Professional Documents
Culture Documents
Zbirka FTN
Zbirka FTN
\
|
e =
, tada je.
121
REENJA:
1. 3 16. U idu
2. 2 17. Paja Jovanovi
3. 2 18. Ivo Andri
4. 1 19. Anton Pavlovi ehov
5. Dorskom 20. Mizantrop
6. Opera u Sidneju Jorna Utzona 21. Harmonija
7. U Barseloni 22. uzepe Verdi
8. Idealna palata 23. Petar Ilji ajkovski
9. Konstruktivizam 24. Zubin Mehta
10. Od drveta 25. Tomi Janei
11. Crkva 26. U Beogradu
12. Dejms Stirling 27. Nikoli Tesli
13. Mikelanelo Buonaroti 28. x
1
= 2 i x
2
= 3
14. Gernika 29. h=4cm
15. Jovan Soldatovi 30.
6
=
PROSTORNA KOMPOZICIJA
Pribor za rad: Skalpel, makaze, lenjiri, olovka, gumica, estar, OHO lepak
Materijal: beli - hamer papir, bela - pvc mrea, pvc sajle uta, plava, zelena, pvc kanap narandast, pvc
cev bela, crna, paljena ica
Zadatak:
Vodei rauna o svojstvima materijala oblikovati skladnu, smislenu i proporcionalnu prostornu kompoziciju.
Elemente, veze i sklop oblikovati u skladu sa mogunostima zadatih materijala i linim oseajem za prostor.
Od poetka misliti o svim materijalima i imati u vidu relacije izmeu elemenata i praznog prostora, celine i
detalja, a iznad svega odnos proporcija samih elemenata i konane forme sklopa. Kompozicija treba da je
otvorena, skladna i dinamina. Sagledavanjem kompozicije iz razliitih uglova neophodno je da svi elementi
stvaraju jedinstvenu i nedeljivu prostornu celinu.
Sve materijale i boje je neophodno zastupiti makar u najmanjoj koliini, ali nije obavezno iskoristiti ih u
celosti. Nikako se ne oekuje pravljenje modela ili makete bilo kog poznatog oblika ili sklopa
Napomena:
Prostornu kompoziciju dobro privrstiti za datu podlogu (mali karton), sa strane na kojoj je peat. Veliki
karton koristiti za rad, seenje po njemu, kako bi zatitili radnu povrinu stola.
Napred je dat tekst zadatka, jedinstveno reenje ne postoji, a ocenjivanju podleu individualni radovi
kandidata.
SLOBODNORUNO CRTANJE
Postavljenu mrtvu prirodu predstaviti tako da se pokae oseaj za prostor i kompoziciju. Nacrtati tane
oblike predmeta i njihove proporcionalne odnose. Predstaviti ih u perspektivi tako da imaju dubinu i
zapreminu. Da bi se jo vie naglasila iluzija dubine prostora i trodimenzionalnosti oblika, koristiti razliite
kvalitete linija, razliite tonske vrednosti povrina i svetlo-tamne odnose. Potrebno je ostvariti jedinstvo
celine.
Napred je dat tekst zadatka, jedinstveno reenje ne postoji, a ocenjivanju podleu individualni radovi
studenata
122
PRIJEMNI ISPIT SCENSKA ARHITEKTURA, TEHNIKA I DIZAJN
Jul 2013.
GEOMETRIJA I MATEMATIKON SA ARHITEKTONSKOM I OPTOM KULTUROM
Prijemni ispit iz Geometrije sa matematikom, arhitektonskom i optom kulturom je isti kao i za kandidate
koji polau prijemni ispit za upis Arhitekture.
