni"a !e na !"je!no!ti i !"e "i$e dolazi do izra,aja na(redo"anje#
kandidata u obu*i.
<enja (ute# u"i=anja u !aobraajnu !itua*iju traje !talno i
(red!ta"lja o(ti#alan u!lo" za k"alitetno i!ku!t"o u "o,nji.
-)+;?C+ ? @>J?:> <A>G+
<enje !e od"ija jedno# iKili ko#bina*ijo# d"ije ili tri #etode
7naina8%
globalna me;oda 7ili nain8
parcijalna me;oda 7ili nain8 i
kombino<ana 7progresi<na8 me;oda iKili nain, !he#a. 1.
< globalnoj me;odi uenja !adr,aj !e !a"lada"a u *jelo!ti.
< parcijalnoj me;odi !adr,aj koji treba nauiti dijeli !e u #anje
*jeline koje !e (oto# (o!tu(no !a"lada"aju.
1ombino<ana ili progresi<na me;oda je ko#bina*ija globalne i
(ar*ijalne #etode. < njoj !e !adr,aj koji treba nauiti ra!ta"lja u dijelo"e (a
!e ui (r"i dio, zati# drugi, te !e nakon !"lada"anja (o"ezuju zajedno i tek
onda !e na!ta"lja ! trei# dijelo# itd. @o je (rogre!i"no na(redo"anje u
uenju 7(rogre!i"na #etoda8.
-riliko# uenja i (a#enja (oja"ljuju !e odre=ene zakonito!ti koje
!u bitne kao faktori "i$eg (o!tignua u uenju%
pla;o <je=bi i >AenjaE
no<o :nanje po;ire prije s;eAeno :nanjeE
prena>Aeni sadr=aji d>=e se pam;eE
in;eresE
;ransBer i
30
:abora<ljanje.
Shema ). She#at!ki (rikaz #etoda uenja
'noge uenike, na!ta"nike, kandidate za "ozae i in!truktore
"o,nje intere!uje kako ;reba >Ai;i da bi se pos;igli najbolji re:>l;a;i.
<enje !e ne od"ija !a#o !(ontano. 6no je "ei# dijelo# organizo"ano i
u!#jereno.
S"ako >Aenje ;reba sh<a;i;i kao rela;i<no ;rajno mijenjanje
indi<id>e.
?n!truktore "o,nje intere!uje kako e kandidate 9 "ozae uiti
u(ra"ljanje #otorni# "ozili#a. @o uenje #o,e biti u!(je$nije ako !e
zado"olje znaajni (!iholo$ki, fiziki i #aterijalni u!lo"i.
-ored na"edenih oblika uenja i (ri#ijenlji"ih brojnih tehnika i
(ro*edura uenja, (otrebno je u"a,a"ati (ro"jerena "a,nija pra<ila >Aenja.
6!no"ne #etode uenja, !he#a 1, !u%
31
globalna, !he#a 1a, koja (odrazu#ije"a uenje na!ta"nih
!adr,aja u *jelini. (r., kontinuirano u%enje svi( saobraajni(
nakova2
parcijalno, !he#a 1b, je (o!tu(no uenje na!ta"nih !adr,aja (o
!eg#enti#a 7dijelo"i#a8. (r., u%enje saobraajni( nakova
upoorenja, potom nakova opasnosti...
progresi<na #etoda, !he#a 1*, (odrazu#je"a (o!tu(no uenje
(ojedinih (oetnih !eg#enata !a (ro$iri"anje# uenja o!talih
!eg#enata koji e initi jednu *jelinu.
@reba uiti !a namjerom i odre=eni# ciljem 7#oti"a*ija8.
eo(hodno je odrediti <rijeme, odrediti plan 7uiti !a (lano#8,
#ak!i#alno !e !kon*entri!ati na !adr,aje koji !e ue.
-otrebno je u"a,a"ati !"e oblike misaone i psihomo;orne
ak;i<i:acije 7!lu$anje, itanje, za(i!i"anje, (re!li$a"anje, bilje,enje i
(od*rta"anje, (o!ta"ljanje (itanja, uoa"anje i rje$a"anje (roble#a, o($ta i
(!iho-#otorna akti"no!t - (rak!a8, !he#a 2.
Shema -. i"oi akti"iza*ije (ri uenju
2a "rije#e uenja treba pre;pos;a<lja;i pi;anja koja !e #ogu
(o!ta"ljati na i!(itu u "ezi ! ti#, za#i$ljati (okrete i (o!tu(ke ili ih (ak
iz"oditi.
32
Polo=aj ;ijela/ naAin i mjes;o sjedenja :a <rijeme >Aenja igraju
znaajnu ulogu u uenju. -o,eljno je !talno #je!to uenja, do"oljno
o!"ijetljeno, o(ti#alno (rozraeno i u#jereno to(lo.
< *ilju o;klanjanja mono;onije i spreAa<anja Bl>k;>acije pa=nje/
po;rebno je sl>=i;i se olo<kom i papirom 7tek!to#8 kako bi !e for#irale
na"ike !talnog (od*rta"anja, oznaa"anja, bilje,enja, !ki*iranja i !l. Dakle,
(otrebna je #ak!i#alna akti"iza*ija, !he#a 2.
ije (o,eljno itati nagla! jer !e tro$i "i$e energije, !(orije je i
dekon*entri$e !e i !labije !e (a#ti.
<enje ne treba da bude ka#(anj!ko nego (ra"ilno ra!(ore=eno.
< (ro*e!u uenja 7"erbalnog, (!iho9#otornog, (raktinih
(o!tu(aka8, neophodno je pona<ljanje/ naroAi;o odmah poslije >Aenja
jer je :abora<ljanje Dpo;iranjeE na>Aenog ;ada naji:ra=enije.
Pona<ljanje po<ea<a >spjeh > >Aenj>. < toku uenja treba
(ra"iti krae (auze i #ijenjati oblike akti"no!ti. :ratke (auze iz#e=u d"a
uenja (o,eljno je i!(unja"ati drugi# obli*i#a akti"no!ti 7(ro#jena
(olo,aja tijela, gibanje, (rozraenje (ro!torija, izlazak iz (ro!torije ...8.
:ada na!tane u#or u toku "o,nje, trebalo bi da kandidat i in!truktor
iza=u iz "ozila, (ro$etaju, o!"je,e !e, iz"r$e krau analizu i !l.
2naajan (!iholo$ki #ehaniza# iKili zakonito!t uenja je tran!fer.
.ransBer je (!iholo$ki #ehaniza# iKili zakonito!t (reno$enja
znanja, i!ku!t"a, "je$tina, na"ika...
.ransBer je >;icaj jednog na>Aenog ni:a poda;aka Dsadr=ajaE na
>Aenje dr>gog ni:a poda;aka. @ran!fer je po:i;i<an u !luaju kada
naueni !adr,aj ubrza"a ili olak$a"a uenje no"og. @ran!fer !e !a!toji od
(reno$enja o($tih infor#a*ija na !line !itua*ije. @ran!fer #o,e olak$ati ili
ote,ati uenje no"ih !adr,aja.
@ran!fer #o,e biti i nega;i<an, kada uenje nekih !adr,aja ote,a"a
uenje no"ih !adr,aja. @ada go"ori#o o re;roak;i<noj inhibiciji.
)etroakti"na inhibi*ija za"i!i od "r!te odno!a iz#e=u (odataka i njiho"e
!lino!ti ili razlike. (r.% ako je neko nau%io voiti motocikl pa kasnije u%i
vonju na automobilu, njemu e biti lak/e voiti automobil. @o je po:i;i<ni
tran!fer.
'e=uti#, ako je u(ra"ljanje #oto*iklo# bilo !labo naueno, onda
e o"o ranije DznanjeD negati"no djelo"ati na efekat uenja na u(ra"ljanju
33
auto#obilo#. @o je nega;i<an ;ransBer jer e !e kod tak"og kandidata
ja"ljati konfuzije (ri uenju.
Slina je !itua*ija i !a kandidati#a koji !u !e obua"ali kod
nek"alifiko"anih ili nedo"oljno o!(o!obljenih in!truktora. 6ni (red!ta"ljaju
ozbiljan (roble# u obua"anju jer !u #noge !adr,aje, (okrete, reak*ije...
(ogre$no nauili ranije. @ada !e #oraju ulagati dodatne energije radi
(reobuke, (re"a!(itanja i !l.
Fitno je znati da !"e (redi!(ozi*ije 7#entalne i druge !(o!obno!ti,
obrazo"anje...8 za u!(je$no!t u uenju (oziti"no djeluju i na "i$i ni"o
znanja, "je$tina i na"ika toko# obuke "ozaa.
PAM'NJ'
Osno<e s<akog >Aenja, u *ilju zdra"og odra!tanja, o!(o!oblja"anja
za ,i"ot i o(!tanak o"jeka je pamenje.
34
Pamenje je (!ihiki (ro*e! iKili (!ihika funk*ija zadr,a"anja
ranije do,i"ljenih !adr,aja koje !e ogleda u njiho"o# (re(ozna"anju ili
re(roduk*iji. 2ah"aljujui (a#enju, o"jek prepo:naje ranije o(a,ene
(red#ete ili !adr,aje. , s<ijes;i se :adr=a<aj> preds;a<e predme;a/
poja<a/ procesa/ lj>di i sl. -a#enje je osno<a s;icanja :nanja/ <je@;ina i
na<ika.
Biziolo$ku o!no"u (a#enja ini znaajna o!obina ner"nog !i!te#a
(oznata (od nazi"o# plas;iAnos;. -la!tino!t ner"nog !i!te#a ogleda !e u
to#e $to !"aki ner"no-#o,dani (ro*e! o!ta"lja za !obo# ;rag koji
o#ogua"a da !e on (ono"o ja"i ak i onda kada na ulne organe ne djeluje
nikak"a dra,. 6"aj o;isak 7trag8 koji na!taje kao D>re:i<anjeD u #o,dano#
tki"u (ri (er*e(*iranju 7o(a,anju8 (oznat je (od nazi"o# engram.
)u!ki fiziolozi Seeno", Fehtere" i -a"lo" !u bili (r"i koji !u
(ret(o!ta"ili i naja"ili !"oje #i$ljenje da (a#enje na!taje neko# "r!to#
promjene > <e:ama iz#e=u nera"a u *entralno# ner"no# !i!te#u, a 1304.
god. fran*u!ki naunik )i$ar Se#on 7)i*hard Se#on8 (o!ta"io je teoriju
(re#a kojoj s<aki nadra=aj 7!ti#ulan!8 (renijet (ute# bilo kojih A>lnih
anali:a;ora o!ta"lja diskre;an ma;erijalni o;isak u #ozgu i naz"ao o"aj
oti!ak engramom. S#atra !e da je Se#on "jero"ao da osno<a engrama
le,i u neki# he#ij!ki# (ro#jena#a $to je uti*alo na niz drugih i!tra,i"anja
i teorija (o"ezanih !a !lo,eno# anato#ijo# i funk*ijo# ner"nog,
endokrinog i i#unolo$kog !i!te#a o"jeka.
:la!ifika*ija (a#enja radi njego"og razu#ije"anja !e #o,e "r$iti
na razne naine. aje$a je (odjela (a#enja na%
namjerno i nenamjerno i
men;alno i mo;orno.
:riterij za (r"u (odjelu je pos;ojanje ili nepos;ojanje psihiAkog
napora > proces> :apami<anja. < na#jerno# (a#enju !e ula,e
(!ihiki na(or za za(a#i"anje dok !e u nena#jerno# ne ula,e (o!eban
(!ihiki na(or. <enje "o,nje je (rete,no na#jerno 7hoti#ino8, a e!to i
nena#jerno 7!(ontano8.
Mo;orno pamenje !u !teene 7nauene8 (!iho#otorne reak*ije
(o#ou kojih o"jek oba"lja razne akti"no!ti. ;ezane !u za (!iho#otoriku,
odno!no !a!toje !e od niza koordiniranih (okreta koji#a je o"jek 7kandidat
3/
u obu*i "o,nje8 ranije u!"ojio. (r.% upravljanje voilom, prebacivanje i
jedne u dru"u brinu, upotreba pokaiva%a pravca itd.
Men;alno pamenje se sas;oji > :adr=a<anj> ranije do=i<ljenog
men;alnog sadr=aja. -re(ozna"anje ili re(roduko"anje !adr,aja #o,e !e
"r$iti !a razu#ije"anje# 7logiAko pamenje8 i bez razu#ije"anja !#i!la
!adr,aja 7mehaniAko pamenje8. < !"ako# *iljano# uenju do#inira
logiko #entalno (a#enje 7uenje i razu#ije"anje8. @ako je i u obu*i
"ozaa.
< (ro*e!u (a#enja (o!toje Ae;iri >=a procesa iKili Ba:e pamenja
7#e#ori!anje, reten*ija, re(roduk*ija i rekogni*ija8.
-ro*e! memorisanja je (ro!to do,i"lja"anje !adr,aja (ri e#u
na!taju fiziolo$ki trago"i na o!no"u kojih !e (a#ti !adr,aj.
Re;encija ili :adr=a<anje o#ogua"a ka!niju (ri!tu(ano!t
!adr,aju.
-ro*e! reprod>kcije je obna"ljanje ranijih do,i"ljaja. 6na #o,e
biti (ot(una ili ne(ot(una, brza ili !(ora, na#jerna ili nena#jerna. S(ontano
ja"ljanje i uenje nekih !adr,aja oba"lja !e bez ,elje o!obe na bazi
asocija;i<ne reprod>kcije. (r.% inenadni vuk automobila moe voa%a
vratiti u sjeanje neku situaciju, do"a4aj... < namjernoj reprod>kciji, do
obna"ljanja ranijih !adr,aja dolazi onda kad to o"jek ,eli. (r.% na ispitu
kandidat ulae napor da se sjeti bitno" a rarje/enje problema. :od
e#o*ionalno labilnih o!oba dolazi do koAenja reprod>kcije. a to
(o!ebno utie u#or, glad, iz#oreno!t, (o!(ano!t, na(eto!t i neugoda...
Rekognicija se sas;oji > kons;a;o<anj> da s> neki sadr=aji <e
do=i<ljeni/ ;j. > prepo:na<anj>. Do rekogni*ije dolazi kada o"jek nije u
#oguno!ti da oba"lja (unu re(roduk*iju. Sti*anje znanja, "je$tina i (ra"ila
toko# obuke "ozaa kon!tantno !e za!ni"a na !"i# (ro*e!i#a (a#enja.
<enje za!no"ano na (a#enju i#a odre=eni ;empo, odre=eni ni<o
pos;ign>a $to za"i!i od "re#ena i drugih faktora.
a dijagra#u 1 je (rikazana ti(ina kri"ulja <je=be koja !adr,i ;ri
osno<ne Ba:e. Naj<ei je poras; radnog >Ainka u pr<oj Ba:i 7?8, kada
kri"ulja bilje,i i naj"ei ugao u!(ona. < dr>goj Ba:i 7??8 taj ugao je #nogo
#anjiE i(ak, (ora!t uinka jo$ je znatan. a(okon, u ;reoj Ba:i 7???8
kri"ulja !e (ribli,a"a pla;o>. W2a!tojM u uenju, tj. (re!tanak u(a#i"anja
no"og !adr,aja, u(rko! (ona"ljanju, zo"e !e pla;o. 6!i# za"r$nog (latoa
(ri koje# !e (ona"ljanje# zai!ta ne #o,e (o"eati koliina u(a#enih
30
infor#a*ija, (o!toji i pri<remeni pla;o (ri koje# dolazi do (ri"re#enog
za!toja u uenju. -ri"re#eni !e (lato nakon nekog "re#ena gubi i #i
(ono"o (oinje#o u(a#i"ati no"e !adr,aje, odno!no, ako !e radi o "je,bi,
u!a"r$a"anje# iz"o=enja i radnji dalje na(reduje#o.
8i:iolo@ka osno<a pamenja jes> engrami 7). Se#on8 u ner"ni#
#ehaniz#i#a. -riliko# !ti*anja no"og znanja u ner"ni# !e #ehaniz#i#a
bri$u neki engra#i, tj. izba*uje !e jedan dio (rija$njeg, u!"ojenog sadr=aja
kako bi !e D!t"oriloD #je!to za Dza(i!D no"og znanja. @a je (oja"a "i$e
izra,ena, $to !u ta d"a !adr,aja 9 (rija$nje i no"o koje !e ui 9 !linija.
Dijagram ). :ri"ulja "je,be karakteri!tina za !ti*anje
jedno!ta"nih !enzo#otornih "je$tina, (o faza#a
;e je ranije go"oreno o gubitku (rija$njeg znanja (ri !ti*anju
no"og, nagla!i"$i da je taj gubitak #anji ako !u !adr,aji razliitiji. Sadr,aji
koji !u (renaueni du,e o!taju u !jeanju. @o !e (o!ti,e uenje# i nakon $to
!u !adr,aji naueni.
37
i"o uenja znaajno za"i!i od in;eresa za uenje odre=enih
!adr,aja, reago"anja, akti"no!ti i (ona$anja. n;eres je (!ihika funk*ija
iKili (!ihiki (ro*e! >smjera<anja s<ijes;i i ak;i<nos;i uz zado"olja"anje
odre=enih adek"atnih (otreba. ?ntere! je (raen do,i"lja"anje# ugode i
o(u$tanja.
n;eres o#ogua"a lak$e u!"ajanje !adr,aja tj. intenzi"niju
u!#jereno!t #entalnih akti"no!ti na odre=ene !adr,aje koji u (ojedin*u
(od!tiu zado"olj!t"o, i#e uenje (o!taje o!#i$ljeno i akti"no.
%ABORA&"JANJ'
%abora<ljanje je psihiAki proces po;iranja 7LbrisanjaL8 ranije
do=i<ljenih sadr=aja. @o je ne#oguno!t re(roduk*ije ili rekogni*ije
7(ot(une ili ne(ot(une8. 2abora"ljanje i#a znaajnu i !lo,enu funk*iju u
(ro*e!u uenja 9 !ti*anja i (a#enja znanja, "je$tina i na"ika.
31
-ot(uni 7!talni i (o"re#eni8 gubitak !(o!obno!ti (a#enja
do,i"ljenih !adr,aja nazi"a !e amne:ijom. +#nezija #o,e biti bole!na ili
nor#alna (oja"a. Bolesne Borme amne:ije na!taju u!ljed (o"reda #ozga,
tro"anja, drogiranja, akutnog i hroninog (ijan!t"a i dr. Stariji ljudi (ate od
senilne amne:ije, gubitak !(o!obno!ti (ri !jeanju ranijih doga=aja, a
(oto# i ranijih do,i"ljaja.
2abora"ljanje je (!ihiki (ro*e! koji ote,a"a iKili one#ogua"a
(a#enje. -ojedina* gubi !teeno znanje i i!ku!t"o, $to !e ogleda u
!#anjenju ili gubitku #oguno!ti obna"ljanja !teenih znanja i i!ku!ta"a.
%abora<ljanje nas;>pa nakon pres;anka >Aenja i ne od"ija !e
ra"no#jerno u "re#enu $to znai da je > poAe;k> <rlo br:o, a ka!nije !"e
!(orije, dijagra# 2.
Dijagram -. :ri"ulja zabora"ljanja nakon uenja
2bog toga je, u *ilju u!(je$nijeg uenja, (o,eljno (ra"o"re#eno
(ona"ljati. Dakle, neo(hodno je (ona"ljati (o!lije uenja, u $to #anje#
"re#en!ko# raz#aku. (r. u obuci vonje ne treba praviti paue od
nekoliko dana. @o !e odno!i i na ;eorijska :nanja 7!aobraajni (ro(i!i,
znako"i8 i na <je@;in> <o=nje.
eo(hodno je i!tai znaajan >;icaj :nanja na be:bjednos; >
saobraaj>. 6!no"na znanja, "je$tine i na"ike koje !tiu "ozai, bitna za
33
bezbjedno!t u !aobraaju, odno!e !e na znanja iz o!no"a bezbjedno!ti
!aobraaja i (ozna"anja zakonito!ti kretanja "ozila 7(ut koenja, (ut
zau!ta"ljanja, (re"rtanje "ozila, (reti*anje "ozila u kri"ini, ot(ori (ri
kretanju "ozila itd.8
a dijagra#u 3 je (rikazana u!(je$no!t u (olaganju "ozakog i!(ita
kandidata u jednoj auto $koli. ?ako bi kri"ulja u (rodu,etku (r"o (oela
!tagnirati, a zati# i o(adati, i(ak !u"i$e "eliki broj kandidata (ola,e "ozaki
i!(it "i$e od etiri (uta. ;i$e!truki !u uzro*i to#e, no !"akako na to utie i
(o!tojei nain o!(o!oblja"anja "ozaa.
Po:na<anje <las;i;ih sposobnos;i je jedan od znaajnih ljud!kih
faktora za bezbjedno!t u !aobraaju. ;ozai 9 in"alidi (oznaju !"oje
!(o!obno!ti i (o (ra"ilu "oze deBan:i<no. 6ni !u obino uzorni u
!aobraaju dok !u drugi agre!i"niji jer ne (oznaju !"oje !(o!obno!ti.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1. put 2. put 3. put 4. i vie
puta
broj polaganja vozakih ispita
b
r
o
j

