Graa generativnih biljnih organa

cvijet, plod
Prof. dr. sc. Edita tefani
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Graa cvijeta
Preobraeni dio izdanka, nalazi se terminalno na
glavnoj osi ili bonom ogranku, ogranienog je rasta
Sastoji se od preobraenih listova- slue
generativnom razmnoavanju
Razvijen je kod kritosjemenjaa (Magnoliophytina)
Graa cvijeta
Cvijet tvore etiri osnovna
dijela:
Cvjetite ili cvjetna os
(receptaculum, torus)
Ocvjee ili perijant
(perianthium)
Andrecej (androeceum)
Ginecj (gynoeceum)
Graa cvijeta
cvjetite (receptaculum)
Skraena cvjetna os ili zavrni
dio stapke na kojoj se nalaze
ostali dijelovi cvijeta
Kod primitivnijih biljaka
(magnolija) -izdueno, kod
nekih - izboeno (ebnjaci),
kod naprednijih - ravno ili
ploasto proireno te
udubljeno
cvjetna stapka ili
cvjetni drak - dio
cvjetnog izdanka ispod
cvjetita do brakteje ili
pricvjetnog lista; lista u
ijem se pazucu razvija
cvijet ili cvat
Cvjetovi bez cvjetne
stapke - sjedei
Graa cvijeta
ocvjee (perianthium)
Predstavlja sve listove koji se nalaze na periferiji
cvijeta
ne stvaraju spolne stanice
Uloga: zatita fertilnih dijelova cvijeta (tuka i
pranika); primamljuju kukce
Cvjetovi bez ocvjea - goli ili ahlamidejski
cvjetovi
Graa cvijeta
ocvjee (perianthium)
Homoihlamidejsko
ocvjee: svi su listovi s
obzirom na boju i oblik jednaki
i zovu se listovi perigona ili
tepala
Mogu biti odvojeni
(koritepalni)
ili meusobno srasli
(sintepalni)
Homoihlamidejsko ocvjee
obiljeava jednosupnice
Heterohlamidejsko
ocvjee: listovi nisu
jednaki niti bojom niti
oblikom
vanjski listovi - aka
(calyx) i unutarnji listovi
vjeni (corolla)
Uglavnom je zastupljen
kod dvosupnica
Graa cvijeta
ocvjee (perianthium)
aka: vanjski dio
heterohlamidejskog
ocvjea
Graena je od relativno
malih listova lapova ili
sepala (sepalum)
Trokutastog ili lancetastog
oblika; zelene boje
Mogu biti slobodni
(korisepalni) i srasli
(sinsepalni)
Uloga: zatita ostalih
dijelova cvijeta, posebice
dok je cvijet jo u pupu
Kod veine biljaka aka
ostaje samo tijekom
cvjetanja, a nakon oplodnje
se sasui i otpadne zajedno s
vjeniem
Kod nekih otpada ranije, im
se cvjet otvori
Kod nekih se zadrava vrlo
dugo na cvijetu, pa ak
zaostaje i na plodu
Graa cvijeta
ocvjee (perianthium)
vjeni: unutarnji dio heterohlamidejskog ocvjea
ivo obojeni listovi, latice ili petale (lat. petalum)
svojom bojom, oblikom i veliinom privlae insekte
Vjeni moe biti dvojak:
koripetalan ili prostolatian -ako su latice
meusobno slobodne
sinpetalan ili sulatian - ako su latice meusobno
srasle; filogenetski mlai razvio se kasnije tijekom
evolucije
Graa cvijeta
andrecej (androeceum)
Skup svih pranikih listova
ili pranika u jednom cvijetu
Broj pranika u cvijetu moe
biti od 1 100 i vie, ali za
svaku vrstu je stalan
Pranik se sastoji od dvaju
dijelova:
Pranike niti (filamentum)
Pranice (anthera)
Pranica (anthera) -gornji,
proireni dio pranika
Kuglastog, jajastog ili
valjkastog oblika
