Uporedni Politicki Sistemi 2

UPOREDNI POLITIKI SISTEMI
UJEDINJENO KRALJEVSTVO VELIKE

BRITANIJE
Politiki sistem Velike Britanije je jedan od najstariji na s!ijet"# Velika Britanije je
kolije!ka $arlamentari%ma# O&iaji s" i danas " o$ti'aj" " $olitikom (i!ot"# Velika
Britanija nema $isani "sta!# Ujedinjeno kralje!st!o Velike Britanije ine En)leska*
+ales* ,kotska* i Sje!erna Irska# Politiki sisitem Velike Britanije " )lo&aloj je -"n'iji
!e. neki /01 )odina#
Parlament Velike Britanije !odi $orijeklo od Veliko) Sa!jeta koje) je " 20 !ijek"
sa%i!ao monar# Parlament je &io sasta!ljan od mo.ne !lastele i s!e.enst!a#
Parlement je &i jednodoman i inla s" )a tri stale(a#
Plemst!o
S!e.enst!o
3ra4anst!o
U 25# !ijek" $arlament $ostaje d!odoman# S!e.enst!o se i%d!aja " )ornji dom* a
$redsta!ni'i )ro-o!ija i )ra4anst!a " donji dom 6dom kom"na7#
8edinst!o Velike Britanjije $roistie i%9
S$e'i-ino) toka re-orma'ije
Siroma:t!a kralje!ine tokom 25# i 2;# !ijeka
Ind"strijske i $olitike re!ol"'ije " 2<# !ijek"#
Ostr!sko) $olo(aja %emlje 6" 22# !ijek" V# Britanija $ostaje !ode.a $omorska
sila7
U 2= !ijek" V# Britanija je i%)radila do tada naj!e.e kolonijalnao 'arst!o
U Britaniji nikad a nije &ilo trajni $olitiki re!ol"'ija* " smisl" "!o4enja no!o)
$olitiko) sistema#
Oliver Kromwell je to $ok":ao " 2; #!ijek"# Smakn"o je kralja arlsas I* $ro)lasio
re$"&lik" i ini'irao dono:enje prvog pisanog Ustava 1!" go#$ Re%"ltat je nje)o!o
$o)"&ljenje* s!e "stano!e koje je o-orimo &ile s" $rekono.i "kin"te#
Britanski "sta! iako je !eoma star ne $ostoji# Velika Britanija nema $isano) "sta!a#
Usta! je ono :to s"do!i "t!rde > $res"de da tre&a da &"de* t"mae.i o&iajno $ra!o i
%akone koje je i%)lasao $arlament#
S dr")e strane mno:t!o tradi'ija "mno)ome koi &ritanski $olitiki sistem#
Donji dom je $ronikao i% kralje!i $otre&a %a no!'em# Parlamenti s" &i!ali sa%i!ani da
&i o&!e%ali narod da $la.a $ore%e %a odr(a!anje kralje!st!a#
Tako je $ro"a!aje i $laniranje &"d(eta %a -inansiranje rato!a i $o$"nja!anje
dr(a!no) de-i'ita jedna od najstariji -"nk'ija donje) doma#
+orld Uni!ersit? Ser!i'e @"stria &? d%enana i&ise!i' 011A
1
Kontrolom $arlamenta nad -inansijama o)ranien je kralje!ski a$sol"ti%am#
Predsta!ni'i )rado!a i )ro-o!ija imeno!ani s" i% reda kralje!i $ristali'a#Vremenom je
do:lo do $ro-iliranja interesa* ra%d!ajanja i st!aranja d!a doma# Visoko $lemst!o i !i:e
s!e.enst!o se "jedinilo " jedan dom 6kasnije dom Lordo!a7#
Ni(e $lemst!o* $redsta!ni'i )ro-o!ija i )rado!a nastao je donji dom ili House of
commons.
Kralj je " $oetk" sa%i!ao $arlament i% s!o) interesa# St!aranjem d!a doma* $alament
je &irao s!o) )o!ornika 6s$ikera7 koji je kralj" da!ao od)!ore# Parlament kao
d!odomna instit"'ija je "s!ojio $ra!ilo BNema $ore%a &e% $redsta!nikaC# Samo je
$arlament mo)ao $ri%nati no!e $ore%e# Time je o)ranien kralje! a$sol"ti%am#
U $oetk" $arlament nije imao %akonoda!n" -"nk'ij"# Dakone je dekretima donosio
kralj* a $ristanak na %akone je da!ao kralje! d!or 6malo !ije.e7#U$".enjem kolektii!ni
Badersa $rijestolj"C Donji dom je "'jenji!ao kralja $o $itanj" -inansija i time ra%!io
%akonoda!ne nadle(nosti# 3la!ni $ro&lem V# Britanije tokom 011 )odina &io je
ri!alst!o i%me4" kralja i $arlamenta#
Primjer o)rania!anja kralje!e !lasti je %Bill o& rig'ts( sasta!ljen od strane
$arlamenta 25<<# )odine kojim se na!ode lo:i $rimjeri $ost"$aka &i!:i kralje!a i "
&"d".nosti %a&ranj"j"#
Bill o- ri)ts sadr(a!a $ra!o )ra4ana da $odnose $eti'ije kralj"* $ra!o $rotestanata da
radi s!oje si)"rnosti nose or"(je* $ra!o lano!a $arlamenta na slo&od" )o!ora i
ras$ra!e* i%&or lano!a $arlamenta morao je &iti slo&odan i $arlament se mora esto
sastajati# Od 25<< )odine donji dom stie $rimat nad )ornjim domom# 2=22# )odine
"s!ajanjem $arlamentarno) akta )ornji dom je )oto!o skro% ra%!la:.en $o $itanj"
dono:enja %akona#
USTAV se satsoji od d!ije !rste i%!ora9 Usta!ni %akoni i $ra!ila 6o&a!e%ni7 te "sta!ne
kon!en'ije 6neo&a!e%ni7
USTAVNI )AKONI I *RAVILA
1$ +r,pa
a# Velika $o!elja o slo&odama i% 202A
&# Peti'ija o $ra!ima i% i% 250< )odine
'# Po!elja o $ra!ima i% 25;= )odine#
U)la!nom s eodnosi na o)ranienja monara i nje)o!i o!lasti#
-$ +r,pa
a# Ea&eas For$"s a't 25;= )od#
&# Dakon o naslije4" $rijestolja i% 2;12)od#
Donaose se kao i dr")i %akoni* a $arlament donosi &ilo kaka! %akon o &ilo em"#
"$ +r,pa
To s" s"dske odl"ke* kojma se "t!r4"je i t"mai smisao "sta!a#
.$ +r,pa
2
To s" $ra!ila koja s" se instit"irala " o&iajnom $ra!" $o$"t slo&ode )o!ora* $ra!a na
(al&" itd#
USTAVNE KONVEN/IJE
To s" "staljena $ra!ila i $ona:anje " $raksi# Njema se re)"lira rast $arlamenta#
Parlament se mora sastajati s!ake )odine
Kralji'a %a lidera mora "%eti o!jeka i% stranke koja je os!ojila !last
Monar nesmije $ris"st!o!ati sjedni'ama ka&ineta
O!o s" neke od ti kon!en'ija* one nis" na$isane !e. je to tradi'ija* o&iaj#
Isto tako %a njio!o kr:enje nije $red!i4ena s"dska ka%na#
Me4"tim* ne$amti se " istoriji V# Britanije da je neko $rekr:io " $olitikom (i!ot" nek"
od o!i odred&i#
U !rijeme KromGello!e re$"&like "s$osta!ljen je monar 6a$sol"tni !ladar7# On je
!remenom li:en mno)i $ra!a* ona s" $renesena na ka&inet# Velika &ritanija je s$ojila
"sta!n" i $arlamentarn" monarij"#
KRALJEVINU VELIKE BRITANIJE ine 9
En)leska* :kotska* Sje!erna Irska i +ales#
En)leska je "jedinjena " = !ijek"
+ales i V# Britanija 2A/A )od#
En)leska i ,kotska se "jedinj"j" 2;1; )od#
Irska i Velika Britanija 2<12 )od# @ktom o sa!e%"
Irs0a
2=01 )odine %a Irsk" s" $redi4ene 0 !lade* jedna %a 5 $rotestantski $odr"ja* a
dr")a %a sotatak ostr!a#
2=00 )odine Irska se djeli na Sje!ern" i 8"(n" Irsk"# 8"(na Irska je $ro)lasila s!oj"
ne%a!isnost# Sje!erna Irska je imala a"tonomni stat"s koji je 2=;H )od# s"s$endo!an
do daljnje)#
S "jedinjenjem i% 2<11 )od# nije se $omirio !eliki dio stano!ni:t!a# Ot"da dola%e i
!elike &or&e na tom $rostor"# Katoli'i (ele ne%a!isnot a $rotestanti samo !e."