u
e
s
n
i
k
a
Dijagram 2. Dijagra# u!(je$no!ti (olaganja "ozakog i!(ita
u jednoj auto $koli
?!tra,i"anje ni"oa (o!tignua u >Aenj> "o,nje u auto-$kola#a
(rikazane na dijagra#u 3 u(uuju na (otrebu k<ali;e;nije organiza*ije
uenja i (otrebu (ona"ljanja i u"je,ba"anja "o,nje radi "i$eg ni"oa !ti*anja
znanja, "je$tina i na"ika i neo(hodne !aobraajne kulture 7kulture "o,nje8.
100
&J'9.N' NA&1'
Pona<ljanjem i >A<r@i<anjem odre?enih :nanja 7injeni*a,
(ra"ila, zakonito!ti, (!iho#otornih reak*ija i (okreta8 doi e do
a>;oma;i:acije nekih radnji i (ona$anja. Procesom a>;oma;i:acije s<e se
<i@e isklj>A>je >Aes;<o<anje in;elek;a.
101
+uto#atiza*ijo# !e #ogu "r$iti jedno!ta"ne (ojedinane radnje
7(ro#jena brzine, ukljui"anje (okazi"aa (ra"*a...8 i !lo,ene radnje
7u(ra"ljanje "ozilo#8.
+uto#atiza*ija ras;ere>je in;elek; koji #o,e biti anga,o"an
neki# drugi# akti"no!ti#a u toku "o,nje 7razgo"or, (o#jeranje (red#eta,
(ode$a"anje !jedi$ta i !l.8. +uto#atiza*ijo# !e s;<araj> na<ike i <je@;ine.
&je@;ine nas;aj> procesom <je=banja i sas;oje se od spre;nog i
ekonomiAnog i:<o?enja nekih operacija 7(o!tu(aka8 bez akti"nog ue$a
intelekta, ali uz iz"je!nu kontrolu. ijedno "je,banje ne o!taje izolo"ano,
nego !e efekat ja"lja i na drugi# djelatno!ti#a 7tran!fer8.
< (oetnoj fazi "je,banja, u!ljed !u"i$nih (okreta i nedo"oljne
kon*entra*ije, rezultati !u #ali, ali daljni# "je,banje# oni !e (obolj$a"aju.
ijedna "je$tina !e ne raz"ija ra"no#jerno.
)az"oj "je$tina za"i!i od indi"idualnih o!obina za "je,bu, od
"je$tine koja !e "je,ba, a i od #etoda i (o!tu(aka "je,banja.
< toku "je,banja #o,e doi do :as;oja - !t"araju !e pla;oi kao
posljedica slabljenja in;eresa/ >mora i dr.
< toku obuke "ozaa #nogi kandidati do=u u Lkri:>L jer nakon
odre=enog broja a!o"a "o,nje "eo#a !labo na(reduju, @a DkrizaD je u(ra"o
rezultat na!tanka (ri"re#enog D(latoaD uenja. @ada je (otrebno i:mijeni;i
naAin rada, iz#ijeniti akti"no!ti, (ra"iti (rekide i dr. $to e !a# in!truktor
u dogo"oru !a kandidato# razrje$iti.
-ored "je$tina, pos;oje i na<ike koje !e odno!e na tenden*iju
oba"ljanja nekih radnji. a"ike !e for#iraju !lino "je$tina#a. 0es;im
pona<ljanjem si;>acije 7radnje i (o!tu(ka...8, Bormira se na<ika.
)ealizo"anje# na"ika 7obna"ljanje# nekih (o!tu(aka, radnji...8 do,i"lja"a
!e (rijatno!t, zado"olj!t"o, a !(rea"anje# i!tih na"ika do,i"lja"a !e
ne(rijatno!t ili nezado"olj!t"o.
(ilj je ra:<ija;i po:i;i<ne na<ike koje !u u !klo(u !a raz"ijanje#
lino!ti $to je !a o(ti#alni# ni"oo# znanja i "je$tine o!no"a !aobraajne
kulture.
Nega;i<ne na<ike ;reba po;iski<a;i no<im sadr=ajima,
e#o*ionalno obojeni# i oni# koje #obili$u lino!t #i!aono i (!ihofiziki.
Ni<o pos;ign>a > >Aenj> na<ika :a<isie od plana >Aenja/
pra<ilnog ;empa >Aenja/ mo;i<a/ in;eresa i s;a<o<a prema >Aenj>.
102
;je$tina "o,nje !a!ta"ljena je od niza integri!anih o(era*ija
7iz"o=enje radnji "olano#, ga!o#, k"ailo#, koni*o#, #jenjae#...8.
<enje "o,nje #o,e biti #etodiki ra!lanjeno na (rogra#!ke i
na!ta"ne jedini*e. (r.% rje/avanje saobraajni( situacija na putu
6odravanje pravca, kruna vonja, vonja unaad, austavljanje,
mimoilaenje, parkiranje...7.
'e=uti# "je,banje u manip>lisanj> komandnim ure=aji#a u
"ozilu treba da !e "r$i u *jelini 7!inhronizo"ano, i!to"re#eno8.
-ri obua"anju kandidata u "o,nji, in!truktori#a !e (re(oruuje da
u"je,ba"anja kandidata "r$e u "i$e razliitih !itua*ija 7"o,nja unazad na
razliiti# #je!ti#a, kretanje uz u!(on, (arkiranje i !l.8. a razliite
!itua*ije u "o,nji kandidate treba (ri(re#iti i u teoret!ko# dijelu.
<!(je$no for#irane na<ike i <je@;ina <o=nje treba da !e u"r!te i
auto#atizuju. @o !e u(ra"o (o!ti,e u"je,ba"anje# u razliiti# !itua*ija#a.
+uto#atiza*ija u!#jereno!ti (a,nje o#ogua"a D(od!"je!noD iKili
(olu!"je!no u!#jera"anje (a,nje na !aobraajne !itua*ije 7na "ozila
na(rijed i nazad, na oznake, na (je$ake i dr.8. +uto#atiza*ija (okreta toko#
"o,nje o!loba=a "ozaa da (a,nju i (!iho 9 fiziku energiju u!#jera"a na
ele#entarne (o!tu(ke u(ra"ljanja "ozilo# 9 (ro#jena brzine, (okazi"ae
(ra"*a, rad "olano# i !l. @i#e !e $tedi energija i zadr,a"a !e efika!no
reago"anje u "o,nji.
Steene po=eljne na<ike 9 odno! (re#a drugi# ue!ni*i#a, (re#a
drugi# "ozai#a, (je$a*i#a 7(o!ebno dje*i, !tari# iKili bole!ni# o!oba#a8,
in"alidi#a, bi*ikli!ti#a, !o(t"eno# "ozilu, #aterijalni# dobri#a,
(ute"i#a, oznaka#a, ,i"otinja#a... !u o!no"a o($te i !aobraajne kulture
koja je, (ored znanja i "je$tine "o,nje, :naAajan Bak;or be:bjednos;i >
saobraaj>.
103
6
104
'MO(J' 'MO(ONA"NA
S.ANJA
10/
'MO(J'
Cjudi ni!u !a#o ra*ionalna bia koja !"oje reak*ije, (ona$anja i
akti"no!ti za!ni"aju !a#o na o(a,anji#a, #i$ljenji#a i zakljui"anji#a.
S"e $to o"jek o(a,a, on to i e#o*ionalno do,i"lja"a i na to e#o*ionalno
reaguje. St"arno!t 9 (oja"e, (red#ete, zbi"anja... ljude i njiho"e (o!tu(ke,
o"jek opa=a, do=i<lja<a i na to reaguje !"i# uli#a i razliiti#
fiziolo$ki#, endokrinolo$ki#, i#unolo$ki#, duho"ni# i e#o*ionalni#
100
reak*ija#a. S"e $to o"jek o(a,a i#a reflek!ije 7uti*aje8 na e#o*ionalne,
neurolo$ke, endokrinolo$ke, i#unolo$ke i duho"ne do,i"ljaje i reak*ije.
Ao"jek u ulozi "ozaa o(a,a !lo,enu !t"arno!t u !aobraajni#
okolno!ti#a koje >slo<lja<aj> naj<i@e ni<oe s<ih psiho C Bi:iAkih/
Bi:iolo@kih i emocionalnih anga=o<anja. <(ra"ljanje "ozilo# u u!lo"i#a
intenzi"nog !aobraaja u koje# do#inira brzina i !naga "ozila naroito
u!lo"lja"a sna=no emocionalno do=i<lja<anje i reago<anje koje i#a
(o"ratne reflek!ije 7uti*aje8 na efika!no!ti reago"anja - na !o(!t"enu
bezbjedno!t u "o,nji i bezbjedno!t drugih ue!nika u !aobraaju.
>#o*ije !u (!ihiki (ro*e!i koji odra,a"aju odno! o"jeka (re#a
objekti"noj !t"arno!ti 9 (re#a (red#eti#a, (oja"a#a, (ro*e!i#a,
zbi"anji#a, ljudi#a... @aj odno! u!lo"lja"a i odre=uje odre=eno
e#o*ionalno !tanje. 'mocionalno s;anje se odra=a<a na ;ri naAina C
modali;e;a i to kaoK
'mocionalni do=i<ljaj koji u!lo"lja"a da Ao"jek u nekoj !itua*iji
#o,e o!jeati !trah, !lobodu, ljutnju, rado!t, tugu, (rezir, ljuba",
zado"olj!t"o, nezado"olj!t"o, na(eto!t, neugodu, ugodu i druge #odalitete
7"r!te8 e#o*ionalnih !tanjaE
'mocionalno reago"anje u!lo"lja"a pona@anje, tj. reago"anje
koje #o,e biti ne<erbalno 7go"or tijela8, <erbalno, Bi:iAko,
psihomo;orno... i Bi:iolo@ko.
8i:iolo@ke promjene > ;ijel> kao (o!ljedi*a fiziolo$kih reak*ija
koji !e #anife!tuju kao bljedilo, *r"enilo, (re#or, (!iho 9fizika blokada,
(ojaane akti"no!ti i dr. !u (o!ljedi*e e#o*ionalnih do,i"lja"anja i
reago"anja.
)azliite e#o*ije i e#o*ionalna !tanja u!lo"lja"aju%
osjeaj nape;os;i ili op>@;enos;i ili
osjeaj >gode ili ne>gode 7hedoni!tiki ton8 koje !u !"oj!t"ene
razliiti# (ozi*ija#a i funk*ija#a o"jeka u !"akodne"ni#, a
(o!ebno u !aobraajni# !itua*ija#a.
107
>#o*ije !e razlikuju i (o%
s;epen> slo=enos;i,
in;en:i;e;> i
;rajanj>, $to znaajno utie na (!ihike (ro*e!e, funk*ije,
!(o!obno!ti i (ona$anja "ozaa.
:arakteri!tike e#o*ija za"i!e i od brojnih drugih faktora 9 (rofila
lino!ti, dra,i, !itua*ija, o(a!no!ti, u!lo"a "o,nje, !(olja$njih faktora,
okoline u kojoj funk*ioni$e "oza i drugi ue!ni*i u !aobraaju.
'mocionalni =i<o; je slo=en i ra:no<rs;an. Froj razno"r!nih
e#o*ionalnih do,i"ljaja je izrazito "eliki, ali iz#e=u !"ih njih izd"aja !e
#anji broj tz". osno<nih emocija, koje !u baza za !"e o!tale. @o !u%
s;rah 7obini, tje!koba i briga8,
srd=ba,
lj>ba<,
rados;,
;>ga...
S;rah je jedna od naj!tarijih e#o*ija 7filogenet!ki i ontogenet!ki8.
Strah je u"ijek ne>godan i praen nape;o@> koji (onekad #obili$e
ljud!ke !nage, a e$e neutrali$e i !(uta"a. :od "ozaa, toko# obuke i
"o,nje i#a negati"ne uinke te ga zbog treba !(rijeiti iKili u#anjiti
k"alitetno# i u!#jereno# obuko#.
@ri !u "arijante !traha%
ObiAan s;rah koji i#a iz"or iz"an o"jeka, u "anj!ko# !"ijetu
7n(r. stra( od automobila, stra( od nevremena...8. ?zbjega"ajui iz"or
!traha, izbjega"a !e na(eto!t i neugoda.
.jeskoba koja i#a iz"or u o"jeku 7"ozau8, obino u neki#
lini# konflikti#a i ko#(lek!i#a. ?!tina, (o"ezana je !a kontakti#a i
101
interak*ija#a !a "anj!ki# !"ijeto# 7ljudi#a, zbi"anji#a, doga=aji#a...8
(r. unemirenost pred du" put...
Briga koja (red!ta"lja !trah od onoga $to bi !e #oglo dogoditi.
-o"ezana je !a nedo"oljno# obueno$u "ozaa i brojni# drugi# u!lo"i#a
"o,nje 9 karakteri!tika#a !aobraajni*a i okoline.
Strah negati"no utie na obuku i k"alitet "o,nje. eo(hodno je
!uzbijanje i kontrola !traha kao i !"ih drugih neugodnih e#o*ija.
Srd=ba je e#o*ija (raena i:ra:i;om ne>godom i nape;o@>.
'o,e biti razliitog intenziteta, od lagane zlo"olje do Dbije!aD. 6na
ne(o"oljno utie na (ro*e! obuke i "o,nje. Ae!to o#eta intelektualne
funk*ije i (ro*e!e 9 o(a,anja, #i$ljenja i zakljui"anja koje !u o!no"a
bezbjedne "o,nje.
"j>ba< je e#o*ija (raena ugodo# i o(u$teno$u. )azliitog je
intenziteta, od lagane !i#(to#ije do intenzi"ne ljuba"i.
)azlikuju !e %
rodbinska lj>ba<,
prija;eljska,
spolna,
lj>ba< prema rad>/ ak;i<nos;ima/ predme;ima...
Cjuba" utie (o"oljno na (!ihiko !tanje, (!ihike (ro*e!e i funk*ije
"ozaa toko# obuke i "o,nje. 6na je iz"or o!na,enja "olje i #oti"a*ije u
"o,nji.
Rados; je za!iena ugodo#, o(u$teno$u, ugodno#
uzbu=eno$u, ne!tr(lji"o$u. )azliitog je intenziteta, od blagog
zado"olj!t"a do neiz#jerne !ree. -o"oljno utie na obuku i "o,nju.
.>ga je e#o*ija koja je za!iena i (raena izrazito# neugodo#. i
na(eto$u ili (ak (atolo$ko# Do(u$teno$uD 9 a(atijo#, de(re!ijo# i
!lini# !tanji#a. @uga i#a ne(o"oljne uti*aje na (!ihike (ro*e!e,
103
funk*ije, reak*ije i (ona$anja toko# obuke i "o,nje. 2a(ra"o ona i!kljuuje
#oguno!ti obuke i "o,nje. -red!ta"lja riziko faktor bezbjedno!ti u "o,nji.
<z osno<ne (o!toje slo=ene e#o*ije kao $to je ljubo#ora koja je
(raena neugodo# i na(eto$u i es;e;ske e#o*ije koje u!lo"lja"aju
do,i"ljaj lije(oga, koje !u (raene ugodo# i o(u$teno$u. 6ne (o"oljno
utiu na obuku i "o,nju koju treba njego"ati kao !a!ta"ni dio !aobraajne
kulture.
-odjela e#o*ija !e #o,e initi i na o!no"u drugih karakteri!tika
e#o*ija. -re#a jaAini i ;rajanj> razliku !e%
aBek;i/
raspolo=enja i
s;ras;i.
ABek;i !u e#o*ionalna !tanja <elikog in;en:i;e;a a kra;kog
;rajanja. a!taju kao De#o*ionalna ek!(lozijaD a naje$e !e #anife!tuju u
for#i !rd,be. Ae!to o#etaju (ra"ilne (o!tu(ke i !a#okontrolu, (a ljudi u
afektu #ogu da ine ne$to $to izrazito $teti nji#a i okolini. (r.,
nekontrolisano i a"resivno pona/anje u vonji ili poslije nastale
saobraajne ne"ode.
< te$ki# !aobraajni# !itua*ija#a najbolje !e #anife!tuje o($ta i
!aobraajna kultura i (!iholo$ki (rofil "ozaa.
Raspolo=enja !u e#o*ije !labijeg intenziteta i du,eg trajanja.
)a!(olo,enja !e #ogu ja"iti u for#i tuge ili rado!ti. )a!(olo,enja !e
mijenjaj> :a<isno od Bak;ora koja i#aju znaajan uti*aj na "o,nju. @reba
ih identifiko"ati, kanali!ati i kontroli!ati. < toku obuke to ini in!truktor !a
*ilje# da !e kandidat o!(o!obi za !a#okontrolu e#o*ija.
S;ras;i !u e#o*ionalna !tanja <elikog in;en:i;e;a i d>gog
;rajanja. Ga"ljaju !e u for#i ljuba"i i #r,nje (re#a "o,nji, ot(ora (re#a
"o,nji.
Stra!ti !u "ezane za intere!o"anja. Stra!ti (red!ta"ljaju (ri"r,eno!t
nekoj akti"no!ti 7!likar!t"o, auto#obiliza# ...8. 6ne !u znaajan (okreta
akti"no!ti.
110
>#o*ionalni do,i"ljaji !u u !talnoj (ro#jeni, !talnoj tran!for#a*iji,
za"i!no od !ti#ula*ije. (r., po(vala, podr/ka u vonji iaiva u"o4aj,
adovoljstvo i radost. >#o*ije !u "ezane !a !klo(o# !itua*ije u kojoj !u
na!tale i u koji#a !e #ijenjaju. jih treba (o!#atrati u kontek!tu
!aobraajnih u!lo"a.
-od dej!t"o# e#o*ija #ijenja !e (er*e(*ija !redine. (r.,
prepla/enom %ovjeku sve djeluje opasnije i stra/nije pa i saobraajne
situacije koje "a mo"u u ivjesnoj mjeri traumatizirati.
>#o*ije #ogu biti psiholo@ki pokre;aA s<ih lj>dskih akcija koje
(o"ratno #ogu djelo"ati na e#o*ije.
>#o*ije !u sklone o;>pljenj> 7!labljenju8 koje na!taje :asienjem
emocionalnih do=i<ljaja. 6tu(ljenje e#o*ija !e razrje$a"a (ro#jeno#
akti"no!ti, !tila (ona$anja, da"anje# no"ih infor#a*ija i !l. @o je
neo(hodno (ri#jenji"ati toko# obuke "ozaa $to je znaajno za in!truktora
"o,nje.
'mocije ra:liAi;o >;iA> na in;elek;>alne i <oljne procese, (onekad
(o"oljno, a i ne(o"oljno. >#o*ija#a !e #o,e i ruko"oditi, tj. #ogu !e
kontroli!ati. )uko"oditi e#o*ija#a znai ih kanali!ati i do,i"lja"ati e#o*ije
u ono# intenzitetu koji je adek"atan 7koji odgo"ara8 na$i# ,i"otni#
*ilje"i#a i zada*i#a. -o!ebno je bi;no kon;rolisa;i i >bla=a<a;i aBek;e/
s;rah/ pre;jeran> rados; i druge #odalitete e#o*ija koji #ogu ugroziti
ue$e u !aobraaju.
'mocionalna s;abilnos; <o:aAa i#a znaajno #je!to u
bezbjedno!ti !aobraaja. -od e#o*ionalno# !tabilno$u (odrazu#ije"a#o
adek<a;no reago<anje liAnos;i na prepreke koje one#ogua"aju
zado"oljenje (otrebe 7trenutnih ili trajnih8. ;ozai koji ne (okazuju "i!ok
!te(en toleran*ije 7"i!ok !te(en e#o*ionalne !tabilno!ti i ada(ta*ije8 nee
i#ati adek"atne reak*ije u !aobraajni# !itua*ija#a koje !u e!to !lo,ene.
(r., ne toleri/u i ne dovoljavaju preticanje jer to doivljavaju kao atak na
li%nost, te e neadekvatno rea"ovati 6smetanje, ubravanje, ljutnja, psovke,
upotreba sirene...7.
'mocionalno nes;abilne liAnos;i !u ranji"e i o!jetlji"e koje
i!(olja"ati jau agre!i"no!t na (utu, (ogoto"o ako u(ra"ljaju Djai#D
111
3
"ozilo#. ;ozai, ne!tabilne lino!ti, !e nee #oi u "o,nji o!loboditi
(retjeranog uzbu=enja 7neugoda i na(eto!ti8 koje je u!lo"ljeno te$koa#a u
(orodi*i ili na radno# #je!tu. @o !u (rene!ena ne(o"oljna e#o*ionalna
!tanja iz !"akodne"nih ,i"otnih u!lo"a u (ro*e! "o,nje koji ga #o,e
ugroziti.
?!tra,i"anje# je ut"r=eno da <o:aAi sa boljim re:>l;a;ima na ;es;>
emocionalne s;abilnos;i pra<e > prosjek> manje saobraajnih ne:goda
od onih koji !u i#ali !labije rezultate na na"edeno# i!(iti"anju
e#o*ionalne !tabilno!ti. Gake e#o*ije !labe i Dza!lje(ljujuD druge (!ihike
(ro*e!e i funk*ije $to #o,e $tetiti u "o,nji, bilo da !u to ljutnja, afekti ili
euforije i (rijatna "e!elja.
;ozai koji !u nainili "i$e !aobraajnih nezgoda e$e dolaze u
!ukob ! organi#a bezbjedno!ti, (okazuju !tre(nje, e$e (adaju u afekti"na
!tanja itd. >#o*ionalno ne!tabilni "ozai !u "i$e !kloni !aobraajni#
nezgoda#a.
Dakle/ emocionalna s;abilnos; liAnos;i je jedna od <a=nih
karak;eris;ika liAnos;i dobrog <o:aAa. 2bog toga je kod !elek*ije "ozaa
7kod izda"anja ljekar!kih u"jerenja8 bitno "aljano i (ouzdano ut"rditi
o(ti#alan !te(en e#o*ionalne !tabilno!ti na $ta (!iholozi treba (o!ebno da
obrate (a,nju.
112
OR#ANS1' 8%O"O91'
OSNO&' PS!01O# $&O.A
OR#ANS1' 8%O"O91' OSNO&' PS!01! POJA&A
N'R&N SS.'M
'NDO1RN SS.'M
M,NO"O91 SS.'M
113
OR#ANS1' 8%O"O91' OSNO&'
PS!01! POJA&A
Frojna na(orna i!tra,i"anja !u iz"r$ena da bi !e ut"rdila (o"ezano!t
(!ihikih (oja"a i organiz#a u *jelini, njego"e *jeloku(ne anato#!ko 9
fiziolo$ke organiza*ije. -roua"anje# :a<isnos;i psihiAkih poja<a od
organskih osno<a, a (o!ebno od (ro*e!a u ner"no#, endokrino# i
114
i#unolo$ko# !i!te#u, ba"i !e (o!ebna nauna di!*i(lina 9
psihoBi:iologija.
S(oznaja o (o"ezano!ti ner"nog !i!te#a 7#ozga8 i (!ihikih (oja"a
7(!ihikih (ro*e!a8 (o!tala je o!no"a, ne !a#o sa<remene psihologije,
nego i #edi*ine, fiziologije i #nogih drugih nauka. S"e do 11. "ijeka, "eza
iz#e=u Ddu$eD i tijelaD nije bila obja$njena. i naj"ei #i!lio*i antike
7+ri!totel, De#okrit, -laton8 ni!u tada znali da je psihiAki =i<o; (o"ezan
u(ra"o !a B>nkcijama ner<nog sis;ema i mo:ga. @ada je do#inirala
religiozna dog#atika koja je zabranji"ala i ka,nja"ala tak"a !h"atanja.
?(ak, "e u antiki# "ijeko"i#a bilo je genijalnih raz#i$ljanja o
(o"ezano!ti ner"nog !i!te#a i (!ihikih (ro*e!a. 'e=u (r"i#a koji je to#e
do(rinio bio je (oznati +lk#eon 7iz :rotonona8, koji je jo$ u / "ijeku (.n.e.
7!e*iranje# le$e"a ljudi8 ut"rdio da je mo:ak cen;ralni dio osjeanja i
in;elek;>alnog =i<o;a >op@;e. e$to ka!nije 7na (relazu 4. i /. "ijeka (.n.e.8
gru(a naunika +lek!andrij!ke $kole (ot"r=uju i ute#eljuju "ezu iz#e=u
(!ihikih (ro*e!a i *entralnog ner"nog !i!te#a.
'e=uti#, narednih "ijeko"a 7!"e do 11. "ijeka8 (redhodne !(oznaje
!e (oti!kuju u !jenku i zabora" kao i #noge druge naune !(oznaje zbog
(ono"nih do#ina*ija religioznih dog#i koje !e naune !(oznaje Dgu$ileD,
zabranji"ale i ka,nja"ale.
:raje# 11. "ijeka u nau*i !e definiti"no >A<r@>je spo:naja o
po<e:anos;i psihiAkih procesa sa ner<nim sis;emom. @o#e !u znaajno
do(rinijeli +lbre*ht ;. Jaller 71701917778 i B.G. 4all 717/1911218.
Sredino# 13. "ijeka (ojedini, (rije !"ega fiziolozi, (oinju
egzaktniji# #etoda#a, a (o!ebno (ute# ek!(eri#enata, da i!(ituju
(!ihike (oja"a, a ti#e i dalje (ot"r=uju i u"r$uju njiho"u (o"ezano!t !a
ner"ni# !i!te#o# i !trukturo# organiz#a u *jelini $to je (o!ebno
ute#eljenoo i o"jeko"jeeno for#iranje# (!ihologije kao !a#o!talne
e#(irij!ke nauke 7R. ;undt, 11738.
Dalji# raz"oje# #oderne (!ihologije !"e !e "i$e (roua"ala i $irila
!(oznaja (o"ezano!ti (!ihikog ,i"ota, !"ih (!ihikig (oja"a i ner"nog,
endokrinog i i#unolo$kog !i!te#a i !o#at!ke !trukture organiz#a u *jelini.
-ozna"anje# organ!kih 9 fiziolo$kih o!no"a (!ihikih (oja"a, "i$e
!e zna o (!ihi o"jeka, !"i# (!ihiki# (ro*e!i#a, !lo,eni# !"oj!t"i#a i
drugi# (!ihiki# (oja"a#a, reak*ija#a, (ona$anji#a i drugi# (!ihii#
feno#eni#a o"jeka. (r., ne!vje!tica je uslovljena astojem rada srca ili
dru"im poremeajima kardiovaskularno" sistema... stresom... or"anskom
11/
povredom... "la4u i dr. Tuga i depre!ija su uslovljene povredama,
oboljenima ili dru"im fiiolo/kim i.ili socijalnim poremeajima. Gu,itak
pam-enja 1 amnezija je uslovljena povredama, povi/enom temperaturom i
dr. 1alucinacije su uslovljene povredama, prekomjernim pijenjem
alko(ola, dro"iranjem, trovanjem i.ili dru"im oboljenjima...
6)4+S:? ? B?2?6C6N:? '>J+?2'?
-oznato je da !e ljud!ki organi:am !a!toji od ita"og niza organa,
odno!no Bi:iolo@kih mehani:ama koji "r$e odre=ene funk*ije, neo(hodne
za o(!tanak i nor#alno *jeloku(no funk*ioni!anje i ,i"ot o"jeka.
-r"o, (o!toje odre=eni <e:i<ni mehani:mi koji !lu,e zadr,a"anju
oblika 7fiziono#ije8 (ojedinih organa 7gla"e, ruku, nogu,...8 ili organiz#a u
*jelini. @o !u ko!ti, "ezi"na i (otko,na tki"a, teti"e, ko,a,...
-o!toji gru(a prehrambenih mehani:ama koji !lu,e
!nabdije"anje organiz#a ma;erijama neo(hodni# za njego" o(!tanak i
nor#alne funk*ije 7ki!eoniko#, hrano#, "odo#...8. @o je kardio"a!kulani
!i!te# 7!r*e, (lua, arterije, ka(ilari...8 i ga!trointe!tinalni !i!te# 7(roba"ni
!i!te# 9 ,eluda*, *rije"a...8.
D"ije !u gru(e posebno bi;nih mehani:ama direktno (o"ezanih
u(ra"o !a (!ihiki# ,i"oto# o"jeka. @o !u ner<ni sis;em C cen;ralni
7#ozak i ki#ena #o,dina8 i periBerni ner<ni sis;em 7neuroni i ner"na
"lakna "an lobanja!ke du(lje i ki#ene #o,dine8 i =lije:de sa >n>;ra@njim
l>Aenjem.
O B>nkciji Bi:iolo@kih mehani:ama direktno za"i!i i psihiAki
=i<o; o"jeka. 2bog toga je neo(hodno o($irnije obja!niti i znati njiho"u
s;r>k;>r> i B>nkcije. -o!ebnu (a,nju treba (o!"etiti !trukturi i funk*iji
ner<nog, endokrinog i im>nolo@kog sis;ema.
110
N'R&N SS.'M NJ'#O&O 8,N1(ONSANJ'
Osno<> Ao<jeko<og psihiAkog =i<o;a ini njego" ner<ni sis;em.
<obiajena je podjela ner<nog sis;ema na cen;ralni i periBerni dio, iako
tek njiho"a jedin!t"ena funk*ija o#oguuje *jelo"ito!t (!ihikog ,i"ota.
er"ni !i!te# !e !a!toji od organa% mo:ga, kiAmene mo=dine i
mre=e nera<a koja do(ire do !"ih taaka u tijelu. er"ni !i!te# u(ra"lja
!"i# na$i# <oljnim radnjama, reguli$e a>;oma;ski rad organiz#a,
117
odgo"oran je za odnose koje odr,a"a#o !a !(olja$njo# !redino# i
(red!ta"lja *entar in;elek;>alnih ak;i<nos;i.
Ner<ni sis;em je izrazito slo=eni Bi:iolo@ki mehani:am kojeg ine
cen;ralni ner<ni sis;em 7#ozak i ki#ena #o,dina8 i periBerni ner<ni
sis;em 7neuroni i ner"na "lakna koje le,e "an lobanj!ke du(lje i ki#ene
#o,dine, !lika 18.
Slika ). er"ni !i!te#
'62+:
aj"a,niji i naj!lo,eniji dio ner"nog !i!te#a je mo:ak koji i#a
naj"ei znaaj za ,i"ot i (!ihu o"jeka. 6d #ozga !e od"aja 12 (ari nera"a,
a od le=ne #o,dine 31 (ar. @i !u ner"i razgranati (o *ijelo# tijelu i ine
periBerni ner<ni sis;em iji je zadatak da i#(ul!e iz ulnih organa (reno!i
u #ozak, te iz #ozga nazad u #i$ie. Aine ga <eliki mo:ak, mo=dano
s;ablo kojeg ine mo=dani mos; i prod>=ena mo=dina, mali mo:ak i
kiAmena mo=dina, !lika 2.
111
Slika -. <zdu,ni (re!jek #ozga
'ozak ine ner<ne elije C si<a masa 7iz"ana8 i bijela masa
7iznutra8. Si"a #a!a je kora mo:ga koja je !a!ta"ljena od ner"nih elija. 6d
uku(no 14 #ilijardi ner"nih elija, 10 9 11 #ilijardi je u kori #ozga $to joj
daje izuzetnu "a,no!t. < njoj !u !#je$teni brojni kor;ikalni cen;ri. 6!tali
"ei dio uku(ne #o,dane #a!e ine ner<ni :a<r@eci 9 bijela #a!a 7iznutra8
gdje !u !#je$teni s>pkor;ikalni cen;ri.
-o <anjskom i:gled> mo:ak je (un raznih bora, bra:da i <ij>ga
koje ine izrazito "eliku (o"r$inu #ozga 7220 000 ##28 u kojoj !u
!#je$teni brojni <a=ni kor;ikalni cen;ri. Do#inantna "ijuga, brazda iKili
duboki kanal koji !e nalazi u (redjelu od (rednje do !tra,nje !trane #ozga i
dijeli #ozak na d<ije mo=dane hemisBere 9 lije"u i de!nu. Druga je
(o(rena "ijuga 9 )olando"a brazda koja, ! lije"a na de!no dijeli !a
uzdu,no# brazdo# #ozak na 4 znaajna dijela 7re,nja8 9 Aeoni, ;jemeni,
:a;iljni i sljepooAni, !like 3 i 4.
113
Slika 2. ;eliki #ozak 9 #o,dane he#i!fere
120
Slika 4. ;eliki #ozak 9 (olo"i i gla"ne "ijuge
Dio kore #ozga iza )olando"e brazde !adr,i (rete,no *entre
"ezane za sen:orne B>nkcije, dio kore ne(o!redno i!(red )olando"e brazde
!adr,i ugla"no# mo;orne cen;re, a o!talu (o"r$inu #ozga u eono# re,nju
(red!ta"ljaju asocija;i<na podr>Aja 7a!o*ijati"ni *entri ili :one8.
;eliki #ozak "r$i #noge i razno"r!ne znaajne funk*ije 9 #entalne,
go"orne, "izuelne, #otorne, ulne, o!jeajne... koje !u (o"ezane !a
*entri#a (o odre=eni# zona#a u #ozgu, !lika /.
Slika *. 'o,dane zone
121
?.-.-a"lo" naz"ao je anali:a;orom !"e ner"ne t"ore"ine u
organiz#u (o#ou kojih "anj!ki i unutra$nji (odra,aji izazi"aju razliite
reflek!ne odgo"ore, !he#a 3.
Shema 2. -ojedno!ta"ljena !he#a ra!(oreda analizatora
7(re#a ?.-.-a"lo"u8
She#a 3 (rikazuje da je u !"aki analizator ukljuen periBerni dio, tj.
recep;or ili A>lni organi 7od 1-7% "idni, !lu$ni, dodirni, #iri!ni, oku!ni,
#otornog a(arata i unutra$njih organa8. < (odruje le=ne #o,dine 7?8 ulaze
aferentna "lakna 7+8 ! kojih !e i#(ul!i (reno!e na ner"ne elije u le=noj
#o,dini. ?z le=ne #o,dine i#(ul!i !e (reno!e na ner"ne elije u tala#u!u
7??8, a za"r$et*i tih elija ulaze u koru "elikog #ozga 7???8. a kori "elikog
#ozga oznaeni !u dijelo"i #o,danih (odruja raznih analizatora.
Bunk*ije #ozga !e #ogu (o!#atrati u (o"ezano!ti !a njego"i#
znaajni# 7gla"ni#8 dijelo"i#a kojeg ine% :adnji, srednji i prednji
#ozak.
%adnji mo:ak ine prod>=ena mo=dina i mali mo:ak. <
(rodu,enoj #o,dini nalaze !e *entri za reguli!anje di!anja i rad !r*a. 'ali
122
#ozak je *entar, iako ne i!kljui", za u!kla=i"anje (okreta, za odr,a"anje
ra"note,e i za odr,a"anje tonu!a 7na(regnuto!ti8 #i$ia. (r. kad ivotinje,
kojima je o/teen ili dijelom iva4en mali moak, nisu u stanju da
odravaju ravnoteu a mi/ii im postaju mlitavi i neelasti%ni.
< srednjem mo:g> nalaze !e razna jedra "a,na za funk*ioni!anje
ner"nog !i!te#a i organiz#a u *jelini. @u !e nalazi i dio re;ik>larne
Bormacije. ju ine si<a masa (rodu,ene #o,dine, !rednjeg #ozga i
#e=u#ozga. ;a,na je za ak;i<iranje mi@ia, kon;rol> a>;oma;i:o<anih
pokre;a i za o($tu ak;i<nos; mo=dane kore. 6$teenje dijela retikularne
for#a*ije u !rednje# #ozgu u!lo"lja"a (ore#eaj akti"no!ti *ijelog #ozga.
Ao"jek (o!tane neo!jetlji" na (odra,aje i (ada u dubok !an. a!u(rot to#e,
akti"iranje# dijela retikularne for#a*ije u tala#u!u (o"ea"a !e #entalna
akti"no!t organiz#a i (a,nja 7u!#jereno!t !"ije!ti i akti"no!ti (re#a
(odra,aji#a8.
Prednji mo:ak je izrazito znaajan dio #ozga. jega ine
me?>mo:ak i <eliki mo:ak. < me?>mo:g> (o!ebno !u znaajni ;alam>s
i hipo;alam>s 7!u(kortikalni *entri8. @ala#u! je "a,an jer (red!ta"lja
#je!to gdje !e !aku(ljaju aferentni ner"i 7!ku(o"i aferentnih "lakana8,
odakle !e dalje $ire ner"ni i#(ul!i ka #o,danoj kori ili do razliitih
efektornih *entara. !ipo;alam>s je *entar za kontrolu #nogih reak*ija u
utrobi 7"i!*eralnih reak*ija8 i i#a "a,nu ulogu u e#o*ionalno# reago"anju.
-reko njega !e (o"ezuju i u!kla=uju razliite tjele!ne funk*ije
karakteri!tine za e#o*ionalno reago"anje i (ona$anje. +ko taj *entar
i!(adne iz funk*ije, o"jek (raktino gubi ita"o bogat!t"o !"ojih
e#o*ionalnih do,i"ljaja.
ajznaajniji i najraz"ijeniji dio #ozga je <eliki mo:ak
7#o,dana kora8 ili kor;eks. < raz"oju ner"nog !i!te#a mo=dana kora !e
ja"lja najka!nije i ona (red!ta"lja naj"i$i rezultat e"olu*ije. < raz"ijeno#
obliku !e ja"lja tek kod !i!ara. 6na !e (o"ea"ala !a !te(eno# raz"ijeno!ti
,i"ih bia. :od "i$ih "r!ta ,i"ih bia (reno!i !e !"e <i@e B>nkcija i njena
(o"r$ina !e !"e "i$e (o"ea"a. @o !e (o"eanje o!t"aruje bra:danjem
mo=dane kore, $to o#ogua"a da !e na relati"no ogranieno# (ro!toru
!#je!ti "elika #a!a #o,dane kore. :od Ao<jeka, kod koga je #o,dana kora
:na;no <i@e ra:<ijena nego kod !"ih drugih "r!ta ,i"ih bia, njena (o"r$ina
123
izno!i oko 220000 ##2. Sa#o jedna treina le,i uz lobanju, a d"ije treine
!e nalaze uz zido"e (ojedinih brazda 7)ot, 13138.
;eliki #ozak (ri#a i#(ul!e iz !"ih ulnih organa. @ako n(r. atiljni
dio kore veliko" mo"a prima impulse i oka, sljepoo%ni dio impulse i u(a,
a tjemeni dio impulse iavane dodirom i pokretima.
?!to"re#eno, "eliki #ozak ner"ni# "lakni#a $alje i#(ul!e ni,i#
ner"ni# !truktura#a i le=noj #o,dini. <z ta (odruja nalaze !e anato#!ke
t"ore"ine koje o#oguuju "ezu iz#e=u (ojedinih dijelo"a "elikog #ozga.
Dok po;korni dijelo kori mo:ga (red!ta"ljaju Bi:iolo@k> osno<>
!lo,ene reak*ije i (!iho 9 fizike (ro*e!e. Mo=dana kora je osno<a
najslo=enijih oblika pona@anja o"jeka.
Ner<nih elija u organiz#u i#a oko 40 #ilijardi od ega 14
#ilijardi u !i"oj #a!i kore "elikog #ozga 76gnjeno"i, 13718. 6gro#ne !u
#oguno!ti ner<ne elije, tog naj!a"r$enijeg dara (rirode, da !t"ara !"je!ne
(roduk*ije i !enza*ije. Froj #oguih "eza koje !e #ogu o!t"ariti #e=u 14
#ilijardi ner"nih elija je ogro#an $to je znaajno i radi (ro#jene
o"jeko"ih intelektualnih ka(a*iteta.
Mo=dana kora je nosilac najslo=enijih oblika pona@anja Ao<jeka.
-ojedini i razni dijelo"i #o,dane kore i#aju razliite funk*ije. ajo($tije
(rikazano, razlikuju !e ;ri oblas;i ili ;ri :one u #o,danoj kori.
-r"a zona je sen:orna :ona 7sen:orni cen;ri8 gdje !e za"r$a"aju
!enzorna ner"na "lakna i ner"no uzbu=enje (ret"ara u osje;e i opa=aje
7(er*e(*ije8.
Druga zona !e zo"e mo;orna :ona 7mo;orni cen;ri8 iz koje
(olaze #otorna ner"na "lakna koja (reno!e ner"no uzbu=enje 7ko#andu8 u
#i$ie.
@reu obla!t ine asocija;i<ne :one 7asocija;i<ni cen;ri8
!a!ta"ljeni od ner"nih elija i "lakana koje ni!u ne(o!redno (o"ezane ni !a
124
ulni# organi#a ni !a #i$ii#a. 6ne (o"ezuju ra:liAi;e dijelo"e #o,dane
kore i tako o#ogua"aju razliite !lo,ene oblike (ona$anja.
Najsa<r@eniji i najslo=eniji procesi psihiAkog =i<o;a 7(r.
opaaji, mi/ljenje, pamenje, emocije...8 znaajno !u po<e:ani sa
B>nkcijom kore <elikog mo:ga.
>);+ I>C?G+ ? G>+ B<:5?G+
6!no"a ita"og ner"nog !i!te#a je!u ner<ne elije 7ne>roni8.
er"na elija !a!toji !e od tijela "eeg broja kraih izdanaka koji !e
nazi"aju dendri;i a !lu,e (rih"aanju uzbu=enja od drugih ner"nih ili
ulnih elija, te jednog du,eg izdanka koji !e nazi"a ne>ri; i od"odi ner"no
uzbu=enje iz tijela elije, !lika 0.
Slika 6. er"na elija
12/
Ner<ne elije !u, (o obliku i "eliini razno"r!ne. @i(ina ner"na
elija gra=ena je od ;ijela ner"ne elije, u koje# !e nalazi jedro ner"ne
elije, i od prod>=e;aka ner"ne elije. a jedno# kraju !u krai (rodu,e*i
9 dendriti a na drugo# kraju je dugaki (rodu,etak 9 akson, koji za"r$a"a
t"ore"ino# 9 ;eledendronom. er"na elija !e !a !"i# !"oji#
(rodu,e*i#a nazi"a jo$ i ne>ron, !lika 0.
er"na elija i#a i #no$t"o drugih t"ore"ina, (a o"aj opis
(red!ta"lja !a#o najgrublji !he#at!ki (rikaz ner"ne elije. &eliAina tijela
ner"ne elije je mikroskopska od jedne !totine do jedne de!etine
#ili#etara, dok ner"ni (rodu,e*i #ogu biti znatno du,i.
er"ne elije !e nalaze u"ijek u "ei# !ku(ina#a, ganglionima, a
snop (rodu,etaka ner"nih elija ine ner<. Gedan ner" je !a!ta"ljen od
ogro#nog broja ner"nih "lakana*a. (r., vidni nerv je sastavljen od ,--
(iljada takvi( vlakanaca.
4la"na B>nkcija ner<nih elija, je da prenese ner<no >:b>?enje
tj. !"e procese koji !e od"ijaju u ner"noj eliji kada je ona u ak*iji. Ner<no
>:b>?enje na!taje djelo"anje# dra=i ili s;im>l>sa 7!like, z"uka, oku!a,
#iri!a...8 na ner<ne :a<r@e;ke 9 recep;ore 7u ulu "ida, !luha, oku!a,
#iri!a...8 koje izazi"aju promjene elek;riAne i biohemijske (rirode. (r.,
:varni%enje; koje nastaje povla%enjem prstiju /ake preko vuneno"
predmeta kro kosu i sl.
er"na uzbu=enja !e $ire u obliku (ojedinih ner<nih imp>lsa koji
!e #ogu za#i!liti kao niz "alo"a 7tala!a8 koji ne(rekidno (rolaze kroz
neurone dok !e oni nalaze u ak*iji. 6na !e $ire u"ijek u jedno# (ra"*u, od
dendrita (re#a tijelu ner"ne elije i dalje kroz ak!on (re#a !lijedee#
neuronu, (reko !ina(!e 7!l. 08. Br:ina @irenja ner"nog uzbu=enja je
razliita u razni# ner"i#a, ali u (ro!jeku oko 10 #etara u !ekundi.
<zbu=enje !e ne $iri !a#o kroz jedan neuron, nego (rolazi ! jednog
neurona na drugi. 'je!ta gdje uzbu=enja (relaze ! jednog neurona na drugi
zo"u !e sinapse. a !ina(!a#a ne (o!toji direktan kontakt iz#e=u d"a
bli,a, indirektno (o"ezana neurona. @a "eza ili !(oj !e o!t"aruje (reko bio-
he#ij!ke s>ps;ance 7!l. 78. @u !u doga=aju razne biohe#ij!ke (ro#jene
koje u(ra"o o#ogua"aju indirek;ni (relaz ! jednog neurona na drugi.
120
Slika 3. Sina(!a 9 #je!to indirektnog (relaza
uzbu=enja ! jednog ner"a na drugi
Sinapse i#aju "eliko znaenje za ita"u funk*iju ner"nog !i!te#a.
6ne (red!ta"ljaju !"oje"r!ne W!kretni*eM ili WfiltereM za (ojedine "r!te
ner"nih i#(ul!a. 6"dje !e neki i#(ul!i (ojaa"aju, neki zau!ta"ljaju
7inhibiraju8 ili (ak !labe, a neki !e jedno!ta"no (ro(u$taju. 6"aj #ehaniza#
!ina(!a o!igura"a da !e ner"no uzbu=enje ne $iri difuzno, ne!elekti"no (o
!"i# neuroni#a, nego !e njego"o $irenje kanali$e u odre=eno# (ra"*u.
Sina(!a je neurofiziolo$ki !(oj d"aju ner"nih elija 7neurona8.
'ehaniza# rada !ina(!e je jedan od naj!lo,enijih #ehaniza#a u fiziologiji.
-oinje (ro#jeno# elektro-(oten*ijala u !a#oj ner"noj eliji $to akti"ira
ner"ni (rotok, za odre=eni ti( !ina(!e u"ijek u jedno# (ra"*u. a (relazu,
!a#oj dodirnoj ta*i, de$a"aju !e hemijske promjene koje dalje (o!reduju
ner"ni tok. S>ps;anca koja o#ogua"a te he#ij!ke (ro*e!e i !(ro"o=enje
i#(ul!a nazi"a !e he#ij!ki (o!rednik ili tran!#iter 9 (reno!na !u(!tan*a
7:r!ti, D., 13308.
;)S@> >);?J -<@>;+
;e je reeno da !e ner<no >:b>?enje $iri u"ijek u jedno# !#ijeru
kroz ne>rone. 'e=uti#, (o!toji jo$ jedna W!(e*ijaliza*ijaM #e=u ner"ni#
"lakni#a u odno!u na !#jer koji# ona (ro"ode uzbu=enja. eka ner"na
"lakna "ode uzbu=enje od raznih periBernih osje;nih organa (re#a
cen;ralnim dijelo<ima ner"nog !i!te#a, tj. (re#a mo:g> i kiAmenoj
127
mo=dini. @o !u sen:orni ner<ni p>;e<i. Druga ner"na "lakna "ode ner"no
uzbu=enje iz #ozga i ki#ene #o,dine (re#a razni# #i$ii#a i
,lijezda#a u organi#a. @o !u mo;orni ner<ni p>;e<i. Dakle, sen:orni
ner"ni (ute"i "ode ner"no uzbu=enje od (eriferije (re#a *entru a mo;orni
ner"ni (ute"i "ode ner"no uzbu=enje od *entra (re#a (eriferiji.
Bunk*ija o"ih ner"nih (ute"a je "idlji"a i iz ko#(lek!nijeg o(i!a
funk*ija (ojedinih organa, n(r. organa "ida, !luha, dodira, #iri!a, oku!a i
dr.
Cjud!ki organiza# ne(rekidno je izlo,en razni# uti*aji#a iz
"anj!kog !"ijeta koji ga okru,uje. Su$tina funk*ije ljud!ke !"ije!ti je u(ra"o
u odra,a"anju "anj!kog !"ijeta u njoj. Fez u!(je$nog i (ra"ilnog
odra,a"anja !"oje okoline, o"jek !e u njoj ne bi #ogao orjenti!ati,
ada(tirati (a ni odr,ati. Da bi #ogao odra,a"ati taj "anj!ki !"ijet u !"ojoj
!"ije!ti, odno!no, da bi ga #ogao u(oznati i u nje#u o(!tati o"jek
(o!jeduje (o!ebne Bi:iolo@ke mehani:me 7"ezi"ne, (rehra#bene, ner"ni,
endokrini i i#unolo$ki !i!te#8. 6 funk*iji o"ih fiziolo$kih funk*ija direktno
za"i!i (!ihiki ,i"ot o"jeka. -o!ebnu ulogu i znaaj u to#e i#aju razne
ner"ne !trukture.
(r.% jedan od najvaniji( odraa svijeta koji %ovjeku omo"uava
orjentaciju u ivotnoj sredini je vidni, vizuelni odra svijeta. Ljudski vid je
jedan od "lavni( faktora orjentacije %ovjeka u spoljnom svijetu. 2ulom
vida %ovjek stekne priblino <-= sponaja o svijetu u kojem ivi i od koje"
avisi. Pitanje je, dakle, kako %ovjek vidi3
Aita" ljud!ki organiza# ne(rekidno je izlo,en djelo"anju !"jetlo!nih
tala!a, elek;romagne;nih tala!a odre=enih du,ina. 'e=uti#, organiza#
o"jeka nije o!jetlji" na te tala!e nego !a#o (o!eban organ 9 oko.
>lektro#agnetni tala!i !u podra=aji koji djeluju na oko, odno!no na osje;ni
organ 9 okrajak <idnog ner<a, recep;or za !"jetlo!t. :ada !"jetlo!ni tala!i
iz "anj!kog !"ijeta podra=e oko, u nje#u !e zbi"a niz Bi:iolo@kih procesa
koji izazi"aju >:b>?enje ili ner"ni i#(ul! u re*e(tori#a "idnog ner"a.
er"no uzbu=enje !e $iri "idni# ner"o# 7!enzorni# (ute#8 (re#a #ozgu,
u sen:orni 7"idni8 cen;ar kore #ozga, a (oto# u asocija;i<ni cen;ar, gdje
!e ner"no uzbu=enje 7ner"ni i#(ul!8 (ret"ara u psihoner<no uzbu=enje 9
imp>ls, odno!no u !ubjekti"ni do,i"ljaj !"jetlo!ti tj. (odra,aja koji je
djelo"ao na oko 7re*e(tore8.
121
Dakle, funk*ija je "idnog ner"a da ner"no uzbu=enje od o!jetnog
organa 9 oka, "odi, !enzorni# (ute# (re#a *entri#a u kori #ozga. Fudui
da je ita"a akti"no!t toga ner"a (o"ezana !a jedno# "r!to# osje;lji<os;i,
to !e i "idni ner" zo"e osje;ni, sen:orni ner", a odgo"arajui *entar u kori
#ozga nazi"a sen:orni cen;ar za "id.
?!to o"o $to je reeno za mehani:am <ida "rijedi i za mehani:am
sl>ha, mirisa, dodira, ra<no;e=>, ;empera;>r> i !"e druge ljud!ke
o!jetlji"o!ti. @ako (o!toji odgo"arajui !enzorni ner" 7!enzorni (ut8 i
!enzorni *entar za !luh, dodir, #iri! i dr.
-re#a to#e, !enzorni ner"ni (ute"i "ode ner"no uzbu=enje u"ijek
od ulnih osje;nih organa (re#a odgo"arajui# *entri#a u kori #ozga.
Senzorni ner"ni (ute"i ne "ode uzbu=enje od *entra (re#a drugi#
organi#a. @u funk*iju "r$e mo;orni ner<ni p>;e<i.
Bunk*ija !enzornih nera"a (o"ezana je !a o!jeanje#, dakle !a
regis;ro<anjem doga?aja u <anjskom s<ije;>, a B>nkcija mo;ornih
nera<a (o"ezana je !a reago"anje# na te doga?aje. Ao"jek, dakle, na !"e
regi!tro"ane (odra,aje 9 doga=aje, reaguje, (o!ebni# organi#a 9 mi@iima
i ,lijezda#a s <anjskim i >n>;ra@njim l>Aenjem.
-o#ou #i$ia (okree !e ita"o tijelo ili (ojedini organi, a (o#ou
,lijezda !e #ijenjaju fiziolo$ki (ro*e!i 9 !"e u !kladu !a (ro#jena#a koje
!u o!jetni organi i na njih W!ignaliziraliM.
S"i #i$ii i ,lijezde !u iner"irani "lakni#a raznih #otornih nera"a,
koja u njih do"ode ner"ne i#(ul!e $to (olazi iz raznih mo;ornih cen;ara
#ozga i ki#ene #o,dine. -reko tih i#(ul!a #i$ii i ,lijezde dobijaju
Wko#andeM za reak*ije adek"atne (odra,aji#a.
@reba, dakle, razliko"ati d"ije od"ojene gru(e #ehaniza#a u
organiz#u. Pr<> gru(u !ainja"aju mehani:mi :a osjeanje, regi!tro"anje
(ro#jena 7(oja"a, zbi"anja, doga=anja...8 u "anj!ko# !"ijetu. @o !u razni
osje;ni organi i nji#a odgo"arajui sen:orni ner<ni p>;eg> gru(u ine mehani:mi :a reago<anje na (ro#jene
i !itua*ije u "anj!ko# !"ijetu. @o !u mi@ii i =lije:de !a odgo"arajui#
mo;ornim p>;e<ima i mo;ornim cen;rima u #ozgu i ki#enoj #o,dini.
6"e !u d"ije gru(e #ehaniza#a od"ojene, a i(ak, one djeluju
zajedniki i !kladno u ,i"otu organiz#a. 6"aj !klad o#ogua"aju (o!ebni
mehani:mi koji in;egri@> i koordiniraju rad !enzornih i #otornih
#ehaniza#a. @o !u razni asocija;i<ni cen;ri.
123
:?A'>+ '6TD?+
6!i# !enzornih i #otornih (ute"a koji (red!ta"ljaju periBerni dio
ner"nog !i!te#a, (o!toji jo$ i njego" cen;ralni dio kojeg ine mo:ak i
kiAmena mo=dina.
-otrebno je na(o#enuti da je s;r>k;>ra *jeloku(nog ner"nog
!i!te#a :na;no slo=enija u odno!u na (rethodni !he#at!ki (rikaz i iz"r$eno
obja$nja"anje koje je bilo naj"a,nije za razu#ije"anje (!ihikih (oja"a.
< to# kontek!tu i tak"o# ek!tenzitetu i intenzitetu (otrebno je
(rikazati i obja!niti i ki#enu #o,dinu.
1iAmen> mo=din> ine masa ner<nih elija i njiho"ih
prod>=e;aka koji !e nalaze u kanalu ki#enih (r$ljeno"a. Sa!ta"ljena je od
si<e i bijele !u(!tan*e. Si<a s>ps;anca je iznutra koju ine ner<ne elije, a
bijela s>ps;anca je iz"ana koju ine prod>=eci ner"ne elije, !lika 1.
Slika 5. -re!jek ki#ene #o,dine
:roz ki#enu #o,dinu (rolaze "eina ner"nih (ute"a koji !(ajaju
razne dijelo"e tijela !a #ozgo#. -reko ki#ene #o,dine !e spro<ode
130
ner<ni imp>lsi !enzorni# ner"ni# "lakni#a od ulnih organa ka *entru i
od *entara #otorni# (ute"i#a, ka ulni# organi#a, !lika 3.
Slika +. She#at!ki (rikaz ki#ene #o,dine !a ki#eni# ner"i#a
:i#ena #o,dina i#a d"ije gla"ne funk*ije. Gedna je spro<o?enje
ner<nih imp>lsa iz#e=u #ozga i (eriferije $to je obja$njeno. Druga je
reg>lisanje "eeg broja reBleksa.
131
2a reflek!nu akti"no!t (o!toji i "i$e *entara u razliiti# dijelo"i#a
#ozga, ali i#a odre=eni broj reflek!a koji#a je jedini *entar u ki#enoj
#o,dini. @ak"i !u, n(r. reflek!i !tezanja i ra!tezanja na udo"i#a. < njoj !e
nalazi i *entar pa;elarnog reflek!a, !he#a 4 i jo$ nekih drugih
jedno!ta"nijih reflek!a. -atelarni reflek! je "i!oko kore!(odentan !a ni<oom
(!iho#ornih reak*ija $to je znaajno za efika!ne rak*ije "ozaa u "o,nji.
Shema 4. She#a reflek!nog luka 9 (atelarni reflek!
:od nekih (o"reda ki#ene #o,dine iKili #ozga #o,e da !e (rekine
"eza iz#e=u #ozga i ki#ene #o,dine $to #o,e u!lo"iti djeli#ino ili
(ot(uno gubljenje o!jeta i gubitak (okreta i drugih funk*ija u dijelo"i#a
tijela i!(od (o"reda. < tak"i# !luaje"i#a o!obe ni!u u !tanju da, (o "olji,
kontroli$u (okrete nogu i ruku ili drugih dijelo"a tijela ili njego"ih funk*ija.
->)?B>)? >);? S?S@>'
132
PeriBerni dio ner"nog !i!te#a !a!ta"ljen je od #nogobrojnih
ner<nih <lakana 7neurona i dijelo"a neurona8 koji !e nalaze "an lobanj!kog
(ro!tora 7$u(ljine8 i "an ki#ene #o,dine i koja *entralni ner"ni !i!te#
(o"ezuju ! ulni# organi#a iz kojih ner"ne i#(ul!e od"ode u "i$e ner"ne
*entre a (oto# ner"ne i#(ul!e iz "i$ih ner"nih *entara "raaju u #i$ie i
,lijezde, !lika 10.
Slika +. -eriferni ner"ni !i!te#
133
< njego"o# !a!ta"u !u i ner<na <lakna nekih mo;ornih i
sen:ornih nera"a ije !e ner"ne elije nalaze u #ozgu i ki#enoj #o,dini.
er"ne elije periBernog ner<nog !i!te#a nalaze !e u gru(a#a koje
!e nazi"aju ganglijama. Du, ki#ene #o,dine nalaze !e d<a ni:a ;ak<ih
ganglija. Gedan niz ine a>;onomne ganglije 9 ner"ne elije iz kojih izlaze
ner<na <lakna <ege;a;i<nog sis;ema. Drugi niz !a!toji !e iz sen:ornih
ganglija soma;skog sis;ema. 'otornih ganglija !o#at!kog !i!te#a ne#a
jer ner"ne elije iz kojih izlaze #otorna "lakna !o#at!kog !i!te#a le,e u
*entralno# dijelu ner"nog !i!te#a.
;>4>@+@?;? >);? S?S@>'
er"ni !i!te# !e #o,e (odijeliti i (re#a p>;e<ima prenosa
ner<nih imp>lsa u glatke #i$ie trbu$nih i grudnih organa i u ,lijezde ili u
o!tale organe i dijelo"e tijela. -re#a o"o#e ner"ni !i!te# !e dijeli na
<ege;a;i<ni 7autono#ni8 ner"ni !i!te# i soma;ski ner"ni !i!te#.
6!i# cen;ara koji !e nalaze u kori mo:ga i #nogobrojnih ner"nih
#ehaniza#a (o"ezanih !a reflek!no# akti"no$u, u ki#enoj #o,dini, u
#ozgu, (o!toje jo$ neki cen;ri, koji ni!u !#je$teni u kori #ozga nego u
#a!i bijele !u(!tan*e, bli,e bazi #ozga. @o !u manje mase si<e s>ps;ance
koje !u uronjene u bijelu #a!u. @o !u s>pkor;ikalni *entri, ija je funk*ija,
tako=er, izrazito znaajna. eki od tih *entara naz"ani !u <ege;a;i<nim
cen;rima, jer oni u(ra"ljaju odre=eni# "egetati"ni# 7"italni#8 funk*ija#a
organiz#a 9 di!anje#, rado# !r*a i kr"otoka, rado# (roba"nih organa,
funk*ioni!anje# ,lijezda itd. :ako !e "idi to !u !"e <i;alne funk*ije bez
kojih o"jek ne #o,e o(!tati a (ogoto"o nor#alno funk*ioni!ati.
+kti"no!ti kor;ikalnih cen;ara !u goto"o u"ijek (raene i
odre=eni# s>bjek;i<nim do=i<ljajima 7n(r. emocionalne i dru"e reakcije
na ono /to se vidi, %uje, okusi...8. akti"no!ti s>pkor;ikalnih *entara ni!u
(raene tak"o# "r!to# do,i"ljaja. 6ni !"oju funk*iju oba"ljaju neza"i!no o
znanju o!obe o to#e, !"e dok !e ne$to u organiz#u ne (ore#eti. 2bog toga
ih nazi"aju i a>;onomnim cen;rima, jer !u u !"o# radu Wautono#niM, tj.
134
relati"no neza"i!ni o !"je!ti i "oljnoj regula*iji. ?#(ul!i koji (olaze iz o"ih
*entara $ire !e (o!ebni# ner"ni# (ute"i#a koji ine tz". <ege;a;i<ni ner"ni
!i!te#.
;egetati"ni ner"ni !i!te# ine d"ije gru(e ner"nih #ehaniza#a 9
simpa;iAki i parasimpa;iAki ner<ni sis;em. 6"i# ner"ni# !i!te#i#a "r$i
!e reg>lacija !"ih o!no"nih biolo$kih funk*ija organiz#a, a i i#aju i
(o!ebnu ulogu i u emocionalnom ,i"otu o"jeka.
Simpa;iAki ner"ni !i!te# !ti#ulati"no utie na ubrzani rad !r*a,
(ojaani kr"ni (riti!ak, (o"eano luenje adrenalina u nadbubre,ni#
,lijezda#a, na $irenje zjeni*a i drugih (ro#jena u tjele!ni# organi#a. O<e
promjene s> i:ra=enije > s;anje emocionalnog >:b>?enja.
Parasimpa;iAki ner"ni !i!te# i#a funk*iju da odr,a"a nor#alan
rad (ojedinih organa, u #irno# i e#o*ionalno neuzbu=eno# !tanju. 6n
djeluje na !#anjenje brzine rada !r*a i broja njego"ih otku*aja, na
!#anjenje kr"nog (riti!ka i druge (ro#jene.
'e=u !"i# !ubkortikalni# *entri#a izrazito znaajnu ulogu za
emocionalni =i<o; Ao<jeka i#aju ;alam>s i hipo;alam>s koji ga (od!tiu,
odr,a"aju, WfiltrirajuM i nor#alizuju. jiho"i# bi (ore#eaji#a bili
!raz#jerno (ore#eeni i e#o*ionalni do,i"ljaji, reak*ije i druge funk*ije
(o"ezane !a e#o*ija#a.
Slo,eno!t i "a,no!t "egetati"nog ner"nog !i!te#a "idlji"a je i u
!he#at!ko# (rikazu na !he#a /.
13/
Shema *. She#at!ki (rikaz "egetati"nog ner"nog !i!te#a
< !"e gru(e ner"nih elija dolaze ner"i iz "egetati"nih *entara u
#ozgu i iz ki#ene #o,dine, a iz njih "ode ner"na "lakna u =lije:de 9 u
ednokrini i im>nski !i!te#, kr<ne s>do<e 9 u kardio<ask>larni !i!te#
7!r*e, (lua...8 i organe >;robe 9 gas;roin;es;inalni !i!te# 7!to#ak,
,eluda*, *rije"a, jetra, be$ika...8.
;eliki dio ner"nih (ro*e!a od"ija !e a da (ri to#e o!oba ne#a
nikak"ih do,i"ljaja. (r., u or"animu se odvija proces probave, rada
lijeda, krvotoka... a osoba o tome ni/ta ne na 1 nema o tome svijest. #vi
procesi kod %ovjeka pri kojima su an"aovani samo nii centri mo"a
6ki%mena modina, produena modina, mali moak...7 nisu praeni
svije/u.
Da bi neki ner"ni (ro*e! 7n(r., o(a,anje8 izaz"ao do,i"ljaj 7n(r.
uoa"anje, reago"anje8 i (o!tao s<jesni proces, on #ora da Wzah"atiM
130
#o,danu koru jer ni s mo=danoj kori ni!u u"ijek
(raeni !"je!ni# do,i"ljaji#a. -o (ra"ilu kada !e od"ijaju odre=eni
fiziolo$ki (ro*e!i u #o,danoj kori, o!oba to do,i"lja"a kao odre=enu "r!tu
psihiAkih procesa.
< za"i!no!ti od toga koji dijelo"i #o,dane kore !u akti"ni, u ko#e
obi#u i na koji nain, o!oba i#a razliite "r!te do,i"ljaja 9 razliite o!jete i
o(a,aje, razliite (red!ta"e i #i!li, razliite zakljuke, odluke i (ona$anja.
iz okolno!ti utie na tu dina#iku o(a,anja, do,i"lja"anja, zakljui"anja,
reago"anja i (ona$anja. (r., !aobraajne !itua*ije !u !lo,ene i u!lo"lja"aju
izrazite !lo,ene intelektualne, e#oti"ne i "oljne efika!ne reak*ije.
i$ta !e u o"jeku ne doga=a iz"an ner"nog, endokrino 9
i#unolo$kog, duho"nog i (!ihikog !i!te#a. S"i (!ihiki !u u "i!okoj
kolera*iji !a fiziolo$ko 9 ner"ni#, endokrini# i i#unolo$ki# !i!te#o#.
>D6:)?? S?S@>'
137
-ored ner"nog !i!te#a koji i#a naj"a,niju ulogu za (!ihiki ,i"ot
o"jek, znaajnu ulogu i#aju i =lije:de s >n>;ra@njim l>Aenjem C
endokrine =lije:de koje ine !lo,en i o!jetlji" endokrini sis;em. @e
,lijezde lue !"oje (rodukte 9 hormone direktno u kr", a ti hor#oni i#aju
"i$e!truku, dana! jo$ nedo"oljno u(oznatu ulogu u na!tanku, raz"oju i
for#iranju lino!ti o"jeka i njego"ih o!obina 9 deter#inanti i di#enzija
(!ihikog ,i"ota.
?#ajui u "idu znaaj i ulogu brojnih razliitih ,lijezda za "anj!ko i
unutra$nje luenje, bitno je i!tai i znati ulogu i znaaj gla<nih =lije:da
endokrinog sis;ema, !lika 11.
Slika )). Tlijezde endokrinog !i!te#a
131
>ndokrini !i!te# !e !a!toji od niza ,lijezda !a unutra$nji# luenje#
koje (roiz"ode hormone koji, (ored o!talih bitnih obilje,ja i funk*ija,
(red!ta"ljaju hemijske por>ke koje kroz kr"otok !ti,u #ali# koliina#a
do odredi$ta, gdje "r$e !"oje funk*ije.
eki hormoni djel>j> na speciBiAne organe tako $to >br:a<aj> ili
spreAa<aj> odre?ene reakcije dok drugi djel>j> na s<a ;ki<a i reg>li@>,
iz#e=u o!talog, me;aboli:am i ras;.
!ipo;alam>s i#a ulogu #o!ta iz#e=u ner"nog i endokrinog
!i!te#a. 6n !adr,i ner"ne *entre koji reguli$u razliite tjele!ne funk*ije a
tako=e, (reko !"ojih hor#on!kih izlue"ina #ijenja akti"no!t hi(otize.
Ji(otala#u! je *entar za regula*iju i kontrolu #nogih reak*ija u
utrobi 7"i!*eralnih reak*ija8 9 a(etita, ,e=i, tjele!ne te#(erature, !(a"anja...
?#a znaajnu ulogu u reg>lisanj> i kon;roli emocionalnog do,i"lja"anja i
reago"anja.
!ipo;alam>s i hipoBi:a !u d"ije #ale !trukture koje !e nalaze u
bazi "elikog #ozga i i#aju speciBiAan ana;omski odnos. S jedne !trane,
neki neuroni hi(otala#u!a i#aju (rodu,etke koji dolaze do zadnjeg re,nja
hi(ofize 7neurohi(ofize8, ! druge !trane, mre=a <enskih kr<nih s>do<a ili
hipo;alarno C hipoBi:ni por;alni !i!te#, (reno!i hor#onalne ele#ente koje
je (roiz"eo hi(otala#u! do (rednjeg re,nja hi(ofize 7adenohi(ofize8.
!ipoBi:a je ,lijezda koja !e nalazi u kori #ozga. Aine je (rednji i
!tra,nji re,anj. Prednji re=anj lui hor#on koji >;iAe na rad os;alih
=lije:da a i na ras; ;ijela. -ojaani rad o"e ,lijezde u!lo"lja"a gigan;i:am,
(o!ebno na (ojaan ra!t udo"a. 4igantiza# je (raen (ojaano#
uzbudlji"o$u 7iritabilno$u8, !labljenje# (a#enja, o($to# a(atijo#...
edo"oljno luenje o"og hor#ona u!lo"lja"a neke for#e pa;alj>s;og ra!ta
koji #ogu biti izrazito agre!i"ni.
Jor#oni hi(ofize (od!tiu #elano*ite, ko,ne elije koje (roiz"ode
(ig#ent koji odre=uje boju ko,e. ?#a anaboliAko dejs;<o, (od!tie ra!t
ko!tiju, #i$ia i !"ih organa toko# djetinj!t"a i (uberteta 7#ladala$t"a8.
-od!tie luenje hor#ona tiroidne ,lijezde 7tireotro(in iKili tirok!in8,
(od!tie koru nadbubre,nih ,lijezda da (roiz"odu kortiko!teroide, izazi"a
zadr,a"anje "ode u bubrezi#a 7(roiz"odi kon*entri!aniju #okrau8 i
133
!u,a"a kr"ne !udo"e, (od!tie luenje #ajinog #lijeka, izazi"a
kontrak*ije #aterni*e (ri (oro=aju, reguli$e !azrije"anje o(lodnih elija
7!(er#atozoida i jajnih elija8 i (roiz"odnju (olnih hor#ona...
.iroidna ili @;i;na =lije:da !e nalazi na (rednje# dijelu "rata i
!a!toji !e od d<a boAna re=nja koja okru,uju (oetak du$nika i koji !u
u!ko !(ojena uzani# dijelo# tki"a z"ani# !u,enje, a (onekad !e ja"lja i
#ali gornji (rodu,etak z"ani piramidalni re=anj.
@iroidna ,lijezda (roiz"odi d"a hor#ona, ;iroksin i ;rijod C
;ironin, !u$tin!ki "a,na za Bi:iAki ras; i men;alni ra:<oj djece, koji
(od!tiu #etabolike reak*ije organiz#a, (o"ea"ajui elij!ku po;ro@nj>
kiseonika i proi:<odnj> ;oplo;e.
2a #etaboliku finu ra"note,u organiz#a, jednu od bitnih o!no"a
o($te bio-(!iholo$ke i !o*ijalne ra"note,e o"jeka $to je u!lo" za efika!ne
reak*ije o"jeka u !"i# ,i"otni# !itua*ija#a, (o!ebno ote,ani#
7trau#at!ki#8 kao $to !u i neke !aobraajne !itua*ije, bitno je reg>lisanje
B>nkcije ;iroidne =lije:de.
-roiz"odnja tiroidnih hormona za"i!i od (od!ti*ajnog dej!t"a
hormona ;ireo;ropina 7@SJ8, koji proi:<odi hipoBi:a, a ije luenje, !
druge !trane za"i!i i od faktora koji o!loba=a tireotro(in 7@)J8, koji
proi:<odi hipo;alam>s. Bina ra"note,a iz#e=u o"a d"a hor#ona
o#ogua"a da tijelo (rilagodi ni"o tiroidnih hor#ona u kr"i !"oji#
(otreba#a. -od!ti*anje o"e ,lijezde ra!te kada do=e do njiho"og nedo!tatka
7(oziti"na (o"ratna !(rega 9 (oziti"ni fit-bek8, a u#anjuje !e kada do=e do
njiho"og "i$ka 7negati"na (o"ratna !(rega 9 negati"ni fit-bek8, !he#a 0.
140
Shema 6. )eguli!anje funk*ije tiroidne ,lijezde
@iroidna ,lijezda lui i druge bitne hor#one znaajne za finu
#etaboliku i !o#at!ku ra"note,u organiz#a (ute# (aratiroidnih ,lijezda.
Para;irodne =lije:de !u Ae;iri si>@ne =lije:de !#je$tene na zadnjoj !trani
oba bona re,nja tiroidne ,lijezde. jiho"a funk*ija je da (roiz"ode
para;iroidni hormon C para;hormon, koji ue!t"uje u reguli!anju ni"oa
kal*ija i fo!fora u kr"i.
Osno<na >loga para;iroidnog hormona je da podigne ni<o
kalcij>ma > krje
apsorpcij> o"og bitnog #inerala 7kal*ija8 u !i!te#u za "arenje i razara
ko$tano tki"o da bi iz njega o!lobodio rezer"e kal*ija, dok i!to"re#eno
u#anjuje gubitak kal*ija (reko #okrae.
Jor#on ;iroksin reguli$e po;ro@nj> kiseonika i#e djeli#ino
reg>li@e energe;ske (otrebe i (oten*ijale organiz#a. Nedo<oljno l>Aenje
hor#ona tirok!ina u!lo"lja"a o($te >sporenje > dinamici organi:ma,
o!oba !e br,e za#ara i !(orije reaguje. -retjerano luenje hor#ona tirok!ina
u!lo"lja"a (retjeranu akti"no!t 7hi(erakti"no!t8, (o"eanu ner"nu na(eto!t,
141
uzbu=enje, zabrinuto!t, tenziju... +ko $titna ,lijezda od djetinj!t"a
nedo"oljno funk*ioni$e to u!lo"lja"a znaajno u!(orenje ra!ta, u#anjuje
energet!ke (oten*ijale i !nagu organiz#a, u!lo"lja"a defi*it #entalnih i
drugih !(o!obno!ti do #entalne retarda*ije.
6"i i drugi (okazatelji iz obla!ti endokrinog !i!te#a oba"ezuju
ek!(erte iz obla!ti #edi*ine, (!ihologije, obrazo"anja i !aobraaja da to
znaju i da znaajne !i#(to#e (re(oznaju i kod ue!nika u !aobraaju.
@oko# o*jene njego"e zdra"!t"ene i radne !(o!obno!ti iKili (riliko#
"je$taenja u !aobraajni# nezgoda#a.
Nadb>bre=ne =lije:de !u d"ije #ale ,lijezde (ira#idalnog oblika
koje !u !#je$tene kao WkapiceM iznad "rha !"akog bubrega 7de!na i lije"a
nadbubre,na ,lijezda8. 6ne !adr,e d"a razliita dijela, razliitog !a!ta"a i
dej!t"a.
Sr= nadb>bre=ne =lije:de je !rednji dio obrazo"an od ner"nog
tki"a !(e*ijalizo"anog za (roiz"odnju ka;elohamina, kao $to !u adrenalin
i noradrenalin.
1ora nadb>bre=ne =lije:de je !(olja$nji dio funk*ioni$e na
(od!ti*aj hor#ona hi(ofize kor;iko;ropina 7+5@J8 i !a!toji !e od tri !loja
,ljezdanog tki"a koji (roiz"ode razliite kor;ikos;eroidne hormone%
Re;ik>larna :ona (roiz"odi androgene kao $to je
dehidroepiandros;eron, koji djeluju kao #u$ki (olni hor#oni.
8ascik>larna :ona (roiz"odi gl>kokor;ikoide.
#lomer>larna :ona lui mineralokor;ikoide. <gla"no#, kora
nadb>bre=ne =lije:de lui hor#on kor;in.
1or;in i adrenalin znaajno utiu i reguli$u #etaboliza#
organiz#a o"jeka u (o"ezano!ti !a ada(ta*ijo# ,i"otnoj !itua*iji u kojoj
!e nalazi.
Pomanjkanje kor;ina uzrokuje be!ani*u, o($ti za#or, !labljenje
!ek!ualnih nagona, o($tu !labo!t, a(atiju... PojaAano l>Aenje kor;ina
uzrokuje (retjerano o!na,enje, (rerani ili (ojaani !ek!ualni nagon kod
djeaka i odra!lih #u$kih o!oba i #u$kobanja!tih (ro#jena kod dje"oji*a i
odra!lih ,ena.
PojaAano l>Aenje adrenalina (ojaa"a kr"ni (riti!ak, ubrza"a rad
!r*a, (o"ea"a #i$inu na(eto!t... Djelo"anje adrenalina je "i!oko
142
(o"ezano !a funk*ioni!anje# !i#(atikog dijela "egetati"nog ner"nog
!i!te#a, a i !a (ore#eaji#a koji na!taju u organiz#u (o"ezanih !a
e#o*ija#a. -ojaano luenje adrenalina u!lo"lja"a ner"nu i e#o*ionalnu
na(eto!t koja !e #o,e #anife!to"ati razliiti# obra!*i#a nekontroli!anog i
agre!i"nog, na!ilnikog, nekulturnog i de!trukti"nog (ona$anja, (ored
o!talih i kod ue!nika u !aobraaju.
< g>@;eraAi 7!lezini8, uronjene u tki"o koje (roiz"odi i:l>Ae<ine
:a <arenje, nalaze !e gr>pe elija z"ane "angerhanso<a os;r<ca. 6na !u
obrazo"ana od d"a ti(a elija zadu,enih da lue i izlje"aju direktno u kr"
hormone koji reguli$u me;aboli:am @eera i njego"u koncen;racij> u
kr"i. @o !u elije alBa koje (roiz"ode gl>kogen i elije be;a, koje
(roiz"ode ins>lin. i"ela*ija glukogena i in!ulina je jedan od u!lo"a
#etabolike i o($te bio-(!iholo$ke ra"note,e.
Polne =lije:de (ored !t"aranja (olnih elija, lue i posebne
hormone koje reguli$u (olne i !ek!ualne karakteri!tike 9 (ol i for#u tijela,
boju gla!a i drugih obilje,ja lino!ti. Sa (!iho-biolo$kog a!(ekta o"i
hor#oni !u jedan od znaajnih faktora koji utiu na for#iranje #u$kih i
,en!kih *rta i !lo,enih !"oj!ta"a lino!ti.
-o!toje i dr>ge =lije:de iji hor#oni, tako=e i#aju znaajnu ulogu
u raz"oju i funk*ioni!anju lino!ti.
-o(ut !"ih drugih organa u tijelu o"jeka, i endokrine ,lijezde !u
(od uti*aje# i#(ul!a koji dolaze iz ner"nog i i#unolo$kog !i!te#a.
-odrazu#je"a !e i njiho" uzaja#ni uti*aj. Dakle, ni$ta !e ne doga=a iz"an
(o"ezano!ti i #e=u!obnih funk*ioni!anja ner"nog, endokrinog i
i#unolo$kog, duho"nog i (!ihikog !i!te#a.
M,NS1 SS.'M
?!tra,i"anja !u (okazala da !u ner<ni i endokrini sis;em o!jetlji"i
na djelo<anje Ainilaca psiholo@ke prirode i naroito, emocija, ali i da
(o!toji (o"ratna "eza i (o"ratni uti*aj endokrinog !i!te#a na *entralni
ner"ni !i!te#, odno!no (!ihu 7:alianin, -. et all. 1334E 'ili, +., 20048.
Saobraajne !itua*ije !u znaajno za!iene razliiti#
do,i"lja"anji#a, e#o*ija#a i !tre!ni# !itua*ija#a.
-ozna"anje ne>roendokrinih mehani:ama i procesa koji#a !e
o!t"aruje !tre!na reak*ija, e!to > s<akodne<nom =i<o;> i > saobraaj> od
143
(o!ebnog je znaaja za bolje ra:>mije<anje i s;resa i posljedica s;resa.
a rezultati#a o"ih i!tra,i"anja za!no"ana je i teorija o kla!ini#
(!iho!o#at!ki# (ore#eaji#a i bole!ti#a 7'ili, +., 20048.
.im>s ili gr>dna =lije:da je #ali li#fni organ koji !e nalazi u
!redi$tu grudnog ko$a, iza grudne ko!ti. < ti#u!u sa:rije<aj> bijela kr<na
:rnca z"ana limBoci;i i u toku Be;alnog perioda i dje;injs;<a da bi bila
!(re#na za oba"ljanje !"oje !(e*ifine funk*ije.
Sle:ina 7gu$teraa8 je organ koji (roiz"odi neka bijela kr"na zrn*a i
koji djeluju kao filter za kli*e i nei!toe u kr"i koja kru,i kroz nju.
"imBni A<oroglas;e ;<ore<ine 7for#a*ije8 u#etnute na
p>;anji limBnih s>do<a, u koji#a !u #nogobrojna bijela kr"na zrn*a i
djeluju kao filter za kli*e, bakterije, "iru!e i razliite nei!toe
7konta#ina*ija8.
1os;na sr= je tki"o koje !e nalazi u unutra$njo!ti razliitih ko!tiju
!keleta i koji proi:<odi kr<ne elije, a #e=u nji#a i bijela kr"na zrn*a.
+ko neki !trani agen! (rodre u organiza#, im>nski sis;em (r"o
o!loba=a nespeciBiAan odgo<or za!no"an na mehani:mima koji (o!toje od
ro=enja 9 to je prirodni ili >ro?eni im>ni;e;.
+ko to nije do"oljno, (roiz"odi !e speciBiAan odgo<or (roti" bilo
kojeg na(adaa, bilo da djeluju direktno bijela kr"na zrn*a, bilo antitijela
koja (roiz"ode neka od tih bijelih kr"nih zrna*a 7(laz#a elije8. 6"o !e
nazi"a s;eAenim im>ni;e;om koji !e raz"ija toko# ,i"ota u onoj #jeri u
kojoj !e organiza# !uoa"a !a razliiti# na(adai#a 9 biolo$ke, (!iholo$ke
iKili !o*ijalne (rirode.
< kategoriji neuroendokrinih reak*ija je!u i reakcije a>;onomnog
ner<nog sis;ema 7!i#(atikog i (ara!i#(atikog8 i reakcije endokrinog
sis;ema. 6(a,anje !tre!ogenog doga=aja ak;i<ira hipo;alam>s koji
s;im>li@e osloba?anje hormona hipoBi:e 7adrenokor;iko;ropni horG
mon8. 6"aj hor#on akti"ira luenje hor#ona nadbubre,ne ,lijezde
adrenalina i noradrenalina, koji s;im>li@> ak;i<nos; simpa;iAkog
ner<nog sis;ema. :ada o(a!no!t (re!tane, (ara!i#(atika akti"a*ija "raa
tijelo u !tanje ho#eo!taze, !#anjujui akti"no!t na uobiajeni ni"o. 6"aj
(ro*e! o(i!ao je 5annon 131/ 72oto"i, '., 1333E 'ili, +., 20048.
144
Dana! !u neuroendokrine (ro#jene karakteri!tine za !tre!,
ugla"no#, (oznate. 5entralna dile#a u o"oj obla!ti dana! je!te% da li !u o"e
(ro#jene !(e*ifine ili ne, tj. da li !u !"i !tre!ori (o"ezani !a jedno#
o($to# reak*ijo# ili !u razliiti !tre!ori u "ezi !a razliiti# ti(o"i#a
reak*ijaL (annonGomije<a da s>
Bi:iolo@ke reakcije koje s> dio s;resGprocesa >ni<er:alne. o"ija
i!tra,i"anja, #e=ut#, ukazuju na to da (o!toje razlike u reago"anju, iji !u
iz"or indi"idualne karakteri!tike, kao i razlike koje !u u "ezi !a ti(o"i#a
!tre!ora 75oo(er i -aSne, 1331E +ldVin, 1334E 'ili, +. 20048.
-ore#eaji u funk*ioni!anju im>nog sis;ema (red!ta"ljaju drugu
kategoriju u organiz#u, karakteri!tinu za !tre!. 6ni !u "eo#a ko#(lek!ni i
nedo"oljno i!(itani. -o!toje (oda*i o "eoj ue!talo!ti "iru!nih infek*ija
kod o!oba (od !tre!o#. -ret(o!ta"lja !e da (o!toji kauzalna (o"ezano!t i
"i!oka korela*ija (ro*jene, do,i"lja"anja doga=aja i !tilo"a reago"anja na
njih i i#unolo$kog !tatu!a lino!ti.
Dakle, endokrini i im>ni !i!te# i#aju znaajnu ulogu u (ro*e!u
!tre!a. <tiui na biohe#ij!ke i *elularne (ro*e!e u tijelu, oni (red!ta"ljaju,
tako=e, reg>la;orne i in;egra;i<ne mehani:me. -o!toje brojne uzaja#ne
<e:e endokrinog i im>nog sis;ema sa ner<nim sis;emom, a ;o :naAi i sa
psihiAkim i ner<nim procesima koji se > njem> od<ijaj>.
m>nski sis;em je :ad>=en :a odbran> organi:ma od na(ada
#no$t"a !tranih !iu$nih i (oten*ionalno o(a!nih ele#enata koji na!
okru,uju kao $to !u brojne kli*e, bakterije i "iru!i. Da bi u!(io u to#e,
im>nski sis;em za"i!i od djelo"anja bjelih kr<nih :rnaca ili le>koci;a/
koji (roiz"ode razliiti tjele!ni organi i koji !e ne(re!tano kreu kroz tijelo
tra,ei !"e "r!te $tetnih agena!a da bi ih, kada ih otkriju, >ni@;ili i
onesposobili 9 neutrali!ali njiho"a $tetna djelo"anja.
m>nski sis;em $titi i "r$i odbranu i od s<ih dr>gih Bak;ora koji
!labe i i!*r(ljuju adap;i<ne snage i oslonce organiz#a lino!ti.
2naajnu ulogu u i#un!ko# !i!te#u i#aju njego"i organi 9 ;im>s
ili gr>dna =lije:da, limBni A<oro<i, sle:ina i kos;na sr=, !lika 11.
14/
Slika )). 6rgani i#un!kog !i!te#a
-odrazu#ije"a !e da je mo:ak organ psihe, i, i!to"re#eno, gla"ni
regulator i koordinator rada tjele!nih organa. 6"i# funk*ija#a #ozak
o!t"aruje integra*iju (!ihikih i !o#at!kih (ro*e!a. Mo:g> pripada
cen;ralna >loga > s<im psihosoma;skim procesima/ a i > procesima koji
se od<ijaj> > s;res>0
Stre!ori iz !(olja$nje i unutra$nje !redine djeluju na (!ihu, odno!no
#ozak, (ute# o!jeanja, odno!no o(a,anja, kada !e ti o!jeaji !(oje !a
140
(rethodni# i!ku!t"o#. 6"o uno$enje u #ozak infor#a*ija o (ro#jena#a u
!(olja$njoj i unutra$njoj !redini ne ogrania"a !e !a#o na (ro!te (er*e(*ije.
;eo#a je "a,no ut"rditi znaenje i znaaj tih (ro#jena i, (o!ebno, da li
one ugro,anaju organiza# na bilo koji nain. 'ozak oba"lja i taj zadatak.
-ro#jene koje do"ode do !tre!a i#aju, (ored onoga $to je zajedniko za !"e
ljude, i ko#(onente "a,ne !a#o za (ojedin*e. ?z tih razloga i!te (ro#jene u
!(olja$njoj !redini ili u tijelu o"jeka ne izazi"aju i!te reak*ije kod razliitih
o!oba.
Procjena :naAenja i :naAaja promjena C > spolja@njoj i
>n>;ra@njoj sredini, koje je organiza# regi!tro"ao, za!ni"a !e, (rije !"ega,
na ,i"otno# i!ku!t"u, koje !e !tie uenje#. Ti"otno i!ku!t"o, odno!no
uenje, bitno je i za (ro*jenu !o(!t"enih !naga i !(o!obno!ti za
konfrontiranje !a !tre!no# !itua*ijo# koja je, na bilo koji nain,
ugro,a"ajua. Fez obzira na to da li !u (o#enute (ro*jene realne ili
nerealne, od njih u naj"eoj #jeri za"i!i (!ihiko, (rije !"ega e#o*io-nalno
reago"anje, kao i !"a druga reago"anja u "idu (ro#jene tjele!nih funk*ija i
#anife!tnog (ona$anja 7reak*ija ti(a borbaGbjeks;<o ili >mr;<lji<anja,
odno!no, pasi<nog preda<anja8. Geziko# raunara reeno, od (o#enutog
inp>;a u #ozak i njego"e obrade, za"i!i o>;p>; iz #ozga, koji (okree niz
(ro#jena (!ihikih i tjele!nih funk*ija u *ilju (rilago=a"anja no"ona!taloj
!itua*iji 7:alianin, -. et all, 1334E 'ili, +., 20048.
<!(o!ta"ljanje "eza iz#e=u #o,danog Din(utaD i Dout(utaD, kako
(!ihikog, tako i !o#at!kog, "r$i !e znatni# dijelo# uenje#. 'e=uti#,
neki od neuron!kih (ute"a koji (o"ezuju odre=ena i!ku!t"a i reago"anja na
njih !u (redodre=eni, tj. (o!toje "e na ro=enju. Drugi !e !tiu, tj. !t"araju
uenje#. &isceralni odgo<ori na psiholo@ke s;im>l>se, n(r. kao i
psiholo@ke reakcije na por>ke i: ;ijela, uoblia"aju !e na naine koji !e,
bar djeli#ino, razlikuju kod razliitih indi"idua. @o je u!lo"ljeno, (ored
o!talog, na!lje=e# 7kon!titu*ija, te#(era#ent, !(o!obno!ti.8 i razliiti#
,i"otni# i!ku!t"o# 7@oko# ,i"ota !"i ljudi naue da !e (la$e odre=enih
!itua*ija i objekata, odno!no !tre!ora koji ih ugro,a"aju. -ri to#e !"i
i!(olja"aju bar neke razlike u (!ihiko# i tjele!no# reago"anju8. -o!toje
razlike i u !"je!no# do,i"ljaju, u e#o*ionalno# i tjele!no# reago"anju, u
(ona$anju itd. < !"e#u to#e, neki u!(ije"aju da o"ladaju !"oji# !traho#,
dok drugi raz"ijaju (anian !trah !a tjele!ni# #anife!ta*ija#a 7n(r.
bljedilo, nojenje, ta(ikardija, smetnje u disanju, te/koe u kretanju,
147
uko%enost, /irenje jenica itd.8. Gedni u!(ije"aju da !e kontroli$u i
organizuju, dok drugi izbezu#ljeno bje,e, nekontroli!ano i dezorijenti!ano
tre na razliite !trane 7n(r. pretr%e na teritoriju suprotne strane u ratu8.
S"e !u to #ogua i!(olja"anja !tre!ne reak*ije, tj. niza lanano (o"ezanih
reago"anja u !tre!u. ;a,no je na(o#enuti da i (er*e(*ije o"ih (!ihikih i
tjele!nih (ro#jena i (ro*jene njiho"og znaenja i znaaja, kod !ebe ili kod
druge o!obe, #ogu (od!ti*ati ili !#iri"ati dalja reago"anja u !tre!noj
!itua*iji.
<enje, koje u!(o!ta"lja i #odifikuje "eze iz#e=u #o,danog
Min(utaO i Mout(utaO, nije obian !"je!ni kogniti"ni (ro*e!. a njega utiu i
!adr,aji ne!"je!nog. 6no tee i kla!ini# Pa<lo<lje<im i ins;r>men;alnim
>slo<lja<anjem. -od uti*aje# je i dru$t"enih i kulturolo$kih faktora.
aj"ei dio nauenog (otie iz ranog djetin!t"a. 6d bitnog znaenja je
u"re#enja"anje uenja !a raz"oje# ner"nog !i!te#a 7i #ozga8, odno!no
(!iholo$ki# raz"oje# jedinke. )ana i!ku!t"a utiu i na he#iju i na
anato#iju ner"nog !i!te#a, (o!ebno #ozga. 2bog toga je u analizi naina
reago"anja na !tre!ne !itua*ije u !"akodne"no# ,i"otu (a i u !aobraaju,
neo(hodno ukljuiti (!iho!o*ijalne karakteri!tike lino!ti kao neza"i!ne
"arijable.
-S?J6><)6>D6:)?? -)65>S? < S@)>S<
5entralni ner"ni !i!te# !"oje regulatorne i koordinati"ne funk*ije
oba"lja u tije!noj !aradnji !a endokrini# i i#unolo$ki# !i!te#o#.
?z#e=u (!ihe, ner"nog, endokrinog i i#unolo$kog !i!te#a (o!toji
#e=u!obna za"i!no!t i interak*ija. i$ta !e u (ro*e!u o(a,anja,
do,i"lja"anja i reago"anja na (odra,aje ne doga=a iz"an na"edenih !i!te#a.
@ako je i u !tre!u. @o (ot"r=uju no"ija i!tra,i"anja koja ot"araju $ire
#oguno!ti u(ozna"anja etiologije, (re"en*ije ili lijeenja (ore#eaja.
PoAe;ak/ ;ok i ishod s;resa po<e:an je sa psihiAkim procesima 7o(a,anje,
(ro*jena, do,i"lja"anje8, ner<nim 7!enzorni i #otorni ner"ni (ute"i,
!enzorni, a!o*ijati"ni i #otorni *entri.8, endokrinim 7funk*ija hi(ofize,
uti*aj na druge ,lijezde, luenje hor#ona, uti*aj na druge (!ihike i ner"ne
(ro*e!e.8 i im>nolo@kim sis;emom 7(redi!(onirano!t za !tre!,
(!ihofizika ot(orno!t ili (ak "ulnerabilno!t.8.
141
'>J+?2'? ><)6>D6:)??J -)65>S+ < S@)>S<
6!o"ina hi(otala#u! 9 (rednji re,anj hi(ofize 9 kora nadbubre,ne
,lijezde (red!ta"lja "eliki endokrini !i!te#, iji je iz"or u hi(otala#u!u.
Jor#onalna ka!kada u nje#u (ojaa"a !ignal koji do"odi do toga da !e
kortiko!teroidi, kao naj"a,niji hor#oni !i!te#a, o!loba=aju iz kore
nadbubre,ne ,lijezde i ulaze u o($tu *irkula*iju. a !"ako# ni"ou !i!te#a
#ehaniz#i !u ti(ino endokrini. S(e*ijalizo"ane elije o!loba=aju !"oje
(rodukte !ekre*ije, koji do!e,u kr"ni# (ute# do drugih elija, gdje
i!(olja"aju !(e*ifino dej!t"o. Jor#oni ne !toje ne(rekidno na
ra!(olaganju. 1or;eks nadb>bre=ne =lije:de ne Nskladi@;iO
kor;ikos;eroide/ <e ih s;<ara na :ah;je</ odnosno na da;i signal. @o ini
o"aj !i!te# u iz"je!noj #jeri inertni#. -otrebno je ne$to "i$e od tri #inuta
da bi !e, (o!lije do,i"ljenog !traha, po<eala koncen;racija
kor;ikos;eroida koji cirk>li@> > kr<i/ i odreago<alo. , ;om se in;er<al>/
pre;pos;a<lja se/ doga?a emocionalna :ara<njenos; 7zbunjeno!t,
ukoeno!t, (!ihika i fizika blokada i dr.8. -o!lije toga (o"eana
kon*entra*ija !e odr,a"a "i$e de!etina #inuta 7aku#ula*ija !naga8.
a!u(rot to#e, !i#(atiki !i!te# je ti(ino neuron!ki. )elej!ke
!tani*e 9 bulbarna, #edularna i ganglij!ka, (o (rirodi !u !ina(tike, (a !e
!ignal brzo (reno!i, a (reno!ila* (oruke 7#e!end,er8 je u"ijek na
ra!(olaganju, !intetizo"an na #je!tu i (ri!utan u !ina(tiki# "ezikula#a.
Aita"a tran!#i!ija !e dogodi "eo#a brzo u hiljaditi# dijelo"i#a !ekunde.
-o!toji, dakle, u(adlji"a razlika u funk*ioni!anju o!o"ine
hi(otala#u! 9 hi(ofiza 9 kora nadbubre,ne ,lijezde i o!o"ine !i#(atiku! 9
#edula nadbubre,ne ,lijezde. 'e=uti#, dihoto#ija u funk*ioni!anju
(o#enuta d"a !i!te#a, od kojih jedan funk*ioni$e kao hor#on!ki, a drugi
kao ner"ni, !a#o je (ri"idna. 'oderna neurobiologija (ru,a !"e "i$e
dokaza da !"aki od o"a d"a !i!te#a i#a iz"je!ne karakteri!tike i onog
drugog. ;e dugo !e zna da !i#(atiki ner"ni !i!te# (red!ta"lja i neku
"r!tu endokrine ,lijezde, ! obziro# na funk*ioni!anje #edule nadbubre,ne
,lijezde. Adrenalin i noradrenalin #edule nadbubre,ne ,lijezde ulaze u
o($ti kr"otok, koji ih "odi *ijeli# organiz#o# do njiho"og odredi$ta. S
druge !trane, kor;iko;ropna oso<ina B>nkcioni@e i na endokrini i na
ner<ni naAin. Ielije hi(otala#u!a koje !inteti$u 5)B 7kortikoliberin8 !u
(ra"i neuroni, iji ak!on!ki za"r$e*i do"ode (e(tid do hi(ofize. 5)B je
dakle, ne>rohormon 9 hor#on!ki (o funk*iji, a neuron!ki (o (orijeklu
7:alianin, -. et all, 1334E 'ili, +., 20048.
143
'>J+?2'? +D+-@+5?G> ? )>4<C+5?G>
'>@+F6C?2'+ < S@)>S<
+da(ta*ija u !tre!u je !lo,en (ro*e! koji (okree !"e ka(a*itete
koji#a organiza# ra!(ola,e, da bi !e rije$io na!tali (roble#. a (r"o#
#je!tu, to !u razni obli*i (ona$anja > cilj> konBron;acije. -ona$anje koje
organizuje i koji# u(ra"lja #otorni kortek!, iz"r$a"a !e anga,o"anje#
!keletnih #i$ia. >nergiju koja !toji na ra!(olaganju treba #obili!ati i
u(utiti ta#o gdje je neo(hodna, (rije !"ega u #i$ino tki"o i #ozak. @o !e
oba"lja hormonima adap;acije. 2naajnu ulogu u procesima adap;acije,
tj. u regula*iji ho#eo!taze, i#aju ne>ropep;idi. euro(e(tidi#a !e
nazi"aju !"i (e(tidi koji !e nalaze u ner"ni# elija#a 7<a:opresin i
oksi;ocin8. -o!toji "eliki broj neuro(e(tida ija biohe#ij!ka !truktura i
uloga nije jo$ otkri"ena.
aju(adlji"iju ulogu u (ro*e!u ada(ta*ije i#a kortikoliberin 75)B8.
:ada !e 5)B ubrizga u #o,danu ko#oru, ja"ljaju !e razno"r!ni efekti koji
(od!jeaju na !i#(to#e u !tanju !tre!a% akti"a*ija (ona$anja i !#anjenje
du,ine !na, o($ta !ti#ula*ija !i#(atiku!a !a (eriferni# o!loba=anje#
katehola#ina, hi(erglike#ija, hi(ertenzija i tahikardija, !#anjenje
inte!tinalnog #otiliteta, !#anjeno luenje !to#ane ki!eline. 'ogue je da
kortikoliberin ue!t"uje u koordina*iji brojnih biolo$kih odgo"ora na !tre!,
dijelo# endokrinim mehani:mom C kon;rolom kor;iko;ropne oso<ine,
ali i ner<nim p>;e<ima 9 ue!t"o"anje# u akti"a*iji !i#(atikog !i!te#a,
kao i uti*aje# na (ona$anje. Slino je i !a drugi# hipo;alamiAkim
ne>ropep;idima koji kontroli$u (rednju hi(ofizu, a (otiu iz
!(e*ijalizo"anih neurona. ;eina o"ih (e(tida di!tribui$e !e i u #ozak
(ute# !lo,ene funk*ionalne #re,e 7:alianin, -. et all, 1334E 'ili, +.,
20048.
Drugu gru(u neuro(e(tida (red!ta"ljaju !a#i hor#oni koji !e ne
u(uuju na (eriferiju. ?z"je!ni Mkla!iniO hor#oni !e tako=e !t"araju u
neuroni#a *entralnog ner"nog !i!te#a. @o je !luaj !a neuroni#a n>cle>sa
arc>a;>sa i hipo;alam>sa, koji ugla"no# (rodukuju be;aendroBin 7(e(tid
!a o(ioidno# akti"no$u8 i melano;ropni hormon. 6"i neuroni (o"ezani
!u !a brojni# dijelo"i#a #ozga, naroito !a li#biki# !i!te#o# i jedri#a
#o,danog !tabla. jiho"i neuro(e(tidi funk*ioni$u !a!"i# neza"i!no, i
(od"rgnuti !u !o(!t"enoj regula*iji.
1/0
ajzad, oba naina funk*ioni!anja (o#ou Mkla!inihO neuro-
tran!#itera i neuro(e(tida #ogu da (o!toje u i!ti# elija#a i da budu
i!to"re#eno u interak*iji. 6"ak"a organiza*ija nije izuzetak, "e (ra"ilo.
@o o#ogua"a ja!no razgranienje iz#e=u ner"nog i endokrinog !i!te#a
< (ro*e!u ada(ta*ije i regula*ije #etaboliz#a 7elija8 neo(hodna je
gliko:a, odno!no reg>lacija glikemije. @o je !lo,en (ro*e!. a!u(rot
ins>lin> koji do<odi do hipoglikemije, pos;oji Ai;a<a ba;erija hormona
kon;rareg>lacije koji do<ode do hiperglikemije. 'e=u nji#a !u, na
(r"o# #je!tu, kor;ikos;eroidi i ka;eholamini, koji ko#binuju !"oja
djelo"anja, za"i!no od u!lo"a, da bi !e o!igurao energe;ski balans
organi:ma.
Primarno djelo<anje ins>lina/ pored reg>lacije hipoglikemije/
jes;e ak;i<iranje ;ranspor;a gliko:e > elije periBernih ;ki<a i/
>gla<nom/ skele;ne mi@ie/ naj<ee kon:>ma;ore energije. < reg>laciji
ins>lina ue!t"uju i parasimpa;iAki sis;em 7nervus va"us8 i
or;osimpa;iAki sis;em 7nervus splanc(nicus8. -r"i (o"ea"a, a drugi
!#anjuje !ekre*iju in!ulina.
Adrenalin i noradrenalin i#aju znaajnu ulogu u regula*iji
energet!kih (oten*ijala organiz#a. +drenalin reguli$e glikogenoli:> 9
(o"eanje glike#ije i (laz#at!kih #a!nih ki!elina. oradrenalin izazi"a
#alu hi(erglike#iju, utie na #etaboliza# i prod>ko<anje ;oplo;e
7anga,o"anje noradrenerikog !i!te#a u odgo"oru na hladnou8. Dakle,
uloga adrenalina i noradrenalina je bitna u (ro*e!u ada(ta*ije i u
!tre!ogeni# u!lo"i#a hladnoe 7(o!ebno znaajno u ratni# u!lo"i#a8. <
regula*iji glike#ije i energet!kog balan!a, znaajnu ulogu i#aju i
glikokor;ikoidi. 4likokortikoidi, dakle, orijenti$u #etaboliza# ka !t"aranju
energet!kih rezer"i na raun !inteze (roteina. 6"e !e rezer"e o!loba=aju
adrenalino#, da bi !e do(re#ili energet!ki !u(!trati u tki"a, kao $to !u
!keletni #i$ii i #ozak ili !e konzu#irali, (od uti*aje# noradrenalina, radi
(roduk*ije to(lote.
< (ro*e!u ada(ta*ije i o!iguranja energet!kog balan!a "a,nu ulogu
i#aju i kor;ikos;eroidi. 6ni (od!tiu na uzi#anje hrane, (o!ebno ugljenih
hidrata. S#anjeno uno$enje hrane akti"ira kortikotro(nu o!o"inu. < ti#
!luaje"i#a kortiko!teroidi o!igura"aju odr,a"anje glike#ije i energet!kih
rezer"i.
)eduk*ija akti"no!ti noradrenergikog !i!te#a ogrania"a utro$ak
kalorija i o!igura"a u"anje ra!(olo,i"e energije. @ako !e !#anjuje uti*aj
1/1
ogranienog uno$enja hrane na (ad tjele!ne te,ine. S#anjenje
noradrenergikog tonu!a #anife!tuje !e i na kardio"a!kularno# ni"ou,
hi(otenzijo#. a!u(rot to#e, hi(erkalorinu i!hranu (rati (o"eanje
noradrenergike akti"no!ti, koja je identina onoj koja !e "idi kod izlaganja
hladnoi.
-S?J6C6N:? '>J+?2'? < -)65>S< +D+-@+5?G>
;e o(i!ano djelo"anje hormona adap;acije ukazuje na njiho"u
<elik> >log> > reg>laciji me;aboliAkih B>nkcija > s;res>. :o#andni
*entar je, (rije !"ega, u hi(otala#u!u, koji, u za"i!no!ti od (rirode !tre!a, na
diferentan nain anga,uje !"oje funk*ije.
-oznato je da !u kortikotro(na o!o"ina i !i#(atiki !i!te# o!jetlji"i
na (!iholo$ke uti*aje 7(annon, 13118. SelMe je 1330. o(i!ao !indro#
ne!(e*ifinog odgo"ara organiz#a na agre!iju, koji !e karakteri$e
hi(er(lazijo# nadbubre,nih ,lijezda, in"olu*ijo# ti#u!a i (oja"o#
ga!trikih ul*era. 6"e (ro#jene, koje ugla"no# !"jedoe o hi(erakti"no!ti
kortikotro(ne o!o"ine, a od kojih je SelMe nainio o!no"u !"og Mop@;eg
adap;acionog sindromaO ili s;resa, defini!ane !u kao nespeciBiAni
odgo<or organi:ma na s<e :ah;je<e koji m> se pos;a<ljaj> 7:alianin, -.
et all, 1334E 'ili, +., 20048.
?zlaganje jaoj hladnoi (raeno je brzi# (o"eanje#
kortiko!teroida u kr"i. +ko o"i u!lo"i o!tanu ne(ro#ijenjeni, akti"no!t
kortikotro(ne o!o"ine !e (rogre!i"no !#anjuje i (o!lije nekoliko !ati ili
dana (laz#at!ki kortiko!teroidi (adaju ne$to i!(od onih "rijedno!ti koje !u
karakteri!tine za u!lo"e neutralne te#(erature. 6($ti odgo"or organiz#a
i#a, dakle, d"ije faze% (r"u 9 inicijaln>, ne!(e*ifinu, tj. neza"i!nu od
(rirode !ti#ulu!a i kasnij>/ koja je razliita i za"i!i od fizikih
karakteri!tika okoline. 6"u ka!niju reak*iju odre=uju i!te (otrebe
organiz#a da !e ada(tira no"oj !itua*iji. Sekre*ija kortiko!teroida je
(ot(uno (rilago=ena borbi (roti" hladnoe. a!u(rot to#e, !#anjenje
akti"no!ti kortikotro(ne o!o"ine (ri izlaganju to(loti utie na ter#iku
regula*iju, !ni,enje# (roduk*ije #etabolike to(lote.
?ni*ijalni odgo"or je !a!"i# druge (rirode. Frojni ek!(eri#enti, a
naroito rado"i Johna Massona/ (okazali !u da taj odgo"or izo!taje ako
!tre!ogena !itua*ija nije ne(rijatna. 6"a faza, koja, (o defini*iji SelMeGa,
jedina no!i ! (ra"o# nazi" s;res, odno!no dis;res/ je!te, dakle, odgo"or koji
1/2
je (o !"ojoj (rirodi (!iholo$ki, (o!ljedi*a nediferento"anog u(ozorenja. 6n
!e ja"lja bez obzira na to kak"e !u karakteri!tike !tre!ogene !itua*ije ili
#etaboliki zahtje"i.
Si;>acije koje !u, (o !"ojoj (rirodi, e!to (!iholo$ke, #ogu da
#obili$u "elike neuroendokrine !i!te#e. >k!(eri#entalno je ut"r=eno da !u
nespeciBiAni ne>roendokrini odgo<ori (o!ljedi*e u(ozorenja, odno!no
in;en:i<nih emocija, na!talih (ri (ro*jeni i do,i"lja"anju !ti#ulu!a,
odno!no !tre!ne !itua*ije.
Fiolo$ke #odifika*ije koje (rate e#o*ionalna !tanja ni!u
!tereoti(ne. (r<enilo na lic> :bog bijesa ili bljedilo :bog do=i<ljenog
>=asa/ go<ori o ra:liAi;im <a:omo;ornim reakcijama > o<im
si;>acijama. a !lian nain i neuroendokrina reago"anja za"i!e od
karakteri!tika !itua*ije.
Frojni ek!(eri#entalni rezultati ukazuju na to da razliiti
neuroendokrini !i!te#i reaguju na razliit nain na razliite (!iho!o*ijalne
!tre!ore okoline. Si#(atiki !i!te# bie akti"niji ukoliko je jai (riti!ak
okoline na organiza#, dok je akti"a*ija kortikotro(ne o!o"ine (o"ezanija !a
#oguno!ti#a kontrole koji#a organiza# ra!(ola,e u (ro*e!u ada(ta*ije.
1or;ikos;eroidi, kao i sgi s;eroidni hormoni, lako (rolaze
difuzijo# kroz *ijeli organiza# i (o!ebno u #ozak, gdje #oduli$u akti"no!t
brojnih ner"nih !i!te#a koji igraju "eliku ulogu u ek!(re!iji ada(ti"nih
(ona$anja. Steroidi ni!u jedini hor#oni !(o!obni da #odifikuju ek!(re!iju
e#o*ionalnog (ona$anja. +5@J i#a, tako=e, (!ihotro(na !"oj!t"a.
Frojna ek!(eri#entalna i!tra,i"anja (ot"r=uju !lo,eno!t interak*ija
5S 7#ozga8 i hor#ona. 6"e !u interak*ije #ulti#orfne i oba"ljaju !e na
!"i# eta(a#a raz"oja jedinke, te otuda na!taju i te$koe u (roua"anju
!lo,enih odno!a u ada(ti"ni# reago"anji#a na !talno (ro#jenlji"e u!lo"e
okoline. Jar#onija o"ih #ehaniza#a za"i!i od u!(jeha ada(ta*ije.
Sada !e ja!nije #o,e !agledati organiza*ija ada(ti"nih reago"anja.
Fez obzira na !"oju (rirodu, s;im>l>s #o,e da deklan$ira o($ti
nediferento"an 7ne!elekti"an8, tj. ne!(e*ifian odgo"or organiz#a, ako je
do,i"ljen kao prije;nja, tj. >gro=a<anje. @o je s;res, odno!no dis;res 7(o
SelSe-u8. Sta"ljanje u (okret !i#(atikog !i!te#a i kortikotro(ne o!o"ine
o!igura"a #etabolika i neo(hodna kardio"a!kularna (rilago=a"anja za
reago"anje u "idu urgentnog (ona$anja, ti(a borbe ili bjeks;<a. 6(i!ani
o($ti ili ne!(e*ifini odgo"or rje=e !e de$a"a. < "eini !luaje"a, radi !e o
!(e*ifino#, tj. ogranieno# ada(ti"no# reago"anju, koje je, e!to, u i!to
1/3
"rije#e i neuroendokrino, za"i!no od interak*ije brojnih faktora koji !u
(o"ezani !a indi"iduo# i dato# !itua*ijo# 7:alianin, -. et all, 1334E
'ili, +., 20048.
Fez obzira na to da li je neuroendokrina akti"a*ija e#o*ionalnog
(orijekla ili je izaz"ana fiziolo$ki# (ore#eaji#a ra"note,e, ona
(red!ta"lja !a#o jedan a!(ekt globalnog odgo"ora organiz#a.
-rilago=a"anja (ute# (ona$anja o#ogua"aju najjedno!ta"nije efika!nu
ada(ta*iju. 6"a d"a oblika ada(ti"nog reago"anja ni!u neza"i!na, "e !u
tije!no (o"ezana razliiti# fiziolo$ki# i (!iholo$ki# #ehaniz#i#a, ija
analiza o#ogua"a razu#ije"anje nekih a!(ekata u!(je$ne ili neu!(je$ne
ada(ta*ije.
)azlike u reak*ija#a u !tre!ogeni# !itua*ija#a dijelo# !u i
gene;ski u!lo"ljene. )azlike u reago"anju !tiu !e, djeli#ino, i u rano#
,i"otno# dobu, (o i!tra,i"anji#a gru(e i!tra,i"aa Rober;a SapolskMGe i
Michaela MeaneMGa. 6"a gru(a i!tra,i"aa i!takla je hi(otezu da razliiti
do,i"ljaji u rano# dobu #ogu da #odifikuju, na trajan nain, recep;ore :a
kor;ikos;eroide/ koji is;o<remeno pokre> ne>roendokrin> reg>lacij> i
reg>lacij> pona@anja. 2naaj o"ih i!tra,i"anja #ogao bi biti ogro#an.
'ogla bi !e o!"ijetliti neurobiolo$ka o!no"a lino!ti, koja je u!lo"ljena
kako na!lje=e#, tako i djelo"anje# faktora okoline toko# raz"oja i,
(o!ebno, uenje#. S"i o"i inio*i !u u (er#anentnoj dina#ikoj interak*iji.
'ehaniz#i (!iholo$ke (rirode utiu i na do,i"ljaj bola. 6ni ga
#ogu izaz"ati, (ojaati, ali i !#iriti. Do,i"ljaj bola #o,e da !e u!lo"lja"a ili
razu!lo"lja"a. Beecher 713/08 i!tie da do,i"ljaj bola za"i!i, iz#e=u
o!talog, i od o($teg !tanja, odno!no !itua*ije u kojoj !e o!oba nalazi.
Anksio:nos; obino (ojaa"a bol. < !ter!ogeni# !itua*ija#a, (o!ebno u
ratu, kada je o(a!no!t (o ,i"ot "ea, bol !e !labije o!jea. Dakle, !tre! #o,e
da analgetino djeluje na bol, a i na nain reago"anja na doga=aje.
Analge:ija i:a:<ana s;resom/ na:i<a se psihogenom analge:ijom. 6na
#o,e biti opija;na i neopija;na, odno!no hormonska i nehormonska.
< !tre!u analgezija "r$i "a,nu ada(ti"nu funk*iju. 6na o#ogua"a
da organiza# u!#jeri !"e !"oje !nage na !uoa"anje !a !tre!no# !itua*ijo#
koju do,i"lja"a, a ne na do,i"lja"anje bola. -o!toji, u !t"ari, antagoniza# u
funk*ioni!anju d"a !i!te#a koje (!iholozi nazi"aju mo;i<acionim, od kojih
za"i!i i reago"anje, odno!no (ona$anje u !tre!u.
< jednom #oti"a*iono# !i!te#u, gla"nu ulogu i#a do=i<ljaj
s;raha koji pokree odre?en> odbramben> reakcij> > <id> borbe/
1/4
bjeks;<a ili mobili:acije, u za"i!no!ti od !itua*ije i efika!nih rje$enja, kada
!trah nije !u"i$e "i!okog intenziteta i ne re#eti !"r!i!hodno reago"anje.
< dr>gom #oti"a*iono# !i!te#u, do#inantnu ulogu i#a do=i<ljaj
bola, (o"ezan !a nizo# reflek!nih (ona$anja da bi !e za$titio dio tijela koji
tr(i bol. 'e=uti#, u neki# !itua*ija#a to #o,e da ugrozi *io organiza#, jer
o#eta (oduzi#anje drugih (otrebnih akti"no!ti.
<t"r=eno je da (riroda !tre!a, kao i (riroda analgezije koja je nji#e
izaz"ana, za"i!i od >daljenos;i organiz#a od o(a!no!ti koja ga ugro,a"a i
od sposobnos;i organi:ma da !e od te o(a!no!ti odbrani. :ada je o(a!no!t
udaljenija, (a i neiz"je!na, i kad organiza# i#a "i$e #oguno!ti da joj !e
!u(rot!ta"i, analgezija je, (o (ra"ilu, neopioidna. :ada je organiza# "e
!uoen !a o(a!no$u i kad ne #o,e da je !e o!lobodi, analgezija je
o(ioidna.
-ret(o!ta"ka je da e !e !"i (!iholo$ki #ehaniz#i (re(oznati i
identifiko"ati toko# analize rezultata i!tra,i"anja, tj. (ro*jene ue!talo!ti,
znaenja, ni"oa ,i"otne ugro,eno!ti, e#o*ionalnih reago"anja i naina
efika!nog 7i neefika!nog8 reago"anja, a u korela*iji !a (!iho!o*ijalni#
(rofilo# lino!ti 7(!iho!o*ijalno i!ku!t"o8.
-S?J6><)6?'<6C6N:? -)65>S? < S@)>S<
@er#in psihoim>nologija u(otrijebili !u Solomon i Moose 713048
u !"o# radu 'mocije/ im>ni;e; i boles;. Dana! !e uobiajeno kori!ti ter#in
psihone>roim>nologija, #ada bi bilo i!(ra"nije go"oriti o
psihone>roendokrinoim>nologiji jer je rije o d"o!#jerni# interak*ija#a
(!ihikih, ner"nih, endokrinih i i#unolo$kih (ro*e!a.
Psihone>roim>nologija DPNE podra:>mije<a da s> s<e boles;i po s<om
nas;ank>/ ;ok> i ishod>/ > <eoj ili manjoj mjeri m>l;iBak;orske i
biopsihosocijalne. 6ne !e raz"ijaju interak*ijo# !(e*ifinih etiolo$kih
inila*a 7bakterije, "iru!i, kar*inogeni itd.8, kao i genet!kih, endokrinih,
ner"nih, i#unolo$kih, e#o*ionalnih, bihej"ioralnih faktora. O<aj pris;>p
Dholis;iAkiE jes;e neophodna osno<a sa<remene medicine.
Cjekari !u i ranije (ri#ijetili da !u te$ke s;resne si;>acije (raene
e$i# obolije"anje# od raznih !o#at!kih bole!ti, $to je ukazi"alo na
poremeaje im>nolo@kog !i!te#a. 'e=uti#, zbog te,e #jerlji"ih
i#unolo$kih funk*ija, tek !u (o!ljednjih (etnae!tak godina za(oela
ozbiljnija ek!(eri#entalna i klinika i!tra,i"anja uzaja#ne interak*ije
1//
(!ihe, ner"nog, endokrinog i i#unolo$kog !i!te#a. @ako je -? (o!tala
no"i holi!tiki (ri!tu(, neo(hodan !a"re#enoj #edi*ini.
-!ihoneuroendokrinoi#unologija je (ru,ila (odr$ku teoriji organ!kog
jedin!t"a koju je (redlo,io #oodman 713318, zahtije"ajui da !e ukine
dihoto#ija iz#e=u fizikog i (!ihikog u teoriji i (rak!i #edi*ine.
m>ni sis;em oba"lja "a,nu za$titnu ulogu, >klanjaj>i
mikroorgani:me i odbac>j>i s;rane s>ps;ance koje ulaze u tijelo, ili
dolaze u kontakt ! nji#. :o#(onente i#unog !i!te#a !u u !tanju da
identifikuju i uni$te elije koje !u (retr(jele #alignu altera*iju. 6ne reaguju
i odba*uju (re!a=ene organe. 1aplan i Saddock 7131/8 i!tiu da i#uni
!i!te# ne(rekidno "r$i nadzor u organiz#u, razlikujui selB, tj. ono $to
(ri(ada organiz#u, od nonselBa, tj. antigena 7:alianin, -. et all, 1334E
'ili, +., 20048.
NajAe@e boles;i koje se po<e:>j> sa poremeajima im>nog
sis;ema jes> inBekcije/ alergijske i a>;oim>ne, kao i neopla:me
7Ge##ontt, 131/8. eke bole!ti !e do"ode u "ezu !a im>nos>presijom,
odno!no !a !labljenje# funk*ioni!anja i#unog !i!te#a. 'e=uti#, i
(ore#eaji koji !e i!(olja"aju hiperim>ni;e;om #ogu da izazo"u razne
!o#at!ke (ore#eaje. @o !u tz". a>;oim>ni poremeaji.
?@>)+:5?G+ >);64 ? ?'<6C6N:64 S?S@>'+ < S@)>S<
< (o!ljednje d"ije de*enije !"e je "i$e e(ide#iolo$kih i klinikih
i!tra,i"anja koja ukazuju na to da (!ihiki faktori igraju znaajnu ulogu u
za$titi zdra"lja. Sada !e, "e !igurno, t"rdi da (!iholo$ka trau#a utie na
(redi!(ozi*iju za neo(la!tine bole!ti, koje !u !iguran znak
ko#(ro#ito"anog i#unog !i!te#a.
?!tra,i"anje# je ut"r=ena "i!oka (o"ezano!t ner"nog i i#unolo$kog
!i!te#a. 5entralni ner"ni !i!te# utie na i#uni !i!te# i njego"e funk*ije
7ForS!enko, 13148. <ti*aj !e o!t"aruje (ute# hi(otala#u!a, koji reguli$e
rad hi(ofize, i (reko autono#nog ner"nog !i!te#a. 6"i !u ne>roendokrini
mehani:mi <rlo osje;lji<i na psiholo@ki s;res, koji ili (od!tie ili
!u(ri#uje funk*ioni!anje i#unolo$kog !i!te#a 7ForS!enko, 1314E
Ge##ontt i Co*ke, 1314E 'ili, +., 20048.
5entralni ner"ni !i!te# i i#uni !i!te# ko#uni*iraju (reko
neuroendokrinog !i!te#a i tije!no !u, na taj nain, ukljueni u ada(ta*ione
1/0
(ro*e!e ljud!kog organiz#a, izaz"ane biolo$ki# i (!iho!o*ijalni#
(ro#jena#a.
Ra:ma;raj>i ne>roendokrini odgo<or na s;res/ BorMsenko ga
713148 razla,e na !ljedee faze 7:alianin, -. et all, 13348%
Stre!ni !ti#ulu! !e (reno!i 7!enzorni# ner"ni# (ute#8 do
kortek!a i dalje do li#bikog !i!te#aE
Ci#biki !i!te# (reno!i e#o*ionalne infor#a*ije u
hi(otala#u!, iji je (ri#aran zadatak da reguli$e ho#eo!tazuE
euro!ekretorne elije hi(otala#u!a !e !ti#uli$u i o!loba=aju
#ale neuro(e(tide, koji (utuju do hi(ofize i drugih dijelo"a