Dvije polutke (poluantere
ili teke) meusobno
povezane konektivom
Svaka poluantera sastoji
se od dvije peludnice u
kojima nastaju peludna
zrnca (muki gametofit)
Graa cvijeta
andrecej (androeceum)
U poetku razvoja unutranjost
peludnice je ispunjena sporogenim
stanijem tzv. arheosporijem
Iz njega nastaju matine stanice
peludnih zrnaca, a iz svake od njih
redukcijskom diobom etiri
peludna zrnca
Prvo su grupirana u tetrade, a
kasnije se raspadaju na
pojedinane monade
Neposredno nakon mejoze
peludno zrnce je
jednostanino, sadri
citoplazmu i jednu jezgru
Tijekom razvoja jezgra
peludnog zrnca se dijeli
mitotiki te nastaju dvije
stanice, vea- vegetativna i
manja- generativna stanica
Diobom generativne stanice
nastaju dvije nepokretne
muke spolne stanice ili
spermalne stanice
Zrelo peludno zrnce je
trostanino
Graa cvijeta
andrecej (androeceum)
Staminodiji: pranici
koji ne stvaraju pelud
sterilni
Zakrljali pranici, koji
su ostali bez funkcije
Preobraeni pranici koji
su preuzeli neku drugu
ulogu npr. preobrazba u
nektarije ili latice
Veliina i oblik peludnih
zrnaca varira ovisno o vrsti
Veinom su kuglasta ili
eliptina, te ute boje
Izvana su obavijena s dva
ovoja: eksinom i intinom
otvori ili pore
brazde ili kolpe
Graa cvijeta
ginecej (ginoeceum)
Svi plodni listovi jednog
cvijeta zajedno sa
sjemenim zamecima ine
ginecej
esto su kod
kritosjemenjaa srasli u
jedan ili vie tuaka
Na tuku se razlikuju tri
dijela:
Plodnica (ovarium) s
jedan ili vie sjemenih
zametaka
Vrat (stylus)
Njuka (stigma)
Graa cvijeta
ginecej (ginoeceum)
apokarpni ginecej - vei broj tukova u cvijetu (kod
primitivnih kritosjemenjaa) a svaki je izgraen od
jednog plodnikog lista; tukovi nisu meusobno
srasli
monokarpni ginecej - samo jedan tuak koji je
izgraen od jednog plodnikog lista
sinkarpan ginecejsamo jedan tuak izgraen od
dva ili vie meusobno sraslih plodnikih listova
Graa cvijeta
ginecej (ginoeceum)
Ovisno o odnosu na
cvjetite i ostale dijelove
cvijeta plodnica moe biti:
A: Nadrasla
B: Podrasla
C: Obrasla
A
B
C
Graa cvijeta
ginecej (ginoeceum)
Sjemeni zametci i megasporogeneza
U plodnici - jedan ili vie sjemenih zametaka
Unutranjost sjemenog zametka ispunjava nucel ili
megasporangij, a unutar nucela je embrionska
vreica ili megaspora
Nakon tri uzastopne slobodne diobe jezgre unutar
embrionske vreice, iz primarne jezgre nastaju dvije,
etiri i konano osam jezgara
Formira se enski gametofit koji je reduciran na osam
stanica
Graa cvijeta
ginecej (ginoeceum)
Tri gornje predstavljaju jajni aparat
Jedna od njih, najee srednja, razvija se u jajnu
stanicu, od preostale dvije razviju se stanice
pomonice ili sinergide
Tri stanice u donjem dijelu su antipode (prehrambena
uloga)
Dvije stanice u sredini su sredinje jezgre
U trenutku kada peludna mjeinica prodre u sjemeni
zametak ili jo prije, sredinje jezgre stapaju se u
jednu, sekundarnu jezgru (diploidna)
Embrionska vreica sa osam stanica je enski
gametofit
Graa cvijeta
simetrija cvijeta