a"tonomij"#
10ots0a i 2ales
Oni nemaj" s!oj $arlament* "$ra!a je $odjeljena njio!im sekretarima* koj i s" lano!i
Ka&ineta Ujedinje)no) kralje!st!a# Do 0111 )od# ,koti tre&aj" imati s!oj $arlament*
a+ales !e." a"tonomij"#
2=;= )od# je s$ro!eden re-erend"m %a !e." a"tonomij" +alsa i :kotske koji nije
"s$io#
3
*ARLA3ENT
Oarlament ine9
Monar
Dom Lordo!a 6)ornji dom7
Dom kom"na 6donji dom7 i
S$iker
3onar'
D"(an je da $otstie *o$ominje i ora&lj"je# Ima 25# -"nk'ija neke od nji s"9
Posta!lja o-i'ire ratne mornari'e i !a%d"o$lo!st!a
Daje tit"le ser
Predsta!lja %emlj"
Prima i daje akredati!e
Imen"je 2# miistra 6ako se to nemo(e "initi "o&iajeno7
Pot$isom ini %akone $ra!osna(nim
Imen"je )enerale* )"!ernere itd#
On nikom eneod)o!ara 6jer ne)rije:i7# Od)o!orna " nje)o!o ime j e!lada# Ulo)a kr"ne
se mo(e $rot"mnaiti kao "lo)a $ose&ne instit"'ije#
Od s!i -"nk'ija naj&itnije s" onme koje s$adaj" " I)VR1NU VLAST a :to je i%!r:enje
%akona* imeno!anje komisija i -"nk'ioonera* skidanje sa d"(nosti itd#
Kr"na nominalno !odi !anjske $oslo!e dr(a!e* imen"je $redsta!nike* $rima
am&asadore* na!je:."je rat i %aklj""je mir* !odi di$lomatske $re)o!ore i itd#
U$ra!lja kolonijama* sa%i!a* od)a4a i ras$":ta $arlament#
Dakoni se donose " nje)o!o ime* a -"nk'ija m" je niminalna#
Kralj!ski s"do!i $rimjenj"j" i i%!r:a!aj" kralje!sko $ra!o#
Kr"na imen"je s"'e * a &e% s")lasnosti o&a doma $arlamenta
nemo(e i smijeniti#
Li4na vlast 0ral5a " tome je &e%naajna# Kralji'a " &iti ima $rotokolarn" -"nk'ij"#
Pri ot!aranj" $arlamenta ita $rijestoln" &esjed" 6koj" je na$isao 2#
ministar7
U sl"aj" "sta!ne kri%e sa%i!a kon-eren'ij" $r!aka$ol# Stranaka# Bira lana
$arlamenta koji .e -ormirati n o!" !lad" 6"koliko "mre 2# ministar7
Ras$":ta $arlament i ras$is"je no!e i%&ore#
Kr"na !r:i !last ro% instit"'ije Ka&ineta* Ministre i staln" ino!nik" komisij" i Pri!?
Fo"n'il#
4
*riv6 /o,n7il se sastoji od //1 lano!a# Neki s" nad&isk"$i a neki se mijenjaj"# To
s" s"'i* am&asadori " inostranst!"* s$iker* $redsta!ni'i $rekomorski %emalja itd# S!i
lano!i se &iraj" do(i!otno# Nikada se ne sastje 'ijeli Pri!? Fo"n'il* osim " sl"aj"
!eliki 'eremonija# On i%daje mn)o "red&i i administrati!ni $ra!ilnika Orders I in
Fo"n'il# Nekada 511 )odin:nje#
U Velikoj &ritaniji niti li&erali* niti kon%er!ati!'i niti la&"riti nemaj" " $lan"
"kidanjemonarije#
Dom Lor#ova
Ima aristokratsko $orijkelo i oko 2111 lano!a# Do!oljna s" tri lana da se ras$ra!lja o
$itanjima# U dom" Lordo!aima nekoliko kae)orija9
Prine!i kralje!ske kr!i* ,kotsko $lemst!o* $redsta!ni'i an)likanske 'rk!e* s"dije i
kraljiji'a sama mo(e imeno!ati lordo!e# Nekada je Dom lordo!aimao !i:e $ra!a# Do
2=22 )od# &io je ra!no$:ra!an sa domom kom"na " %akonoda!nom smisil"# Od 2=22
)od# a$sol"tno $ra!o !eta )ormnje) doma je $ret!oreno " $ra!o na $o!ratak na
$ono!no ra%mnatranje# Dom Lordo!a je naj!i:i a$ela'ion"i s"d#* %a )ra4anske
$arni'e $a i %a kri!ini %akon# lanst!o " 3ornjem dom" nije !e%ano t%a $ol# stranke*
tako da on ima $rilino ne%a!isan sta!#
Dom 0om,na
To jedanas $redsta!niko tijlo i%a&rano i%&orima# Vijeko!ima s" t" %asjedali
$reds%a!ni'i )rado!a i )ro-o!ija -ormalno &itrani od &irako) tijela* koje$ je &rojalo
nekoliko 21 tina &iraa#
Broj $redsta!nika je -ormalno "t!r4en ne"%imaj".i " o&%ir koliin" stano!ni:t!a# U 2=#
st 6$oslije ind# re!ol"'ije7 $oinje &or&a &"r(oa%ije %a re-orm" donje) doma# Sa!e%nik
&"r(oa%iji je &ilo radni:t!o#
Bor&a je imala "s$jea " tri "%asto$ne re-orme 2</0* 2<5; i 2<<H )odine#
Ukin"t je mo!inski 'en%"s na "la%ak " dom* "!edeno je $ra!o )lasa %a m":kar'e od
2< i ?a (ene i%nad /1 )odina#
Demlja je $odjeljena na i%&ornme jedini'e s $redsta!ni'ima# Danas dom kom"na
i%ra%a!a !oj" naroda# Dans ima 5/A lano!a#
Mandat lano!a traje A )odina#
Vla#, &ira donji dom i on m" od)o!ara %a rad # Vald" $&ra%"je $o&jedniki lider
$artije# Dans jeto la&"ristika stranka# Lider stranke$ostaj e $rai ministar # Vladae s"
sta&ilne# Mandat traje A )od# a "koliko se "oi $ra!i tren"tak !lada mo(e ras$isati
$rij!remene i%&ore n$r# " H )odini !lada!ine#
O$sno!na odlika $arlamentarno) sistema " V#Britaniji sastoji se " od)o!ornosti !lade
$red $arlamentom i mo)".nosti !lade da ras$"sti $arlament# Time se d!je !alsti dr(e"
me4"so&noj ra!note(i#
Vlada %ast"$a i%ra% !ojle !e.ine " $arlament"# Parlament &ira !lad" da o&a!lja
i%!r:ne -"nk'ije#* a %a se&e %adr(a!a $ra!o nad%ora# Nad%or $arlamenta nad !ladom
se se reali%"je $"tem $itanja $o!jerenja !ladi#
5
@ko se !eina i%jani " $rilo) !lada ostaje ako $roti! !lada se $o!lai#
@ko je se donji dom i%jasni $roti!* !lada "mjesto das e $o!"e mo(e da ras$isti donji
dom#
2=;= je %adnji $"t i%ja:njeno ne$o!jerenje !ladi* ona se $o!"kla i ras$isani s" no!i
i%&ori#
Vlada se sastoji i% od $r!o) ministra i tri kr")a lano!a 9
2# Naj"(i kr") ini Ka&inet# S!aki $r!i ministar "%imanmjem d"(nosti osni!a
Ka&inet sa 2A do 0* lano!a#
0# Dr")i kr") ine ministri koji nis" lano!i ka&ineta a i% $ojedini s" resora 6oko
/1 :e-o!a resora7
/# ine mla4i ministri i% tri kate)orije 6dr(a!ni m inistri* $odsekretari $arlamentarni
sekretari#Blero!a !lada ima 2/1 lano!a# 2J/ donje) dom aine lano!i nje)o!e
!lade# Time se "tie na %akonoda!st!o#
Spi0er
Donji dom na el" ima s$ikera# Pr!i je imeno!an 2/;; )od# # Imeno!ao )a je kralj $a
je i dans -ormalno $otre&an kralje! $ristanaka# Mmandat s$ikera traje koliko i mandat
$arlamenta# Imeno!anjem se on odrie s!i $ol# akti!nosti i nesmije imati stranaki
sim$atija# Nesmije nikad aja!no i%nosit is!oje mi:ljenje# On ne!odi kam$anj" %a s!oj
i%&or# On je sedma linost " dr(a!i "kl""j".i i kralja# Kada ode " $en%ij" dodjelj"jem"
se $lemi.ka tit"la#
On je moderator i "smjera!a rada $arlamenta# On daje rije# Njem" sti(" )o!ori# On
-orm"lira $itanja i o&ja!lj"je re%"ltete )lasanja# Nje)o!e odl"ke s" konane i
neo$i%i!e#
LOKALNA U*RAVA 8 SA3OU*RAVA
Lokalna "$ra!a " V!# Britaniji $osoji !ijeko!ima i !eoma je ra%!ijena#
Tek " 2=# st ona se %akonski re)"li:e#
Postoje 0 sis# Vlasti jedan ini 'entar a jedan lokalni or)ani# O!a d!a sis# S"
"$oredna#
Sistem lokalne samo"$ra!e se dijeli na9
2# Fijla %emlja je $odjeljena " A/ okr")a# Postoje metro$olisi 57 i o&ini okr"%i#
0# Okr"%i se djele na distrikte# Postoji /5= distirkta#
/# Parojije s" jo: "!jek srednjo!jeko!en ejedini'e samo"$ra!e#
U $aroijama se nala%i $aroijski %&or 6sk"$ s!i )ra4ana7# Na nje)o!om el" je Mear
6$redsjednik !ije.a7#
6
I%!r:n" -"nk'iji o&a!lja odre4en &roj komitetea#* sasta!ljan od lano!a lokalno) !ije.a#
S!aki komitet ima s!oj" djelatnost# K"nk'ija lokalni !lasti se stalno :irila* jer s" one
&ile najod)o!ornije %a odre4ene djelatnosti#
*OLITI9KE *ARTIJE
U Velikoj Britaniji imamo d!o$artijski sistem# D!ije se $artije smjenj"j"# Kon%er!ati!an
je do %adnji i%&ora !ladala 2; )odina#
2=<2 )od# je i %la&"ristike $roistekla so'ijal I demokratska $artija#
O&je $artije s" "re4ene 'entralistiki sa stro)om dis'i$linom# Na el" $artijeje )la!ni