PROSTORNI PRIKAZ (MAKETA)
Na osnovu tekstualnog predloka, (odlomka iz dela Tonio Kreger Tomasa Mana), uspostaviti prostor koji
odgovara prii, korienjem materijala koji se nalazi pred vama (iana mrea, crni hamer papir, beli tripleks
papir, folija). Cilj ovog zadatka je da prostorom bude izgraeno dejstvo koje pojaava i naglaava dejstvo
tekstualnog predloka, ili, dejstvo koje ulazi u dijalog sa predlokom, ili,ak, dejstvo koje zamenjuje dati
predloak. Drugim reima, prostor treba da postane sredstvo kojim se na zamiljenog posmatraa deluje u
skladu sa idejom tekstualnog predloka, onako kako tu ideju ita sam autor prostornog reenja.
Koncept prostornog prikaza/makete obrazloiti jednom reenicom, koju je potrebno napisati na beli papir
koji se nalazi pred vama. Ovaj papir je sastavni deo rada i predaete ga zajedno sa maketom, na kraju ispita.
Pored navedenog materijala, pred vama se nalaze dva kartona/lepenke sive boje. Veliki karton/lepenka slui
kao podloga za rad. Tu podlogu koristite namenski, secite na njoj a nikako neposredno na stolu. Drugi
karton, manji, na kome se nalazi peat nae kole, koristite kao prostor i mesto gde ete organizovati,
oblikovati i vrsto zalepiti va prostorni prikaz, i to sa strane na kojoj je peat. Ovaj karton nije dozvoljeno
transformisati na bilo koji nain (seenjem, savijanjem, zasecanjem itd.).
Materijal (iana mrea, crni hamer papir, beli tripleks papir, folija) moe i ne mora u potpunosti da bude
iskorien, ali svaka vrsta materijala mora da se pojavi u prostornom prikazu, tako da ini njegov integralni
deo.
Podseamo vas da obratite panju na urednost, da vodite rauna o razmeri makete (maketa ne sme da izlazi
van podloge na koju je zalepljena), kao i da predvidite dovoljno vremena za lepljenje prostornog prikaza za
podlogu. Na kraju ispita maketa mora da bude vrsto zalepljena, a lepak osuen.
Tekstualni predloak:
Bijae to u Minhenu, u dvorinoj zgradi u elingovoj ulici, prilino visoko. Napolju, iza irokog sjevernog
prozora vladae nebesko plavetnilo, cvrkut ptica i sunani sjaj i slatki i mladi dah proljea koji je strujao kroz
otvoreni kapak, mijeao se sa mirisom fiksativa i uljane boje, koji je ispunjavao prostrani atelje. Zlatno
svjetlo svijetlog popodneva neometano je plavilo oskudno namjeteni atelje, veselo je obasjavalo pomalo
oteeni pod, grubi stol pod prozorom na kojem su stajale boice, tube i kistovi i neuokvirene studije na
zidovima bez tapeta, obasjavalo je paravan od dotrajale svile koji je, u blizini vrata, odvajao mali kuti za
stanovanje i dokolicu, koji je bio namjeten stilskim namjetajem, obasjavalo sliku koja nastaje na tafelaju i
pred njim slikarku i pjesnika.
123
ESEJ
Zadatak za pisanje eseja:
1. Odaberite jednu od tri ponuene teme.
a) Kritika analiza scenskog dogaaja
Odaberite jedan scenski dogaaj (pozorina predstava, performans, koncert, priredba, proslava ili slino),
predstavite ga prema eljenim kriterijumima i analizirajte elemente scenskog dizajna.
b) Scenska priroda savremene arhitekture
Odaberite jedan prostor ili objekat savremene arhitekture, predstavite ga prema eljenim kriterijumima i
objasnite elemente scenskog dizajna koje ga odlikuju.
c) Spektakl u javnom gradskom prostoru
Odaberite jedan spektakl odran u javnom gradskom prostoru, predstavite ga prema eljenim kriterijumima i
objasnite elemente scenskog dizajna koji ga odlukuju.
2. Napiite esej na odabranu temu.
Prostor predvien za radni koncept (teze, beleke i slino) ogranien je na 1 stranicu formata A4.