#ozgaE
euro(e(tidi, kao (reno!io*i (oruka, #oduli$u o!loba=anje
hor#ona, kao $to je +5@J 7adrenokortikotro(ni hor#on8E
+5@J (ojaa"a ne(rijatan !ignal izaz"an o!loba=anje#
(otentnih akti"nih kortiko!teroida iz kore nadbubre,ne ,lijezdeE
Ji(otala#iki neuroni i!to"re#eno (ojaa"aju akti"no!t
!i#(atikih grana autono#nog ner"nog !i!te#aE
-ojaana akti"no!t !i#(atiku!a izazi"a !ekre*iju kateho-la#ina
7tj. adrenalina i noradrenalina8 iz nadbubre,ne ,lijezdeE
@o, tako=e, uzrokuje o!loba=anje o!a# dodatnih hor#onaE
:ortiko!teroidi i katehola#ini !#anjuju efika!no!t i#uno-
lo$kog !i!te#a (ute# inhibi*ije i #akrofaga i li#fo*itaE
-o!ljedi*a na"edenog (ro*e!a je!te (o"eana o!jetlji"o!t
organiz#a na bole!ti...
Ne>roendokrini mehani:mi, odno!no procesi > s;res>/ ja<ljaj> se
kao posrednici > in;erakciji psihe i im>nog sis;ema. S;res i sa njime
po<e:ane emocije/ >dr>=eni s> sa :naAajnim Bi:iolo@kim procesima. @e
(ro#jene ukljuuju, (rije !"ega, akti"a*iju kortikotro(ne o!o"ine i o!o"ine
!i#(atiku! 9 #edula nadbubre,ne ,lijezde, uz druge endokrine !i!te#e.
D"a (o#enuta "elika !tre! 9 !i!te#a utiu na brojne a!(ekte i#uniteta
Simpa;iAki ner<ni sis;em, odno!no o!o"ina !i#(atiku! 9 #edula
nadbubre,ne ,lijezde, naj"i$e je anga,o"an u !tanji#a !traha, ljutnje, bije!a,
1/7
5
kao i (ri drugi# jai# e#o*ija#a u !tre!ni# !itua*ija#a. ?!to"re#eno
dolazi do akti"a*ije !i!te#a hi(otala#u! 9 hi(ofiza 9 kora nadbubre,ne
,lijezde, tj. kor;iko;ropne oso<ine, (o!ebno za "rije#e (rijetnji i jaeg
ugro,a"anja. +kti"a*ija o"e o!o"ine e!to (rati hroniAan s;res i kliniAk>
depresij>. @o do"odi do o!loba=anja adrenalina i noradrenalina, kao i
drugih katehola#ina, u kr"otok. +kti"a*ijo# kortikotro(ne o!o"ine,
o!loba=aju !e +5@J i kortiko!teroidi. ara"no, o"o je krajnje u(ro$eni
(rikaz, jer obino oba !i!te#a ue!t"uju u !tre!ni# reak*ija#a i (o"ezani
!u !a i#unolo$ki# !i!te#o#.
-roua"anje interak*ije *entralnog ner"nog !i!te#a, (ona$anja i
i#unog !i!te#a, (o!taje !"e intere!antnije, jer o#ogua"a bolje
razu#ije"anje !lo,enih (ro*e!a koji !e de$a"aju u !tre!ni# !itua*ija#a i
(ro*e!i#a koji do(rino!e na!tanku, toku i i!hodu bole!ti. @i#e je ot"oreno
no"o, "rlo (er!(ekti"no (odruje i!tra,i"anja, koje !e nazi"a
psihone>roim>nologija.
@a i!tra,i"anja !u neo(hodna i kod ue!nika u !aobraaju ! *ilje#
da !e (ro$ireni# !aznanji#a (re"enti"no utie na do,i"lja"anja i reago"anja
ue!nika u !aobraaju radi o($te, tako neo(hodne, bezbjedno!ti.
1/1
"0NOS.
1/3
"0NOS.
Gedno od naj!lo,enijih (itanja u (!ihologiji je liAnos; - njeni (!ihiki
(ro*e!i i funk*ije, !lo,ena !"oj!t"a, fiziolo$ki (ro*e!i i reago"anja, njego"e
100
akti"no!ti, (ona$anja i dr. "iAnos; je cen;ralni Bak;or i ak;er !"ih
dru$t"enih doga=anja. Cino!t je kreator !"ih !o*ijalnih 7tehnikih, naunih,
kulturolo$kih, (olitikih...8 na!lje=a. 2bog toga je "a,no (itanje i (redu!lo"
rada !a ljudi#a (ozna"anje i (ro*jena lino!ti 9 njenih o!obina, funk*ija,
do,i"lja"anja, reago"anja i (ona$anja.
Frojna !u i ra:liAi;a sh<a;anja o liAnos;i zbog njene i:ra:i;e
slo=enos;i koja !e ogleda u njenoj dinamiAnos;i 7(ro#jenlji"o!ti8 i
indi<id>alnos;i. 2bog toga (o!toje i brojne ra:liAi;e deBinicije liAnos;i.
S"e defini*ije 7)ot 8 !adr,e tri bitne karakteri!tike lino!ti - jedins;<o ili
in;egri;e; liAnos;i, jedins;<enos; - indi"idualno!t liAnos;i i rela;i<na
dosljednos; G kon:is;en;nos; > pona@anj>.
?#ajui u "idu o"e nabrojene karakteri!tike, . )ot defini$e lino!t
kao Djedins;<en> organi:acij> osobina koja se Bormira >:ajamnim
djelo<anjem organi:ma i socijalne sredine i odre?>je op@;i/ :a
pojedinca karak;eris;iAan naAin pona@anja.D Gedin!t"o ili integritet
lino!ti (odrazu#ije"a !ku( o!obina ili *rta lino!ti koje !u #e=u!obno
(o"ezane i koje utiu jedna na drugu. Dakle, jedna o!obina lino!ti utie na
!"e druge o!obine. (r.% crte karaktera ispoljavaju se avisno i u sklopu sa
svim dru"im crtama li%nosti 6temperamentom, sposobnostima, motivima,
stavovima, s(vatanjima...7. Jedins;<enos; 7o!obeno!t, indi"idualno!t8 !"ake
lino!ti ogleda !e u to#e da !e !"aki (ojedina* razlikuje od drugog
(ojedin*a (o !"oji# o!obina#a. <(ra"o je to zbog toga $to !u o!obine
7*rte8 razliito !trukturirane kod (ojedinih lino!ti.
Gedna od bitnih o!obina lino!ti je rela;i<na dosljednos; u
(ona$anju lino!ti, odno!no sliAnos; > pona@anj> u dati# !itua*ija#a.
(r.,% ispoljena neuroti%nost, a"resivnost, impulsivnost ili neod"ovornost u
svakodnevnoj situaciji, ispoljit e se i u vonji i dru"im na%inima u%e/a u
saobraaju.
< (!ihologiji (o!toje "eo#a razno"r!ne defini*ije (oj#a lino!ti.
S"e one i!tiu "i$e ili #anje neke od o!obina lino!ti.
Gedna od defini*ija koja (o#a,e da !e !h"ati (oja# i znaenje lino!ti je%
D"iAnos; je sk>p s<ih psihiAkih osobina Ao<jeka koje s> kod s<akog
101
pojedinca s;r>k;>isane i objedinjene na speciBiAan naAin i koje m> daj>
peAa; psiholo@ke indi<id>alnos;iD.
6!no"ni faktori u for#iranju lino!ti !u naslje?e 7biolo$ka
!truktura8, socijalna sredina 7!"i "a!(itni faktori8, sops;<ena ak;i<nos; i
:renje. -odrazu#ije"a !e uzaja#no djelo"anje tih faktora. Dakle, lino!t !a
!"i# !"oji# ka(a*iteti#a je (rodukt na!lije=enih (redi!(ozi*ija, !na,nog i
bitnog uti*aja !redine koji deter#ini$u (ro*e! odra!tanja, akti"iza*ije
lino!ti i !o(!t"ene izgradnje toko# zrenja..
:oje !u o!obine lino!ti, koliko ih i#a, koja je njiho"a "a,no!t u
!trukturi lino!ti, kako je iz"r$ena njiho"a kla!ifika*ija ... !u bitna (itanja na
koje !e odgo"ara za"i!no od *ilja i #oguno!ti analize (ojedinih ti(o"a
lino!ti ili konkretne lino!ti, (a i liAnos;i >Aesnika > saobraaj>, (o!ebno
<o:aAa.
-o!toji "i$e o($tih o!obina 7*rta8 lino!ti koje !u #e=u!obno
(o"ezane i ine jedno integralno jedin!t"o. 5rte lino!ti (red!ta"ljaju !ku(
o!obina (o !lino!ti koje ine njenu s;r>k;>r>/ !he#a 7.
Struktura lino!ti je (ri#arni faktor !"ih dru$t"enih doga=anja, !"ih
akti"no!tii (ona$anja, (o!ebno reago"anja i (ona$anja u !lo,eni# 9
trau#at!ki# !itua*ija#a u koji#a je o"jek izlo,en na(ori#a, i!*r(lji"anju,
trau#atiza*iji, !agorije"anju 7!labljenju8 i o(a!no!ti#a.
Struktura lino!ti koju ine njene naj!lo,enije *rte lino!ti 7!he#a 78
je "i!oko kore!(odentna !a Bak;orima koji !u uti*ali na njeno for#iranje i
!a :relo@>, o;porno@>, im>ni;e;om, !kri(to# (ona$anja i !tilo#
,i"ljenja.
102
Shema 3. :ore!(odentno!t !trukture lino!ti i o!no"nih faktora raz"oja
S;r>k;>r> liAnos;i ine%
obilje,ja fizike kon!titu*ije 7u(adlji"o!t iKili neu(adlji"o!t8E
!(o!obno!ti 7fizike, #entalne, !enzorne i (!iho#otorne8E
karakterE
te#(era#entE
(otrebe 9 #oti"i i #oti"a*ijaE
!ta"o"i i !h"atanjaE
103
intere!iE
"olja i dr.
2naajnu ulogu u for#iranju lino!ti i#aju na!ljedni faktori 9
(redi!(ozi*ije koje !u deter#ini!ane biolo@kim Bak;orima 9 !o#at!ko#
!trukturo#, ner"ni#, endokrini#, i#unolo$ki# !i!te#o#, socijalnim
Bak;orima 9 uti*aje# (orodi*e, $kole, *rk"e, religije, u,e i $ire !o*ijalne
!redine, akti"iza*ijo# o"jeka toko# odra!tanja i njego"o zrenje.
S"aka na"edena i druge o!obine !u znaajne u ljud!ko# (ona$anju,
(a i u (ona$anju "ozaa.
Shema 5. Baktori raz"oja lino!ti
104
<ti*aj faktora raz"oja lino!ti je "i$edi#enzionalan i traje od
:aAea do kraja ,i"ota u ok"iru%
fa#ilio-genet!kih deter#inantiE
(ro*e!a odra!tanja u !o*ijalnoj !redini (od uti*aje# (orodi*e,
$kole, "r$njaka, #edija i *jeloku(nog !o*ijalnog na!lje=a,
dina#ike i interak*ije !a drugi# ljudi#a u razliiti# ,i"otni#
okolno!ti#a i a#bijenti#aE
!trukture lino!ti 9 njego"ih *rta i !lo,enih o!obinaE
ni"oa zrelo!tiE
ni"oa ot(orno!ti 7(!iho-fizike, zdra"!t"ene, i#unolo$ke...8E
obraza*a reago"anja, !kri(ta (ona$anja i !tila ,i"ljenja.
Frojni !lo,eni faktori, njiho"a #ultidi#enzionalno!t, "i!oka
kore!(odentno!t deter#ini$u *jeloku(nu !trukturu lino!ti, njene di#enzije
i ni"oe.
-ozna"anje i (ro*jena lino!ti !e u(ra"o i za!ni"a na po:na<anj>
njenih cr;a, di#enzija, njene zrelo!ti, !nage i ot(orno!ti, $to je
(ret(o!ta"ka reali!tinog do,i"lja"anja, !tila i efika!no!ti reago"anja. @o !u
o!no"e, uz brojne ,i"otne okolno!ti u koji#a !e lino!t na=e, njenih
!(o!obno!ti, njenih !naga, njenog !t"arala$t"a i kon!trukti"no!ti.
10/
100
+
SPOSOBNOS.
POJAM/ %NA0AJ #R,P' SPOSOBNOS.
.J'"'SN'/ %DRA&S.&'N' 8%01' SPOSOBNOS.
M'N.A"N' SPOSOBNOS.
S'N%ORN' SPOSOBNOS.
PS!OMO.ORN' SPOSOBNOS.
107
101
POJAM/ %NA0AJ #R,P' SPOSOBNOS.
S(o!obno!ti !u #oguno!ti i u!(je$no!t lino!ti da oba"i odre=ene
(o!lo"e i akti"no!ti. 6 nji#a !e zakljuuje (o!redno na o!no"u u!(je$no!ti
odre=enih akti"no!ti. Dakle !(o!obno!ti !u o!obine lino!ti od kojih za"i!i
ni"o u!(je$no!ti oba"ljanja odre=enih akti"no!ti i (o!lo"a 9 iz"r$enja
odre=enih zadataka i o!t"ari"anja odre=enih *ilje"a. S(o!obno!ti
(odrazu#je"aju i ni"ooe zado"oljenja odre=enih ljud!kih i dru$t"enih
(otreba.
S(o!obno!ti !u #nogobrojne jer !e i!(olja"aju brojni# razliiti#
obla!ti#a ljud!ke akti"no!ti. jiho" broj !e #o,e, radi (ozna"anja i
raz"ijanja !(o!obno!ti, !"e!ti na ogranien broj.
>ngle!ki (!iholog Spirman 713048 je (r"i i!(iti"ao !(o!obno!ti
(ri#jeni"$i me;od> Bak;orske anali:e. 6n je (o!ta"io teoriju d"aju faktora.
<!(jeh u !"ako# (o!lu, (o S(ir#anu, za"i!i od d<ije gr>pe Bak;ora, (r"o,
od jednog op@;eg Bak;ora ili generalnog Bak;ora koji je naz"ao #G
Bak;orom, i od jednog ili "i$e speciBiAnih Bak;ora "a,nih za "r$enje
odre=enog (o!la koji je S(ir#an naz"ao SGBak;orom.
4eneralni faktor (red!ta"lja op@;> sposobnos; 9 in;eligencij> koja
ue!t"uje, u "i$e# ili ni,e# !te(enu, (ri oba"ljanju !"ih "r!ta (o!lo"a, ali
(ri razliiti# "r!ta#a #anuelnog rada i#a #anju ulogu, iako i tu ue!t"uje,
a (ri intelektualno# 7u#no#, #entalno#8 radu i#a "ei znaaj i ulogu.
< razliiti# 7brojni#8 akti"no!ti#a (ored o($tih !(o!obno!ti,
znaajnu ulogu i#aju speciBiAni Bak;ori C speciBiAne sposobnos;i koje !u
#e=u!obno i !a o($ti# faktoro# 9 o($to# !(o!obno$u u "i!okoj
kolera*iji. ? !(e*ifini faktori !u, "i$e ili #anje, (o"ezani i !lini koji !e
#ogu !h"atiti kao gru(ni 7!(e*ifini8 faktori.
S(ir#ano"a i!tra,i"anja !u (ro"jera"ana i (ot"r=ena i!tra,i"anji#a
i drugih znaajnih (!ihologa. -o!eban do(rino! to#e dao je a#eriki
(!iholog .ers;on. S"a i!tra,i"anja !u (ot"rdila da je Bak;orska anali:a
i#ala naroito u!(jeha u ispi;i<anj> sposobnos;i. Daljnja i!tra,i"anja !u
ukazala i (ot"rdila da (o!toje o($i i !(e*ifini *entri razliitih !(o!obno!ti
7#i$ljenja, go"ora, "ida...8 u ner"no# !i!te#u 9 u kori "elikog #ozga (ri
e#u !e #ogu iz"r$iti izrazito (re*izna lo*iranja odre=enih *entara i
(od*entara $to je znaajno za (!iholo$ki i #edi*in!ko 9 !o#at!ki (ri!tu(.
a o!no"u (o#enutih drugih i!tra,i"anja !(o!obno!ti i (ute#
faktor!ke analize i drugi# #etoda#a, #ogu !e razliko"ati, (ored ;jelesnih,
103
:dra<s;<enih, kons;i;>cionih i Bi:iAkih !(o!obno!ti 9 o!no"e !"ih drugih
!(o!obno!ti, #ogu !e razliko"ati tri gru(e !(o!obno!ti. -r"u gru(u
!(o!obno!ti ine in;elek;>alne ili men;alne !(o!obno!ti, drugu gru(u ine
psihomo;orne !(o!obno!ti, a treu gru(u ine sen:orne !(o!obno!ti.
S(o!obno!ti !u znaajne o!obine lino!ti koje !u "i!oko kore!(odentne !a
drugi# o!obina#a lino!ti 9 !a drugi# !lo,eni# !"oj!t"i#a i ka(a*iteti#a
lino!ti. 6d !(o!obno!ti za"i!i ni"o raz"ijeno!ti, zrelo!ti, ot(orno!ti
lino!ti, ni"o obrazo"anja, kulture, !t"arala$t"a, u!(je$no!ti, ada(ti"no!ti,
!o*ijaliza*ije, !kri(ta do,i"lja"anja, (ro*jenji"anja i reago"anja i uku(nog
!tila ,i"ljenja.
-o!toje, dakle, primarne 7o!no"ne8 !(o!obno!ti 7tjele!ne,
zdra"!t"ene, fizike, intelektualne 9 #entalne, (!iho#otorne i !enzorne8 i
sek>ndarne !(o!obno!ti kao $to !u !(o!obno!ti za go"or, uenje, rad,
"o,nju...
S(o!obno!ti lino!ti i#aju znaajnu ulogu u !ti*anju znanja i
"je$tina "o,nje. @o !u o!obine lino!ti od kojih za"i!i razlika u u!(je$no#
oba"ljanju odre=enih (o!lo"a i "r$enju odre=enih zadataka, (o!tizanju *ilja,
efika!no# do,i"lja"anju, reago"anju i (ona$anju u razliiti# ,i"otni#
u!lo"i#a.
S(o!obno!ti (red!ta"ljaju <a=an Bak;or :a be:bjednos; >
saobraaj>. 6d o($tih !(o!obno!ti za"i!e i !(o!obno!ti i "je$tine "o,nje i
!nala,enja u brojni# no"i# i !lo,eni# !aobraajni# !itua*ija#a. -ri#arne
!(o!obno!ti za "ozaa i druge ue!nike u !aobraaju !u%
;jelesne/ :dra<s;<ene i Bi:iAkeE
men;alne C in;elek;>alneE
psihomo;orne i
sen:orne DA>lneE sposobnos;i.
S"e !(o!obno!ti !u #e=u!obno (o"ezane koje deter#ini$u !"a
druga o($ta, indi"idualna i !(e*ifina !"oj!t"a lino!ti koja !e razliito
#anife!tuju kod !"ake lino!ti u !lini# i razliiti# ,i"otni# !itua*ija#a.
-ozna"anje !(o!obno!ti lino!ti je (otrebno radi (re"en*ije i
(rogno!tike i kanali!anja ljud!kih (ona$anja u !aobraajni# !itua*ija#a
.J'"'SN'/ %DRA&S.&'N' 8%01' SPOSOBNOS.
170
Gedna od o($tih i bitnih o!obina lino!ti je op;imalna Bi:iAka
kons;i;>cija odnosno ;jelesne Dsoma;skeE karak;eris;ike 9 o!no"a
zdra"!t"enih i fizikih !(o!obno!ti.
Dre"na je izreka u i!toriji (edagogije da je zdra"o tijelo u!lo" za
zdra" duh. 2dra"a i o(ti#alna fizika kon!titu*ija je o!no"a za zdra"!t"ene,
fizike i druge !(o!obno!ti. @o je o!no"na (ret(o!ta"ka za u!(je$nog
"ozaa $to !e, (rije (oetka obuke, ut"r=uje ljekar!ki# (regledi#a, a
dokazuje ljekar!ki# u"jerenje#.
Op;imalne ;jelesne karak;eris;ike s> morBolo@ke 7"i!ina, te,ina,
du,ina ruku, nogu, #i$ia"o!t...8 i Bi:iolo@ke 9 o!obine ner"nog !i!te#a,
o!obine ,lijezda !a unutra$nji# luenje#, odno!no organ!ki o!no"i
(!ihikog ,i"ota i *jeloku(nog #etaboliz#a !u o!no"a zdra"!t"enog i (!iho
9 !o*ijalnog !tatu!a lino!ti. .jelesno sna=na i :dra<a o!oba je
adap;irana, (!iho-fiziki !(o!obna, funk*ionalna i efika!na u reago"anju i
(ona$anju. jene (!ihike funk*ije 9 o(a,anje, #i$ljenje, zakljui"anje,
ra!u=i"anje, kreiranje... !u k"alitetnije i !na,nije i efika!nije $to e (o"oljno
uti*ati na e#o*ionalna do,i"lja"anja i reago"anja, na odno! (re#a !ebi,
drugi#a i akti"no!ti#a, na ,elju, "olju i #oti"a*iju, na !h"atanja i !ta"o"e.
6(ti#alan zdra"!t"eni !tatu! (o"oljno e uti*ati na fiziku !nagu,
izdr,lji"o!t, budno!t i efika!no!t u reago"anju i funk*ioni!anju, !(orije e
!e za#arati i !labiti. 2naajno e (o"oljno uti*ati na (!iho-!o*ijalni !tatu!,
na ko#unika*iju, interak*ije i tran!ak*iju !a drugi#a, na rje$a"anje !tre!nih
i konfliktnih !itua*ija koje !u e!te u !"akodne"no# ,i"otu, a (o!ebno u
!aobraaju. 2ado"olj!t"o ,i"ljenja je znaajno u!lo"ljeno zdra"!t"eni#
!tatu!o#, a zado"olj!t"o ,i"ljenja !e (o"oljno odra,a"a na !til "o,nje i na
odno! (re#a drugi# ue!ni*i#a u !aobraaju i *jeloku(noj okolini.
.jelesne osobine :na;no >slo<lja<aj> Bi:iAke i dr>ge sposobnos;i
i s<e dr>ge cr;e liAnos;i $to je bitno za op@;i psihoGBi:iAki s;a;>s, a
(o!ebno za !tatu! "ozaa. Filo koji tjele!ni nedo!ta*i (o!ebno e uti*ati na
!tatu! lino!ti "ozaa, na $ta treba obratiti (a,nju (ri izda"anju ljekar!kih
u"jerenja, (ri obu*i "ozaa i njego"o# ue$u u !aobraaju.
< (rak!i (o!toje kandidati i "ozai !a odre=eni# ogranienji#a 7!a
!labi# "ido#, !luho#, tjele!ni in"alidi...8. :od "ozaa je fizika !(o!obno!t
u!ko (o"ezana !a (oja"o# i o!jeanje# u#ora i !a efika!no$u i
bezbjedno$u !aobraaja.
171
M'N.A"N' G N.'"'1.,A"N' SPOSOBNOS.
Pomo> ;jelesnih osje;nih organa o"jek neposredno u(oznaje
!"oju okolinu i tako reaguje na !"e (ro#jene koje !u znaajne za njego"
o(!tanak. Men;alnim sposobnos;ima kao $to !u o(a,anje, #i$ljenje,
!nala,enje, (a#enje, uenje i drugo 9 dublje, ali posredno, o"jek
u(oznaje !"oju okolinu, a to #u o#oguuje u!(je$nu (rilagodlji"o!t u
razliiti# ,i"otni# !itua*ija#a.
Men;alne sposobnos;i !u o($te !(o!obno!ti za oba"ljanje !lo,enijih
akti"no!ti i iz"r$a"anje !lo,enijih zadataka, oba"ljanje !lo,enijih (o!lo"a,
(o!tignue "i$ih *ilje"a... 'entalne ili intelektualne !(o!obno!ti !u
!nala,enje, ada(ta*ije i eBikasne konBron;acije u !lo,eniji# ,i"otni#
!itua*ija#a. 'entalne ili intelektualne !(o!obno!ti !u (!ihike !(o!obno!ti
u naju,e# !#i!lu. 'entalne !(o!obno!ti !u !(o!obno!ti o(a,anja,
razu#ije"anja, (a#enja, #i$ljenja, zakljui"anja... Do#inantna
intelektualna 7#entalna8 !(o!obono!t je in;eligencija. .o je sposobnos;
><i?anja :naAajnih odnosa me?> podacima i pronala=enje no<ih
rje@enja. ?nteligen*ija je !nala,enje u !"akodne"i# i no"ona!tali#
,i"otni# !itua*ija#a.
?nteligen*ija je, ne!u#nji"o, naj"a,nija #entalna !(o!obno!t. 6na
dolazi do izra,aja u !"i# ljud!ki# akti"no!ti#a, (ogoto"o u oni#a u
koji#a o"jek !tie no"a znanja, "je$tine i na"ike.
:atkad ljudi (oja# inteligen*ije za#jenjuju ! (oj#o# znanja i
obrazo"anja, (a je za njih Dinteligentan o"jekD onaj koji #nogo zna ili onaj
koji je za"r$io odre=eni ni"o obrazo"anja. 2a(ra"o, in;eligencija je
sposobnos; snala=enja > no<im si;>acijama/ snala=enje pred no<im i
nepo:na;im problemima, odno!no 9 in;eligencija je osje;lji<os; :a
probleme. @ano je da e o"jek ! "ei# !te(eno# inteligen*ije lak$e i
br,e !ti*ati znanje, ali ona nije jedini faktor koji na to utie. e(i!#en
o"jek #o,e biti "rlo inteligentan, ba$ kao $to "rlo uen i "i!oko$kolo"an
(ojedina* #o,e i#ati relati"no !kro#nu inteligen*iju. :oliko e :nanja
neko !tei na te#elju !"oje inteligen*ije, bi;no za"i!i o (rilika#a u koji#a
je ,i"io, tj. o to#e koliko je i#ao #oguno!ti da ui, da !e $koluje itd., te o
njego"oj #arlji"o!ti.
-riliko# rje$a"anja (roble#a #ogu (o!tojati neke razlike iz#e=u
br:ine rje$a"anja i njego"e u!(je$no!ti ! obziro# na ;e=in> (roble#a, iako
je to naje$e (o"ezano. @ako oni koji !u sposobniji za rje$a"anje te,ih
172
(roble#a te (roble#e ujedno i br=e rje@a<aj>. Aini !e da !e !a !taro$u
(rije gubi brzina rje$a"anja nego #oguno!t da !e (roble# rije$i. < #la=e#
zrelo# dobu do#inira br:ina inteligen*ije, a u (o#no# i !tarije# dobu
do#inira jaAina inteligen*ije.
'o,e !e (oto# rei da inteligen*ija nije jedno!ta"na !(o!obno!t.
6na je !lo,ena !(o!obno!t. ai#e, iako (o!toji i Do($ta inteligen*ijaD,
(o!toje i (ojedini obli*i !(e*ifine inteligen*ije "ezani uz !(e*ifine
!adr,aje. @ako n(r. neko bolje rje/ava apstraktne, a dru"i konkretne
probleme2 neko je snalaljiviji u misaonom, a neko u prakti%nom radu.
#ranice do kojih !e inteligen*ija #o,e raz"iti odre=uju na!ljedni
faktori. 'e=uti#, na to hoe li !e ona raz"iti do, na!lje=e# odre=enog,
#ak!i#u#a ili e (ak na!lje=ene #oguno!ti o!tati nei!kori$tene do kraja,
utie okolina, odno!no "a!(itanje i akti"no!ti.
?nteligen*ija !e raz"ija u djetinj!t"u, a njen raz"oj (re!taje iz#e=u
10. i 20. godine. 2ati# inteligen*ija zadr,a"a !"oju (ribli,no #ak!i#alnu
"rijedno!t do 30. godine, a onda (oinje lagano !labiti, da bi nakon 00. to
!labljenje (o!talo oitije, dijagra# 4. ara"no, to je !a#o o($te (ra"ilo.
?ako i#a i znatnih indi"idualnih od!tu(anja, ono i(ak "rijedi za "einu. ;e
je !(o#enuto da !labljenje inteligen*ije (oinje (rije !labljenja njezine
!nage. 'e=uti#, !tariji ljudi !"ojo# i!trajno$u, ozbiljno$u (rila,enja
(o!lu i "ei# ,i"otni# znanje# i i!ku!t"o#, nadokna=uju !labljenje
!(o!obno!ti. ?!to"re#eno !a !labljenje# brzine inteligen*ije, !labe i
!enzorne !(o!bno!ti 9 o(a,anje, (a,nja, kon*entra*ija i (!iho#otorne
!(o!obno!ti $to !tanje o!obe ine o!jetlji"iji# 7ranji"i#8 za ue$e u
!lo,eni# ,i"otni# !itua*ija#a (a i u !aobraaju. i"o njiho"e !(o!obno!ti
za "o,nju !e ut"r=uje "anredni# ljekar!ki# (regledi#a i (o!tu(ni#
(rodu,a"anje# 1-3 godine.
< !a"re#eno# !aobraaju <o:aA !e !u!ree ! #nogi# oznaka#a,
!ignali#a i znako"i#a i dolazi u "rlo za#r$ene !itua*ije u koji#a #ora brzo
i tano reago"ati, odno!no (red"idjeti njiho"e (o!ljedi*e i (o!ljedi*e !"ojih
(o!tu(aka. < !"e#u to#e u!(je$nije !e !nalazi onaj "oza koji i#a
do"oljno raz"ijene #entalne !(o!obno!ti, naroito inteligen*iju.
6"ak"o #i$ljenje (ot"r=uju brojna i!(iti"anja. < jedno# tak"o#
i!(iti"anju te!tirano je 0000 "ozaa koji !u "ozili 1/ i "i$e godina a da ni!u
173
do,i"jeli ni jednu !aobraajnu nezgodu. )ezultati !u (okazali da da !u !"i
"ozai i#ali (ro!jenu ili nat(ro!jenu inteligen*iju.
Dijagram 4. :ri"ulja inteligen*ije u za"i!no!ti o godina#a ,i"ota
'entalne !(o!obno!ti !a (!iholo$kog a!(ekta !u od naj"eeg
znaaja za funk*ioni!anje i raz"oj lino!ti. @o !u #entalne funk*ije i
(!ihiki (ro*e!i 9 (a,nja, (a#enje, #i$ljenje, zakljui"anje... koje !u
deter#ini!ane o($to# intelektualno# !(o!obno$u i drugi# !(e*ifini#
faktori#a.
6d !"ih !(o!obno!ti, spo:najne 7!aznajne8 !u !(o!obno!ti bile
naje$e (red#et intere!o"anja (!ihologa. )az"ijeni !u brojni teorij!ki
#odeli za njiho"o u(ozna"anje i razu#ije"anje. :on!trui!an je znaajno
"eliki broj #jernih in!tru#enata 7te!to"a8 za #jerenje !aznajnih
7kongniti"nih8 in;elek;>alnih sposobnos;i 9 inteligen*ije. ?nteligen*ija je
o!no"a !"ih drugih #entalnih 9 (!ihikih funk*ija i (ro*e!a.
:od "ozaa !e inteligen*ija ne !#atra naj"a,nijo# !(o!obno$u.
Fitna je kao i !"e druge !(o!obno!ti. 6na (o#a,e !nala,enju "ozaa u
ko#(liko"ani# !aobraajni# !itua*ija#a i u ruko"anju !lo,eno# auto-
#oto tehniko#.
?!(iti"anja !u i(ak (okazala da "ozai !a ni,o# inteligen*ijo# e$e
(ra"e !aobraajne nezgode. 2bog toga je a(el S"jet!ke zdra"!t"ene
organiza*ije da !e inferiorne lino!ti u inteligen*iji ne ukljuuju u !aobraaj.
174
< i!(iti"anju o($tih #entalnih !(o!obno!ti 7inteligen*ije8 ut"=eno je
7faktor!ko# analizo#8 da inteligen*iju !ainja"aju nekoliko neza"i!nih
faktora kao !(e*ifine intelektualne !(o!obno!ti 7o($ti, nu#eriki, "erbalni,
!(e*ijalni i dr.8.
n;eligencija je slo=ena men;alna sposobnos;. Aine je o($ti 748
faktor i "i$e !(e*ijalnih 7(o!ebnih, !(e*ifinih8 faktora% ' 9 faktor
#e#ori!anjaE - 9 faktor (er*i(iranjaE ) 9 faktor rezono"anja i
razu#ije"anjaE R 9 faktor rjeito!ti ili "erbalni faktorE ; 9 faktor
razu#ije"anja rijeiE 9 nu#eriki faktorE S 9 !(e*ijalni faktor, faktor
(ro!tornih odno!a 7S(ir#an 9 faktor!ka analiza8.
2a "ozaa !u znaajne, (ored o!talih, (ar*ijalne !(o!obno!ti%
sposobnos;i sh<a;anja mehaniAkih odnosa 7tz". tehnika
inteligen*ija8 9 "ea !(o!obno!t i !(retno!t u razu#ije"anju rada #otora,
uoa"anje gre$aka i njiho"o otklanjanje,
sposobnos;i ocjenji<anja odnosa > pros;or> 7!(e*ijalna
"izualiza*ija8 - !(o!obno!t za(a,anja (red#eta 7iznenadnih (re(reka i dr.8
koji !e nalaze u kretanju, za(a,anje !o(!t"ene udaljeno!ti od nekog
(red#eta, brzina i !#jer kretanja !"og i tu=eg "ozila. 6"a !(o!obno!t dolazi
do izra,aja (riliko# (reti*anja, #i#oila,enja, (arkiranja i #ane"ri!anja
"ozilo#.
?nteligen*ija i#a (o!ebno znaenje u !"i# (ro*e!i#a uenja.
?nteligentan o"jek br,e ui, (ra"ilno i ra*ionalno (ri#jenjuje !teena
znanja, "je$tine i na"ike. ?nteligen*ija !e raz"ija akti"no$u, intelektualni#
na(ori#a...
?nteligen*ija !e #jeri i izra,a"a koliAnikom in;eligencije 7?Z8.
?nteligen*ija je jednaka o#jeru 9 odno!u #entalne dobi 7'D8 i hronolo$ke
dobi 7JD8. ?Z P 'DKJD. (r., osoba od >< "odina rje/ava
standardiovane adatke primjerene inteli"enciji od >? "odina. @a osnovu
to"a, $A B >?.><, $A B -,<<. Da bi se ibje"li decimali, ovaj koli%nik se
mnoi sa konstantom >--. Po tome, $A B <<. < !tariji# i!tra,i"anji# to !e
nije u"ijek inilo. 6(!eg kolinika od 30 do 110 !e !#atra (ro!jeni# ili
nor#alni#. :olini*i inteligen*ije 7?Z8 (reko 120 !u kla!ifiko"ani kao
17/
iznad(ro!jeni 7D!u(eriorniD8, a i!(od 30 !u i!(od(ro!jeni ili DinferiorniD.
< o*jeni i tu#aenju ni"oa inteligen*ija (otrebna je o(rezno!t zbog uti*aja
brojnih faktora koje treba u"a,a"ati (ri te!tiranju inteligen*ije.
-o (re*izniji# kriteriji#a #jerenja 7te!tiranje inteligen*ije8
(ri#jeno# naj#anje 3 #jerna in!tru#enta za!iena razliiti# faktori#a
inteligen*ije i u"a,a"ajui !"e !itua*ione faktore (o!tignua na te!to"i#a
kao i ek!(lorati"ni inter"ju, !enziti"ne o!obe !e #ogu raz"r!tati na !lijedee
gru(e%
znatno "i!oka inteligen*ija 7iznad 1408E
"i!oka inteligen*ija 7od 120-1338E
ne$to iznad (ro!jeka inteligen*ija 7od 110-1138E
(ro!jena inteligen*ija 7od 30-1108E
ne$to i!(od (ro!jeka 7od 10-138E
ni!ka inteligen*ija 7od 71-738E
zao!tala inteligen*ija 9 laka #entalna retarda*ija 7od /0-708E
te$ka #entalna retarda*ija 7od 0-438.
i!ka inteligen*ija (odrazu#je"a ote,ano uenje i o!(o!oblja"anje
za !a#o!talan ,i"ot, laka #entalna retarda*ija (odrazu#ije"a ote,ano
o!(o!oblja"anje za o!no"na zani#anja, ugla"no# jedno!ta"ne i #anje
rizine akti"no!ti i (o!lo"e. @e$ka #entalna retarda*ija (odrazu#ije"a
trajnu brigu o ti# o!oba#a koje !e ne #ogu o!(o!obiti za !a#o!talni ,i"ot.
6ne !u !#je$tene u (o!ebne u!tano"e !a !(e*ijalni# u!lo"i#a ,i"ljenja.
?nteligen*ija, kao i gru(e drugih !(o!obno!ti, u o($toj (o(ula*iji
!tano"ni$t"a je ra!(ore=ena (ra"ilno, u obliku 4au!o"e kri"ulje, dijagra#
broj /.
170
Dijagram *. or#alna di!tribu*ija inteligen*ije
(o 4au!o"oj kri"ulji
;eina, (ribli,no 00H, ljudi je (ro!jene inteligen*ije, u ra!(onu od
-1[ do \ 1[, #anji broj, (ribli,no 14H je iznad (ro!jeka, u ra!(onu od \1 [
do \2 [, a i!to toliko 7(ribli,no 14H8 je i!(od (ro!jeka, u ra!(onu od -1 [
do -2 [. 'anjina je, (ribli,no 2H, "i!oko iznad (ro!jeka, a i!to toliko, 2H je
ni!ke inteligen*ije. 6!tali, (ribli,no, 1H, !u znatno "i!oke inteligen*ije
7genijalni8, a i!to toliko, (ribli,no, !u o!obe !a razliiti# ni"oi#a #entalne
retarda*ije.
2bog naroite "a,no!ti na !"i# (raktini# (odruji#a, inteligen*ija
!e redo"no #jeri (ri izboru ljudi za razliite ni"oe obrazo"anja i razliita
zani#anja. ?nteligen*ija "i!oko kore!(odentna !a o!tali# gru(a#a
!(o!obno!ti 7!enzorni#, (!iho#otorni#..., !t"aralaki# !(o!obno!ti#a...8.
aroito dolazi do izra,aja u kreati"no# #i$ljenju.
?ntelektualni ni"o kandidata i "ozaa je "i!oko (o"ezan !a o!tali#
(!ihiki# funk*ija#a i !(o!obno!ti#a, !a u!(jeho# !ti*anja znanja,
"je$tina i na"ika i efika!nog i bezbjedno!nog reago"anja u !aobraaju.
?nteligentniji !u u!(je$niji.
A<C> 7S>26)>8 S-6S6F6S@?
177
Senzorne !(o!obno!ti, (ored --faktora 7faktora (er*i(iranja8 i S-
faktora 7!(e*ijalnog faktora8 koji, (re#a @er!tonu, ine i !a!ta"ne dijelo"e
inteligen*ije, podra:>mije<aj> i sposobnos;i :a ra:liko<anje in;en:i;e;a i
k<ali;e;a ra:liAi;ih <rs;a jednos;a<nih dra=i. 'ogu !e ra:liko<a;i
sen:orne sposobnos;i > oblas;i <ida/ > oblas;i sl>ha/ > oblas;i mirisa/ >
oblas;i s;a;iAkih/ > oblas;i kines;e;iAkih i dr>gih osje;a .
Senzorne !(o!obno!ti !u "i!oko (o"ezane !a rado# o!jetnih organa
i od izrazitog !u znaaja i intere!a za (!ihologiju, a (o!ebno za "einu granu
(ri#ijenjene (!ihologije. @ako je n(r., o/trina vida 1 sposobnost
ralikovanja rani( struktura na odre4enim udaljenostima iraito vana
pri ocjeni podobnosti kandidata a rana saobraajna vanja 1 pilote
aviona, voa%e autobusa, ma/inovo4e u tramvajskom i eljeni%kom
saobraaju, a voa%e automobila i dru"i( prevoni( sredstava.
6$trina !luha, #iri!a, dodira i o!jeta ra"note,e, bitna je za neka
!(e*ifina zani#anja, o$trina uku!a bitna je za zani#anja degu!tiranja
hrane, (ia...
6SG>@? ;?D+
Osje;i <ida !u (rodukt 7rezultanta8 djelo"anja !(e*ifine dra,i na
A>lo <ida C oka i !a!ta"ni dio 9 !eg#ent <idne percepcije C opa=aja
okoline u kojoj !e o"jek nalazi iKili !e kree. Ao"jek ulo# "ida znatno
"i$e o(a,a 7(ribli,no 30H8 u odno!u na druga ula. @i#e je ono
najznaajnije u o(a,anju !"ih ljudi, a (o!ebno u o(a,anju "ozaa u
znaajno !lo,eni# u!lo"i#a !aobraaja. (r. bra pro(odnost voila,
onaka, dru"i( u%esnika u saobraaju...
;idne o!jete ine d"ije "elike gru(e o!jeta%
osje;i o hroma;skim bojama i
osje;i o ahroma;skim bojama ili ahroma;ski osje;i.
171
#la<ne hroma;ske boje s>K cr<ena/ =>;a/ :elena i pla<a. 6ne
ni!u i jedine. jih je #nogo "ei broj. 'noge na!taju (riliko# (rela#anja
!une"e !"jetlo!ti kroz (riz#u ili kroz ka(lji*e ki$e 7dugine boje8. Foje koje
na!taju tak"i# (rela#anje# nazi"a#o spek;ralnim bojama. Ao"jek 9
"oza o(a,a okolinu 7njene (red#ete, (oja"e, zbi"anja...8 koja je !lo,ena od
!(ektra razliitih boja i drugih o!jeta koje do=i<lja<a u *jelini kao o(a,aj ili
(er*e(*iju. ;idni o!jeti 7*r"eno, *rno, (la"o...8 !u !a#o !eg#ent o(a,aja.
6!jeti !e rje=e o(a,aju izd"ojeno, a e$e u *jelini o(a,aja. (r. bijeli
automobil, utna putna traka...
)azlike u $arenilu boja ine k<ali;e; ili ;on boje 7bijela, zelena,
,uta, (la"a...8. 1<ali;e; boje :a<isi od d>=ine elek;romagne;skog ;alasa.
Jro#at!ke boje i#aju jo@ d<ije osobine%
:asienos; boje e!ti*a#a koje joj daju ton 9 razne nijan!e
7tono"i8 *r"ene boje, (la"e, !i"e, ,ute... i
o;<orenos; ili s<je;lin> boje koja oznaa"a s;epen sliAnos;i
boje bijeloj boji. S"jetlina i!tih boja za"i!i od intenziteta
dra,i. Foja je !"jetlija ukoliko je dra, intenzi"nija. Tuta boja je
naj!"jetlija #e=u hro#at!ki# boja#a.
Druga gru(a boja !u ahroma;ske bojeK bijela/ crna/ si<a i ra:ni
prela:i me?> njima. 'ije$anje# d"iju ili "i$e boja dobi"aju !e no"e boje.
?!(iti"anje# je ut"r=eno da za !"aku hro#at!ku boju (o!toji odre=ena boja
! kojo# (o#ije$ana boja daje neutralnu boju.
?zriit je znaaj boja kao i njenih razliitih <rs;a, tono"a, za!ieno!ti
i !"jetline zbog k<ali;e;a (odra,ajno!ti, uolji"o!ti i reago"anja "ozaa na
oznake, na uolji"o!t i reago"anje i odno! (re#a drugi# ue!ni*i#a u
!aobraaju, na o(u$tanje 9 od#or, na (rijatno!t, na dina#ino!t, budno!t,
k"alitet (a,nje i druge !enzorne funk*ije. Aulo "ida je, kako je "e reeno,
gla"no ulo o(a,anja i funk*ioni!anja ljudi u !"i# ,i"otni# u!lo"i#a, (a i
u "o,nji.
173
6!jeti <ida, sl>ha i ra<no;e=e, te !(o!obno!ti tih o!jetnih (odruja,
znaajni !u (re!udni za !nala,enje i ada(ta*iju u !aobraaju.
S"i osje;i s> pr<a s;epenica > proces> opa=anja <anjskog s<ije;a.
6ni !u odno! (ojedinih !"oj!ta"a, (red#eta i (oja"a "anj!kog !"ijeta na
!"ije!t o"jeka i u(ra"o zbog toga i (red!ta"ljaju psihiAki i logiAki (oetak
!(oznajnog (ro*e!a.
8i:iolo@ki mehani:am na koje# !e !t"araju o!jeti nazi"a !e
anali:a;or 7(o ru!ko# fiziologu -a"lo"u8.
S"aki anali:a;or 7"ida, !luha, ra"note,e, oku!a, #iri!a...8 !a!toji !e
od ;ri dijela%
od recep;ora koji (ri#a (odra,aje iz "anj!kog !"ijetaE
od sen:ornih nizo"a koji (ro"ode !t"orene ner"ne i#(ul!e i
od cen;ara u bazi #ozga, u koji#a ner"na akti"no!t (relazi u
(!ihoner"nu akti"no!t (raenu !ubjekti"ni# do,i"ljaji#a. (r.%
voa% je svjestan... i.ili ima sliku crveno" automobila..., naka
stop..., u svojoj svijesti.
&idni anali:a;or !a!toji !e, tako=e, od tri dijela%
periBernog dijela C oka, !lika 13 koji (ute# !"ojih re*e(tora i
drugih !eg#enata (ri#a (odra,aje 7n(r., podraaje onaka na
putevima, podraaje dru"i( u%esnika u saobaraaju...8
pro<odnog dijela ner"nog uzbu=enja !a (eriferije do *entra 9
!enzornih nera"a koji#a !e od"ija sen:orni p>; podra=aja i
cen;ralnog dijela "idnog analizatora kojeg ini cen;ar :a <id u
kori "elikog #ozga koji (reno!i ner"na uzbu=enja do
asocija;i<nog *entra. < a!o*ijati"no# *entru !e !enzorno
7ner"no8 uzbu=enje (ret"ara u (!ihoner"no uzbu=enje 7n(r.
doivljava se slika opaeno" saobraajno" naka8.
110
Slika )2. <zdu,ni (re!jek oka
2a o(ti#alno o(a,anje "ozaa u !lo,eni# !aobraajni# u!lo"i#a
bitno je nekoliko posebnih sposobnos;i <idnog anali:a;ora 7oka, ner"nih
(ute"a i *entra8.
Sposobnos; :ah<a;anja okoline u "idno# (olju $to ini @irin>
<idnog polja%
sposobnos; adap;acije na !"ijetlo!t i ta#uE
sposobnos; ra:liko<anja bojaE
o@;rina "ida i
sposobnos; s;ereoskopskog uoa"anja.
Sposobnos; >oAa<anja okoline u "idno# (olju za(ra"o je grani*a
do koje uoa"a#o (red#ete i (oja"e iz"an, lije"o i de!no od (ra"*a
gledanja. @a !(o!obno!t o!jetnog organa "ida zo"e !e <idno polje.
111
&idno polje jes; pros;or koji "oza zah"ata (ogledo# oba oka.
Nirina "idnog (olja razlikuje !e u !"akog o"jeka, a kree od )47 do -77
!te(eni u !tanju relati"nog #iro"anja. Nirina "idnog (olja, $to je za
regula*iju i bezbjedno!t !aobraaja znaajno, za"i!i i o relati"noj brzini
kretanja (red#eta koji "oza "idi ! obziro# na brzinu kretanja "ozila, !lika
14.
Slika )4. 2a"i!no!t $irine "idnog (olja o brzini kretanja "ozila
+ko (o#ou brzine izrazi#o ni"o (!iholo$ke anga,o"ano!ti "ozaa,
onda e !u,a"anje "idnog (olja izgledati kao $to je (rikazano na !li*i 14.
:ad "oza "eliko# brzino# "ozi kroz !aobraajno !lo,ene !itua*ije
koje zbog !u,enja "idnog (olja nedo"oljno kontroli$e, dolazi do (oja"e tz".
<idnog ;>nela, (a !e #o,e dogoditi da i ne o(azi neki !aobraajni znak.
;idno (olje, !lika 1/, dijeli !e na%
o@;ro "idno (olje 9 do 3] od !i#etrijeE
jasno "idno (olje 9 do 10] od !i#etrijeE
do<oljno jasno "idno (olje 9 do 20] od !i#etrijeE
periBerno "idno (olje 9 "i$e od 20] od !i#etrije.
112
Slika )*. ;idno (olje
< o@;rom <idnom polj> "oza "idi !"e detalje na (red#etu 9 oblik,
boju (red#eta, #aterial od kojega je (red#et izra=en, (ro*jenjuje brzinu,
(ra"a* i !#jer kretanja (red#eta koji !e kree. 6$trina "idnog (olja
!#anjuje !e !raz#jerno udalja"anju (red#eta od !i#etrije "idnog (olja.
(r., kada se djeca i"raju snije"om, "rudvu snije"a ba%enu direktno u lice,
ibje"avaju minimalnim pomicanjem "lave 1 samo toliko koliko treba.
Me4utim, kada "rudva snije"a dolai sa strane u periferno vidno polje,
dijete sa"ne "lavu, iako je "rudva preletjela nekoliko metara inad "lave.
6 $irini "idnog (olja treba zbog toga "oditi rauna (riliko#
(o!ta"ljanja !aobraajnih znako"a i drugih !red!ta"a za reguli!anje
!aobraaja do -7P najdalje.
113
6grania"anje# o$trog "idnog (olja na !a#o $e!t !te(eni znaajno
!e !#anjuje !(o!obno!t "ozaa da uoi (red#ete u *ijelo# "idno# (olju,
(ored i iza "ozila. 'ane"ri ! "ozilo# u gu!ti# !aobraajni# toko"i#a ne
#ogu !e iz"e!ti ako "oza ne#a (ot(unu (ro!tornu (regledno!t. ;anj!ki i
unutra$nji retro"izori na "ozilu te (okreti oka, gla"e i tijela treba da
o#ogue da !e (o#ou njih *entar "idnog (olja #ijenja i tako zah"ata
(ro!tor (ored "ozila, tz". #rt"i ugao, (ro!tor iza "ozila.
Fudui da je regi!tro"anje "idnog (odra,aja, najbolje u o$tro#
"idno# (olju, "oza na!toji !"e (red#ete na (utu toko# "o,nje do"e!ti u
tak"o "idno (olje.
@o je #ogue (o!tii na tri naina%
pokre;ima oka/
pokre;ima gla<e i
pokre;ima ;ijela.
aj"ea brzina (reba*i"anja o$trog "idnog (olja na neki (red#et
(o!ti,e !e (okretanje# oka. Fudui da !e (okreti#a oka ne #o,e zah"atiti
$iroki (ro!tor, to !e #o,e (o!(je$iti (okreti#a gla"e, a jo$ "i$e (okreti#a
tijela.
Slika )6. 4rani*e kon*entra*ije "idnog (olja "ozaa%
a8 ra!(ro!tranjeno!t taaka fik!iranog (ogleda,
b8 grani*e (olja kon*entra*ije (a,nje (ri razliiti# brzina#a
720, 40, 00, 10 k#Kh8
114
;a,no!t je (okreta oka "ea $to je brzina "o,nje "ea i $to !u
!lo,enije !aobraajne !itua*ije kroz koje !e "oza kree !"oji# "ozilo#.
-okret oka !a!ta"ljen je od tri od"ojene radnje, !lika 10%
Prebaci<anje (ogleda na drugi (red#et. 2a (okret do 20 !te(eni
"rije#e !koka je 0.10 !ekundi, a za "i$e od 20 !te(eni 0.1/ !ekundi.
8iksiranje (red#eta (ro!jeno traje 0.1/ !ekundi i za"i!i o
(ogre$*i (ri zau!ta"ljanju (ogleda na neko# (red#etu. @a e (ogre$ka biti
"ea $to je "ei kut (reba*i"anja (ogleda.
Binok>larna koordina*ija je!t (ro*e! u!kla=i"anja (ogleda oba
oka na i!ti (red#et i ako#oda*ija !oi"a oka. ;rije#e (otrebno za
koordina*iju oba oka i ako#oda*iju !oi"a za"i!i o razli*i iz#e=u
udaljeno!ti (red#eta koji !#o gledali i no"og (red#eta na koji
(reba*uje#o (ogled. -ro!jeno !e utro$i 0.40 !ekundi.
<ku(no "rije#e (okreta oka, dakle, izno!i 0.1/ \ 0.1/ \ 0.40 P 0.70
!ekundi. < to "rije#e nije ukljueno i "rije#e (otrebno za !h"atanje !like.
2a (ot(uni (!ihiki do,i"ljaj (otrebno je jo$ i dodatno "rije#e. Da to
"rije#e nije #alo, "idjet e#o iz !ledeeg (ri#jera.
+oilo koje se kree brinom od ?- km.( proi e a -.C sekundi put
od >>.?? m. @aj (ut nije beznaajan, naroito u "o,nji na uli*a#a ili na
ra!kr!ni*a#a, (ogoto"o kada !e zna da "oza #ora u i!to "rije#e (okreti#a
oka (ratiti jo$ i "ertikalne !aobraajne znako"e.
Sposobnos; adap;acije oka na !"jetlo!t i ta#u !a!toji !e u
(o!tu(no# (obolj$anju "idnog uoa"anja nakon (ro#jene intenziteta
o!"jetljenja.
:ada o"jek naglo do=e u ta#u iz nekog jako o!"ijetljenog (ro!tora,
u (oetku ni$ta ne "idi. @ek nakon nekog "re#ena (ro"edenog u ta#no#
(ro!toru, on (oinje razliko"ati neke detalje (red#eta. :a,e#o da !e oko
W(rilagodiloO na ta#u.
Frzina (rilago=a"anja ili ada(ta*ije za"i!i o intenzitetu !"jetla
koje# je oko bilo (rije izlo,eno. Nto je !"jetlo!t bila jaa, (otrebno je "i$e
"re#ena da !e oko (ot(uno (rilagodi na ta#u. akon intenzi"nog
o!"jetljenja, (otrebno je da (ro=e 40-00 #inuta da bi !e oko (ot(uno
ada(tiralo u ta#i, dijagra#i 0 i 7.
11/
6!i# o intenzitetu !"jetla, brzina ada(ta*ije za"i!i i o to#e koliko je
oko bilo izlo,eno !"jetlu. Nto je oko bilo du,e izlo,eno !"jetlu, ada(ta*ija je
!(orija.
Dijagram 6. +da(ta*ija oka na ta#u
2bog toga !e "ozai#a ne (re(oruuje da nou (onu "oziti od#ah
i# !u iza$li iz neke o!"ijetljene (ro!torije. Folje je da neko "rije#e
(riekaju kako bi i# !e oi (rilagodile na ta#u.
-rilago=a"anje oka na blje!ak, dijagra# 7, nera"no#jeran je (ro*e!.
2jeni*i je (otrebno !a#o /-0 !ekundi da bi !e !uzila, a 30-3/ !ekundi da bi
!e (ono"o "ratila u (r"obitan (olo,aj. <(ra"o toliko dugo "oza bi #orao
"oziti !(orije kako bi #u !e oko (rilagodilo i da bi i#ao (otreban (regled
nad (ute#. Da bi !e !#anjilo to "rije#e, "ozai#a !e (re(oruuje da (ri
#i#oila,enju "ozila gledaju u de!ni rub (uta 7,uta granina *rta na (utu8 i
da tako izbjegnu za!lje(ljenje, a ujedno bi i lak$e #ogli uoiti bi*ikli!te,
#o(edi!te, (je$ake i druge te,e uolji"e ue!nike u !aobraaju.
Oko se @es; p>;a br=e prilago?a<a na s<je;los; pri i:lask> i:
;>nela nego pri >lask> > ;>nel. 2ato !u dugaki tuneli na izlazi#a
zakri"ljeni kako bi !e izbjeglo (rerano za!lje(ljujue dne"no W(rotu!"jetloM.
110
Fole!ti oka i nedo!tatak "ita#ina + u organiz#u #ogu (ore#etiti
!(o!obno!t ada(ta*ije oka na !"jetlo!t i ta#u.
Sposobnos; ra:liko<anja boja je!t o!jetlji"o!t organa "ida na
hro#at!ke k"alitete (odra,aja.
Cjud!ko oko razlikuje boje zato $to je o!jetlji"o na razliite tala!ne
du,ine !"jetlo!ti.
Dijagram 3. +da(ta*ija oka na blje!ak i ta#u
'e=uti#, od !"ih tala!nih du,ina !"jetlo!nih zraka o"jek #o,e
"idjeti tek njiho" #ali ra!(on, dijagra# 1.
+ko relati"nu "idlji"o!t boja #jeri#o u ra!(onu iz#e=u 0 i 1, onda
,uta boja, kao najuolji"ija, i#a relati"nu "idlji"o!t 0.372. 2natno !e !labije
uoa"aju (la"a 70.03108 i *r"ena 70.1078. ou !e !(o!obno!t uoa"anja
donekle #ijenja, (a !e tada najbolje "idi W(etrolej bojaM 7zeleno(la"a8.
Da bi o"jek dobro "idio i dobro razliko"ao, treba jo$ !(o#enuti
koje !u boje kontra!tne%
117
(la"a 9 bijela,
zelena 9 bijela,
(la"a 9 ,uta,
,uta 9 *rna i
,uta 9 *r"ena.
Dijagram 5. ;idlji"o!t boja (re#a njiho"oj tala!noj du,ini
2bog toga !e u !aobraajnoj !ignaliza*iji i kori!te ko#bina*ije o"ih
kontra!tnih boja.
S(o!obno!t razliko"anja boja o#ogua"a br,e o(a,anje !aobraajne
!ignaliza*ije, ali ona nije nu,na za WitanjeM znako"a, jer !e !"i znako"i
#ogu (re(oznati (re#a obliku, !adr,aju 7!i#bolu na nji#a8 ili (re#a
(olo,aju. a !e#aforu je n(r. zeleno !vjetlo uvijek po!tavljeno najnie.
-roble# je kad je !e#afor u #agli ili #raku, (a !e "idi !a#o !"jetlo, a ne i
(olo,aj !"jetla na !e#afor!koj kutiji.
:ao $to !#o (rije nagla!ili, "i=enje boja na!taje fotohe#ij!ki#
(ro*e!o# u unjii#a. -ore#eaji u funk*ioni!anju unjia #ogu
uzroko"ati (ot(uno ili djeli#ino !lje(ilo za boje - dal;oni:am
111
7nerazliko"anje *r"ene i zelene8. @aj nedo!tatak (oja"ljuje !e ugla"no# kod
#u$kara*a i ne #o,e !e lijeiti.
O@;rina <ida je!t !(o!obno!t razliko"anja !itnih detalja, a detalj je
onaj naj#anji raz#ak iz#e=u d"ije take koje jo$ uoa"a#o kao d"ije.
6$trina "ida za"i!i o $irenju i !u,a"anju zjeni*e, ako#oda*iji !oi"a
i fotohe#ij!ki# (ro*e!i#a #re,njae.
Nirenje# i !u,a"anje# zjeni*a reguli$e koliinu !"jetlo!ti koja je
(otrebna za zado"olja"ajuu o$trinu "ida.
+ko#oda*ija !oi"a je!t !(o!obno!t da !e !oi"o udubljuje ili
i!(u(uje kako bi !lika (red#eta koji (ro#atra#o za"i!no o njego"oj
udaljeno!ti, (ala u !redi$nju ja#i*u #re,njae oka gdje je ta !lika najo$trija.
+ko je #oguno!t ako#oda*ije !oi"a !#anjena, go"ori#o o
kra;ko<idnos;i 7kad !lika (red#eta koji (ro#atra#o (ada i!(red !redi$nje
ja#i*e #re,njae oka8 ili o daleko<idnos;i 7kad !lika (red#eta koji
(ro#atra#o (ada iza !redi$nje ja#i*e #re,njae oka8.
2a "ozae #otornih "ozila naroito je znaajna tz". dina#ika
o$trina "ida, tj. (otrebna je "ea o$trina "ida kada je brzina kretanja "ea.
Sposobnos; s;ereoskopskog >oAa<anja ogleda !e u odre=i"anju
odno!a (red#eta (o dubini, tj. o*jenji"anju njiho"e #e=u!obne udaljeno!ti.
2a tu !(o!obno!t po;rebno je gledanje s oba oka. ;oza uz (o#o tih
!(o!obno!ti (ro*jenjuje udaljeno!t "ozila, $irinu *e!te itd., $to je (o!ebno
"a,no (ri (reti*anju "ozila. @a !(o!obno!t nado(unjuje !e i!ku!t"o#,
o!obito ako je o!labljena o$trina jednog (olja 7;e!elino"i 9 :i$i, 13128.
S-6S6F6S@? ;?D+ ? G?J6;+ -6;>2+6S@ S+
<-)+;CG+G>' '6@6)?' ;62?C6'
113
D>;6 ? 6I6 ;?Y>G>
-reko 10H !"ih (odataka koje "oza dobija u "o,nji dolaze (reko
ula "ida 7oka8. 2ato je !(o!obno!t "ida "ozaa od (ri#arne "a,no!ti.
6ko djeluje (o i!to# (rin*i(u kao fotograf!ki a(arat. 6no i#a oblik
ne(ra"ilne lo(te 7ona jabui*a8, a !a!toji !e od tri dijela% beonjaAe/
s>do<njaAe i mre=njaAe. Da bi do$lo do o!jeta "ida, (otreban je !"jetlo!ni
(odra,aj, koji djeluje na oko, koje (oto# (ute# ner"a (reno!i na!tali
i#(ul! u *entar za "id u #ozak. S"jetlo!t ulazi u oko kroz ot"or - zjeni*u
koja !e $iri ili !u,a"a (od uti*aje# jaine !"jetlo!ti. O;<or :jenice je >=i
pri jaAoj s<je;los;i 7"o,nja danju, (ri jako# !un*u i jako# nono# !"jetlu8,
a <ei je pri slabijoj s<je;los;i 7"o,nja nou, (o #agli, (ri !labo# !"jetlu8.
S"jetlo!ni zra*i (riliko# dola!ka u #re,njau nadra,uju neke od
"a,nih "idnih elija 7e(ie i $ta(ie8. 0epii !e nalaze u !rednje# dijelu
#re,njae i !lu,e za gledanje danj>, !lu,e za ra!(ozna"anje boja 7dne"no
"i=enje8. 9;apii !e nalaze na (eriferiji #re,njae i !lu,e za gledanje no>,
!lu,e za ra!(ozna"anje *rno-bijele boje 9 nono "i=enje. :od nekih o!oba
$ta(ii !u !labije raz"ijeni te tak"e o!obe ote,ano "ide nou, !t"araju i# !e
tz". D#rane za"je!eD.
Nirenje i !u,a"anje zjeni*e je bitno za ada(ta*iju "ozaa (ri nagloj
(ro#jeni jaine !"jetlo!ti 7iznenadna o!"jetljenja i (rekid i!tih nou, ulazak
i izlazak iz tunela8.
6S6;> B<:5?G> ? :+)+:@>)?S@?:> ;?D+
130
6!no"ne funk*ije ula "ida u !aobraaju !u%
o$trina "ida,
$irina "idnog (olja,
ra!(ozna"anje boja,
(ro*jena ra!tojanja i
ada(ta*ija oka.
O@;rina <ida je sposobnos; diBerenciranja malih ra:lika >
<eliAini i oblik> predme;a. 'o,e !e defini!ati i kao naj#anje #ogue
ra!tojanje iz#e=u d"ije 7!"ijetle8 take koje oko #o,e da "idi od"ojeno.
;oza #ora ja!no i o$tro "idjeti (red#ete i na "eoj udaljeno!ti,
(o!ebno kada je brzina kretanja "ea.
6$trina !e #ijenja za"i!no od koliine os<je;ljenja/ kon;ras;a
iz#e=u (red#eta i (ozadine, od k<ali;e;a ele#enata ula "ida kao i od
e"entualnih pa;olo@kih s<ojs;a<a ula "ida. (r. tee se uo%avaju voila
%ija je boja bliska okolini 6elena voila na putu koji je obrastao rastinjem '
ljeti, siva voila na asfaltu, bijela voila na snije"u i sl.7. 2bog toga !u
funk*ionalne jae i razliite boje na "ozili#a.
9irina <idnog polja C <idno polje (red!ta"lja (ro!tor koji !e
zah"ata (ogledo# oba oka. 6no na# o#ogua"a (eriferni "id, tj. "i=enje
lije"o i de!no od (ra"*a gledanja.
Nirina "idnog (olja izno!i 110 !te(eni lije"o i de!no te /0 !te(eni na
gore i 00 !te(eni na dolje.
Nirina "idnog (olja je izuzetno "a,na u !"i# !itua*ija#a "o,nje, a
(o!ebno (ri (o"eanoj brzini jer !e "idno (olje tada !#anjuje.
Da bi !e (red#et "idio 7n(r. na raskr/u, u koloni i sl.8, (otrebno je
da bude u "idno# (olju. 9irina <idnog polja se smanj>je kod slabljenja
ili g>bi;ka 7nefunk*ioni!anja8 jednog oka 7za oko 30H8, (o!ebno ako !e
izgubi funk*ionalno!t de!nog oka.
131
Nirina "idnog (olja #o,e biti !u,ena i zbog drugih organ!kih
o$teenja 7(o"reda *entra za "id i dr.8 i zbog (!iholo$kih faktora
7dekon*entra*ija8.
Raspo:na<anje boja je bitan k"alitet "ida "ozaa.
;ozai#a je (otreban neo$teen kolorni "id 7!(o!obno!t
ra!(ozna"anja boja8 jer je !"a !ignaliza*ija na (ute"i#a !a!ta"ljena iz
razliito obojenih tijela.
Oko najbolje raspo:naje =>;> boj>/ po;om :elen> i cr<en>/
pla<> i lj>biAas;>.
Oko 5H lj>di imaj> >ro?ene sme;nje > raspo:na<anj> boja i to
ugla"no# kod #u$kara*a. Ae$e !e ja"lja ne!(o!obno!t ra!(ozna"anja
*r"ene i zelene boje, a rijetko (ot(uno !lje(ilo za boje. -rak!a je (okazala
da "ozai, koji ne ra!(oznaju boje, i(ak !e #ogu na !e#afori#a !nalaziti
(re#a raspored> boja. ;ozai koji ne razlikuju boje i#aju te$koa,
(o!ebno kada je !#anjena "idlji"o!t 7#agla, #rak, jaka ki$a i !l.8.
Procjena me?>sobnog ras;ojanja d"a ili "i$e (red#eta je
sposobnos; d>binskog <i?enja. 2a!ni"a !e na binokularno# "idu 7"i=enje
!a oba oka8 koji o#ogua"a da !e !(oljni !"ijet "idi reljefno 7u !"e tri
di#enzije8 da !e odredi #e=u!obni odno! (red#eta u daljini, da !e (ro*ijeni
udaljeno!t (red#eta, kao i dubina i brzina kretanja.
4ledanje# !a d"a oka (ro*jena ra!tojanja je u!(je$nija nego kod
"ozaa !a jedni# oko#. Procjena ras;ojanja je posebno po;rebna i bi;na
pri pre;icanj>/ s>sre;anj> 7#i#oila,enju !a drugi# "ozili#a, (ri
(arkiranju i drugi# !itua*ija#a.
-ro*jena ra!tojanja za"i!i i od znanja i i!ku!t"a "ozaa. 2bog toga
!e udaljeno!t (oznatih (red#eta i #anje udaljenih (red#eta tanije
(ro*jenjuje od ne(oznatih i "i$e udaljenih kao, i (red#eta koji !e br,e
kreu.
Adap;acija oka je sposobnos; prilago?a<anja oka (ro#jeni
intenziteta o!"jetljenja. 7(r. ulaak ili ilaak i tunela, jako svjetlo
nailaee" voila nou i sl.8. "ak@a je adap;acija oka i: mraka na
132
s<je;los; D;raje nekoliko sek>ndiE/ nego adap;acija oka od s<je;los;i na
mrak D;raje nekoliko min>;aE.
2a "ozaa je bitna ada(ta*ija nou. ;eo#a je "a,na !(o!obno!t oka
da !e brzo i u!(je$no (rilagodi na gledanje i "i=enje u ta#i 7nona "o,nja8.
ai#e, (ri "o,nji nou, "oza je e!to u !itua*iji za!lje(lji"anja
jaki# !"jetli#a 7faro"i#a8 nailazeeg "ozila. 2bog toga je ada(ta*ija bitna
(o!lije nonog za!le(lji"anja. :od !"ih "ozaa je o$trina "ida !#anjena u
lo$i# !"jetlo!ni# u!lo"i#a, i u ta#i, a (o!ebno kod kratko"idih o!oba 9
"ozaa.
;ozai !a dio(trijo#, nou #oraju i#ati naoare !a jao#
dio(trijo#. %asleplji<anje djel>je Bi:iolo@ki G smanj>je o@;rin> <ida/
smanj>je <idno polje/ smanj>je sposobnos; procjene ras;ojanja/
:amara <o:aAa i sl. i psiholo@ki G smanj>je >godnos; gledanja/ >:rok>je
napre:anje/ nape;os;/ nesig>rnos; i s;rah.
<@?5+G B<:5?6+C?J >D6S@+@+:+
? +6'+C?G+ ;?D+ + >B?:+S6S@
<-)+;CG+G+ ;62?C6'
ajte,e o$teenje "ida je smanjena o@;rina <ida 7kra;ko<idos; i
daleko<idos;8. -o!ljedi*e !u funk*ionalnih nedo!tataka i ano#alija u
!a#o# oku.
1ra;ko<idos; je !#anjena o$trina "ida na daljini. @ak"e o!obe
i#aju i !labiji (eriferni "id (a je !#anjena i !(o!obno!t ada(ta*ije na
"i=enje u ta#i. 6"aj nedo!tatak !e #o,e, i kod "ozaa, djeli#ino
ko#(enzo"ati naoali#a.
Daleko<idos; je !#anjena o$trina "i=enja na blizini $to kod
"ozaa ne !t"ara !#etnje u "o,nji jer !u !"i (red#eti o(a,anja udaljeniji od
kritinog (olja.
Druga (atolo$ka (oja"a kod ula "ida je sljepilo :a boje. Ae$i
!u !luaje"i djeli#inog !lje(ila 9 dal;oni:am, ne!(o!obno!t razliko"anja
133
*r"ene i zelene boje. ;rlo !u rijetki !luaje"i totalnog !lje(ila za boje. <
!luaju tak"og !lje(ila za boje !"e !e "idi *rno 9 !i"o 9 bijelo.
Cjudi !lije(i na boje (oznaju njiho"e nazi"e i !a#o o(eri$u nji#a,
(onekad ih !a#o (oga=aju. eke o!obe !e !nalaze i na o!no"u nekih drugih
znako"a koji !u brojni. (r., "oza koji je slijep na boje austavie voilo
na raskrsnici iako ne ralikuje crveno i eleno svjetlo. 9n e pravilno
krenuti sa voilom jer je apamtio redoslijed boja na semaforu ralikujui
nji(ove nijanse 6crno 1 sivo 1 bijelo7.
?!tra,i"anje# je ut"r=eno da je u !"ijetu bilo sas<im malo ne:goda
pro>:roko<anih dal;oni:mom. ;oza daltoni!ta !e !nalazi u !aobraaju
(ute# brojnih drugih znako"a 7oblik znaka, redo!ljed, "eliina...8. ?z o"ih
razloga (!iholozi !#atraju da !u (reo$tre nor#e (ri ljekar!ko# (regledu
"ozaa na Stelingo"i# tabli*a#a koji#a !e ut"r=uje !(o!obno!t o(a,anja
i!tih boja.
A,D.&N' SPOSOBNOS. OSJ'. S",!A
134
;oza i drugi ue!ni*i u !aobraaju izlo,eni !u brojni# :<>Anim
podra=ajima koji ga !ta"ljaju u (ozi*iju ne#ino"nog !lu$nog o(a,anja ali i
ne#ino"ne orjenta*ije u !lo,eni# !aobaraajni# u!lo"i#a. Dra,i !u
(onekad iritirajui faktori, e!to faktori i !ignali !lo,ene !aobraajne
!itua*ije iKili "oditelji 7u!#jeri"ai8 do,i"lja"anja i reago"anja "ozaa i
aje$e !lu$ne dra,i !u :<>Ani !ignali, $u#o"i, buka #otora i
"ozila, ljud!ki gla!o"i, #uzika... 2"uk je o!no"na !lu$na dra, 7!ti#ulu!8.
S(o!obno!t 7o!jetlji"o!t8 regi!tro"anja !h"atanja i razu#ije"anja !lu$ne
7z"une8 dra,i je !luh. @a !(o!obno!t 9 !lu$na !(o!obno!t (o#a,e ljudi#a u
orjenta*iji i !"i# u!lo"i#a ,i"ljenja, a (o!ebno "ozau.
@o je u!lo" bez kojeg "oza ne#a o(ti#alne u!lo"e funk*ioni!anja.
Sluh i#a "eliku ulogu (ri !(orazu#ije"anju, raz"ijanju go"ora,
#uziko# !t"arala$t"u a uz to, ulo !luha neobino je bogat iz"or kori!nih
(odataka o (red#eti#a i (oja"a#a $to na! okru,uju. 2a !t"aranje !lu$nih
do,i"ljaja (otrebni !u%
:<>Ani i:<or,
elas;iAna sredina za (reno! !lu$nog (odra,aja i
sl>@ni organ koji !e !a!toji od uha, !lu$nog ner"a i *entra u kori
"elikog #ozga.
%<>Ani ;alasi #ogu !e (reno!iti razliiti# !red!t"i#a Wela!tini#
!redina#aM 7"azduh, tekuina, kruto tijelo8, ali ne ! i!ti# efekto#.
< "o,nji !e "oza i drugi ue!ni*i u !aobraaju o!lanjaju na !luh u
u!lo"i#a !#anjene "idlji"o!ti.
%<>k G o!no"ni (odra,aj u "o,nji je !ubjekti"an do,i"ljaj koji
nas;aje pokre;anjem ;ijela koje i:a:i<a kre;anje D;reperenjeE <a:d>ha.
JaAina do=i<ljaja :<>ka za"i!i od <eliAine ampli;>de koja preds;a<lja
<eliAin> p>;a koji >dareni predme; naAini. ;eliina (uta je od!tu(anje od
(oetnog (olo,aja. &isina :<>ka :a<isi od broja ;rep;aja > sek>ndi.
Organ A>la sl>ha je >ho koje !e !a!toji od%
>@ne @koljke koja (ri#a z"une tala!eE
13/
sl>@nog kanala koji# (rolaze z"uni tala!i i
b>bne opne 7#e#brane8, koja dijeli !(olja$nje uho od !rednjeg,
!lika 10.
Slika )6. -re!jek ula !luha 9 uha
a b>bnoj opni (oinje (r"i (ro*e! dra,enja. Srednje >ho je jedna
ko#ora koja u donje# dijelu i#a kanal, e>s;ahije<> ;r>b>, koja kod
o"jeka ulazi u ,drijelo.
B>bna opna (od dej!t"o# "azdu$nih tala!a tre(eri, a za nju je
(rikaena "rlo fina #ala ko!t - Aeki, (a nako<anj/ (a >:engija koja te
udare (reno!i na tz". o<alno pro:orAe >n>;ra@njeg >ha. 2ati# !e
tre(erenje (reko teno!ti (reno!i na p>= > kom se nala:e A>lne elije koje
bi<aj> nadra=ene. S"e o!talo !e od"ija u ulno# ner"u.
:od o"jeka je ulo !luha manje osje;lji<o nego A>lo sl>ha
=i<o;inja.Ao"jek #o,e da uje z"uk koji i#a bar 10 do 11 tre(taja u
130
!ekundi, (a do 23000 tre(taja. O<aj opseg se smanj>je sa s;arenjem. @ako
je kod o"jeka od 27 godina granica )*777 ;rep;aja/ a od 67 godina samo
*777 ;rep;aja > sek>ndi.
'jerenje !lu$ne o!jetlji"o!ti !e "r$i (o#ou a>diome;ra, a grafiki
!e (red!ta"lja a>diogramom. a a(*i!u !e uno!i Brek<encija z"uka, a na
ordinatu gubitak !lu$ne o!jetlji"o!ti izra,en u decibelima 7dbQ8, dijagra#
3.
Dijagram +. +udiogra# !lu$ne o!jetlji"o!ti
Decibel je jedini*a za #jerenje jaine z"uka. 6n !e odno!i na
!ubjekti"nu ujno!t, (olazei od donjeg (raga ulno!ti koje# odgo"ara
z"uk od 1000 o!*ila*ija u !ekundi. (r. "lasnost sasvim ti(o" ljudsko"
/apata inosi >- decibela, obi%no" "ovora ,-'?- decibela a buka tramvaja
>--'>D- decibela. ?!(iti"anja !u (okazala da je !lu$na o!jetlji"o!t naj"ea u
inter"alu od /00-/000 her*a koji odgo"ara go"orno# ko#uni*iranju. 2"u*i
od 130 de*ibela (red!ta"ljaju gornji, maksimalni prag dra=i koje ljud!ko
uho #o,e da uje. Prejak :<>k :amara i dekoncen;ri@e <o:aAa.
a sl>@ni >mor <o:aAa utiu jaAina, >Aes;alos; i <rijeme
i:lo=enos;i z"uku.
137
Ra:lik>j> se 4 osobine :<>kaK
visina,
ja%ina,
boja i
voluminonost 7(ro!torno!t8 z"uka.
.i!ina zvuka za"i!i od broja tre(taja u !ekundi. a "i!inu utiu i
neki (!iholo$ki faktori. (r.% intenivniji visok vuk i"leda jo/ vi/i, a niak
vuk jo/ nii ne"o /to stvarno jeste.
3aina zvuka za"i!i od "i!ine ili a#(litude tala!a, a do,i"lja"a !e
kao gla!no!t. Do,i"ljaj jaine z"uka za"i!i od toga da li je dra,enju
izlo,eno jedno ili oba uha, kao i od udaljeno!ti z"unog iz"ora.
4oja zvuka za"i!i od (rateih z"uko"a koji !e ja"ljaju uz
o!no"ni z"uk. (r. po boji tona se moe preponati na kome je instrumentu
on odsviran.
Sl>@ni osje;i !e dijele na d<ije <elike gr>pe%
;ono<e i
@>mo<e.
.onomoklo/ nedo<r@eno/ rasplin>;o i sl./ pa s> :a;o :amorni i
neprija;ni. ;oza je e!to izlo,en $u#o"i#a koji ga znatno "i$e za#araju
nego tono"i. <godni tono"i 7#uzika8 od#araju "ozaa.
:ada je smanjena osje;lji<os; :a sl>@ne dra=i 7u!ljed neke #ane
!lu$nog organa ili ner"nih (ute"a i *entara za !luh8, go"ori#o o nagl><os;i/
a kada je osje;lji<os; po;p>no i:g>bljena, go"ori#o o gl><oi. ;ozai
o$teenog !luha 7naglu"i i glu"i8 !e te$ko (rilago=a"aju u "o,nji, e!to
131
neefika!no reaguju i (red!ta"ljaju o(a!no!t (o !ebe i druge ue!nike u
!aobraaju. Aujna 7!lu$na8 !(o!obno!t !e (ro*jenjuje na ljekar!ki#
(regledi#a "ozaa.
1O$N OSJ'.
133
<t"r=eno je da (o!toje razliite "r!te ko,nih o!jeta. Aulne
o!jetlji"o!ti ni!u ra"no#jerno ra!(ore=ene. :o,a je taka!to o!jetlji"a
7taka!to (er*e(ti"na8. Aulne elije !e nalaze i!(od (oko,i*e.
-o!toje naj#anje e;iri <rs;e ko=nih osje;a%
dodira,
toplo",
(ladno" i
bola.
Osje;i dodira !e ja"ljaju kad !e neko# #ehaniko# dra,i
nadra,e organi za dodir 7take za dodir8 koji !e nalaze na (o"r$ini ili u
dublji# !loje"i#a ko,e.
0>lni organi :a dodir ra!(ore=eni !u u !loju ko,e razliito#
gu!tino#. < (ojedini# dijelo"i#a ko,e, kao $to !u "rho"i (r!tiju,
ra!(ore=eni !u <eoma g>s;o, a na drugi# dijelo"i#a ko,e, kao na le=i#a
ra!(ore=eni !u :na;no rje?e.
:ad je mehaniAki pri;isak iJili >dar - (o"reda in;en:i<niji, dolazi
do do,i"ljaja (riti!ka iKili bola izaz"anog djelo"anje# na dublje !#je$tene
ner"ne elije o!jetlji"e na dodir iKili bol.
-ri #anje# intenzi"no# (riti!ku iKili udaru - (o"redi akti"irane !u
elije na (o"r$ini ko,e $to uzrokuje !labiji o!jeaj dodira 7(riti!ka8 iKili bola.
Gako je i:ra=ena adap;acija ko=e prilikom dodira. Ao"jek !e brzo
(ri"ikne na do!ta jak (riti!ak i (o!taje neo!jetlji" na njega. @oko# du,e
"o,nje, gubi !e o!jeaj za ko#andne ure=aje iKili (!iho#otornu koordina*iju
- dolazi do za#ora zbog ega je (otreban od#or.
Osje;i ;empera;>re !u osje;i na ;oplo i osje;i na hladno. 2a
!"aki od o"a d"a o!jeta (o!toje i (o!ebni ulni organi - re*e(tori,
(ro"odni*i i *entri. 6!jeti te#(erature ja"ljaju !e kad je okolna
;empera;>ra <i@a ili ni=a od ;empera;>re ko=e, koja obino izno!i 32 do
33 !te(ena. O<a ;empera;>ra ko=e na:i<a se Bi:iolo@kom n>lom.
S>bjek;i<ni do=i<ljaji ;oplog i hladnog :na;no mog> >;ica;i na
(ona$anje "ozaa. 2bog toga je pode@a<anje op;imalne ;empera;>re
kli#a ure=aji#a oba<e:nos; (ri (ri(re#anju "ozila za u(otrebu. 6!jeaji
200
izra,enije - ne(o"oljnije to(lote ili hladnoe u(ozora"aju na ne(o"oljne
te#(eraturne okolno!ti za "ozaa koje #u ugro,a"aju zdra"lje, !nage,
kon*entra*iju i !(o!obno!ti za "o,nju.
aru$a"anje integriteta organiz#a iKili njego"ih (ojedinih organa,
njego"ih "ezi"nih #ehaniza#a 9 ko!tiju, #i$ia, ko,e, (o!ebno "i$e
o!jetlji"ih #je!ta 9 glatkih (roba"nih #i$ia, !luzoko,e u!ta i no!a, tki"a
iKili #ehaniza#a oka, uha, no!a, u!ta... izazi"a 7u!lo"lja"a8 bol razliitog
intenziteta koji znaajno ne(o"oljno utie na (!ihiki !tatu! o"jeka, na
(!ihiki !tatu! "ozaa. S"aka tjele!na (o"reda !raz#jerno uzrokuje (!ihike
tegobe. ?!to tako, (!ihike tegobe uzroko"ane trau#atiza*ijo#, uzroko"ane
neki# !tre!ogeni# doga=aje# znaajno de!tabilizuju uku(ne ada(ti"ne
(!iho-fizike !nage "ozaa.
Dakle, !"aki udar, !"aka (!ihika iKili fizika 7tjele!na8 (o"reda
uzrokuje ne(o"oljne (o!ljedi*e i u#anjuje kon*entra*iju i !(o!obno!t
"ozaa i njego"e (ro*e!e i funk*ije.
Osje;i bola na!taju kada (ojedine "r!te o!jeta (o!tanu s><i@e
in;en:i<ne i >gro=a<aj>e :a organi:am. <t"r=eni !u (o!ebni organi za
bol. S(e*ifina dra, za o"u o!jetlji"o!t ne (o!toji. Bol mog> i:a:<a;i s<e
<rs;e dra=i. ;elika je biolo$ka "a,no!t o!jeta za bol. 6ni >po:ora<aj> na
opasnos; :a organi:am.
OSJ'. MRSA
201
Osje;e mirisa u!lo"lja"aju dra,i 9 odre=ene osobine ma;erija koje
!e zo"u mirisom. @o !u o!obine "ezane za (ri!u!t"o #aterijalnih e!ti*a
koje !e (ute# "azduha (reno!e do ula #iri!a 7no!a8.
'iri!i #ogu biti neprija;ni i prija;ni, odno!no miri@lji<i i
smrdlji<i. -rijatni iKili #iri!i u!lo"ljeni (rilago=eni# iz"ori#a tih #iri!a 9
razliiti# dezodoran!i#a 7(ri"je!*i#a, inhalatorni# boi*a#a...8 iKili o($ta
uredno!t i !"je,ina u auto#obilu, o!na,uju "ozaa i njego"e uku(ne
!(o!obno!ti i funk*ije.
< dana$nji# u!lo"i#a, "ozai#a !e raz"ija "i$a !aobraajna
kultura, (ored o!talog, kultura odr,a"anja i !t"aranja (o"oljnih
7o!"je,a"ajuih8 u!lo"a "o,nje. e(rijatni #iri!i, zagu$lji"o!t i neuredno!t,
de!ti#uli$u "ozaa, obe!na,uju ga, u#anjuju njego"e !(o!obno!ti i
funk*ije. Ae!to "ozai i !a#i naru$a"aju !"je,inu i uredno!t (ro!tora
auto#obila - ot(at*i#a, (u$enje#, neuredno$u... @o !u #aniri "ozaa ni,e
o($te i jo$ ni,e !aobraajne kulture.
-o!toji ada(ta*ija na #iri!e koja nije uni"erzalna - nije i!ta za !"e
#iri!e i!to"re#eno.
-ri!u!t"o #iri!a i#a odre=eno dej!t"o na "ozaa ote,a"ajui "o,nju
- !t"arajui u#or ili olak$a"ajui "o,nju utiui na relak!a*iju u "o,nji.
< toku o($te !aobraajne eduka*ije i obuke "o,nje, kandidati treba
da naue da !a#i ure=uju u!lo"e u "ozilu koji o#ogua"aju (rijatno!t,
o(u$teno!t i o!"je,enje.
OSJ'. ,1,SA
202
Dra,i za o!jete uku!a !u >k>sne ma;erije naje$e za!tu(ljene u
"idu teno!ti, a #ogu biti i u "r!to#, teno# ili ga!o"ito# !tanju.
0>lo >k>sa je !#je$teno u >snoj @>pljini. Aulnih elija o"e
o!jetlji"o!ti i#a naj"i$e na jeziku, a na ne(*i#a ih je #anje. Aetiri !u
o!no"na k"aliteta o!jeta uku!a%
slatko,
slano,
kiselo i
"orko.
S"i o!tali uku!i !e ja"ljaju kao ko#bina*ija o"a etiri k"aliteta.
Ielije koje !e nalaze na <rh> je:ika, osje;lji<e s> na sla;ko/ na
dn> je:ika na gorko/ a na r>bo<ima je:ika na kiselo. ? kod o"og ula
(o!toji adap;acija @;o :a<isi od koncen;racije i <rs;e >k>snog ras;<ora i
;rajanja dra=enja.
0>lima i osje;ima >k>sa "ozai obezbje=uju odgo"arajue
energetike 9 hranu, "odu i druga o!"je,a"ajua jela i (ia koja i# o!na,uju
(!iho - !o#at!ke (ro*e!e, funk*ije i !(o!obno!ti bitnih za efika!no
funk*ioni!anje "ozaa. <no$enje# tih energetika, (r"en!t"eno >k>snih,
kompe:iraj> !e 7nadokna=uju8 is;ro@ene kalorije i snage/ neutrali$e !e ili
!(rea"a >mor i !labljenje !(o!obno!ti i funk*ija, a i!to"re#eno !e
znaajno o!na,uju. <no$enje# tih energetika !t"ara !e biolo$ka, fiziolo$ka i
(!iho 9 !o*ijalna ra"note,a "ozaa.
OSJ'. 1R'.ANJA RA&NO.'$'
203
2a !nala,enje u (ro!toru i o!jeaj kretanja bitna s> d<a organa koji
s> smje@;eni > >n>;ra@njem >h>. 6!jeti, koje oni daju, ne #ogu !e
!"je!no# analizo# izd"ojiti "e oni i:a:i<aj> neke reBleksne reakcije i
pokre;e na@eg ;ijela. @ako na!taje do=i<ljaj kre;anja C kines;rija, bilo da
!e !a#i kree#o ili da !e (a!i"no kree#o u auto#obilu.
2a o(a,anje kretanja 9 (olo,aja tijela u (ro!toru ni!u do"oljna ula
"ida, !luha, dodira ili (ak #i$ina oba"je$tenja. Pos;oje organi koji <o:aAa
o ;ome oba<je@;a<aj>. 2a to nije (otrebno !a#o !"je!no zakljui"anje niti
(lan reak*ija i ak*ija i reak*ija koje bi (o!lije toga u!lijedile. Reakcije na
s<a oba<je@;enja kre;anja se de@a<aj> > cen;rima mo=danog s;abla na
reBleksnom plan>.
< !"ako# uhu (o!toje ;ri pol>kr>=na kanalia koji !u (o!ta"ljeni
u razliiti# ra"ni#a. ?!(unjeni !u teno$u koja !e u nji#a kree, u !kladu
!a (okreti#a tijela, i "r$i dra,enje ulnih elija u kanalii#a 7"e!tikularni
a(arat8.
Dra,enje !e "r$i !a#o u !itua*ija#a (oetka, ubrza"anja,
u!(ora"anja i (re!tanka rota*ionog kretanja.
)a"no#jerni (okreti ne (red!ta"ljaju jaku dra,. (r.u avionu i
automobilu se manje osjea ravnomjerno kretanje, ali kada se brina na"lo
promijeni, vestikularne reakcije se javljaju.
-o$to re*e(tori u "e!tikularno# a(aratu @alj> imp>lse > s;omak,
kao (o(ratna (oja"a tih (okreta, ja"lja !e o!jeaj #unine 9 bole!t "o,nje
7n(r. pri vonji brodom, autobusom i sl.8.
< obu*i "ozaa treba ih uiti da !e (o!tu(no (okreu (ri !tartanju,
(ri ubrza"anju, koenju i zau!ta"ljanju. @o !u o!obine uredne 9 zdra"ije
"o,nje. S"e neuredno!ti 9 nagla !tartanja, ubrzanja, koenja, zau!ta"ljanja,
kri"udanja, nagla !kretanja... u!lo"lja"aju (ore#eaje ra"note,e "ozaa iKili
!u"ozaa, uzrokuje #unine, u#or i bole!ti "o,nje, a i!to"re#eno iritira i
o#eta druge "ozae i ue!nike u !aobraaju.
abrojene !(o!obno!ti za"i!e, (rije !"ega, od i!(ra"no!ti rada, od
funk*ije ulnih organa 7oka, uha8.
?!(ra"an rad organa ula kod "ozaa o#ogua"a (ra"ilnu !elek*iju
dra,i koje djeluju na "ozae"a ula. Dakle, "oza treba da uoa"a i obrati
(a,nju, (ored niza drugih dra,i 7z"unih, !"jetlo!no-rekla#nih i dr.8 na ona
koja #u doz"olja"aju ili zabranjuju na!ta"ljanje kretanja 7!e#afor, znako"i,
(oli*aj*a, znako"i na (ute"i#a...8.
204
6"a gru(a !(o!obno!ti odno!i !e i na adap;acij> na ;am> 7"o,nja
tunelo#8, o$trinu "ida i $irinu "idnog (olja.
:od "ozaa je, u ok"iru !enzornih !(o!obno!ti bitna o!jetlji"o!t na
boje 7o!jetlji"o!t na *r"ene, zelene i (la"e boje i nji#a !line nijan!e8,
o!jetlji"o!t na ni!ke, !rednje i "i!oke tono"e.
PS!OMO.ORN' SPOSOBNOS.
20/
< brojni# akti"no!ti#a >spjeh :a<isi od psihomo;ornih
sposobnos;i koje (ojedina* (o!jeduje. ;eina radnji koje oba"lja <o:aA za
"rije#e "o,nje odno!e !e na psihomo;orne sposobnos;i/ na na<ike i
a>;oma;i:acij> tih akti"no!ti 7(okreti ruku, nogu, (r!tiju, koordina*ija
(okreta ruku, nogu, oiju...8.
a o!no"u i!(iti"anja, #ogue je razliko"ati psihomo;orne
sposobnos;i ;ijela > cjelini i psihomo;orne sposobnos;i ograniAenih
dijelo<a ;ijela7tru(a, nogu, ruku, (r!tiju...8.
'ogue je razliko"ati jaAin> Dsnag>E pokre;a/ imp>lsi<nos;
7te#(o koji# !e "r$i (okret8, s;a;iAk> preci:nos; 7tano!t i !igurno!t
odr,a"anja (olo,aja tijela ili (ojedinog organa8, dinamiAk> preci:nos;
D;aAnos;E/ koordiniranos; 7!kladna ko#bina*ija (okreta8, Bleksibilnos;
7!(o!obno!t brzog #ijenjanja i za#jenji"anja (okreta8. (r., impulsivnost
odre4uje trajanje reakciono" vremena tj. vremena koje je potrebno da
pro4e od pojave i uo%avanja prepreke na putu do psi(omotorne reakcije
voa%a.
0es; je >:rok saobraajnih ne:goda na p>;> slaba ili oslabljena
psihomo;orika <o:aAa 7"eliko reak*iono "rije#e 9 ka!ne reak*ije8.
Psihomo;orne sposobnos;i se mog> mjeri;i (o#ou te!to"a koji !e iz"ode
na te!t 9 a(arati#a.
a"edene !(o!obno!ti 7fizike, intelektualne, ulne i (!iho#otorne8
ni!u #e=u!obno od"ojene. S<e sposobnos;i s> is;o<remeno po<e:ane i
djel>j> > s<im si;>acijama <o=nje. (r., da bi se ibje"la prepreka, voa%
mora da je opai 6senorna sposobnost7, da bro donese odluku /to treba
u%initi 6intelektualna sposobnost7 i da stisne ko%nicu i kva%ilo, napravi
aokret volanom 6psi(omotorna sposobnost7. S"e#u je (redu!lo" fizika
(!iho#otorna !(o!obno!t.
-ored te#(era#enta, karaktera, #oti"a i !(o!obno!ti, (!iholo$ki
(rofil dobrog i !igurnog "ozaa ine i druge bitne o!obine 7*rte8 lino!ti,
kao n(r., intere!i* !tavovi* !hvatanja* !ocijalna i emocionalna zrelo!t i
otporno!t* va!pitljivo!t i prilago5eni )poeljni+ o,lici pona#anja.
Ainjeni*a je da iz"je!tan broj ljudi nije !(o!oban za "ozaki (ozi" niti za
"ozaa a#atera. 6dre=eni !te(en !elek*ije kod na! !e "r$i (!iholo$ki# i
zdra"!t"eni# (regledi#a. 'e=uti#, zbog !talne ek!(anzije (utnog
!aobraaja, (otrebno je (ri#ijeniti "i$i kriterij (ri !elek*iji i
o!(o!oblja"anju "ozaa.
200
Psihomo;orne sposobnos;i jes> sposobnos;i :a i:<o?enje
spre;nih/ br:ih i me?>sobno po<e:anih pokre;a. @o !u !(retno!t ruku,
!(retno!t (r!tiju, brzo i (re*izno iz"o=enje (okreta (od kontrolo# ula,
brzina reak*ije i !lino.
2a u(ra"ljanje "ozilo# "a,ne !u !ljedee (!iho#otorne !(o!obno!ti%
brzina reago<anja na (ro#jene u okolini 7"rije#e reak*ije8,
brzina i (rilago=eno!t pokre;a ruke 7!(retno!t ruku8 i
u!kla=eno!t "izuelnog primjei<anja i (okreta 7okulo#otorna
koordina*ija8.
;rije#e koje (ro=e od trenutka (ri#jei"anja o(a!no!ti do
za"r$etka "ozae"e #i$ine reak*ije zo"e !e <rijeme reakcije. ;rlo !e
e!to to "rije#e (ogre$no nazi"a reflek!i#a. )eflek!i iz (ro*e!a i!kljuuju
(ozna"anje 7!"je!nu reak*iju8 i odlui"anje $to je bitna razlika.
eki autori "rije#e reak*ije nazi"aju psihiAkom sek>ndom.
'e=uti#, !igurno je da !e ne radi !a#o o psihiAkoj reakciji/ "e i o
mo;ornoj 7#i$inoj8 reak*iji. @rajanje "re#ena reago"anja ili "ozae"e
(!iho#otorne reak*ije za"i!i od #nogih faktora%
indi<id>alnih karak;eris;ika !"akog "ozaaE
od s;aros;i 9 traje du,e $to je "oza !tarijiE
od jaAine podra=aja 9 jai (odra,aj u!lo"lja"a krae "rije#e
reak*ijeE
od slo=enos;i saobraajne si;>acije 9 !lo,ene !aobraajne
!itua*ije u!lo"lja"aju du,e "rije#e reak*ijeE
od ;ren>;ne psihoBi:iAke kondicije i s;abilnos;iE
od ras;resenos;i <o:aAa i >smjerenos;i pa=njeE
od mog>eg <remena reakcije 9 krae "rije#e reago"anja za
ruke, a du,e za nogeE
od <rs;e podra=aja. ;rije#e reakcije na :<>Ani podra=aj
krae je od reago"anja na "idni (odra,ajE
od <remena psihomo;orne radnje. ;rije#e reak*ije krae je
(ri ot(u$tanju nego (riliko# (riti!kaE
207
od dobi danaE
od br:ine kre;anja <o:ila...
Nto je br:ina reago<anja <ea/ to je <rijeme reakcije manje.
<zi#a#o kao (ri#jer tabelu 1 ! (oda*i#a ek!(eri#entalnog !ni#anja
"re#ena na z"une i !"jetlo!ne !ignale i tabelu 2 ! "re#eni#a reak*ije
(re#a dobi "ozaa.
Nain
kretanja
Vrsta signala
Pl!aj prije
pri"ljeng signala
Vrije"e
reak#ije
$s%
u "jestu &vuni signal
nga na pe'ali
kni#e
0(24
u "jestu svjetlsni signal
nga na pe'ali
kni#e
0(26
u "jestu stp)svjetl
nga na pe'ali
kni#e
0(36
u "jestu &vuni signal nga na pe'ali gasa 0(42
u "jestu svjetlsni signal nga na pe'ali gasa 0(44
u "jestu stp)svjetl nga na pe'ali gasa 0(52
u kretanju &vuni signal nga na pe'ali gasa 0(46
u kretanju stp)svjetl nga na pe'ali gasa 0(68
u kretanju stp)svjetl nr"alna v!nja 0(82
u kretanju
na usprenje
*e& stp svjetla
v&a pripre"an 1(34
u kretanju
na usprenje
*e& stp svjetla
nr"alna v!nja 1(65
.abela ). Du,ina "re#ena reak*ije u za"i!no!ti od odre=ene !itua*ije
+* v&aa
$u g'%
Vrije"e reak#ije
$u sekun'a"a%
201
20)24 0(437
30)34 0(446
40)44 0(463
50)54 0(476
60)64 0(497
65)69 0(522
.abela -. -ri#jeri (ro!jenog "re#ena
reak*ije (re#a dobi "ozaa
&rijeme reakcije > pra<il> je i:me?> 7.*C).5 sek>ndi onda
kadaK
"oza oAek>je ra:log koAenja i spreman je odmah koAi;i/ 7.*C
7.3 sek>ndiF
"oza r>k>je ko#anda#a "ozila i !aobraaja - kretanje o!talih
ue!nika 7.+C).) sek>ndaF
"oza je pa=nj> >smjerio na doga?aj pored p>;a/ ra:go<ara
ili je :ami@ljen, ).4C).5 sek>ndi.
2a bezbjedno!t u !aobraaju "a,no je (ri to#e *ijeniti :naAenje
br:ine psihiAke i br:ine mo;orne reakcije. -ret(o!ta"lja !e da #anje
nezgoda i#aju "ozai u kojih je br,a (!ihika reak*ija.
-onekad "rije#e reak*ije nazi"aju i Lsek>ndom s;rahaL. 'e=uti#,
u tako kratko# "re#enu, nema <remena :a s;rah, on na!tu(a ka!nije.
;a,no!t (!iho#otorne reak*ije ili "re#ena reago"anja "idi#o u
!trukturi "re#ena zau!ta"ljanja "ozila. -ojedina !u "re#ena 7DfD8 u funk*iji
ili za"i!no!ti od odre=enih faktora%
"rije#e opa=anja 7DfoD8 je u za"i!no!ti od (regledno!ti, boje,
"eliine znako"a, o!"ijetljeno!ti (uta, kli#at!kih u!lo"a i !l.E
"rije#e prepo:na<anja 7Df(D8 je u za"i!no!ti od znanja, i!ku!t"a i
(!ihikog !tanja "ozaaE
203
"rije#e odl>Ai<anja 7DfodD8 je u za"i!no!ti od i!ku!t"a, znanja,
broja #oguih rje$enjaE
"rije#e preno@enja odl>ke 7Df(oD8 je u za"i!no!ti od udaljeno!ti
ruku i nogu od kore "elikog #ozga, reago"anja ruko#, reago"anja
nogo#,...E
"rije#e mo;orne reak*ije 7Df#rD8 je u za"i!no!ti od ot(u$tanja ili
!tezanja nogo# ili ruko# razliitih ko#andi u "oziluE
"rije#e reago<anja koAionog >re?aja 7DfkuD8 je u za"i!no!ti od
"r!te i i!(ra"no!ti koni*a% #ehanike, hidrauline, "azdu$ne,
ko#bino"ane itd. zati# i!(ra"ne, nei!(ra"ne koni*eE
"rije#e poras;a sile koAenja 7Df!D8 je u za"i!no!ti od !er"o 9
ure=aja, "ozae"e !nage, (okretlji"o!ti #ehaniz#a i !l.E
"rije#e koAenja 7DfkD8 je u za"i!no!ti od brzine "o,nje, koefi*ijenta
trenja, klizenja iz#e=u toko"a i (odloge, nagiba (uta i dr.
1ada :namo o Aem> :a<isi pojedini dio <remena/ nije ;e@ko
pronai ni: mog>ih rje@enja koja e pridonje;i smanjenj> pojedinog
<remena/ a ;ime i smanjenj> >k>pnog <remena reakcije.
S druge !trane, nepo:na<anje osno<nih elemena;a koji !u uti*ali
na "rije#e reak*ije nekog "ozaa koji je ue!t"o"ao u nezgodi, #o,e
o$tetiti "ozaa (ri "je$taenju i ut"r=i"anju brzine kretanja, koenja i drugih
injeni*a.
< (rak!i je "rije#e reak*ije "ozaa goto"o (ot(uno
(ojedno!ta"ljeno i to na $tetu "ozaa. aroito !e e!to doga=a da !e
"ozau (ri(i!uje i "rije#e reak*ije koionog ure=aja, a i "eliki dio "re#ena
(ora!ta !ile koenja.
Br:ina i:<o?enja pokre;a r>kom 7!(retno!t ruku8 je !(o!obno!t da
!e ruko# iz"ode brzi i tani (okreti, (ri#jereni "eliini i !nazi (okreta. 6na
dolazi do izra,aja kad "oza treba da naglo (ro#ijeni (ra"a* "o,nje, !te(en
(rijeno!a itd.
.rea/ :a <o:aAa/ <a=na/ psihomo;rna sposobnos; je!t tz".
ok>lomo;orna koordinacija. 6na !e #anife!tuje u u!kla=eno!ti (okreta !
"idni# (oda*i#a. @a je !(o!obno!t naroito "a,na (ri (arkiranju
210
auto#obila ili (riliko# tra,enja (ro!tora za (arkiranje. 6kulo#otorna
koordina*ija dolazi tako=e do izra,aja u gu!to# grad!ko# !aobraaju.
2a"i!no!t "re#ena reak*ije o brzini "o,nje (rikazuje grafikon na
dijagra# 10.
;rije#e reak*ije "ozaa !a!ta"ni je dio "re#ena zau!ta"ljanja
"ozila.
Dijagram )7. 6dno! iz#e=u trajanja reak*ije i brzine "o,nje
;rije#e i !(o!obno!ti reago"anja !e #jere, (ri izda"anju ljekar!kih
u"jerenja "ozau, reakciome;rom. S(o!obno!ti reago"anja !e u"je,ba"aju i
"rednuju toko# "o,nje.
&J'9.N'/ NA&1' A,.OMA.%A(JA PO1R'.A
)adnja koja !e u (oetku uenja iz"odila uz do!ta neu!(jelih
(oku$aja i (ogre$aka, "je,banje# !e (o!tu(no iz"odi !"e !a"r$enije te
(o!taje a>;oma;i:o<ana. akon !i!te#at!kog (ona"ljanja (o!ti,e !e brzo i
211
tano iz"o=enje radnje, a to !e nazi"a <je@;ina. 'e=u ljudi#a (o!toje
razlike u s;epen> <je@;ine oba"ljanja jedne te i!te radnje.
,pra<ljanje mo;ornim <o:ilom slo=ena je <je@;ina koja !e !a!toji
od niza i!to"re#enih i u!kla=enih (okreta. < (oetku !e ti (okreti u!"ajaju
(ojedinano, a ka!nije (relaze u *jelo"ite radnje. @ak"e *jelo"ite radnje
"je,banje# (o!taju na<ike.
?ako !e na<ike i:<ode >: manje anga=o<anje s<ijes;i/ one nikada u
*jelini ne pos;aj> reBleksni pokre;i. ?!ku!ni "oza za "rije#e "o,nje #o,e
raz#i$ljati ili razgo"arati o drugi# te#a#a oba"ljajui i (ri to#e
auto#at!ki i, reklo bi !e, Lnes<jesnoL oba<lja;i s<e pokre;e > <e:i s
>pra<ljanjem <o:ilom. +li i# na!tu(e no"e okolno!ti, i# je na (o#olu
o(a!na !itua*ija, !"e #i!li u trenutku !e "raaju "o,nji, u !"e !e anga=>je
s<ijes; i on dono!i odgo"arajue !"je!ne odluke. ara"no da !"ije!t (ri
to#e #ora biti neo(tereena u#oro#, alkoholo# i dr., jer !"ako ka$njenje
u reak*iji #o,e biti kobno.
@reba i!tai da a>;oma;i:o<ani pokre;i nis> reBleksni pokre;i,
iako !e oba"ljaju goto"o i!to# brzino#. +uto#atiza*ijo# !e iz (okreta !"e
"i$e i!kljuuje !"ije!t (re#da ona u nji#a u"ijek (o!toji. :atkad (ogre$ne
radnje #ogu biti lo$e na"ike koje ! "re#eno# iz"odi#o auto#atizo"ano.
@ak"i "ozai koji u!"oje lo$e na"ike naje$e !u rizini "ozai, a
od!tranji"anje lo$ih na"ika zahtije"a "ei na(or nego !ti*anje no"ih.
.'MP'RAM'N.
.emperamen; je !ku( !(e*ifinih o!obina koji odre=uju
e#o*ionalna do,i"lja"anja i reago"anja o"jeka (re#a zbi"anji#a,
doga=anji#a, (red#eti#a, ljudi#a.
212
@e#(era#ent !e #o,e defini!ati kao nain e#o*ionalnog
reago"anja na (odra,aje 7(oja"e, (ro*e!e, doga=aje, (ona$anja i dr.8. @o je
!ku( (!ihikih o!obina koje !u "ezane za jainu i brzinu e#o*ionalnog
reago"anja. @e#(era#ent !e ne #anife!tuje !a#o u e#o*ionalni#
do,i"lja"anji#a i reak*ija#a nego i u *jeloku(noj akti"no!ti o"jeka, (a
tako i kod ue!nika u !aobraaju kao !(e*ifine !itua*ije. ;oza je u
nagla$eno !lo,enoj dina#ikoj !itua*iji, ko#unika*iji i interak*iji.
Dina#ika (utnog !aobraaja u!lo"lja"a u(ra"o brzo reago"anje uz
"i!ok !te(en 7(rag8 toleran*ije na te$ke !itua*ije koje !u e!te u !aobraaju.
2bog toga je neo(hodno identifiko"ati ti(o"e te#(era#enta kod "ozaa (ri
(!iholo$ki# (regledi#a 7(ri izda"anju ljekar!kih u"jerenja8, (ri obu*i za
"o,nju, na i!(itu i u toku "o,nje kao ue!nika u !aobraaju.
-o!toji "i$e kla!ifika*ija te#(era#enta. -re#a !tari#
kla!ifika*ija#a razlikuju !e Ae;iri ;ipa ;emperamen;a 7Ji(okrit8%
sang<inik,
kolerik,
Blegma;ik i
melanholik.
6"a (odjela (odrazu#ije"a !ljedee karakteri!tike e#o*ionalnog
reago"anja%
brzina reago"anja,
jaina e#o*ionalnog reago"anja,
o($ti ton ili ek!(lanatorni !til reago"anja - ra!(olo,enja -
o(ti#i!tiki, (e!i#i!tiki i
!te(en i!(olja"anja e#o*ija (re#a drugi#a - zat"oreno!t
7intro"ertno!t8 i ot"oreno!t u ko#unika*ija#a 7ek!tra"ertno!t8.
Sang<inik br:o e#o*ionalno reaguje 7brzo #ijenja ra!(olo,enje8,
lako !e i!(olja"aju 7(rilagodlji"e !itua*iji8, ra!(olo,enje o(ti#i!tino,
i!(olja"a reak*ije ka okolini. :o#unikati"an je i "a!(itlji". @o je (o,eljna
o!obina "ozaa i drugih ue!nika u !aobraaju.
213
1olerik brzo, !na,no i burno reaguje, lako (ada u afekt,
(e!i#i!tian je, #rzo"oljan je, i!(olja"a to na !redinu. @e$ko je "a!(itlji" i
e!to je u ot(oru. Sklon je na!ilju i agre!iji. e(o,eljna je o!obina kod
"ozaa.
8legma;ik/ !(oro reaguje, e#o*ije !u !labog intenziteta, du,e traju,
o(ti#i!ta je, !labo ili (ak ne i!(olja"a e#o*ije ka !redini. edo"oljno je
ko#unikati"an i u!(oreno "a!(itlji". S(oro reaguje u "o,nji i nije !klon
uzne#ira"anju, agre!iji i na!ilju. Bleg#atino!t je (o,eljna kod "ozaa,
nedo!taje brzina i adek"atno!t reago"anja u datoj !itua*iji.
Melanholik jako e#o*ionalno reaguje, !(oro i te$ko i!(olja"a
e#o*ije ka !redini, (e!i#i!ta je. 6te,ano "a!(itlji", e!to nezaintere!o"an,
#rzo"oljan je i (a!i"an. e(o,eljna o!obina kod "ozaa.
< (rak!i !e rijetko #ogu identifiko"ati i!ti ti(o"i te#(era#enta.
Ae$e !e nailazi na kons;r>k; i kombinacij> ra:liAi;ih osobina na<edenih
;ipo<a $to je u!lo"ljeno brojni# drugi# faktori#a raz"oja lino!ti i ,i"otne
!itua*ije. aje$e !e !itua*iono reaguje i (rilago=eno datoj !itua*iji.
>k!tre#no !enzibilne !itua*ije 7n(r., traumatske i stresne... kao /to su
saobraajne ne"ode...8 :naAajno >slo<lja<aj> emocionalno
do=i<lja<anje i reago"anje - te#(era#ent. @e#(era#ent je u o!no"i
na!ljedna o!obina. a"edeni obli*i reak*ija !u oeki"ani. 'e=uti# oblik i
jaina dra,i bitno odre=uju nain e#o*ionalnog reago"anja. Dakle, bitna je
adek"atno!t reago"anja u datoj !o*ijalnoj !itua*iji. (r.% voa% je u
rali%itom stepenu obu%enosti iloen preprekama, suo%en sa sloenim
situacijama, te e na nji( rea"ovati avisno od sloenosti i teine situacije.
<oa"anje ti(a te#(era#enta o#oguit e in!truktoru lak$u ko#unika*iju i
obuku "ozaa. a (utu je #ogue (re(oznati i odrediti kak"og je
te#(era#enta "oza. (r. san"vinik je na putu iva(niji, voi bre,
poku/ava da preti%e, nedovoljno kontrolisan, vi/e ra"ovara, povremeno
neobiljan i neoprean. Kolerik bro voi, preti%e, a"resivan je, "un4a,
stavlja primjedbe, "ubi strpljenje, psuje i sl. &le"matik la"ano voi, oprean
je, spor, ne ubu4uje se, nije a"resivan, inertan je i sl. Melan(olik je spor,
mrovoljan, inertan, nedovoljno oprean... a (ona$anje "ozaa ne utie
!a#o ti( te#(era#enta nego i #noge druge o!obine lino!ti.
214
@e#(era#ent je uro=ena 7na!ljedna8 trajna o!obina lino!ti koja !e
#ijenja i (rilago=a"a (ro*e!o# "a!(itanja, obrazo"anja, odra!tanja, zrenja,
i !ti*anja i!ku!t"a. <enje# !e #ijenja. @e#(era#ent "ozaa, (o!ebno
(rofe!ionalnog, trebalo bi da !e #anife!tuje u (rilago=a"anju i kontroli!anju
brzine do,i"lja"anja i reago"anja. @o je (o"ezano i !a brzino# "o,nje i
drugi# reak*ija#a ;okom kom>nikacija !a drugi# ue!ni*i#a u
!aobraaju - (ute# znako"a i !ignala.
1ARA1.'R
-od karaktero#, uo($te, !e !#atraju (!ihike o!obine lino!ti koje
!u ugla"no# "ezane za moraln> !tranu lino!ti. :od (oi#anja karaktera
21/
treba nagla!iti d"a o!no"na ele#enta - moraln> >pra<ljenos; i s<jesn>
djela;nos;.
Moralna >pra<ljenos; je odre=ena neki# #oralni# "rijedno!ti#a
odre=enog dru$t"a 7(o$tenju, ne!ebino!ti, !a"je!no!ti, odgo"orno!ti i !l.8.
@o !u karakterne o!obine koje oznaa"aju (ridr,a"anje odre=enih nor#i u
dru$t"u.
< !aobraaju !u to !"e (oziti"ne dogo"orene ili (ro(i!ane nor#e.
S"je!na djelatno!t 7"oljne o!obine8 (odrazu#je"aju u(orno!t,
do!ljedno!t, ini*ijati"no!t i !lino.
Cjudi !e razlikuju (o karakterni# o!obina#a i karakterni# *rta#a
kao izraziti# k"aliteti#a karaktera (ojedinih ljudi. )adi lak$eg !h"atanja,
uoa"anja i razliko"anja karaktera, !"e karakterne *rte !e #ogu (o!#atrati
u ok"iru ;ri osno<ne gr>pe%
*rte koje (red!ta"ljaju odnos Ao<jeka prema samom sebi,
odnos prema dr>gim lj>dima i
odnos prema rad>.
5rte koje (red!ta"ljaju odnos Ao<jeka prema samom sebi s>
samopo>:danje/ samokri;iAnos;/ skromnos;/ s>je;a/ energiAnos;/
samopo@;o<anje i sl.
a"edene *rte znatno dolaze do izra,aja i kod "ozaa.
e!a#o(ouzdanje, (retjerana !a#okritino!t, !ujeta, neenergino!t
ote,a"aju (ro*e! obuke "ozaa i ka!nije u(ra"ljanje "ozilo#. 2adatak
in!truktora je da uoi te o!obine i da kroz (ojaanu (rilago=enu obuku
ubla,i ili (ak otkloni ne(o,eljne o!obine. Sa#o(ouzdanje e "oza !tei
!a#o uz k"alitetnu i #etodiki za!no"anu obuku.
5rte koje (red!ta"ljaju odnos prema dr>gim lj>dima !u
is;inolj>blje/ pra<iAnos;/ iskrenos;/ korek;nos;/ po@;o<anje/
dobroAins;<o i sl.
Neiskrenos;/ podlos;/ agresi<nos;/ egoi:am/ nekorek;nos;/
be:ob:irnos; s> i:ra:i;o lo@e karak;eris;ike s<ake liAnos;i/ pa i <o:aAa.
6ne !u e!t uzrok brojnih ne!rea. a"edene *rte !u razlog
eli#ina*ije tak"ih ue!nika u !aobraaju.
210
-o!eban zadatak in!truktora je da u #etodiko# (ri!tu(u obu*i u
ok<ir> <aspi;nih i B>nkcionalnih cilje<a >oAa<a i ra:<ija po:i;i<ne
osobine, a korekti"no djeluje na uoene negati"ne o!obine "ozaa.
Odnos prema rad>/ >pornos; i marlji<os;, !u *rte koje #ogu
i#ati (oziti"ne i negati"ne krajno!ti.
<(orno!t i #arlji"o!t znatno ubrza"aju (ro*e! obuke i !a# k"alitet
te obuke, a ako !u kod "ozaa trajne, tada ga ine ne!(retni#, !(ori# i
$tetni# (o druge u !aobraaju. @o !e odra,a"a u odr,a"anju "ozila,
njego"oj (ri(re#i za "o,nju, ruko"anju, u odno!u (re#a drugi#
ue!ni*i#a itd.
Gedan od <aspi;nih i obra:o<nih cilje<a :a ins;r>k;ora je ra:<oj i
korekcija po=eljnih cr;a liAnos;i <o:aAa.
S"aki (ojedina* i#a odre=ene karakterne o!obine koje #ogu biti
(oziti"ne ili negati"ne. -oziti"ne !u karakterne o!obine% (o$tenje,
(ri!tojno!t, hrabro!t, !a"je!no!t, #arlji"o!t, !kro#no!t, ot"oreno!t,
dru$t"eno!t, itd, a negati"ne% !ebino!t, la,lji"o!t, (la$lji"o!t, h"ali!a"o!t,
d"olino!t, (re"rtlji"o!t, neodgo"orno!t i !l.
:arakter je goto"o i!kljui"o rezultat "a!(itanja, odra!tanja i !tila
,i"ljenja (ojedin*a, (a !e adek"atni# #etoda#a #o,e uti*ati ne njego"o
#ijenjanje.
)azliita !u i!(iti"anja (okazala da o!obe ! negati"ni# karakterni#
o!obina#a i#aju "i$e nezgoda. <t"r=eno je da ljudi koji !u nemarni/
po<r@ni i dekoncen;risani > ak;i<nos;ima znatno e$e i#aju nezgode od
drugih. ?!(iti"ana je uredno!t, odno!no neuredno!t (ojedina*a i broj
nezgoda, te je ut"r=eno da je u gru(i DurednihD bilo (ro!jeno 7.//H
nezgoda, dok je u gru(i DneurednihD bilo 17.22H nezgoda 7-intar, F.,
13708.
< defini*iji karaktera i!taknuto je da je to #oralna !trana lino!ti
koja !e #anife!tuje u (o$to"anju dru$t"enih nor#i ,i"ota i rada, odno!no u
kulturno# (ona$anju.
Saobraajna k>l;>ra danas je jedan od naj<a=nijih Bak;ora u
#e=uljud!ki# odno!i#a u toj "a,noj i !lo,enoj ljud!koj djelatno!ti - u
!aobraaju. S (ra"o# !e ka,e da za ,i"ota jedne genera*ije #o,e#o
(ro#ijeniti tehniku *i"iliza*iju, u"e!ti nekoliko (uta br,a i !na,nija "ozila
i !l., ali da e#o za to i!to "rije#e "rlo #alo (ro#ijeniti o"jeko"o
(ona$anje i njego" odno! (re#a drugi# ljudi#a, (re#a ti# !red!t"i#a itd.
217
1>l;>rnog <o:aAa karakteri$e (o$to"anje !aobraajnih (ro(i!a i
(ra"ila, bez obzira na "anj!ku kontrolu. 6n je !"je!tan koliko je za !igurno
ue$e u #oderno# !aobraaju znaajno da !e (ridr,a"a (ra"ila. 6n zna da
je sa s<ojim <o:ilom ><ijek po;encijalna opasnos; :a dr>ge i zato je
obazri" i ozbiljno !e odno!i (re#a !"i# ue!ni*i#a u !aobraaju. S"je!tan
je grani*a ljud!kih odno!a, !"ojih !(o!obno!ti i ne!(o!obno!ti, te
#oguno!ti da !e grije$i ne!"je!no i nena#jerno, odno!no da i#a #nogo
ele#enata koje u dina#ino# !aobraaju, kaka" je dana$nji, ne #o,e#o
u!(je$no kontroli!ati. 6n !e trudi da !e ne na#ee drugi#a, nego da i#
(o#ogne, trudi !e da una(rijed otkloni !"e uzroke e"entualne !aobraajne
nezgode. Sa#o (ona$anje koje otklanja a ne izazi"a o(a!no!t u !aobraaju,
#o,e#o !#atrati dobri# i !a"re#eni#.
?#a, #e=uti#, drugaijih, karakteri!tinih i ti(inih (ona$anja
"ozaa u !aobraaju. @ako, n(r., neki voa%i stalno neko"a prate i ne
dopu/taju im da se 8odlijepe8 od dru"i(. Dru"i se naro%ito isti%u u
8iskakanju8 u preticanju na raskrsnicama. :ad ugledaju zeleno !"jetlo, oni
(ojure (r"i, naglo, "eliko# brzino#, (rije !"ih. eki !e "ozai na!toje
dr,ati !redine (uta i onda kada je to zabranjeno i kad !#etaju o!tali#
ue!ni*i#a u !aobraaju. azi"aju ih Dje,e"i#aD. ?#a "ozaa koji nikako
ne #ogu (odnijeti da ih neko (retekne, a, ako !e to i(ak dogodi,
do,i"lja"aju to kao (ad "la!tite "rijedno!ti, na(ad na !"oju lino!t. 6ni !"oj
dru$t"eni i lini (re!ti, ne(o!redno na!toje dokazati brzino#, brzo#
"o,njo#, kr$ei (ri to#e !aobraajne (ro(i!e i uzrokujui katkad i
!aobraajne nezgode.
<!tano"ljeno je da o"jek kada !e na=e za u(ra"ljae#, !"oji#
(ona$anje# otkri"a (ra"e o!obine !"og te#(era#enta. Ae!to !e "ozai
iden;iBik>j> sa s<ojim <o:ilom/ njego<om snagom/ br:inom/ ljepo;om
linije i !l. i to (okazuju !"oji# bezobzirni# i bahati# (ona$anje#. eki !u
"ozai u(ra"o DzaljubljeniD u !"oje "ozilo i #ogu biti i agre!i"ni (re#a
drugi# li*i#a koja dodirnu iKili #ini#alno o$tete njiho"o "ozilo.
-ojedin*i tek u !"o# auto#obilu !tiu o!jeaj !igurno!ti ili
u!(ije"aju ko#(enzo"ati o!jeaj inferiorno!ti. @o je !i#(to#atian