od&or#
U domo!ima $ostoji instit"'ija Bparti5s0i' :i4eva( koji nad%ir" lojalnost lano!a
$rilikom i%&ora " donjem dom" koji se !r:e "laskom " jedan od odinka#
JAVNO 3IJENJE
Velika Britanija ima naj"tje'ajnije ja!no mijenje# Mno)e odl"ke se donose $od
$ritiskom ja!no) mijenje#
BRITANSKE KOLONIJE
@"stralija Kanada i No!i Delan ne%a!isnost sti." $oetkom 01 st#
Indija od 2=H; )odine# Itd#

KANADA
Kanda je " s$e'i-inom odnos" sa Velikom Britanijom # U sasta! Britansko)
kralje!st!a je ":la " 2;5/ )odine# Do tada je $ri$adala Kran'"skoj#
2;5; )odine# Britansko $arlament donosi Dakon o Britanskoj Sje!ernoj @meri'i koji je
sa do$"nama i danas na sna%i*te $redsta!lja Kandaski "sta!#
O!im %akonom jeKanada $r!a stekla stat"s BdominionaC# Br% ra%!oj Kanadae " 01
stoje." dodo!i do njeno) osamostalji!anja# Danas je Kanada samostalna* sa jednom
!rstom tadi'onlani !e%a#
Politik isistem Kanade je -ormiran $o "tje'ajam Britansko) sistema s jedne " i
$olitiko) sistema S@D>a s dr")e strane# D!a &itna s!ojst!a $olitiko) sistema s"
$arlamentari%am Veliek Britanije i -ederali%am S@D>a#
Kanada je -ederati!na dr(a!a sa 21 samostalni dr(a!a# Kederali%am je &io $otre&an
%&o) ra%nolikosti stano!ni:t!a 6L"e&e'k =A M Kran'"%i7#
7
Or)ani%o!anjem -edera'ije te(ilo se 'entralnoj !lasti# O&ino -ederalne jedini'e imaj"
$ra!o !eta* a " Kandi je to o&ratno* 'entralna !last ima $ra!o !eta# Ra%"lo) tome je
:to je -edera'ija osno!ana ne$osredno $oslije rata# Fentar je " OtaGi* koja je
$odjeljena na en)lesko i -ran'"sko $odr"je# L"e&e'k nije %ado!aoljan s!ojim
$olo(ajem # Stalno ras$is"je re-erend"me 6%adnji 2==; )od7#
*ARLA3ENT
Parlament ine9
Britanski )"!erner
Senat
Dom kom"na
+,vernera imen"je $r!i kanadski ministar# Senat se sastoji od $redsta!nika $okrajina
koje do(i!otno imen"je )"!erner#
Broj $redsta!nika $okrajima nije jednak* on o!isi od &roja stano!nika $okrajine i kre.e
se od H do 0H#
Dom 0om,na se &ira na o$.im i%&orima# D!a domaimaj" ra!no$ra!an stat"s sa
$re!a)om donje) doma#
Na el" !lade je $r!i ministar# K"nk'ioniranje $arlamentarno) sisitema je isto kao ii "
Velikoj Britaniji# U $okrajinama $ostoji "re4enje sa jednodomnim $arlamentom i
!ladom od)o!ornom $red njim#
U Kaandi s" se %a !alst &orile li&eralna i kon%er!ati!na stranka# Pooja!ila se i jaka
so'ijal> demokratska $artija#
L"e&e'k (eli das eod!oji# Posljedni re-erend"m i% 2==; nije "s$io 6H/*21 M %a i A2*=1
$roti!7 !e.ina je &ila $roti! o'je$ljenja#
Sa!e%na !last ima !last nad "&iranjem $ore%a* !odi od&ran"* re)"laira tr)o!in" i
"$ra!lja &ankama* te !odi !anjske $oslo!e#
U sl"aj" %a:tite na'ionalni interesa mo(e ne$o:ti!ati o)ranieni s"!erenitet
$ro!in'ja# D!jema %emljama $rema 3renland" "$ra!lja i%ra!no samo sa!e%na !lada#
Parlament ima 0<0 mjesta# Stranka koja os!oji !e.in" -ormira !lad"# Kanad je lani'a
N@TO Ia#
AUSTRALIJA
Politiki sistem @"stralije slian je kao i " ostalim &ritanskim domionima#
Vestministerskim stat"tom i% 2=/2 )od# data je samostalnost domionima# Ranije
done:eni Britanski %akonimo)" se mijenjati# Pri!? Fo"n'il nije %adnja s"dska instan'a
" tim %emljama7#
@"stralij" je otkrio 8ames Fook# U $oetk" je sl"(ila kao otok %a i%dr(a!anje ro&ije %a
te:ka kri!ina djela#
8
U 2=# i 01# !ijek" @"stralija se ra%!ija# Postaje !ode.a %emlja $o $osjed" o!a'a#
Sta!rajk" se !eliki ind"strijski i t r)o!aki 'entri 6Sidna?* mel&""rn i Bris&ane7#
Okr"tni en)leski re(im je @&orid(ane do!eo na r"& e)%isten'ije# Oni (i!e " $redjelima
)dje s" "slo!i %a (i!ot najte(i* skoro i i n ema !i:e#
@"stralija je -ederalna %emlja i ine je +estern @"stralia* Norten Teritor?*
L"ensland* So"t @"stralia* NeG So"t @"stralia i Vi'toria#
3la!ni )rad je Fan&era # Kederalne jedini'e imaj" stat"s dr(a!e# Vlast je " r"kama
-ederalni dr(a!a# @"stralija ima $arlamentarn" !lad" i ka&inetski sistem# Kormalni
:e- dr(a!e je &ritanska kralji'a#* nj" $redsta!lja )eneralni )"!erner# Imeno!anje
)"!ernera ini kralji'a na $rijedlo) !lade# 3"!erner ima sline o!lasti kao kralji'a#
I%!r:na !last je " r"kama ka&ineta# Na el" ka&ineta je i%!r:ni minitstar * koj i je
$olitiki :e- !ladaj".e stranke " $arlament"#
*rvog ministra -ormalno imen"je 6jer je na i%&orima !e. i%a&ran7 )eneralni )"!erner#
Pr!i ministar &ira lano!e ka&ineta#
*re#stavni7i #on5eg #oma se &iraj" na o$.im i%&orima# Donji dom je naj!a(niji
%akonoda!no or)an#
Senat ine $o 21 lano!a i% s!i -ederalni dr(a!a# U ok!ir" ti 21 $redsta!nika s!e
s" stranke $odjedanko %ast"$ljene# U @"straliji $ostojimno)o $ol# stranaka ali se s!e
s!odi na d!o$artijski sistem 9 La&"ristika i Kon%er!ati!no I Li&eralna stranka#
NI)O)E3SKA ;<OLANDIJA=
Politiki sistem Ni%o%emsko) kralje!st!a ima d")" tradi'ij"# 2A=; )odine ")o!orom i%
Utre'ta ; $okrajina Ni%o%emske "jedinilo se " &or&i $roti! ,$anije#
Posliej $ora%a Na$oleona 2<2A donosi se "sta! kojim je na$":teno -ederalno "re4enje i
odre4en je ti$ re$"&likani%ma#
Od 2<2A )odine do danas o!aj "sta! je osno! Ni%o%emsko) $oitiko) sistema#
3la!ne "sta!ne $romjene s$ro!edene s" 2=</ )odine* kada je "sta! moderni%o!an i
$rila)o4en modernoj $oliti'i# 3la!na karakteristika s!i $romjena je da one $o:t"j"
monaristiki d"# Podjele " Ni%o%emskoj se nis" st!arale na osno!i" reli)ijske ili dr")e
osno!e#
Da $o:ti!anje tradi'ije %asl"(an je R"dol- Torn&e'ke* t!ora' KONSOFI8@FI8E koja je
sistem s$ora%"ma i%me4" )la!ni dr":t!eni )r"$a i sloje!a 6Ni%o%emska " !jerskom i
k"lt"rnom nije omo)ena7
OSNOVNE ODLIKE USTAVA I) 1>?" +ODINE
3onar' i vla#a
Pra!o na $rijestoje je nasljedno i $ri$ada nasljedni'ima +illiam>a 2#
9
Prema "sta!" Kralj tj# kralji'a je neo$!redi!a# Danjene $ost"$ke od)o!araj" ministri $red
$arlamentom#
Kralj imen"je mandatara i na nje)o! $rijedlo) ministre#
Politike stranke me4"so&ne dijele ministarske -otelje* sra%mjerno s!ojoj %ast"$ljenosti "
donjem dom" $arlamenta#
Vlad" ine kralj i ministri# Ministri ine Vije.e ministara# Pr!i ministar je $redsjednik Vije.a
ministara#
Sav5eto#avna i na#@orna ti5ela
Kralj imen"je lano!e dr(a!no) !je.a 6Radd Van State7* kao naj!i:e sa!jetoda!no tijelo "
%emlji# Ono daje mi:ljenje o $rijedlo)" %akona# 3la!no -inansijsko !ije.e !r:i kontrol" nad
s!im dr(a!nim -inansijama#
*arlament
Sastoji se i% )ornje) i donje) doma# Parlament je %adr(ao na%i! BO$.i sa!e%C * koji
$redsta!lja s!e )ra4ane Ni%o%emske# 3ornji dom ima ;A a donji 2A1 lano!a#
Mandat o&a doma traje H )odine#
lano!e donje) doma i%&orima &iraj" )ra4ani# lano!e )ornje) doma &riraj" lano!i
$okrajinski !ija.a#
)a0ono#avstvo i ,prava
Dakone donose %ajedno !lada i o$.i stale(# Dakonoda!n" !last !r:i o$.i stale(* kralj
-ormalno $ot!rdiono :to je demokratski i%)lasano#
*o0ra5ine i lo0alna samo,prava
Na el" $okrajina i jedini'a lokalne samo"$ra!e nal%e se $okrajinskoJlokalno !ije.e#
Kralje!ski $o!jereni'i $redsjeda!aj" sjedni'ama $okrajinskiJlokalni !ije.a# Pose&an
%naaj samo"$ra!e je nad !odama* k"lt"rom i s$ortom#
*rom5ena ,stava