Cvjetovi mogu biti:
Radijarni (polisimetrini)
Dorziventralni (monosimetrini 2 jednaka dijela)
Bilateralni (disimetrini 4 jednaka dijela)
Asimetrini
Graa cvijeta
spolnost cvijeta
Cvjetovi kritosjemenjaa
mogu biti:
dvospolni ili
hermafroditni
jednospolni
Jednospolni cvjetovi na
stabljici mogu formirati:
Jednodomne ili
monoecine biljke (i muki i
enski cvjetovi na stabljici)
Dvodomne ili diecine
biljke (muki cvjetovi su na
jednoj biljci a enski na drugoj)
Raznorodne ili poligamne
biljke (i jednospolni i
dvospolni cvjetovi na istoj
biljci)
Graa cvijeta
nektariji
U cvjetu entomofilnih
biljaka nalaze se i nektariji
ljezdaste tvorevine,
ukastozelene ili zelene
boje, izluuju slatki sok,
nektar
Nektar: sadri eere,
saharozu, glukozu i
fruktozu, u malim
koliinama spojeve duika
Floralni nektariji
mogu se nalaziti na svim
dijelovima cvjeta:
cvjetitu, listovima
ocvjea, pranicima,
tuku
Ekstrafloralni
nektariji nalaze se na
listovima; s njihovim
nektarom se hrane
mravi, manji znaaj nego
floralni nektariji
Morfologija cvata
Osim pojedinanih cvjetova, na stabljici
mnogih biljaka cvjetovi su skupljeni u cvati
S obzirom na grananje razlikujemo dva
osnovna tipa cvati:
Racemozne
Cimozne
Morfologija cvata
Racemozne cvati:
Kod njih glavna os raste
jae od bonih osi, pa
se boni cvjetovi
razvijaju ranije od onih
na vrhu glavne osi
Jednostavne cvati
Sloene cvati
Jednostavne
racemozne cvati:
grozd, klas, klip, resa,
gronja, tit, glavica
Sloene racemozne
cvati : metlica,
sastavljen klas.
Sastavljen tit
Morfologija cvata
Cimozne cvati:
glavna os raste kratko i
prva zavri rast
donoenjem
terminalnog cvijeta
Ispod nje se zatim
razvijaju bone osi
Cimozne svati su:
monohazij, dihazij,
plejohazij
Opraivanje (polinatio)
Spolno razmnoavanje kod
sjemenjaa
(Spermatophyta) odvija se
u cvijetu
u peludnim zrncima
nastaju muke spolne
stanice, a enske u
embrionskoj vreici
sjemenih zametaka
Prijenos peluda s
pranika na njuku tuka
s ciljem spajanja muke i
enske gamete
Dva tipa opraivanja:
Samoopraivanje ili
autofilija
Stranoopraivanje ili
alofilija
Opraivanje (polinatio)
Prilagodbe koje
onemoguavaju
samoopraivanje:
heterostilija,
dihogamija,
herkogamija
autosterilitet
Kod samoopraivanja ne
postoji mogunost
rekombinacije gena
Posljedica - nastajanje klice
koja ima nasljedna svojstva
samo jednog roditelja
Jedino se stranoopraivanjem
poveava mogunost
stvaranja novih kombinacija
nasljednih svojstava
Opraivanje (polinatio)
Ovisno o nainu prenoenja peluda razlikuju se tri
tipa opraivanja:
Anemofilija
Zoidiofilija
hiodrofilija
Opraivanje (polinatio)
Anemofilija: opraivanje
vjetrom
Najstariji nain opraivanja
Cvjetovi su jednospolni i
stvaraju mnogo malih,
suhih i laganih peludnih
zrnaca koja se zbog lakoe
jednolino ire i dugo lebde
u zraku
Filamenti pranika su tanki,
dugi i esto pokretni
Njuke tuaka su velike
i najee su iznad
ostalih dijelova cvijeta i
poveana im je povrina
za prijem peluda
Cvjetovi su neugledni,
esto s nepotpunim ili