feno#en i zato ga je nu,no (!iholo$ki i!(itati. eki autori tak"e ti(o"e
(ona$anja u(ore=uju "rlo u!(je$no - ! (ona$anje# na$eg (retka koji je na
i!ti nain bio e#o*ionalno "ezan za !"og konja, o ijoj je !nazi i energiji
e!to za"i!io i njego" (re!ti,. a$ je (redak, ka,u oni, tako=e "olio da
Drazigra"aD konja, da ! nji# (re!kae (re(reke, da juri na nje#u, da ! nji#
odlazi (o dje"ojku, da !e ne od"aja od njega, i !l. Cjudi i kod na!, da bi
211
dokazali !"oj !tandard, #o, te ekono#!ki i !o*ijalni !tatu!, ku(uju znatno
"ea, jaa i !ku(lja kola nego $to i# je (otrebno, a (oto# ih jo$ i (o!ebno
dotjeruju. 6ito je da !u !"e to !lo,ena (itanja i da i# treba (o!"etiti znatno
"i$e (a,nje, a (o!ebno u obu*i i raz"oju o($te !aobraajne kulture kod
"ozaa.
)az"oje# o(ti#alnih ko#(onenti karaktera 7(re#a !ebi, drugi#a,
#aterijalni# dobri#a i akti"no!ti#a...8 znaajno !e una(re=uje i u"r$uje
o($ta i !aobraajna kultura.
S.A&O& S!&A.ANjA
S;a< je !(re#no!t 7te,nja8 da !e na razliite !itua*ije, (oja"e, ljude i
!l. u okolini reaguje po:i;i<no ili nega;i<no, odno!no da !e odre=eni
!adr,aj prih<a;a ili odbija.
Sta"o"i !e (onekad te$ko #ijenjaju, ugla"no# zbog d"aju gru(a
razloga%
213
primje>jemo i pam;imo u (r"o# redu !a#o ono $to !e
poklapa ! na$i# "e (rih"aeni# !h"atanji#aE
i:bjega<amo kon;ak; !a !"i# oni# $to !e ne (okla(a !a !ta"o#
koji "e i#a#o.
@e$ko (ro#jenji"i !ta"o"i i e#o*ionalno obojeni !u predras>de
koje !e te$ko #ijenjaju. 6ne !u (erzi!tentni 7Doka#enjeniD8 !ta"o"i.
S"e "ee znaenje za bezbjedno!t u !aobraaju dana! i#aju
po:i;i<ni s;a<o<i (re#a "o,nji i uo($te (re#a !aobraaju.
Sta" (re#a "o,nji reazultat je razliitih uti*aja%
"a!(itanja u (orodi*iE
"a!(itanja i obrazo"anja u $koliE
uti*aja dru$t"a 9 !o*ijalne !redineE
uenja u auto $kola#a.
%a <o=nj> s> pres>dni sh<a;anja/ s;a<o<i/ na<ike i saobraajna
k>l;>ra <o:aAa ins;r>k;ora C nas;a<nika <o=nje.
@rebalo bi da u(ra"o ti razliiti uti*aji !t"ore (oziti"ne !ta"o"e
(re#a "o,nji. 'e=u "ozai#a koji#a !e e$e doga=aju nezgode, iako !u
najboljeg zdra"lja i nad(ro!jeno inteligenti, #nogo je onih ! lo$i#
na"ika#a i lo$i# !ta"o"i#a.
ekritian !ta" (re#a "o,nji i (re#a !aobraajni# nezgoda#a,
re:>l;a; je na@e samo><jerenos;i da mo=emo <lada;i <o:ilom > s<im
si;>acijama na p>;>. <(ra"o je to e!t uzrok !aobraajnih nezgoda.
-otrebno je, zbog toga, s;<ori;i po:i;i<ne s;a<o<e (re#a korek;noj i
deBan:i<noj <o=nji, (re#a pridr=a<anj> saobraajnih propisa,
po@;o<anj> saobraajnih :nako<a i !l. 2bog toga !aobraajni znak treba%
"jerno oznaa"ati saobraajn> si;>acij> na koju "oza nailazi.
+ko nedo(u$teno ogrania"a#o brzinu, "oza nee (o"jero"ati
ni znaku koji je na neko# #je!tu o(ra"dano (o!ta"ljen i
220
biti <idlji< za !"akog ue!nika u !aobraaju.
:gra?i<anje po:i;i<nih s;a<o<a prema k>l;>ri i higijeni <o=nje/
kao i ;ehniAkoj ispra<nos;i <o:ila, te#elji !e na raz"ijanju (oziti"nih
!ta"o"a (re#a%
a(!tinen*iji od alkohola i droga, (o!ebno (rije "o,nje i za
"rije#e "o,njeE
(ra"ilnoj prehrani. Ge!ti #anje ali e$eE
!#anjeno# p>@enj> i ne (u$iti za "rije#e "o,njeE
odmaranj>. e tak#iiti !e ko e du,e izdr,ati u "o,njiE
kritino!ti u (ro*jeni "la!titih #oguno!ti u nonoj "o,njiE
(o$to"anju !aobraajnih propisaF
kulturno# pona@anj> u !aobraaju, $to je (o"ezano !a o($to#
kulturo# i #entaliteto#. DCjudi "oze onako kako i ,i"eD. 6($ta
kultura ,i"ljenja !e odra,a"a na kulturu "o,nje i !aobraajnu
kulturu. ;a,an zadatak in!truktora "o,nje i drugih ue!nika u
"a!(itanju i obu*i ue!nika u !aobraaju (o!ebno dje*e kao
(je$aka i bi*ikli!ta je raz"ijanje o($te kulture, kulture ,i"ljenja i
!aobraajne kultureE
kritino!ti u (ro*jeni "la!titih #oguno!ti u !tanju boles;iF
tehnikoj i!(ra"no!ti <o:ila 7odr,a"ati "ozilo tehniki i!(ra"no
radi "la!tite i tu=e bezbjedno!ti na (utu8.
PO.R'B'/ MO.& N.'R'S
2a odr,a"anje ,i"ota i nor#alnog !tanja, biolo$ke i !o*ijalne
ra"note,e 7ho#eo!taze8, neo(hodno je da o"jek zado"olja"a odre=ene
(otrebe 7(otreba za hrano#, za "odo#, za !igurno$u, za od#oro#, za
afir#a*ijo#, za dru$t"o# i dr.8.
221
Mo;i snage koje i:a:i<aj>/ >smjera<aj> i >pra<ljaj> ra:nim
ak;i<nos;ima u *ilju zado"olja"anja (otreba. 'oti"i, dakle u!#jera"aju
o"jeko"o (ona$anje.
-o!toje razliita !h"atanja o broju #oti"a. Do#inantno je !h"atanje
da (o!toje >ro?eni mo;i<i, za!no"ani na tjele!ni# (otreba#a i socijalni
mo;i<i koji !u !e for#irali toko# ,i"ota. ,ro?eni Dorganski/ biolo@kiE
mo;i<i 7#oti" za hrano#, za teno$u, !ek!ualni #oti", #aterin!ki #oti",
#oti" za akti"no!t i drugi8 !u uro=eni i uni"erzalni, !"oj!t"eni !u !"ako#
(ojedin*u.
Socijalni mo;iAeni mo;i<i koji !e ue ,i"ei u zajedni*i !a drugi# ljudi#a.
aje$i !u gregarni mo;i< 7(otreba za dr$t"o#8, mo;i<
samopo;<r?i<anja 7za afir#a*ijo#8, mo;i< borbenos;i 7#oti"
!a#oodr,anja8/ mo;i< :a prih<a;anjem od dr>gih...
Fez obzira da li !u uro=eni ili !teeni, s i:<jesn>
organsk> osno<>, a ! druge !trane, s socijalni, jer o"jek ,i"i
u dru$t"u koje i#a u!taljene nor#e - oblike (ona$anja u *ilju
zado"olja"anja (otreba na (rih"atlji" nain, (od odre=eni# u!lo"i#a.
Dakle, naAini :ado<olja<anja mo;i<a s> socijali:o<ani. 'e=uti#, i
organ!ki i !o*ijalni #oti"i i#aju obilje,je indi"idualno!ti, #ogu !e !#atrati
kao lini #oti"i jer je njiho" no!ila* u"ijek (ojedina* ija je !truktura
lino!ti u"ijek (o!ebna, indi"idualna - na (o!eban nain !truktuirana. Pod
liAnim mo;i<ima podra:>mije<aj> se liAne po;rebe/ =elje/ s;a<o<i/
sh<a;anja i in;ereso<anja. @o !e #anife!tuje kod !"ake lino!ti (a i kod
"ozaa, $to e in!truktor !igurno uoiti, te kori!titi, (od!ti*ati ili #ijenjati u
toku obuke. -re#a ulozi koju #oti"i i#aju u ,i"otu o"jeka, razlikuju !e
primarni 7"ezani za bio - !o*ijalnu egzi!ten*iju8 i sek>ndarni 7kulturolo$ki
- nain (ro"o=enja !lobodnog "re#ena, oblaenja, izbora auta, (u$enje,
(ijenje i drugi obli*i (ona$anja8.
<ti*aj #oti"a na (ona$anje za"i!i od s;epena li@enos;i onoga @;o
>slo<lja<a po;reb>/ =i<o;nog :naAaja po;rebe i kompleksne si;>acije.
1ompleksnos; si;>acije u kojoj !e neka o!oba nalazi 7(otreba za
br,o# "o,njo#, ote,ani faktori u !aobraaju, o(a!no!t (o fiziki integritet i
!l.8, znatno utie na intenzitet #oti"a i oblike (ona$anja 7!trah, ne!igurno!t,
ne!(utano!t, agre!i"no!t, brzina "o,nje, dekon*entra*ija, fluktua*ija (a,nje
i !l.8.
222
?n!truktor treba u(oznati #oti"e kandidata kako bi (ret(o!ta"io
(ona$anja u ko#(lek!ni# !itua*ija#a i kanali!ao ih u (o,eljno# obliku.
'oti"i !u, $to je bitno i za (ozna"anje lino!ti "ozaa, (o"ezani !a !"i#
drugi# o!obina#a lino!ti $to e, (ored o!talog, uti*ati i na !aobraajnu
kulturu.
S(ontano e u(oznati ,elje, !ta"o"e, !h"atanja, intere!e i na#jere
kandidata. eo(hodno je obratiti (a,nju na s<jesno pona@anje u !kladu !a
izja"a#a i nes<jesno pona@anje koje izbija u fru!trirani# !itua*ija#a
7te$koa#a u "o,nji, a!o*irani# kritini# !itua*ija#a8. @ada e "oza
i!(olja"ati razliite karakteri!tine oblike (ona$anja koje treba toko# obuke
uoiti, razu#jeti i #ijenjati. ;a,an zadatak u obu*i "ozaa je, (ored !ti*anja
znanja, "je$tina i na"ika, raz"iti (otrebe za bezbjedno i kulturno
!aobraajno (ona$anje.
'6@?;+5?G+ ;62+A+
Ao"jeko"a akti"no!t ne na!taje !a#a od !ebe "e je za nju (otrebna
dra= ili pods;icaj. Dra, ili (od!ti*aj (oja"ljuje !e kada je naru$ena bio-
!o*ijalna ra"note,a na te#elju koje na!taje (otreba. Po;reba do<odi do
ak;i<nos;i/ odnosno do odre?enog pona@anja >smjerenog prema cilj>
kojim mo=emo :ado<olji;i odre?en> po;reb>. @o je (ona$anje rezultat
odre=ene mo;i<acije. Sku( faktora koji ini*iraju, odr,a"aju i u!#jera"aju
akti"no!ti "ozaa iKili drugih ue!nika u !aobraaju je mo;i<acija <o:aAa.
Fudui da je bioCsocijalna ra<no;e=a ne(rekidno naru$ena,
(ona$anje (ojedin*a u!#jerena je (re#a to#e da !e ona djeli#ino ili
(ot(uno u!(o!ta"i. @aj !talni (ro*e! nazi"a !e mo;i<acioni cikl>s,
!he#at!ki (rikaz na !li*i 11.
Po;reba je nedos;a;ak neAega 7$to treba nadoknaditi8 i "i$ak
neega 7ega !e treba o!loboditi8. @o !u biolo$ke (otrebe. Po;rebe s> i:<or
mo;i<a koji >smjera<aj> pona@anje. < o"jeku !e i!to"re#eno (oja"ljuje
<i@e mo;i<a i <i@e =elja. 6ni !e !ukoblja"aju, akti"ira !e o"jeko"
organiza#, (oduzi#a !e akcija u!#jerena ka cilj>, zado"olja"a !e (otreba i
na(okon, (o!ti,e !e bioCsocijalna ra<no;e=a.
223
:ao $to je nagla$eno, na te#elju naru$ene bio9!o*ijalne ra"note,e,
oblikuju !e (otrebe koje !e #ogu (o!#atrati i !h"atiti u d"ije gru(e%
1. primarne ili biolo@ke (otrebe i
2. sek>ndarne ili socijalne (otrebe.
Slika )5. She#at!ki (rikaz #oti"a*ionog *iklu!a
Nar>@ena bioGsocijalna s;abilnos; s;<ara po;reb> koja se > na@oj
s<ijes;i odra=a<a kao osjeaj. 6!jeaj izazi"a jednu ili "i$e ,elja, $to
do"odi do borbe #oti"a. a !li*i 11 je oznaena !treli*a#a. Gedan #oti" u
toj borbi (obje=uje i (o!taje ne(o!redni (!iholo$ki (okreta ak*ije
u!#jerene (re#a neko# *ilju. -o!tizanje# *ilja (ri"re#eno !e (ono"o
u!(o!ta"lja bio-!o*ijalna !tabilno!t, da bi od#ah bila i naru$ena i ita"
*iklu! (oinje izno"a 72"onare"i, '., 13018.
224
Primarne ili biolo@ke (otrebe !"oj!t"ene !u !"i# ljudi#a, one !u
naslije?ene i pres>dne za na$u egzi!ten*iju. -ri#arne biolo$ke (otrebe !u%
(otrebe za hrano# ili nadoknado# energijeE
(otrebe za eli#ina*ijo# ot(adnih #aterija iz organiz#aE
(otrebe za ou"anje# fizike *jelo"ito!ti organiz#aE
(otrebe za !(a"anje# i od#oro#E
(otrebe za zado"oljenje# !ek!ualnog nagona i re(roduk*ijo#
"r!te.
Sek>ndarne ili socijalne (otrebe !tiu !e "a!(itanje# i ,i"oto# u
zajedni*i ! drugi# ljudi#a. @e (otrebe !u%
(otrebe za afir#a*ijo#E
(otrebe za !o*ijalni# konfor#iz#o#E
(otrebe za dru$t"o#E
(otrebe za !i#(atijo#E i dr.
Dodatni 7"anj!ki8 #oti"a*ioni faktori, koji #ogu (od!ti*ati na
odre=enu akti"no!t ili !uzdr,a"anje od akti"no!ti, #ogu jo$ biti nagrade,
kazne, tak#ienja, ko#unika*ije, !aradnja i razliite tran!ak*ije #e=u
ljudi#a. :o#unika*ije i !(orazu#ije"anja #e=u ue!ni*i#a u !aobraaju
!u !"oje"r!ne tran!ak*ije 7raz#jene u!luga, odno!a, odobra"anja...8 koje !u
!a!ta"ni dio o($te i !aobraajne kulture.
22/
)7
220
A1.&NOS.
PONA9ANJA
227
A1.&NOS. PONA9ANJA
6S6;? -6G'6;?
< !"ako# =i<om organi:m> de$a"aju !e odre=ene (ro#jene,
doga=aju !e odre=eni (ro*e!i ili gru(e (ro*e!a, oba"ljaju !e odre=ene
funk*ije organa iKili organiz#a u *jelini, zado"olja"aju !e odre=ene (otrebe,
o!t"aruju !e razliiti *ilje"i u ok"iru biolo$ke, !o*ijalne, (!iholo$ke i
221
duho"ne egzi!ten*ije. S"e $to !e u organiz#u doga=a, zahtije"a utro$ak
odre=ene energije.
Ak;i<nos; je (oja# koji znai B>nkcionisanje organiz#a,
ukljuujui tu i fiziolo$ko i kao (!iholo$ko #a kako !e o"o d"oje
razliko"alo. +kti"no!t je s<e @;o jedan organi:am radi ili @;o se de@a<a
>n>;ar jednog organi:ma. +kti"no!t je i gru(a odgo"ora koja i#a znake
organiza*ije (re#a jedno# !(e*ifino# rezultatu, n(r., aktivnost stavljanja
jela na sto, priprema voila a vonju, or"aniacija na prevenciji od
ne"oda u saobraaju. :ao kolekti"na i#eni*a 7(oja#8, akti"no!t e!to uza
!e i#a i neku k"antitati"nu odredni*u, n(r., intenivna, slabija, bra,
efikasnija... aktivnost 7?ngli$ 9 ?ngli$, 13728.
)ije ak;i<nos; (otie od rijei 7i#eni*e8 ak; koja i#a znaenje
(!iholo$ke jedini*e u neprekidnom djelo<anj> i:me?> =i<og organi:ma
DAo<jekaE i njego<e okoline. +kt znai i jedninu (!iholo$ke akti"no!ti,
konkretan !luaj onog $to jedan organiza# ili jedno li*e ini. Neprekidno
djelo<anje #o,e !e o(i!ati ili kao s<jes;an proces ili kao pona@anje.
Ak; znai i !ku( (ona$anja !a odlikom jedins;<a koje odre=uje
<rs;> >Ainka na spoljni s<ije;. (r., jedenje se sastoji i asebni(
pona/anja kretanja vilice na rane na%ine, lu%enje pljuva%ke i "utanja, ali
ono !e odlikuje jedin!tvom ukoliko vodi uno#enju hrane u !tomak 1 u
or"aniam. )azliiti naini uzi#anja hrane 7jedenja8 !e !#atraju
ek"i"alentni# akti#a. @e$ko je ut"rditi kako da !e W>Ainci u !(oljno#
!"ijetuM jedan od drugoga razlikuju ako !e ne (odrazu#je"a da oni <ode
nekom cilj>.
S<aki ak; 7djelo"anje, interak*ija, tran!ak*ija... iz#e=u ,i"og
organiz#a i njego"e okoline8 je in;egracija kognicije 7razu#!kog
o!jeanja 9 e#o*ionalnog8 i kognacije 7"oljnog8 kao ned<oji<ih a!(ekata,
a ne za!ebnih dijelo"a, u linoj interak*iji !a !redino#.
2a #noge (!ihologe ak; je osno<ni pojam psihologije. +kt je
jedini*a (ona$anja, "ladanja onog $to li*e ini. 2bog o"oga #nogi (!iholozi
kad go"ore o obliku radnje go"ore o moralnom pona@anj> nagla$a"ajui
!ku( (o"ezanih (ona$anja.
+ko !e odu!tane od na(ora da !e ak; deBini@e jedno# (ot(uno#
defini*ijo# i okrene njenoj !t"arnoj u(otrebi u kontek!tu, ak; !e razlikuje
od niza drugih !linih ter#ina. 6ni !e #ogu odrediti i o nji#a ra!(ra"ljati u
odno!u na ak;.
223
Akcija je u (ra"o# !#i!lu jedno a(!traktno i#e 7(oja#8 za
injeni*u djelo"anja 7rada8. +k*ija je e!to !a#o ne;ehniAki ;ermin :a ak;.
:atkad no!i u !ebi i !#i!ao namjere. @ako=e !e u(otreblja"a za ita" !luaj
akata, n(r., (odanje je akcija sastavljena i akata !tupanja.
Ak;i<nos; je, dakle, o($te i#e za (!ihofiziolo$ko funk*ioni!anje
organiz#a. +kti"no!t (odrazu#ije"a "i$e iKili ni: aka;a organi:ma.
Pona@anje, (r"obitno, kolek;i<ni ;ermin :a ak;e i jo$ u"ijek tako
u(otreblji"an, dobio je naroito ogranieno znaenje u bihej<iori:m>.
agla!ak na integra*iju kogni*ije, o!jeanja i kona*ije bio je od!tranjen kao
be!#i!len. -ret(o!ta"ljala !e is;o<je;nos; pona@anja !a Bi:iolo@kom
ak;i<no@>. ?(ak konkre;no, speciBiAno (ona$anje odno!ilo !e na i!ti
do,i"ljaj kao na jedan akt. -ona$anje je deter#ini!ano brojni# inio*i#a
koji odre=uju skrip; 7!(e*ifian obraza*8 (ona$anja koji je znaajan dio
identiteta i indi"idualno!ti lino!ti. -ona$anja !u in;ergracija aka;a,
integra*ija "i$e obraza*a (ona$anja 7integrati"na (ona$anja8. Frojni faktori
ine dinamik> pona@anja 9 uzrono (o!ljedini odno! (otreba, #oti"a,
nagona.
-ona$anje je e!to (o"ezano !a (red#eti#a (ona$anja, n(r., sa
knji"om, olovkom, voilom, u%ionicom... -ona$anja (odrazu#ije"aju
relati"nu nor#alno!t 9 kon!trukti"no, efika!no... i brojne (ore#eaje 9
de!trukti"no, neefika!no...
Pokre; je (ro#jena (olo,aja jednog tjele!nog dijela kao rezultat
organ!kog funk*ioni!anja. @u nije nu,no !#i$ljeno 7o!#i$ljeno8 odno$enje
(re#a !redini. a!u(rot to#e, ak; u"ijek (odrazu#ije"a iz"e!no #ijenjanje
odno!a iz#e=u organiz#a i !redine, i ak; !e obino imen>je (re#a
njego"i# (o!ljedi*a#a "an organiz#a. -okreti !u (o"ezani i inkor(orirani
u akt, (ona$anje i akti"no!ti.
&ladanje je ak; ili akcija o*ijenjena dru$t"eni# #jerili#a, (o!ebno
moralnim #jerili#a. S"a (ona$anja !u "i!oko (o"ezana !a #oralni#
"rijedno!ti#a.
Reakcija je tako=e jedan !inoni# za akt iKili (ona$anje. Ak;
(odrazu#ije"a i, u iz"je!noj #jeri, nagla$a"a >log> organi:ma, a reakcija
nagla$a"a da je akt izaz"an doga=aje# "an organiz#a, s;im>lisan. )eak*ija
e$e (odrazu#ije"a (ro!tije 7#anje !lo,ene8 akte.
Odgo<or !e odno!i katkad na *ijeli akt, a katkad i na dijelo"e akta
$to (odrazu#ije"a da !e tak"i dijelo"i #ogu razd"ajati i da !u bar relati"no
neza"i!ni, n(r., motorni ili ledani od"ovor, opaajni od"ovor, misaoni ili
230
afektivni od"ovor. 2a reak*iju iKili odgo"or "e,u !e (oj#o"i 9 Aini;i,
operisa;i, B>nkcionisanje, i:<odi;i, odgo<ori;i na sredin>/ pona@a;i se...
Ak;i<acija 7akti"iza*ija8 je Ainjenje ak;i<nos;i ili reak;i<nos;iF
pripremanje :a akcij>. -odrazu#ije"a djelo"anje jednog organa iKili
!i!te#a na drugi organ ili !i!te# organa. i"o akti"a*ije *ijelog !i!te#a je
!te(en tenzije koji je (o"ezan !a emocijama koji !u (ri#arni iz"or
reago"anja i (ona$anja 74lazer8.
+kti"an organiza#, lino!t, o"jek... je onaj koji djela, radi,
B>nkcioni@e, uzrokuje ak*iju, kojeg odlikuju brojne akti"no!ti ili (okreta i
(ro#jena, ije !u o!obine sposobnos;i, ini*ijati"a, !naga, efika!no!t,
kon!trukti"no!t, uinak...
Posebn> <rs;> ak;i<nos;i ini radna ak;i<nos; koja (odrazu#je"a
;jelesni iKili d>@e<ni 7#entalni8 rad.
.jelesni rad "r$i !e ugla"no# !tezanje# iKili o(u$tanje# #i$ia
koji na taj nain (o#iu (ojedine dijelo"e tijela. ?#(ul!i za to !tezanje iKili
(o(u$tanje dolaze iz (!iho#otornih *entara u kortikalni# *entri#a #ozga.
D>@e<ni 7men;alni8 rad u!lo"ljen je uzbu=enje# bitnih elija
ner"nog !i!te#a a !a!toji !e u o(a,anju, raz#i$ljanju i rje$a"anju razliitih
!lo,enih ,i"otnih, kulturnih, obrazo"nih, tehnikih, !itua*ionih (roble#a.
)ezultat rada iKili akti"no!ti #anife!tuju !e u k"antitetu i k"alitetu
uinka, a rad iKili akti"no!t #o,e !e od"ijati odre=eno# dina#iko# 9 br,e
ili !(orije, da traje krae ili du,e "rije#e... S"i o"i ra:liAi;i aspek;i rada i
ak;i<nos;i "i!oko !u (o"ezani !a brojni# Bak;orima koji utiu na radni
proces i na ni<o ak;i<i;e;a. @o !u o($ti u!lo"i rada, !tatu! organiz#a,
!naga, u#or, do!ada, !(a"anje... koji, !"aki na !"oj nain, utiu na ni<o
rada i ak;i<nos;i.
-!ihologija !e znaajno ba"i akti"no!ti#a i rado# o"jeka, ni"oi#a
akti"iteta, faktori#a, u!lo"i#a, uin*i#a, #oti"a*io#, iz"ori#a
!labljenja...
)azliite (ri#jenjene (!ihologije (roua"aju i una(re=uju rad
o"jeka u razliiti# okolno!ti#a 9 u indu!triji, trgo"ini, obrazo"anju,
(oli*iji, !(ortu... Saobraajna (!ihologija, (ored o!talog, (roua"a
ak;i<nos;i o"jeka kao ue!nika u !aobraaju, kao bitnog !eg#enta
bezbjedno!ti ljudi i #aterijalnih dobara u !aobraaju.
2+A+G? A??65? +:@?;6S@?,
231
)+D+ ? -6+N+G+
2a odr,a"anje o!no"nih (!iho-fizikih funk*ija organiz#a (otrebna
je energija. -ute# ak;i<nos;i, rada i razliitih obraza*a (ona$anja o"jek
odr,a"a !"oju egzi!ten*iju i egzi!ten*iju 7o(!tanak8 drugih. Rad ili bilo
koja druga akti"no!t je fiziolo$ki (ro*e! (ri ko#e !e tro$i energija. Nto !u
rad i akti"no!ti intenzi"niji, (o"ea"a !e (!iho-fiziki na(or i (otro$nja
energije, a ti#e i njeno !labljenje i ne!tajanje $to znaajno utie na ishod ili
uinak 7efekat8 rada.
)adni uinak ili efekat rada za"i!e od sposobnos;i (ojedin*a,
njego"e mo;i<acije :a rad i "r!te akti"no!ti 9 razliitih oblika, di#enzija i
ue!talo!ti fizikih i #entalnih akti"no!ti koje !u #e=u!obno (o"ezane.
?ako !e o"jek prilago?a<a razno"r!ni# akti"no!ti#a, njego"a u!(je$no!t
7efekat8 u akti"no!ti#a i radu za"i!e od brojnih inila*a, (ored o!talog, od
intenziteta, !lo,eno!ti i trajanja akti"no!ti i rada. @o#e do(rino!e i
okolno!ti (od koji#a !e akti"no!ti i rad oba"ljaju 7!(oljnji iz"ori !labljenja
ot(orno!ti o"jeka, njego"ih o!lona*a i ada(ti"nih !naga8, dodatnih
o(tereenja koja (roi!tiu iz u!lo"a i organiza*ije rada, ra!(oreda rada,
ra!(oreda rada i od#ora i dr.
<inak ili efekat rada znaajno za"i!i i od jaAine 7ot(orno!ti8
indi"idue 9 njego"ih unutra$njih iz"ora ot(orno!ti i njego"ih >n>;ra@njih
oslonaca i ada(ti"nih !naga.
2naajan faktor uinka i efekta 7efika!no!ti8 akti"no!ti i rada je ni"o
!teenog znanja, "je$tina i na"ika. ? naj!lo,enije akti"no!ti (o!taju
jedno!ta"ne kada !e naue i u"je,baju. DS"e je te$ko dok ne (o!tane lako.D
<e$e u !aobraajni# akti"no!ti#a i !(e*ifino# radu 7"o,nji8 je
!lo,eno i u!lo"lja"a izraziti na(or i utro$ak energije, (o!ebno u (oetno#
uenju i (oetno# ue$u. a(ori i rizi*i !u (er#anentno (ri!utni (od
uti*aje# razliitih ote,a"ajuih faktora 9 brzine kretanja, ne(rilago=eni#
(ute"i#a, intenzi"ni# !aobraaje# 9 (ojaani# ue$e# drugih ue!nika u
!aobraaju, !labija i nedo!tatna organiza*ija i regula*ija !aobraaja, ni!ka
o($ta i !aobraajna kultura, ignori!anje !aobraajnih (ra"ila i (ro(i!a,
nei!(ra"na "ozila, o(tereeno!t !aobraajni*a, ranji"i# ue!ni*i#a
7(je$a*i#a, dje*o#, !tariji# i in"alidni# o!oba#a, bi*ikli!ti#a,
!aobraaje# u ruralni# (odruji#a...8
S"i ote,a"ajui 9 riziko faktori (o"ea"aju u#or u "o,nji,
dekon*entra*iju, iritabilno!t, agre!i"no!t, ne!tr(lji"o!t, o(a!no!t i
232
kata!trofino!t koji u!lo"lja"aju !aobraajne nezgode. Dakle, (o!ebna
(a,nja u ok"iru !aobraajne (!ihologije u!#jerena je na akti"no!ti i #odele
(ona$anja "ozaa i drugih ue!nika u !aobraaju.
+:@?;6S@? ? '6D>C? -6+N+j+ ;62+A+
S<aki <o:aA je liAnos; sa s<im op@;im i indi<id>alnim
karak;eris;ikama i posebnim karak;eris;ikama koje >slo<lja<a njego<a
ak;i<nos; 7u(ra"ljanje #otorni# "ozilo#, ue$e u !aobraaju, !(e*ifini
obli*i akti"no!ti i (ona$anja8. ;oza !e kon!tantno nalazi u slo=enim
si;>acijama u koji#a je i:ra:i;o men;alno i psihomo;orno ak;i<an.
:on!tantno i#a (otrebu 7nekog intenziteta8 da (one, na!ta"i ili (ak
(rekine "o,nju kako bi o!t"ario neki *ilj. < to#e #o,e naii na
s>bjek;i<ne 7o($ta !labo!t, !trah, ne!igurno!t, !rd,ba, ,alo!t, tuga,
neodluno!t i !l.8 i objek;i<ne ;e@koe 7(re(reke na (utu, k"ar na "ozilu...8.
< (!ihologiji je to (oznato kao Br>s;raciona ili s;resna si;>acija.
B)<S@)+5?G6> ? S@)>S> S?@<+5?G> < S+6F)+I+G<
+ko (ojedina* dugo ne u!(ije"a zado"oljiti neki od !"ojih #oti"a,
#o,e doi do (o!ebnog !tanja e#o*ionalne na(eto!ti, ne#ira i
nezado"olj!t"a i trau#atiza*ije 9 !(e*ifinih di#enzija Br>s;racija i
s;resnih si;>acija. Bru!tra*iona ili !tre!na !itua*ija je izrazito !lo,eno !tanje
odno!a indi"idue i okoline koje !e #anife!tuje na do,i"ljajno# (odruju
7na(eto!t, neugoda, tje!koba8, na fiziolo$ko# (odruju 7(ojaan (ul!,
na(or, (o"i$en kr"ni (riti!ak i !l.8, na (odruju o($teg (ona$anja 7gubitak
!tr(ljenja, iritabilno!t, agre!i"no!t, afekt8 te na (odruju odno!a ! drugi#
ljudi#a 7!ukob, (ore#eenih kontakata ! drugi# o!oba#a8. ?z"ori !u
fru!tra*ije u (re(reka#a koje "ozau one#oguuju o!t"ari"anje nekog *ilja
9 brzine kretanja, bezbjedno!ti...
< fru!tra*ionoj i !tre!noj !itua*iji (ojedina* !e #o,e (ona$ati
prilago?eno ili neprilago?eno.
233
Ao"jek !e (ona$a ne(rilago=eno kada reaguje e#oti"no 9 a ne
ra*ionalno i ti#e !a#o (ri"re#eno !#anjuje o!jeaj na(eto!ti i
neugodno!ti, ali ne rje$a"a o!no"ni (roble#.
<#je!to (!iholo$kog feno#ena fru!tra*ionih !itua*ija, (o!ljednjih
de*eniju 9 d"ije u u(otrebi je (oja# s;res. Stre!! 7engl.8 oznaa"a !na,an
(riti!ak, na(rezanje i na(or u odre=eni# (!iho-!o*ijalni# okolno!ti#a, u
u,oj ili $iroj !o*ijalnoj !redini
;i!oko je kore!(odentan !a #oguno!ti#a zado"oljenja iKili
nezado"oljenja ljud!kih (otreba i naina 7!tilo"a, !trategija8 reago"anja u
ti# !itua*ija#a.
-re#a SelSe-u, !tre! je o($ta reak*ija, tj. !ku( ne!(e*ifinih reak*ija
organiz#a na iz#jenjene u!lo"e !(olja$nje !redine. az"ao ju je o($ti#
ada(ta*ioni# !indro#o#.
@o je (ro*e! koji !e zbio u organiz#u kada je on izlo,en bilo kak"oj
agre!iji 7trau#at!koj, intelektualnoj, tok!inoj, (!iho-fizikoj,
egzi!ten*ionalnoj ...8 koja u tak"oj #jeri ugro,a"a i naru$a"a njego"o
dotada$nje !tanje da odbrana kori$enje# !a#o (ojedinih !(e*ifinih
odbra#benih 7ada(ti"nih8 #ehaniza#a nije #ogua 7:alianin, @o$e"!ki,
1334.8 @o !u fizike, "erbalne i ne"erbalne (re(reke zado"oljenja (otreba.
Ao"jek na njih reaguje razliito 9 razliiti# #ehaniz#i#a 7agre!ijo#,
(o"laenje#, odbra#beni# #ehaniz#i#a ili reorganiza*ijo# akti"no!ti 9
ada(ta*ijo#8.
Ao"jek ra!(ola,e brojni# !(e*ifini# ada(ti"ni# #ehaniz#i#a.
6ni $tite biolo$ku i (!iho!o*ijalnu !tabilno!t 9 ra"note,u 7ho#eo!tazu8
organiz#a koju ne(rekidno ugro,a"aju razni inio*i iz unutra$nje i
!(olja$nje !redine. @i inio*i, ukoliko !u !na,ni i brojni, uzrokuju !tre!
razliitih di#enzija. az"ani !u s;resorima 7SelSe8. Oni mog> bi;i
biolo@ke/ psiholo@ke i socijalne prirode. Onkcije, a najAe@e nar>@a<aj> is;o<remeno s<e B>nkcije Ao<jeka.
Gedin!t"ena i nedjelji"a biolo$ka, (!iholo$ka i !o*ijalna (riroda
o"jeko"og bia kao i uti*aji brojnih faktora u!lo"lja"aju
234
biopsihosocijaln> s;abilnos; 7ot(orno!t8 ili (ak osje;lji<os;
7"ulnerabilno!t8, odno!no (ore#eaj lino!ti. 'a koji faktori djelo"ali na
bilo koju !trukturu lin!ti, ni$ta !e ne doga=a iz"an
(!ihoneuroendokrinoi#unolo$kog i duho"nog !i!te#a i !tatu!a lino!ti.
Frojne naune di!*i(line (roua"ale !u razliite a!(ekte !tre!a, od
biolo$kih nauka 7fiziologija, biohe#ija, neurofi-ziologija i dr.8, (reko
(!ihologije i njenih di!*i(lina 7klinika i !o*ijalna (!ihologija,
(!iho(atologija, !o*ijalna (atologija, #entalna higijena i dr.8 i drugih
dru$t"enih nauka 7antro(ologija, !o*iologija i dr.8, do #edi*in!kih nauka
7!o*ijalna (!ihijatrija, neurologija, i#unologija i dr.8.
-oja# !tre! !e u !"i# nauni# di!*i(lina#a kori!tio i (roua"ao !a
razliiti# znaenji#a odr,a"ajui konfuziju, ali (re*iznu defini*iju !tre!a
i#e !u do(rinijeli #ultidi!*i-(linarno# (ri!tu(u (oi#anju i defini!anju
!tre!a.
Stre! !e naje$e defini$e na jedan od !ljedeih naina%
kao odre=eni doga=aj u !(olja$njoj !rediniE
karakteri!tino !tanje organiz#aE
(o!ebna "r!ta i!ku!t"a koje (roizilazi iz tran!ak*ije 7odno!a8
iz#e=u o!obe i njene okoline.
aj(rih"atlji"ije je (o!ljednje odre=enje !tre!a 7'a!on-o"a
defini*ija8. S;res je proces/ a ne s;anje spolja@nje sredine ili s;anje
organi:ma.
aj"a,nije ko#(onente !tre!a, (re#a (o!ljednje# odre=enju, !u%
odre=eni doga=aji ili !itua*ija 7fru!tra*iona, trau#at!ka,
!tre!ogena8 u !(olja$njoj !rediniE
karakteri!tina !ubjekti"na (ro*jena doga=aja i
iz#jene u (!iholo$ko# i fiziolo$ko# funk*ioni!anju o"jeka.
S"e defini*ije !tre!a (odrazu#ije"aju in;erakcij> i ;ransakcij>
lino!ti i doga=aja u !redini $to !e #o,e i !he#at!ki (rikazati, !he#a 3.
23/
Shema +. @ran!ak*ioni!tiki #odel !tre!a
-red#et (roua"anja, (re#a o"o# #odelu !tre!a, !u naini
7!trategije i !tilo"i8 na koje !e tran!ak*ije iz#e=u o!obe i okoline de$a"aju.
6"aj #odel !tre!a ukazuje na (otrebe i #oguno!ti (o"ezi"anja razliitih
gledi$ta o (orijeklu du$e"nih bole!ti. Du$e"ne bole!ti, (re#a o"o# #odelu,
ne #ogu !e (o!#atrati i!kljui"o kao Dgre$keD indi"idue ili !a#o kao
funk*ija ne(o"oljnih ,i"otnih okolno!ti. 2a (oja# du$e"nih (ore#eaja
odgo"oran je "ei broj faktora.
@ran!ak*ioni!tiki #odel !tre!a o#ogua"a ko#(lek!nije
obja$njenje "eze iz#e=u !tre!a i (!iho!o#at!kog zdra"lja. @o je (ut koji#
!e #o,e !tei u"id u funk*ioni!anje "eze iz#e=u tijela i (!ihe !a okolino#
7,i"otni# doga=aji#a8. @o#e "eliki do(rino! daje i holi!tiki (ri!tu( !tre!u
u koje# !e nagla$a"a "eza, interak*ija i tran!ak*ija iz#e=u (!iholo$kog,
neurolo$kog, endokrinog, fiziolo$kog, i#unolo$kog i duho"nog !tatu!a
lino!ti.
< o!no"i !e razlikuju d<ije <rs;e s;resa 7SelSe8%
e>s;res 7(rijatan, ugodan 9 do(rino!i zdra"lju8 i
dis;res 7ne(rijatan, neugodan 9 naru$a"a zdra"lje8.
:on*e(t !tre!a (odrazu#ije"a (roua"anje o($tih 9 ne!(e*ifinih i
!(e*ifinih reak*ija organiz#a na dugotrajno djelo"anje raznih !tre!ora
7(rijatnih iKili ne(rijatnih8. )ezultat tih reak*ija je (rilago=a"anje
7ada(ta*ija8, lino!ti no"ona!taloj !itua*iji.
< *entru (a,nje je adap;acioni sindrom, odno!no s;abilnos; 9
o;pornos; iKili osje;lji<os; C neo;pornos; 7<>lnerabilnos;8 lino!ti.
O1O"NA
"0NOS.
STRES
230
6($ti ada(ta*ioni !indro# i#a tri !uk*e!i"na !tadija 7SelSe8%
!tadij alar#a koji (oinje od trenutka djelo"anja !ti#ulu!a na
koji lino!t nije ada(tiranaE
!tadij ot(ora 9 u!(je$ne iKili neu!(je$ne konfronta*ije no"i#
u!lo"i#a i
!tadij i!*r(lji"anja, !labljenja, (ada ili !lo#a odbra#benih 9
ada(ti"nih !naga lino!ti 7raz"oj bole!ti iKili na!tu( !#rti8.
S"aki ne"edeni !tadij "i!oko kore!(ondira !a o!obina#a lino!ti i
njeni# (!ihoneuroendokrinoi#unolo$ki# i duho"ni# !tatu!o#. Stre! je
"i!oko (er!onalizo"an (ro*e! 9 za"i!i od karakteri!tika lino!ti 7(ola,
uzra!ta, ni"oa obrazo"anja, zani#anja, (orodinog, !o*ijalnog,
kulturolo$kog, #aterijalnog i zdra"!"tenog !tatu!a, kogniti"nih i afekti"nih
karakteri!tika, (!iholo$ke !trukture i organiza*ije lino!ti i ada(ti"nih
!naga8. 6d toga za"i!i u!(je$no!t konfrontiranja !a !tre!o#, odno!no
ot(orno!t iKili "ulnerabilno!t.
Stre! je "i!oko (o"ezan !a e#o*ija#a. 'mocija je psihiAka
dimen:ija s;resa. Stre!na reak*ija je intenzi"nija ukoliko je e#o*ija jaa.
Ne>oroendokrini i im>ni sis;em je osje;lji< na emocionalne Bak;ore i s
njima s> >:roAnoGposljediAno po<e:ani.
2a razu#ije"anje reak*ije na !tre! bitno je !aznanje o (ro*jeni i
e#o*ionalno# do,i"lja"anju !tre!a. -odrazu#ije"a !e i uti*aj karakteri!tika
i "r!te !tre!ora 7,i"otnih doga=aja8. 6ni !u razliiti (o iznenadno!ti,
ue!talo!ti i intenzitetu, trajanju, (o znaenju i ,i"otnoj ugro,eno!ti.
Stre!ori !e #ogu kla!ifiko"ati na%
trau#e 9 kratkotrajni i o(a!an ugro,a"ajui doga=aj 7n(r.
ranjavanje, smrtna opasnost ...8E
hronino o(tereenje 9 intenzitet ugro,a"anja #anje, trajanje
du,e 7n(r. lo/i ivotni uslovi, ljubomora ...8E
237
trau#at!ki ,i"otni doga=aji 9 razliitog trajanja i intenziteta -
hronina o(tereenja 7n(r. %esti konflikti u porodici8E
dne"ni #ikro!tre!ori 9 doga=aji kratkog trajanja i !labijeg
intenziteta 7n(r., nesporaumi, konflikti, neadovoljstvo,
stra(...8.
<@?5+G S@)>S6)+ + S@)>S< )>+:5?G<
< S+6F)+I+G<
Frojne karakteri!tike !tre!ora i lino!ti u!lo"lja"aju intenzitet i
i!hod !tre!ne reak*ije. Stre!ori "i!okog intenziteta i dugod trajanja izrazito
ne(o"oljno djeluju na !tre!nu reak*iju, njen i!hod, !labljenje ili !lo#
ada(ti"nih !naga lino!ti. -o!ebno ne(o"oljno djeluju iznenadni 9
neoeki"ani !tre!ori 7udar na neada(tirani i#unolo$ki !i!te#8 koji !u e!ti u
!aobraaju zbog njego"e !(e*ifino!ti i !lo,eno!ti.
?!hod !tre!a, u bilo kojoj !itua*iji, za"i!i od niza faktora
neutrali!anja, ubla,a"anja, izbjega"anja ili konfrontiranja !a !tre!o#.
:onfronta*ija !a !tre!o# (odrazu#ije"a izbor, organiza*iju i
realiza*iju efika!nih iKili neefika!nih naina na !tre! na rela*ije DborbaD ili
DbijegD. :onfronta*ija, !tilo"i reago"anja i i!hod !tre!a za"i!ie i od odno!a
iz#e=u ko#(onenata !tre!a, tabela 3.
Stanje organiz#a
2naenje >#o*ionalne reak*ije
Biziolo$ke
)eak*ije
231
Fezazleno!t,
neja!no!t 7d"o!#i!leno!t8,
do!a=i"anje,
rizik,
(rijetnja,
o(tereenje,
izazo",
$an!a,
ugro,a"anje drugih,
o(a!no!t,
,i"otna ugro,eno!t,
gubitak i
kata!trofa.
egati"ne
e#o*ije
>#o*ionalna zara"njeno!t
-oziti"ne
e#o*ije
Si#(atike akti"a*ije
-ara!i#(atika inhibi*ija
6!tale neuroendokrine
reak*ije
.abela 2. :o#(onente !tre!a
)eak*ije, odno!no naini 7!tilo"i i !trategije8 reago"anja ljudi u bilo
koji# !tre!ni# !itua*ija#a za"i!ie od !ubjekti"ne i objekti"ne (ro*jene
!tre!a.
?z o($te (rih"aene defini*ije i #odela !tre!a, (roi!tiu naini
!ubjekti"ne (ro*jene !tre!a. < to# *ilju znaajna (a,nja je u!#jerena
"r!tana !tre!ora, (ro*jeni znaenja, jaine, te,ine, ni"oa ,i"otne ugro,eno!ti
i drugih karakteri!tika !tre!a. -odrazu#ije"a !e da e (ro*jena i
do,i"lja"anje !tre!ora za"i!iti od indi"idualnih ka(a*iteta i o!lona*a
7re!ur!a8 lino!ti.
Stre! je u(ra"o rezultat (ro*jene da (o!toji ne!klad iz#e=u zahtje"a
u odre=enoj !itua*iji i ne#oguno!ti o!obe za i!(unja"anje tih zahtje"a.
-et je o!no"nih naina na koje je #ogue (ro*jeniti neku !tre!nu
!itua*iju%
$tetna, ,i"otno ugro,a"ajua ...
(red!ta"lja (rijetnju ...
233
(red!ta"lja gubitak ...
izazo", rizik ...
bezazlena, ne !adr,i dra,i koje u!lo"lja"aju bitnu reak*iju.
S>bjek;i<na (ro*jena !tre!ora je bitna radi izbora naina efika!nog
iKili neefika!nog konfrontiranja. < ok"iru (ro*jenji"anja i #jerenja !tre!ora
i !tre!nih reak*ija znaajno je (ro*ijeniti !"e ko#(onente !tre!a%
"r!te !tre!ora 7doga=aja8,
njiho"e o($te i !(e*ifine karakteri!tike,
ut"rditi ti(o"e !tre!ora 7trau#e, hronina o(tereenja, ,i"otne
doga=aje i #ikro!tre!ore ...8,
"re#. di#enzije 7ue!talo!t, trajanje, iznenadno!t ...8,
intenzitet 9 ni"o ,i"otne ugro,eno!ti 7!laba, u#jerena, jaka,
ek!tre#na i kata!trofina8,
znaenje 7(rijetnja, rizik, o(a!no!t, ,i"otna ugro,eno!t ...8,
!tanje organiz#a 7reak*ije 9 e#o*ionalne, fiziolo$ke, neuro-
endokrine ...8 i
!tilo"e reago"anja 7efika!ne i neefika!ne8.
?n!tru#enti za (ro*jenu !tre!a !u !kale (!ihikog do,i"lja"anja i
!o*ijalnog (rilago=a"anja, !o*ijalnog (rilago=a"anja, n(r. 9d - do >--
poena, !tandardizo"ane !kale, te!to"i lino!ti i drugi (!iholo$ki #jerni
in!tru#enti, za"i!no od (ri#jenjenih #etoda 9 (rotokol inter"jua,
)or$aho" te!t, analiza (rodukata djelatno!ti itd. 7n(r., 8opro/tajno pismo8,
crete i dr.8.
"0NOS. S.R'S
Cino!t 9 znaajna ko#(onenta u !tre! (ro*e!u 9 znaajno odre=uje
tok i i!hod !tre!a. < (ro*jeni lino!ti, bitno je u"a,a"anje !"ih defini*ija
lino!ti i njenih *rta 9 fizike kon!titu*ije, !(o!obno!ti, te#(era#enta,
240
karaktera, #oti"a, intere!a, !h"atanja i !ta"o"a... kao i (!iho!o*ijalnog i
biolo$kog !tatu!a 9 (ola, uzra!ta, obrazo"anja, !o*iokulturnog ni"oa...
6!obine lino!ti !u (ret(o!ta"ka za ot(orno!t iKili o!jetlji"o!t
7"ulnerabilno!t8, uo($te, a (o!ebno u !tre!ni# !itua*ija#a. 6!jetlji"o!t
lino!ti na !tre! je deter#ini!ana unutra$nji# i !(oljnji# iz"ori#a
o!jetlji"o!ti.
S"e bole!ti !labe ot(orno!t na !tre! i utiu na !labljenje i (ad
ada(ti"nih !naga. < no"ije "rije#e raz"ijen je kon*e(t lino!ti !klone
obolije"anju 7i!(olja"anju ank!iozno!ti, de(re!i"no!ti i ho!tilno!ti8. @o !u
ank!iozne o!obe !klone neuroziE za"i!ne, izbjega"ajue lino!ti koje !u
!klone de(re!ijiE D#ekeD lino!ti koje !u !klone !o#atiza*iji 7n(r.
opsesivnoj8, ili hi(ohondrij!koj elabora*iji 7 n(r., pasivno'a"resivne i
narcisti%ke li%nosti8.
-o neki# autori#a, (o!toje lino!ti !klone !tre!u. @o !u lino!ti !a
ne(rekidno# ko#(etiti"no$u 9 ri"al!t"o#, ko#(ulzi"no$u 9
(ona"ljanje# (o!tu(aka, ne#oguno$u o(u$tanja, !klone kon"erza*iji (o
ti(u #onologa, ljutnji, ho!tilno!ti (re#a u!(je$niji#a 7:alianin, 13348. @o
je !til ,i"ljenja lino!ti, ti(a !tre!ogenog (ona$anja.
6!jetlji"ije !u lino!ti iz naru$enih, razorenih, di!funk*ionalnih i
ne*jelo"itih (orodi*a, !o*ijalno ne(rilago=ene lino!ti, lino!ti bez ljuba"i,
!igurno!ti 9 nedo!tatak ada(ti"nih !naga i o!lona*a. 6!jetlji"e o!obe e$e
(ro*jenjuju !tre!ne !itua*ije kao ugro,a"ajue i e$e ne(o"oljno,
neadek"atno i neefika!no reaguju.
Cino!ti negati"nog afekti"iteta !u o!jetlji"ije na !tre!. :od njih je
do#inantno negati"no ra!(olo,enje !a ele#enti#a ank!iozno!ti,
de(re!i"no!ti i agre!i"no!ti. egati"ni afekti"itet je (odloga !"ih drugih
bole!ti, alkoholiza#, de(re!ija, !ui*id ...
>k!(lanatorni !til je znaajan faktor o!jetlji"o!ti 7"ulnerabilno!ti8,
(o!ebno (e!i#i!tiki. -e!i#i!ta je !klon "idjeti uzroke !tre!nih doga=aja u
!ebi i te$ko to #ijenja, ne#a !a#o(ouzdanja niti izlaza iz !tre!ne !itua*ije.
< "ezi ! ti# je (o"ezan neuroti*iza# koji (ogoduje o!jetlji"o!ti na !tre!.
eurotik je !klon neefika!ni# !tilo"i#a i !trategija#a reago"anja u
!tre!ni# !itua*ija#a. 6ni !u (a!i"ni, !koloni !a#ookri"lji"anju,
okri"lji"anju drugih i o!jeanju ugro,eno!ti.
241
"ok>s kon;role 7interni i ek!terni8 je, tako=e, "i!oko kore!(odentan
!a o!jetlji"o$u 7"ulnerabilno$u8 ili ot(orno$u lino!ti. n;erni lok>s
kontrole (red!ta"lja u"jerenje da !e doga=aji nalaze (od !o(!t"eno#
kontrolo# $to ga ini jai# i ot(orniji#. 6biluje !a#o(ouzdanje#,
odluno$u, !nago# i ak*ijo#. 'ks;erni lok>s kontrole (red!ta"lja
u"jerenje da !e doga=aji nalaze (od kontrolo# drugih o!oba, "i$e !ile,
!ree, zle !udbine, $to znatno !labi ada(ti"ne !nage i ini o!obu o!jetlji"o#
i !labo# 9 "ulnerabilno#. edo!tatak !igurno!ti, !a#o(ouzdanja i
!a#o(o$to"anja je unutra$nji iz"or "ulnerabilno!ti 7o!jetlji"o!ti8. -o!toji
o($ta, (o!ebna i !(e*ifina (redi!(onirano!t ka "ulnerabilno!ti koju treba
(re(oznati, razu#jeti, (red"idjeti, a !trategije i !tilo"e o!na,iti i kanali!ati
7*iljano u!#jera"ati8.
Spolja@nji i:<ori osje;lji<os;i (odrazu#ije"aju nedo!tatak i
neblagonaklono!t !o*ijalne !redine, nedo!tatak njene (odr$ke i (o#oi.
6($te, (o!ebne i !(e*ifine karakteri!tike !tre!nih doga=aja utiu na
o!jetlji"o!t lino!ti, kao i njiho"a ue!talo!t, "rije#e trajanja, znaenje i
,i"otna ugro,eno!t lino!ti. S"akodne"ni #ikro!tre!ori dodatno ote,a"aju
i!hod !tre!a. edo!tatak (!iho-!o*ijalne, infor#a*ione i duho"ne (odr$ke
!labi ot(orno!t lino!ti u !tre!noj !itua*iji. edo!tatak i!ku!t"a i !(oznaja o
trau#at!ki# doga=aji#a, nedo!tatak #aterijalne (odr$ke !labi ot(orno!t na
!tre!, ine o!obu o!jetlji"ijo# i !labijo#.
O;pornos; liAnos;i na s;res je, tako=e, deter#ini!ana unutra$nji# i
!(olja$nji# iz"ori#a ot(orno!ti.
-o"oljan (!iho-!o*ijalni !tatu! tj. od!u!t"o bilo kak"ih abera*ija ili
tenden*ija ka (atolo$ko# (ro!toru 9 ank!iozno!ti, de(re!ije, ho!tilno!ti ...E
(o"oljan bioneurolo$ki, endokrinoi#unolo$ki i duho"ni !tatu! 9
(!iho!o#at!ko zdra"lje, dobra !o*ijalna (rilagodlji"o!t, izra,enije (!iho-
!o*ijalne ada(ti"ne !nage, !u o!no"a ot(orno!ti lino!ti. 6torna lino!t i#a
!(o!obno!t "ladanja !obo# u !tre!ni# !itua*ija#a, kontinuirano je
anga,o"ana u akti"no!ti#a, !lijedi ,i"otni (ut, (o!jeduje ela!tinu
ada(ta*iju neoeki"ani# (ro#jena#a u ,i"otu 9 (rih"ata ih kao izazo" i
$an!e, a ne kao (rijetnje.
242
6t(orne lino!ti i#aju "i$i (rag toleran*ije, ne do,i"lja"aju brzi
!lo# !naga, rje=e !e deko#(enzuju, i#aju linu kontrolu, "jeruju da #ogu
kontroli!ati okolinu i da ra!(ola,u !(o!obno!ti#a i "je$tina#a za efika!no
reago"anje, anga,uju !e u odre=eni# zada*i#a, (ro#i$ljeno izabrani# !a
odre=eni# !#i!lo# 9 inteligentnije !e (ona$aju.
Cino!ti, !klone tjele!no# i du$e"no# kodi*ioniranju 9 "je,banju,
tranju, rekrea*iji, relak!a*iji, !u znatno (!ihiki ot(ornije. 2naju da kori!te
i (rih"ataju (!iho-!o*ijalnu (odr$ku i (o#o u !"ojoj !o*ijalnoj #re,i.
O<ako de;erminisane o;porne osobe rije?e soma;ski obolije<aj>/
rije?e s> anksio:ne/ depresi<ne/ pasi<ne i neak;i<ne C d>=e =i<e
7Bla#erS, 13178.
6!no"a ot(orno!ti !u i (o"oljan !tatu! u (orodi*i, $koli i $iroj
!o*ijalnoj #re,i, gdje !u (ri!utni ljuba", !igurno!t, !(o!obno!t, ot(orno!t,
u!(je$no!t, (o"oljne interak*ije i ko#unika*ije lino!ti, *jelo"ito!t lino!ti,
od!u!t"o negati"nih e#o*ionalnih reak*ija i (!iho(atolo$kih #anife!ta*ija.
-oznat je kon*e(t LBL ;ipa lino!ti 9 lino!t !a ni,i# ni"oo#
a!(ira*ija, ni!ko# ko#(etiti"no$u 7ri"al!t"o#8. 6dlikuje !e le,erno$u i
o(u$teno$u, u odno!u na LAL ;ip lino!ti koji je #anje ot(oran.
?!tie !e kon*e(t srAane C =ila<e liAnos;i koja !tre!ne !itua*ije "idi
kao #oguno!t, izazo", $an!u, a ne (rijetnju, rizik i gubitak, "jeruje u
#oguno!ti !a#okontrole i !(oljne !itua*ije, autentino :ain;ereso<ane za
!"ijet oko !ebe, konti#inirano anga=o<ane, (o!"eene i do!ljedne.
2naajan je kon*e(t re:ilijen;ne liAnos;i. @o !u lino!ti koje !u, iz
izuzetno ne(o"oljnih okolno!ti, iza$le ne !a#o neo$teene, nego ojaane i
obogaene. 6d!u!t"o nega;i<nog eBek;i<i;e;a - lo$eg ra!(olo,enja,
ank!iozno!ti, de(re!i"no!ti, #r,nje, afekta i agre!i"no!ti ine o!obu jao# i
ot(ornijo#.
Op;imis;iAki eksplana;orni s;il je o(ti#alna (ret(o!ta"ka
ot(orno!ti. Cino!t !e konforntira !a !tre!o# kreati"no, kon!truti"no i
efika!no. -o njoj, !"ijet !e #o,e #ijenjati 9 (o"ezan !a interni# loku!o#
kontrole 9 !"e je (od kontrolo#. 6!no"a ot(orno!ti je i !a#o(o$to"anje,
!a#o(ouzdanje i (oziti"ni !elf kon*e(t 9 (o"oljna (ro*jena !tre!nih
!itua*ija i !o(!t"enih #oguno!ti 7o!lona*a i !naga8.
243
Spolja@nji i:<ori o;pornos;i !u% (o"oljno !o*ijalno okru,enje u
!tre!ni# !itua*ija#a 9 !igurno!t, (odr$kaE (o"oljne (ro!torne i "re#en!ke
okolno!tiE (!iho!o*ijalna (odr$ka (rofe!ionalnih li*a 7!o*ijalnih radnika,
(!ihologa, ljekara, radnika8 i ne(rofe!ionalnih o!oba 9 roditelja, brae,
!e!tara, (rijatelja 7"entila*ija, abreago"anje8, njiho"a e#o*ionalna i
duho"na (odr$ka. @reninzi 9 kndi*ioniranje 7(!ihiko i fiziko...8 !u
znaajna (ret(o!ta"ka ou"anja i jaanja ot(orno!ti lino!ti, uo($te, a i u
!tre!ni# !itua*ija#a.
S@?C6;? 7>8>B?:+S64 )>+46;+G+
< S@)>S?' S?@<+5?G+'+
-ona$anje ljudi u !tre!ni# !itua*ija#a e!to je od (re!udnog znaaja
za tok i i!hod !tre!ne !itua*ije. -ona$anja (odrazu#ije"aju !"e naine
7!tilo"e, !trategije8 reago"anja u *ilju (re"lada"anja !tre!a. )ije je o, #anje
ili "i$e, 7ne8efika!ni# !trategija#a (ona$anja (ri konfronta*iji !a !tre!o#
7tz". *o(ing !trategie8.
?!tra,i"anja (okazuju da ljudi naje$e kori!te d<ije gr>pe naina
reago"anja u (re"lada"anju !tre!a% pr<o, u!#jerenje na (roble# !a
ak;i<nim psihoGBi:iAkim naporima da !e ubla,i 9 (re"lada !tre! i dr>go,
reguli!anje 7kontrola, kanali!anje, abrego"anje8 e#o*ionalnih reak*ija
karakteri!tinih za !tre!.
Dalji# i!tra,i"anji#a, ut"r=eno je da !e ljudi kori!te razliiti#
s;ra;egijama C s;ilo<ima/ ra:liAi;im obrascima reago<anja i pona@anja
koji #ogu biti neefika!ni i efika!ni.
NeeBikasni ili @;e;ni s;ilo<i reago<anja !u lo$a i nerealna (ro*jena,
neadek"atne e#o*ionalne reak*ije, neefika!ni (o!tu(*i, neuredan !til
,i"ota, negiranje realno!ti, #ini#iziranje ili di!tan*iranje od !tre!ne
!itua*ije, nekontroli!ano i ne!"r!i!hodno konfrontiranje i bje,anje od ili iz
!t"arne !itua*ije. eefika!ne !trategije, koje treba (re"entirati, ubla,a"ati ili
!uzbijati, do"ode do #alada(ti"nih odgo"ora, autode!trukti"nog (ona$anja,
ko#(ulzi"nog rada, hi(erakti"no!ti ili (ak (o"ueno!ti, ne(ro#i$ljenih
(o!tu(aka, (retjerane u(otrebe hrane, alkohola, lijeko"a, *igareta, kafe i
(!ihoakti"nih !u(!tan*i, lo$eg ra!(olo,enja, agre!i"no!ti, !traha, ljutnje,
ne!igurno!ti, (anike, te !labljenja ili !lo#a #alada(ti"nih !naga. 6"aj !lo#,
dalje, do"odi do tjele!ne i (!ihike i!*r(ljeno!ti, gubitka entuzijaz#a i
244
de(re!ije, koji uz genet!ku (redi!(ozi*iju, #ogu, (reko
(!ihoneuroendokrinoi#unolo$kih #ehaniza#a, do"e!ti do (!iho!o*iolo$ke
reak*ije i raznih !o#at!kih i du$e"nih (ore#eaja 9 bole!ti. Fole!ti, na!tale
kao karajnji i!hod #alada(ti"nog i!hoda u !tre! (ro*e!u, (red!ta"lja no"i
!tre!or, i#e !e zaarani krig doga=aja zat"ara 7:alianin, 13348.
'Bikasni s;ilo<i reago<anja !u brza i raelna (ro*jena !itua*ijeE
o"lada"anje !obo#E (ro*jena !o(!t"enih #oguno!ti i (o!tu(akaE
o!#i$lja"anje, (laniranje, (o"eanje na(ora i !(ro"o=enje efika!nih
akti"no!ti u!#jerenih ka tra,enju i (rih"atanju adek"atne (!iho!o*ijalne i
druge (odr$ke, te u!(je$no konfrontiranje !a !tre!no# !itua*ijo#, na rela*iji
borba ili ra*ionalno (o"laenje.
>fika!ne !trategije !e #ogu uenje# raz"ijati, jaati iKili (od!ti*ati,
(o!ebno kod o!oba (redi!(oniranih u!(je$noj konfronta*iji, (ri#jeno#
raznih #etoda i (o!tu(aka. >fika!no 7ada(ti"no8 reago"anje na trau#at!ke
doga=aje 9 !tre!ore, koje (odrazu#ije"a (!iho!o*iobiolo$ku !"je!no!t u
!tre!ni# !itua*ija#a, uz (ri#jenu adek"atnih !trategija, do"e$e do brzog
o(ora"ka i har#oniza*ije funk*ija, odno!no u!(o!ta"ljanja no"e
(!iho!o*iobiolo$ke ra"note,e, (onekad, ra"note,e "i$eg reda. 6"o djeluje
!ti#ulati"no na !elf-kon*e(t i !a#o(o$to"anje, (o"ea"a efika!no!t i ugodu
u akti"no!ti#a 7u!lo"lja"a zado"olj!t"o, nadu, !nagu, elan, "olju...8.
?!to"re#eno to jaa budue ad(ti"no reago"anje lino!ti !a i!ku!t"o#,
odno!no, ot(orno!t za budue !tre!ore.
a o!no"u "eeg broja i!tra,i"anja, kon*i(iran je #odel !tre!
(ro*e!a, !he#a 10, koji ukljuuje liAne 7unutra$nje8 i spolja@nje 7!o*ijalne8
iz"ore ot(orno!ti ili o!jetlji"o!ti 7kao modera;ori8E naine (re"lada"anja
!tre!a 7kao medija;ore8 i i!hod !tre! (ro*e!a 9 posljedice 7#anje ili "i$e
izra,eni pos;;ra>ma;ski s;resni poremeaji C P.SP 7DS'-???-), 1317,
DS'-?;, 1332 9 tree i et"rto izdanje kla!ifika*ije #entalnih bole!ti88 i
drugih oboljenja udru,enih !a !tre!o#.
,N,.RA9NJ
%&OR
OSJ'."J&OS.
"
O.PORNOS.
SPO"JA9NJ
%&OR
OSJ'."J&OS.
"
O.PORNOS.
DO#ARAJ
PRO(J'NA
DO#ARAJA
PR'&"ADA&ANJ' POS"J'D('
SO(JA"NA
PODR91A
24/
Shema )7. 'odel !tre! (ro*e!a
eefika!ni !tilo"i reago"anja, ne#oguno!ti (re"lada"anja !tre!ne
!itua*ije, !labljenje ili !lo# ada(ti"nih !naga, "i!oko je kore!(odentan !a
o($to#, (o!ebno# ili !itua*iono# "ulnerabilno$u lino!ti. @o u!lo"lja"a
razliite !i#(to#e -@S-. 6($te (oznati !i#(to#i ne,eljenog (ono"nog
(re,i"lja"anja trau#at!kih doga=aja 9 (ro,i"lja"anje u !no"i#a, noni#
#ora#a, na#etlji"a i ne(rijatna !jeanja 7rekon!truk*ija doga=aja8,
iznenadna o!jeanja da !e doga=aj (ona"lja 7iluzije, halu*ina*ije, bu=enje u
(olu!nu ...8, ne(rijatno!t (ri izlaganju !lini# !ti#ulu!i#a, 7(od!jeanja,
a!o*ija*ije, o(tereenja ...8, i:bjega<anje s;im>l>sa <e:anih :a ;ra>m> i
prig>@i<anje op@;e reak;i<nos;i 9 na(ori da !e izbjegnu #i!li, o!jeanja ili
razgo"ori, akti"no!ti, #je!ta, ljudi koji a!o*iraju na trau#u, !#anjene
akti"no!ti, od"ojeno!ti i otu=eno!ti - a!o*ijalno!t, !u,en o(!eg (oziti"nih
o!jeanja (re#a drugi#a, o!jeaj be!(er!(ekti"no!ti, (razno# buduno!ti,
be!*iljno!ti ,i"ota, ,i"otna nezaintere!o"ano!t i neorganizo"ano!t,
simp;omi po<i@ene b>dnos;i, iritabilno!ti 9 te$koe u!(a"lji"anja i
odr,a"anja !na, razdra,lji"o!t i izli" bije!a K gnje"a, dekon*entra*ija,
(retjerana anti*i(a*ija o(a!no!ti 7ne!igurno!t8, (retjerano rego"anje na
iznenadne !ti#ulu!e 7u(la$eno!t, trzanje, tre#a ...8, #ogue je i o!jeanje
kri"i*e zbog neadek"atnih reago"anja i !l.
-o!ebni# $iri# i!tra,i"anji#a 7'ili, 20008, (ri#jeno#
no"okon!trui!anih !tandardizo"anih !kala 7S5C9309) i -@SS910-
Derogati!, C, ), 13378, za #jerenje (o!ttrau#at!kih (ore#eaja, ut"r=eni
240
!u razliiti !te(eni !o#atino!ti 7(!iho!o#at!kih (ore#aja8, (ri!ile
7o(!e!i"no 9 ko#(ulzi"nih (ore#eaja8, nesig>rnos;i > socijalnim
kom>nikacijama i kon;ak;ima/ depresi<nos;i/ s;raha/ agresi<nos;i
7ne(rijatelj!t"o, fobini !trah, (aranoidne #i!li, (!ihoti*iza#, uku(ne
(!ihike tenzije-4S?, indek! (oziti"noh di!tre!a, na(ora, o(tereenja, bola,
(atnji, Do!kudi*aD, i!*r(ljeno!ti, ne"olja, o!jeaja o(a!no!ti, !abijeno!ti 9
tje!na*a, iz#oreno!ti...8.
Ak>;ni P.SP 9 !i#(to#i traju do 0 #je!e*i, a hroniAni P.SP 9
!i#(to#i traju "i$e od 0 #je!e*i i #ogu da (erzi!tiraju "eo#a dugo, (o!lije
!aobraajne trau#atiza*ije.
eo(hodna je (!iho!o*ijalna (odr$ka, kako (rofe!ionalnih tako i
ne(rofe!ionalnih li*a i (!ihotera(ija, kao i drugi obli*i lijeenja o!oba !a
-@S--a i drugi# oboljenji#a udru,enih !a !tre!o# u !aobraaju 7'ili, +.,
20048.
Bru!tra*ione !itua*ije #ogu biti te$ki trenu*i u koji#a !e "ozai
razliito (ona$aju. (r., ispred voa%a se kree teretno voilo koje je bo"
usko", krivudavo" i nepre"ledno" puta oteano preticati. +oa%u ia to"
voila se neobi%no uri 6frustraciona situacija7. Pitanje je kako se
posmatrani voa% moe pona/ati3
-er#anentni (oku$aj (reti*anja teretnog "ozila iako je (reti*anje u
dato# #o#entu ne#ogue. @eretno "ozilo i lo$ (ut !u fru!trirali
(o!#atranog "ozaa koji je (okazao nizak !te(en fru!tra*ione toleran*ije.
a (ona$anje "ozaa za "rije#e "o,nje, (ored brojnih faktora,
znaajno utie s;epen aspiracije 7do!tu(no!t i te,ina *ilje"a koje (ojedina*
,eli o!t"ariti8. Frojne !u !itua*ije u koji#a in!truktor #o,e o*ijeniti !te(en
a!(ira*ije nekog kandidata. Gedan od naina je !a#o(ro*jena kandidata
broja (otrebnih #oto - a!o"a za (olaganje i!(ita 7#anji broj a!o"a - "i!ok
!te(en a!(ira*ije, adek"atan broj a!o"a 7308 - adek"atan !te(en a!(ira*ije i
"ei broj #oto - !ati - nizak !te(en a!(ira*ije8.
-!iholo$ka je t"rdnja da nije dobra ni (re"i!oka ni (reni!ka
a!(ira*ija.
247
Pre<isoka aspiracija 7"ee ,elje i *ilje"i od !(o!obno!ti8
>slo<lja<a precjenji<anje mog>nos;i i i:a:i<anje ne:goda, u!lo"lja"a i
druge nerealne oblike (ona$anja (ri e#u ne i!(uni *ilje"e koje je
(ret(o!ta"io za "rije#e obuke 7nala,enje kri"i*e u drugoj o!obi ili !itua*iji,
neurotino ili de(re!i"no (ona$anje, odu!tajanje i !l.8. i!ke a!(ira*ije
do"ode kandidata u !itua*iju da odga=a (olaganje "ozakog i!(ita $to je za
njega nera*ionalan (o!tu(ak a za in!truktora neu!(jeh u obu*i. Niske
aspiracije u!lo"lja"a i kolebanje i neodluno!t "ozaa u !aobraaju $to
o#eta i druge ue!nike u !aobraaju.
'ks;remne aspiracije 7,elje8 u!lo"lja"aju neadek<a;ne reakcije u
fru!tra*ioni# !itua*ija#a.
-o!eban (roble# kod "ozaa !u konBlik;ne si;>acije 7!ukobi
#oti"a u !a#oj lino!ti8 $to je u!lo"ljeno ek!tre#ni# a!(ira*ija#a,
neodluno$u, ne!igurno$u, fluktua*ijo# (a,nje i drugi# faktori#a. <
(!iholo$koj literaturi (oznata !u ;ri ;ipa konBlika;a.
1onBlik; d<os;r>kog pri<laAenja 7\ i \8 je tak"a konfliktna
!itua*ija gdje na lino!t djeluju d"a #oti"a, oba (ri"lana. (r., voa% na
ispitu moe birati jedno od dva pri(vatljiva voila, odabrati jedan od dva
vremenska termina a kretanje na put i sl. 6"a "r!ta konflikata !e lako
razrje$a"a birajui jedan, trenutno jai #oti".
1onBlik; pri<laAenja i odbijanja 7\ i -8 je najlak$a "r!ta konfliktne
!itua*ije koja !e rje$a"a zado"olja"anje# #oti"a koji je (ri"laan 7odabrati
i!(ra"no "ozilo za i!(it, izbor bezbjednijeg (ra"*a kretanja8 i odba*i"anje#
ne(o,eljnog #oti"a 7nei!(ra"no "ozilo, rizino kretanje i !l.8.
ajte,a konfliktna !itua*ija je kada je u (itanju konBlik;
d<os;r>kog odbijanja 7- i -8. a lino!t djeluju d<a mo;i<a/ oba
nepri<laAna a jedan !e #ora odabrati. (r., u vonji se pojavi opasna
prepreka koju bi trebalo ibjei rii%nim postupkom 6na"lo ko%enje,
skretanje u nedovoljenom i opasnom pravcu i sl.7.
@e,e konfliktne i e$e !itua*ije izazi"aju ne>god> i nape;os;/
s;rah/ ;jeskob>/ agresi<nos;/ ne:ado<oljs;<o/ lj>;nj>/ <ik> i des;r>k;i<ne
pos;>pke.
241
Ae$e fru!tra*ione i konfliktne !itua*ije !t"araju "ozaa 9
neurotiara koji (okazuje te,e ko#unika*ije !a drugi# ue!ni*i#a u
!aobraaju, !a !lu,bo# kontrole, (ona"ljaju (ogre$ke, (ojaa"aju u#or,
i!*r(ljeno!t, gla"obolju i druge (atolo$ke reak*ije, (o!tajui !kloni
izazi"anju !aobraajnih nezgoda.
aje$i nain reago"anja na fru!tra*ione, rizine iKili !tre!ne
!itua*ije u !aobraaju je regresi<no 7(ri#iti"no8 agresi<no pona@anje.
+gre!i"no (ona$anje u !aobraaju je deter#ini!ano brojni# faktori#a
!trukture lino!ti 9 na!lje=a, odra!tanja, !lo,enih !"oj!ta"a, ni"oa zrelo!ti,
ot(orno!ti, !kri(ta (ona$anja i !tila ,i"ljenja.
Agresi<nos; je odbra#beni #ehaniza# lino!ti, to je odgo<or na
faktor o($te iKili (o!ebne des;abili:acije, maladap;acije, koji u !kladu !a
drugi# deter#inanta#a neefika!no!g !kri(ta (ona$anja i !tila ,i"ljenja,
u!lo"lja"aju neadek<a;ne i neeBikasne emocionalne reakcije 9 lj>;nj>,
agresi<nos; i nasilje.
Ae$e izlaganje !tre!u u !aobraaju !"e "i$e !labe "ulnerabilne
7neot(orne8 lino!ti ije !u reak*ije neefika!ne i de!trukti"ne.
Agresi<nos; <o:aAa je !(e*ifina i !i#(to#atina (o brojno!ti
oblika i obraza*a i!(olja"anja, njiho"i# di#enzija#a, !te(enu iritabilno!ti,
njiho"oj ue!talo!ti, uzro*i#a i (o!ljedi*a#a i!(olja"anja. +gre!i"no!t
"ozaa je "i!oko kore!(odentna !a o($ti# !kri(to# (ona$anja i !tilo#
,i"ljenja. Ae!to "rijedi #i!ao% W;ozai "oze kao $to ,i"eM.
6!obine lino!ti kao $to !u agresi<nos;, ne;oleran;nos;,
imp>lsi<nos;, psihiAka ne:relos;, ne>ro;iAnos;, psiho;ici:am i druge
!line i ne(o,eljne o!obine, krajnje !u ne(ogodne za "ozaa i druge
ue!nike u !aobraaju jer uzrokuju rizine (o!tu(ke i akti"no!ti kao i
!#anjenje kritino!ti i !a#okontrole u !"akodne"ni#, ali (o!ebno u
!lo,eni# !itua*ija#a !aobraaja. ;ozake akti"no!ti !u !(e*ifine zato $to
!e ko#unika*ije de$a"aju u (okretu (ri e#u je do#inantna brzina.
DinamiAnos; pris;i:anja inBormacija i: spolja@nje sredine
u!lo"lja"aju <i@i s;epen anga=o<anos;i Bi:iAkih, men;alnih, sen:ornih i
psihomo;ornih funk*ija kod o"jeka 7"ozaa8. ;oza treba da u kra;koj
<remenskoj jedini*i opa:i i odabere bi;ne inBormacije, da donosi odl>ke
o !"o# reago"anju i da na njih adek<a;no reag>je.
243
Saobraajna (!ihologija (roua"a, deter#ini$e i utie na Bak;ore
socijalne i Bi:iAke sredine koji #ogu znaajno uti*ati na akti"no!ti "ozaa.
@o !u, (r"en!t"eno, dr>gi >Aesnici > saobraaj> i drugi faktori koji
o"jeka de!tabilizuju u !aobraaju.
Fitno je i!tai i druge Bak;ore sredine koji #ogu negati"no uti*ati
na "o,nju. @o !u, (rije !"ega, kon:>miranje alkohola, p>@enje za "rije#e
u(ra"ljanja "ozilo# i u "ozilu, >po;reba medikamena;a, nepra<ilna
ishrana (rije i za "rije#e "o,nje, neadek<a;ne s><i@ne ak;i<nos;i za
"rije#e "o,nje, ne(rilago=ena i ne(ro(i!na "o,nja i dr.
Saobraajna (!ihologija (roua"a i spoljne, odno!no Bi:iAke
Bak;ore socijalne sredine koji #ogu (o"oljno ili ne(o"oljno uti*ati na
akti"no!ti "ozaa.
Ae!ti uzro*i rizine i ne!igurne "o,nje i !aobraajnih nezgoda !u
neefika!ne reak*ije "ozaa, (o!ebno agresi<nos;, nasilje i des;r>k;i<no
pona@anje.
< pro>Aa<anj> saobraajnih ne:goda (olazi !e od injeni*e da !u
izaz"ane brojni# inio*i#a koji uzaja#no djeluju i da ne (o!toje
ne(o!redni "idlji"i uzroni odno!i iz#e=u nezgoda i inila*a. aj"ee
gre$ke koje !e ine odno!e !e na jedno!trano u!#jera"anje (a,nje ka
(ojedinani# uzro*i#a ili jedno!ta"ni# ko#bina*ija#a inila*a. 'e=uti#,
da bi !e !h"atili uzro*i nezgoda, (otrebno je da !e otkriju i analiziraju
#e=u!obni odno!i raznih inila*a. +ko bi !e (ojedno!ta"ilo, !"i ti
#nogobrojni uzro*i bi !e #ogli !"r!tati u d<ije naj@ire ka;egorijeE na one
koje po;iA> od Ao<jeka, njego<og pona@anja i osobina i na sredinske
Ainioce, koji !e odno!e na p>;, os<ije;ljenos;, karak;eris;ike <o:ila i
saobraaja i !l. $to znaajno utie na ljud!ki faktor.
?!tra,i"anja (okazuju da !u s;ilo<i pona@anja, bilo efika!ni iKili
neefika!ni, (o!ebno neprilago?ene emocionalne reakcije kao $to !u
agresi<nos;, "i!oko kore!(odentne !a !trukturo# lino!ti koja je
deter#ini!ana brojni# faktori#a nas;ajanja, odras;anja, slo=enim
s<ojs;<ima/ ni<oom :relos;i i o;pornos;i i skrip;om pona@anja.
Skrip; pona@anja <o:aAa i dr>gih >Aesnika > saobraaj>,
(o!ebno agresi<nih i nasilnih, znaajno je (o"ezan i deter#ini!an brojni#
o!obina#a kao $to !u%
2/0
"a!(itna nedo!tatno!t i neodgo"orno!t 7o($ta nekulti"i!ano!t8E
(!iho(at!ke tenden*ije 7agresi<ni imp>lsi...8E
nezrelo!t koja u!lo"lja"a niz neadek"atnih i neefika!nih reak*ija
(o!ebno infantilnu iritabilno!t i regre!i"no agre!i"no (ona$anjeE
nedo!tatak i ne#oguno!t !a#okontrole, !a#o(o!#atranje i
!a#odi!*i(linaE
i#(ul!i"no!t i bezo!jeajno!t (re#a drugi#a, (re#a "ozilu,...E
nizak ni"o !a#o!"je!ti i razu#a, o!labljen ljutnjo#, agre!ijo#,...E
neura"note,eno!t, ne!tabilno!t, (o"redlji"o!tE
neurotine i nekontroli!ane, ne!"je!ne !a#oubilake tenden*ijeE
konfliktno!t, ne(rilago=eno!t, lo$a integrati"no!t...E
(ogre$an (er*e(*ija, (ro*jena i neadek"atno e#o*ionalno
do,i"lja"anjeE
o($te i trenutno nezado"olj!t"oE
(rene!ena agre!ija na "o,nju i druge ue!nike u !aobraajuE
tenden*ija !u(ro!ta"ljanja i o(ozi*ijalno!tiE
!u"i$e izra,eno !a#o(ouzdanje i borbeno!t 9 agre!i"no!tE
!ebino!tE
neo(rezno!t i iritabilno!t na !ti#ulu!e u toku "o,nje 7ljutnja na
oznake, (re(reke, razgo"ori telefono# u toku "o,nje i druge dra,i8E
glad, ,e=, u#or i dr.E
!(oljni u!lo"i 7(ut, #eteo u!lo"i...8E
ne!"r!i!hodno (ona$anje
neefika!ne i ne(rilago=ene reak*ije...
6bli*i agre!i"nog (ona$anja "ozaa i drugih ue!nika u !aboraaju !u%
brza "o,nja iz"an (ro(i!a, nedoz"oljena (reti*anjaE
2/1
grubo ruko"anje "ozilo# i ure=aji#aE
na(ad na druge ue!nike u !aobraajuE
ru$enja, o$teenja i uni$tenja !aobraajnih oznaka, "ozila i drugih
#aterijalnih dobaraE
tue i (o"rede drugih ue!nika u !aobraajuE
"erbalne (rijetnje, (!o"ke, u"redeE
(rijetee ge!takula*ije i drugi uzne#ira"ajui (o!tu(*i (re#a
drugi# ue!ni*i#a u !aobraaju...
S"a i!tra,i"anja (ot"r=uju da je klj>Ani Bak;or be:bjednos;i
saobraaja, (ored "ozila i okoline, Ao<jek sa ra:liAi;im indi<id>alnim
karak;eris;ikama koje, (ored na"edenih Bak;ora ra:<oja, za"i!e i od
>:ras;a, pola, isk>s;<a, k>l;>re i men;ali;e;a.
S obziro# na bi;nos; saobraajnih kom>nikacija #e=u ljudi#a, te
njiho"og k"aliteta kao !o(!t"enog !eg#enta k"aliteta ,i"ljenja,
(odrazu#ije"a !e priori;e; > @iroj ed>kaciji ue!nika u !aobraaju,
(o!ebno "ozaa, kako bi pre<en;i<no @;i;ili men;alno i op@;e :dra<lje i
be:bjednos; lj>di i ma;erijalnih dobara.
< eduka*iji "ozaa i drugih ue!nika u !aobraaju, neo(hodno je
pos<e;i;i pa=nj> eBikasnim oblicima reago<anja, e!to !tre!ogeni# i
!(e*ifini# u!lo"i#a !aobraajnih ko#unika*ija.
Dr>gi oblik ne(rilago=enog (ona$anja #o,e biti po;p>no
po<laAenje i prih<a;anje d>go;rajne spore i ne>slo<ne <o=nje.
Drugi a!(ekt (ona$anja #o,e i#ati obilje,ja (rilago=enog
(ona$anja ukoliko i#a di#enzije i obilje,ja defanzi"ne 7neagre!i"ne8
"o,nje koju treba (o!ebno njego"ati u obu*i i (rilao=a"anju "ozaa i drugih
ue!nika u !aobraaju.
e(rilago=eni ili djeli#ino (rilago=eni obli*i (ona$anja, (ored
agre!i"nog reago"anja i (o"laenja !u odbrambeni mehani:mi lino!ti
2/2
koji#a o"jek pods<jesno kanali@e i ne>;rali@e ;en:ij> koju uzrokuju
fru!tra*ione i !tre!ne !itua*ije u !auobraaji.
6!no"na je !"rha odbrambenih mehani:ama prebaci<anje
osjeaja kri<ice na ne@;o ili nekog dr>gog. "iAnos; nes<jesno @;i;i sebe
od osjeaja nape;os;i i ne>gode iJili kri<nje. Frojni !u karakteri!tini
odbra#beni naini reago"anja "ozaa na fru!tra*ione !itua*ije 9
ko#(eza*ija, identifika*ija, !ubli#a*ija, ra*ionaliza*ija, regre!ija,
(rojek*ija, reak*iona for#a*ija, #a$tanje, !anjarenje, re(re!ija, i#ita*ija...
S>bl>macija je odbra#beni #ehaniza# koji !e !a!toji u za#jeni
*ilja koji je te,e o!t"ariti !a neki# lak$e o!t"arlji"i# *ilje#. Ae!to dolazi do
!ubli#iranja energije u!#jerene na !o*ijalno zabranjane *ilje"e (a !e ona
tro$i na neke druge, !o*ijalno doz"oljene *ilje"e. (r. bra vonja na auto'
trkama.
Regresija 7(ri#iti"no (ona$anje8 je "raanje na ni"o (ona$anja
i!(od ni"oa zrelo!ti i kulturnog !tatu!a. (r., voa% koji psuje, vi%e, preti%e,
"ubi strpljenje i pla%e u frustracionim situacijama i sl.
Prenesena agresija !e #anife!tuje kod "ozaa koji je grub (re#a
"ozilu ili drugi# ue!ni*i#a zbog fru!tra*ije koju je izaz"ao neko drugi 7na
radno# #je!tu, u (orodi*i i !l.8.
Ma@;anje 7!anjarenje8 !e ogleda u za#i$ljanju o!t"ari"anja *ilja.
(r., voa% amisli da voi na trkama "ubei realnost o voilu, o putu i
dru"im u%esnicima u saobraaju.
Represija 7(oti!ki"anje8 je ne!"je!na tenden*ija lino!ti da !e
zabora"i, (oti!ne iz !"ije!ti neki ne(o,eljan 7neugodan8 !adr,aj. (r.,
"re/ke u vonji, nedovoljena preticanja, presijecanja krivina, nepravilno
rukovanje voilom, voa% potiskuje, nerado se prisjea ili analiira.
1ompen:acija 7nadoknada8 je odbra#beni #ehaniza# koji# !e
brani lino!t od o!jeaja #anje "rijedno!ti. (r. voa% slabije fii%ke
konstitucije bre i a"resivnije voe, isti%u svoje vrijednosti... 6(vale se7.
den;iBikacija je u!#jerena na !uzbijanje o!jeaja #anje
"rijedno!ti. ;oza !e zbog inferiorno!ti identifikuje !a neki# u"a,eni#
"ozae#, in!truktoro#... Ae!to i!tie "je$tinu u "o,nji nje#u bli,ih,
!rodnih o!oba 7brata, (rijatelja8.
2/3
Projekcija je (ri(i!i"anje !o(!t"enih gre$aka drugi# ue!ni*i#a u
!aobraaju. (r., pri udesu nastaju me4usobna optuivanja sa uvjerenjem
da su oba voa%a u pravu.
Racionali:acija je o(ra"danje "ozaa za neadek"atne do,i"ljaje,
reak*ije i (ona$anja. @o je e!t odbra#beni #ehaniza# koji# !e ne!"je!no
tra,i i iz#i$lja dobar razlog u#je!to (ra"og za !o(!t"eni neu!(jeh. (r., a
udes je kriv 8kliav8 put, "re/ka dru"i(, voa% moe biti spretniji, bri ali
mu nije stalo do to"a, ne osjea se dobro, morao je obratiti panju na ne/to
dru"o i sl. 5ri su forme racionaliacije. Pr<a je Borma okri"lja"anje drugih
$to je "idlji"o iz na"edenog (ri#jera. (r., u svim saobraajnim
ne"odama, krivi su dru"i u%esnici 1 iako to nije ta%no. Dr>ga Borma
ra*ionaliza*ije je o#alo"a,a"anje drugih "ozaa ili "je$tina "o,nje 7Dki!elo
gro,=eD8. (r., 8@e elim voiti kao...8. .rea Borma je ulje($a"anje
!o(!t"enih "je$tina i nedo!tataka 7D!latki li#unD8. (r., 8$bje"ao sam
ne"odu...8 6iako ju je i urokovao7.
ajra*ionalniji, naj(rih"atlji"iji i naju!(je$niji nain reago"anja
na fru!tra*ione !itua*ije je reorgani:acija ak;i<nos;i. @o je iznala,enje
naju!(je$nijih naina (re"azila,enja fru!tra*ione !itua*ije. (r.
prila"o4ena vonja, pravilno ko%enje, sa%ekivanje...
)eorganiza*ija akti"no!ti u (er#anetno !lo,eni# 9 e!to
fru!tra*ioni# i !tre!ni# !itua*ija#a (odrazu#ije"a zdra"u i (rilago=enu,
zrelu, ot(ornu, "a!(itanu i obuenu lino!t za ue$e u !aobraaju koje, za
tak"e o!obe, e!to (red!ta"lja o(u$tanje, ugodu, izazo" i u!(jeh. < "o,nji
o"jek (rojektuje !"e !"oje o!obine, na"ike, "je$tinu i kulturu.
e(rilago=eno!t u "o,nji u!lo"lja"a u#or, (o!(ano!t, neefika!ne reak*ije,
rizik i o(a!no!t.
,MOR &O%A0A G S.ANJ' OR#AN%MA 1AO MO#, ,%RO1
N''81ASNO# R'A#O&ANJA , SAOBRAAJ,
< o"o# dijelu o(i!ati e !e i obja!niti ra:liAi;a speciBiAna s;anja
ljud!kog organiz#a, !tanja organiz#a "ozaa koja utiu na eBikasnos;
2/4
reakcija > <o=nji, a (o!ebno speciBiAna s;anja koja >:rok>j>
saobraajne ne:gode.
@ak"a !tanja naje$e !u (o!ljedi*a >mora/ pijenja/ p>@enja/
>po;rebe ra:liAi;ih dr>gih psihoak;i<nih !u(!tan*i 7droga8 i lijeko"a.
<#or je naje$i uzrok !aobraajnih nezgoda koji je (o"ezan i !a
u(otrebo# razliitih na"edenih (!ihoakti"nih !u(!tan*i i lo$ih na"ika.
,mor na!taje djelo"anje# brojnih fiziolo$kih i (!iholo$kih faktora,
a #anife!tuje !e (o!te(eni# !#anjenje# radne !(o!obno!ti organiz#a
o"jeka u razliiti# okolno!ti#a.
Ao"jeko" organiza# je !talno izlo,en biohe#ij!ki# i drugi# (!iho-
fiziki# (ro#jena#a. %ado<olja<anje po;reba :ah;ije<a odre?ene
ak;i<nos;i koje u!lo"lja"aju >;ro@ak i smanjenje energije i poja<>
>mora. 2bog toga !labi efekat u radu. <#or je !lo,eni do,i"ljaj
nelagodno!ti, bez"oljno!ti, !labo!ti i i!*r(ljeno!ti.
-oja"a u#ora, Bak;ori koji ga u!lo"lja"aju, trajanje i otklanjanje
u#ora (o!eban !u zadatak (!ihologije rada. <laganje na(ora u radu nije
u"ijek !raz#jerno (oja"i u#ora. ,mor !e (oja"ljuje u razliito#
intenzitetu u!lo"lja"ajui odre=eni !te(en ne!(o!obno!ti za rad. 2bog toga
je za "einu radnih #je!ta zakono# (red"i=eno trajanje radnog "re#ena.
@ako je i 2akon o !aobraaju "ozai#a (re*izirao #ak!i#alno radno
"rije#e.
8A1.OR 1OJ ,S"O&"JA&AJ, POJA&, ,MORA
;eina Bak;ora koji s;im>li@> nas;ajanje >mora "ezani !u za%
liAnos; 7"ozaa8 koja oba"lja akti"no!tE
2//
prirod> rada 9 organiza*ija !aobraaja, u(ra"ljanje #otorni#
"ozili#a i okolno!ti (od koji#a !e u(ra"lja "ozili#a, (ute"e i
njiho"a obilje,jaE
<rs;> i karak;eris;ike "ozilaE
o!tale ue!nike u !aobraaju...
Baktori koji u!lo"lja"aju u#or #ogu !e (o!#atrati i kao <anjski i
>n>;ra@nji.
a "ozaa #ogu "i$e ili #anje negati"no djelo"ati nepogodna
s<je;los; D;ama C <o=nja > ;>nel>/ > magli/ no> i sl.E <elika b>ka/ ra:ni
gaso<i/ ne>godni mirisi/ dim/ :ag>@lji<os;/ <ibracije/ nepogodan
pros;or/ nepodesan polo=aj ;ijela/ sme;nje na p>;> i dr. 7"anj!ki faktori8.
-oja"u u#ora u!lo"lja"a i ;ren>;na ili ;rajnija psihiAka
nes;abilnos;, mono;onija i jednoliAnos; > <o=nji/ organske sme;nje
Dboles;iE/ glad/ =e?/ osjeaj hladnoe ili <r>ine/ nape;os; i ne>goda
D>n>;ra@nji Bak;oriE.
@ri !u biohe#ij!ka obja$njenja na!tanka u#ora%
s;ro@ena re:er<a ma;erija 7iz"ora energije8 nu,nih za !tezanje i
o(u$tanje #i$ia.
'aterije ni!u i!*r(ljene ali > organi:m> nema do<oljno
kiseonika.
< toku rada u organi#a !u !e !t"orili o;padni prod>k;i 9
#aterije koje o(tereuju organiza# i u!lo"lja"aju u#or.
Baktori koji izazi"aju u#or "ozaa, (ored o!talih, !u%
I .rajanje rada je znaajan faktor i!*r(lji"anja (!iho 9 fizike
energije za rad. -okazalo !e da (o!lije o!a# a!o"a rada i#a relati"no "i$e
nezgoda i ne!renih !luaje"a. < (oetku 9 do 10 a!o"a 9 neznatno, a
zati# od 10 do 11 a!o"a, #nogo "i$e. 2bog toga !e kontroli$e du,ina rada
9 "rije#e "o,nje "ozaa.
2/0
I Neispa<anos; i op;ereenje <o:aAa (rije (oetka "o,nje faktor je
koji znatno utie na (o"eanje u#ora. -otrebno je da "oza, naroito (rije
dugih (uto"anja, !(a"a naj#anje 1 a!o"a.
I Nar>@a<anje prirodnog dne<nog biori;ma je ri:ikoBak;or
u#ora. Ao"jeko" organiza# (rilago=en je i na"iknut na dne"nu akti"no!t i
noni !an. -ore#eaj tog rit#a i noni rad #nogo (rije u#araju o"jeka.
-o!ebno je to izra,eno u nonoj "o,nji koja, zbog !labije "idlji"o!ti,
izi!kuje od "ozaa (o"eano na(rezanje i na(eto!t u "rije#e kada !e
organiza# !a# (o !ebi ,eli o(u!titi i u!(oriti funk*ije.
I Jedan od Bak;ora koji po<ea<a >mor i o(a!no!t od !(a"anja za
"olano# je!te i smanjenje koliAine kr mo:g> zbog toga $to (o!lije
obilnijeg obroka "i$e kr"i odlazi u (roba"ne organe.
,mor ;ako?e pospje@>j>K
neoodgo"arajua #ikrokli#a u kabini,
nedo"oljna "entila*ija u kabini,
ne(ra"ilno o!"ijetljen (ut,
ugljen #onok!id,
uzi#anje alkohola i (u$enje,
do!ada,
ne(ra"ilna (rehrana i nain ,i"ota 7ak i dan-d"a (rije dugog
(uto"anja8 i dr.
I ;elika ;oplina ili hladnoa u "ozilu uzrokuju nelagodno!t kod
"ozaa. 6!i# toga, nor#alno funk*ioni!anje na$eg organiz#a "ezano je uz
neku kon!tantnu unutra$nju te#(erature, te s<ako jaAe smanjenje ili
po<eanje ;opline ;ijela nepo<oljno djel>je na radne sposobnos;i.
Dokazano je da je radni uinak u hladni# zi#!ki# dani#a "ei nego $to je
ljeti. &isoka ;empera;>re ne(o"oljno djeluje i na "ozae"o zdra"lje te na
njego"u !igurno!t u "o,nji.
i "rlo niske ;empera;>re ni!u (o"oljne za rad, ali je djelo"anje
"i!okih te#(erature i(ak znatno o(a!nije. @o#e je bar djeli#ino uzrok i
2/7
drugije djelo"anje hladnoe na ner"ni !i!te#. -odra,aji za hladno, ako
ni!u (reintenzi"ni, (od!tiu radne !(o!obno!ti, dok (odra,aji za to(lo
izazi"aju tro#o!t, (o!(ano!t i bez"oljno!t, dijagra# 11.
Dijagram )). :olebanje radnog uinka u za"i!no!ti
od te#(erature "azduha u razliiti# #je!e*i#a
I M,s;ajaliO <a:d>h 7:ag>@lji<os;8 tako=e djeluje ne(o"oljno zato
$to u tak"o# "azduhu "i$ak to(line te$ko izlazi iz tijela. 2bog toga je
(otrebno odgo"arajuo# "entila*ijo# o#oguiti dolazak !"je,eg "azduha u
kabinu "ozila.
X +ko je p>; nepra<ilno ili nedo<oljno os<ije;ljen, "id e !e jae
na(rezati, a to e znatno ubrzati u#or. -ora!t o!"jetljenja (o"oljno djeluje
na funk*ije 9 na razliko"anje boja, o!jeaj udobno!ti, te na budno!t. Dobro
o!"jetljenje o#ogua"a bolje razliko"anje detalja te "jerodo!tojnoje i br,e
za(a,anje !aobraajnih znako"a.
I Ae!to !e zna de!iti da u >n>;ra@njos; kabine "ozila ulaze
i:d><ni gaso<i koji !adr,e "i!ok (o!totak ugljen #onok!ida. @o negati"no
djeluje na "ozaa, u!(a"ljuje ga, on (o!taje tro# i u!(oreno reaguje, (a je
tako o(a!an i za !ebe i za druge ue!nike u !aobraaju.
2/1
I ,mor i pospanos; uzrokuje i alkohol 7o e#u je o($irnije
na(i!ano u (o!ebno# dijelu ud,benika8 koji negati"no djeluje na "ozaa.
+lkohol u!(ora"a reak*ije te uzrokuje (ogre$ke u (er*e(*iji, u (ro*jeni
kritino!ti i u #otori*i.
I Mono;onija ili dosada ko#(lek!an je !ubjekti"ni do,i"ljaj,
o!jeaj za!ieno!ti neki# rado#. Gedan od naj"a,nijih uzroka do!ade je!te
nedos;a;ak in;eresa za (o!ao koji o"jek oba"lja, $to negati"no utie na
njego"u o($tu #oti"a*iju. -oznato je da #onotonije i duga "o,nja auto
(ute"i#a do"ode do dosade, :asienos;i i >mora. 'onotonija dolazi do
izra,aja na o;<orenim/ d>gim i pra<im p>;e<ima. <!lo"lja"a je
dugotrajna jednolina "o,nja. ;i$e dolazi do izra,aja nou, (o ki$i, #agli,
(ri "i!okoj "anj!koj te#(eraturi 7bez kli#a-ure=aja8 i u !a#oi. -o!ebno !e
ja"lja kod #anje i!ku!nih "ozaa. Ae$a je kod "ozaa koji !u "e u#orni,
nera!(olo,eni, za#i$ljeni i (o!(ani. 'anje !e #anife!tuje kod i!ku!nih
"ozaa, "ozaa koji #ogu da razgo"araju !a !u"ozae#, !a(utniko# ili da
!lu$aju adek"atnu #uziku.
<(ra"ljanje #otorni# "ozilo# je!te akti"no!t u kojoj o"jek
!"je!no i (lan!ki oba"lja odre=ene zadatke. -ra"ilno u(ra"ljanje "ozilo#
zahtije"a o"jeko"o (rilago=a"anje toj akti"no!ti. @ak"o (rilago=a"anje
o!t"aruje !e funk*ijo# razliitih organ!kih !i!te#a te (!ihoner"ne
akti"no!ti koja organizuje, kontroli$e i u!#jera"a *jeloku(nu akti"no!t.
6rganiz#u je za oba"ljanje rada po;rebna energija. @u energiju
organiza# ne !t"ara "e je osloba?a ra:gradnjom odre?enih hemijskih
ma;erija koje !adr,i hrana 7(roteini, #a!ti i ugljeni hidrati8.
Prehrana <o:aAa/ odnosno sas;a< hrane, :naAajan je i bi;an
Bak;or koji utie na !(o!obno!t u(ra"ljanja "ozilo#. Fudui da !e o to#e
"odi (re#alo rauna, treba !e (ridr,a"ati !ljedeih u(ut!ta"a%
e !jedajte za u(ra"lja "ozila ni gladni ni (re!iti^
?zbjega"ajte #a!nu i te$ku (roba"lji"u hranu^
Dorukujte obilno i dobro^
?#ajte na u#u da bjelane"ine i "ita#ini (o"ea"aju ela!tino!t
i !(o!obno!t reak*ije^
2/3
e ruajte !u"i$e obilno^
;eerajte ranije, 2-3 !ata (rije !(a"anja^
Gedite (olako^
e !jedajte od#ah (o!lije jela za u(ra"lja "ozila, nego (rije
toga (ro$etajte^
? agen*ije ja"nog (re"oza i !"aki "oza #orali bi "eu (a,nju
(o!"etiti zdra"oj i!hrani. eredo"no uzi#anje dne"nih obroka i u(otreba
!u"e hrane i bez do"oljno "ita#ina, "elika je o(a!no!t za bezbjedno!t u
!aobraaju $to je do !ada (re#alo u"a,a"ano.
S,BJ'1.&N OBJ'1.&N %NA( ,MORA
1OD &O%A0A
< !tanju u#ora po<ea<a se po;ro@nja energije (o jedini*i radnog
uinka. 2bog (o"eanog na(ora koji# !e radni uinak na!toji odr,ati na
kon!tantno# ni"ou i zbog (ri#jene 9 u tu !"rhu 9 #ehaniza#a koji ni!u
najbolje (rilago=eni zadatku, tro$i !e "i$e energije nego $to je za taj rad
(otrebno. ;eliina utro$ene energije u neko# radu #jeri !e koliino#
izdahnutog ugljen-diok!ida u jedini*i "re#ena, !"edeno na jedini*u
(o"r$ine tijela 72"onare"i, '. 13048.
< (rodu,eno# radu ne!raz#jerno !e (o"ea"a i rad !r*a a nakon
(re!tanka rada (ul! !e na nor#alan rita# "raa znatno !(orije nego onda
kad !#o relati"no !"je,i (ri!tu(ili neko# (o!lu. -onekad !e #ijenja i !a!ta"
kr"i.
:ad je "oza u#oran (ore#euje !e i (!iho#otorna !(retno!t, a to
!e odra,a"a !u"i$ni# (okreti#a, drhtanje# te razliiti# "re#eni#a
reak*ija. 2bog tih (ore#eaja i ote,ane #i!aone 9 (er*e(ti"ne kontrole
"oza e!to (o!taje ne!iguran, ne!nala,lji" i ne(a,lji", a tada je i redo!ljed
iz"o=enja radnji u nekoj o(era*iji (ore#een.
<#or utie i na brzinu reak*ije. -onekad "oza u u#orno# !tanju
reaguje i br,e nego obino, a (onekad i !(orije. 6!i# toga "oza #o,e
(ogre$no reago"ati.
2a bezbjedno!t u !aobraaju naroito !u znaajne promjene >
koncen;raciji pa=nje. < u#orno# !tanju, o"jek (onekad o(a,a (ro#jene
200
i #o,e na njih reago"ati na odgo"arajui nain, ali njego"a reak*ija nije
adek"atna.
?(ak, >mor naji:ra:i;ije djel>je na emocionalni =i<o;. -od
uti*aje# u#ora o"jek (o!taje o!jeajno labilan i razdra,lji". jego" !ta"
(re#a okolini (o!taje negati"an. <#or naroito (oga=a jo$ nedo"oljno
i!ku!ne "ozae. ji#a je (otrebno #nogo "i$e energije da bi (o!tigli onaj
i!ti uinak koji i!ku!ni "ozai (o!ti,u uz znatno #anji na(or. 2bog toga !e
nei!ku!ni "ozai br,e u#araju a (oetni*i !e do!lo"no i (reznoja"aju
naroito u (ojaano# !aobraaju. @o !u !ubjekti"ni zna*i u#ora.
<#or !e #anife!tuje na !#anji"anju radnog efekta "ozaa,
organ!ki# (ro#jena#a 7(ore#eaj #etaboliz#a8 i na (!ihiko# !tanju.
<#oran "oza !(orije oba"lja (okrete nogu, ruku, tijela 7!labi
koordina*ija (okreta8, !labe reflek!i, !labi iz"r$a"anje radnji i #ani(ula*ija
!a ure=aji#a za u(ra"ljanje 7odr,a"anje (ra"*a, u(otreba ko#andi, !ignala i
dr.8, zabora"ljaju, ne uoa"aju !e ili ne (o$tuju !aobraajni znako"i i
(ro(i!i, i!(olja"a !e tro#o!t, inertno!t, !(oro!t ili ne(rilago=a"anje brzine
"o,nje u!lo"i#a, o#etanje drugih ue!nika u !aobraaju, uzroko"anje i
do,i"lja"anje nezgoda 7objek;i<ni :naci >mora8.
De$a"a !e da "ozai ne o!jeaju 7s>bjek;i<no8 u#or niti ga
!(rea"aju. 4re$ke koje ini nije u !tanju da (ri#ijeti, te je u"jeren da #o,e
i dalje "oziti, (o!ebno na ot"oreno# i (ra"o# (utu, $to #o,e uzroko"ati
ne(ri#jetnu (o!(ano!t, !kretanje i !aobraajnu nezgodu.
OS.A" NA0N SPR'0A&ANJA POJA&' ,MORA
1OD &O%A0A
Najbolji naAini spreAa<anja >mora kod <o:aAa je odmaranje i
spa<anje.
201
Odmaranje !e e!to "r$i spon;ano. ;ozai e!to i bez !"je!ne
na#jere da od#araju, (o"re#eno nakratko (rekidaju "o,nju 7(regledaju
gu#e, uzi#aju "odu, o!"je,a"aju !e, gibaju !e, krae (ro$etaju i !l.8.
Da bi !e znaajnije u#anjile negati"ne (o!ljedi*e u#ora, po;rebno
je planira;i odmor, s<jesno prekin>;i <o=nj>. Fitno je (lanirati od#or
(rije nego $to do=e do jaeg za#aranja. <#or !e u bla,i# for#a#a obino
ja"lja poslije +7 min>;a neprekidne <o=nje, a poslije )57 min>;a <o=nja
dos;i=e :adnj> granic> ;olerancije.
6d#aranje treba iz"r$iti na (ogodno# #je!tu 7#oteli, uredna
(arkirali$ta, ugodno# (rirodno# a#bijentu (ored iz"ora i !l.8.
6d#or #o,e biti u "idu #iro"anja ili bla,eg kretanja 7#alo
gi#na!tike8, objedo"anja, o!"je,enja u#i"anje# ili na(i*i#a 7kafa, aj,
!oko"i i !l.8.
Najpo;p>niji oblik odmora je !(a"anje. S(a"anje# dolazi do
obna"ljanja energije. -odrazu#ije"a !e redo"no nono !(a"anje i, (o
(otrebi, dne"no !a odre=eno# du,ino# trajanja 7!a (rekido# "o,nje8 ili
!(a"anje na (o#ono# le,aju u toku "o,nje dok !u"oza "ozi. 'e=uti#,
e!to i na!(a"an "oza i fiziki od#oran nije !(o!oban dalje bezbjedno
"oziti. <zrok to#e je e!to psiholo@ki Bak;or. @o !e #o,e ubla,iti lagani#
razgo"oro# !a !u"ozae#, !lu$anje# ugodne #uzike, (odizanje#
#oti"a*ije 7(ret(o!ta"ljanje *ilja "o,nje8 i !l.
Saobraajni# (ro(i!i#a !u odre=ene oba"eze "ozaa i !u"ozaa
koje (odrazu#ije"aju (ra"o"re#enu !#jenu i od#or.
6!i# odmora/ kao gla<nog i jedinog prirodnog naAina :a
po;p>no ods;ranjenje >mora/ i#a i drugih !red!ta"a za !(rea"anje,
odno!no !uzbijanje u#ora. < tu !"rhu !lu,i uzi#anje defi*itarnih t"ari 7tj.
t"ari koje organiza# u radu intenzi"nije tro$i8 te kori$tenje razliitih
!ti#ulatora 7far#akolo$kih, fiziolo$kih i (!iholo$kih8.
Bar#akolo$ki !u !ti#ulatori !red!t"a koja !a#o (ri"re#eno a
(onekad i (ri"idno !#anjuju o!jeaj u#ora. @ak"a !red!t"a $tetna !u za
organiza# jer ga, !#anjujui o!jeaj u#ora, (retjerano i $tetno i!*r(ljuju.
:ao bla,i !ti#ulator o"og ti(a djeluju *rna kafa i aj. 2abluda je da *igareta
u!(ora"a na!tajanje u#ora.
202
Biziolo$ki !ti#ulatori #ogu biti laka gi#na!tika, kratkotrajno
duboko di!anje, u#i"anje hladno# "odo# i !l. @i !ti#ulatori ni!u $tetni ali
njiho"o djelo"anje nije ni "eliko ni dugotrajno. ?(ak, kontinuirana
gi#na!tika (o nekoliko #inuta (o!lije !"akog a!a "o,nje du,e odr,a"a
organiza# !"je,iji# i !(o!obniji# za "o,nju.
-!iholo$ki !ti#ulatori (oku$aj !u da !e (o"eanje# #oti"a*ije i
intere!a za "o,nju (o!tigne efika!nije i Dekono#inijaD ta akti"no!t, a ti#e i
ka!nije na!tu(anje u#ora. < "o,nji ti !ti#ulatori #alo (o#a,u.
?(ak, kao $to je "e !(o#enuto, naju!(je$niji i najbolji naAin borbe
pro;i< >mora jes;e odmor. < dijagra#u 12 (rikazano je kada !e treba
od#oriti da bi radne !(o!obno!ti bile na zado"olja"ajue# ni"ou.
-ra"o"re#eni# od#oro# 7?, ??, ???8 utie !e na zau!ta"ljanje (ada radnih
!(o!obno!ti. ?!(rekidana linija (okazuje kako od#ori#a odr,a"a#o radne
!(o!obno!ti na naj"i$e# #ogue# ni"ou.
Dijagram )-. S(rea"anje !labljenja radnih !(o!obno!ti
(ra"ilni# od#aranje# u radu
S"aki "oza koji una(rijed (lanira od#ore za "rije#e "o,nje #ora
(red"idjeti%
"re#en!ki raspored od#ora,
;rajanje od#ora,
203
))
broj od#ora i
njiho" oblik.
<#oran o"jek #nogo e !e br,e o(ora"iti (rekine li od#ah rad.
+ko "oza, kad je o!jetio u#or ne (rekine "o,nju nego je dalje na!ta"i
7DizbjegneD n(r. odmor $, dija"ram >D8 nje#u e trebati #nogo "i$e
"re#ena da !e o(ora"i. 'e=uti#, nije dobro ni (rerano uzi#ati od#or, jer
e taka" od#or #alo kori!titi. -re(orulji"o je da "ozai u"ijek (rije nego
$to krenu na du,e (uto"anje una(rijed odrede #je!ta na koji#a e !tati, gdje
e !e od#oriti u neko# udobno# a#bijentu, gdje e !e razgibati, (o(iti
neko o!"je,a"ajue (ie i udahnuti !"je,eg "azduha. +ko je to uinio,
"oza !ebi (o!ta"lja bli!ke *ilje"e koji ga #oti"i$u i (od!tiu u nje#u
Dza"r$ni elanD.
2a od#ore i o!"je,enja treba kori!titi prilago?ene objek;e 9
od#arali$ta, #otele, benzn!ke !tani*e, trake za zau!ta"ljanje... 6d#or treba
kori!titi goto"o u"ijek kada !e za to uka,e (otreba kako bi !e izbjegli
!igurni rizi*i i o(a!no!ti u "o,nji. :ori$tenje od#ora je !a!ta"ni dio o($te i
!aobraajne kulture.
204
PONA9ANJ' &O%A0A POD
,.(AJ'M A"1O!O"N!
PA/ P,9'NJA/ DRO#A
BO"'S.
20/
,.(AJ A"1O!O"A/ N1O.NA DR,#!
M'D1AM'NA.A NA &O%A0A
<@?5+G +C:6J6C+
200
Alkoholna pia !e e!tu i obilno (iju u goto"o !"i# na$i#
!redina#a u razliiti# koliina#a. -ije !e (riliko# !la"lja, (ije !e uz
objedo"anje, (ije !e zbog tradi*ije, na"ika, obiaja i (otreba. -ijenje#
alkoholnih (ia ljudi #ijenjaju reak*ije i (ona$anja. -ijenje# !e ljudi
do"ode u razliite ne(rilike, te$koe, razoarenja !ukobi i agre!ije. -ijenje#
alkoholnih (ia ljudi izazi"aju brojne !ukobe u (orodi*i i dru$t"u. +lkohol
znatno utie na iz#jenu do,i"lja"anja, reago"anja, akti"no!ti i (ona$anja.
Ao"jeka ini !itua*iono ili trajno ne!(o!obniji# za rad i akti"no!ti.
-ijenje# alkoholnih (ia naroito u (reko#jerni# koliina#a
"ozai #otornih "ozila "i$e!truko u#anjuju !"oje !(o!obno!ti za efika!no
ue$e u !aobraaju. Ainjeni*a je $to (ot"r=uju !tati!tiki (okazatelji da je
u(otreba 9 (otro$nja kod "ozaa naje$i uzronik !aobraajnih nezgoda.
2bog toga !e u ok"iru !aobraajne (!ihologije (o!ebna (a,nja u!#jera"a na
(otro$nju alkoholnih (ia kod "ozaa i drugih ue!nika u !aobraaju te
$tetno!ti koje ta (otro$nja u!lo"lja"a.
+lkohol je bezbojna, otro"na teno!t karakteri!tinog #iri!a, lako
i!(arlji"a i za(alji"a, lak$a od "ode, koja uzrokuje obolije"anje 9
alkoholi:am 7etiliza#8.
-o!toji "i$e "r!ta alkohola 7e;il C alkohol, me;il 9 alkohol, propil 9
alkohol i ceni; 9 alkohol8 koji !e nalaze u alkoholni# (ii#a. +lkohol !e u
organiza# uno!i 7oralno8 (ijenje#. )e!or(*ija alkohola (oinje u !to#aku
"e poslije nekoliko min>;a i ;raje oko +7 min>;a. < to "rije#e naj"ea
kon*entra*ija alkohola je u kr"i i tjele!ni# teno!ti#a. Naj<ea
koncen;racija alkohola je > je;ri/ :a;im > mo:g>/ src>/ b>bre:ima itd.
Frzina re!or(*ije 7u(ijanja8 alkohola za"i!i od "i$e faktora. Resorpcija je
br=a, ako !e alkohol (ije na (razan !to#ak, ako !u kr"ni !udo"i $iri i
brojniji 7kod o!oba koje i#aju #anje !ta,a u (ijenju8 i kod o!oba koje !u
(!ihiki labilne, nera!(olo,ene, i!*r(ljene i nei!(a"ane.
Alkohol nije ni hrana/ ni lijek/ ni;i sreds;<o :a jaAanje i
okreplji<anje organi:ma. @o je opasan o;ro< koji du,o u(otrebo# izazi"a
niz o$teenja u organiz#u i #entalni# funk*ija#a. 6d njega !tradaju jetra,
!r*e, #ozak, ner"ne !trukture, o(a,anje, (a#enje, #i$ljenje itd.
-o!lije unjetih #alih koliina alkohola u organiza#, na!taje la,ni
uti!ak !nage i !a#o(ouzdanja koji !e za!ni"a na djeli#ino# (arali!anju
*entra kritino!ti i !a#okontrole. 6!obe !u (o!lije uzi#anja alkohola
ra:dra=lji<e i agresi<ne ili >padlji<o <esele/ a dr>ge ;>=ne i
207
sen;imen;alne. S"aki o"jek (ri uzi#anju alkohola do"odi !ebe u "eo#a
ne(o"oljno !tanje. -ijan !e o"jek lako (ri#jeti na o!no"u njego"og
(ona$anja.
PS!O8%O"O91 '8'1. A"1O!O"A
NA SPOSOBNOS. &O%A0A
+lkohol djeluje na o"jeko" organiza# i na njego"u (!ihu. < (r"o#
redu o$teuje%
1. #ozak 7oko 30 H !luaje"a8E
2. o$teuje zubne de!niE
3. o$teuje (luaE
4. !labi ruke 7u(ala nera"a8E
/. jetra 7/0 H !luaje"a8E
0. *rije"aE
7. (olne ,lijezde 7oko 1/ H8E
1. uzrokuje za#or i (re#or ruku
7drhtanje8E
3. !labljenje noguE
10. bolo"e u !to#aku i !#etnjeE
11. (o"eanje !lezeneE
12. o$teuje bubrege 704H8
13. ,eluda* 74/H8E
14. !r*e 770H8... 7Slika 138. Slika )+. Dijelo"anje alkohola na
tjele!ne organe
o"jeka
+lkohol na lino!t djeluje pos;epeno i ra:orno. Najprije parali@e
psihiAke B>nkcije 7kritino!ti i !a#okontole8. -arali!anje o"ih funk*ija
o!loba=aju !e od kontrole ni,e funk*ije lino!ti 7nagoni8. -ona$anje
(o!te(eno (oinje da !e #ijenja. 6!oba (ada na ni,i, e#oti"niji ni"o
(ona$anja. )ezultat toga je nerealno (ro*jenji"anje okoline, (a i !"ojih
201
!(o!obno!ti i #oguno!ti. 4ubi !e o!jeaj odgo"orno!ti i #oguno!ti
(red"i=anja (o!ljedi*a (ona$anja.
-ri#jeno# raznih te!to"a 7(!iho9#otorne !(o!obno!ti, !(o!obno!ti
koordina*ije, ra"note,e, !(o!obno!ti raunanja, (i!anja, itanja, reago"anja,
orjenta*ije i dr.8 i analizo# kr"i lako !e mo=e >s;ano<i;i in;oksikacija
alkoholom. Ste(en o(ijeno!ti !e #o,e (o!#atrati u tri kategorije o(ijenih
o!oba 7laka opijenos;/ opijenos; i ;e=a opijenos;8. ? "eo#a #ale koliine
alkohola u kr"i izazi"aju "idlji"e (ore#eaje (ona$anja, (o!ebno kod
"ozaa.
-od uti*aje# alkohola !u nega;i<no s;im>lisane s<e <i;alne
B>nkcije. 1r<ni pri;isak i p>ls (ri kon*entra*iji od 0,1 (ro#ila 70,1Ho8 e
biti (o"i$en, di!anje ubrzano a go"or ote,an.
Senzorne funk*ije !u znaajno iz#ijenjene 7kod 0,4 (ro#ila8. 'i$ii
gube ela!tino!t, (!iho#otorne !(o!obno!ti !labe, reflek!ne akti"no!ti !e
oba"ljaju bez ue$a !"ije!ti, auto#atizo"ane radnje !u u!(orene i
Di!(rekidaneD, u!(ora"a !e tz". reak*iono "rije#e. ;idno (olje !e !u,a"a,
!labi o$trina "ida, !labi o(a,anje dubine, ja"lja !e tz". d"o!truko "i=enje,
ote,ano !e ra!(oznaju boje, !labi !(o!obno!t ada(ta*ije (ri nono#
za!lje(lja"anju, !(o!obno!t !luha !e #ijenja.
S"e ano#alije !e doga=aju (ri trenutno# o(ijanju za"i!no od
!te(ana o(ijeno!ti, ali one !e #ogu trajno zadr,ati kod dugotrajnog (ijenja.
2bog toga za bezbjedno!t !aobraaja (o!eban (roble# (red!ta"ljaju "ozai
alkoholiari.
<@?5+G +C:6J6C+ + -6+N+j> ;62+A+
? <-)+;Cj+j> ;62?C6'
203
?ako je je djelo"anje alkohola na organiza# "i$e!trano i $tetno,
(ra"a o(a!no!t za bezbjedno!t je u to#e $to on utie na (ona$anje "ozaa i
o!talih ue!nika u !aobraaju.
-ijan o"jek nije !"je!tan !#anjenja 7relati"nog i a(!olutnog8 !"ojih
7"ozakih !aobraajnih !(o!obno!ti8 nego je, u(ra"o obratno, u"jeren da je
u (unoj kondi*iji, da !"e #o,e.
6bjekti"no 9 (ot"r=uje to i i!ku!t"o 9 doga=a !e !lijedee%
opre:nos; pop>@;a/ smanj>je se kri;iAnos; i ;o <e pri
koncen;raciji od 7/- do 7/* promila akohola > kr<i. ;e je
do"oljno da !e "oza okri"i za e"entualnu !aobraajnu nezgoduE
(ri(iti je "oza hrabar, na!toji da "ozi brzo, !klon je
ne(ra"ilno# (reti*anju i ne(o$to"anju (redno!tiE
u kri"ine ulazi neo(rezno i "eliko# brzino#E
ne (o$tuje !aobraajne (ro(i!e i !aobraajne znako"e.
ajo(a!nije je u"jerenje da #ale koliine alkohola 71-2 a$e rakije
ili "ina (ri "eoj tjele!noj te,ini8 ne utie na organiza# i na (ona$anje.
'e=uti#, (rak!a i ek!(eri#enti ned"o!#i!leno !u (okazali da i !a!"i#
#ale koliine alkohola do"ode do (ro#jena u (ona$anju, te da je #e=u
!"i# !aobraajni# nezgoda#a koje je uzroko"ao alkohol, naj"i$e onih u
koji#a je u!tano"ljeno da !u "ozai i#ali relati"no #alu koliinu alkohola
u kr"i. &e koliAina od 7/- promila smanj>je <o:aAk> sposobnos;/ a kad
je ;a koliAina )/4 promila 7(re#a neki# i!tra,i"anji#a 1,7 (ro#ila8
sma;ra se da s> ;o;alno nesposobni :a <o=nj>.
5rna kafa 9 kako !e (ogre$no #i!li 9 ne !#anjuje alkoholi!ano!t.
+lkoholi!ano!t !e donekle u#anjuje uzi#anje# hrane (rije konzu#iranja
alkohola.
-relaz alkohola u kr" 7re!or(*ija8 znatno je br,i ako !e (ije nata$te
7ujutro ili kada je o"jek gladan8. Te!toka (ia i#aju jaku kon*entra*iju
alkohola na jedini*u za(re#ine (a i# je "ei i intenzitet re!or(*ije.
270
a dijagra#u 13 je (rikazana kon*entra*ija alkohola u kr"i kad !e
i!ta koliina alkohola (o(ije, jedno# nata$te 7gornja kri"ulja8, a drugi (ut
(o!lije obroka 7donja kri"ulja8 9 Judolin, ;., 1372.
0
0(1
0(2
0(3
0(4
0(5
0(6
0(7
0(8
0(9
0 1,2 1 2 3 4
asovi
k
o
n
c
e
n
t
r
a
c
i
j
a