Parlament odl""je o.e li se mijenjati "sta!# Promjene "sta!a koje s" "s!ojjili o$.i
stale(i i odo&rio kralj odma st"$aj" na sna)"#
SJEDINJENE A3ERI9KE DRAAVE
Kada )o!orimo o $redsjednikom sistem" naj&olji $rimjer je S@D# Vklast je$odjeljena
na i%!r:n"* %akonoda!n" i s"dsk"# I%!r:na je " r"kama $redsjednika* %akonoda!na "
Kon)res" a s"dska " Vro!nom s"d" S@D>a# Predsjedniki sistem je nastao " S@D>"#
D&o) o)ranienja Velike Britanije " tr)o!ini i ekononiji S@D>a "o$.e* &ritanske kolonije
s" se "dr"(ile 2;;A )od# i %a$oele &or&" %a oslo&o4enje#
Ne%a!isnost s" $ro)lasili H# j"la 2;;5 )odine to je i na'ionalni $ra%nik#
Do sot!arenja kon-edera'jie do:lo je 2;;; )odine "s!ajanjem a'sta B@rti'les
Fon-ederationC
10
Rat sa En)el%ima je trajao 2;</ )od#
2;<2 )od# na sna)" je st"$io BPra!ilnik o kon-edera'ijiC #
2;<; )od# donesen je "sta! S@D>a* koji ima ; lano!a i 05 amandmana#
Usta! S@D>a je %asno!an na nekoliko neela#
Naro#na s,verenost i ograni4ena vlast
Teorija o narodnoj s"!erenosti $ola%i od to)a da !last mora &iti %asno!ana od naroda i
da je ona $odlo(na !olji naroda# Narod !lasti dodjelj"je nadle(nosti# Kederali%am je
dr")o naelo nastao i% $otre&e da se narod i i dr(a!a sjedine " !rst" %ajedni'"#
Vla#a sa spe7i&i4nom na#leBnoCD,
Nadle(nosti sa!e%nior)ana !lasti tano s" na&rojane i o)raniene#
Vr'ovna vlast save@ne vla#e
U$rkos o)ranienj" * dr(a!e ne mo)" s$rijeitsa!e%n" !last da !r:i s!oja $ra!a#
Vro!ni s"d S@D donosi konane odl"ke " s!im s$oro!ima i%me4" dr(a!a sa
Sa!e%nom !ladom#
Vlast se djeli na %akonoda!n"* s"dsk" i i%!r:n"#
*rvenstvo s,#s0e vlasti
S"dska !last mo(e "kin"ti s!aki akt %akonoda!ne i i%!r:ne !alsti#
Usta!ni tekst i% 2;<; je isti * njem" je dodato 05 amandmana#
Da $romjen" "sta!a $otre&na je kon!en'ija 6sk"$ i%a&rani $redsta!nika %a i%mjen"
"sta!a7 sa%!ana od 0/ dr(a!e ili 0J/ " o&a doma kon)resa#
Na prom5en, Ameri40og ,stava 5e ,ti7aloE
Na %a$ad" $oljo$ri!redni'i 6koji s" te(ili ka os!ajanjem no!i teritorija7
Na 8")" je $ostojalo ro&o!lasnni:t!o
Ind"strijska re!ol"'ija
Utje'aj Demokrtske i Re$"&likanske $artije 6$artije nis" $ostojale kada se
donosio "sta!7
Usta! se mijenjao i $od "tje'ajem o&iajne $raske koja se stro)o $o:t"je#
Aman#mani Ameri40og ,stava
Pr!i deset ine B@merik" $o!lj" slo&oda i $ra!aC#
Sliejde.a d!a $redsta!ljaj" is$ra!ak nedostataka $r!o&itno) teksta#
2/* 2H i 2A odnose se na "kidanje ro$st!a te )arn'ij" )ra4anski i $olitiki
$ra!a#
Id".i < s" !e%ani %a $ore%e* $rei&i'ij" alkoola* i%&ore itd#
T,ma4en5e Ameri40og ,stava
11
Vro!ni s"d S@D>a daje s!oje t"maenje "sta!a# Nje)o!o t"maenje se smatra
o$.eo&a!e%nim# Daje se mo)".nost ra%liito) t"maenja sodno ra%!oj" dr":t!a*
$olitki odnosa* !ladaj".e )arnit"re* itd#
S"dije Vro!no) s"da se &iraj" do(i!otno 6niko i nemo(e smijeniti7# Ti s"dija ima
"k"$no =#
Dvi5e 0ri@e SAD sistema
U $rotekli 02< )odina " sistem S@D>a je i%a%!ao d!ije !elike kri%e#
PRV@ kri%a je )ra4anski rat* $ok":aj ro&o!lasniko) ")a da se od!oji od sje!er#
Sje!er je &io ra%!ijen* ind"strali%a'ija je $oinjala i sje!erje tio "kin"ti ro&o!lasni:t!o#
Na j")" se -ormirala &"r(oa%ija i j") je $roi%!odio d"an i $am"k#
DRU3@ kri%a $oinje 2=0= )odine# To je ekonomska kri%a# A1 milijona lj"di ostaje &e%
$osla# O!a re'esija " E!ro$i$oinje 2=0/ )od# " Vajmarskoj Njemakoj#
Eitler je Njemak" i% kri%e i%!"kao ja!nim rado!ima# Isto je "inio i R"%!elt sa BNeG
DealC Planom koji $okree o)romne rado!e iji je in!estitor dr(a!a# NeG Deal>om je
i%)ra4eno =1M idroelektrana " S@D>"# Od tada do 2=/5 amerika $ri!reda raste#
Uslovi po# 0o5ima se ra@vi5ao sistem
S@D s" rasle na no!eom !eoma $lodnom kontinent"# S@D %a"%ima $o!r:in" od oko =
mil# kmN U% @ljask" i Ea!aje ima A1 dr(a!a#
S@D ima naj!e.e %alije na-te# U S@D>" je !ladao IDOL@FIONID@M* to se $o!oljno
odra%ilo na o&liko!aje $olitiko) sistema# Nije $ostojalo neko straije -e"dalno "re4enje
kao " E!ro$i koje &io$teretilo st!aranje no!o)#
@merika je do&ila krem" radne sna)e i% E!ro$e#
U S@D>" je s$ro!edena ori%ontalna i!ertikalan $odjel a!lasti# Dr(a!na !last je
de'entrali%o!ana# ,iroka o!la:tenja s" data -ederalnim jedini'ama#
Deklara'ija ne%a!isnosti i% 2;;5 )od# je rekla da s" s!i lj"di jednaki # Me4"tim to $ra!o
se kr:ilo* do 2<5A )od# $ostojal aje instit"'ija ro$st!a# To je trajalo sd!e do 2=5A )od#
6do "&ist!a Martina L"tera Kin)a7# Birako $ra!o je d")o o)rania!ano# S@D je $r!a
imala -edera'ij"# U S@D> " se s!i -"nk'ioneri &iraj" od $redsta!nika $artija do :eri-a#
Usta!om i% 2;<; )od# "t!r4ena je or)ani%a'ija -edera'ija a d%a dr(a!e sa ka(e samo
da moraj" imati REPUBLIK@NSKI o&lik !lada!ine#
Parlament je "s!im dr(a!ama d!odoman osim " Ne&araski* )dje je jednodoman#
Postoje ra%like " kri!inom %akonoda!st!" me4" dr(a!ama 6ne)dje je odre4en
$ost"$ak do%!ojen a ne)dje ete %a nje)a od)o!arati7#
VR<OVNI SUD SADFA
U s!akoj dr(a!i "sta! je !ro!ni akt# U sl"aj" s$ora i%me4" "sta!a i %akona $ostoji
!ro!ni s"d* koji t"mai "sta!# Dosada:njom$ raksom je &io sklon t"maenjima koja
$ro:ir"j" -"nk'ije -edera'ije#
Odl"ke !ro!no) s"da moraj"&iti jedno)lasne# Ukolko je jedan s"dija $roti!* eka se
nje)o!a asmrt da &i )annadomjestio istomi:ljenik !e.ine# 6Primjer# R"%!elto! NeG
Deal je ekao smrt jedno) s"'a7
R"%!elt je &iran na A mandata# D&o) lo:i $re)o!ora sa Staljinom tokom nje)o!e
&olesti* done:en je %akon da se $redsjednik mo(e &irati samo na d!a mandata#
12
OVLA1TENJA *REDSJEDNIKA SADFA
Predsjednik je :e- dr(a!e* :e- i%!r:ne !lasti* komadant or"(ani sna)a* r"ko!odila'
s$oljne $olitike#
Predsjednik se &ira na mandat od H )odine# Bira se $"tem $ose&no) i%&orno) tijela*
%a koje &irai s!ake -ederalne jedini'e imen"j" onoliko i%&ornika koliko snosi &roj
$redsta!ika te jedini'e " o&a doma#
Od 2</2 )od# s!aka $artija &ira s!o kandidata %a $redsjednika i $ot$redsjednika#
Tom $rilikom se i%ra4"je i $lat-orma stranke do slijede.i i%&ora# Predsjednik se ne&ira
ne$osredno !e. se nominira* ide $o sa!e%nim dr(a!ama* tek onda dolat%i do o$.i
%a!r:ni i%&ora#
Kvali&i0a7i5e @a i@:or pre#s5e#ni0a
Predsjednik mora imati najmanje /A )odina* nesmije &it is"dski )onjen i mora imati
&ora!i:te " S@D>" najmkanje 2H# )od# Pot$redsjednik mora imati iste k!ali-ika'ije kao i
$redsjednik 6jer )a " sl"aj" smrti naslije4"je7#On $redsjeda!a Senatom 6)ornjim
domom Kon)resa7#
O:ave@e i ovlaCten5a pre#s5e#ni0a
Kormalno nad%ire administra'ij"#
On ima :iroke nadle(nosti " $oslo!ima rata* !anjski $oslo!a itd#
On komand"je !ojsk"# Po BToki:koj re%ol"'ijiC imao je $ra!o $okren"ti rat# To je
"kin"o Nikson#
Imen"jej di$lomatske $redsta!nike
U% $ot!rd" Senata $ri%naje dr")e dr(a!e
Ima $"no o!la:tenje % askla$anje me4"narodni ")o!ora#
O!im !idimo da $redsjeniko!a !last* iako je " $r!om red" or)an i%!r:ne !lasti*
%adire i "%akonoda!n" !last#
*re#s5eni0 nije or)an Kon)resa i $o $ra!il" nemora da $ola(e ra"ne Kon)res"#
Me4"tim on mo(e da "tjee na djelatnost Kon)resa* " dono:enj" %akona %akoje
smatra da s" !eoma &itni %a dr(a!"#