reduciranim ocvjeem
Opraivanje (polinatio)
Zoidiofilija: opraivanje
ivotinjama
Biljke s jednospolnim ili,
ee s dvospolnim
cvjetovima
S obzirom na vrstu
ivotinja koji prenose
pelud razlikuje se:
Entomofilija: prenoenje
peluda pomou kukaca
Vrlo rasprostranjen nain
opraivanja
Prilagodbe na entomofilno
opraivanje:
cvjetovi su veliki,
upadljivo
obojeni, (ukoliko su sitni
tada su grupirani u cvati),
mirisni,
peludna zrnca su
uglavnom vea, hrapava, s
bodljicama ili kvricama za
lake privrivanje za
tijelo kukca, ljepljiva
Opraivanje (polinatio)
Ornitofilija: opraivanje
pticama
Karakteristino za tropska
podruja
Kolibrii i nektarine
Cvjetovi su veliki, arkih
boja, bez mirisa i s tekuim
nektarom
Hiropterofilija:
opraivanje imiima
Tropska podruja
Nona cvatnja, tamne
boje cvjetova i jak miris
(esto neugodan),
velika koliina nektara i
peluda
Malakofilija: opraivanje
pomou pueva
Opraivanje (polinatio)
Hidrofilija: opraivanje vodom
Biljke koje cijelim habitusom ive u vodi
Pelud nema eksinu, peludna zrnca su nitasta, vee
specif. teine, lagano tonu
Oplodnja (fertilisatio)
Peludno zrnce kad dospije na njuku tuka apsorbira vodu i
hranjive tvari te povea svoj sadraj proklija u peludnu
mjeinicu
Peludna mjeinica - razvija se iz vegetativne stanice uz
sudjelovanje intine
Mjeinica izlazi iz peludnog zrnca kroz neku od pora ili kolpi te u
njezinu unutranjost ulaze obje spermalne stanice, tj. spermalne
jezgre
One prolaze kroz vrat tuka prema plodnici do sjemenog
zametka
Dolaskom u plodnicu peludna mjeinica ulazi u sjemeni zametak
Oplodnja (fertilisatio)
Kad prodre do jajnog aparata,
ulazi u njen sadraj, u jednu
od sinergida i tom prilikom se
sinergida raspada
Nakon toga vegetativna
jezgra peludnog zrnca
propada
Jedna od spermalnih stanica
stapa se s jajnom stanicom, a
druga spermalna stanica sa
sekundarnom jezgrom
Izvrena je dvostruka
oplodnja
Iz: Moore,R., Clark,D.W., Stern, K.R.: Botany. WCB, 1995.
Oplodnja (fertilisatio)
Svojstvena je samo kritosjemenjaama
Prvom oplodnjom nastaje zigota (2n) iz koje e se
razviti klica,
Spajanjem druge spermalne stanice i sekundarne
jezgre nastaje triploidno tijelo (3n) iz kojeg e
nastati sekundarni endosperm
Razvoj sjemenke
Nakon oplodnje najee se listovi ocvjea, pranici i vrat s
njukom tuka sasue i otpadnu
Na cvjetnoj stapci ostaje samo plodnica sa sjemenim zametcima
Iz plodnice se poinje razvijati usploe ploda, a iz sjemenih
zametaka sjemenka
Sjemenka kritosjemenjaa sastoji se od:
Sekundarnog endosperma
Klice ili embrija
Sjemene lupine
Graa sjemenke
Sekundarni endosperm:
nastaje diobama oploene
sekundarne jezgre, triploidno
tijelo, - stanije bogato priuvnim
tvarima
Uloga: prehrana embrija i mlade
biljke dok se ne razviju prvi pravi
listovi
Klica: nakon oplodnje zigota
neko vrijeme miruje a zatim se
podijeli u kratak niz stanica
predklica ili proembrij
Iz prvih stanica predklice razvija
se klica
Iz preostalih stanica razvija se
tvorevina poput drka tzv.