a
l
k
o
h
o
l
a

u

k
r
v
i

u

p
r
o
m
i
l
i
m
a
ujutr i na gla'an
st"ak
Dijagram )2. -ijenje alkohola (o!lije jela i nata$te
? brzina uzi#anja alkoholnog (ia utie na re!or(*iju. +ko !e
odre=ena koliina alkohola (o(ije naglo, kon*entra*ija e biti "ea nego
kad !e i!ta koliina (o(ije u #anji# koliina#a kroz odre=eno du,e
"rije#e, !lika 13 7Judolin, ;., 10728.
(o!lije jela
271
Slika )+. 6dno! kon*entra*ije alkohola u kr"i (re#a nainu uzi#anja
< o"jeko"o# organiz#u nema nikak<og organi:ma koji bi
sprijeAio da koncen;racija alkohola > krh> koji izdi$e#o i u >rin>. Stoga alkoholi!ano!t
#o,e#o i!(iti"ati analizo# tog "azduha odno!no na te#elju njego"e
kon*entra*ije u urinu odrediti njego"u kon*entra*iju u kr"i.
+lkohol !e iz tijela od!tranjuje razgradnjo#. Je;ra razgra=uje oko
30 H uku(ne koliine alkohola, a o!talih 10 H izlazi izdi!anje# i
#okrenje#. )azgradnja alkohola od"ija !e dakle, u jetri i o"i!i o
!(o!obno!ti enzi#nog !i!te#a jetre da #etabolizira alkohol. -re#da
koliina koja !e u jetri razgra=uje #o,e razgraditi u odre=eno# "re#enu
za"i!i od #nogih razliitih indi"idualnih faktora, i(ak !e uo($te #o,e rei
da u jedno# !atu jetra #o,e (reraditi koliinu alkohola koja (o (rili*i,
odgo"ara koliini od 0,1 (ro#ila alkohola u kr"i. @o znai da bi organiz#u
koji u !ebi i#a #ini#alnu u !aobraaju do(u$tenu kon*entra*iju od 7/2
promila :a po;p>no o;re=njenje ;rebalo oko ;ri sa;a. akon "i$edne"nih
no"ogodi$njih Dtere"enkiD organiz#u treba i de!etak dana da bi !e (o"ratilo
u (rija$nje kondi*iono !tanje.
272
@i#e !e o(o"rga"a o($te (rih"aeno #i$ljenje da !e #o,e#o
otrijezniti krai# ili du,i# !no#, $olji*o# kafe ili neki# drugi#
!ti#ulati"ni# !red!t"o#. a(roti", > sn> se ra:gradnja alkohola
>spora<a, jer je u!(oreno di!anje (a (re#a to#e i od!tranjenje alkohola
(reko (lua. e !a#o da je "a,no u odre=eno# trenutku ut"rditi
alkoholi!ano!t te zabraniti uzi#anje alkoholnih (ia u "rije#e radnog
(ro*e!a, "e je u(otrebu alkoholnih (ia (otrebno ograniiti i u odre=eno
"rije#e (rije (oetka rada. <gla"no# !e !#atra da !e alkoholna pia ne
smij> >:ima;i bar osam sa;i prije poAe;ka rada. < (ojedini#
!luaje"i#a, naroito kad !e radi o "ozai#a ili ljudi#a koji rade na
izuzetno o(a!ni# #je!ti#a ili na (o!lo"i#a ija je "a,no!t "rlo "elika,
"jero"atno ni raz#ak od o!a# !ati nee biti do"oljan 7dijagra# 148. -rije
dugih "o,nji dobro je (ot(uno !e !uzdr,ati od alkohola i dan (rije.
0
0(2
0(4
0(6
0(8
1
1(2
1(4
1(6
1(8
2
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
vrijeme izluivanja alkohola (h)
k
o
n
c
e
n
t
r
a
c
i
j
a