Predsjenik ima $ra!o da sta!i !eto i "kine s!e Kon)resom donesene %akone* no
ako )a $oslije to)a "s!oje 0J/ I .inski o&a doma Kon)resa !eto $ostaje ne!a(an#
Kongres je sasta!ljen od Predsta!niko) doma i Senata 6)ornje) doma7#
Broj i%&ornika se kre.e od / do H; %a!isno od jedini'e#
Kon)ers ne"tie na i%&or $redsjednika* tako on nije ni od)o!oran Kon)res"#
U S@D>" administra'ija o&a!lja "lo)" !lade#
Kada se i%a&ere $redsjednik on sa so&om do!odi no!" )arnit"r" administrati!a'a#
On lino &ira )la!ne ministre#
Predsjednik rekonstr"ira ST@TE DEP@RTMENT#
On imen"je s!oje sa!jetnike# Oni nemaj" s!oj $ro)ram kao :to je to " E!ro$i* !e.
se o!dkje radi o $ro)ram" i $oliti'i samo) $redsjednika#
13
Save@n, eg@i0,tiv, ini !eliki &roj komisija* "reda* &iroa i a)en'ija# Njima
ne$osredno r"ko!odi $redsjednik#
Kontorlisanje i "smjera!anje njio!o) rada !r:i IDVR,N@ K@NFEL@RI8@ " kojoj
radi ni% str"njaka* $redsjedniko!i sa!jetnika itd# U sasta! te kan'elarije "la%i i
&ijela k".a*&iro %a "$ra!ljanje i &"d(et i s!ajet na'ionalne si)"rnosti#
Predsjednik se smjenj"e " sl"aj" i%daje* $rimanja mita i dr")i kri!ini djela#
Mo(e da )a o$t"(i $redsta!niki dom 6im$imentom7# U istoriji s" samo d!a $"ta
$okren"te kri!"ne $arni'e $roti! $redsjednika i to $roti! @ndreG 8onsona i
NiOona#
Predsjednik $osjed"je $ra!o s"s$en%i!no) !eta na %akone i%)lasane " o&a doma
kon)resa# To jeKlinton iskoristio kada je kon)res odl"io $o!".i tr"$e S@D>a i%
Bosne# Nakon to)a kon)res je $odr(ao Klintono!" odl"k"#
KON+RES
Kon)ers je "sta!om %ami:ljen kao )la!ni %akonoda!ni or)an# Sastoji se od d!a doma9
donje)* Predsta!niko) doma i )ornje) * Senata#
lano!i $redsta!niko) domase &iraj" $ro$or'ionalno na $ri&li(no jednak &roj
stano!nika* dok je " Senat" s!aka dr(a!a neo!isno od &roja stano!nika %ast"$ljena
sa $o d!a senatora# Kon)ers se sastaje najmanje jedan$"t )odi:nje na redo!no
%asjedanje# S$e'ijalna %asjedanja mo(e sa%!ati $redsjednik S@D>a#
Kon)res" " rad" $oma(e o)romna administrati!na ma:inerija#
*re#stavni40i #om danas ima oko H/5 lano!a* te jedno) $redsta!nika Poertorika
6nema $ra!o )lasa* smije disk"to!ati7#
S!akoj dr(a!i je %a)aranto!ano &arem jndo mjesto " Predsta!nikom dom"#
lano!i Predsta!niko) doma moraj" imati najmanje 0A )odina* moraj" stano!ati "
dr(a!i " kojoj se kandid"j" i moraj" &it i minimalno ; )od# dr(a!ljani S@D>a# lano!i
Predsta!niko) doma se &iraj" na d!ije )odine#
Senat se danas sastoji od 211 lano!a* $o d!a i% s!ake dr(a!e#
Senator mora &iti star najmanje /1 )odina#
Mora &iti nastanjen " dr(a!i " kojoj se &ira* i mora &iti dr(a!ljanin S@D>a
najmanje = )odina#
Senatore danas &iraj" s!i &irai ne$osrednim )lasanjem#
Senatori se &iraj" na rok od 5 )odina 6ako $reminae rs$is"j" s eno!i i%&ori7#
D"(nost $redsjednika senata !r:i $ot$redsjednik S@D>a#
Pored $redsjda!aj".e) Senata 6$ot$redsjednika S@D>a7* Senat &ira i
$redsjednika $ro tem$ore#
Senat ima 25 stalni %akonoda!ni od&ora#
Na el" Predsta!niko) doma je spi0er* on je "!ijek !o4a stranke koja ima !e.in" "
dom"#
14
Predsta!niki dom ima - stalni' )a0ono#vni' o#:ora# Ti od&ori s" i " Senat" i "
Predsta!nikom dom" $odjeljeni $rema o&lastima naj!a(niji djelatnosti kao -inansija*
!asnjski $oslo!a* od&rane itd#
lano!e od&ora $redla(e PKomitet 0omitetaQ * tijelo koje $ostoji " ok!ir" s!ake
stranake )r"$e $oslanika o&a doma#
Ulo)a od&ora je &itna" %akonoda!st!"# Kada od&or do&ije %akon na ra%matranje :alje
)a $r!o $odod&or" # Nakon i%!je:taja $odod&ora odl""je se da li .e se na nje)a
dodati do$"ne ili .e se !ratiti natra) ili .e)a sta!iti ad a'ta#
*re#stavni4i #om i Senat 8 ra@li0e , pogle#, pravila post,p0a
S$iker $redsta!niko) doma ima !e." slo&od" " $rekidanj" )o!ora ili sta!ljanj"
$rijedlo)a na )lasanje od s$ikera Senata
D"(ina )o!ora je " $redsta!nikom dom" o)raniena* a " Senat" nije
S!aki lan jedno) ili dr")o) doma Kon)resa mo(e dati s!oj $rijedlo) %akona na
ra%matranje# @ko )a "s!oji jedan :alje se na $ro'ed"r" "s!ajanja dr")om
Senat 6%a:titnik interesa-ederlni jedini'a7* " nekim mitanjima ima $rednost "
odnos" na Predsta!niki dom
Senat ima $ra!o is$iti!anja s!i dr(a!nika
Da "k"$n" s$oljn%" $olitik" je !a(an s$oljno>$olitiki od&or Senata
S dr")e strane Predsta!niki dom ima !e.a o!la:enja " kreiranj" $ose&ni
%akonski o!la:enja* naroito " o&lasti -inansijske $olitike
SUDSKI SISTE3
Usta!om je s"dska !last $o!jerena Vro!nom s"d" S@D>a#
S@D ima 0 od!ojena sistema s"do!a#
8edan s"d na ijem je el" Vro!ni s"d S@D PFir'"it Fo"rtis o- @$$ealsQ i
PKederal Distri't Fo"rtisQ $res"4"je $redmete kojima je nadle(nost $re'i%no
odre4ena* a koje se odnosi na -ederalno %akonoda!st!o#
Od!ojen sistem i $ose&n" ijerarij" s"do!a ima s!aka dr(a!a %a se&e koji o&ra4"j"
$redmete koji se odnose na lokalno %akonoda!st!o* lj"dska $ra!a %a koje nis"
nadle(ni -ederalni s"do!i#
Vr'ovni s,# SADFa se sastoji od jednog predsjednika i osam sudaca koje imen"je
$redsjednik S@D>a* a $ot!r4"je Senat# On ima &itn" -"nk'ij" a to je -"nk'ij a ustavnog
sudskog organa#
On daje t"maenje "sta!a* s!i -edeeralni %akona* on rje:a!a s$oro!e i%me4"
dr(a!a* Unije i i neke od dr(a!a#
15
Ni(a instan'a -ederalno) s"dsko) sistema s" /ir7,it /o,rts o& Appeals* koji "
S@D>" ima 11# " nadle(nost jedno) Fir'"it Fo"rt o- @$$eals s$ada teritorija nekoliko
dr(a!a# Oni s" %ad"(eni %a ra%matranje i osi)"ra!anje i%!r:enja odl"ka s!i -ederalni
or)ana#Najni(a instan'a s" Ge#eral Distri7t /o,rts* tj# Kederalni okr"(ni s"do!i# Nji
ima ?* aoni s" nadle(ni " s!im kri!inim i )ra4anskim $redmetima )dje se
$rimjenj"je -ederalno $ra!o#
Kon)ers mo(e o-ormiti i dodatne s"dse or)ane n$r# %a 'arine* $atentate itd#
<i5erar'i5a s,#s0i' sistema
Ona %a!isi od $ro$isa "sta!a s!ak dr(a!e# Ve.ina ima / s"dske instan'e9
3irovni s,#7i 68"ssti'e o- Pea'e7 koji imaj" i o)ranien" nadle(nost %a $rekr:aje "
manjim kri!inim i )ar4anskim $arni'ama#
S,#ovi opDe na#leBnosti 63eneral Tria Fo"rts7 nadle(ni s" naj!e.em &roj"
)r4anski i kri!ini $arni'a* i sl"(e kao $r!a instan'a (al&e %a miro!ne s"d'e#
S!aka dr(a!a ima jedan s!oj vr'ovni ili apela7ioni s,## Oni s" nadle(ni " (al&enom
$ost"$k" %a $res"de ni(i s"do!a#
Lo0alna ,prava , SADF,
Doseljeni'i i% Velike Britanije s" sa so&om donijeli i o&iaj lokalne samo"$ra!e#
Pr!o tjelo s" )radski %&oro!i 6na njima$"noljetni )ra4ani rje:a!aj" $itanja7
Lokalna samo"$ra!a je d!oste$ena 6osim " Ne&aras'i7
Pr!i ste$en je o$:tina a dr")i je okr")# Postoji ra%lika i%me4" )radske i seoske
samo"$ra!e# U )rada!ima imamo $oja!" )radski menad(era* s$e'ijalista %a lokaln"
samo"$ra!"#
Lokalna samo"$ra!a ima ni% %naajni -"nk'ija koa :to s" n$r# ja!no %dra!st!o*
$ros!jeta* so'ijalna sl"(&a* i%)radnja stano!a i so'ijalni naselje i sl#
*oliti40e parti5e
Na i%&orima se &rojnost $artija s!odi na demokrate i re$"&likan'e iako ima mno)o
!i:e $artija# Nema !eliki ra%lik ai%me4" demokrata i re$"&likana'a#
Partije s" ad o' ok"$ljaj" se i djel"j" samo $red i%&ore# Pro)rame $ra!e naosno!"