Prostor predvien za pisanje eseja ogranien je na 4 stranice A4 formata.
124
PRIJEMNI ISPIT SCENSKA ARHITEKTURA, TEHNIKA I DIZAJN
(uzorni primer za jul 2014)
1. TEST OPTE KULTURE I INFORMISANOSTI
Deo prijemnog ispita Test opte kulture i informisanosti obuhvata pitnj iz oblsti geometrije, rhitekture,
likovne i drmske umetnosti, knjievnosti, ko i iz opte kulture i informisnosti. Pitnj e po oblstim biti
zastupljena u sledeem odnosu: ncrtn geometrij 3 pitnj, rhitektur 3 pitnj, likovn umetnost 3
pitnj, knjievnost 3 pitnj, drmsk umetnost 3 pitnj. Ovaj deo prijemnog ispita trje dv st.
Kandidati, kojima Arhitektura bude 2. elja, odmah nakon Testa opte kulture i informisanosti, polagae i
test za Arhitekturu (Geometrija i matematikon sa arhitektonskom i optom kulturom).
2. SLOBODORUNO CRTANJE
Ovaj deo prijemnog ispita traje 2 sata i podrazumeva izradu perspektivnog prikaza zadate kompozicije,
raenog u olovci, slobodnom rukom. Kandidati, kojima Arhitektura bude 2. elja, istog dana polagae i
Slobodoruno crtanje, koje je deo prijemnog ispita za Arhitekturu.
3. PROSTORNI PRIKAZ (MAKETA)
ZADATAK: Prostorni prikaz (maketa)/prostor prie
Kroz ovaj zadatak kandidati se bave kreativnim istraivanjem imaginarnog (dramskog) i stvarnog
(arhitektonskog) prostora i njihovim meusobnim odnosima, sa ciljem uspostavljanja scenskog prostora.
Pred kandidatima se nalaze odlomci iz 10 razliitih romana/pria/tekstova koji se direktno ili posredno
odnose na opise prostora. Ovi odlomci predstavljaju tekstualne predloke za zadatak. Potrebno je odabrati
jedan tekst koji e biti polazite za dalju razradu zadatka.
Na osnovu odabranog tekstualnog predloka, uspostaviti prostor koji odgovara toj prii. Cilj ovog zadatka je
da prostorom bude izgraeno dejstvo koje pojaava i naglaava dejstvo literarnog predloka, ili, dejstvo koje
ulazi u dijalog sa predlokom, ili, ak, dejstvo koje zamenjuje dati predloak. Drugim reima, prostor treba
da postane sredstvo kojim se na zamiljenog posmatraa deluje u skladu sa idejom tekstualnog predloka,
onako kako tu ideju ita sam autor.
Prostor koji ima traeno dejstvo treba da bude uspostavljen korienjem zadatog materijala, izradom
prostornog prikaza (makete). Sav materijal koji se nalazi pred kandidatima moe a ne mora u potpunosti da
bude iskorien.
Uz maketu potrebno je priloiti i kratko tekstualno obrazloenje koncepta (do dve reenice), koje objanjava
osnovnu ideju interpretacije i prevoenja teksta u prostorne okvire.
Napomena: Prostor treba predstaviti korienjem svih materijala izuzev teksta (inkorporiranog u prostorni
prikaz (maketu), budui da je tekst predloak od koga u ovom zadatku polazimo.