a
l
k
o
h
o
l
a

u

k
r
v
i

(
u

p
r
o
m
i
l
i
m
a
)
Dijagram )4. ;rije#e izlui"anja alkohola iz organiz#a
S;anje lak@e pripi;os;i Dopijenos;iE je od 0,/0 9 0,33 (ro#ila.
:araketri!tika o"og !tanja je o($ta uzbu=eno!t 7iritabilno!t8 organiz#a.
<e!nik u !aobraaju o!jea to(linu, (o"ea"a !e ru#enilo na li*u, ra!te
kr"ni (riti!ak. ;oza gubi kontinuitet #i!li, !labije (a#ti, gubi kritino!t,
(ri"idno o!jea "i$u !(o!obno!t, neo(rezno !e (ona$a itd. -o"ea"a #u !e
hrabro!t i ,elja za i!ti*anje#. S#anjuje !e o$trina "ida i !luha 730 9 40 H8.
273
Slabija je ada(ta*ija "ida (ri nonoj "o,nji iKili tunelu. 6"o !tanje znatno
re#eti "o,nju. :od nekih "ozaa laka o(ijeno!t !e #anife!tuje u o(u$tanju
tijela, #alak!alo!ti, bez"oljno!ti, i!*r(ljeno!ti i (o!(ano!ti. Dogodi !e da
<o:aAi :asp> i >:rok>j> saobraajn> ne:god>. 6"o !tanje do"odi do
ne(o$to"anja etikih nor#i 7(!uju, "iu, "ulgarni !u, neu#je!no !e $ale 9
(ri#iti"no !e (ona$aju8 i !aobraajnih (ro(i!a, ne toleri$u (re(reke
!t"arajui ne(o"oljne 7rizine8 !aobraajne !itua*ije.
S;anje ;e=e pripi;os;i Dopijenos;iE je od 1,00 9 1,43 (ro#ila.
Si#(to#i te,e o(ijeno!ti !u uolji"i. ?ntelektualne funk*ije i koordina*ija
"idno !labe. Gae !u izra,ene gre$ke (ri (okretu i hodanju. S(o!obno!t
u(ra"ljanja "ozilo# je !#anjena.
Pijano s;anje je od 1,/0 9 2,43 (ro#ila. < (ijano# !tanju, "ozai
!u znatno u(adlji"iji zbog "idno o!labljenih intelektualnih funk*ija, (okreta
i u(adlji"ih razdra,lji"ih reak*ija. ;idno je izra,ena (o!(ano!t $to izrazito
ote,a"a "o,nju. Slabe o!jeti ra"note,e koji u!lo"lja"aju teturanje. < to#
!tanju "ozai e!to uzrokuju !aobraajne nezgode.
.e=i oblik pijans;<a je od 2,/0 9 3,43 (ro#ila. @e,e (ijan!t"o je u
(ot(uno!ti u(adlji"o i (ri#jetlji"o. ;ozai neja!no izgo"araju rijei,
izra,enije teturaju, (o!ru (a i (adaju. 6rjenta*ija je (ore#eena, "ide
d"o!truko, e!to halu*iniraju, ote,ano di$u i nerazu#no !e (ona$aju. 2a
"o,nju !u ne!(o!obni i goto"o u"ijek uzrokuju !aobraajne nezgode.
1oma;o:no s;anje je od 2/*7 C 4/77 promila. :o#atozno !tanje !e
#anife!tuje izraziti# !labljenje# i gubitko# !"ije!ti, radnje !e od"ijaju
u!(oreno i nekontroli!ano. Slabo reaguju na "anj!ke (odra,aje 9 na !"jetlo i
druge dra,i. 6!oba !e (reznoja"a i gubi tjele!nu te#(eraturu. 2a "o,nju
ne#a ba$ nikak"ih !(o!obno!ti.
Da bi na na$i# (ute"i#a zbog (ijenja alkoholnih (ia 9 zbog
alkoholiz#a !#anjili broj !aobraajnih nezgoda i (ogibija koje !u u(adlji"o
brojne, (otrebno je (o#ou kri#inolo$ko 9 forenzikih nauka i di!*i(lina
274
"r$iti i!tra,i"anja, (raenja i (ra"en*iju (ijenja te uz (odr$ku ja"no!ti
(od!ti*ati !ledee %
S(rijeiti "ozaa da (od uti*aje# alkohola uo($te !jedne za
"olanE
<!"ojiti i (ri#jenji"ati (ouzdane naune #etode ut"r=i"anja
alkoholi!ano!tiE
+dek"atni# !red!t"i#a raz"iti efika!nu (re"en*iju 7(ri#arnu,
!ekundarnu i ter*ijarnu8E
< borbi (roti" alkoholiz#a u !aobraaju (otrebno je i#ati na u#u i
o"o %
+lkohol ne kori!ti ljud!ko# organiz#u, a (ogoto"o ne
!(o!obno!ti#a "ozaaE
+lkohol i u naj#anji# koliina#a, #o,e $tetno djelo"ati na
fiziolo$ke funk*ije i ti#e u#anjiti !(o!obno!t "ozaaE
S#etnje zbog alkohola #nogo !u o(a!nije za "ozae nego za
(je$akeE
a$ dana$nji !aobraaj #nogo zahtje"a od ue!nika u nje#u, a u
drugi# !aobraajno di!*i(lino"aniji# ze#lja#a on je i o(a!nijiE
a$e na"ike (ijenja i do!tu(no!t (ia izi!kuju (o!ebnu brigu
dru$t"a kako bi !e $to "i$e !#anjilo uzi#anje alkohola u !aobraajuE
2akon!ka ogranienja o u(otrebi alkohola u !aobraaju ne #ogu,
dodu$e, otkloniti alkoholiza#, ali i(ak !talno (ridono!e rje$enju (roble#a
(re"a!(itanja ue!nika u !aobraaju ita"og naroda u "ezi !a njego"o#
tradi*ionalno# "ezano$u uz alkohol.
)izina i ka,nji"a doza alkohola koja !e #o,e ut"rditi alkote!to# je
0,3 gra# (ro#ila 7_8.
Su$tin!ka o(a!no!t od (ijenja alkoholnih (ia "ozaa i drugih
ue!nika u !aobraaju je trajna ili !itua*iona iz#jena lino!ti i njenog
(ona$anja koja ugro,a"a ue!nike u !aobraaju, (o!ebno one ranji"e koji
27/
ni!u !(o!obni da budu o(rezni ili !(o!obni da bje,e i!(red na!a"je!nih,
neodgo"ornih iKili ne!(o!obnih "ozaa za o(reznu i bezbjednu "o,nju.
270
,.(AJ N1O.NA ,#"J'N C MONO1SDA NA '81ASNOS.
,PRA&"JANJA &O%"OM
e!u#nji"o je da #nogo "ozaa (u$i i da (u$enje (o!taje !"e "ea
!tra!t. -u$enje# !e u organiza# uno!i nikotin koji "rlo ne(o"oljno djeluje,
u (r"o# redu na *entralni ner"ni !i!te# a ti#e i na "ozaku !(o!bno!t.
< na$i# *igareta#a i#a oko 2 H nikotina. 6n je otro"an i u "rlo
#ali# koliina#a. :oliina nikotina u jednoj *igareti bila bi !#rtono!na
kada bi ga udahnuli odjedno#, ali nikotin (i$enje# !agorje"a i i!(ara"a !e.
Stoga !e (u$ai#a (re(oruuje da ba*aju $to du,i o(u$ak, jer !e naj"i$e
nikotina !ku(lja na kraju *igarete. @ro"anje nikotino# #o,e biti hroniAno i
ak>;no. !ronniAno ;ro<anje na!taje zbog (reko#jernog (u$enja. 6no
djeluje (od#uklo i ne"idlji"o za"i!no o !tanju (u$ae"og organiz#a.
Ak>;no ;ro<anje na!taje kod o!oba koje ni!u (rije (u$ile, a (oinju (u$iti
!raz#jerno #nogo. @ak"o tro"anje (rate gla"obolje, bljedilo i obilno
znojenje. +ko za "rije#e "o,nje "oza #nogo (u$i, (ogoto"o ako (u$e i
drugi (utni*i, u organiza# iz di#a dolazi do!ta nikotina (a #o,e doi do
tro"anja. @ro"anje nikotino# o;e=a<a sh<a;anje/ slabi pamenje i pa=nj>,
te !e ne i!kljuuje #oguno!t da to bude jedan od uzroka !aobraajnih
nezgoda.
-rirodan niko;in je speciBiAna <rlo jaka o;ro<na ;eAnos; koja !e
dobija iz du"ana. -u$enje !e naui i (o!tane (otreba.
-u$enje# du"ana (u$a a(!orbuje e!ti*e nikotina koje djeluju
u#irujue i bla,e de(re!i"no. )ije je o (u$ai#a, o!oba#a koje !u o"i!ne
o (u$enju jer je njiho" #etabiliza# ada(tiran na nikotin.
-re!tanak (u$enja izazi"a a(!tinen*ij!ke te$koe 7na(eto!t,
ne!tr(lji"o!t, ner"ozu8.
ikotin (reko di#a iz *igareta djeluje na "ozaa bilo da on (u$i ili
da neko od !a(utnika to ini.
P>@enje na "ozaa negati"no djeluje ne(o!redno anga,ujui ga uz
sam ri;>al pripreme/ paljenja i p>@enja cigare;e (ri e#u !labi
u(ra"ljanje #otorni# "ozilo# i dekon*entri$e "ozaa, i (o!redno tro"anje#
ner"nog !i!te#a $to o!ta"lja dugotrajne (o!ljedi*e 7djelujui negati"no na
"id, organe za "arenje i kr"ne !udo"e, (o"ea"a kr"ni (riti!ak, do"odi do
ne!ani*e i "rtogla"i*e8 i u!lo"lja"a trenutne !#etnje 7!labi "id 9 !uze oi,
uzazi"a gla"obolju, #uninu 9 bole!t "o,nje, "rtogla"i*u, bljedilo, ga=enje,
277
(o"raanje8. @o (o!ebno dolazi do izra,aja kod ne(u$aa. 2bog toga je u
!"i# "ozili#a krajnje ne(o,eljno (u$iti, a u !red!t"i#a ja"nog !aobraaja i
zakono# zabranjeno.
Pijenje kaBe i#a uti*aja na reak*ije i !(o!obno!ti "ozaa. aje$e
u(otreblja"ani s;im>la;or za odr,a"anje kondi*ije i budno!ti u "o,nji je!te
koBein kojeg i#a u kafi i aju.
4la"ni uinak djelo"anja kofeina je!te !ti#uli!anje rad *entralnog
ner"nog !i!te#a. Nolji*a kafe ili aja !adr,i (ribli,no onu koliinu kofeina
koja #o,e biti i ljeko"ita. o, (retjerana koliina ili (re"elika kon*entra*ija
koBeina u kafi ili ;eina u aju #o,e djelo"ati otro"no, $to za"i!i od
indi"idualne (odno$lji"o!ti. < u#jereni# koliina#a kafa #o,e kori!titi
"ozau, o!obito u dugi# "o,nja#a. ?(ak, de!et i "i$e $olji*a kafe o"jeka
#ogu i otro"ati.
< tak"o# !tanju on o!jea z"onjenje u u$i#a, ner"nu na(eto!t i
razdra,lji"o!t. ;ozai bi, (re#a to#e, #orali biti !"je!ni o(a!no!ti od
(reko#jernog (ijenja kafe.
,gljen monoksid !e !t"ara ne(ot(uni# !agorje"anje# 7u gara,a#a,
kafana#a, radioni*a#a ili u "ozilu ukoliko ne#a dobre "entila*ije8 i spada
> o;ro<ne gaso<e. .ro<anja o<im gaso<ima s> Aes;a :bog nepa=nje ili
ne:nanja. <gljen #onok!id je ga! bez boje i #iri!a te !e lako ne
(ri#jeuje. .ro<anje o<im gasom je pos;epeno i neopa=eno. NajAe@i
:nako% uzbu=eno!t i ubrzano lu(anje !r*a, u!(oreno di!anje,
#alak!alo!t, i!*r(ljeno!t, gla"obolja i (o"raanje. Ga"lja !e (o!(ano!t,
gubljenje "ida i klonulo!t tako da o!oba ne bude !(o!bna da na(u!ti
(ro!toriju kada #o,e na!tu(iti i !#rt. 2bog toga je <rli opasno da mo;or
radi > :a;<orenom pros;or> ili da se spa<a > <o:il> Aiji mo;or radi. :od
"ozaa u #anji# doza#a u!lo"lja"a lagan u#or i #alak!alo!t te je (otrebno
i#ati "entila*iju ili (ra"iti od#ore i (ro"jetra"anje.
271
,.(AJ RA%N! DRO#A NA PONA9ANj' &O%A0A
4oto"o da je neza#i!li"o da o!oba ue!t"uje u !aobraaju a
(ogoto"o da u(ra"lja "ozilo# (od uti*aje# razliitih (!ihoakti"nih
!u(!tan*i, (o!ebno nekih droga ija je ra:ornos; ljud!kog (!ihikog i
fizikog !tatu!a "e oda"no (oznata. 'e=uti#, i (ored !aznanja o
$tetno!ti#a u(otrebe (!ihoakti"nih !u(!tan*i 7droga8 e!ti !u !luaje"i
u(otrebe i kod "ozaa.
-od drogo# !e (odrazulje"a !"aka !u(!tan*a koja, unijeta u
organiza#, #o,e da iz#jeni jednu ili "i$e njego"ih funk*ija izazi"ajui
!tanje fizike i (!ihike za"i!no!ti. Frojna !u !red!t"a koja #ogu izz"ati
o"i!no!t 7razni #edika#enti, barbirurati, !edati"i, ank!ioliti*i, a#feta#ini,
!ti#ulatori 5S. o(ijati i o(ioidi, halu*inogeni 7CSD, #arihuana, ha$i$,
lje(ilo.
<(otreba !red!ta"a o"i!no!ti 7droga8 uzrokuje obine i te,e reak*ije
kod "ozaa od alkohola. 2natno u!lo"lja"aju (ore#eaj funk*ioni!anja
ner"nog !i!te#a, kr"otoka i #etaboliz#a uo($te. 6rganiza# !e i!*r(ljuje,
na!taju ozbiljni intelektualni (ore#eaji. 4ubi !e kontrola nad !o(!t"eni#
(o!tu(*i#a, na!taju (ore#eaji o(a,anja u "re#enu, (ro!toru, ne razlikuju
!e !t"arno!t od #a$te, na!tu(aju halu*ina*ije i !lino.
aj#anja doza droge kod "ozaa "e izazi"a (ore#eaje u
*jeliku(no# funk*ioni!anju. -r"en!t"eno u!lo"lja"a naroito du$e"no
zado"olj!t"o, euforiju, bla,en!t"o, o!jeanje na ne$to (rijatno (oti!kujui iz
!"ije!ti ono $to je ne(rijatno.
Ae!to# u(otrebo# na!taje o"i!no!t 9 (!ihofizika neo(hodno!t
!talnog uzi#anja i izra,eniji (!ihofiziki (ore#eaji. a!taje (ore#eaj
*jeloku(ne lino!ti 7karaktera, te#(era#enta, "olje, !ta"o"a, !h"atanja i
drugih *rta lino!ti8. Bor#ira !e (!iho(at!ka i !o*io(at!ka !lika. 6!obe
(o!taju koleblji"e, !labe "olje, i#(ul!i"ne, neobuzdane, nekontroli!ane !a
brojni# obli*i#a kri#inogenog (ona$anja. -o!ebno !u o(a!ne i razorne za
okolinu ukoliko do=u u (ozi*iju da u(ra"ljaju "ozilo# kada ni!u i!(unjeni
ni #ini#alni zdra"!t"eni i (!iholo$ki u!lo"i da to u!(je$no oba"ljaju.
-a,nju treba obratiti i na u(otrebu raznih #edika#enata kod "ozaa
koji dugotrajno# ili (o"re#eno# u(otrebo# !#anjuju !(o!obno!t "ozaa
za u(ra"ljanje "ozilo# 7(o!(ano!t, o$a#ueno!t, (ad (!iho#otornih
akti"no!ti, (a!i"no!t i dr.8.
273
,.(AJ RA%"0.! BO"'S.
,PO.R'B' "J'1O&A NA &O%A0'
eke boles;i znatno utiu na !(o!obno!t organiz#a za "o,nju a ti#e
i na !igurno!t u !aobraaju. -ro(i!i#a, kao $to !u 2akon o o!no"a#a
bezbjedno!ti !aobraaja na (ute"i#a i Pra<ilnik o :dra<s;<enim >slo<ima
koje moraj> isp>nja<a;i <o:aAi mo;ornih <o:ila, reguli!ani !u u!lo"i za
u(ra"ljanje "ozilo#, odno!no u!lo"i za dobijanje "ozake doz"ole.
-ro(i!i nala,u da kandidat za "ozaa i "oza, uz for#alne u!lo"e
#oraju biti tjele!no i du$e"no !(o!obni za u(ra"ljanje "ozilo#.
+ko to(lotni udar (ogodi o"jeka !a (o"i$eni# kr"ni# (riti!ko# ili
!rani# oboljenje#, o(a!no!ti !u "ee, dok !e zdra"e o!obe o(ora"ljaju
(o!lije nekoliko !ati.
Fole!nike (ogo=ene !unani*o# ili to(lotni# udaro# treba od#ah
!kloniti !a !un*a ili iz to(le (ro!torije, ra!ko#otiti ih, hladiti "odo# ili
obloga#a i o#oguiti i# *irkula*iju "azduha 9 ak i (ro#aja. Cijeenje
!unani*e !"akako treba na!ta"iti lijeiti u bolni*i.
-ri !(rea"anju tih bole!ti treba znati da ljudi razliito (odno!e
to(linu i !un*e, da !e organiza# do neke grani*e #o,e na njih na"iknuti, da
!e !unani*a lako #o,e izbjei ako one#ogui#o direktno djelo"anje !un*a
na gla"u 7ka(a8 ili ako ga !#anjuje#o 7k"a$enje# ko!e8, da !e to(lotni udar
#o,r !(rijeiti (ogoto"o ako !e o!igura !trujanje "azduha i na(okon, da !u
(o!ljedi*e !unani*e te,e od to(lotnog udara.
;ozae"a kabina ili "ozilo #ora !e zato ne(re!tano (ro"jetra"ati.
@o je (red"i=eno "e (ri kon!truk*iji "ozila, a #o,e !e (o!tii i ot"aranje#
za to (red"i=enih ot"ora i (rozora.
6!i# o"ih, i#a jo$ nekih bole!ti za koje !e ka,e da !u $tetne ili
o(a!ne u !aobraaju. S njiho"i# obilje,ji#a, uzro*i#a i (o!ljedi*a#a treba
!e u(oznati bar u najkrai# *rta#a. @o !u po<i@eni ili sni=eni krc> i
d<anaes;erc>/ hroniAni bronhi;is/ epilepsija/ boles;i oAij> i;d.
Po<i@eni kr<ni pri;isak jedno je od najra$irenijih !a"re#enih
oboljenja. jego"i !u !i#(to#i razliiti% gla"obolja, "rtogla"i*a, o!jeaj
te,ine u gla"i, ner"oza i ne!(o!obno!t za od#or, ne!ani*a, $u# u u$i#a,
lu(anje !r*a, o!jeaj nedo!tatka "azduha, bolo"i u #i$ii#a ruku, nogu i
le=a te razliita kr"arenja 9 iz no!a na (ri#jer.
210
-ri lijeenju naj<a=niji s> psihiAki i Bi:iAki odmor ;e relaksacija i
pra<ilna ishrana. Fole!ni*i dr,e dijetu da bi i:bjegli ona jela koja mog>
po<ea;i kr<ni pri;isak 9 n(r. !o, ve-e koliine me!a, te#ka ma!na jela i
sl. u,no je prekin>;i p>@enje i odrei se alkohola i kaBe/ te >:ima;i
lijeko<a :a smanjenje pri;iska.
-o!ljedi*e (o"i$enog kr"nog (riti!ka ne(o"oljne !u za bezbjedno!t
u !aobraaju, (rije !"ega zbog te$kih gla"obolja i "rtogla"i*e, jer one #ogu
biti uzrok nezgode. ekad on izazi"a #o,danu a(o(lek!iju 7ka(8 ili te,e
o$teuje "italne organe 9 !r*e, bubrege, kr"ne !udo"e. 6(a!no!ti !u "elike
i zbog o$teenja onog dna, (a i !lu$nog a(arata. %a goja:ne <o:aAe ;lak je
<rlo opasan, (a !e zato u neki# ze#lja#a "ozake doz"ole ne izdaju
o!oba#a ija je tjele!na te,ina 20 H "ea od njiho"e nor#alne tjele!ne
te,ine. 2a (ojedine !taro!ne gru(e "ozaa (ro(i!uju !e naj"ee do(u$tene
"i!ine kr"nog (riti!ka. +ko je (riti!ak "ei od do(u$tenog 9 a to !e ut"r=uje
ue!tali# ljekar!ki# kontrola#a 9 "ozaka !e doz"ola oduzi#a il !e u(o$te
ne izdaje.
9eerna boles; za(ra"o je (ore#eaj u iz#jeni #aterija, a njene
!u (o!ljedi*e @eer > mokrai/ smanjenje normalne ;jelesne
;empera;>re/ in;en:i<na =e? i glad ali i g>bi;ak > ;e=ini. )ane te$ko
za*jeljuju, o"ijek (o!taje razdra,lji", ne#iran itd. ajo(a!nije je gubljenje
!"ije!ti jer !e ono #o,e dogoditi i u "o,nji. 2ato !e tak"i# bole!ni*i#a
e!to i ne izdaju "ozake doz"ole.
+ko !e na ljekar!ko# (regledu ut"rdi da kandidat za "ozaa ili
"oza #otornog "ozila boluju od jedne od bole!ti ili i#aju jednu od
(o"reda ili #ana ut"r=enih (ra"ilniko#, kao ne!(o!obni za u(ra"ljanje
#otorni# "ozilo# o*jenjuje !e (od u!lo"o#%
Da ut"r=ena bole!t, (o"reda ili #ana (ot(uno one#ogua"aju
!igurno u(ra"ljanje #otorni# "ozilo# ili #ogu uzroko"ati
iznenadnu ne!(o!obno!tE
Da e"entualne funk*ionalne (ore#eaje nije #ogue
ko#(enzo"atiE
'noge druge bole!ti #ogu uti*ati na efika!no!t "o,nje i
bezbjedno!t !aobraaja.
A>;omobilska boles;, odno!no ne(odno$enje kretanja i "o,nje u
auto#obilu, (o!ebno (ri nagloj (ro#jeni !#jera ili brzine kretanja,
211
#anife!tuje !e m>Aninom i po<raanjem. ?dentina je !a !tanji#a
ne(odno$enja "o,nje brodo# i a"iono# i i#a ! nji#a zajedniki nazi"
kine;o:a 7bole!t "o,nje8.
2a tu bole!t karakteri!tino je bljedilo li*a a #o,e !e ja"iti i
(o!(ano!t, oblije"anje hladni# znoje#, (ojaano luenje (lju"ake,
#unina i i!*r(ljujue (o"raanje. Joe li o"jek za "rije#e "o,nje i#ati
o"ak"e !#etnje za"i!i od njego"e ot(orno!ti na nadra,aje organa za
ra<no;e=>. 6t(rilike pe;ina lj>di podlo=na je ;oj boles;i i ;o =ene ne@;o
<i@e od m>@karaca, dok #ala gluhonije#a dje*a redo"no dobro (odno!e
"o,nju.
@a je bole!t e!to u!lo"ljena "i$e naki# (!ihiki# faktori#a nego
!t"arni# organ!ki# (odra,aji#a. @ak"i !u faktori, na (ri#er s;rah od
<o=nje/ oAeki<anje da e se m>Anina i po<raanje pono<i;i i (ri !ljedeoj
"o,nji/ a<er:ija i osje;lji<os; na miris ben:ina ili na i:d><ne gaso<e
(o#je$ane !a (ra$ino#, na zaga=eni "azduh di#o# *igareta i !l. eki drugi
faktori #ogu (o!(je$iti ili u!(oriti njiho"o djelo"anje. @ako, na (ri#jer
iznenadna o(a!no!t (ogoduje raz"oju bole!ti, a u!(ora"a je zaoku(ljeno!t
drugi# akti"no!ti#a. @i#e !e obja$nja"a i injeni*a da !u "ozai na bole!t
ot(orniji od (utnika, naroito od onih na zadnji# !jedi$ti#a, koji ne #ogu
akti"nije (ratiti "o,nju.
Sa"jetuje !e da !e (rije !"ake "o,nje ,eluda* ne (reo(tereti, nego da
!e uz#e u#jerena koliina "r!te hrane i da !e ne uzi#a alkohol te da !e
!jedi$te okrenu u !#jeru "o,nje i izbjega"aju nagli (ola!*i i ubrzanja, te
o$tri zaokreti i !l. 6djelo treba da bude ko#otno. Dobro je (a,nju $to "i$e
kon*entri!ati na "o,nju, o!obe koje te,e (odno!e "o,nju, #ogu (ola !ata
(rije (ola!ka na (uto"anje uzeti neko od sa<remenih sreds;a<a pro;i<
kine;o:e/ kao $to !u na$i ljeko"i %
Maero!anO, M na"i!anO, M#o"ibonO, ili ino!trani Mdra#a#inO, Mnauta#inO,
M!a#a#inO. -ri du,i# (uto"anji#a treba !"akih /90 !ati uzi#ati te tablete.
Fole!t "o,nje, iako je (rolazna, !"akako je najo(a!nija ako je na nju
o!jetlji" "oza, jer !t"ara organ!ke tegobe i od"lai (a,nju od "o,nje.
;oza !e MboriO ! njo# i (o!taje neo(rezan. 'e=uti#, treba znati da i o
njego"oj "o,nji tako=e za"i!i hoe li !e !i#(to#i uo($te (oja"iti i u ko#
intenzitetu. ;oza tako=e #ora (aziti da ne (o!tane neo(rezan ako neko od
njego"ih !a(utnika (one (okazi"ati !i#(to#e te bole!ti.
212
Nes<jes;ica i <r;ogla<ica (o!ljedi*a !u odre=enih (ore#eaja u
organiz#u koji #ogu biti uzroko"ani bole$u, lijeko"i#a, (u$enje#,
tro"anje# izdu"ni# ga!o"i#a iz #otora i !lino. Aak i !a!"i# kratkotrajna
"rtogla"i*a kod "ozaa #o,e biti uzrok !aobraajne nezgode.
S>nAanica je (o!ljedi*a du,eg direktnog izlaganja otkri"ene
gla"e intenzi"ni# !une"i# zra*i#a.
Si#(to#i !unani*e (oja"ljuju !e naglo% koAenje <ra;a, jaka
gla<obolja/ po<raanje i ;i;ranje pred oAima/ bol > gla/ drh;anje i od>:e;os;. Sr*e ne(ra"ilno radi, di!anje je
ote,ano, a tjele!na te#(eratura !e (enje i do 43 !te(ena 5elziju!a. < te,i#
obli*i#a !"ije!t je (o#uena i bole!nik #o,e (a!ti i u ko#u 7(ot(una
ne!"ije!t8.
.oplo;ni >dar je (o!ljedi*a ne(rilago=eno!ti organiz#a "i!okoj
"anj!koj te#(eraturi. Sunani zra*i ne #oraju biti jedini uzrok. ? bora"ak u
(re"i$e zagrijani# (ro!torija#a, na (ri#jer u kotlo"ni*a#a i !l., ako
o"jeko" organiza# ne u!(ije odr,ati o(ti#alnu tjele!nu te#(eraturu od
30937 !te(eni, #o,e biti uzrok to(lotnog udara.
Si#(to#i to(lotnog udara (oja"ljuju !e (o!te(eno, od znojenja i
o!jeaja ne(odno$lji"e "ruine do *r"enila u li*u, zakr"a"ljenih oiju.
-o!ebnu (a,nju treba u!#jeriti na epilepsij>. @o je bole!t u!lo"ljena
neko# organ!ko# bole$u iKili (o"redo# koja !e #anife!tuje (eriodini#
napadima (ri e#u o!oba (ada u ko#u, koi !e, gri i (ada. 4renje je
(o(raeno (jeno# iz u!ta katkada i kr"lju na!talo# ugrizo# jezika. Fole!t
!e lijei #edika#enti#a. @ak"i bole!ni*i ni!u !(o!obni za "o,nju jer bi
iznenadni na(adi, koji !u u"ijek #ogui, i#ali kata!trofalne (o!ljedi*e u
!aobraaju. @o !e ut"r=uje ljekar!ki# (regledi#a, ali #ogu na!tati i raz"iti
!e u (o!ebni# okolno!ti#a i u (eriodu (o!lije (regleda.
,.(AJ &ANJS1! 8A1.ORA NA &O%A0A
213
<!(je$na "o,nja "ozaa za"i!i, (ored niza s>bjek;i<nih Bak;ora, od
brojnih <anjskih Bak;ora. 2naajan uti*aj na u!(je$nu "o,nju i#aju%
!aobraajni (ro!tor 7(o"r$ine na#jenjene ja"no# !aobraaju8E
!ignaliza*ija na (ute"i#aE
o!"jetljeno!t (utaE
!(oljna te#(eratura i kli#a ure=aji "ozilaE
obi#, intenzitet i !truktura !aobraajaE
!ignaliza*ija i druge karakteri!tike "ozila 7ko#andni ure=aji,
brzina, ubrzanja, tehnika i!(ra"no!t "ozila i drugo8E
B?2?A:6 9 :C?'+@S:? <SC6;?
e(o"oljna "i!oka i ni!ka te#(eratura, "anj!ka ili unutra$nja
7te#(eratura u "ozilu8 te(eratura uzrokuje nelagodno!ti kod "ozaa. Aini
"ozaa bez"oljni#, tro#i#, nera!(olo,eni# i nedo"oljno akti"ni#.
jego"e reak*ije !u u!(orene, (a,nja dekon*entri!ana, ra!(olo,enje
(ore#eeno.
-ri "i!okoj te#(eraturi dodatne te$koe (red!ta"lja i pojaAana
<la=nos; 7!(arina8 koja izazi"a znojenje, tro#o!t i bez"oljno!t. Niska
;empera;>ra >:rok>je drh;anje i bol. 6(ti#alna te#(eratura u "ozilu je
oko )5 s;epeni. < *ilju !#anji"anja ne(o"oljnih at#o!fer!kih u!lo"a,
neo(hodno je da "oza :agrija<a ili pro<je;ra<a <o:ilo C kabin> i da !e
e$e od#ara uz o!"je,a"ajua (ia.
n;en:i<nija b>ka koja je "an grani*e ko#fora i ugo=aja, ako
traje du,e, utie na fiziolo$ke (ro#jene u organiz#u "ozaa. Gaina buke
preko )-7 decibela iritirajue i $tetno djeluje na *entralni ner"ni !i!te#
"ozaa. S#anjuje !e o!jetlji"o!t, ja"lja !e tro#o!t i (o!(ano!t, a kod nekih
o!oba i "i$i !te(en neurotino!ti. < kabini "ozila buka #o,e #a!kirati
u(ozora"ajue z"une !ignale, one#ogua"ati ili ote,a"ati "erbalno
!(orazu#je"anje u kabini i !#anjiti (!ihiku ot(orno!t "ozaa. Fuka (reko
30 de*ibela br,e izazi"a za#or kod "ozaa.
214
'uzika u "ozilu e razliito djelo"ati na "ozaa. <t"r=eno je da
#uzika 7(ode$ena uhu i !klono!ti "ozaa8 ne djeluje $tetno na "ozaa.
'uzika (o"oljno relak!ira "ozaa, ubla,a"a na(or, ak i neutrali$e u#or.
6na akti"ira organiza# "ozaa, otklanja #onotoniju, ini ga !#ireni# i
o(u$teni#. 'uzika ne od!tranjuje (a,nju do te #jere da bi to
(rouzroko"alo ne!rean !luaj. 6na je u "ozilu (o,eljna.
&ibracije na!taju kada !e titranje (odloge 7"ozilo ili (ojedini
djelo"i "ozila8 (reno!i na tijelo "ozaa. 6ne !u uzroko"ane nei!(ra"no$u
"ozila, lo$i# (ute"i#a, nagli# koenji#a i !l. ;ibra*ije !#anjuju !"e radne
!(o!obno!ti "ozaa, (o"ea"aju energet!ku (otro$nju, uzrokuju za#or
izazi"ajui "i$e "r!ta neugoda i te$koa i od ne(o"oljne te#(erature i od
buke.
Os<je;ljenos; p>;a je znaajan faktor efika!nije "o,nje. ;oza iz
!(olja$nje !redine dobija "eo#a "elik broj infor#a*ija 7k"alitet i
o!"jetljeno!t (uta, obi#, intenzitet i !trukturu, kli#at!ki u!lo"i i !l.8. 6ne
#u o#ogua"aju da !e !talno (rilago=a"a ti# u!lo"i#a#, da !a"lada
na!tale te$koe, da ne ugrozi ni !ebe ni druge ue!nike u !aobraaju.
2naajnu ulogu u (rilago=a"anju i#a <o:aAe<a percep;i<na
sposobnos; bez koje ne bi bilo #ogue u(ra"ljati "ozilo#. e(o"oljno
o!"jetljenje naru$a"a (!iho 9 fiziolo$ke funk*ije "ozaa. -o!toje o(ti#alne
grani*e o!"jetljeno!ti (uta. 6!"jetljenje iznad i i!(od te grani*e 7blje$ta"o
!un*e, !"ijetao a!falt, !labo nono o!"jetljenje8 izazi"a tre(taje oiju,
za!le(lji"anje i za#or. ;oza treba da izbjega"a ne(o"oljna o!"jetljenja.
S<je;losni >re?aji <o:ila !u znako"i !(orazu#ije"anja i
ko#unika*ije #e=u ue!ni*i#a u !aobraaju. S"a "ozila u !aobraaju !u
o(re#ljena !"jetli#a i !ignalni# ure=aji#a koja !lu,e "ozau za (ra"ilno
7(o (ro(i!i#a bezbjedno!ti !aobraaja8 u(ra"ljanje "ozilo# i da drugi
ue!ni*i #ogu (ratiti kretanje njego"og "ozila.
S"jetlo!ni ure=aji "ozila i#aju funk*iju o!"jetlji"anja (uta na
odre=enoj udaljeno!ti uz oba"ezu da !e ne za!lje(ljuje "oza iz !u(rotnog
!#jera 7u(otreba dugih i kratkih obilje,a"ajuih !"jetala8 da obilje,e naglo
zau!ta"ljanje "ozila (ri koenju 7!to( !"jetla8 i da (okazuje (ra"*e kretanja
"ozila 7(okazi"ai (ra"*a8. S"a "anj!ka !"jetla i#aju odgo"arajuu
21/
adek"atnu !ignaliza*iju u "ozilu 7na ko#andnoj tabli8 (o#ou kojih "oza
kontroli$e u(otrbu "anj!kih !"jetlo!nih ure=aja "ozila.
Sis;em signali:acije i saobraajni :nako;> !u znaajna
!red!t"a ko#unika*ije ue!nika u !aobraaju. < *ilju u!(je$ne i bezbjedne
"o,nje ue!ni*i !aobraaja !e !(orazu#je"aju (r"en!t"eno razni#
!ignali#a i !aobraajni# znako"i#a.
2bog njiho"e izuzetne "a,no!ti , oni treba da budu lako uolji"i,
o(a,eni i za(a#eni. 2naajnu ulogu u o(a,anju i (a#enju znako"a, (ored
ulnih !(!obno!ti "ozaa, i#aju "eliina, oblik, boja i ra!(ored znako"a i
!ignala. -ored toga, znaajnu ulogu i#a "rije#e o(a,anja, i$eki"anje i
(ra"a* (a,nje, broj i !lino!t znako"a i !ignala. :"alitet kontra!ta o!no"e
7(ozadine8 i oznake na njoj znatno (o#a,e o(a,anju i (a#enju znako"a i
!ignala. 6(a,anje i (a#enje oznaka i !ignala !e od"ija neho;iAno/
spon;ano, bez ulaganja (!ihikog na(ora i ho;imiAno 7na#jerno, *iljano, !a
ulaganje# (!ihikog na(ora8. ;ozai#a !e (re(oruuje da s<jesno
osma;raj> :nako<e i signale jer je znatno u!(je$nije i na njih !e tako #o,e
(ra"o"re#eno reago"ati. < obu*i kandidata traba (er#anentno u(ozora"ati
na o(a,anje i (a#enje znako"a i !ignala 7direktno, (itanji#a, (ro"jera#a i
!l.8.

Sjedi@;e/ komandni i kon;rolni >re?aji <o:ila !u faktori koji
ine "o,nju udobnijo#, efika!nijo# i bezbjednijo#. <(ra"ljanje "ozilo# je
(!iholo$ki !lo,ena radnja (ri e#u !u mobilisane Bi:iAke/ in;elek;>alne/
A>lne i psihomo;orne sposobnos;i. -o!ebno !u bitne reak*ije "ozaa i
njiho"a koordina*ija.
6!no"ni iz"or reak*ija !u komandni >re?aji 7u(ra"lja, #jenja,
(a(ui*e ga!a, k"aila i koni*e8, kontrolni ure=aji 7in!tru#enti8, njiho"
ra!(ored u "ozilu 7kabini8 i karakteri!tike !jedi$ta !a !igurno!ni#
(oja!e"i#a.
Sjedi$te !a !"oji# o(ti#alni# karakteri!tika#a o#ogua"a "ozau
da (ra"ilno !jedi 7u!(ra"no8 !#anjujui na(rezanje i za#or "ozaa. Sjedita
traba da budu ko#forna 7ne !u"i$e #eka i ta(a*irana, da !u kon!trui!ana
tako da u#anjuju "ibra*ije8, da !e #ogu (ode$a"ati 7(o dubini i nagibu8.
<(ra"lja 7"olan8 traba da i#a nagib od 4/900 !te(eni, (renik od
3/94/ *# kod (utnikog, a do //*# kod teretnog "ozila.
210
6!no"ni je zahtje" da !e urede ko#andni ure=aji u "ozilu da
najbolje odgo"araju (!ihofiziki# !(!obno!ti#a "ozaa.
6ba"eza "ozaa 7zadatak in!truktora8 je da !e iz"r$i pode@a<anje
sjedi@;a u odno!u na ko#andne ure=aje !a *ilje# da !e (o!tigne "i$i !te(en
ekono#ino!ti (okreta.
Skueno!t na !jedi$tu u toku "o,nje izazi"a inhibi*ije 7koenje8
(ojedinih djelo"a tijela koji !u #anje anga,o"ani u !aobraajnoj akti"no!ti.
@o do"odi do br,eg u#aranja.
Obim/ in;en:i;e;/ i s;r>k;>ra saobraaja !u znaajan efika!ne i
bezbjedne "o,nje. n;e:i<an ra:<oj saobraaja u!lo"lja"a !"e <ei
in;elek;>alni napor/ <i@i s;epen anga=o<anja Bi:iAkih / A>lnih i
psihomo;ornih sposobnos;i. )az"oje# (ute"a, (o"eanje# gu!tine
!aobraaja i brzine kretanja "ozila, !"e e$e "ozaa !ta"lja u fru!tra*ione i
!tre!ne !itua*ije. < !aobraaju !u e!te trau#atiza*ije zbog ue!talih
o(a!no!ti, zbog "elike brzine, !nage #otora "ozila, intezi"nog !aobraaja i
lo$ih (ute"a.
-ored !(o!obno!ti, "ozai#a i drugi# ue!ni*i#a u !aobraaju je
neo(hodno da i#aju i "i$i !te(en saobraajne i ;ehniAke k>l;>re jer je u
u(otrebi !"e "ei broj elektron!kih !red!ta"a ije (ozna"anje i kori$tenje
znaajno !#anjuje broj !aobraajnih nezgoda, a "o,nja e biti udobnija i
(rijatnija.
217
)-
211
OPS'R&A(JA PRO(J'NA
"0NOS.
213
PRO(J'NA "0NOS.
D&je@;aAenjeE
-ro*jena lino!ti ili (!iholo$ko "je$taenje je #etodolo$ki i
(!iholo$ki (o!tu(ak u(ozna"anja lino!ti koje je (otrebno ljudi#a u
!"akodne"ni# a (o!ebno u deliktni# ,i"otni# !i!tua*ija#a.
230
2a "aljanu (ro*jenu lino!ti (otrebno je !(e*ifino znanje, "je$tine i
!(o!obno!ti, ne !a#o #etodolo$ke (rirode nego i !truno 9 !adr,ajne
(rirode. ;je$tina (ro*jene !e ne !tie !a#o !ti*anje# o!no"nog ili
akade#!kog znanja iz (!ihologije nego i !talni# !ti*anje# (o!ebnih znanja,
"je$tina i (redi!(ozi*ija za izrazito !lo,en i "a,an (o!tu(ak u ,i"otu o"jeka
koji je (redodre=en da ,i"i !a drugi# ljudi#a u !"akodne"noj !lo,enoj
ko#unika*iji i interak*iji.
;aljana i blago"re#ena (ro*jena lino!ti ljudi u okru,enju
o#ogua"a ljudi#a da !e u!(je$nije organizuju, da efika!no reaguju i da !e
o(ti#alno ada(tiraju ,i"otni# okolno!ti#a.
eu!(je$na (ro*jena ljudi u"odi #noge u ko#unika*iju !a
ne,eljeni#, zlona#jerni#, de!trukti"ni#, na!ilni# i o(a!ni# ljudi#a koji
#ogu neko#e uzroko"ati tragine i!hode i uiniti ne(odno$lji"i# !eg#ent
,i"ota iKili tragian i!hod. -ro*jena lino!ti je Dot"aranjeD "rata u !o(!t"eni
,i"ot. 6"aj (rilog o (ro*jeni lino!ti naka bude do(rino! to#e "a,no#
znanju i !(o!obno!ti za ,i"ot.
e (o!toji u!(je$na (ar*ijalna (ro*jena lino!ti nego *jelo"ita,
integri!ana koja (odrazu#ije"a "i$e !eg#enata, "i$e a!(ekata, u!(je$nih
(red"i=anja 7anti*i(iranja8 njego"ih (od!"je!nih i !"je!nih o!obina,
(o!tu(aka i (ona$anja.
;aljana (ret(o!ta"ka za (ro*jenu je u!(je$na o(!er"a*ija i
de!kri(*ija 7o(i!8 lino!ti.
"iAnos; je *entralni faktor !"ih dru$t"enih, kulturolo$kih, tehnikih,
naunih, i!torij!kih, infor#a*ionih, ko#unika*ionih i drugih doga=anja.
0o<jek i njego" psihoGsocijalni proBil liAnos;i je (red#et o(a,anja i
tret#ana (orodinih !i!te#a, $kol!kih, zdra"!t"enih, !o*ijalnih, (ra"nih,
(oli*ij!kih, !(ort!kih, kulturnih, naunih, tehnikih, infor#a*ionih,
ko#unika*ionih... in!titu*ija i djelatno!ti.
Ao"jek je ak;er i ne:amjenji< Bak;or !"ih doga=anja. 6bilje,ja
njego"e indi"idualno!ti !e (rodukuju i reflektuju u !"a doga=anja. 6na
znaajno (rofiliraju i kanali$u ta doga=anja. -!iho-!o*ijalni (rofil !a !"i#
!"oji# indi<id>alnim obilje=jima i kapaci;e;ima je "i!oko kore!(odentan
!a o(a,anji#a, do,i"lja"anji#a tih doga=aja, njego"i# reago"anje# i
ishodom tih doga=anja.
< !"i# obla!ti#a ljud!ke djelatno!ti, zbog neza#jenji"e i
"i$edi#enzionalne uloge o"jeka, (otrebno je i#ati $to cjelo<i;ij> slik> 9
procjen> psihoGsocijalnog proBila liAnos;i o"jeka u *ilju "aljanog i
231
(ouzdanog procjenji<anja njego"ih oblika 7obraza*a8, di#enzija i
ue!talo!ti reago"anja i (ona$anja, ra:>mje<anja e;iologije tih reago"anja,
procjenji<anja posljedica i ishoda reago"anja i (ona$anja i kanalisanja
tih reago"anja i (ona$anja.
Procjena psihoGsocijalnog !tatu!a lino!ti u razliiti# (!iho-
!o*ijalni# okolno!ti#a i kon!tela*ija#a, njena opser<acija, deskripcija,
de;erminacija i k<an;iBikacija je slo=ena, odgo<orna i bi;na radi
ra:>mije<anja/ predikcije i kanalisanja reago<anja i pona@anja
o(!er"irane lino!ti u razliiti# ,i"otni#, a (o!ebno u trau#at!ki# i
!tre!ni# !itua*ija#a.
Osno<ni prpadlji<os;i iKili ne>padlji<os;i.
,padlji<os; (odrazu#je"a a;ipiAni fiziki izgled 9 od bi:arnog
7u(adlji"o obuenog razliiti# oznaka#a obilje,enog...8, kriminogenog
7u(adlji"o obuenog, obilje,enog, na!ilno 9 #anife!tnog reago"anja i
(ona$anja...8 do znatno za(u$tenog, o!kudno 9 neurednog, (rlja"og i
nehigijen!kog izgleda i oblaenja 7ljudi !o*ijalnog WdnaM8.
,padlji<os; (odrazu#je"a i asocijalno, nesocijali:o<ano i
an;isocijalno 9 (ore#eeno, de!trukti"no, agre!i"no, na!ilno, nekulturno,
ne#oralno... reago"anje i (ona$anjeE neadap;i<no 9 neura"note,eno,
#rzo"oljno, de(ri#irano, neurotino, nekontroli!ano, i#(ul!i"no,
(!ihotino... reago"anje i (ona$anjeE o!jetlji"o, ranji"o, "ulnerabilno,
(e!i#i!tino, nezrelo, pasi<no 9 neakti"no... reago"anje i (ona$anje.
Ne>padlji<a o!oba je ra!(olo,ena, "e!ela, ada(ti"na 9 bez (!ihikih
abera*ija 7od!tu(anja8, dina#ina, akti"na, kon!trukti"na i o(ti#i!tina,
zrela, ot(orna i (!ihofiziki !na,na, #oralna, karakterna, "rijedna,
u!kla=eno obuena, (ri#jereno reaguje, kontroli!ano !e i (ri#jereno
(ona$a...
Dr>gi segmen; (ro*jene je BamilioGgene;ska anamne:a. @o !u
na!ljedne 7genet!ke8 o!obine i (ret(o!ta"ke 7(redi!(ozi*ije8, (!iho-!o*ijalne
o!obine roditelja, brae, !e!tara i drugih o!oba u (orodi*i i fa#iliji, njiho"
ni"o obrazo"anja, kulture i #orala i njiho"e #oralne "rijedno!ti koje !u
#ogle bitno uti*ati na predispo:icije (ro*jenji"ane lino!ti. S"e (ro*jene
lino!ti (ot"r=uju "i!oku (o"ezano!t (redi!(ozi*ija i drugih o!obina lino!ti
232
!a (redi!(ozi*ija#a roditelja i drugih !rodnika. e (o!taje !"aka lino!t
u(adlji"a iKili (roble#atina, niti !e od bilo koje lino!ti ne #o,e for#irati
!(o!obna, kon!trukti"na #oralna... lino!t.
Bi;an segmen; procjene u ok"iru (ro*jene na!ljednih o!obina je
anamne:a :aAea i u!lo"a Be;>snog ra:<oja, normalnos;i ili poremeaja
ra?anja i psihoGBi:iAko :dra<lje ro?enog dje;e;a koje je (red#et (ro*jene
u djetinj!t"u, #ladala$t"u ili odra!le o!obe.
Dakle, soma;ske i :dra<s;<ene osobine i kapaci;e;i !u bitan
!eg#ent (ro*jene koji !e #ogu najkrae (odrazu#je"ati (od (oj#o#
naslje?a kao znaajnog faktora daljeg for#iranja lino!ti.
2naajan !eg#ent (ro*jene lino!ti je anamne:a odras;anja u
porodici, $koli, !u!jed!t"u, u !lobodni# akti"no!ti#a, u u,oj i $iroj
!o*ijalnoj !redini $to !e (odrazu#je"a (od (oj#o# socijalni Bak;or.
Porodica je ;emeljni Bak;or ra:<oja :dra<e/ :rele i o;porne
liAnos;i koji model>j> s;alni i ra:no<rsni socioGpsiholo@ki mehani:mi
koji je ine B>nkcionalnom ili disB>nkcionalnom.
8>nkcionaln> porodic> deter#inu$u ljuba", !igurno!t, to(lina,
(o"jerenje, za$tita, nje,no!t, (o#o, (odr$ka, razu#ije"anje, !a"jeto"anje,
obja$nja"anje, toleran*ija, "a!(itno "o=enje, !aradnja, (ri(adno!t,
#aterijalni i !o*ijalni !tatu!, identitet, u"a,a"anje, !a#ou"a,a"anje...
DisB>nkcionaln> porodic> karakteri$u nedo!tatak ljuba"i,
ne!igurno!t, odbaeno!t, (re!ija, (riti!ak, na(eto!t, tr(ljenje, ne(rijatno!t,
bez"oljno!t, otu=enje, a(atija, negati"iza#, #r,nja, agre!ije, na!ilja,
Dudalja"anjeD, bje,anje iz (orodi*e, integra*ija !a delink"entni# gru(a#a...
i"o funk*ionalno!ti iKili di!funk*ionalno!ti (orodi*e (et(o!ta"lja
po:i;i<ne iKili nega;i<ne reBleksije na odras;anje i ra:<oj liAnos;i.
9kola je izrazito znaajan faktor raz"oja lino!ti, koja
obezbje=uje e#o*ionalni, intelektualni i !o*ijalni raz"oj lino!ti. )azliiti
#ehaniz#i je ine funk*ionalno# ili di!fink*ionalno#.
8>nkcionaln> @kol> deter#ini$u (rih"atanje, u(ozna"anje,
razu#ije"anje, u"a,a"anje, (odr$ka, (o#o, toleran*ija, ko#unika*ija,
interak*ija, (o"jerenje, dobrona#jerno!t, #oti"i!ano!t, rado!t i ugoda,
233
radne na"ike 7!a#o(ot"r=i"anje8, kreati"no!t, i!trajno!t, oku(a*ija
7akti"no!t8, !tabilno!t...
DisB>nkcionalna @kola obiluje nedo!tatno!ti#a u ko#unika*ija#a i
interak*ija#a. ju karakteri$u nedo!tatak (ozna"anja, di!tan*iranje,
!lu,beno!t, ne(o"jerenje, ne;rpelji<os;, zlona#jerno!t, na(eto!t, neugoda,
nedo!tatak (odr$ke i (o#oi, o#alo"a,a"anje, ne(o"oljna kli#a,
do!a=i"anje, otu=enje, (rijetnje, (o"rede, agre!ije i na!ilja.
i"oi funk*ionalno!ti i#aju po:i;i<ne iKili nega;i<ne reBleksije na
odra!tanje i raz"oj lino!ti.
2naajan faktor odra!tanja je psihosocijalni >;icaj <r@njaka u
$koli, uli*i, na ja"ni# #je!ti#a, u !lobodno# "re#enu i akti"no!ti#a,
>;icaj odraslih > socijalnom okr>=enj> 9 u !u!jed!t"u, na uli*i, na ja"ni#
#je!ti#a, fil#u, tele"iziji, u (olitiko# #iljeu... >;icaj medija koji je, u
o!no"i, nedo!tatan, e!to o(tereen !adr,aji#a u koji#a do#inira na!ilje,
(atologija, inrige, trau#atiza*ija, de!truk*ija, agre!ija..., a #anje
edukati"an, kon!trukti"ni, !t"aralaki, u#jetniki, !(ort!ki, (ouni, etiki,
duho"ni....
Fitan i !lo,en segmen; procjene je s;r>k;>ra liAnos;i 7!he#a
118. Strukturu lino!ti ine fizika kon!titu*ija 9 !o#at!ki zdra"!t"eni
!tatu!, !(o!obno!ti, te#(era#ent, karakter, (otrebe, #oti"i, intere!i,
!h"atanja, !ta"o"i...
234
She#a 11. Struktura lino!ti
8i:iAka kons;i;>cija 9 !o#at!ki i zdra"!t"eni !tatu! je znaajan
!eg#ent !trukture lino!ti kao bitna (ret(o!ta"ka i faktor drugih !eg#enata
!trukture lino!ti. Dre"na je i "a,na izreka W2dra" duh u zdra"o# tijeluM.
So#at!ke i zdra"!t"ene !#etnje znaajan !u re#etei faktor zdra"og
odra!tanja i o(ti#alnog for#iranja zdra"e lino!ti.
Sposobnos;i 7fizike, #entalne, !enzorne, (!iho#otorne8 !u
izuzetno znaajna ko#(onenta !trukture lino!ti.
8i:iAke sposobnos;i !u ni"oi fizike izdr,lji"o!ti, fizike !nage,
jaine, (rodukti"no!ti, efika!no!ti, brzine reago"anja, akti"no!ti rada i
(ona$anja...
Men;alne sposobnos;i i funk*ije opa=anja, >oAa<anja, mi@ljenja,
:aklj>Ai<anja, >Aenja, pamenja... Do#inantna #entalna !(o!obno!t je
in;eligencija.
Sen:orne sposobnos;i !u ni"oi o(a,anja (ute# ula "ida, !luha,
oku!a, #iri!a, dodira, ra"note,e, te#(erature...
23/
Psihomo;orne sposobnos;i !u ni"oi (okretlji"o!ti i (!iho-#otorne
koordina*ije ruku, nogu, tijela, ra"note,e...
Strukturu ine i ;emperamen; koji (odrazu#je"a naAine
emocionalnog do=i<lja<anja i reago<anja (re#a (red#eti#a,
doga=anji#a, zbi"anji#a, (ro*e!i#a i ljudi#a. @reba (ro*ijeniti ni"o
i#(ul!i"no!ti ili le,erno!ti, ni"o o(tiz#a ili (e!i#iz#a, ni"o i!(olja"anja
e#o*ionalnih reago"anja (re#a drugi#a, te brzinu e#o*ionalnog
reago"anja. S"e to treba (o!#atrati i (ro*jenji"ati !itua*iono. @i(o"i
te#(era#enta !u (o"oljna orjenta*ija ali ne i!kljui"a (odjela ljudi (re#a
ti(o"i#a te#(era#enta. Di#enzije te#(era#enta treba (o!#atrati
!itua*iono u !kladu !a (rin*i(o# !itua*ione adek"atno!ti 7(r., reakcije na
op/tem veselju, op/tem tu"ovanju...8.
'mocije !u znaajan regulator fiziolo$kih (ro*e!a, #i$ljenja i
(ona$anja. >#o*ije !u znaajan (!iholo$ki #ehaniza# uoa"anja i
do,i"lja"anja doga=aja, zbi"anja, !itua*ija... ljudi i njiho"ih (o!tu(aka,
!(e*ifinih reago"anja i (ona$anja. @o je goto"o trajno obilje,je lino!ti
koje !e #anife!tuje 7(o"oljno ili ne(o"oljno8 u goto"o !"i# ,i"otni#
!itua*ija#a.
1arak;er, kao dio !trukture, (odrazu#je"a ni"oe #oralnih
"rijedno!ti koji !e odno!e na odno (re#a !ebi 7realno!t !like o !ebi8, odno!
(re#a drugi# ljudi#a i odno! (re#a radu.
Fitno je (ro*jeniti odno! (re#a !ebi koji #ogu biti na ni"ou
(retjerano (o"oljne i nerealne !like o !ebi koju (odrazu#je"aju
o#ni(otentno!t, (re(otentno!t, u#i$ljeno!t !o(!t"ene bitno!ti i "eliine...
S"e to utie na Wko#(lek! "i$e "rijedno!ti, ko#(lek! "eliine, ko#(lek!
"a,no!tiM. arod!ki reenoM(ra"i !e "a,anM, a (!iholo$ki (rotu#aeno da je
"a,an ne bi !e W(ra"io "a,anM.
6!oba #o,e i#ati realnu !liku o !ebi, jednaku !li*i drugih o nje#u
7roditelja, (rijatelja, "r$njaka, na!ta"nika...8.
a!u(rot, (retjeranoj nerealnoj (o"oljnoj !li*i o !ebi, o!oba #o,e
biti na ni"ou (retjerano nerealne lo$e !like o !ebi, da (ati od Wko#(lek!a
ni,e "rijedno!tiM $to rezultira a!o*ijalno!t, (o"laenje, ne!igurno!t,
(oti$teno!t, a(atiju...
230
6dno! (re#a !ebi je "i!oko kore!(odentan !a odno!o# (re#a
drugi# ljudi#a i (re#a radu koji #o,e biti na ni"ou nekorektno!ti,
egoiz#a, agre!i"no!ti ili (ak na ni"ou korektno!ti, dobrona#jerno!ti,
!aradlji"o!ti, !o*ijalno!ti...
6dno! (re#a radu je znaajna (ret(o!ta"ka za ,i"otno (o!tignue,
za odra!tanje, uenje, efika!no reago"anje i (ona$anje.
6(ti#alan odno! (re#a radu 9 #arlji"o!t, radino!t, "rijedno!t, radni
elan, "olja, #oti"a*ija i !rea i zado"olj!t"o u radu !u (ret(o!ta"ke <i@eg
ni<oa ak;i<i:acije o"jeka i u!(je$nog odra!tanja i for#iranja lino!ti.
Cijene o!obe, bez"oljne, ne!(retne i #rzo"oljne !u neakti"ne,
ne!rene, a(atine, (e!i#i!tine i de(ri#irane.
2naajan !eg#ent odno!a (re#a radu je efika!no!t i uinak u
akti"no!ti#a i radu o"jeka. Ao"jek je "rijedan koliki #u je i kaka" uinak.
Seg#ent !trukture lino!ti !u po;rebe i mo;i<i 7ni"o !o*ijaliza*ije
i kulture njiho"og zado"olja"anja, ni"o blago!tanja i (!iho-!o*ijalne
ra"note,e 9 ho#eo!taze, ni"o radne, o($te i ,i"otne #oti"a*ije8, in;eresi 9
njiho"a u!#jereno!t 7"r!te, jaina, trajno!t8 kao o!no"a akti"iza*ije lino!ti,
sh<a;anja 9 !ku( !aznanja o (red#eti#a, (oja"a#a, zbi"anji#a...
"rijedno!ti#a... ljudi#a... kao o!no"a s;a<o<a, kao tenden*ija da !e
(oziti"no ili negati"no reaguje ili (ona$a (re#a (red#eti#a, (oja"a#a,
"rijedno!ti#a, ljudi#a...
2naajna *rta lino!ti je #oti"a*ija koja je (o"ezana !a !"i# drugi#
*rta#a i di#enzija#a lino!ti. 'oti"a*ija je znaajan generator !"ih
akti"no!ti i (ona$anja.
S;r>k;>ra liAnos;i je (ri#arni faktor !"ih do,i"lja"anja,
reago"anja, akti"no!ti i (ona$anja. Struktura je "i!oko kore!(odentna !a
ni"oo# zrelo!ti, duho"no!ti, ot(orno!ti i i#uniteto# lino!ti. 2naajno
deter#ini$e !kri(t reago"anja i (ona$anja i !til ,i"ljenja.
-ro*jena ni<oa :relos;i je znaajan !eg#ent (!iho !o*ijalne !like
o o"jeku. ? zrelo!t znaajno deter#ini$e !kri(t do,i"lja"anja, reago"anja i
(ona$anja i !til ,i"ljenja.
O;pornos; i :relos; !u znaajne ko#(onente :dra<e lino!ti. 2a
odre=enje (oj#a zdra"e lino!ti, bitno je odre=enje (oj#a :dra<lja. -re#a
237
S"jet!koj zdra"!t"enoj organiza*iji, (oja# :dra<lje (odrazu#ije"a Ms;anje
po;p>nog Bi:iAkog/ psihiAkog i socijalnog blagos;anja/ a ne !a#o
od!u!t"o bole!ti i oronulo!tiO. -oznato je !h"atanje da po;p>nog iKili
apsol>;nog blagos;anja, po;p>ne ra<no;e=e 7ho#eo!taze8 ili normalnos;i
nema, nego pos;oji samo rela;i<no blago!tanje, relati"na ra"note,a ili
nor#alno!t.
Podra:>mije<a se da nema ni apsol>;nog :dra<lja/ ni apsol>;ne
:relos;i i o;pornos;i. -o!toje rela;i<no zdra"lje, rela;i<na zrelo!t i
rela;i<na ot(orno!t. Fitno je i!tai da ne pos;oji ni i:olo<ano soma;sko
oboljenje bez odgo"arajuih re(erku!ija na (!ihiko i !o*ijalno !tanje, niti
(o!toje izolo"ana (!ihika oboljenja iKili !o*ijalni (ore#eaji bez (o!ljedi*a
na !o#at!ko 9 neuroendokrino, i#unolo$ko i duho"no !tanje 7holis;iAki
pris;>p liAnos;i8. S"aki o"jek !itua*iono (okazuje iz"je!na od!tu(anja od
Midealno zrelog, ot(ornog i zdra"og !tanja 9 !tatu!aO. -odrazu#ije"a !e da
neke o!obe znaajno od!tu(aju od !tatu!a zrele, ot(orne i zdra"e lino!ti 9
du$e"no oboljele o!obe, (!iho(atizirane 9 koje i!(olja"aju u(adlji" fiziki
izgled, e#o*ionalna !tanja, reago"anja i (ona$anja, bilo da !u ona
!itua*iono reakti"na, trenutna, kratkotrajna iKili dugotrajna, u!lo"ljena
brojni# egzogeni# 7unutra$nji#8 ili endogeni# 7!(olja$nji#8 faktori#a.
%dra<a o!oba ;endira da b>de :rela. 2relo!t, (ored o!talog
(odrazu#ije"a in;elek;>aln> eBikasnos;, socijaln> adek<a;nos; C
adap;i<nos; 7(rilagodlji"o!t8, emocionaln> s;abilnos; i biolo@k> :relos;.
n;elek;>alna eBikasnos; (odrazu#ije"a%
u!(je$no o(a,anje% (ro*jena i (rih"atanje !t"arno!ti i (rirode,
o(a,anje i (ro*jena doga=anja, !tanja, zbi"anja, !itua*ijaE
u!(je$no (o!#atranje, o(a,anje, (ro*jenu i (rih"atanje !ebe i
drugih ljudiE
!talnu !"je,inu o(a,anja, (ro*jenji"anjaE
u!red!re=eno!t 7u!#jereno!t8 na zadatke iKili (roble#eE
bezgranine "idi*ke 7horizonte8E
radoznalo!t, !a#oini*ijati"no!t, kreati"no!t i !t"arala$t"oE
reali!tino ra!u=i"anje, zakljui"anje 9 objekti"no!tE
ot"oreno!t ka no"i# i!ku!t"i#aE
231
!a#okritino!t i reali!tino!t u (ro*jeni !o(!t"enih !(o!obno!ti i
gre$akaE
kritino!t 9 !(o!obno!t razliko"anja bitnog od nebitnogE
(raktino!t 9 (ri#jenu znanja i i!ku!t"a u !"akodne"ni#,
(ono"ljeni# i no"i# !itua*ija#a.
Socijalna adek<a;nos; C adap;i<nos; (odrazu#ije"a%
dobrona#jerno i u!(je$no o(a,anje, (ro*jenu, "redno"anje i,
u!lo"no, (rih"atanje drugih 7!o*ijalna inteligen*ija8E
!o*ijalna o!jeanja i !ao!jeanje !a drugi#a-!o*ijalnu
(rodorno!t i nena#etlji"o!t. So*ijalo nezrele lino!ti e!to !u na#etlji"e,
!klone nagla$eno# kritiko"anju drugih 7!talno !u nezado"oljne, lako
(o"redlji"e, ljubo#orne i za"idnlji"e8E
ko#unikati"no!t, !o*ijalizirano!t, interakti"no!t i kritiku
ada(tirano!tE
neza"i!no!t od lo$ih kulturolo$kih i !o*ijalnih (oja"a, (ro*e!a,
uti*aja i lo$ih o!obina drugih 7ljudi8E
!a#o!talno!t, neza"i!no!t, indi"idualno!t i identitet 7relati"na
!tabilno!t i ne(ro#jenji"o!t8E
!(ontano!t 9 jedno!ta"no!t i (rirodno!t. @o je odraz !igurno!ti i
!a#o(ouzdanja lino!ti, $to u!lo"lja"a !(ontano!t i !igurno!t u
ko#unika*ija#a i interak*iji !a drugi#aE
(rih"atanje !ebe i drugih, $to je u!lo"ljeno !o(!t"eni# i
#e=u!obni# (ozna"anje#E
etino!t 9 realno o(a,anje, (ro*jena, "redno"anje i (rih"atanje
#oralnih "rijedno!ti, odno!no etikih defektno!tiE
(ra"ilan odno! (re#a (rogre!i"ni# ideja#a, "izija#a i
(ro*e!i#a raz"oja dru$t"aE
tolerantno!t, de#okratino!t, do(u!ti"o!t, (rin*i(ijelno!t i
kritino!t...E (o$to"anje i u"a,a"nje #i$ljenja drugih E
(oduzi#lji"o!t, ek!(anzi"no!t, ko#unikati"no!t, koo(reati"-
no!t, tano!t i odgo"orno!tE
233
u!agla$eno!t linih (otreba !a (otreba#a drugihE
ada(ti"no!t !o*ijalni# i drugi# ,i"otni# (ro#jena#a,
ada(ti"no (ona$anjeE
adek"atan !o*ijalni !tatu!E
!(re#no!t za (o#aganje drugi#a i tra,enje i (rih"atanje (o#oi
drugihE
(rih"atanje i realiza*iju radnih oba"eza 9 akti"itet, radino!t,
#arlji"o!t, (edantno!t, odgo"orno!t... od!u!t"o lijeno!ti i (a!i"no!tiE
!(o!obno!t za rad, ljuba", igru i obo,a"anjeE
!#i!ao za dobrona#jeran hu#or i $alu, (!iho!o*ijalnu "edrinu i
o(ti#i!tino MzraenjeO i reago"anjeE
!klono!t i !(o!obno!t o"jeka da "oli i da bude "oljen, u"a,a"an
i "redno"anE
ne!ebino!tE
(rilago=a"anje 7ada(ti"no!t8 u kolekti"u.
'mocionalna s;abilnos; (odrazu#ije"a%
e#o*ionalnu ot(orno!t, do!ljedno!t i !itua*ionu ada(ti"no!tE
!igurno!t, !a#o(ouzdanje, !igurno!t i (ouzdanje u drugeE
ne(o"redlji"o!t, neranji"o!tE
od!u!t"o ank!iozno!ti i drugih e#o*ionalno (atolo$kih
tenden*ija7afekata, #r,njeE ho!tilno!t...8E
!ao!jeajno!t i e#o*ionalnu to(linuE
fru!tra*ionu toleran*ijuE
ot(orno!t i ne(o"redlji"o!t u !tre!ni# !itua*ija#aE
!(o!obno!t kontroli!anja !"ojih nagona i i#(ul!a 9 nagona za
hrano#, "odo#, !ek!ualni# i agre!i"ni# nagono# i drugi# nagoni#a...,
!(o!obno!t zado"olja"anja (otreba i nagona na !o*ijaliziran i etian nainE
!(o!obno!t (odno$enja ne(rijatno!ti, bola i (atnje. 6dra!la,
zdra"a, zrela i ot(orna lino!t !(re#na je za ne(rijatno!ti, bol i (atnjuE
300
(o!jedo"anje zrele i ne infantilne !a"je!ti. 2rela lino!t rukuje
!"oji# #oralni# i nagon!ki# zahtje"i#a. Cino!t nezrele !a"je!ti !klona je
(rijetnja#a, !trahu, o!jeanju kri"i*e i #alodu$no!ti, !klona je !adiz#u iKili
#oraliz#uE
izra,enu (otrebu za duho"ni# #iro#, duho"ni# o!lon*i#a,
duho"ni# "o=enje#, obiaji#a i "rijedno!ti#a 9 (otrebu za duho"no#
ra"note,o#E
!(o!obno!t "ladanja e#o*ija#a, njiho"o kanali!anje i kontroluE
!(o!obno!t kontroli!anja, kanali!anja i reduko"anja-
neutrali!anja 7(rigu$i"anja8 !"ojih konflikataE
od!u!t"o nai"no!ti i !uge!tibilno!tiE
od!u!t"o ek!tre#nog karijeriz#a i a"anturiz#a i
od!u!t"o !i#(to#a #entalnih (ore#eaja.
Biolo@ka :relos; (odrazu#ije"a%
fiziku !(o!obno!t i !naguE
!(o!obno!t re(roduk*ije i !ek!ualno!tiE
!(o!obno!t za brak i !taratelj!t"oE
!(o!obno!t za rad i radnu (rodukti"no!tE
!(o!obno!t (red"i=anja, ,i"otnog (laniranja i ,i"ljenjaE
!(o!obno!t defini!anja *ilja i !#i!la ,i"ota, kon*i(iranja !kri(ta
(ona$anja i !tila ,i"ljenjaE
o!jetlji"o!t i !talnu (odlo,no!t !ti*anju no"og i!ku!t"a i zrelo!ti
9 (ro*e!i#a koji traju od ro=enja do kraja ,i"ota. Proces sa:rije<anja traje
*ijelog ,i"ota.
%rela liAnos; dr>gaAije 7o(ti#i!tino8 doAek>je i do=i<lja<a kri:e/
dr>gaAije i adap;i<nije procjenj>je i pre<lada<a s;resne si;>acije > nego
ne:rela. Ona je o;pornija i adap;i<nija. < zreloj lino!ti (o!toji relati"no
u!kla=en odno! ra*ionalnog i ira*ionalnogE u nezrele lino!ti, (ogoto"o
e#oti"no nezrele, (reo"la=uje ira*ionalno, (a !"oje krize i !tre!ne !itua*ije
301
ne rje$a"a dobro i u!(je$no, nego !e jedna kriza iKili !tre!na !itua*ija
nado"ezuje na drugu, i tako na!taje ita" lana* nerazrje$enih kriza iKili
!itua*ija koje !e go#ilaju 7aku#uliraju8, $to o!obu ini neurotino# i #anje
ot(orno# 9 !labi joj ada(ti"ne !nage i (rodu,uje 9 u"r$uje
(o!ttrau#at!ke (ore#eaje i druga oboljenja udru,ena !a !tre!o#, $to i#
daje obilje,ja hronino!ti.
%relos; karakteri$u fiziko, (!ihiko i !o*ijalno blago!tanje,
(ra"ilno o(a,anje !ebe i drugih, (rih"atanje !ebe i drugih, u!red!re=i"anje
na zadatak 7a ne (roble#e8, etino!t, intelektualna efika!no!t, !o*ijalna
adek"atno!t, e#o*ionalna !igurno!t, tolerantno!t, bezbri,no!t, kontrola
e#o*ija, neza"i!no!t, od!u!t"o ank!iozno!ti, e#o*ionalna to(lina,
ne!ebino!t, ada(ti"no!t, radino!t, o!jeaj (rih"aeno!ti, toleran*ija na
!tre!... %rele liAnos;i rje?e ispolja<aj> poremeaje > pona@anj> 7agre!ije
i na!ilja8. Ne:relos; deter#ini$u nedo!tatak fizikog, (!ihikog i !o*ijalnog
blago!tanja, ne!igurno!t, nai"no!t, neodluno!t, nekritino i kruto
(o!tu(anje, nerealni !ta"o"i (re#a !ebi i drugi#a 7(orodi*i...8, (ri!tra!no!t,
a"anturiza#, !uge!tibilno!t, ot(or, (odlo,no!t negati"ni# uti*aji#a
"r$njaka, ne!(o!obno!t u u(ra"ljanju e#o*ija#a i unutra$nji# (otreba#a,
!i#(to#i neurot!kog za#ora, i#(ul!i"no!t, ljeno!t, (a!i"no!t,
de!trukti"no!t... Ne:relos; de;ermini@e sklonos; poremeenom
pona@anj> C agresijama/ nasilj>/ kriminali;e;>...
O;pornos; 9 jaAin> lino!ti karakteri$u !tabilno!t, ra"note,a,
!igurno!t, o(ti#alan ek!(lanatorni !til 9 o(ti#iza#, o(ti#alan loku!
kontrole, borbeno!t, akti"itet, !a#o!talno!t, !a#oini*ijati"no!t... 6t(orne
lino!ti !u (redi!(onirane efika!niji# !tilo"i#a reago"anja.
Neo;pornos; C <>lnerabilnos; lino!ti karakteri$u !labo!t,
ranji"o!t, krhko!t, ne(o"oljan ek!(lanatorni !til 9 (e!i#iza#, !lab loku!
kontrole, !uge!tibilno!t, bez"oljno!t, a(atija, otu=eno!t 7a!o*ijalno!t8...
Neo;porne liAnos;i !u !klone neefika!ni# !tilo"i#a reago"anja, !klone !u
obolije"anju, !tre!u, tra,enju dodatnih o!lona*a i !naga u (ore#eeno#
(ona$anju, (u$enju, (ijenju, u(otrebi droga, be!(o!liarenju, !kitnji,
agre!iji, na!ilju... 7Din"alid!ki $ta(D8 i drugi# obli*i#a de!trukti"nog
(ona$anja.
302
2naajan !eg#ent (ro*jene lino!ti !u ak;i<nos;i i pona@anja 9
efika!na, kon!trukti"na, etina, kori!na... ili (ore#eena 9 de"ijantna,
neefika!na, de!trukti"na, na!ilna, agre!i"na, (!iho(atizirana, kri#inalna...
2naajno je (ro*ijeniti naAine Dskrip;E reago<anja i pona@anja u
!kladu !a zrelo$u i ot(orno$u lino!ti i !til ,i"ljenja koji je reak*ija
njego"e indi"idualno!ti i !"ih njenih unutra$njih re!ur!a 7iz"ora ada(ti"nih
!naga8 i !(oljnih faktora 9 !(oljnih iz"ora (odra,aja, !ti#ulu!a i
(otkre(lji"anja.
S"i (!iho-!o*ijalni #ehaniz#i i dina#iz#i lino!ti toko# na!tajanja
i odra!tanja (redi!(oniranju njen s;il =i<ljenja koji !e #anife!tuje kroz
njego"u ,i"otnu orjenta*iju, organizo"ano!t i ,i"otnu u!(je$no!t. a !"e
!eg#ente lino!ti, njene #ehaniz#e i dina#iz#e raz"oja, reago"anja,
(ona$anja i !til ,i"ljenja !e #o,e, "i$e ili #anje, uti*ati adek"atni#,
(ri#jereni# #etoda#a, (o!tu(*i#a i (ro*edura#a toko# na!tajanja,
odra!tanja i ,i"ljenja. Ao"jek je (odlo,an (ro#jena#a od na!tajanja do
kraja ,i"ota.
PRO.O1O" OPS'R&A(J' PRO(J'N' "0NOS.
?!(itanik &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&& E Datu# i #je!to ro=enja &&&&&&&&&&&&&&& E
'je!to bora"ka &&&&&&&&&&&&&&&&&& E Datu# i!(iti"anja &&&&&&&&&&&&&&&&&&& E
303
OPS'R&A(JA
1. +SCG>D+ ? -6)6D?A+ ++'>2+ %
(jelo<i;os; porodice %
- *jelo"ita (orodi*a 7znaajne okolno!ti8 &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- bez jednog roditelja 7znaajne okolno!ti8 &&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- bez oba roditelja 7znaajne okolno!ti8 &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- raz"edeni roditelji 7znaajne okolno!ti8 &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
S;ara;eljs;<o 7znaajnije okolno!ti8 %
- odra!tao bez roditelja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- odra!tao kod #ajinih ili oe"ih roditelja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- odra!tao u !o*ijalnoj u!tano"i &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- odra!tao kod rodbine &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- u!"ojen &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
S;a;>s > porodici %
- broj dje*e &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- redo!ljed ro=enja o!obe &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- broj brako"a roditelja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- zdra"!t"eno !tanje roditelja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- od"ojeno!t od roditelja u (eriodu &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- za(o!leno!t i zauzeto!t rado# &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
Poremeaji > ;r>dnoi i pri porod> %
- zdra"!t"eni (ore#eaji i (o"rede roditelja &&&&&&&&&&&&&&&&&&
304
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- e$a u(otreba lijeko"a roditelja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- izra,eniji (ore#eaji &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- (u$enje u trudnoi &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- !klono!t (ijenja roditelja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- u(otreba droga &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
2. ++'>2+ 6D)+S@+G+ %
%dra<s;<eni s;a;>s %
- bole!ti toko# odra!tanja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- (o"rede toko# odra!tanja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- na!ilje toko# odra!tanja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- trau#atiza*ija toko# odra!tanja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
Odnosi > porodici %
- ljuba" .................................................................................... 0 1 2 3 4
- (a,nja .................................................................................... 0 1 2 3 4
- razu#je"anje ......................................................................... 0 1 2 3 4
- !igurno!t ............................................................................... 0 1 2 3 4
- (odr$ka ................................................................................. 0 1 2 3 4
- na(eto!t ................................................................................. 0 1 2 3 4
- bez"oljno!t ............................................................................ 0 1 2 3 4
- za(o!ta"ljeno!t ..................................................................... 0 1 2 3 4
- (riti!ak .................................................................................. 0 1 2 3 4
- !trah ...................................................................................... 0 1 2 3 4
- trau#atiza*ija ....................................................................... 0 1 2 3 4
Odnos prema majci Odnos prema oc>
- (o!lu$no!t ............... 0 1 2 3 4 - (o!lu$no!t ............... 0 1 2 3 4
30/
- (o"jerenje ............... 0 1 2 3 4 - (o"jerenje ............... 0 1 2 3 4
- agre!i"no!t .............. 0 1 2 3 4 - agre!i"no!t .............. 0 1 2 3 4
- (o$to"anja .............. 0 1 2 3 4 - (o$to"anja .............. 0 1 2 3 4
- odba*i"anje ............ 0 1 2 3 4 - odba*i"anje ............ 0 1 2 3 4
- ni"o ko#unika*ije .. 0 1 2 3 4 - ni"o ko#unika*ije .. 0 1 2 3 4
S;a;>s i s;a<o @koli%
- u!(jeh u $koli ........................................................................ 1 2 3 4 /
- "ladanje u $koli ..................................................................... 1 2 3 4 /
- redo"no (oha=anje na!ta"e ................................................... 0 1 2 3 4
- u!(jeh u o!no"noj $koli ........................................................ 0 1 2 3 4
- u!(jeh u !rednjoj $koli .......................................................... 0 1 2 3 4
- (ona"ljanje razreda ............................................................... 0 1 2 3 4
- izbor !#jera obrazo"anja 0 1 2 3 4
- lak$i di!*i(lin!ki (re!tu(i u $koli ......................................... 0 1 2 3 4
- te,i di!*i(lin!ki (rekr$aji ...................................................... 0 1 2 3 4
- (ote$koe u $koli .................................................................. 0 1 2 3 4
- !ta" (re#a dalje# $kolo"anju .............................................. 0 1 2 3 4
300
X n;erpersonalni odnosi > @koli
>Aenik G >Aenik nas;a<nik G >Aenik
- na!ilno (ona$anje ...... 0 1 2 3 4 - di!tan*a ................ 0 1 2 3 4
- a!o*ijalno!t ................ 0 1 2 3 4 - (o"jerenje ............ 0 1 2 3 4
- ne(ri!tojno!t i
"ulgarno!t .................. 0 1 2 3 4
- dobrona#jerno!t 0 1 2 3 4
- bje,anje !a a!io"a .... 0 1 2 3 4 - trau#atiza*ija ....... 0 1 2 3 4
- (o"jerenje .................. 0 1 2 3 4 - do,i"lja"anje
neugoda ............... 0 1 2 3 4
- ne(eto!t i
i#(ul!i"no!t ............... 0 1 2 3 4
- (odr$ka ................. 0 1 2 3 4
- di!tan*a ...................... 0 1 2 3 4 - inter(er!onalna
kli#a .................... 0 1 2 3 4
- dobrona#jerno!t ........ 0 1 2 3 4 - (rijetnje ................ 0 1 2 3 4
- inter(r!onalna kli#a 0 1 2 3 4 - o#alo"a,a"anje ... 0 1 2 3 4
- agre!i"no!t ................. 0 1 2 3 4 - kruta !lu,beno!t.... 0 1 2 3 4
- na!ilje ........................ 0 1 2 3 4 - org. !lobodnog
kli#a .................... 0 1 2 3 4
- i!kreno!t .................... 0 1 2 3 4 - "erbalna i (!ihika
na!ilja ................... 0 1 2 3 4
- (rih"atanje ................. 0 1 2 3 4 - otu=enje ............... 0 1 2 3 4
- !olidarno!t ................. 0 1 2 3 4 - ignori!anje ........... 0 1 2 3 4
- la,lji"o!t .................... 0 1 2 3 4 - (!ihika
i!*r(lji"anja .......... 0 1 2 3 4
- !ta"o"i (re#a na!ta"niku ..................................................... 0 1 2 3 4
- !ta"o"i (re#a $koli ............................................................... 0 1 2 3 4
- broj !labih o*jena u toku $kol!ke godine .............................. 0 1 2 3 4
- nezaitere!o"ano!t na a!o"i#a ............................................. 0 1 2 3 4
- neodgo"orno!t u izradi do#aih zadataka ........................... 0 1 2 3 4
- ka$njenje na a!o"e .............................................................. 0 1 2 3 4
- duho"na od!utno!t na a!u ................................................... 0 1 2 3 4
- zani#anje nei# drugi# na a!u ......................................... 0 1 2 3 4
- za(u$tena !(olja$no!t ............................................................ 0 1 2 3 4
- o$teenja i de!truk*ije u $koli ............................................... 0 1 2 3 4
- na(eto!t, afekti"no!t i i#(ul!i"no!t ..................................... 0 1 2 3 4
307
- nedo!tatak radnih
na"ika ......................... 0 1 2 3 4
- agre!i"no!t ........... 0 1 2 3 4
- zlona#jerno!t i
konfliktno!t ................ 0 1 2 3 4
- ignori!anje i
neu"a,a"anje ........ 0 1 2 3 4
- o#alo"a,a"anje ......... 0 1 2 3 4 - nerazu#je"anje .... 0 1 2 3 4
- ni"o ko#unika*ije ..... 0 1 2 3 4 - ni"o ko#inika*ije 0 1 2 3 4
Odnosi > dr>@;<> %
- ?nterak*ija !a deliktni# gru(a#a ......................................... 0 1 2 3 4
- :o#unika*ija !a drugi#a %
- duho"na !a drugi#a ................................................. 0 1 2 3 4
- zaintere!o"ano!t ...................................................... 0 1 2 3 4
- !lu,beno!t ................................................................ 0 1 2 3 4
- izra,ena ko#unikati"no!t ........................................ 0 1 2 3 4
- 6dno! (re#a drugi#a % 0 1 2 3 4
- di!tan*iranje ............................................................. 0 1 2 3 4
- (o"jerenje ................................................................ 0 1 2 3 4
- o#alo"a,a"anje ....................................................... 0 1 2 3 4
- otu=enje ................................................................... 0 1 2 3 4
- ignori!anje ............................................................... 0 1 2 3 4
- konflikti ................................................................... 0 1 2 3 4
3. S@)<:@<)+ C?A6S@?
Biziki izgled %
- u(adlji" &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
- nor#alan 7neu(adlji"8 &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
S(o!obno!ti %
- fizike ........................................... 0 1 2 3 4
- (!iho#otorne ................................ 0 1 2 3 4
- !enzorne !(o!obno!ti ................... 0 1 2 3 4
- intelektualne % - i!(od (ro!jeka
- (ro!jene
301
- iznad (o!jeka
@e#(era#ent %
- brzo reaguje, !a !na,ni# intenziteto#, tro$i do!ta (!ihike
energije, te$ko !e !#iruje, nera*ionalan je E
- reaguje brzo, !a !labi# intenziteto#, bolje !e kontroli$e,
(raktiniji u (o!tu(*i#a, ra*ionalan je E
- u!(oreno reaguje, !a izra,eni# intenziteto# u (rodu,eno#
"re#en!ko# trajanju, ozbiljno !h"ata !t"ari u ,i"otu, e!to
je zabrinut, (un !tre(nje, bez "olje i ak*ije E
- reaguje !(oro, !a !labi# intenziteto#, (o"r$no, ne uzbu=uje
!e #nogo, bezbri,an je.
:arakter %
6dno! (re#a drugi#a % 6dno! (re#a !ebi %
- ezaintere!o"an - nezado"oljan 7"i$i 9
ni,i
- o#alo"a,a"ajui i zlona#jeran ko#(lek!8
- agre!i"an - ne#a !ta" 7indiferentan8
- korektan i dobrona#jeran - zado"oljan
- agre!i"an
6dno! (re#a radu
0 1 2 3 4
'oti"a*ija %
- anga,o"ano!t ...................... 0 1 2 3 4 - ne (o!toji
- a#bi*iozno!t ...................... 0 1 2 3 4 - !labo izra,ena
- ne#arno!t ........................... 0 1 2 3 4 - (o!toji
- izdr,lji"o!t ......................... 0 1 2 3 4 - (retjerana
- odgo"orno!t ....................... 0 1 2 3 4
- ba"ljenje (rotuzakoniti#
akti"no!ti#a ....................... 0 1 2 3 4
+kti"no!ti %
- !labe
- nor#alne
303
- izra,enije
;rijedno!ti %
- ne (rih"ata
- neutralan !ta"
- (rih"ata
-o!ebne (otrebe &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
-o!ebni intere!i&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
-o!ebni !ta"o"i &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
4. ?;6 2)>C6S@?
- (!iho 9 fizika
ada(ti"no!t ................. 0 1 2 3 4
- nai"no!t
7!uge!tibilno!t8 ........ 0 1 2 3 4
- (ra"ilno o(a,anje
!ebe i drugih ............... 0 1 2 3 4
- neodluno!t
7(o"odlji"o!t8 .......... 0 1 2 3 4
- (rih"atanje !ebe i
drugih ......................... 0 1 2 3 4
- kruto (o!tu(anje ...... 0 1 2 3 4
- (ri!tra!no!t .............. 0 1 2 3 4
- u!red!re=eno!t na
zadatak ....................... 0 1 2 3 4
- a"anturiza# ............. 0 1 2 3 4
- !i#(to. neuro.
za#or ...................... 0 1 2 3 4 - etino!t ...................... 0 1 2 3 4
- intelektualna
efika!no!t ................... 0 1 2 3 4
- (odlo,no!t negati".
uti*aju "r$njaka ....... 0 1 2 3 4
- !o*ijalna adek"atno!t 0 1 2 3 4 - ot(or ........................ 0 1 2 3 4
- e#o*ionalna
!tabilno!t .................... 0 1 2 3 4
- nerealni !ta"o"i
(re#a !ebi i drugi#a 0 1 2 3 4
- tolerantno!t ................ 0 1 2 3 4 - neorganizo"ano!t .... 0 1 2 3 4
- ot(or (re#a
roditelji#a ................. 0 1 2 3 4
- fru!trirano!t i
netolerantno!t .......... 0 1 2 3 4
- ot(or (re#a
na!ta"ni*i#a ............. 0 1 2 3 4
- e#o*ionalna
hladnoa ................. 0 1 2 3 4
- ot(or (re#a
autoriteti#a ............... 0 1 2 3 4
- ,i"otna
norganizo"ano!t ..... 0 1 2 3 4
- kontrola e#o*ija ........ 0 1 2 3 4 - duho"no!t ................ 0 1 2 3 4
310
- !#i!ao za hu#or ........ 0 1 2 3 4 - (obo,no!t ................ 0 1 2 3 4
- ne!ebino!t ................ 0 1 2 3 4 - religiozno!t ............. 0 1 2 3 4
- o!jeaj (ri(adno!ti...... 0 1 2 3 4 -
- radino!t ...................... 0 1 2 3 4 - ozbiljno!t ................. 0 1 2 3 4
/. ?;6 6@-6)6S@? ? >6@-6)6S@?
- !tabilno!t, jaina,
do!ljedno!t ................. 0 1 2 3 4
- !labo!t ..................... 0 1 2 3 4
- ranji"o!t .................. 0 1 2 3 4
- ra"note,a,
zado"olj!t"o ............... 0 1 2 3 4
- krhko!t .................... 0 1 2 3 4
- bez"oljno!t .............. 0 1 2 3 4
- !igurno!t,
nekoleblji"o!t ............. 0 1 2 3 4
- a(atija i de(ri"a*ija 0 1 2 3 4
- otu=eno!t ................. 0 1 2 3 4
- ek!(l. !til
7o(ti#iza#8 ............... 0 1 2 3 4
- ek!(l. !til
7(e!i#iza#8 ............. 0 1 2 3 4
- loku! kontrole
7!igurno!t u !ebe8 ....... 0 1 2 3 4
- loku! kontrole
7ne!igurno!t u !ebe8 0 1 2 3 4
- !a#o!talno!t .............. 0 1 2 3 4 - o!jetlji"o!t ............... 0 1 2 3 4
- !a#oini*ijati"no!t ...... 0 1 2 3 4 - (!iho 9 !o#at!ke
tegobe 7!o#atiza*ija8 0 1 2 3 4 - borbeno!t ................... 0 1 2 3 4
- akti"itet ...................... 0 1 2 3 4 - ne(reduzi#lji"o!t ... 0 1 2 3 4
- (!iho - !o#at!ko
zdra"lje ...................... 0 1 2 3 4
- o(ter. odbr#beni#
#ehaniz#i#a ......... 0 1 2 3 4
- neo(tereeno!t ........... 0 1 2 3 4 - neefika!na
ko#unika*ija ........... 0 1 2 3 4
- (rodorno!t ................. 0 1 2 3 4 - ,i"otna
dezorganizo"ano!t ... 0 1 2 3 4 - efika!na ko#unika*ija 0 1 2 3 4
- ,i"otna
organizo"ano!t ........... 0 1 2 3 4
- ,i"otna
ne!(o!obno!t ........... 0 1 2 3 4
- ,i"otna !(o!obno!t .... 0 1 2 3 4
0. -6)>'>I+G? < -6+N+G<
Cak$i (ore#eaji &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
311
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
<e$e u !o*io 9 (atolo$ki# (oja"a#a
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
@e,i (rekr$aji 7kri#inogeno (ona$anje8
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
7. ;r$en iKili (otreban tret#an 7(oli*ije, !o*ijalnog rada, $kole, (ra"o!u=a,
za"od!kih u!tano"a, ne"ladinih organiza*ija ...8.
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
1. -red"i=anja 7 (rognoza 8 daljih oblika reago"anja, (ona$anja i !tila
,i"ljenja.
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
3. 6!tala za(a,anja 7fizika u(adlji"o!t, !kri(t (ona$anja i !til ,i"ljenja8.
Bizika u(adlji"o!t &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
Skri(t reago"anja i (ona$anja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
312
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
Stil ,i"ljenja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
PRO(J'NA "0NOS.
D>S:)?-5?G+
?!(itanik &&&&&&&&&&&&&&& E Datu# i #je!to ro=enja &&&&&&&&&&&&&&& E
'je!to bora"ka &&&&&&&&&&&&&&&&&& E Datu# i!(iti"anja &&&&&&&&&& E
). Nasljedna i porodiAna anamne:a
D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . E
-. Anamne:a odras;anja
D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . E
2. S;r>k;>ra liAnos;i
D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . E
4. Ni<o :relos;i
D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . E
*. Ni<o o;pornos;i i neo;pornos;i
D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . E
313
6. Poremeaji > pona@anj>
D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . E
3. &r@en iJili po;reban ;re;man
D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . E
5. Pred<i?anja Dprogno:aE daljih oblika reago<anja
D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . E
+. Os;ala :apa=anja
D . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . E
314
)2
0O&J'1 DR,# 8A1.OR
B'%BJ'DNOS. SAOBRAAJA
31/
310
0O&J'1 DR,# 8A1.OR
B'%BJ'DNOS. SAOBRAAJA
Frojna i!tra,i"anja (ot"r=uju da je Ao<jek kao ue!nik u !aobraaju,
(ored o!talih faktora 7#otorna "ozila, karakteri!tike (uta,...8 pres>dan
faktor efika!no!ti i bezbjedno!ti !aobraaja. -odrazu#je"a !e da je o"jek
"a,an i (re!udan faktor u !aobraaju, ne !a#o kao "oza ili neki drugi
ue!nik u !aobraaju, "e i kao s;ra;eg/ krea;or i gradi;elj p>;e<a, akter
njiho"ih odr,a"anja, kao kon!truktor "ozila i njiho"ih odr,a"anja
7(o(ra"ki8, (re!udni faktor dono$enja zakona o efika!no!ti i bezbjedno!ti
!aobraaja, reguli$e njiho"u (ri#jenu i (rilago=a"anje (otreba#a
efika!nijeg i bezbjednijeg !aobraaja, (lanira, (o!ta"lja i odr,a"a znako"e i
oznake na (ute"i#a, oba"lja ljekar!ke (reglede ue!nika u !aobraaju -
"ozaa, "r$i obuku i "a!(itanje ue!nika u !aobraaju... ? (ored toga, za
bezbjedno!t !aobraaja bitni !u i drugi faktori 7!l. 208.
317
Slika -7. 6!no"ni faktori bezbjedno!ti u !aobraaju
a kru,no# dijagra#u, (rikazani !u o!no"ni faktori o koji#a za"i!i
efika!no!t i bezbjedno!t !aobraaja, a (o!ebno o!no"ni ele#enti 7!eg#enti8
o"jeka - ue!nika u !aobraaju.
Fudui da je o"jek toliko "a,an faktor efika!no!ti !aobraaja i
bezbjedno!ti ljudi i #aterijalnih dobara u !aobraaju, (otrebno je s;ei
osno<na :nanja iz obla!ti !aobraajne (!ihologije, (o!ebno znanja o
(!iholo$ki# o!obina#a i zakonito!ti#a (ona$anja o"jeka u !aobraaju.
S"rha je (!ihologije da (roua"a (!iholo$ke zakonito!ti
do,i"lja"anja, reago"anja i (ona$anja (ojedina*a i gru(a u !"akodne"no#
,i"otu ! *ilje# da i# !e (o#ogne u (rilago=a"anju i k"alitetnije# !tilu
,i"ljenja.
Fudui da je liAnos; akti"nog ue!nika u !aobraaju naj"a,niji
faktor efika!nog i bezbjednog !aobraaja, (!ihologija !e ba"i i o"jeko# u
!aobraaju (a !e tako raz"ila saobraajna (!ihologija.
311
Saobraajna (!ihologija, kao (ri#jenjena (!ihologija, (roua"a
psiholo@ke Bak;ore > saobraaj> i na o!no"u njiho"og o(a,anja, (o#a,e u
(re"en*iji !aobraajnih nezgoda.
-!iholo$ke !(oznaje kori!te !e (ri kon!truk*iji "ozila, (ri gradnji
(uta i (o!ta"ljanju !ignaliza*ije, u organiza*iji !aobraaja uo($te, te (ri
odabiru ljudi (odobnih za akti"no ue$e u !aobraaju.
Saobraajne nezgode !u (roua"ane u tije!noj "ezi !a indu!trij!ki#
nezgoda#a, iako !e ja"ljaju u razliiti# !redina#a, a (o!toje razlike i u
nainu kako !e i!(olja"aju. 6ne i#aju zajednikog u ono# najbitnije#
s>bjek;i<nom djel> ja<ljanja, jer ih u!lo"lja"aju !lini lj>dski Ainioci.
Saobraajne nezgode, zbog ljud!kih ,rta"a i "elikih #aterijalnih $teta, u
!"i# !redina#a (red!ta"ljaju (roble# od "elikog dru$t"enog intere!a, zbog
ega !e (roua"anju njiho"ih (oja"a (o!"euje (o!ebna (a,nja 7'ilo$e"i,
S., 1337.god.8.
e (o!toji o($ta defini*ija nezgoda, defini*ija koja bi odgo"arala
!"i# do#eni#a u koji#a !e nezgode raz#atraju. Defini*ije nezgoda!u
naj"i$e u!#jerene ka i!ti*anju (oja"e nezgode, u e#u (ona$anje o"jeka u
odno!u na !redinu i#a kritinu ulogu. '<o jedne deBinicije ne:godaK L,
lanc> doga?aja od kojih je s<aki planiran ili kon;rolisan/ poja<lj>je se
jedan neplaniran doga?aj koji je re:>l;a; neke nepred<i?ene akcije od
s;rane pojedinca Dra:liAi;o >slo<ljenE/ koji mo=e/ ali ne mora da
re:>l;ira ne:god>L. Ne:goda je dakle i:nenadan i rijedak doga?aj koji
se pona<lja > period> posma;ranja/ >slo<ljen neprilago?eno@>
pojedinca sa sredinom/ koji se odra=a<a > @;e;i ili po<redi >Aesnika. @a
defini*ija obuh"ata indu!trij!ke i !obraajne nezgode. 6(i!no defini!ane, u
!aobraajnoj !itua*iji nezgode !u, u !t"ari, (o!ljedi*a !udara d"a objekta u
neko# (ro!toru u ko#e !e neki od njih kree i koji rezultira u $tetu ili
(o"redu ue!nika.
< (roua"anju !aobraajnih nezgoda (olazi !e od injeni*e da !u
i:a:<ane brojnim Ainiocima koji >:ajamno djel>j> i da ne (o!toje
ne(o!redni "idlji"i uzroni odno!i iz#e=u nezgoda i inila*a. Naj<ee
gre@ke koje se Aine odnose se na >smjera<anje pa=nje ka pojedinaAnim
>:rocima ili jednos;a<nim kombinacijama Ainilaca. 'e=uti#, da bi !e
!h"atili uzro*i nezgoda, (otrebno je da se o;krij> i anali:iraj>
me?>odnosi ra:nih Ainilaca. +ko bi !e (ojedno!ta"ili, !"i ti #nogobrojni
uzro*i bi !e #ogli (odjeliti u d"ije kategorije%
na one koji (otiu od o"jeka, njego"og (ona$anja i o!obina E
313
na !redin!ke inio*e koji !e odno!e na (ut, o!"jetljeno!t,
karakteri!tike "ozila i !obraaja $to znaajno utie na ljud!ki
faktor .
auni (ri!tu( (roua"anja !aobraajnih nezgoda bitno !e razlikuje
od indi"idualnog raz#atranja nezgoda. Prilokom anali:a indi<id>lalnih
ne:goda obiAno se na:naAe jedan ili nekoliko Ainilaca koji !e ne(o!redno
uoa"aju (ri ut"r=i"anju odgo"orno!ti ue!nika, ali !e (rito# :apos;a<ljaj>
dr>gi brojni :naAajni Ainioci koji > ;ome >Aes;<>j>. 6"a "r!ta
i!tra,i"anja je do!ta u!(jelija !a in,enjer!ke, nego !a (!iholo$ke !trane. 2a
(ra"o !h"atanje !u$tine !t"ari i #oguih uzroka, n>=na je anali:a <eeg
broja ne:goda/ $to o#ogua"a da !e otkriju inio*i koji izazi"aju i!te.
6"aka" (ri!tu( (roua"anju nezgoda i!tie !tati!tiku (rirodu uzroka
nezgoda. -ri tak"o# nainu (roua"anja (oja"a nezgoda !e (!#atra kao
"jero"atan (ro*e!. < defini!ani# !redin!ki# u!lo"i#a (!toji iz"je!na
"jero"atnoa da !e dogodi nezgoda. -re#a to#e, o!no"no je u o"ak"o#
(ri!tu(u da !e utie na "jero"atnou (oja"e a ne $ta je konkretno izaz"alo
nezgodu, kao u indi"idualno# raz#atranju nezgode (ri "je$taenji#a i
!ud!ki# (ro*e!i#a. < !luaju !a dej!t"o# alkohola to #o,e najbolje da !e
razu#ije. Sa (o"eanje# kon!entra*ije alkohola u kr"i (oznato je da !e
(ona$anje "ozaa #nogo #ijenja i da !e (o"ea"a "jero"atnoa nezgoda.
'ada je to neo!(orna injeni*a, te$ko je rei o!i# u krajlji# indi"idualni#
!luaje"i#a, u kojoj je #jeri alkohol odgo"oran za nezgodu u
indi"idualno# !luaju. @o znai da !e #ogu (ro*ijeniti uti*aji (ojedinih
inila*a ali oni #anje go"ore o ne(o!redni# uzro*i#a nezgoda u
(ojedinani# !luaje"i#a.
OSNO&N PRS.,P , PRO,0A&ANJ,
SAOBRAAJN! N'%#ODA
?!tra,i"anja !aobraajnih nezgoda (oinju rano (oetko# o"og
"ijeka. < i!tra,i"anji#a do#iniraju, $to !e tie ljud!kog faktora, ugla"no#
d"a o!no"na (ri!tu(a 9 kliniAki i s;a;is;iAki. 1liniAki pris;>p je u!#jeren
na rekon!truk*iju (oja"e nezgoda na o!no"u doga=aja koji !u ne(o!redno
(rethodili nezgodi. S;a;is;iAka pro>Aa<anja !u u!#jerena na analizu
nezgoda koje daju (o"ezano!t (ojedinih (ara#etara !a nezgoda#a i na
!t"aranje #ate#atikih #odela koji obja$nja"aju ra!(odjelu nezgode.
-o!toje zbog !a#e (rirode nezgoda, ozbiljne #etodolo$ke te$koe u
(roua"anju uzroka nezgoda. ?!tra,i"anje uzroka nezgoda odno!i !e na
analizu (oja"a koje naj"jero"atnije izazi"aju nezgode nakon $to !e one
320
doga=aju. -ri to# nainu i!tra,i"ai !e o!lanjaju na !o(!t"ene !udo"e tih
(oja"a. :ako (ri !u=enju (o!toje (ro(u!ti i (reduje=enja, to objekti"no
otkri"anjeuzroka nezgoda u (ra"o# nauno# !#i!lu nije #ogue. -re#a
to#e, zbog nu,nog (o!tojanja iz"je!nog !te(ena !ubjekti"no!ti (ri
ut"r=i"anju doga=aja koji !u do"eli do nezgode ne#a odre=en !#i!ao.
'e=uti#, !a# (oja# uzroka ne#a!#i!ao kaka" je nekad i#ao u egzaktni#
nauka#a. 6n !e "i$e odno!i na o(i!i"anje u #ate#atiko# !#i!lu
#e=uodno!a "arijabli koje !e raz#atraju i (odrazu#ije"a "i$e "jero"atnou
u (o"ezano!ti iz#e=u (oja"a. , ligiAkom smisl> kod pro>Aa<anja
ne:goda sma;ra se da s> ;o <i@e Bak;ori nego >:roci jer ne daj>
odre?eno obja@njenje:a@;o se dogodila ne:goda.
-ote$koe koje (o!toje (ri (roua"anju indi"idualnih nezgoda !u
djeli#ino (re"azi=ene u objekti"nije# (ri!tu(u (roua"anja uzroka na
!tati!tikoj o!no"i. <zro*i nezgoda raz#atrani !u ugla"no# na o!no"u
!tati!tikog (roua"anja nezgoda kao rijetkih (oja"a koje !e doga=aju.
Druga "arijanta (ro*jene uzroka za!ni"a !e na o!no"i#a ue$a (ojedinih
"arijanti u nezgoda#a #etodo# u(ore=i"anja gru(e "ozaa !a nezgoda#a i
bez nezgoda u odno!u na neke njiho"e o!obine. ajjedno!ta"niji nain je
ut"r=i"anje (o"ezano!ti raznih "arijabli !a nezgoda#a. 6"aj korela*ioni
#etod, koji je naj(oznatiji i koji !e naj"i$e (ri#jenjuje, ne daje u"ijek
(otrebne infor#a*ije jer !u nezgode rijetki doga=aji i #nogo!truko !u
u!lo"ljeni razliiti# faktori#a. i!ke korela*ije #ogu da u!#jere na
(ogre$no zakljui"anje.
Baktori nezgoda #ogu !e ek!(eri#entalno (roua"ati (reko
(o!rednih (okazatelja nezgoda kao $to !u saobraajni prekr@aji i razne
karak;eris;ike <o:aAa/ <o:ila i okoline. :ao kriterij (roua"anja
bezbjedno!ti !aobraaja, nezgode ni!u naj(ouzdanije jer !u one ugla"no#
rezultat ne(o"oljnog funk*ioni!anja *ijelog !i!te#a. Stoga !e #ehaniza#a
koji do"odi do nezgoda #o,e bolje u(oznati (o!redni# (ute# (reko raznih
(okazatelja (ona$anja "ozaa bilo u !aobraajnoj !itua*iji ili i u
labaratorij!koj !i#uliranoj !itua*iji.
)7 -7 27 47 *7 67 37 57 +7 )77
321
4,3 3,2
#raBikon ). )elati"ni (ro*enat nezgoda koje !e (ri(i!uje <o:aA>, okolini i
<o:il> na o!no"u detaljnije analize nezgoda ne(o!redno (o!lije njiho"og
na!tanka.
ezgode izazi"aju brojni inio*i koji !u u uzaja#noj !(rezi. Ainio*i
!aobraajnih nezgoda !u obino kategori!ani u tri $iroe kategorije koje ine
!i!te# 9 <o:aA/ <o:ilo i okolina. -ro*entualno (ri(i!i"anje nezgoda o"i#
kategorija#a je u!lo"ljeno (ouzadano iako (ot(unija i!tra,i"anja (okazuju
1. Ao"jek
04,3 30,3
2.6kolina
11,3 34,3
3. ;ozilo
322
da !e naj"ei broj nezgoda odnosi be: s>mnje na <o:aAe Dtabela 4,
'ilo$e"i, 1317.8 ili !u oni u krajnje# !luaju (o!ljednja in!tan*a u lan*u
doga=aja koji !u (o"ezano!ti !a o!tali# faktori#a. a o!no"u (o#enutog
i!tra,i"anja "eeg broja nezgoda ne=eno je da je u 31H nezgoda relati"na
uloga lj>dskog Bak;ora/ pri Aem> > oko *3H ne:goda lj>dski Bak;or je
bio pris>;an be: >Aes;<o<anja<o:ila i os;alih okolnih Ainilaca.
@i lini !u brojni i #ogu !e razliito !"r!tati. Pos;oje doga?aji koji
neposredno pre;hode pojadnos;/ neodgo<araj>i mane<ar/ pogre@no opa=anje
si;>acije i one koje indirek;no djel>j>. Gedan od naina raz"r!ta"anja
(re#a du,ini dej!t"a tih indirektnih inila*a je na %
a8 one inio*e koji (rodu,eno djeluju E
b8 kratkotrajni inio*i.
6"de e !e raz#atrati fektori ije !e dej!t"o trajnije i!(olja"a, kao
$to !u >:ras;/ isk>s;<o/ pol/ sposobnos;/ in;eligencija/ liAnos;/
:dra<s;<eno os>g>ranje/ <id/ i kra;ko;rajni kao alkhol/ >mor i dr.
jiho"a dej!t"a e !e (o!ebno i!taknuti, bez obzira $to oni "eino# djeluju
u !(rezi !a #nogi# drugi# faktori#a.
,:ras; je jedan od e!to (o#injanih faktora nezgoda. eza"i!no
od (o(ula*ije "ozaa koja !e (o!#atra, is;iA> se d<ije posebne gr>pe koje
!u "i$e za!tu(ljene u ue!talo!ti nezgoda.
Na<edene d<ije gr>pe s> K
). mla?e dobne gr>pe/ do -4 god. s;aros;i F
-. s;arije dobne gr>pe od 67 god. pa na<i@e F
koje ine "i$e !aobraajnih nezgoda. < #la=e# (eriodu (ored
karak;eris;ika mladalaAkog perioda/ nedo<oljna ob>Aenos; i isk>s;<o/ a
u (ozni# godina#a Bi:iolo@ke i psiholo@ke promjene/ do(rino!e "ee#
broju nezgoda. ai#e, kod (rofe!ionalnih "ozaa uzra!t od /0 9 // godina
i#a #anje nezgoda, ali (o!lije !e (oja"ljuje (ora!t broja nezgoda. @aj
(ora!t nezgoda je naroito i!taknut (o!lije 00 9 0/ godina. 'e=uti#, (ri
"o,nji u grad!ki# u!lo"i#a kod (rofe!ionalnih "ozaa, #o,e !e dogoditi da
u(ra"o !tariji "ozai ine #anje nezgoda, kao $to je (rikazano na grafikonu
323
2. )azlike (o!toje "jero"atno zbog !(e*ifilne (o(ula*ije "ozaa koja je
zbog i!ku!t"a naj!igurnija u grad!koj "o,nji, gdje !e "ozila !(orije kreu.
Poseban problem > be:bjednos;i saobraaja > s<im :emljama
Aine mla?i <o:aAi. @o je izra,eno "i$e u ono# ze#lja#a gdje #ogu da
"oze od 10 godina, kao u S+D. :od njih "e nekoliko de*enija (o(ula*ija
#la=ih "ozaa, od )6 C -4 godine, ine zatno "ei broj nezgoda u odno!u
na njiho"u (ro(or*iju u "ozakoj (o(ula*iji. 6ni ine (reko treine !"ih
nezgoda i nezgoda te,e (rirode, iako !u za!tu(ljeni !a#o jedno# (etino# u
uku(noj (o(ula*iji "ozaa. -re#a i!ti# (oda*i#a, mla?i <o:aAi Aine <i@e
prekr@aja koji s> > <e:i sa ne:godama/ jer se korelacije kre> oko 7/27.
-o$to"anje !aobraajnih (ra"ila (o#a,e reguli!anju !aobraaja ali je u "ezi
i !a !#anji"anje# nezgoda.
'la=i "ozai ine "ei broj nezgoda zbog toga $to je to period
mladalaAkog nemira i njiho<o pona@anje na p>;> je dio njiho<og op@;eg
pona@anja. Danas se sma;ra da <o:aAi S<o:e onako kao @;o =i<eN, i#a
najbolju (ot"rdu u o"oj dobnoj gru(i #la=ih "ozaa. S"akako da je i !a#o
isk>s;<o o"de "rlo znaajno jer je to (eriod kada !e obua"aju.
?!tra,i"anji#a je u!tano"ljeno da liAne osobine/ biograBske
karak;eris;ike i s;a<o@;aj> <a=ne inBormacije ;okom <o?nje i Aine pre<ide.
Socijalno neprilago?eni <o:aAi s> agresi<niji u toku "o,nje, <o:e <eim
br:inama i :bog ;oga se i:la=> <eim ri:icima. a "eliko# broju #ladih
"ozaa na=eno je da !u ocjene nas;a<nika/ radne na<ike i pona@anje >
@koli po<e:ano sa pona@anjem > saobraaj> i ne:godama. "o@e na<ike
kao $to !u pijans;<o/ p>@enje/ lo@e ocjene/ s> me?> njaboljim
poka:a;eljima onih <o:aAa koji Aine ne:gode i prer@aje. Pona@anje
<o:aAa i ne:gode mog> se donekle procjeni;i na osno<>
po:na<anja<o:aAa od s;rane rodi;elja/ nas;a<nika i dr>go<a. <koliko ti
#ladi "ozai imaj> sa socijalne s;rane manje po=eljne osobine <ea je
<jero<a;noa da e ima;i ne:gode. Socijalne de<ijacije i dr>ge
nepo?eljne liAne karak;eris;ike mla?ih <o:aAa >;iA> na ;o da oni Aine
<i@ene:goda i prekr@aja. :ada !e za"r$a"a #ladalaki (eriod, oko 24.
godine, dolazi (o!tu(no do (ro#jene (ona$anja i !#anji"anja nezgoda.
324
1od <o:aAa s;arijih dobnih gr>pa pshoBi:iolo@ke B>nkcije
opadaj> i dola:i do po<eanja indi<id>alnih ra:lika. ?zra,ene (ro#jene
organ!kih funk*ija i (er*e(ti"no - #otornih !(o!obno!ti ja"ljaju !e (o!lije
40 godina !taro!ti, ali zbog "eeg i!ku!t"a koji !e te (ro#jene nadokna=uju,
one !e ne odra,a"aju toliko u "o,nji. -ote$koe u "o,nji kod !tarijih o!oba
!u "ee ako !u !e ka!nije obuili da "oze. -re#da !e oni te,e obua"aju,
njiho"a obuka du,e traje.
Promjene B>nkcija kod s;arijih dobnih gr>pa se ispolja<a >
slabljenj> <ida/ naroAi;o <i?enjaposlije :asljeplji<anja/ mo;orici i
promjenama > pona@anj>. Reakcije s> sporije a pokre;i s> manje
koordinisani. :ratkotrajno (a#enje i obrada (odataka !u !labiji, ;ako da
se ;e@ko procjenj>je slo=ena saobraajna si;>acija. Stariji "ozai obino
pred<i?aj> neke bitne (odatke, u!#jera"ajui (a,nju !a#o na neke a!(ekte
!aobraajne !itua*ije. .e@ko se odl>A>j> i ne mog> da prilagode mane<ar
na i:nenadne promjene si;>acije/ jer oni i#aju posebno problema sa
<remenom > s<im Ba:ama prijema/ prerade i predaje inBormacija.
aj"ei broj nezgoda koje ine "ozai !tariji od 0/ godina (ri(i!uje !e,
(re#a jednoj !tudiji, inBormacionim pre<idima.
eka ek!(eri#entalna (roua"anja, koja !u !(ro"edena na razliiti#
dobni# gru(a#a !a !tandardizo"ani# te!to"i#a "o,nje, !u (okazala
(rei#u!t"o #la=ih i o!rednjih "ozaa u odno!u na !tarije "ozae.
?zraziti nedo!tatak kod !tarijih !e i!(olja"a u o(a,anju linija za
!kretanje na de!nu !tranu i dr,anje od!tojanja.
Dobna gru(a !tarijih "ozaa ne (red!ta"ljaho#ogenu *jelinu jer
#e=u nji#a (o!toje ogro#ne indi"idualne razlike koje !e (o"ea"aju !a
godina#a. Da ne#a (o#onih #ehaniza#a, kod !tarijih "ozaa bi
!#anjenje !(o!obno!ti bilo jo$"i$e izra,eno. @ako je u jedno!ta"ni#
!itua*ija#a (otreban ogranien broj znako"a. 2bog anga,o"anja (o#onih
#ehaniza#a, koji#a !e dijelo# nadokna=uju u#anjene !(o!obno!ti !tarijih
"ozaa, nije (o,eljno da !e ogrania"aju !taro!ne grani*e u (ogledu doz"ole
za "o,nju, o!i# u !luaje"i#a kada ne(o!redne injeni*e na to u(uuju i
oba"ezuju.
32/
50
55
60
65
70
75
16 17)21 25)35 60)69 70-
Godine
P
r
o
c
e
n
a
t