$ro!j'ena i naketa :ta .e naj&o$lje $ro.i kod &iraa#
U S@D>" klj"n" "lo)" imaj" lo&iji# Lo:i " $olitikom smisl" ini neka ne-ormalna
)r"$a koja ima odre4en" mo.# U @meri'i $ostoje ra%liiti lo&iji# N$r# lo&i )r"$e
STOTIN@# U o!aj lo&i 6)r"$"7 mo)" ".i samo oni koji imaj" ka$ital i%nad 211 mil#
Dolara n$r# Bitan je (ido!ski lo&i " koji "la%e mo.ne $orodi'e $o$"t Ro'k-elera To s"
ma)nati i njio!a mo. " S@D>" e o)romna# U %adnji A1 )od# Nijedan ameriki
$redsjednik nij esmio "dariti na o!aj lo&i# Va(an je $o s!ojo masonskoj "lo%i# I sam
$redsjednik nemo(e &iti &ilo ko#
8edna i%&orna kam$anja ko:ta " $rosjek" /A1 mil# dolara# U naj!e.oj mjeri to je no!a'
$redsjednika# Na!edeni lo&iji odrede s!o) -a!orita i on $o $ra!il" $o&je4"je# Klinton je
do danas &io najsiroma:niji# Kenedije!i s" i dans jedna od naj&o)atiji $orodi'a "
S@D>"* 8imi Farter je &io $osjednik )la!ni kikiriki $olja " S@D>"#
16
RUSIJA

<ISTORIJSKI *RIKA) DO OKTOBARSKE REVOLU/IJE 1>1H$ +ODINE
Eistorijski R"sija je &ila i%olirana od ostatka E!ro$e# U R"siji nije &ilo !e.e) "tje'aja
renesanse* re-orma'ije i $rot"re-orma'ije#
Eistorija j e&ila istorija a"tokratske -e"dalne !lada!ine#
Do 2=2; )odine R"ska istorija se dijeli na H $erioda#
2# Period Kije!ske R"sije* do mon)olsko) os!ajanja
6od = !ijeka do 20H1 )odine7
0# Period od 0A1 )odina !lada!ine mon)olski i tatarski !ladara#
/# Pono!no st!aranje r"ske dr(a!e* " !rijeme I!ana 3ro%no) do dolaska dinastije
Romano!i na $rijesto#
H# Period od /11 )odina !lada!ine Romano!i
6od 252/ )od# do 2=2; )od#7
Karakteristika s!i o!i e$oa je :irenje teritorije R"sije#
Ki5vs0a R,si5a je &ila jaka dr(a!a koja je mo)la da ok"$i R"se i &rani se od !anjski
ne$rijatelja# Imala je !e%e sa Bi%antijom#
U do&a tatrske !lada!ine ra%&ijena je " mno)o mali kne(e!ina* koje s" &ile "
!a%alnom $olo(aj" $rema kano!ima#
U 2/# st# Kan je $ro)lasio Mosko!sko) kne%a Velikom Kne%om i $oinio m" ostale#
Naj!e.a %asl")a %a o&no!" R"soije $ri$ada I!an" 3ro%nom 62AA/ I 2A<H7
On je slomio ot$or $okorni kne%o!a* koje je "jedinio " R"sk" dr(a!"# Nakon nje)o!e
smrti R"sija je %natno osla&ila#
252/ dola%i do dinastije Romano!i# Na$rijestolj" je Miailo Kedoro!i. Romano!#
Ta dinastija je imala nekoliko !ladara koji s" R"sij" $ri&i(ili %a$ad" i od nje st!orili
!elesil"# Istie se Petar Veliki koji je do!eo mno)e %anatlije i %a$oeo ind"strali%a'ij"#
Frk!" je $oino dr(a!i# Na mjesto $aroa je sta!i Vseti sinod koji je &io $od nje)o!om
!la:."#
D ateritorijalno :irenje %asl"(na je i Katarina II Velika# D a!rijeme s!oje !lada!ine
os!ojila je mno)e teritorije naseljene r"skim narodima# me4"tim *tek " do&a
Na$oleona ona $ostaje !elesila koja odl""je " E!ro$skim $itanjima#
Da r,s0i apsol,ti@am se na!odi mno)o ra%lo)a# Neki i%!ore nala%e " mon)olskoj
a"tokra'iji* a neki " i%ola'iji R"sije od ostatka E!ro$e# Neki smatraj" da &e% jake
a"tokra'ije nije mo).e "jediniti toliki narod i dr(ati teritorij" $od kontrolom#
17
R"sija je imala i tradi'ij" ta5ne poli7i5e$ Smatra se da je $oela sa I!anom 3ro%nim
"!o4enjem o$rinike6tjelesne stra(e7 koja je "ni:ta!ala ne$osl":ne &ojare#
Nijedan !ladar nije &io s$reman da s!oj a$sol"ti%am o)ranii#
Kmetst!o je !lada!inom Romano!i $ostala stalna instit"'ija# 25H= je %akon $ot!rdio
kmetst!o kao $ra!n" instit"'ij"#
Ono je&ilo "%rok ekonomske %aostalosti# Ono se $oelo "kidati 2<52 )od#* ali ni jedan
'ar nije na:ao $ra!o rje:enje %a taj $ro&lem r"sko) dr":t!a#
Postojala je mno)o $o&"na me4"tim !e.ina je nji je ")":ena " kr!i#
Relja %a re-ormom i na$retkom do!el aje do "stanka deka&ristakoji s" tjelli slo&od"
)o!or i :tam$e* "kidanje kmetst!a itd# O!aj "stanak $lemi.a i nekoliko li&erala je
")":en# Od)o!orni s" $rotjerani " Si&ir#
3la!e re-orme se od!ijaj" tej " 2=# stolje."#
@leksandar I 62<12>2<0A7 je $r!i re-ormatom ali je &io %aok"$ljen !i:e
!anskom$olitikom ne)o "n"tra:njim $ro&lemima#
Nikola I je "stano!io $oli'ijsk" dr(a!"# Pro!odio je $rislin" r"si-ika'ij" ner"ski naroda
$od $arolom P8edna %asta!a* jedna !lada* jedan narod* jedna 'rk!aQ# Ot!orene s"
mno)e :kole# Mno)i :$ro-# Eistorije i -il# S" &ili " k".nom$rit!or" i $ostojala je !elika
'en%"ra#
U !rijeme @leksandra II 62<AA I 2<<27 je do:lo do $oetka "kidanja kmetski odnosa#
2<;H )odine "!edena je !ojna o&a!e%a %a s!e )ra4ane# Da$oeo je "!o4enje
a"tonomij eUni!er%iteta# @leksandar je $ro!odio re-orme " te:kim "slo!ima* $lemst!o
je odl"no &ranilo s!oje interese* ne$ismeni selja'i nis" mo)li $re"%eti od)o!ornosti
kao ra!no$ra!ni )ra4ani sa $olitikim $ra!ima#
Bio je s$"tan i !elikom &irokra'ijom Mno)i nje)o!i $ro$isi se nis" ra%"mjeli i nis" sti)li
na $ra!o mejsto# Nje)o!o "&ist!o "ni:tilo je nade %a dljim re-ormama# Naslijedio )a je
@leksandar III koji je %a)o!arao 'arski a$sol"ti%am# @"tonomij a"ni!er%iteta je
&ilao$o%!ana* st"dentski kl"&o!i %at!orreni i nametn"ta je stro) a'en%"ra :tam$e#
RUSIJA *O9ETKO3 II STOLJEJA
2=11 )odine R"sija je jedina !ele sila sa a$sol"tnom monarijom* " kojoj 'ar nema
o)ranienja#
Iako " to !rijeme " R"siji nije &ilo mno)o $olotiki $okreta* $olitiki (i!ot je &io !eoma
akti!an# Najjai je &io $okret Narodnjaka* re!ol"'ionarne )r"$e na ijem el" s" &ili
intelekt"al'i i koji je nastojao da do&ije seljak" $odr:k"#
Sa djelo!anjem je $oeo ;1>ti )od# 2=# stoljea#
Ra%oarani ra!nod":no:." sleljaka mladi akti!iisti se kon'entri:" na atentate#
Tako s" se ra%d!ojili " teroristik" )"$" Pnarodna !ojaQ i dr")" koja je to os"4i!alla
Pernji $eredeljQ# Tajno s" se osni!ali i nek"i dr")i $okreti# Ula)anjem strano)
ka$itala " 01 stolje" se ind"strija se ra%!ija oko !eliki 'entara $o$"t Mosk!e i
Petro)rada#
Tada j edo:lo do eks$loata'ije i $ret!aranja seljaka " $roletere* sa!eoma malim