nositelj embrija ili suspenzor
Sjemena lupina: razvija se iz
integumenta ili dijela nucela
Uloga: zatita sjemenke,
odnosno klice, znaajna i pri
rasprostranjivanju
Izgraena je od nekoliko
slojeva stanica koji s vanjske i
unutarnje strane imaju
kutikulu
Razlikuju se po debljini,
vrstoi, boji i vanjskom
izgledu
Klijanje
Klijanje: razvitak nove
biljke
Zapoinje bubrenjem, tj.
ulaskom vode u sjemenku
Voda i encimi unutar
sjemenke uvjetuju hidrolizu
sloenih organskih spojeva
do jednostavnih koje
apsorbira klica
Zapoinju mitotske diobe u
sklopu apikalnih meristema
vegetacijskog vrka
korijenka i pupoljka
Sjemena lupina puca
Izlazi korijenak i
zapoinje s upijanjem
vode i mineralnih tvari;
diferencira se u glavni
korijen
Na povrini se
pojavljuje gornji dio
plumile - podie supke i
pupoljak iznad povrine
tla, zapoinje rast i
diferencijacija pupoljka
u izdanak
Plod
Organ koji slui zatiti i
rasprostranjivanju
sjemenki; slui zatiti klice
Razvija se iz plodnice i
sjemenog zametka
Graen je od dva temeljna
dijela:
Usploa (pericarpium)
Jedne ili vie sjemenki
Razvija nakon oplodnje
S obzirom na morfoloku
grau i postanak
razlikuju se 4 skupine
plodova:
Jednoplodni ili
monokarpelni plodovi
vieplodni ili sinkarpelni
plodovi
Zbirni plodovi
Skupni plodovi
Plod
Monokarpelni ili
jednoplodni plodovi:
Razvijaju se iz plodnice
graene od jednog
plodnikog lista
Mjehur, mahuna,
kotunica, monokarpelni
orah, monokarpelna boba,
peno, monokarpelni
cijepavac
Vieplodni ili
sinkarpni plodovi:
Razvijaju se iz
sinkarpnog gineceja
Roka, polikarpelni
orah, tobolac,
polikarpelna boba,
jezgriast plod i
dikarpelni cijepavac
Plod
Zbirni plodovi:
Razvijaju se iz cvijeta s
apokarpnim ginecejem;
meusobno su povezani u
jednu cjelinu
U njihovoj izgradnji esto
sudjeluje i cvjetite
Plod kupine, maline, plod
jagode, ipak
Skupni plodovi:
Razvijaju se iz cvati
Plodovi pojedinih cvjetova
meusobno su povezani
cvjetitem, ocvjeem ili
braktejama
Funkcionalno predstavljaju
jedinstven plod
Soni (ananas, bijeli i crni
dud, smokva)
Suhi (iak, lipe)
Plod rasprostranjivanje
Dva su osnovna naina
rasprostrnajivanja
plodova:
Autokorija ili
samorasprostranjivanje
Alokorija ili strano
rasprostranjivanje
Autokorija: biljka
vlstitom aktivnou
sama rasprostranjuje
sjemenke ili plodove
Rijetka pojava
Plod rasprostranjivanje
Alokorija: sjemenke i plodovi se ire posredstvom
vanjskih imbenika: vjetra, vode, ivotinja i ovjeka
rasprostranjivanje vjetrom (anemokorija)
Suhi, sitni plodovi
esto s posebnim izratajima koji potpomau irenje
vjetrom
Plod rasprostranjivanje
Hidrokorija:
rasprostranjivanje vodom
Svojstveno je vodenim
biljkama
Sjemenke plivaju na vodi
Prisustvo zraka u pojedinim
dijelovima ploda to ih ini
lakim
Antropokorija: irenje
plodova od strane ovjeka
Zookorija:
rasprostranjivanje
ivotinjama
Endozookorno
plodovi bivaju pojedeni i
zatim neprobavljeni
izbaeni iz probavnog
trakta ivotinje,
najee ptica
Epizookorno plodovi
i sjemenke zalijepe se
za ivotinje