t
a
n
i
h
#raBikon -. <inak na te!to"i#a "o,nje "ozaa raznih dobnih gru(a
7Gon!, 1371, 'ilo$e"i, 13378
< tije!noj "ezi !a uzra!to#, isk>s;<o >Aes;<>j> > <elikom
procen;> > saobraajnim ne:godama. <ti*aj i!ku!t"a !e naj"idnije
i!(olja"a na #la=e# uzra!tu, kada se ispolja<a i mladenaAka ne:relos;.
?!ku!t"o nije (ot(uno defini!ano, ali !e u !tati!tiki# raz#atranji#a
uzi#a kao d>=ina <o:aAkog s;a=a. Froj !aobraajnih i indu!trij!kih ne!rea
o(ada !a godina#a "o,nje i rada. ?z ilu!tro"anih (odataka 7dijagra# 1/8
"idlji"o je da neza"i!ni uti*aji i!ku!t"a i uzra!ta kod (rofe!ionalnih "ozaa
toko# radnog (erioda od d"ade!et do $ezde!et godina !t"araju W<M kri"u
ue!talo!ti nezgoda u to# (eriodu. < (oetno# (eriodu djeluje i!ku!t"o, a
u ka!nije# (eriodu uzra!t.
320
0(00
0(20
0(40
0(60
0(80
1(00
1(20
20 30 40 50 60
Godine
Dijagram )*. ;jero"atno dej!t"o i!ku!t"a i uzra!ta na nezgode toko#
radnog i !aobraajnog i!ku!t"a 75re!!Vell, Broggatt, 1303, 'ilo$e"i,
13378.
< (ogledu naAina djelo<anja isk>s;<a na saobraajne ne:gode
pos;oje iz"je!ne !(e*ifino!ti. a dijagra#u 10 je to (rikazano kao
(o!tu(no o(adanje broja nezgoda !a godina#a "o,nje. Aini !e da je ta kri"a
na o!no"u drugih i!tra,i"anja #nogo zakri"ljenija u (oetno# (eriodu kod
(rofe!ionalnih i o!talih "ozaa. <ti*aj i!ku!t"a je najizra,eniji na (oetku u
(r"oj godini "o,nje, a ka!nije njiho"i efekti o(adaju. :od (rofe!ionalnih
"ozaa u grad!ko# !aobraaju (r"a godina je najkritinija i ona je !koro tri
(uta rizinija od (ete godine "o,nje. a dijagra#u 10 je (rikazano kako
broj nezgoda o(ada !a (o"eanje# du,ine !ta,a (rofe!ionalnih "ozaa u
gra!koj "o,nji. @o je jo$ izrazitije kod grad!kih "ozaa (re#a neki#
(oda*i#a. 'la=i nei!ku!ni "ozai, u gradu, kratki# !ta,o# od nekoliko
#je!e*i ine nekoliko (uta "i$e nezgoda nego i!ku!ni "ozai.
327
0
5
10
15
20
25
30
35
40
3 6 9 12 15 18 21 35
ozaki sta! u godinama
"

v
o
z
a
a

s
a

n
e
z
g
o
d
a
m
a
Dijagram )6. 6dno! iz#e=u broja nezgoda i du,ine !ta,a grad!kih "ozaa
7'ilo$e"i i dr., 130/8
:arakter uti*aja i!ku!t"a najbolje !e uoa"a kod #la=ih "ozaa. <
ti# (oda*i#a na #la=i# "ozai#a !e "idi kako !azrije"aju !a godina#a
"o,nje i kako nezgode o(adaju !a (o"eanje# i!ku!t"a. a uzorku "ozaa
od 10-13 godina >s;ano<ljeno je blago opadanje broja ne:goda <o:aAa
poslije d<ije godine <o=nje 7dijagra# 178. ?!ti*anje o"og trenda je jae
nagla$eno kada !e do"ede u "ezu !a (oda*i#a o (re=eni# kilo#etri#a !a
godina#a. 1ako se koliAina <o=nje po<ea<a sa godinama/ ;o
jednos;a<no slijedi da broj ne:goda opada po kilome;rima ;okom
godina <o=nje. @ako d"o!truko "i$e nezgoda koje ine #u$kar*i u odnos>
na =ene po;iAe od ;oga @;o oni d<os;r>ko <i@e <o:e pa imaj> :a;o broj
ne:goda po kilome;rima. 'e=uti#, razlike #e=u (olo"i#a u (ogledu
(rekr$aja o!taju 9 dje"ojke Ae;<oros;r>ko Aine manje prekr@aja nego
m>@karci. 2a oba (ola, iako !e broj uinjenih (rekr$aja toko# tri godine
"o,nje (o"ea"a, ue!talo!t (rekr$aja o!taje i!ta jer !e (o"ea"a koliina
"o,nje, a u et"rtoj godini (rekr$aji o(adaju kod oba (ola. @oko# "o,nje
#la=i "ozai do!ta ue o nainu bezbjednije "o,nje, ali !e njiho"i !ta"o"i
(re#a !aobraajni# (ra"ili#a !(oro #ijenjaju.
321
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1 2 3 4
Godine
#
r
o
j
Dijagram )3. Froj !aobraajnih nezgoda i (rekr$aja "ozaa od 10-24
godine u odno!u na (olne razlike i godine 7Jarrington, 1372, 'ilo$e"i,
13378
-o"ezano!t nezgoda !a godina#a i!ku!t"a za"i!i i od uzra!ta kada
!e "ozai obua"aju. a #la=i# uzra!ti#a !e br,e !tie i!ku!t"o 7dijagra#
118. a dijagra#u !e "idi (rogre!i"ni uti*aj i!ku!t"a na inde` doga=aja kod
"ozaa razliitih dobnih gru(a 7inde` doga=aja (red!ta"lja !"e "r!te
nezgoda zbog kojih !u "ozai ka,njeni8. -okazalo !e da je (rilago=a"anje
"o,nji te,e i ini !e "i$e nezgoda toko# (r"ih (erioda !ti*anja i!ku!t"a,
ukoliko !e ka!nije (oelo !a obuko# u "o,nji. Stariji (ri obua"anju zrelije
ra!u=uju, ali to nije do"oljno u (oetni# (eriodi#a "o,nje gdje !e zahtije"a
"ei na(or i !(o!obno!t. Socijalna :relos; i liAnos; dolazi do izra,aja "i$e u
(eriodu kada je "e !teeno do"oljno i!ku!t"a.
323
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
0 1 2 3 4 5
ozako iskustvo u godinama
$
n
d
e
k
s