%aradama# ,trajko!i s" &ili %a&ranjeni a ako &i do nji do:lo " kr!i s" ")":i!ani# Iako
18
je do I s!jetsko) rata ind"strije &ilo malo* tamo s" se di%ala najmodernija ind"strijska
$ostrojenja#
R"sko>8a$anski rat 62=1H>2=1A7 doo!di do $ada dinastije Romano!i#
To do!osi do narodno) $okreta koji je %a$rijetio $ostoje.em re(im"#
=#jan"ara 2=1A kala"4er 3a$on do!osi radnike $red Dimski d!ora' " Petro)rad"# U%
slike 'ara i $jesme narod jetio 'ara %amoliti %a inter!en'ij"# Me4"tim $oli'ija je
$"'ala na radnike i mno)e $o&ila to je &ila Pkr!a!a nedjeljaQ#
Nakon to)a se $ale s$aijski d!or'i i i ita!a %emlja je " )eneralnoom :trajk"#
Nikola II je %a!eo !andredno stanje i sit"'aj" $ok":ao smiriti jo: stro(ijim re(imom* ali
je i Okto&arskim mani-estom $ro)lasio "sta!n" mnarij" sa $arlamentom %!anim
Duma# Vlada je tre&ala &iti od)o!orna D"mi#
3ro- +itte je $r!i od)o!orni Predsjednik !lade " istoriji R"sije#
Pr!a D"ma je i%&rana na osno!" o$.e) $ra!a )lasa i sa%!ana 2=15 )od# i nakon tri
mjese'a je ras$":tena#
Dr")a D"ma ja sa%!ana 2=1; )od#* nije donijla niti jedan %akon i ras$":tena je nakon
etiri mjese'a#
Nakon toa) 'ar "kida o$.e &irako $ra!o# U D"mi s" sada dominirali %emljo$osjedni'i
i ka$italisti#
Tre.a D"ma 6o&%irom na sasta!7 se odr(ala $et )odina# U!ela je o&a!e%" :kolo!anja
%a s!" dje'" itd#* a et!rta je &ila na san%i do 2=20#
O!aj $eriod D"ma 62=1; do 2=207 je $eriod ra%oarenje jer 'are!i se nis" mo)li "%dii
nani!o da !ladaj" kao 'are!i " En)leskoj#
Pr!i s!ejtski rat je $otresao R"ski 'arski re(im# 3in"li s" radni'i i selja'i#
2=2; je do:lo do o&aranja 'arske !lasti* a !last je $re"%ela Pri!remena !lada#
OKTOBARSKA REVOLU/IJA I SOVJETSKA VLAST
Ve.ina analitiara sa %a$ada Oktibarsku revoluciju je o'jenilakao dr(a!ni "dar#
Re!ol"'ia je i%!edena &e%&olno* Dimski d!ora' je %a"%et sa nekoliko (rta!a* a s!i
%aro&nljeni'i s" odma $":teni an slo&od" "% o&e.anje da ne.e "$trije&iti or"(je
$roti! no!e !lasti#
No$!i $ro)ram Bolj:e!a'a je sadr(a!ao o)romn" !olj" !e.ine naroda9
- Podjela %emlje selja'ima
- Daklj"enje m ira
Proti! &olj:e!ike !lasti sa Lenjinom na el" s" se "dr"(ile s!e sna)e 'ara*
%emljo$osjednika* aristokra'ije itd# No nis" je mo)li smakn"ti#
Bolji:e!'i s" od&ijali $arlament i $rlamentarne instit"'ije a $red$osta!ljali s" im
so!jete radniki* seljaki i !ojniki de$"tanata#
Bolji:e!'i s" rast"rili i "ta!ot!orn" sk"$:tin"# U P@$rilskim te%amaQ Lenjin je na!eo
$o%nat" $arol" PS!a !last so!jetimaQ* koja je $ostala )la!na de!i%a Bolji:e!a'a#
Poslije $r!o) r"sko) kon)resa so!jeta 2=2; )odine Lenjin $ri$rema dr")" r"sk"
re!ol"'ij"* o!o) $"ta $roletersk" i so'ijalistik" re!ol"'ij"#
19
Da re!ol"'ij" je &ilo &itno da s" &olj:e!i'i do&ili !e.in" " !elikim ind"strijskim
)ardo!ina a eseri i menj:e!i'i i%)"&ili %&o) $ada $o$"lariteta jer s" s"ra4i!ali sa
&"r(oa%ijom#
Re!ol"'ija je i%&ila "oi Dr")o) s!er"sko) kon)resa 0A# okto&ra 2=2; )odine#
Na %adnjoj no.i %asjedanja Kon)res je dao $odr:k" no!oj Bolj:e!ikoj !ladi sa
Lenjinom na el" i "s!ojio je Dekret o mir" i Dekret o %emlji#
Dekreti s" ")la!nom &ili "smjereni na to da %ado!olje osno!ne %atje!e masa tj#
seljaka i demo&ilisani &ora'a#
2=2< )odine sasta!ljen je $r!i Usta! So!jetske Kederati!ne So'ijalistike Re$"&like#
On je &io kratak i sadr(a!ao je str"kt"r" i or)ani%a'ij" no!e !lasti i njem" s"
na&rojana temeljna $ra!a so!jetski )ra4ana# U njem" je na!edeno da !last $ri$ada
radniki* seljaki i !ojniki de$"tata# Birako $ra!o je od"%eto s$aijama*
tr)o!'ima* $redsts!ni'im 'rk!e* lano!ima 'arske $orodi'e itd#60M &irako) tijela7#
3radsko stano!ni:t!o je slalo 2 $redst!nika na 0A#111 stano!nika a seljako jedno)
na 20A#111 stano!nika 6ra!note(a i%me4" masa seljako) stano!ni:t!a i malo
)ra4ana7#
3lasanje se !r:ilo ja!no di%anjem r"k"#
Na !r" dr(a!ne or)ani%a'ije nala%io se Sa!e%ni kon)res so!jeta# Ono je &iralo
Fentralni i%!r:ni komitet* kao s!oj i%!r:ni or)an# FIK je &irao So!jet narodni
komesara* koji j es$ro!odio $olitik" FIK>a i Kon)resa#

Nakon ka$it"la'ije Njemake so!jetska !last se "stano!ila i " Ukrajini* Bjelor"siji*
@%er&ejd(an"* 3r"%iji i @rmeniji# Posljednje tri s" st!orile ka!kask" So!jetsk"
Kederati!n" So'ijalistik" Re$"&lik"#
2=00 )odine je $ro!edeno "jedinjenje s!i ti So!jetski dr(a!a " SSSR i donesen je
$r!i "sta! SSSR# Taj "sta! je &io isti kao onaj i% 2=2< s tim da s" "ne:eni $ro$isi "
-ederati!nom "re4enj"* a i%ost!ljanen $o$is lj"dski $ra!a 6to je &ilo " nadle(nosti
$ojedini re$"&lika7#
Sa!e%ni kon)res so!jeta se sastajao jednom )odi:nje* a osno!na m" je -"nk'ija &ila
da i%a&ere FIK koji je " nje)o!o ime !r:io s!" !last i%me4" d!a %asjedanja kon)resa#
8edan od $r!i dekreta o!e no!e re!ol"'ionarne so!jetske !lasti &io je PDekret o
"!o4enj" radnikke kontrole " ind"strijiQ# S o&%irom na !rlo nesre4en" $ri!redn"
sit"a'ij"* $ra!a radnika " !r:enj" kontrole &ila s" !eoma o)raniena#
Na sel" s" se !r:ili re!ol"'ionarni o&ra"ni sa !ele$osjedni'ima# Mo&ili%iranje
seljaki masa " rje:a!anj" $ro&lema o)ledalo se " st!aranj" Pkom&edaQ* komiteta
sirotinje kojis" imali !elike o!lasti#
O!ako !elika "lo)a masa " $oliti'i dr(a!e je &ila !i:e $roklama'ija no!o) "sta!a* ne)o
:to je donijela $romjene#
Krjaem d!adaeseti i $oetkom trideseti )odina R"sija $ada " !elik" ekonomsk"
kri%"# Radnika klasa dola%i " $odre4eniji $olo(aj# Pri!reda se nije mo)la !ratiti na n
i!o i% 2=2H )od# S"oena s o!im $ro&lemom dr(a!a je na el" sa Staljinom i%!r:ila9
stro)o 'entrali%iranje !lasti
20
jaanje dr(a!no) a$arata i ra%!ijanje &irokra'ijie
"$ra!ljanje nad kadro!ima i materijalnim sredst!ima#
S o&%irom na tako o)ranien" "lo)" masa " sistem"* osno!no $itanj est!arne