TEKSTUALNI PREDLOCI ZA IZRADU MAKETE:
Veim delom svog toka reka Drina protie kroz tesne gudure izmeu strmih planina ili kroz duboke kanjone
okomito odseenih obala. Samo na nekoliko mesta renog toka njene se obale proiruju u otvorene doline i
stvaraju, bilo na jednoj bilo na obe strane reke upne, delimino ravne, delimino talasaste predele, podesne
za obraivanje i naselja. Takvo jedno proirenje nastaje i ovde, kod Viegrada, na mestu gde Drina izbija u
naglom zavoju iz dubokog i uskog tesnaca koji stvaraju Butkove Stijene i Uzavnike planine. Zaokret koji tu
pravi Drina neobino je otar a planine sa obe stranetako su strme i toliko ublizu da izgledaju kao zatvoren
125
masiv iz koga reka izvire pravo, kao iz mrkog zida. Ali tu se planine odjednom razmiu u nepravilan
amfiteatar iji promer na najirem mestu nije vei od petnaestak kilometara vazdune linije.
Na Drini uprija
Ivo Andri
I sada, itavih osamnaest godina kasnije, jo uvek se jasno seam prizora te livade. Oboda ispranih tihom
kiom koja je padala danima, planina je blistala od tamnog, sveeg zelenila. Oktobarski vetar njihao je
dugake vlati kineskog aa tamo-amo, a duguljasti oblaci bili su kao privreni za ledenoplavi nebeski
svod, toliko visok da je bolelo gledati u njega. Vetar je leteo nad poljanom, zatim neno kroz njenu kosu, ka
umarku od meovitog drvea. Lie u kronjama je utalo, a u daljini se uo psei lave, toliko priguen i
tih da se inilo da dopire sa ulaza u neki sasvim drugi svet. Sem toga, sve je bilo tiho. Nikakv zvuk nije
dopirao do naih uiju. Nikog nismo videli. Samo dve jarkocrvene ptice, koje su odnekud sa livade
preplaeno prhnule i odletele put umarka. Dok smo etali, Naoko je priala o bunaru.
Norveka uma
Haruki Murakami
Probudilo me je sunce. Sijalo je jako, ulazilo je u belu sobu kroz veliki prozor i tuklo me pravo u lice. Ustao
sam i irom otvorio prozor, mislim da se nikad nisam probusio sa lepim pogledom kroz prozor sobe, od tog
pogleda, tada, tog jutra, predivnog. Ne, nikada, sigurno. Bilo je toplo, vezduh je bio ist, sve, ali bilo je
toplo. Na nebu nije bilo ni jednog oblaka. Video sam plavo jezero, i tamne vrhove okolnih planina. Sneg se
beleo na tim vrhovima. Bili su to Alpi. Boje su bile prave, jake, oi su uivale, tako mnogo zelene, oko
modroplavog jezera. I pourio sam napolje.
Komo
Sran Valjarevi
PRVI IN
Jedan deo parka na Sorinovom imanju. iroka aleja koja vodi pravo od gledalita u dubinu parka prema
jezeru; ona je pregraena pozornicom napravljenom na brzinu za amatersku predstavu, tako da se jezero
uopte ne vidi. Levo i desno od pozornice bunje. Nekoliko stolica, stoi.
Galeb
Anton Pavlovi ehov
Nema odgovora, kanda nema ni izlaza, a onda se, uz opreznu kripu, ipak otvaraju neka vrata. To se u
sobiak uvlaim ja, bosonog, zapraen i mrcav, pentram se preko djeda, preko nevidljiva iva brda, i
gnijezdim se iza njegovih ledja, kraj zida.
Starac u trenu zaboravlja sve svoje brige i mrtvouzlice, pipka jesam li dobro pokriven i gundja
udobrovoljeno, sa zluradim prkosom:
- Ba je nas briga i za Jovom i za Gnjatijem, neka melju kako im drago. Glavno je da ti svom djedu grije
ledja.
Mlin potoar
Branko opi
I drugi su pjevali o gradu
I drugi su pjevali o gradu: prolaznici
U udu zastali, pred mnotvom oblika protivrjenih,
A tako u skladu meusobnom, i tako u skladu
Sa okom to zbraja. - Al niko nije
Patio pritom, i plako.