d
o
g
a
%
a
j
a
Dijagram )5. <ti*aj "ozakog i!ku!t"a na indek! doga=aja
7nezgode i (rekr$aji8 za razliite dobne gru(e nje#akih "ozaa
9 (re#a 'un!*hu, na"edeno od ShaVo"e, 1371.
Nta je to $to !ainja"a i!ku!t"o i do"odi do o(adanja nezgoda !a
godina#a "o,nje, nije do"oljno odre=eno. -ret(o!ta"ka da !e radi o "je$tini
"o,nje nije do"oljno (rih"atlji"a. <!tano"ljeno je da "ozai koji "oze trkaa
"ozila ine "i$e nezgoda nego obini "ozai, jer oni, iako i#aju
ne!raz#jerno bolju tehniku "o,nje, ini rizinije #ane"re. Stoga je
"jero"atnija (ret(o!ta"ka da !e !a godina#a "o,nje !tie (o!ebna
!aobraajna zrelo!t, koja je neza"i!na od fizike ili !o*ijalne zrelo!ti. .a
saobraajna :relos; !e i!(olja"a u sh<a;anj> i prilago?a<anj>
saobraajnoj si;>aciji. @o !e odno!i na !h"atanje kretanja i na#jere o!talih
ue!nika u razni# !aobraajni# !itua*ija#a, na !ti*anje "je$tine "o,nje (od
!(e*ifini# u!lo"i#a 7nou, (o ki$i, !nijegu8 i na druge oblike !aobraajnog
!azrije"anja.
1ao @;o se moglo :apa:i;i na dijagram> )5, kod #la=ih "ozaa
ne (o!toje bitne ra:like i:me?> m>@karaca i =ena u broju nezgoda, ako !e
uz#e u ob:ir njiho<a koliAina <o=nje. 'e=uti#, > odnos> na naAin
po@;o<anja saobraajnih pra<ila/ ;> s> ra:like oAe<idne jer se =ene <i@e
330
pridr=a<aj> saobraajnih pra<ila od m>@karaca. ?zgleda da o"aka"
odno!, u!tano"ljen kod #la=ih "ozaa, (o!toji i na drugi# uzra!ti#a. a
o!no"u !tati!tika u razni# ze#lja#a, m>@karci <i@e >Aes;<>j> >
proporciji ne:goda od =ena, naroito u onima koje s> ;e=e prirode.
'e=uti#, (o!toji tako=e nesra:mjeran odno! kod s<ih <o:aAa m>@karaca
> koliAini <o=nje, (o!ebno u te,i# !aobraajni# >slo<ima, > odnos> na
=ene <o:aAe. :ako ne (o!toje (re*izni !tati!tiki (oda*i u odno!u na
izlaganje (o kilo#etri#a "o,nje #u$kara*a i ,ena, to onda ni!u (oznate
(olne razlike koje nije !a#o akade#!ko (itanje. +ko (o!toje razlike,
(otrebni !u !a!"i# razliiti naini !uzbijanja posebno > naAin>
ob>Aa<anja.
-o!toje ek!(eri#entalni dokazi da iz#e=u #u$kara*a i ,ena i#a
ra:like > nekim sposobnos;ima i osobinama. aj"idnija razlika je u
Bi:iAkoj sna:i koja je d<os;r>ko slabija kod =ena nego kod m>@karaca
ili, ako !e (rikazuju u odno!u na tjele!nu te,inu, ;aj odnos je 67H > koris;
m>@karaca. @e razlike !e ne #ijenjaju !a uzra!to#. -ored razlike u Bi:iAkoj
sna:i i i:dr=lji<os;i/ pos;oje i:<jesne ra:like > br:ini odgo<ora i naAin>
obrade inBormacija i:me?> m>@karaca i =ena. M>@karci s> bolji >
br:ini odgo<ora i > percep;i<no C mo;ornim :adacima, gdje !u
infor#a*ije date (reko in!tru#entalnih (okazi"aa. S dr>ge s;rane =ene s>
bolje > r>Anoj spre;nos;i, gdje !e zahtje"aju Bini pokre;i prs;ij> i >
:adacima gdje se :ah;je<a obrada inBormacija preko simboliAnog i
seman;iAnog ma;erijala. 6($te je po:na;o da se =ene s<ih >:ras;a sporije
obua"aju i te,e !tiu (r"a i!ku!t"a u "o,nji.
'e=uti#, (olne razlike u !klono!ti za nezgode dolaze "i$e na
o!no"u razlika u osobinama liAnos;i i pona@anja. :od #u$kara*a !u
raz"ijenije o!obine karakteri!tine za "ozae koje ine e$e nezgode. <
!i#uliranoj "o,nji je na=eno da oni "oze bli=e sredi@njoj liniji, <o:e br=e i
sa <eom >Aes;alo@> >po;rebe pedale gasa. :od ,ena !u karak;eris;iAne
prije s<ega/ <ea opre:nos; i kri;iAnos; > saobraajnim si;>acijama sa
mnogo sporijom <o=njom. Stoga je "jero"atno #anja za!tu(ljeno!t ,ena u
te,i# !aobraajni# nezgoda#a. $ene mnogo <i@e po@;>j> saobraajne
norme :bog po;rebe be:bjednos;i i pra<ilnog od<ijanja saobraaja.
Druge line o!obine tako=e ih ine #anje !kloni# nezgoda#a. One manje
pij>/ imaj> <i@e saosjeanja i manje s> eks;ra<er;irane. <kratko, ako !e i
(ret(o!ta"i da (o!toji neka razlika u #anjoj !klono!ti ,ena "ozaa, onda !e
to (ri(i!uje ra:likama > osobinama liAnos;i, a manje > sposobnos;i.
331
-o$to !e (reko <ida (ri#a "elika koliina infor#a*ije u toku
"o,nje 7oko 30H8 to !u brojne <idne B>nkcije od posebnog :naAaja :a
sig>rnos; > <o=nji. 'e=uti#, e#(irij!ki (oda*i ni!u to u"ijek (ot"r=i"ali,
kada !u "idne funk*ije (o!#atrane kao neza"i!ne izolo"ane funk*ije. 2a
"o,nju je najznaajnije nekoliko funk*ija% <idno polje, opa=anje d>bine i
boje, adap;acija na ;am>, forije 7nain (o#jeranja onih jabui*a8 i
o$trina "ida.
;idno (olje je u iz"je!noj #jeri ogranieno iz "ozila. ;ei znaaj
i#a "idno (olje (ri razni# ukr$tanji#a i u drugi# !itua*ija#a, ali kolera*ije
$irine (olja !a nezgoda#a ni!u dale (ot"rdne rezultate. :on!tato"ano je ak
da na ra!kr!ni*a#a !udari ni!u u"ijek na onoj !trani na kojoj je "id
ogranien. eka i!tra,i"anja go"ore da !u izrazite <er;ikalne Borije u "ezi
!a "ei# broje# nezgoda. Poremeaj > opa=anj> boja !(ada u jednu od
naj"i$e (roua"anih funk*ija "ida !a nezgoda#a ili i(ak nije (oznat njen
odno! !a nezgoda#a. Do!ta i!tra,i"anja ukazuje da <o:aAi sa
poremeajem > opa=anj> boja nemaj> <i@e ne:goda nego os;ala
pop>lacija <o:aAa. <(rko! to#e, ona je jedna od !(o!obno!ti koja !e
te!tira kod "ozaa jer je njena uloga ne!u#nji"a za brzo i tano o(a,anje
!aobraajne !ignaliza*ije. 6(a,anje dubine na o!no"u binokularnog "ida je
(otrebno za (er*e(*iju ra!tojanja "ozila i za o(a,anje geo#etrije (uta.
-o$to !e binokularni# "ido# dubina o(a,a na krai# ra!tojanji#a, to
razlika iz#e=u jednog ili d"a oka u (ro*jeni dubine na "ei# ra!tojanji#a
ne (o!toji. aj"jero"atnije zato iz"je!ni rezultati (okazuju da !labiji
!tereo!ko(!ki "id nije u "ezi !a "eo# ue!talo$u nezgoda.
Jasnoa sa kojom e se <idje;i predme;i :a<isi od o@;rine
cen;ralnog i periBerijalnog <ida, $to je naj:naAajnija <idna B>nkcija.
Frojna i!tra,i"anja !tatike o$trine "ida !a nezgoda#a !u dala (o"oljnije
rezultate nego za druge "idne funk*ije. a=eno je da iz#e=u o$trine i
nezgoda (o!toje ni!ke kolera*ije, koje do!ti,u do 1.20. ?!to tako, (o!toje
(oda*i da "ozai !a !labijo# o$trino# i#aju "i$e nezgoda nego "ozai !a
dobro# o$trino# "ida. Skorija i!tra,i"anja !u (okazala da #e=u "ozai#a
!a tri i "i$e nezgoda !labu o$trinu binokularnog "ida i#a d"o!truko "i$e
"ozaa. 'e=uti#, za bezbjednu "o,nju je !igurno "a,nija dina#ika o$trina
"ida.
332
)4
-o!toji (otreba da !e kla!ine #jere "ida za#ijene #jera#a koje !u
"i$e u "ezi !a "o,njo#. 6(a,anje (okretnih tijela je !"akako bli,e !t"arnoj
!itua*iji "o,nje. 6!i# dina#ine o$trine "ida za "o,nju je znaajna i
!(o!obno!t brzog i tanog !kretanja (ogleda na infor#ati"nija (olja.
-oznato je da !e o!#atranje "idne !*ene !elekti"no "r$i jer (o!toji
diferen*ijalna o!jetlji"o!t u *entru i na (eriferiji #re,njae. -otrebna je
iz"je!na "je$tina u to# "idno# (retra,i"anju koja !e !tie "je,banje#. @a
!(o!obno!t brzog i tanog !kretanja oiju na odre=ena #je!ta "idnog (olja
!e #o,e #jeriti. a=eno je da oni koji !u na te!tu !(oriji u !kretanju oiju
na *ilje"e, koji !e ja"ljaju neoeki"ano na (eriferiji (olja i#aju "i$e
nezgoda. a=eno je da !u nezgode koje !e nou doga=aju u "ezi !a o$trino#
"ida (ri ni!ko# ni"ou o!"jetljenja, a ne (ri dne"no# ni"ou o!"jetljenja. S"e
to go"ori da !u "idne !(o!obno!ti, koje !e #jere !(e*ifini# te!to"i#a
(o"ezane !a (o!ebni# ti(o"i#a nezgoda.
-o$to je u(ra"ljanje "ozilo# (er*e(ti"no 9 #otorna "je$tina,
>loga psihomo;ornih sposobnos;i je :naAajna. Frojna i!tra,i"anja !u
(ot"rdila da !u !lo,ene psihomo;orne sposobnos;i <isoko po<e:ane sa
ne:godama.
S druge !trane, (o"ezano!t iz#e=u "re#ena reak*ije i nezgoda je
!laba. :ada !e ukljue no"i #o#enti u "re#enu reak*ije kao
(ra"o"re#eno!t odgo"ora na ue!tale !ignale, dakle, a!(ekt budnog
(ona$anja ili reak*ije na "i$e !ignala, onda je (o"ezano!t !a nezgoda#a
"ea. Posebno <rijeme reakcije #o,e da i#a (rogno!tiku "rijedno!t ako
!e (o!#atra uzaja#ni odno! iz#e=u (er*e(ti"nih i #otornih ele#enata koji
ga ine.
333
CIVILIZACIJA I SAOBRAAJNA
KULTURA
334
(&"%A(JA SAOBRAAJNA 1,".,RA
)ije ci<ili:acija dolazi od latin!ke rijei civilitas, $to znai
uljudno!t, ugla=eno!t.
33/
5i"iliza*ija dana! znai uku(no!t !"ih "je$tina, znanja, obiaja,
#i!aonih i u#jetnikih u"jerenja te (ogleda do kojih je (ojedina ze#lja
do!tigla dugotrajno# borbo# (roti" (rirodnih i dru$t"enih !naga ot(ora
kroz "jeko"e.
)ije k>l;>ra dolazi od latin!ke rijei cultura* $to znai gajenje/
obra?i<anje/ >sa<r@a<anje/ njego<anje ili oplemenji<anje.
:ultura je uku(no!t #aterijalnih i duho"nih "rijedno!ti koje je
o"jek !t"orio u !"ojoj dru$t"eno - i!torij!koj (rak!i radi !a"lada"anja
(rirodnih !ila, raz"oja (roiz"odnje i rje$a"anja dru$t"enih zadataka uo($te.
1>l;>ra je uku(no!t !"ih ljud!kih ;<ore<ina, !"ih oblika i
sadr=aja =i<o;a u odre=eni# (rirodni# i geograf!ki# u!lo"i#a. 6na je
ba:iAni !o*io - (!iholo$ki (oja# koja !adr,i, (o i!tra,i"anji# i
!i!te#atiza*iji kulturolo$kih feno#ena, "i$e obla!ti ,i"ota ljudi%
jezik,
#aterijalne karakteri!tike dru$t"a,
obrazo"ni i kulturni ni"o i !tandard ,i"ota,
u#jetno!t i #itologija,
(orodino i dru$t"eno (ona$anje 7!kla(anje brako"a, njego"anje
dje*e, higijena, odno! (re#a !tari#a i bole!ni#a, odno! (re#a
#rt"i#a i dr.8,
!i!te# "rijedno!ti 7"redno"anje rada, no"*a i dr.8,
obli*i u(ra"ljanja (a i nain rato"anja...
<(ra"o taj karakteri!tian nain organizo"anja ,i"ota - !til ,i"ota,
!i!te# 7!kri(t8 (ona$anja i "rijedno!ti koje !e !tiu toko# ,i"ota gru(a,
kolekti"a i #a!a i koje !e (reno!e !a genera*ije na genera*iju kao k>l;>rno
naslje?e, ine k>l;>rno obilje=je odre?enog kolek;i<i;e;a.
330
:ultura je jedan od najznaajnijih Bak;ora socijali:acije lino!ti i
in;ernali:acije odre=enih "rijedno!ti, jedno od najbi;nijih socijalnih
obilje=ja koje znaajno, u (ro*e!u na!tajanja i odra!tanja, utie na
(!iho!o*ijalni (rofil lino!ti odre=ene kulture. 1>l;>ra je osno<a !"ih
drugih !o*ijalnih obilje,ja - !o*ijalnih !ta"o"a, !h"atanja i intere!a,
(redra!uda, ja"nog #jenja... men;ali;e;a odre=enog kolekti"iteta.
Men;ali;e; (odrazu#ije"a sk>p kolek;i<nih osobina i sklonos;i
jednog naroda, !tano"ni$t"a na odre=eno# (ro!toru, etniki i "jer!kih
zajedni*a i drugih kolekti"iteta. @o je odnos prema sebi/ (re#a dr>gima i
(re#a rad>. 6no $to je karakter za (ojedni*a, to je #entalitet za gru(e
ljudi. 'entalitet (roizilazi iz kulture, ali !e on modiBik>je u odre=eni#
(rirodni# i dru$t"eni# u!lo"i#a.
1>l;>ra i men;ali;e; i#aju niz razliitih obilje=ja, niz razliitih
reBleksija na ljud!ke in;erakcije/ kom>nikacije/ s;ilo<e =i<ljenja i skrip;
pona@anja koji !u razliiti# ni"oi#a u!kla=eni iKili neu!kla=eni !a o($ti# i
!(e*ifini# dr>@;<enim normama/ !i!te#o# "rijedno!ti, intere!i#a,
(otreba#a, a!(ira*ija#a, te,nja#a i dr. koje #ogu uzroko"ati konflikte,
!ukobe, ugro,a"anje ljud!kih (ra"a i !loboda, #aterijalnih dobara i
egzi!ten*ije 7'ili, +. 200/.8.
:ulturu ine d"a #e=u!obno (o"ezana (odruja - #aterijalna i
duho"na $to ini neod"oji"u #aterijalnu i duho"nu kulturu.
Ma;erijalna kultura obuh"aa !red!t"a za (roiz"odnju i o!tale
#aterijalne t"ore"ine, a d>ho<na uku(no!t rezultata nauke, u#jetno!ti i
filozofije, te #oral i obiaje.
Ao"jeko"a i!torija je i i!torija njego"e kulture. )az"oj kulture u
#nogo#e za"i!i o (roiz"odni# !naga#a, iako #aterijalni i kulturni
na(redak ni!u u"jek u i!to# raz#jeru niti !e "re#en!ki (okla(aju. S"ako#
dru$t"eno# !i!te#u odgo"ara i odgo"arajua kultura.
1>l;>ra i ci<ili:acija nerazd"oji"i !u (oj#o"i, ali tehnika ili
#aterijalna *i"iliza*ija ni!u i!to"re#eno i kultura.
Saobraajna kultura dio je kulture uo($te, kao i !te(ena *i"iliza*ije u
neko# dru$t"u 7;e!elino"i 9 :i$i, 13128.
337
Saobraajnu kulturu ine #e=u!obni odno!i !"ih ue!nika u
!aobraaju, njiho"e ko#unika*ije, tran!ak*ije (oruka, u!luga, (a,nje,
za$tite i !(orazu#je"anja.
Saobraajna kultura je dio o($te kulure #entaliteta i *i"iliza*ij!kog
ni"oa dru$t"ene zajedni*e jednog lokaliteta, regije ili regiona. 6na je "i!oko
kore!(odentna !a kulturo# i !tilo# ,i"ljenja koji je znaajno deter#ini!an
(ro*e!i#a do,i"lja"anja, reago"anja i !kri(to# 7#odeli#a, obra!*i#a...8
(ona$anja.
< !aobraajni# !itua*ija#a, o"jek !(e*ifino reaguje u u!lo"i#a
do#inantne brzine, !nage "ozila i karakteri!tika (uta. < ti# !lo,eni#, e!to
trau#at!ki# !itua*ija#a koji#a je "eina "ozaa (od tenzijo#, na(oro#,
rizi*i#a i o(a!no!ti#a, ljudi reaguju spon;ano "i!oko (o"ezano !a o($to#
kulturo#. 'o,e !e rei da "eina ljudi "ozi auto#obil onako kako ,i"i.
Dakle, !"e !"oje o!obine (rojektuje i i!(olja"a u ti# !lo,eni# u!lo"i#a.
Saobraajna kultura !e #anife!tuje u odno!i#a%
"oza (re#a "ozauE
"oza (re#a (je$aku 7(o!ebno ranji"i# ue!ni*i#a u
!aobraaju - dje*i, !tar*i#a, in"alidi#a8E
"oza (re#a bi*ikli!ti#a, #oto*ikli!ti#a i za(regiE
"oza (re#a ,i"otinja#aE
"oza (re#a "oziluE
"oza (re#a (ute"i#aE
"oza (re#a (ro(i!i#a i (ra"ili#aE
"oza (re#a !a#o# !ebi.
Dakle, kulturno o(ho=enje (re#a drugi# ue!ni*i#a u !aobraaju
je ne(i!ani - (onekad i (i!ani zakon (ona$anja i bezbjedno!ti u !aobraaju.
:ultura (ona$anja u !aobraaju (odrazu#ija"a korektne, (a,lji"e i
dobrona#jerne odno!e ue!nika u !aobraaju radi njiho"e bezbjedno!ti i
bezbjedno!ti #aterijalnih dobara. :ljuni faktor bezbjedno!ti i Kili
331
!aobraajnih nezgoda je o"jek ija !aobraajna nekultura je "idlji"a tek (ri
kata!trofini# (o!ljedi*a#a u !aobraajni# nezgoda#a.
6!no"i zadatak (riliko# o!(o!oblja"anja ljudi razliitog uzra!ta i
(!iho - !o*ijalnog !tatu!a i obrazo"anja za ue!nike u !aobraaju u ok"iru
!tila ,i"ljenja, je !ti*anje znanja, "je$tine i k>l;>rnih na<ika koje !u
(ri#arne za efika!no funk*ioni!anje u !aobraaju kao o!no"e zdra"og
,i"ljenja.
Saobraajna kultura !e za!ni"a na adek"atnoj, !"eobuh"atnoj i
k"alitetnoj ed>kaciji >Aesnika u saobraaj>.
S;ra;egija sa<remenog saobraaja i be:bjednos;i !"ih ue!nika i
#aterijalnih dobara i !aobraajne kulture #o,e !e (lanirati, odr,ati i
o!na,i"ati k<ali;e;nom i blago<remenom ed>kacijom >Aesnika, a
(o!ebno onih naj#la=ih ue!nika 9 dje*e i #aloljetnika.
>D<:+5?G+ <A>S?:+ < S+6F)+I+G<
Do#i#antni faktor u bezbjedno!ti !aobraaja je Ao<jek, !"ih
(!iho!o*ijalnih !tatu!a, a (o!ebno djeca koja !u najAe@e >gro=ena ili !u
(ak ue!talije =r;<e > saobraaj>. 2bog toga je primarna po;reba
adek<a;na i blago<remena ed>kacija djece 9 naj#la=ih ue!nika u
!aobraaju.
>dukati"ne #jere !e "e dugo !#atraju !red!t"i#a uz (o#o koji
dje*a ue kako da budu bezbjednija u !aobraaju. 2naajna !red!t"a !u bila
(o!"ei"ana izradi, raz"oju i realiza*iji edukati"nih (rogra#a. a,alo!t,
dana! (o!toji $iroko ra!(ro!tranjeno #i$ljenje da tak"a eduka*ija ne (o!ti,e
rezultate koji !u od nje oeki"ani i da (o!toje ogranienja u to#e $ta !e !
njo# #o,e (o!tii. O<aka< s;a< bi mogao obe:<rijedi;i :naAaj ed>kacije
i prebaci;i pa=nj> prema in=enjerskim i gra?e<insko C ;ehniAkim
mjerama. @o bi (red!ta"ljalo "eliku gre$ku jer !e i!tra,i"anje#
(!ihofizikih i !o*ijalnih karakteri!tika dje*e i #aloljetnika i njiho"og
(ona$anja u !aobraaju, kao i (roua"anje# is;ra=i<aAkih rado<a
ra:<ojne psihologije, uoilo da !u u tradio*ionalno# (ri!tu(u !aobraajne
eduka*ije dje*e injene odre=ene gre$ke. 4re$ke (a i zablude u
!aobraajnoj eduka*iji dje*e u!lo"ili !u da !e znaajna !red!t"a tro$e na
333
(rogra#e koji ne (olaze od (otreba dje*e (a !a#i# ti# i ne #ogu ni dati
adek"atne rezultate.
-o!toje gre@ke u "ezi !a *ilje"i#a saobraajne ed>kacije.
-r"i (roble# koji !e ja"lja kod eduka*ionih (rogra#a kod na! i u
!"ijetu, (red!ta"lja pos;a<ljanje cilje<a. erealno je oeki"ati u!(jeh bilo
kojeg eduka*ionog (rogra#a ukoliko on nije za!no"an na Ais;im i
eksplici;no Borm>lisanim C opera;i<nim Dkonkre;nimE cilje<ima.
2bog ne(re*izno!ti i uo($teno!ti *ilje"a eduka*ije, e!to !e dolazilo
do pris<ajanja re:>l;a;a be:bjednos;i saobraaja od s;rane krea;ora
;ak<ih programa. S#anjenja u broju nezgoda kao i broj !tradale dje*e
neo(ra"dano !u (ri(i!i"ani (o#enuti# (rogra#i#a. -a,lji"o# analizo#
ut"r=eno je da !#anjenje broja nezgoda dje*e nije u!lo"ljeno !a#o
k"alitetno# !aobraajno# eduka*ijo# i (ra"ilni# (ona$anje# dje*e u
!aobraaju, "e i zbog :naAajnog smanjenja i:lo=enos;i djece saobraaj>
u e#u !u (o!ebnu ulogu i#ali roditelji. 6ni !u !h"atili koliko# riziku !u
dje*a izlo,ena u !aobraaju, (a !u #anje (re(u$tali dje*u rizi*i#a, tj.
!#anjili !u njiho"o izlaganje rizini# !aobraajni# !itua*ija#a. @ako !e
!#anjio i broj !tradale dje*e. 6!i# toga, roditelji !u (oeli "i$e radi;i sa
djecom 9 obe:bje?i<a;i ih, po>Aa<a;i i ra:<ija;i osjeaj >gro=enos;i i
opre:nos;i 9 raz"ijati !h"atanja, !ta"o"e i !aobraajnu kulturu.
Do!ada$nji 7tradi*ionalni8 (rogra#i kod na! a i u !"ijetu, pos;a<ljali
s> samo najop@;iji cilj, kao $to je, smanjenje ne:goda. @aka" *ilj dobro
z"ui, ali je (re"i$e >op@;en da bi dobio ulogu opera;i<nog ed>kacionog
cilja.
6!i# toga, na$iroko (rih"aen i (oten*iran drugi uo($teni *ilj
!aobraajne eduka*ije je (odrazu#je"ao i:bjega<anje opasne si;>acije i
be:bjedno pona@anje djece. @ak"i *ilje"i !u djeli#ino razu#ni i za
odra!le, ali ne i za dje*u. @aka" *ilj ne (o#a,e #nogo kreatori#a
eduka*ionog (aketa niti u!(je$noj !aobraajnoj eduka*iji zbog toga $to !e
ne zna @;a podra:>mje<a be:bjedno pona@anje, (o!ebno kod dje*e.
Dakle, for#uli!ani *ilje"i treba da budu $to konkre;niji C
opera;i<niji. < (roti"no# nee#o #oi da o*jeni#o da li !u *ilje"i
o!t"areni, niti bi #ogli "idjeti $ta dalje initi radi o!t"arenja tak"ih *ilje"a.
'e=uti#, nije jedini (roble# !a#o uo($teno!t *ilje"a !aobraajne
eduka*ije dje*e. @a#o gdje !e u (rogra#i#a (o!ta"ljalo "i$e o(erati"nih
*ilje"a, "eina njih !e ba"ila pobolj@anjem djeAijeg :nanja u "ezi !a
!aobraaje#, ali ne i for#iranje# adek"atnih sh<a;anja i s;a<o<a (re#a
340
bezbjedno!ti ue!nika u !aobraaju. Predpos;a<ljalo se da e promjene >
:nanj> ili s;a<o<ima do<es;i do promjena > s;<arnom pona@anj> >
saobraaj>. -rak!a je (okazala da do toga u !t"arno!ti ne dolazi u
(otrebnoj #jeri, i da ne pos;oji :naAajna direk;na <e:a i:me?> :nanja i
pona@anja. < (rak!i !u i!tra,i"ai, (o!#atrajui 7i !ni#ajui8 dje*u koja
(o!jeduju znanje iz !aobraajnih (ro(i!a i (ra"ila, (ri (rela!ku kolo"oza
do$li do :aklj>Aka da se ona ni@;a dr>gaAije ne pona@aj> od dr>ge djece
koja ;ak<o :nanje ne posjed>j>.
%aklj>Aak je da ;reba :naAajnije >;ica;i na njiho<o pona@anje >
odnos> na :nanje koje ;reba pr>=i;i samo > onoj mjeri koliko je ;o
neophodno. -o!ebno je bitno rano raz"ijanje sh<a;anja i s;a<o<a u "ezi !a
bezbjedno!ti kod dje*e koja (odrazu#ije"aju, (ored sa:najne i
emocionaln> 7do,i"ljajnu8 i <oljn> ko#(onentu.
2bog !"ega o"oga (o!ta"lja !e ozbiljno (itanje u "ezi !a
"rijedno!ti#a i k"alitetu "eeg dijela tradi*ionalne !aobraajne eduka*ije
dje*e.
-itanje je i koji !u to konkretni 7o(erati"ni8 *ilje"i koje bi trebalo
for#uli!ati i realizo"ati u ok"iru !aobraajne eduka*ije dje*e.
Dakle, (otrebna je (ra"ilnija for#ula*ija *ilje"a !aobraajne
eduka*ije dje*e.
ajbolji i najin!(irati"niji (ut njihi"og odre=i"anja je anali:a
s;a;>sa i >loge dje*e kao (je$aka, zati# analiza ko#(onenata "je$tina i
!trategija koje !u (otrebne da bi !e dijete #oglo !uoiti !a razliiti#
!aobraajni# (roble#i#a.
)azu#ije"anje <je@;ina i s;ra;egija po;rebnih :a in;erakcij> >
saobraaj> je oigledna o!no"a za raz"oj eduka*ionih *ilje"a. (r., ako bi
se mo"lo pokaati da kod djece nedostaju vje/tine potrebne a suo%avanje
sa odre4enimsaobraajnim adatkom, onda bi odgovaraju-i cilj mogao
,iti uenje tih vje#tina.
-ored toga, kori!no!t "je,bi 7treninga8 za"i!i od !te(ena
(!ihofizikog raz"oja dje*e. 'ogue je raz"ijati !a#o neke ograniene
!trategije koje bi odgo"arale ni"ou "je$tina dje*e.
< krajnje# !luaju, #o,e biti neo(hodno (re(oruiti da !e djeca
>op@;e ne s>oAa<aj> sa odre?enim saobraajnim :adacima. 'e=uti#,
!"e tak"e odluke treba da budu bazirane na "r!ti# e#(irij!ki# (oda*i#a u
341
"ezi !a "je$tina#a koje dje*a (!jeduju u odre=eno# dobu 7godina#a8 u
koji#a je !ti*anje tak"ih "je$tina #ogue.
Poka:alo se da je za !ti*anje tih "je$tina bitnije (redhodno !teeno
!aobraajno i!ku!t"o dje*e nego njiho"a hronolo$ka dob.
Dokazano je, da je pje@acima po;reban Ai;a< ni: neophodnih
7bitnih8 <je@;ina :a be:bjedno s>oAa<anje sa saobraajem. 6na tako=e
#oraju da naue da te "je$tine !trate$ki (ri#jenjuju na (utu. @ako=e treba
za(aziti da e #nogi zada*i zahtije"ati (ri#jenu nekoliko o!no"nih
7funda#entalnih8 (!iholo$kih "je$tina i !(o!obno!ti, i!to"re#eno.
+nalizo# (je$akog zadatka, do$lo !e do sljedeih <je@;ina i
s;ra;egija koje !u neo(hodne za bezbjedno ue$e dje*e u !aobraaju%
De;ek;o<anje slo=enih saobraajnih si;>acija. Detek*ija
ob>h<a;a ni: osno<nih procesa kao @;o s> selek;i<na pa=nja/ <i:>elno
pre;ra=i<anje/ o;pornos; na ome;anje/ koordinacija <i:>elnih i :<>Anih
inBormacija/ kao i percepcija be:bjednog ili opasnog mjes;a :a
prela:ak.
&i:>elna procjena <remena. 6d (je$aka zahtije"a da odredi
(ra"a* i brzinu kretanja "ozila kako bi !e (ro*ijenilo "rije#e do
e"entualnog udara. 6"o# (ro*jeno# !e dobija infor#a*ija o ra!(olo,i"o#
"re#enu za (relazak uli*e.
1oordinisanje inBormacija i: ra:liAi;ih pra<aca. -je$a*i
!e rijetko !reu !a !aobraeje# iz !a#o jednog (ra"*a. -ro*jena "re#ena i
o!tale (ro*jene #oraju biti done$ene u odno!u na "ozila koja !e kreu iz d"a
ili "i$e (ra"a*a. %a o<o je po;rebna sposobnos; od<ajanja inBormacija/
njiho<o memorisanje/ koordinisanje i in;egrisanje.
1oordinisanje percepcije i akcije. 6"o (odrazu#ije"a
#oguno!t (o"ezi"anja infor#a*ija o ra!(olo,i"o# "re#enu za (relazak
uli*e !a infor#a*ijo# o (otrebno# "re#enu. -otrebno "rije# za"i!i od
(!iho - fizikih karakteri!tika (ojedin*a, kao i !(oljnih faktora koa $to je
$irina kolo"oza, oznaka, ue!talo!ti kretanja "ozila...
342
Dakle, cilj saobraajne ed>kacije djece je ob>Aa<anje djece o<im
pje@aAkim <je@;inama i njiho<a s;ra;e@ka primjena. Osim ;oga/
najno<ija is;ra=i<anja >ka:>j> da je neophodno i s;<aranje po:i;i<nih
s;a<o<a prema sops;<enoj i ;>?oj be:bjednos;i kao i po:na<anje
e;iologije saobraajnih ne:goda od s;rane ed>ka;ora djece.
-o!tojale !u gre@ke i :abl>de > dosada@njim pris;>pima >
saobraajnoj ed>kaciji djece.
-r"a :abl>da je Dda je !"aki edukati"ni (rogra# koji !e ba"i
!aobraajno# bezbjedno$u dje*e !a# (o !ebi dobar, !a#o zato $to !e ba"i
bezbjedno$u dje*eD. Dobar ed>kacioni program je onaj koji, i#a u "idu
psihoBi:iAke karak;eris;ike i po;reb> djece i koji predla=e mjere kojima
bi se realno os;arila be:bjednos; djece > saobraaj>.
@radi*ionalni (rogra#i eduka*ije "ariraju u odno!u na #etode
njiho"e realiza*ije ali !u e!to jednoobrazni !adr,aji. , <eini sl>Aaje<a
cilj je djeci pr>=i;i op@;e :nanje o saobraajnom okr>=enj> i ra:<ija;i
im s;a<o<e o be:bjednos;i > saobraaj>. deja je da djeca pr<o ;reba da
ra:<ij> jedan op@;i koncep;>alni ok<ir/ i da e onda ona biti u !tanju da to
(ri#jene na "i$e realnih !aobraajnih !itua*ija. 6"o je dedukti"ni (ut tj.
uenje ide od o($teg ka !(e*ifino#. O<o je po;p>no pogre@no. 6"aka"
!ta" (roti"rjei !"akoj teoriji uenja i raz"oja djeteta. S"e teorije !e !la,u u
to#e da !e uenje od"ija u !u(rotno# !#jeru tj. od !(e*ifine, konkretne
!itua*ije ka (o!ebnoj elabora*iji, o($teg kon*e(tualnog znanja 7indukti"ni#
(ute#8. @o (odrazu#ije"a (rin*i( pos;>pnos;i/ (rin*i( odmjerenos;i
(re#a uzra!tu i (rin*i( oAiglednos;i > ed>kaciji djece.
< "eini ze#alja >"ro(e (a i kod na! bio je (ri#jenji"an
edukati"ni !adr,aj za!ni"an na #etoda#a i tehnika#a obuke kroz
(reda"anja u uioni*i. 6(ti#alan je (ut u uenju (o (rin*i(u% DStani 9
(ogledaj 9 o!lu$ni 9 raz#i!liD S;opT C "ookT C "is;enT C .hinkT 6"ak"i
(ri!tu(i !u za!no"ani na tz". Dzlatni# (ra"ili#a didaktikeD. 6nog trenutka
kad dje*a naue ta (ra"ila, ona bi trebalo da (o!tanu !(re#na za !uoa"anje
!a "eino#, ako ne i !"i# !aobraajni# !itua*ija#a. 6"a (ret(o!ta"ka !e
(okazala netano#. 6"a !trategija pos;aje neprikladna kada se s>oAi sa
343
kompleksnijim saobraajnim si;>acijama. ?ako i odra!li te,e ka to#e da
ka,u da je na"edeni (rin*i( (ra"i nain za (relazak uli*e, injeni*e go"orfe
o to#e da odra!li ugla"no# raz"ijaju !a!"i# razliite !trategije za
!uoa"anje !a !aobraaje# i rijetko !e (ona$aju u !kladu !a ti# (rin*i(o#.
,Ae@e > saobraaj> je > sklad> sa indi<id>alnim i gr>pnim s;ilom
=i<ljenja i skrip;om pona@anja.
6!i# toga, o"i (rogra#i !u !e "eino# za!ni"ali na uenju
(ra"ila i radu u uioni*i. )ad u uioni*i nije (ogodan za !ti*anje
neo(hodnih (je$akih "je$tina. )ad u uioni*i je djeli#ino (ogodan za
uenje (ra"ila i (ro(i!a, zati# za obna"ljanje onoga $to je naueno u (rak!i,
za odre=ene "r!te ra!(ra"a u *ilju $irenja kon*e(tualnog razu#ije"anja i !l.
Da bi obja!nili zbog ega uenje (jae$akih "je$tina u uioni*i !#atra#o
ne#ogui# , na(ra"ie#o jednu analogiju koja !e #o,e !#atrati
korektno#. 2a#i!li#o da (ola,e#o za "ozaki i!(it. ?n!truktor na! !#je$ta
u klu(e. 6bja$nja"a na# !"e o "ozilu i njego"o# nainu rada, !"e o
!aobraaju i njego"i# karakteri!tika#a, !"e o o"jeku i njego"i# (!igo -
fiziki# karakteri!tika#a, !"e o !aobraajni# (ro(i!i#a i na kraju !"e o
tehni*i "o,nje. -o!ta"lja !e (itanje% DDa li e#o na o!no"u znanja iz !"ega
nabrojanog biti !(re#i da !jedne#o u "ozilo i da !e !uoi#o !a
!aobraaje#LD. 6dgo"or !e !a# (o !ebi na#ee. Slijedi (itanje% D2a$to !e
onda od dje*e, koja !u #anje !(o!obna za !uoa"anje !a !aobraaje# od
na!, oekuje ne$to drugo^D. Dakle, dje*a treba da do,i"lja"aju (ri#jerene
!aobraajne !itua*ije i da u nji#a ue (ona$anja.
@radi*ionalni (rogra#i !e za!ni"aju na da"anju "erbalnih
in!truk*ija koje ni!u (ogodne za dje*u #la=u od !eda# godina. ;erbalne
#etode (o#a,u !a#o ta#o gdje !u "r!to foku!irane na (ona$anje koje
treba da u!"oji. Aak i tada doi e do znaajnih (ote$koa. -r"o, jezik i
(oj#o"i koji !u kori$eni #ogu da budu iz"an razu#ije"anja dje*e, iako !e
ine i!(ra"ni# za odra!le. (r., pri istraivanju rije%i i pojmova koje
sadre materijali kori/eni a u%enje saobraajne bebjednosti u
Eolandskim /kolama, na4eno je da uobi%ajeno kori/ene rije%i kao /to je
8pje/ak8 ili 8trotoar8 %esto su neraumljive a djecu. Ae!to !u i "erbalne
in!truk*ije (re"i$e uo($tene da bi !e (renijele na djeije (ona$anje. -ri#jer
Dbudi (a,lji"^D je ba$ taka". :ak"o !e tano (ona$anje (odrazu#ije"a (od
rijei#a Dbudi (a,lji"^DL
344
Druga in!truk*ija koja !e e!to daje dje*i je da D(ogledajuD (rije
(rela!ka uli*e. ? o"ak"a in!truk*ija je neodre=ena. Djete #ora #nogo
(re*iznije da zna $ta da gleda i #ora da i#a ja!nu ideju $ta treba da radi na
o!no"u onoga $ta je "idjelo.
Drugi "a,an (roble# !a "erbalni# (ra"ili#a i (ro*edura#a je $to
dje*a e!to i#aju te$koe u odre=i"anju odgo"arajueg (ona$anja koje
!lijedi iz "erbalne in!truk*ije.
-rogra#i eduka*ije dje*e !u na!tali iz raznih inter(reta*ija
-iageto"e teorije, (re#a kojoj !u odluke dje*e u !aobraaju ograniene
njiho"i# uzra!to# i ni"oo# #entalnog raz"oja. @o (raktino znai da
tradi*ionalni (ri!tu( (odrazu#ije"a da #noge od (je$akih "je$tina kod
dje*e ne #ogu biti (obolj$ane kroz eduka*iju !"e do do!tizanja odre=enog
uzra!ta. < !t"ari, o!no"ni dijelo"i teorije raz"oja !ad!r,e "eliki broj
karakteri!tika koje (rilino ubjedlji"o obja$nja"aju za$to !u (ri!tu(i kroz
(raktinu obuku u!(je$ni i za$to (ri!tu( za!no"an na uenju kroz
(reda"anja nije u!(je$an.
@radi*ionalni (rogra#i !u za!ni"ani na generaliza*iji u
(reno$enju znanja. 'e=uti# u o!#i$lja"anju #a kog (rogra#a obuke, treba
obratiti (a,nju na obi# do kojeg #o,e#o oeki"ati da !e !(o!obno!ti,
nauene u jedno# kontek!tu uo($teno, (rene!u na druge. Dokazi u(uuju
na tenden*iju da !e znanje dijeli na "i$e !e(aratnih dijelo"a. -rijelaz !a
jednog zadatka na drugi je #ogu, ! ti# $to oni #oraju biti #e=u!obno
funk*ionalno !lini. Stari (rogra#i bezbjedno!ti u !aobraaju
(ret(o!ta"ljaju da e dje*a !(ontano (renijeti !aznanja !teena u jedno#
kontek!tu 7u uioni*i8 na (ona$anje u drugo# kontek!tu 7u !aobraaju8 $to
je neo!no"ano, ne !a#o kroz teorij!ke "e i kroz e#(irij!ke dokaze.
2akljuak je da bi bilo daleko u!(je$nije !ti*anje znanja i !ta"o"a "r$iti od
!a#og (oetka u okru,enju u koje# e nauno biti u(otrebljeno tj u
!aobraaju ili na (ri#jereni# (oligoni#a.
?ako je prela:ak >lice, gdje (o!toji "izuelna (re(reka koji je e!t
faktor u nezgoda#a (je$aka, (ogoto"o dje*e 9 roditelji, uitelji, ek!(erti
!aobraajne bezbjedno!ti, na"odei najbitnije "je$tine (otrebne za (relazak
uli*e, izbor #je!ta !a dobro# "idlji"o$u !u zane#ari"ali. < tradi*ionalni#
(rogra#i#a, kad !e ba"e o(a!ni# #je!ti#a za (relazak (uta, !e i!tie%
34/
D-rije nego $to !e krene u (rela,enje (uta, ukoliko ne#a (relaza, (a!arele ili
drugih objekata za bezbjedan (relezak, (r"o treba (ronai bezbjedno
#je!toD. 'e=uti#, i!tra,i"anja (okazuju da !u dje*a znaajno ograniena u
!(o!obno!ti#a da (re(oznaju o(a!ne loka*ije. Dje*a drugije do,i"lja"aju
o(a!na #je!ta. <koliko dje*a #ogu "idjeti "ozilo bilo gdje u blizini, ona
o*jenjuju da to #je!to #o,e biti o(a!no. Sa druge !trane, ako !e ni jedno
"ozilo ne #o,e "idjeti, dje*a o*jenjuju da je #je!to bezbjedno. -re#a to#e,
loka*ija u kojoj je dje*i (ot(uno o#etan (ogled !e e!to !#atra
bezbjedno#. 'la=a dje*a uo($te ne u!(ije"aju da !h"ate za$to !e tak"a
#je!ta !#atraju o(a!ni# >pra<o zato $to ni jedno "ozilo ne #ogu "idjeti.
<ti!ak je da !u !e dje*a u o"i# !tudija#a o!lanjala na (ra"ila koje# !u bila
nauena, a ono gla!i Dne (relazi ako #o,e$ "idjeti da nailazi "oziloD. +ko !e
ni jedno ne #o,e "idjeti, ona !u jedno!ta"no (ret(o!ta"ljala da ni jedno
"ozilo i nije (ri!utno. Sa#o !tarija dje*a #ogu uoiti o(a!no!t u tak"i#
!itua*ija#a i (redlo,iti kao rje$enje (o#jeranje (relaza na !igurniju
(ozi*iju. jih !"akako treba nauiti kako da (ra"e tak"e odluke, i jo$ u
ranoj fazi i# dati o!no"u u (je$ako# (ona$anju.
;eliki broj dje*e !trada zato $to nekontroli!ano 7Dbezgla"oD8
i!tra"a na uli*u. 'e=uti#, doga=alo !e i dje*i koja !u DgledalaD da !u
!tradala. 4re$ka !e (oja"ljuje iako je in!truk*ija Dgledanja !"udaD.
eo!(o!oblja"anje dje*e je do(rinijelo "i!okoj !to(i nezgoda koja !e
ja"ljaju na ra!kr!ni*a#a. 'o,e !e uiniti da je do"oljno jedno!ta"no rei
djeci da Lgledaj>L <i@e. -roble# je u to#e $to je dje*i (otrebna #nogo
ja!nija ideja o to#e $ta bi trebala da gledaju 7tra,e8. ije to !a#o (itanje
obezbje=enja u!#jera"anja gla"e u (ra"o# !#jeru. @o je (itanje
(ode$eno!ti na (rije# infor#a*ije koja je (otrebna radi odgo"arajue
(ro*jene. @a infor#a*ija je za dje*u ne(oznani*a i ona e!to ne razu#iju na
$ta !e #i!lilo kada i# je reeno da DgledajuD. -onekad !e ini da ona !a#o
(rolaze kroz neku "r!tu rituala okretanja gla"e !a jedne !trane na drugu.
;i=ena !u dje*a koja "rlo redo"no okreu gla"u ali tak"o# brzino# da ne
(o!toji $an!a da bilo $ta regi!truju. @ak"o (ona$anje ilu!truje uobiajenu
tenden*iju dje*e da (ri#jenjuju (ra"ila koji#a !u nauena na (rilino krut i
#ehaniki nain bez !h"atanja !"rhe koje (ra"ilo i!tie. @o je !luaj u
tradi*ionalni# eduka*ioni# (rogra#i#a koji fa"orizuju (ri!tu( na o!no"u
(ra"ila, gdje dje*a ue (ra"ila bez kontek!ta na koji !e (ra"ilo odno!i. @o
uno!i ne!igurno!t u (ona$anju dje*e.
340
Saobraajna eduka*ija dje*e !e ugla"no# za!ni"a na itanju
ud,benika, !likanju !liko"ni*a i !l. @o nije (ra"i nain. :njige i !liko"ni*e
ni!u (ogodne kao edukati"ni #aterijal 7bare# ne za !ti*anje (je$akih
"je$tina8 jer !e u nji#a ne #ogu "idjeti realni odno!i u !aobraajni#
!itua*ija#a. e#a realnog kretanja objekata, ne #o,e !e uoiti !u$tina i ne
#o,e doi do (reno!a znanja iz jednog kontek!ta u drugi. eo(hodna je
(raktina obuka 7treninzi8 u a#bijentalni# u!lo"i#a ili !*enariju
7!itua*ione "erzije8.
Dakle, i#a #nogo gre$aka i zabluda koje treba iz#ijeniti u
!aobraajnoj eduka*iji dje*e.
<koliko !e ,eli da !e na realni# o!no"a#a !#anji !tradanje dje*e u
!aobraaju, treba iz o!no"a (ro#ijeniti do!ada$nji (ri!tu( eduka*ije dje*e i
u"e!ti neke ino"a*ije. -r"o, treba te,iti (raktinoj obu*i dje*e (je$aki#
"je$tina#a. 6!i# toga, !a# rad u uioni*i treba (ro#ijeniti. <enje treba da
!e od"ija kroz (itanja, a ne kroz izlaganje injeni*a od !trane edukatora i
di!ku!iju dje*e gdje bi edukator !a#o "odio tok razgo"ora 7za razliku od
gla"ne uloge koju i#a !ada8. Dje*i treba oboguiti da !u$tin!ki !h"ate zbog
ega dolazi do !aobraajnih nezgoda, kako (ronai bezbjedna #je!ta za
(relazak i dr. <d,beni*i u $koli #oraju (o!tojati, ali (rilago=eni !a#o za
uenje neo(hodnih (ra"ila i (ro(i!a, ili kao (od!jetni*i, "e u (rak!i
nauenih !t"ari. @reba !e kori!titi <ideo ;ehnikom i kompj>;erskim
sim>lacijama u $kola#a. < ne#oguno!ti obuke na uli*i, treba u ok"iru
!"ake $kole na(ra"iti (rikladni (oligon 7$to bli,e realno#8. 6"ak"i#
(ri!tu(o# u!(je$nije e !e raz"ijati !aobraajna kultura i bezbjedno!t dje*e
u !aobraaju.
'etodolo$ko i !adr,ajno (ri#jenjena eduka*ija dje*e naj#la=eg
uzra!ta 74 do 1 god.8 o!#i$ljena je u Prir>Anik> :a djec> i rodi;elje D#D'
1A1O B'%B'DNO PR' ,"(,D (rof. dr :r!te Ci(o"*a
7re*enzent dr !*. +lek!andar 'ili8.
347
Slika --. -rirunik za !"e bate i !eke (red$kol!kog uzra!ta
D-rirunik za (e$akeD autora (rof. dr :r!te Ci(o"*a je, (o
#etodino!ti, (rin*i(u od#jereno!ti i !a"re#eno!ti, !"oje"r!tan i jedin!t"en
(rirunik za dje*u i roditelje. 6n je, u !t"ari, ilu!tro"ani !*enarij koji
(red!ta"lja (edago$ko-(!iholo$ki najra*ionalniji nain i (ut uenja i
"a!(itanja naj#la=eg uzra!ta, dje*e od 4 do 1 godina, za najbezbjednije
ue$e u !aobraaju.
@o i je!te jedini nain ranog uenja (ri#jeren naj#la=e# uzra!tu.
6"ak"i# Duenje# ue$e#D !e internalizuju i do,i"lja"aju !aobraajne
!itua*ije. Dje*a !e !ta"ljaju u ilu!tro"ani, a i !t"arni !aobraajni !*enarij.
?zuzetno je znaajno $to e dje*a tog uzra!ta, (ute# o(!er"a*ije i
do,i"lja"anja i!ku!t"enih i !t"arnih !itua*ija 7!"i# uli#a 9 zlatno (ra"ilo
341
didaktike8, raz"ijati (oziti"ne s;a<o<e u odno!u ue$a u !aobraaju koji !u
o!no"i (ona$anja u !aobraaju !ada i ka!nije# raz"oju i odra!tanju.
-o!ebna "rijedno!t -rirunika je $to je on jedin!t"eni D"odiD za
roditelje u radu !a dje*o#, kako !a# autor i!tie 9 !a !"i# Dbata#a i
!eka#aD (red$kol!kog i $kol!kog uzra!ta. 6n je jedin!t"en "odi i za
na!ta"nike (red$kol!kog i $kol!kog uzra!ta dje*e.
+utor !ugeri$e na nu,no!t akti"nog ><je=ba<anja, a (rirunik to
o#ogua"a kao !liko"ni*a i kao "odi, goto"o u !"i# !aobraajni#
!itua*ija#a, a (o!ebno na (relazi#a kolo"oza. +utor nagla$a"a da je (reko
10H na!tradale dje*e u !aobraaju !tradalo ba$ na (relazu (reko kolo"oza.
2bog je autor (o!ebno foku!irao (roble# D:o, gdje i kako #o,e bezbjedno
(rei uli*uL D.
+utor, (r"o 9 ilu!trati"no i do,i"ljajno (redoa"a najbe:bjednija, a
(aralelno i najopasnija #je!ta (relaza uli*e. Percipiraj> se, do,i"lja"aju
7internalizuju8, (oi#aju i ue ili (ro$iruju (r"i (oj#o"i i (red!ta"e
!aobraajnih !itua*ija. a"edene !itua*ije !e obja$nja"aju i daju (ouke o
(ona$anju. +utor Du"odiD dijete, (ute# ilu!tro"ane !itua*ije, u kri;iAko i
!elekti"no raz#i$ljanje i ak;i<n> par;icipacij> djeteta, u !aobraajnu
!itua*iju, n(r., Prelaak ulice na pje/a%kom prelau inad puta. Potom,
autor daje pouke roditeljima i vaspita%ima a o,ilazak i po!matranje
takvi( situacija i uvjebavanje djece a prelaak ulice u takvim situacijama.
a i!ti nain daje (ouke roditelji#a i "a!(itai#a za obilazak, (o!#atranje i
uenje dje*e za (relazak uli*e na (je$ako# (relazu i!(od (uta, za (relazak
na !e#aforizo"ano# obilje,eno# (je$ako# (relazu, za (relaz uli*e na
!e#aforizo"anoj ra!kr!ni*i, za (relazak uli*e na obilje,eno# (je$ako#
(relazu bez !e#afora.
+utor dr :r!to Ci(o"a* daje (o!ebno u(u!t"o roditelji#a D:o, gdje,
kada i kako... #o,e bezbjedno (rei uli*uL D. 6n i!tie !lo,eno!t i o(a!no!t
(ri (rela!ku uli*e i znaaj u"o=enja dje*e u taj !lo,eni (ro*e! i raz"ijanje
!ta"o"a i !"ije!ti kod dje*e za te !lo,ene (o!tu(ke i (ona$anja.
-o!tu(no o(era*ionalizuje (o!tu(ke roditelja !a dje*o# do 2 godine,
!a dje*o# od 3 do / godina, !a dje*o# od 0 do 11 godina, !a dje*o# od 12 i
14 i (reko 14 godina.
-o!ebno in!i!tira na u"je,ba"anju u !t"arni# !aobraajni#
!itua*ija#a.
343
-o!eban dodatak je ilu!tro"ana reka(itula*ija D-relazak uli*a dje*e
razliitih uzra!taD koje e roditelji "je,bati u identini# !*enariji#a ili u
!t"arni# !itua*ija#a.
<enja #ogu biti i na(orna, a ona koja !e od"ijaju kroz !t"arne
!itua*ije ili kroz igru to ni!u ili !u #ini#alno na(orna. 6!"je,enje u to#
uenju !u bojanke koje !u ujedno a!o*ija*ije na !o(!t"eno (ona$anje u
!t"arni# !itua*ija#a.
6"aj -rirunik, (raktina igraoni*a u kojoj !e u!(je$no ui, je
o#iljeniji uz dodatak igre De ljuti !e o"jeeD (od nazi"o# D6d kue do
$kole... od $kole do kueD !a (o!ebni# !aobraajni# (ra"ili#a koje e
znaajno o!"je,iti i (ribli,iti uenje za izrazito !lo,eno (ona$anje 9
(ona$anje dje*e u !aobraaju 9 !ada i toko# ,i"ota.
3/0
M'R,SOBN' 1OM,N1A(J'
N.'RA1(J' &O%A0A
-ra"o"re#eno, *iljano i ja!no (okazi"anje na#jera drugi#
"ozai#a da"anje# odgo"arajuih znako"a i !ignala i (o!tu(anje u !kladu
!a !aobraajni# (ra"ili#a. <"a,a"anje i u(otreba dodatnog
!(orazu#je"anja, na!u(rot kruto# kori$tenju (ra"a u ok"iru !aobraajnih
(ro(i!a. Dodatno !(orazu#je"anje je nadogradnja o!no"nih (ro(i!a o
bezbjedno!ti u !aobraaju i >A<r@i<anje saobraajne k>l;>re.
Dodatno !(orazu#je"anje, #e=u "ozai#a !e "r$i signalima
7!ireno#8, <erbalno 7rijei#a8 i ne<erbalno 7(okreti#a ruke, (ogledo#,
#i#iko#, (okreti#a gla"o#, o!#jeho#...8. )ije je, dakle, o deBan:i<noj
7neagre!i"noj8 ko#unika*iji i "o,nji u kojoj (ojedina* s<oj> <o=nj>
prilago?a<a drugi# "ozai#a 7i ue!ni*i#a8 u !aobraaju. (r.,
propu/tanje dru"i( voa%a sa sporedne ulice i.ili i :a"u/ene;
saobraajne situacije na raskrsnici.
;oza koji u!tu(a drugi# "ozai#a #oguno!t (ro!tora iKili
(rikljuenja !a !(oredne uli*e, (arkirali$ta ili kunog d"ori$ta !e (ona$a
ra*ionalno $to (red!ta"lja neo(hodnu kulturu ra*ionalnog raz#i$ljanja i
(ona$anja.
:ultura (ona$anja "ozaa (odrazu#ije"a blago"re#eno
(re!troja"anje i o#ogua"anje ula!ka drugog "ozila u (o"oljniju (ozi*iju
koja e olak$ati (ozi*ije drugih "ozaa i kada to nije oba"ezan. :ruto i
bezobzirno kori$tenje (redno!ti e!to u!(ora"a !aobraaj i u!lo"lja"a
Mzagu$i"anjeM !aobraaja.
6dno! "ozaa (re#a drugi# "ozai#a ogleda !e i u kori$tenju
(utne trake u !kladu !a !o(!t"eno# brzino# kretanja. < !luaje"i#a
!(orije "o,nje treba kori!titi de!nu traku kao $to je i !aobraajni# (ro(i!i#a
odre=eno. Ae!to "ozai ne (rate brzinu kretanja drugih "ozila te !e
u!(oreno kreu lije"o# ili !rednjo# trako#, u!(ora"aju druga "ozila ili ih
do"ode u (ozi*iju da neki "ozai (retiu !a lije"e a drugi !a de!ne !trane
i#e ugro,a"aju i !ebe i druge ue!nike u !aobraaju.
Saobraajna kultura (odrazu#ije"a u"a,a"anje (ro(i!ane brzine
kretanja "ozila koja i!kljuuje (rebrzu ali i !(oriju "o,nju na odre=eni#
(utni# dioni*a#a. Fr,a "o,nja od doz"oljene ugro,a"a druge ue!nike u
3/1
!aobraaju, (o!ebno u e!ti# (reti*anji#a, ali i !(ora "o,nja e!to
u!lo"lja"a (reti*anja drugih. Ae!ti #ane"ri "ozili#a (reti*anje#, nagli#
ubrza"anje# ili iznenadni# u!(ora"anje# - nagli# koenje#,
(o(unja"anje# (raznih (ro!tora, izrazito ugro,a"aju druge ue!nike u
!aobraaju. @o !u !i#(to#i o($te i !aobraajne nekulture.
;oza (ri (ro#jeni !aobraajne trake ini #ane"ar "ozilo# koji
uzrokuje "elike rizike, naroito u !lo,eni# !aobraajni# u!lo"i#a. eki
"ozai (retiu ! de!ne, a neki ! lije"e !trane. -o!lije (reti*anja ,ele !e "ratiti
u i!tu traku koja je !lobodna ili (onekad nije jer "ozai koji (retiu ! obe
!trane #ogu gre$ko# !e i!to"re#eno "raati u i!tu traku. -ro*e! Woti#anjaM
za !rednju traku (reuzi#aju jai, br,i i bezobzirniji ugro,a"ajui
!aobraajni tok u *jelini. 2bog toga "ozai koji !e kreu !(orije treba da !e
kreu de!no# trako#. <koliko !u na !rednjoj tra*i, (otrebno je da (ute#
retro"izora (rate "ozila iza !ebe, a naroito ona koja !e kreu br,e koji#
treba u!tu(iti tu !rednju ili lije"u traku, za"i!no kojo# !e kree. ;eino#
!aobraajne nezgode uzrokuju "ozai koji br,e "oze i oni e!to
(red!ta"ljaju o(a!no!t u !aobraaju, ali (onekad to uzrokuju i "ozai koji
!(orije "oze u!lo"lja"ajui nezado"olj!t"o, ljutnju i (reti*anja drugih
"ozaa. 6na i je!u e!to uzrok (reti*anja brojnih "ozila. S(ora "ozila,
(utnika ili teretna, e!to uzrokuju kolone "ozila koje o(tereuju !"e
"ozae. @o !e e!to doga=a uzbrdo ili nizbrdo (ri e#u !e, goto"o u"ijek,
ini gre$ka u od#jera"anju i dr,anju adek"atnog od!tojanja.
Froj auto#obila na jedan kilo#etar !"e je "ei, a ti#e je u!lo"ljeno
i #e=u!obno korektno i (rofe!ionalno (o!tu(anje "ozaa. Sa#o ne(rekidno
una(re=i"anje !aobraajne kulture #o,e raz"ijati i u"r$i"ati efika!ne
reak*ije "ozaa i drugih ue!nika u !aobraaju i ubla,iti negati"ne (oja"e
(ri zagu$enju (ute"a.
Saobraajnu bezbjedno!t ugro,a"aju i "ozai koji "oze Wturi!tikiM
razgledajui okolinu u!#jera"ajui (a,nju i (ogled "an (olja (o!#atranja
(otrebnog za bezbjednu "o,nju. @a ne(a,nja #o,e uzroko"ati !lijetanje
"ozila !a (uta ili !udar !a "ozilo# iz !u(rotnog (ra"*a.
Seg#ent !aobraajne kulture je i "aljana (ro*jena bezbjednog
ra!tojanja iz#e=u "ozila. Fezbjedan raz#ak iz#e=u "ozila u koloni ili u
odno!u na jedno "ozilo i!(red je onaj koji o#ogua"a (ra"o"re#eno
reago"anje 9 zau!ta"janje ili (otrebno !kretanje i zaobila,enje. 6d!tojanje
3/2
iz#e=u "ozila je (ro(i!ano !aobraajni# (ro(i!i#a $to treba (rilagoditi
brzini kretanja "ozila. Do"oljno bezbjedan raz#ak "ozila je ako !e na
!"akih de!et kilo#etara brzine kretanja "ozila dr,i od!tojanje za du,inu
"ozila - (ribli,no (et #etara. edo"oljna od!tojanja !u znaajno
ugro,a"ajua i (red!ta"ljaju nizak ni"o !aobraajne kulture. )a!tojanje
iz#e=u te$kih, teretnih i drugih "ozila u koloni #ora biti tak"o da ne
ugro,a"a !aobraajnu bezbjedno!t i da o#ogua"a (reti*anje br,i#
"ozili#a ako je ono na to# dijelu (uta do(u$teno. )edo"na je (oja"a na
na$i# (ute"i#a da (rofe!ionalni "ozai "oze te$ka "ozila na #e=u!obnoj
udaljeno!ti koja ne o#ogua"aju bezbjedna (reti*anja. jiho" raz#ak bi
trebalo da bude naj#anje !to #etara.
-ored toga, (rofe!ionalni "ozai teretnih "ozila !e (ona$aju
!u(eriorno i bezobzirno ugro,a"ajui druge "ozae (utnikih "ozila. @ak"u
lo$u na"iku i!(olja"aju "ozei i !"oja (utnika "ozila.
Fezobzirnije i agre!i"nije !e (ona$aju "ozai tak!i "ozila koji
naje$e ignori$u !aobraajne (ro(i!e i u!lo,nja"aju !aobraajne !itua*ije.
6ni najdra!tinije ugro,a"aju druge "ozae i druge ue!nike u !aobraaju.
@ak"o (ona$anje je uzroko"ano ni!ko# o($to# i !aobraajno# kulturo#.
jiho" !til "o,nje je "i!oko kore!(odentan !a regre!i"ni# !kri(to#
do,i"lja"anja i reago"anja kao i !a ne(rilago=eni# !tilo# ,i"ljenja.
ekoretan (o!tu(ak (okazi"anja egoiz#a "ozaa (re#a drugi#
"ozai#a je zau!ta"ljanje "ozila na !aobraajnoj tra*i i a!kanje !a drugi#
"ozae# ili ekanje nekoga na "oznoj tra*i. @ada *ijeli tok drugih "ozila
#ora ekati ili zaobilaziti neodgo"ornog "ozaa.
Fla,i oblik (okazi"anja !aobraajne nekulture je u(otreba z"unih
!ignala u koloni. -od!jeanje drugih "ozaa, u koloni i!(red !ebe, !ireno#
na !"oju ,urbu ili ne!tr(ljenje nee otkloniti uzrok za!toja kolone. @o je
znak agre!i"no!ti i o($te nekulture "ozaa. @reba (od!jetiti "ozae da je
agre!i"no!t u !aobraaju o($ta i (!ihika !labo!t 7ranji"o!t, ek!tre#na
!enzibilno!t, ranji"o!t-"ulnerabilno!t8 "ozaa u !aobraaju koja goto"o
u"ijek (red!ta"lja o(a!no!t u !aobraaju jer !#anjuje (a,nju i kontrolu nad
!aobraajno# !itua*ijo#.
+gre!i"no!t ue!nika u !aobraaju, (o!ebno "ozaa je oblik
neadek"atnog o(a,anja, do,i"lja"anja, (ro*jenji"anja i neefika!nog
reago"anja i (ona$anja u !aobraajni# !itua*ija#a koja je znaajan
re#etei faktor bezbjedno!ti u !aobaraaju.
3/3
ODNOS &O%A0A PJ'9A1A
< odno!i#a "ozaa (re#a (je$a*i#a i (je$aka (re#a "ozai#a
(o!toje brojni neadek"atni, ne(ri#jereni i ugro,a"ajui (o!tu(*i.
6!no"ni (roble# na rela*iji "oza 9 (je$ak i (je$ak 9 "oza je
nedo"oljna o($ta i !aobraajna kultura koja !e reflektuje u !lo,eni# e!to
trau#at!ki#, !aobraajni# !itua*ija#a. @o uzrokuje d"o!truke kriterije u
(ona$anju. ;ozai e!to (rote!t"uju (roti" (je$aka i o(tu,uju ih za
!aobraajnu nekulturu zbog neu"a,a"anja (ra"ila i (ro(i!a kretanja
!aobraajni*a#a. 'e=uti#, u za#ijenjeni# uloga#a, kada "oza (o!taje
(je$ak, o(tu,uje "ozae za !aobraajnu nekulturu 7za ne(a,nju, za
agre!i"no!t, nekorektno!t, ne!olidarno!t...8. 2bog toga je (otrebna
!a#okontrola !"ih ue!nika u !aobraaju i otklanjanje d"o!trukih kriterija u
(ona$anju.
Fitno je da "ozai znaju da je (je$ak znatno o!jetlji"iji, ugro,eniji i
inferiorniji. 6n je u kategoriji ranji<ih ue!nika u !aobraaju, (o!ebno
dje*a, !tarije o!obe, hendike(irane o!obe...
-onekad i (ra"ilno kretanje (je$aka neke "ozae iritira i ljuti 7(rijete
i#, "rije=aju i doba*uju (ogredne rijei8 jer ih ogrania"aju u njiho"oj
brzini i nainu "o,nje. 'e=uti#, u drugoj (ozi*iji 9 kada ti i!ti "ozai
(o!tanu (je$a*i, tada !e i bez razloga ljute na "ozae jer i# Wugro,a"ajuM
njiho"o kretanje. Dakle, iz"ori ljutnje i !aobraajne nekulture ue!nika u
!aobraaju !u u unutra$njo!ti o"jeka, a ne !a#o u !(olja$njoj !redini. ?(ak
treba i!tai da u !aobraaju i#a "i$e ue!nika koji !e u"ijek (ona$aju u
!kladu !a o($to# i !aobraajno# kulturo# jednako (o$tujui i !"oja i tu=a
(ra"a.
Stati!tike (okazuju da u !aobraaju "i$e !tradaju s;arije osobe i
djeca koji (red!ta"ljaju ranji<iji dio ue!nika u !aobraaju. +nalize uzroka
nezgoda (okazuju da (je$a*i e!to nekontroli!ano (relaze uli*e e!to !e
(ona$aju ne(red"idi"o $to oba"ezuje "ozae da u"ijek oekuju iznenadne
nekontroli!ane (o!tu(ke (je$aka. Starije o!obe !u e!to za#i$ljene,
dekon*entri!ane, a dje*a !klona igri, neo(rezu, tranju za lo(to#,
nekontroli!ano# kretanju bi*iklo# ili #o(edi#a 7!tariji uzra!ti 9
#aloljetni*i8.
3/4
-je$ak je inferiorniji u masi, br:ini i A<rs;oi 7!lika 228.
Slika --. ?nferiorno!t (je$aka u odno!u na "ozilo
?#ajui u "idu ne(red"idi"o (ona$anje ranji"ih ue!nika u
!aobraaju, (o!ebno dje*e i #aloljetnika, "ozai treba da "oze tako da !e
#ogu zau!ta"iti (red !"ako# (re(reko#.
-je$a*i !e e!to ne kori!te (od"o,nja*i#a niti nad"o,nja*i#a
7(a!arela#a8 $to je u!lo"ljeno nedo"oljno# saobraajnom ed>kacijom ili
(ak (ro#a$aji#a u (rojekto"anju (je$akih prola:a i prela:a koji ne
zado"olja"aju njiho"e o!no"ne (otrebe 7ku(o"ina no"ina, (i!a#a,
*igareta... ili (uta do $kole, (o!la i !l.8.
3//
-je$ake (relaze treba prilagodi;i (ja$a*i#a !"ih !loje"a 7uzra!ta,
(ola, obrazo"anja, kulture8. Gedan (je$ak je ljutito izja"io (o!lije u(ozorenja
(oli*aj*a za ne(ro(i!no (rela,enje uli*e % Weka na*rtaju (je$aki (relaz
uli*e ta#o gdje #eni trebaM.
-ra"ilni# rje$enji#a o gradnji, ure=enju i oznaa"anju (je$akih
(relaza i (rolaza (reko (uta i drugi# (o(ratni# !adr,aji#a 7oznaka,
u(ozorenja ...8, (je$aka i !aobraajna kultura bi !e br,e !ti*ala i (odizala na
(otrebni "i$i ni"o.
< noni# u!lo"i#a, !a ja"no# ra!"jeto# ili bez nje, u"ijek !e krije
o(a!no!t da !e nai=e iKili udari u (je$aka. < noni# u!lo"i#a "o,nje treba
nakratko treba nakratko dugi# !"jetli#a (ro"jera"ati i#a li na (utu (je$aka,
bi*ikli!ta itd. 2naajno je nou (rilagoditi brzinu ni"ou o!"jetljenja (uta
radi !igurnijeg (regleda (uta.
-o!toji razlika u ugro,eno!ti (ja$aka u grad!ki# u odno!u na !eo!ke
!redine, a u (o"ezano!ti !a !taro$u. a !li*i 23 (rikazan je broj (oginulih
o!oba (re#a (olu i uzra!tu u grad!ki# iKili !eo!ki# !aobraajni# u!lo"i#a.
Starosna dob GR&' SE()
3/0
0)4 g'. 7. 11.
5)14 g'. 13. 14.5.
15)24 g'. 5. 4.5.
25)44 g'. 10.5. 16.
45)64 g'. 28.5. 14.
65) 36. 40.
Slika -2/ ;abela *. -oginuli (je$a*i (re#a (olu i !taro!noj !trukturi
u grad!ki# i !eo!ki# !aobraajni# u!lo"i#a.
?#a (je$akih (relaza (reko kojih (relazi "ei broj (je$aka koji
u!(ora"aju !aobraaj #otornih "ozila. -onekad ni !aobraajni (ro(i!i ne
#ogu ra*ionalno rje$iti te za!toje i ugro,a"anje (je$aka. Sa#o !aobraajna
kultura i "ozaa i (je$aka #o,e rje$iti za!toje na obo!trano zado"olj!t"o i
bezbjedno!t (je$aka. ? (je$a*i ne treba da !e i!kljui"o kori!te (ra"o#
(relaza (ojedinano nego u gru(a#a (ri e#u e olak$ati (rolaze "ozila i
olak$ati za!toje.
a (ute"i#a iz"an na!elja, na!u(rot (ra"ili#a i oba"eza#a kretanja
(je$aka lije"o# !trano#, (je$a*i !e kreu "an (ra"ila 9 i de!no# i lije"o#
!trano#, (relaze (ute"e nekontroli!ano $to znaajno do(rino!i ugro,eno!ti i
(je$aka ali i "ozaa. 6te,a"aju kretanje "ozila, njiho"a #i#oila,enja,
direktno !e izla,u o(a!no!ti#a. :retanje# lije"o !trano# (je$ak je u
objekti"noj (ozi*iji da (rati kretanje "ozila i da uoi e"entualnu o(a!no!ti i
efika!no reaguje. < toj (ozi*iji 7kreui !e lije"o# !trano#8 (je$ak i "oza
!u u #e=u!obnoj interak*iji i raz#jeni infor#a*ija i (oruka 7(o!#atranje#,
!ignaliza*ijo#, ne"erebalno# iKili "erbalno# ko#unika*ijo#8.
< toj (ozi*iji (je$ak "idi "ozilo, "oza "idi (je$aka, #e=u!obno
u!(o!ta"ljaju ko#inika*ije i uoa"aju do,i"lja"anja i reago"anja i#e !u
!"i ue!ni*i u !aobraaju bezbjedniji.
6D6S ;62+A+ -)>'+ -<@<
3/7
Odnos <o:aAa prama p>;> je (okazatelj o($te i !aobraajne kulture
kao i o($tih #entalnih, !enzornih i (!iho#otornih !(o!obno!ti.
Saobraajna kultura "ozaa je "i!oko (o"ezana !a !aobraajni#
!i!te#o# koji je !lo,en i koji u!lo"lja"a odre=eni !te(en !aobraajne
kulture "ozaa.
Saobraajni !i!te# (odrazu#je"a broj i !te(en k"aliteta
!aobraajni*a i njiho"e organiza*ije. Sa"re#eni (ute"i izgra=eni (re#a
no"iji# tehniki# nor#ati"i#a koji !u (rilago=eni (!ihofiziki#
#oguno!ti#a o"jeka 9 "ozaa (odrazu#je"aju br,u ali i bezbjedniju
"o,nju. @o je u!lo"ljeno "i$i# !te(eno# !aobraajne kulture i obueno!ti
"ozaa. a!u(rot to#e, u (o!ljednj "rije#e a!faltiran je "ei broj lokalnih
(ute"a koji !u o(tereeni brojni# kri"ina#a, nagibi#a, izboina#a i
ulegnii#a koji !u nedo"oljno $iroki i ne(ogodni za #i#oila,enje. <
tak"i# u!lo"i#a !aobraajna kultura ue!nika u !aobraaju je nu,no!t.
-otrebna je !(orija "o,nja, o(rezno!t, #e=u!obna toleran*ija, !olidarno!t
itd. a tak"i# (ute"i#a !u #ogue i druge (re(reke 9 odroni, ru(e,
,i"otinje a u na!eljeni# #je!ti#a (je$a*i i do#ae ,i"otinje. Ae!to !e brzo
"ozi zane#arujui te nedo!tatke (uta"a, e!to !e direktno !udara eono ili
jedno# !trano# "ozila, !lijee !e ! (uta i !lino. @u u(ra"o naj"i$e dolazi
do izra,aja o($ta !aobraajna kultura ili nekultura.
Fudui da ze#lja u raz"oju, (o!ebno (o!lijeratno# (eriodu kao $to
je na$a, #o,e !e#o (o!tu(no i u du,e# "re#en!ko# inter"alu !agraditi i
#odelirati (utnu #re,u, borba za bezbjedno!t ljud!kih ,i"ota #e,e biti
najefika!nija i najeftinija !a#o (o#ou "i!oke op@;e/ be:bjednosne i
saobraajne k>l;>re.
< #oderniza*iji (ute"a nije !a#o do"oljno a!faltirati (ute"e. Fez
drugih bitnih karakteri!tika #oderniza*ije (ute"a, to je (ogre$na
#oderniza*ija koja e o#oguiti !a#o znatno br,e ali i krajnje rizino
kretanje "ozila. Frza i ne(rilago=ena "o,nja nije jedini kriterij za br,e
!tizanje na ,eljeno #je!to, (o!ebno na (ute"i#a koji !u u!ki, kri"uda"i,
"alo"iti, bez oznaka, u(ozorenja i kanali!anja !aobraaja. < tak"i#
u!lo"i#a !u "ozai ne!tr(lji"i, ne!(retni, ne(a,lji"i, agre!i"nii na!ilni.
S"ako u!(ora"anje ili iritira za!toj ili fru!triraju te !e "ozai odluuju na
krajnje rizina (reti*anja bez (ro*jene okolno!ti i bez (regledno!ti (uta.
3/1
<(adlji"o je da #lade o!obe, #ladi "ozai !a i!ku!t"o# za
raz"ijanje brzine na (ute"i#a bez (re(reka i iznena=enja, neo(rezno, brzo i
na!ilno "oze. 6ni i!(olja"aju na!ilje i (re#a "ozilu, (utu i drugi#
ue!ni*i#a u !aobraaju. < nedo!tatku i!ku!t"a u "o,nji u ote,ani#
u!lo"i#a na ne(regledni# kri"uda"i#, kliza"i# i "alo"iti# (ute"i#a #ladi
"ozai e!to ugro,a"aju !"oje ,i"ote, e!to te,e !trada"aju ili ginu, (ri
e#u ugro,a"aju i druge ue!nike u !aobraaju. Gedno!ta"no, oni ne#aju
do"oljno i!ku!t"a i !tr(ljenja za "o,nju na (ute"i#a koji !u ne(o"oljni za
brze "o,nje.
;ozai, (o!lije (olo,enog "ozakog i!(ita na!ta"ljaju uiti i
raz"ijati "je$tine i na"ike "o,nje i (er#anentno (olagati i!(ite !aobraajne
kulture u odno!u na druge ue!nike u !aobraaju.
Ae!te (re(reke na (ute"i#a !u nad"o,nja*i, (od"o,nja*i, tuneli,
(ruga !a ra#(a#a ili bez njih koje tako=e, ine dodatne i (o"re#ene
ote,a"ajue okolno!ti i u!lo"e "o,nje. -o!eban je rizik u "o,nji
neo!igurani# (relazi#a (ruge. ? tak"e okolno!ti zahtje"aju (ored znanja
"je$tina i na"ika u "o,nji (o!ebnu !aobraajnu kulturu.
Fezbjedno!t ljudi i dobara u !aobraaju ote,e"aju (ada"ine 9 ki$a,
!nijeg i #raz koji (ute"e ine kliza"i# i #anje "idlji"i#, (o!ebno #agla.
;ozai treba da (rilagode brzinu "o,nje kao i da u(ozora"aju druge "ozae
o ti# ote,a"ajui# okolno!ti#a 9 !"jetli#a, (okazi"ai#a (ra"a*a $to je
dio !aobraajne kulture.
:ulturan "oza !"akako zna da !e nezgode doga=aju i na
najk"alitetniji# (ute"i#a. Stati!tike !aobraajnih nezgoda u(ozora"aju na
(o"eanu ne!igurno!t !aobraaja i na auto 9 (ute"i#a. @i (ute"i gra=eni !u
za "elike brzine. ;ozai tak"u #oguno!t rado (rih"ataju. akon relati"no
kratkog "re#ena kretanja auto 9 (ute# "oza, zbog k"alitetno boljih
ele#enata (uta i zbog !#anjene (!ihofizike akti"no!ti, ne oekuje realnu
o(a!no!t, (a !u za tak"e (ute"e karakteri!tini lanAani s>dari ! #nogo
ue!nika !a te$ki# (o!ljedi*a#a. 2bog toga je odr,a"anje od!tojanja u
!kladu !a brzino# "o,nje oba"eza i ne#ino"no!t za bezbjednu "o,nju.
6D6S ;62+A+ -)>'+ ;62?C<
3/3
Odnos <o:aAa prema <o:il> je znaajan (okazatelj op@;e/ ;ehniAke
i saobraajne k>l;>re.
;i$e (uta je nagla$eno da je Ao<jek 7"oza iKili drugi ue!nik u
!aobraaju ili kreator #odernih u!lo"a "o,nje8, p>; i <o:ilo !a !"ojo#
mo;ornom snagom i drugi# (o"oljni# ili ne(o"oljni# obilje,ji#a
:naAajni Bak;ori be:bjednos;i ljudi i #aterijalnih dobara u !aobraaju.
;ozilo je prod>k; Ao<jeka. 6n ga ini (o"oljni# iKili ne(o"oljni#
za "o,nju. 6n ga kon!trui$e i o!a"re#enja"a, odr,a"a ili za(u$ta i uni$ta"a.
6dno! (re#a "ozilu je odno! (re#a "o,nji, a odno! (re#a "ozilu i "o,nji je
odno! (re#a !ebi i drugi#a. @o je dio !kri(ta reago"anja i !tila ,i"ljenja.
;ozilo je ogledalo "ozaa. Ao"jek znaajni# djelo# u odno!u (re#a "ozilu
i "o,nji, (rojektuje dio !ebe i !"ojih o!obina. :o reaguje nekontroli!ano, ko
,i"i dezorganizo"ano, neodgo"orno, na!ilno on to #anife!tuje i (re#a
"ozilu i u "o,nji. @o je dio kulture ,i"ljenja.
;ozilo je izrazito "a,no za bezbjedno!t !aobraaja. 6dneda"no !e
(o!"euje (o!ebna (a,nja (rojekto"anju bezbjednih auto#obila. -ri to#e !e
tra,e $to bolje #oguno!ti za za$titu "ozaa i (utnika. +uto#obil (rije
!"ega (o!taje !red!t"o za (re"oz. ?(ak on jo$ u"ijek i#a (re"i$e
ne(otrebnih i !ku(ih ukra!a. 2ato i !ada$nji i budui "ozai (a i njiho"e
(orodi*e #oraju te#eljito raz#otriti $ta za(ra"o oekuju od !"og
auto#obila. :u(uju li oni auto#obil ili on ku(uje njih, kaka" e i#
auto#obil biti (otreban u buduno!ti i !lino.
+uto#obili !e dana! nalaze na (rekretni*i ! obziro# na tehniko 9
ek!(loata*ij!ke karakteri!tike. Do!tigli !u naj"ee brzine koje !e "i$e ne
rekla#iraju. :u(*i !"! "i$e tra,e auto#obile koji tro$e #anje gori"a i iji !u
tro$ko"i odr,a"anja #anji. Aini !e da o"jek dana! zrelije (oi#a da je
auto#obil (otreba a ne (itanje (re!ti,a.
-o!ebno je (itanje odno!a "ozaa (re#a tehnikoj i!(ra"no!ti
"ozila. <!(je$no kori$tanje auto#obila #ogue je i uz #ini#alno
(ozna"anje !aobraajne i tehnike kulture.
;oza u !aobraaju #ora i#ati na u#u da je odgo"oran za tehniku
i!(ra"no!t !"og "ozila. @ehniki nei!(ra"no "ozilo krije u !ebi #noga
neugodna i o(a!na iznena=enja. 2ato i "ozai koji ni!u tehniki obrazo"ani
i ne (oznaju kon!truk*iju auto#obila #oraju u !truni# !er"i!i#a redo"no
odr,a"ati !"oje "ozilo kako zbog tehnike nei!(ra"no!ti na bi uzroko"ali
!aobraajnu nezgodu.
300
?!ku!ni "ozai znaju koliku "rijedno!t i#aju g>me njiho"og
auto#obila. 1<ali;e;ne i neis;ro@ene g>me !u osno<a na kojoj se ;emelji
be:bjednos; *ijele (orodi*e za "rije#e "o,nje. -orodi*a, njiho"a kua i !"a
druga i#o"ina, di(lo#a $kola, karijera, ,i"otna rado!t. (odrhta"aju na ti#
nikad !a!"i# !igurni# te#elji#a. &rijednos; pne>ma;ika neu(oredi"o je
#ala (re#a ulozi koju i#aju za !tabilno!t "ozila. @o treba da znaju i "ozai
i drugi kreatori saobraajne inBras;r>k;>re 7in,injeri, (oli*aj*i,
na!ta"ni*i.8 i k>l;>re.
? >lje > mo;or> "ozila je "a,an faktor !igurne "o,nje. <lje
(od#azuje #otor, hladi ga, !(rijea"a za!toje i druge nezgode. Saobraajno
kulturan "oza e to (er#anentno (ratiti, kontroli!ati ni"o ulja, "rije#e
#ijenjanja, e"entualno (roka(a"anje na (arking (odlozi i !l.
>du*irani "ozai znaju da je >gljen C monoksid 7568 o;ro<ni plin
bez boje, #iri!a i oku!a, (rodukt !agorje"anja gori"a u #otoru, e!t iz"or
o(a!no!ti (o "ozae koji !u !kloni od#oru iKili !(a"anju u auto#obilu koji
!e zagrija"a rado# #otora. Ae!to "ozai to ne znaju ili zane#are.
:on*entra*ija otro"nog (lina naj"ea je kada "ozilo !toji !a rado# #otora.
;ozai treba da raz#i$ljaju i zakljue da je bolje biti (rehla=en nego
ugu$en. 2bog toga je (re(orulji"o da !e u auto#obilu 7zi#i8 u"ijek i#a
to(lija odjea i ebadi koja e !e u(otrijebiti u !luaje"i#a za!toja na (utu.
Pode@a<anje s<je;ala je znaajno za "idlji"o!t i bezbjedno!t "ozaa
i drugih ue!nika u !aobraaju. S"jetla !e (ode$a"aju u #ehaniar!ki#
radioni*a#a i !er"i!i#a. Ae!to je (otrebno da i !a# "oza uoi i (ro*jeni
(otrebu (ode$a"anja !"jetala. a to ukazuju i drugi "ozai. 6na #ogu biti
ne(ode$ena i#e !e !#anjuje "idlji"o!t i za!lje(ljenje drugih "ozaa.
Sa"re#ena "ozila i#aju #oguno!t (ode$a"anja "i!ine !"jetala koja je
neo(hodno (ode!iti kada !e "ozilo o(tereti. Saobraajna k>l;>ra <o:aAa
(odrazu#je"a i !h"atanja, !ta"o"e i znanja u "ezi !a o(ti#alni#
o(tereenje# "ozila i (ode$a"anje# njego"ih !"jetala.
6dr,a"anje auto#obila u radioni*a#a i !er"i!i#a treba e"identirati
9 bilje,iti za#jene, (otrebe narednih inter"en*ija $to e initi "la!nik "ozila
ali i !er"i!i koji !talno odr,a"aju "ozilo. -o,eljno je i#ati odgo"arajui
!talni !er"i! i !truna li*a koja "e znaju $ta je do !ada o(ra"ljano na "ozilu
i $ta treba (o(ra"ljati u naredno# (eriodu kako bi izbjegli ne(o,eljne i
neugodne za!toje na (ute"i#a koji #ogu ugro,a"ati "ozaa i druge
ue!nike u !aobraaju.
Sa!ta"ni dio !aobraajne kulture !u #oguno!ti i (otrebe tra,enja
(o#oi drugih u !aobraaju
301
Ae!to !e tra,i (o#o +uto-#oto !a"eza 7+'S, tel. 121/8 na
(ute"i#a zbog za!toja. 'nogi (ozi"i !e #ogu izbjei ukoliko "ozai
(o!jeduju "i$i ni"o !aobraajne kulture koja #u o#ogua"a da !a# otkloni
k"aro"e. <e!talo!t i razlozi (ozi"a +'S-u !u "idlji"i iz !like 24.
Slika -4. Ae!ti razlozi (ozi"a +'S za (o#o na (ute"i#a
'noge k"aro"e o!(o!obljen "oza #o,e !a# otkloniti 9 za#jeniti
ulje i filtere, na(uniti aku#ulator, kontroli!ati (riti!ak i i!tro$eno!t
(neu#atika, kontroli!ati ni"o i k"alitete gori"a, (ode!iti !"jetla...
6D6S ;62+A+ -)>'+ S+6F)+I+G?' -)6-?S?'+
? -)+;?C?'+
302
Saobraajna (ra"ila i (ro(i!i !u u!lo"ljeni !aobraajni# !itua*ija#a
i (otreba#a ure=i"anja odno!a #e=u ue!ni*i#a u !aobraaju. 6ni !u
neo(hodno!t u reguli!anju 7kanali!anju, u!#jera"anju...8 !aobraaja. ?!tina
je da ni jedan zakon i (ro(i! o bezbjedno!ti !aobraaja nee #oi reguli!ati
i (red"idjeti !"e !aobraajne !itua*ije na (ute"i#a. Saobraajne !itua*ije (a
i (ro(i!e i (ra"ila u!lo"lja"aju i !t"araju ljudi koji !u (ro#jenji"i i
#e=u!obno za"i!ni kao i raz"oj, u!lo,nja"anje i una(re=enje !aobraaja.
2ato e !e zakoni o bezbjedno!ti !aobraaja na (ute"i#a ne(rekidno
#ijenjati i u!a"r$a"ati. @o je osno<a kulturnog !h"atanja i odno!a #e=u
ue!ni*i#a u !aobraaju.
aje$i >:rok saobraajnih ne:goda je neprilago?ena br:ina
kre;anja <o:ila !aobraajni# u!lo"i#a. S"akodne"na je (oja"a da !e
<o:aAi ne pridr=a<aj> ni jednog !aobraajnog (ro(i!a, a (o!ebno propisa
o ograniAenj> br:ine koji !u i "i$e od /0 k#Ka! od do(u$tene. @ak"a
"o,nja je opasna za !"e ue!nike u !aobraaju, (o!ebno za (je$ake na
(relazi#a iKili ra!kr!ni*a#a. a !li*i 2/. !u (rikazana najopasnija mjes;a
za (je$ake na ra!kr!ni*a#a na koja treba da obrate (a,nju "ozai i (je$a*i
kao i li*a koja reguli$u !aobraaj 7!aobraajni in,injeri, !aobraajni
(oli*aj*i, "je$ta*i, na!ta"ni*i !aobraajne kulture...8.
Slika -*. )edo!lijed o(a!no!ti za (je$ake na ra!kr!ni*a#a
i"o !aobraajne kulture znaajan i "idlji" je u(ra"o na
raskrsnicama sa in;en:i<nim kretanje# i "ozila i (je$aka. @u je (otrebna
303
kultura "o,nje i odgo"oran, (a,lji" i za$titni odno! (re#a (je$a*i#a i
njiho"o# kretanju. Nedop>s;i<a je ;ra>ma;i:acija (je$aka, izazi"anje
!traha i o!jeaja ,i"otne ugro,eno!ti, !lika 20.
Slika -*. <gro,a"anje (je$aka
;ozai ni!ke o($te i !aobraajne kulture ne u!tu(aju (ra"o
(r"en!t"a (je$a*i#a, niti drugi# "ozili#a kreui !e brzo i neobazri"o
7Wguraju !eM, W"oze na k"arnoM...8. a !lian nain !e bezobzirni,
neodgo"orni i agre!i"ni "ozai (ona$aju i u drugi# !lo,eni# !aobraajni#
!itua*ija#a 9 nedoz"oljeno (retiu !a obje !trane, ubrza"aju "o,nju radi
(rola!ka kroz ra!kr!ni*u, "r$e (olukru,no okretanje na ot"oreni# (ute"i#a,
(relaze (reko (une linije... -o!ljedi*e !u o(a!no!t (o druge ue!nike u
!aobraaju.
:<or opasnos;i je i poledica na (ute"i#a. ;o,nja (ute"i#a !a
(oledi*o# je izrazita o(a!no!t. ?!ku!ni "ozai znaju da je o(a!no koiti i
brzo "oziti. ;o,nja !e #ora (rilagoditi i toliko u!(oriti da !e #o,e
zau!ta"iti Wkoenje# #otoro#M. Sa"re#ena "ozila i#aju (rotuklizni !i!te#
ali to nije do"oljno (ri (o"eanoj brzoj "o,nji i naglo# koenju.
2naajan (roble# i gre$ke neodgo"ornih "ozaa je ne(ra"ilno
(reti*anje, (o!ebno na ne(regledni# #je!ti#a 7na kri"ina#a, (re"oji#a,
!u,eni# #je!ti#a, #o!to"i#a...8.
6D6S ;62+A+ -)>'+ S>F?
304
'd>kacija >Aesnika > saobraaj> i ekspera;a koji kreiraju
!trategiju !aobraaja, njego"u o(era*ijonaliza*iju u ok"iru !"e !lo,enije
!aobraajne dina#ike kao i na!ta"nika !aobraaja i (oli*ije koja znaajno
kontroli$e, kanali$e i obezbje=uje ue!nike u !aobraaju, (odrazu#je"a i
psiholo@k> ed>kacij> kojo# e u(oznati (!iho 9 !o*ijalni (rofil ljudi
ue!nika u !aobraaju, te brojne (!ihike (ro*e!e, funk*ije i (!iholo$ke
feno#ene, a posebno sops;<eni psihoGsocijalni proBil liAnos;i.
6($ta !aobraajna i (!iholo$ka eduka*ija i#aju za *ilj i (ro#jenu
o"jeka, (ro#jenu njego"og !kri(ta do,i"lja"anja i reago"anja i !tila
,i"ljenja koji e on (rojekto"ati i toko# "o,nje auto#obila kao dijela !tila
,i"ljenja. ;e je reeno da Wljudi "oze kao $to ,i"eM. Stil "o,nje je "i!oko
kore!(odentan !a !tilo# ,i"ljenja. 5ilj je (!iholo$ke eduka*ije ue!nika i
drugih aktera u !aobraaju da >po:naj> sebe i da !e mijenjaj>.
Sti*anje i!ku!t"a u ue$u u !aobraaju je (ro$irenje i uku(nog
,i"otnog i!ku!t"a.
Dakle, "oza treba u(oznati !ebe i !"oje #oguno!ti kako bi
u!kladio !"oje (otrebe u "o,nji !a !"oji# #oguno!ti#a.
6dgo"oran odno! (re#a !ebi (odrazu#je"a odgo"oran odno! i
(re#a drugi#a. ?z toga (roizilaze *ilje"i i zada*i !"akog ue!nika u
!aobraaju, (o!ebno "ozaa%
:ontroli!ati !"oje o($te zdra"lje, koje e !e reflekto"ati i u "o,nji^
Gaati i u"ati (!ihofiziku kondi*iju koja je o!no"a efika!nog !tila
,i"ljenja i !tila "o,nje^
?zbjega"ati duge i i!*r(ljujue "o,nje koje !labe (!iho-fizike,
!enzorne, (!iho#otorne, reflek!ne, reak*ione #oguno!ti^
:ontroli!ati i u"ati e#o*ionalnu !tabilno!t, izbjega"ati i
!(rijea"ati iritabilno!t i agre!i"no!t^
e doz"oliti !ebi da !e ,eljeno i zadato "rije#e nadokna=uje brzo#
"o,njo#^
-lanirati i njego"ati na"iku od#aranja, le,erne i o(u$tene "o,nje^
-re(oznati i neutrali!ati odbra#bene #ehaniz#e, ko#(lek!e i druge
(!ihike te$koe u *ilju (rilago=ene "o,nje^
30/
?zbjega"ati rizine i trau#at!ke !itua*ije koje #ogu !itua*iono iKili
trajnije u!lo"iti !labljenje, ranji"o!t i o!jetlji"o!t "ozaa^
e uzi#ati lijeko"e, alkoholna (ia ili neke druge (!ihoakti"ne
!u(!tan*e za koje goto"o !"i znaju da !u kobni u "o,nji^
jego"ati (!ihiku ot(orno!t i zrelo!t, do!tojan!t"o i etino!t^
5ijeniti !aobraajna (ra"ila i (ro(i!e radi !"oje line bezbjedno!ti i
bezbjedno!ti drugih^
-o!ebnu (a,nju (o!"etiti !a#oza$titi i za$titi drugih !a(utnika
u(otrebo# !igurno!nih (oja!e"a ija je efika!no!t ne!u#nji"o
dokazana. 2naajan (rilog to#e !u dali na$i e#inentni ek!(erti iz
obla!ti !aobraaja.
)ezulatati brojnih i!tra,i"anja o (redu!lo"i#a kori$enja !igurno!nih
(oja!e"a u "ozili#a kod na! i u najraz"ijeniji# ze#lja#a !"ijeta (ot"r=uju
njiho"u efika!no!t koja je dijelo# !adr,ana u naredni# (ro"jereni#
t"rdnja#a 7Ci(o"a*, :., 20008.
2adr,a"a "ozaa u nor#alnoj (ozi*iji i o#ogua"a #u u(ra"ljanje
"ozilo# i ure=aji#a u "ozilu i (o!lije !udara
:od "ozila o(re#ljenih "azdu$ni# ja!tu*i#a, (oja! o#ogua"a da
oni i!(une !"oj zadatak 7u (roti"no# ja!tu*i u#je!to da za$tite
#ogu nanijeti te$ke (o"rede8
Au"a gla"u i tijelo "ozaa od (o"reda na!talih iner*ioni#
nalijetanje# na "olan, "jetrobran!ko !taklo i o!tale dijelo"e "ozila
S(rea"a (o"rede na!tale od !trane drugih 7ne"ezanih8 o!oba u
"ozilu 7 u !udaru gla"a i tijela unutar "ozila #ogu na!tati ozbiljne
(o"rede8
S(rea"a i!(adanje iz "ozila, $to e!to #o,e do"e!ti do !#rtono!nih
(o"reda. Ao"jek koji u!ljed nezgode i!(adne iz "ozila, i#a 2/ (uta
"ee #oguno!ti da (ogine od onoga koji je (ri"ezan o!tao unutar
"ozila
< !luaju (o,ara na "ozilu (o!lije !udara 7$to !e de$a"a izuzetno
rijetko jedno# u nekoliko !totina !luaje"a8, (oja! znatno (o"ea"a
300
bezbjedno!t jer "oza i (utni*i u!ljed !udara ne bi"aju (o"rije=eni
toliko te$ko, da bi izgubili !"ije!t i do$li u o(a!no!t da izgore. ?#aju
do"oljno #oguno!ti da !e od"e,u i !a#o!talno i bezbjedno na(u!te
"ozilo koje gore
< !luaju izljetanja "ozila !a kolo"oza i u(adanja u dublju "odu
7rijeka, jezero, #ore8, $to !e tako=e de$a"a izuzetno rijetko, jedno#
u nekoliko !totina !luaje"a, (oja! znatno (o"ea"a bezbjedno!t, jer
"oza i (utni*i u!ljed !udara ne bi"aju (o"rije=eni toliko te$ko, da
bi izgubili !"ije!t i do$li u o(a!no!t da !e uto(e. ?#aju do"oljno
#oguno!ti da !e od"e,u i !a#o!talno i bezbjedno na(u!te "ozilo
koje !e nalazi u "odi
<koliko je (utnik "ozila u !aobraajnoj nezgodi dijete koje nije
bezbjedno !#je$teno i (ri"ezano u !igurno!no# djeije# !jedi$tu
(ri$"r$eno# za "ozilo, u!ljed iner*ionog udar*a bi"a te$ko
(o"rije=eno unutar "ozila, ili bi"a izbaeno "an njega, bez obzira
kojo# !nago# ga odra!li dr,e u krilu
-oja! treba kori!titi ,&J'1 i (ri kratki# "o,nja#a i (ri #ali#
brzina#a. +#erika i!tra,i"anja (okazuju da !e 10H nezgoda
dogodi (ri brzina#a #anji# od 00 k#Ka!, kao i da !e 7/H nezgoda
de$a"a u relati"noj blizini #je!ta !tano"anja a ne (ri dugi#
(uto"anji#a.
2naajan do(rino! !h"atanju i (odr,a"ajui# !ta"o"i#a (ored
zakon!kih oba"eza i kaznenih !ank*ija, o kori!no!ti u(otrebe !igurno!nih
(oja!e"a dao je (ri#jereni i (!iholo$ki ute#eljen letak !a !na,ni#
(oruka#a WPROD,$.' "NJ, $&O.A C &'$.' POJASN/ !lika
20.
307
Slika -6. ?nfor#ati"ni letak o kori!no!ti "ezanja !igurno!nog (oja!a
301
-okreto# ruke koja "e,e !igurno!ni (oja! u "ozilu uinili !te #nogo u
intere!u !o(!t"ene za$tite. WNe pos;oji dr>ga si;>acija > kojoj mo=e;e sa
;ako malo ;r>da :a s<oje :dra<lje i =i<o; >Aini;i ;ako mnogo^M 7Ci(o"a*,
:, 20008.
Dana! u !aobaraajni# nezgoda#a gine "i$e ljudi nego u rato"i#a.
@aj o#jer u(ozora"a na !"e "eu (otrebu (ri#jene dru$t"ene !a#oza$tite u
!aobraaju.
+nalizo# !aobraajnih nezgoda u jednoj godini !a !igurno$u !e
#o,e (red"idjeti tek (ribli,an broj (oginulih u !ledeoj godini, ali ni$ta !e
ne #o,e rei o #je!tu, "re#enu i uzro*i#a tih nezgoda. a$e dru$t"o
godina#a ula,e znatna #aterijalna !red!t"a u "a!(itanje, obrazo"anje i
o!(o!oblja"anje ljudi, ali na!u(rot !"e#u, ini !e da je !a" taj dru$t"eni
na(or bio goto"o uzaludan, jer ljudi i dalje !"e "i$e !tradaju na (ute"i#a.
-ri to#e !"ako #i!li da !e nezgode doga=aju !a#o drugi#a i da !u
oni koji !u !tradali !a#i kri"*i nezgode u kojoj !u !tradali.
-riliko# (redlaganja #jera za !#anjenje !aobraajnih nezgoda,
naje$e !e (redla,e #nogo tak"ih #jera ili !e (ak jedna i!tie kao jedino
!(a!ono!na 7n(r. gradnja D!igurnihD *e!ta, kon!truk*ija D!igurnogD
auto#obila, "i!oke no"ane kazne za (rekr$aje u !aobraaju, intenzi"nija
kontrola ue!nika u !aobraaju...8.
'e=u ti# #jera#a !(o#inje !e i briga o !talno# (odizanju ni"oa
!aobraajne kulture, ali !e njoj ne (ridaje do"oljna (a,nja, niti !e za nju
od"ajaju do"oljna !red!t"a i to naje$e zbog neu!kla=ene defini*ije obi#a
i uti*aja !aobraajne kulture na bezbjedno!t !aobraaja. 'e=uti#, ja!no je
da je bezbjedno!t #ogue (o!tii !a#o !kladni# funk*ioni!anje# !"ih
faktora u !aobraaju 7"ozaa, "ozila, (ute"a8. -ot(una u!kla=eno!t faktora
bezbjedno!ti !aobraaja za"i!i i o raz"ijeno!ti tehnike i tehnologije.
'e=uti#, (ri#jetno "ea bezbjedno!t u !aobraaju #o,e !e (o!tii tek u
du,e# "re#en!ko# (eriodu.
Saobraajna kultura je dio kulture uo($te. :ultura i *i"iliza*ija
nerazd"oji"i !u (oj#o"i, ali tehnika ili #aterijalna *i"iliza*ija ni!u
i!to"re#eno i kultura jer, #aterijalna kultura obuh"ata raz"ijeno!t !red!ta"a
za (roiz"odnju i o!tale #aterijalne t"ore"ine, dok duho"nu kulturu ini
uku(no!t rezultata nauke, u#jetno!ti, filozofije, #orala i obiaja.
303
Saobraajna kultura obuh"ata i !h"atanje o neu!kla=eno!ti faktora u
!aobraaju i ne#oguno!ti dru$t"a da iznad !"ojih #aterijalnih #oguno!ti
djeluje na (o"eanje bezbjedno!ti u !aobraaju.
5i"iliza*ija dana! znai uku(no!t "je$tina, znanja, obiaja, #i!aonih i
u#jetnikih u"jerenja i t"ore"ina te nazora do kojih !e (ojedina ze#lja
(robila dugotrajno# borbo# (roti" (rirodnih i dru$t"enih ot(ora kroz
"jeko"e.
:ulturno o(ho=enje je o!no"ni, i ako ne(i!an, zakon (ona$anja za
bezbjedno!t !"ih ue!nika u !aobraaju. Dana! !e (od kulturni#
(ona$anje# u !aobraaju naje$e #i!li na odno!e #e=u ue!ni*i#a u
!aobraaju 7"oza - "oza, "oza - (je$ak i dr.8. 'e=uti#, !aobraajna
kultura dana! obuh"ata odno!e ue!nika u !aobraaju (re#a "ozilu, (re#a
!aobraajnoj !ignaliza*iji, (re#a !aobraajni# (ro(i!i#a i !l. -ri
ut"r=i"anju #oguih uzroka koji utiu na !aobraajnu kulturu i!taknuti !u
ue!ni*i u !aobraaju, "ozila, kli#at!ki u!lo"i i ne(ot(uno ili nedo"oljno
defini!ani zakon!ki (ro(i!i o !aobraaju, !red!t"a za reguli!anje !aobraaja
i kontrolu !aobraaja.
<nutar !"ake od gru(a na"edenih faktora !aobraajnih nezgoda i#a i
#nogo (ojedinanih faktora. Stoga !e !a !igurno$u #o,e rei da !e nikada
ne #ogu dogoditi d"ije (ot(uno jednake ne!ree zato $to je !(let njiho"ih
uzroka u"ijek razliit.
<gro,a"anje bezbjedno!ti u !aobraaju tretira !e kao kri"ino djelo.
:ri"nja !e #o,e (oja"iti kao u#i$ljaj ili nehat, $to ukljuuje odre=enu
na#jeru ili !"ije!t kri"*a.
:ada "oza "ozilo# u !aobraaju na (utu (o!tu(a (roti"no (ro(i!i#a
o (ra"ili#a !aobraaja i izazo"e !aobraajnu nezgodu, !#atra !e da je to
uinio !"je!no.
Fezbjedno!t u !aobraaju je !lo,ena, dakle, od ko#bina*ija niza
#oguih uzroka !aobraajnih nezgoda. e#ogue je o(i!ati !"e te
ko#bina*ije (a !u o"dje i!taknute !a#o o!no"ne. +ko !e gledaju, u $ire#
!#i!lu, nikako !e ne !#ije zabora"iti ni #ogui uti*aj onih ljudi koji
(rojektuju, grade i odr,a"aju (ute"e, onih koji (i$u i dono!e !aobraajne
(ro(i!e, onih koji kontroli$u, obrazuju i dr.
-ri tak"o# ut"r=i"anju odgo"orno!ti za bezbjedno!t !"ih ue!nika u
!aobraaju, (ojedin*i i dru$t"o u *jelini ne(rekidno #oraju otklanjati !"e
uzroke !aobraajnih nezgoda, koji !e (oja"ljuju direktno, indirektno ili
katkad ak i !kri"eno. < !aobraaju (o#a,e znanje i kultura, a ne !a#o
370
!rea jer je o"jek t"ora* !"oje !ree. 'nogi !u !e dana!, !udei (o ono#e
$to !e uoa"a u !aobraaju, o!lanjali !a#o na !reu a to nije ni !luajno
do"oljno.

371
"

".'RA.,RA
372
373
".'RA.,RAK
1. Franko"i, D. 713338% n;erak;i<no >Aenje > problemskoj nas;a<i,
2bornik rado"a, ?nterakti"no uenje, 'ini!tar!t"o (ro!"jete )S i
<?5>B kan*elarija u Fanjoj Cu*i, Fanja Cuka.
2. Fuja!, 2., -e*, F. 713018% Osno<e psihoBi:iologije rada, 2agreb.
3. Fukeli, G. 713378% Droga > @kolskoj kl>pi, ??? izdanje, ;elarta,
Feograd.
4. De!i#iro"i, ;. 713378% Medicinska psihologija sa osno<ama
psihopa;ologije, WaukaM, Feograd.
/. De!(oto"i, +. 9 ?gnjato"i, . 713108% %a<isnos; od droga i
lijeko<a C narkomanije, ?n!titut za doku#enta*iju i za$titu na radu,
i$.
0. Dundero"i, ). 713118% Mladi i dr>@;<ene promjene, 'ladi i
(olitika, 5entar za dru$t"ena i!tra,i"anja, S(lit.
7. D"orniko"i, G.713308% 1arak;erologija j>goslo<enskih naroda,
-ro!"eta, Feograd.
1. >ri, Cj. 713318% PaniAna s;anja, 'edi*in!ka knjiga, Feograd 9
2agreb.
3. >ri, Cj. 713728% S;rah/ anksio:nos; i anksio:na s;anja,
'edi*in!ka knjiga, Feograd 9 2agreb.
10. 4ru(a autora, 713348% 1>l;>re > ;ran:iciji, <rednik 'irjana -ra$i
9 D"orni, W-latoM, Feograd.
11. Judolin, ;. 713018% Psihija;rijsko psiholo@ki leksikon/
W-anora#aM, 2agreb.
12. Geli, G. 713108% 1>l;>ra ces;o<nog prome;a i :dra<lje naroda,
Ao"jek i (ro#et, Fr. 2, 2agreb.
13. Geroti, ;. 7133/8% 0o<jek i njego< iden;i;e;/ psiholo@ki problemi
sa<remenog Ao<jeka, ??? izdanje, Djeije no"ine, Feograd 9 4ornji
'ilano"a*.
14. Go!(er!, :. 713718% Op@;a psihopa;ologija, -ro!"eta, Feograd.
1/. :alianin, -. 713308% Anksio:ni poremeaji C s;anja pa;olo@kog
s;raha, Feograd.
374
10. :alianin, -., Cei 9 @o$e"!ki, D. 713348% 1njiga o s;res>,
'edi*in!ka knjiga, Feograd.
17. :ora. T. 7131/8% Ra:<oj psihologije opa=anje, olit, Feograd.
11. :o!ti, D. 713118% Psiholo@ki reAnik, ?)6 W;uk :arad,iM,
Feograd.
13. :re, D., :rafild, )., 4. 713108% 'lemen;i psihologije, auna
knjiga, Feograd.
20. :rneta, D. 720008% n;erak;i<no >Aenje i nas;a<a, Bakultet za
(olitike i dru$t"ene nauke, Fanja Cuka.
21. Ci(o"a*, :., ;uka$ino"i, '. 720008% Anali:a pros;orne i
<remenske dis;rib>cije saobraajnih ne:goda sa decom >
Beograd>/ auno-!truni !ku( WFezbedno!t de*e u !aobraajuM,
Saobraajni fakultet <ni"erziteta u Feogradu, Feograd.
22. Ci(o"a*, :. 720048% #de i kako be:bedno prei >lic>, -rirunik za
de*u i roditelje, Saobraajni fakultet, Feograd.
23. Ci(o"a*, :. 713378% Saobraajne ne:gode > pre;icanj>, ;i$a $kola
unutra$njih (o!lo"a, Feograd.
24. 'ajer, . B. 7130/8% nd>s;rijska psihologija, -anora#a, 2agreb.
2/. 'ili, +. 7200/8% Agresi<nos; > saobraaj>, 2bornik rado"a,
auno 9 !truni !ku( WSaobraaj za no"i #ilenijM, @e!li, 5entar
za #otorna "ozila, Fanja Cuka.
20. 'ili, +., ?"ano"i, S. 720008% sk>s;<a i :abl>de > saobraajnoj
ed>kaciji dece, auno 9 !truni !ku( WFezbedno!t de*e u
!aobraajuM, Saobraajni fakultet <ni"erziteta u Feogradu, Feograd.
27. 'ili, +. 720028% 1>l;>ra i men;ali;e;/ pre;pos;a<ke rada policije
> :ajednici, 6krugli !to, ;i!oka $kola unutra$njih (o!lo"a, Fanja
Cuka.
21. 'ili, +. 720048% S;ra;egije reago<anja > s;resnim si;>acijama,
WFezbedno!tM, /K04, a!o(i! '<--a Srbije, Feograd.
23. 'ili, +. 720008% Procjena liAnos;i, Defendologija, Aa!o(i!
<dru,enja defendologa )S, Fanja Cuka.
30. 'ili, +. 720038% Osno<e saobraajne pedagogije, ;i!oka $kola
unutra$njih (o!lo"a. Fanja Cuka.
37/
31. 'ili, +. 720008% Nasilje i agresija, W;je$takM, Aa!o(i! <dru,enja
!ud!kih "je$taka )S, Fanja Cuka.
32. 'ilo$e"i, S. 713778% Saobraajna psihologija, auna knjiga,
Feograd.
33. 'ilo$e"i, S. 720028% Percepcija/ pa=nja i mo;orna ak;i<nos;,
2a"od za ud,benike i na!ta"na !red!t"a, Feograd.
34. ikoli, S. 7133/8% Psihologija, -ro!"jeta, 2agreb.
3/. -ejo"i, '. 713378% Porodica i psihopa;ologija, Sa"re#ena
ad#ini!tra*ija, Feograd.
30. -etz, F. 713328% Psihologijski rijeAnik, W-ro!"jetaM, 2agreb.
37. )anko"i, T., -e$o"i, 2. 720008% Sa<remena sreds;<a :a :a@;i;>
dece > saobraaj>, auno 9 !truni !ku( WFezbedno!t de*e u
!aobraajuM, Saobraajni fakultet <ni"erziteta u Feogradu, Feograd.
31. )a$ko"i, G. 713108% On;ologija agresi<nos;i, ??? kongre!
(!ihotera(euta Gugo!la"ije, 2bornik rado"a, Feograd.
33. )e(a*, ;., :ne,e"i, -. 713128% Pe@ak i <o:aA > saobraaj>,
Feograd.
40. )ot, . 713778% Psihologija liAnos;i, 2a"od za ud,benike i na!ta"na
!red!t"a, Feograd.
41. )ot, . 713178% Op@;a psihologija, 2a"od za ud,benike i na!ta"na
!red!t"a, Feograd.
42. )ot, . 713718% Socijalna in;erakcija, Sa"ez (!ihologa Srbije,
Feograd.
43. )ot, . 713128% %nako<i i :naAenja, olit, Feograd.
44. )ot, . 713728% Osno<i socijalne psihologije, 2a"od za ud,benike i
na!ta"na !red!t"a, Feograd.
4/. Sa"ez dru$ta"a (!ihologa Srbije 713118% .eorija i praksa
psihodijagnos;ike, 2bornik rado"a 1, Feograd.
40. Ntajnberger, G. 713108% n=enjerska psihologija, olit, Feograd.
47. @o#eko"i, @. 713718% Psihologija rada, SC 9 S"euili$na
naklada Ciber, 2agreb.
41. ;alon, +. 713338% PsihiAki ra:<oj de;e;a, 2a"od za ud,benike i
na!ta"na !red!t"a, Feograd.
370
43. ;a!ilje"i, +., )ado"ano"i, D. 7137/8% Saobraajni pres;>pnici,
?n!titut za !o*iolo$ka i kri#inolo$ka i!tra,i"anja, Feograd.
/0. ;eldol, :. 713738% Dr>@;<eno pona@anje, olit, Feograd.
/1. ;e!elino"i, '., :i$i, @. 713128% Prome;na k>l;>ra s osno<ama
psihologije, Nkol!ka knjiga, 2agreb.
/2. ;idano"i, G., :olar, D.% 720038% Men;alna higijena, Feograd.
/3. ;lajki, G. 713328% $i<o;ne kri:e i njiho<o pre<a:ila=enje, olit,
Feograd.
/4. ;ud"ort ). S. 713048% 'ksperimen;alna psihologija, 7(re"od8
auna knjiga, Feograd.
//. ;ujaklija, '. 71330K378% "eksikon s;ranih reAi i i:ra:a,
W-ro!"etaM, Feograd.
/0. ;ujani '., Ci(o"a*, :. 720008% Me;odologija is;ra=i<anja i
re@a<anja problema be:bednos;i dece > saobraaj>, auno 9
!truni !ku( WFezbedno!t de*e u !aobraajuM, Saobraajni fakultet
<ni"erziteta u Feogradu, Feograd.
/7. ;ujani, '. i gru(a autora 713338% Be:bednos; dece > saobraaj>
> Beograd>.
/1. ;ukadino"i, ;. 713378% Osno<e saobraajne psihologije, 2a"od
za ud,benike i na!ta"na !red!t"a, Feograd.
/3. 2uber, ., Fen*eko"i, ;. 7200/8% Naknadno osposoblja<anje
mladih <o:aAa, 2bornik rado"a, auno 9 !truni !ku(, WSaobraaj
za no"i #ilenijM, @e!li, 5entar za #otorna "ozila, Fanja Cuka.
00. 2uber, ., Fen*eko"i, ;. 7200/8% No<e s;ra;egije > po>Aa<anj>
<o=nje, 2bornik rado"a, auno 9 !truni !ku(, WSaobraaj za no"i
#ilenijM, @e!li, 5entar za #otorna "ozila, Fanja Cuka.
01. 2"onare"i, '. 713018% Psihologija, Nkol!ka knjiga, 2agreb.
02. 2"onare"i, '. 713708% Socijalna psihologija, Nkol!ka knjiga,
2agreb.
377

Saobraćajna Psihologija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Saobraćajna Psihologija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dr sc. med.

Aleksandar Mili Saobraajna psihologija

You might also like