I drugi su pjevali o gradu: gosti ueni
Iz svijeta, u ijem je uhu odjekivao jo
Pucanj: Oh mein liebe Gott, taj Bosna,
Taj barbari, taj mete i smrad. Taj zacijelo
126
Patio pritom nije i plako.
ega smo zbir 2
Abdulah Sidran
Luda ajanka
Pod jednim drvetom ispod kue bio je postavjen sto. Martovski kuni i eirdija sedeli su i pili aj. Jedan
puh je sedeo izmeu njih i vrsto spavao, a oni su se bili oslonili laktovima na njega i razgovarali preko
njegove glave. Jako neudobno za Puha pomisli Alisa, - ali poto vrsto spava. To mu verovatno ne
smeta.
Sto je bio velik, ali sva trojica se behu zbili oko jedog ugla. Nema mesta Nema mesta viknue kad su
ugledali Alisu kako im prilazi.
Ima tu jo koliko mesta! ree Alisa uvreeno i sede u veliku naslonjau na jednom kraju stola.
Alisa u zemlji uda
Luis Kerol
Uzimam praznu kutiju one velike okolade. Znam da u njoj vie nema nieg, ali ipak je paljivo, srena i
zadovoljna, otvaram i jedem mrak.
Ukus mraka
Tatjana Peri
U ovim su tamnim kvartovima izumrli itavi narodi. Ovom su stopom zemljita prole i vojske osvajaa, i
sjajne procesije, i patrole inkvizicije, i muenici i sveci, i najbuniji karnevali, i najlepe ene, i najvei ljudi.
A sve stoji jop i danas na svom starom mestu. Pa ipak na svakom raskru, kakav strah od smrti. Rim je
vean, a smrt ipak na svakom koraku.
Gradovi i himera
Jovan Dui
Da trajemo beskrajno
Sve bi se menjalo
Ali kako smo konani
Mnogo ta ostaje po starom.
B. Brecht
Hotel Moskva se izdie sa suprotne strane ulice. Natkriveni kronjama, za stolovima razgolieni, sede
ljudi. Posluitelji u crvenocrnim kostimima, odudarajui od ostalih, figuriraju na trotoaru, naruavajui mir
ponaosob. Ljudi koji prou pored stolova ostaju nezapaeni, nezapameni i nestvari,.. krnje simetriju.
Podne na Terazijama
Miroslav Duani
127
128
4. ESEJ
Pisanje eseja traje 2 sata. Tema za pisanje eseja se dobija neposredno pre poetka ovog dela prijemnog ispita.
Kandidat bira jednu od 3 ponuene teme. Oblasti koje teme pokrivaju su: arhitektura, scenske i vizuelne
umetnosti, opta informisanost. Ponuena literatura predstavlja samo smernice u pripremi za ovaj deo
prijemnog ispita.
MOGUE TEME:
1. Elementi scenografije u predstavi Galeb Tomija Janeia
2. Shvatanje pojma scenografija Pamele Hauard (Pamela Howard)
3. Dramaturka vorita prostora na primeru pozorine predstave po izboru
4. Metodologija inscenacije pozorinog prostora kod Mete Hoevar
6. Scenska funkcija jednog arhitektonskog objekta po izboru
7. Scenska funkcija javnog gradskog prostora po izboru
6. Analiza teme mrtvakog teatra Pitera Bruka (Peter Brook) na primerima pozorinih predstava u
Srbiji
7. Analiza vanpozorinog scenskog dogaaja po izboru
8. Uloga scenografa u kreiranju pozorine predstave
9. Imajui u vidu shvatanje Rolana Barta (Roland Barthes) da fotografija ne dodiruje umetnost kroz
dizajn ve kroz pozorite, analizirati zadatu fotografiju.
5. RAZGOVOR SA KOMISIJOM
Kndidti imju rzgovor s trolnom komisijom, u trjnju od 15 minut, gde kndidti treb d
prezentuju sopstvene ideje i motivisnost z bvljenje Scenskom rhitekturom, tehnikom i dizjnom.