demokratije &ilo je $itanje "lo)e Partije* Prtija je $ostajala s!e !i:e sasta!ni *
r"ko!ode.i dio or)ana dr(a!ne !lasti#
Partijski -ormi s" $ostali ne$osredni noio'i dr(a!ne !lasti* kji direktno donose odl"ke "
ime dr(a!ni or)ana "$ra!e* koje oni %atim -ormalno "s!ajaj" i s$ro!ode# Do ras$ada
SSSR>a se %adr(ala $raksa %ajedniki odl"ka dr(a!ni i $artijski or)ana# S!e to je
do!elo do %lo"$otre&e !lasti* o&ilje(ene imenom k"lta linosti Staljin# Usta!om i% 2=/5
je on tio $redsta!iti "sta! !isokora%!ijene %emlje i so'ijalistike demokra'ije* nije &ilo
$olitiki i dr":t!eni )aran'ia %a njio!o s$ro!o4enje#
Pr!o )lasa dato je s !im dr(a!ljanima i%nad 2< )odina# Stano!ni:t!o )rada i sela je na
i%&orimam i%jednaeno* "kin"ta je i $osrednost i%&ora i "!edeno tajno )lasanje#
Staljin je " do&a Lenjina "s$io da &irokrati%ira $artij" i tako se domo)ne !lasti# Partijski
i dr(a!ni or)ani $ostali s" instr"ment s$ro!o4enja Staljino!e !olje#
*ARTIJSKI KON+RES
Teoretski or)an Partije &i tre&ao da &"de $artijski Kon)res#
Kon)res se sastaje s!ake H )odine#
Na njem" "est!"je nekoliko iljada lano!a#
Na kon)res" nema slo&odni disk"sija#
Naj!a(niji or)an %a dono:enje odl"ka je Pre%idij"m# On je &rojao oko 20 lno!a#
On r"ko!odi radom Fentralno) komiteta#
Sekreterijat je i%!r:ni or)an $artijsko) a$arata# Ima j e$et do :est lano!a#* koji s"
r"ko!odili jednom o&lasti dr":t!eno) ili $ri!redno) (i!ota#

DRAAVNI OR+ANI
So!jetski dr(a!ni or)ani i%rasli s" i% so!jeta radniki* seljaki i !ojniki de$"tata "
do&a re!ol"'ije* koji s" " s!om $oetk" &ili re!ol"'ionarni demokratski or)ani !lasti#
No* nakon Okto&arske re!ol"'ije* !last se sa S!er"sko) kon)resa $re&a'"je na
i%a&rane or)ane#
Kon)res je &irao Sver,s0i 7entralni i@vrCni 0omitet* od 011 lano!a kao s!oj i%!r:ni
or)an#
S!er"ski 'entralni i%!r:ni komiet je &irao Sov5et naro#ni' 0omesara 6So!narkom7#
Ustav iz 1936
Usta! i% 2=/5 )odine $odjelio je $olitika $ra!a s!im )ra4anima* %a!eo $rin'i$
i%&ornosti s!i dr(a!ni -"nk'ija* "kin"o omjer A92 i%me4" )radsko) i seosko)
stano!ni:t!a " i%&or" !lasti#
Po r"skom "sta!" $ostoje
)a0ono#avni organiE
21
Vro!ni so!jet So!jetsko) sa!e%a i So!jeti $ojedini So!jetski re$"&lika i ni(i
jedini'a
I@vrCni organiE
Pre%idij"m !ro!no) So!jeta* Vije.e ministara i od)o!araj".i or)ani " ni(im
jedini'ama
S,#s0i organi na el" sa Vro!nim s"dom
Vr'ovni Sav5et Sov5ets0og Save@a je d!odomno tijelo i sastoji se od Sa!e%no)
sa!jeta 6lano!i se &iraj" direktno na s!aki /11#111 stano!nika7 i od Sa!jeta
na'ionalnosti* " koji s!aka so!jetska re$"&lika &ira $o 0A lano!a* s!aka a"tonomna
re$"&lika 22* s!aka a"tonomna o&last $o A lano!a i s!aki na'ionalni okr") $o jedno)
lana 6direktnim )lasanjem7#
Vro!ni so!jet je naj!i:i or)an !lasti " dr(a!i* on ima !ro!n" %akonoda!n" !last# On
se tar&a sastajati 0 $"ta )odi:nje i %asjedanja traj" do A dana#
I%!r:ni or)ani Vro!no) So!jeta s" Pre%idij"m i Vije.e ministara$
*re@i#i5,m imen"je di$lomatske $redsta!nike " dr")im dr(a!ama i $reima akrediti!e
strani di$lomatski $redsta!nika* dodjelj"je odlikoanja* rati-i'ira me4"naodne
")o!ore# Pored to)a Pre%idij"m ima i !elika %akonoda!na o!la:.enja# On imen"je i
smjenj"je naj!i:e komandanate or"(ani sna)a* $ro)la:a!a !andredno stanje*
imen"je i smjenj"je ministre* mo(e ras$isati i re-erend"m# Vi5eDe ministara tako4er
imen"je Vro!ni so!jet* a nje)o!e $ojedine lano!e mo(e i%mjenji!ati Pre%idij"m# Ono
se sastoji od !eliko) &roja ministara* koji stoje na el" $ojedini resora#
Ministarst!a s" $odjeljena na sa!e%na 6!r:e !last " ita!oj %emlji7* sa!e%no>re$"&lika
6)dje $ored sa!e%no) ministarst!a $ostoje od)o!araj".a i " s!kaoj sa!e%noj
re$"&li'i7#
Ustav iz 1977
Naj!i:i or)an dr(a!ne !lasti je Vro!ni So!jet* koji se sastoji iod d!a !ije.a#
8edan dom je Save@no vi5eDe &ira se kao o$.e $redsta!niko tijelo i ita!oj -edera'iji
i dr")i dom Vi5eDe na7ionalnosti sastoji se od $redsta!nika -ederalni i a"tonomni
jedini'a#
Vro!ni so!jet je $o Usta!" i% 2=;; )od# jedini %akonoda!ni or)an#
Sastaje se d!a $"ta )odi:nje d!a do tri dana#
O&a doma %asjedaj" %ajedno#
I%me4" %asjedanja djel"je *re@i#i5,m kao or)an koji je stalno na ok"$"#
Pre%idij"m Vro!no) so!jeta&iraj" d!a doma na %ajednikoj sjedni'i#
Pre%idij"m je $odr4en Vro!nom so!jet"# Om ima -"nk'ije Kolekti!no) :e-a dr(a!e#
I%!r:n" -"nk'ij" na ni!o" -edera'ije ost!ar"je 3inistars0i sav5et#
Koji je PNaj!i:i i%!r:ni i nared&oda!ni or)an dr(a!ne !lastio SSSRQ#
On se o&ra%"je na %ajednikoj sjedni'i o&a doma#
Na !r" dr(a!e je $redsjednik* nje)o!i %amjeni'i i ministri* $redsjedni'idr(a!ni
komiteta i $redsjedni'i !lada re$"&lika#
22
Poslije smrti Bre(nje!a na elo R"sije dola%e ernjenko* %atim 8"rij @ndro$o! 6smatra
se ini'ijatorm $r!i temeljni re-ormi dr(a!e t%# perestro50e7$a Miael 3or&ao!#
U !rijeme 3or&ao!a " SSSR>" k"lminira ekonomska* $olitika i o$:tedr":t!ena kri%a#
Namatn"tom trkom " naor"(anj"* a-)anistanskim ratom* &irokratski a$aratom i
!i:emilijonskm !ojskom SSSr je &io !eoma is'r$ljen#
Perestrojka nedaje re%"ltate* !e.ina lani'a (ele da i%a4" i% sa!%a*#
Re-ormski $ok":aj 3or&ao!a je do:ao " ne%)odno !rijeme* tako da s" neki nje)o!i
istrojski $ote%i $o$"t do$rinaosa " r":enj" Berlinsko) %ida* $odr:ka "jedinjenj"
Njemake* " SSSR>" do(i!ljeni na kontra!er%an nain#
Da!ladalo je o$.e ne%ado!oljst!o stano!ni:t!a#
3or&ao! )"&i na i%&orima* a na nje)o!o mjesto dola%i Boris 8el%in#
2==2 )od# SSSR se ras$ao#
Kormirano je 2A no!i ne%a!isni dr(a!a koje s" dansa " la&a!om Sa!e%" ne%a!isni
dr(a!a#
Time $ro$ada i so'ijalisti.ki sistem so!jetsko) ti$a* a "s$osta!ljen $ot$"no dr")aiji
$olitiki sistem#
Ustav iz 1993
2==/ )od# donijet je Usta! R"ske Keder'ije# R"sija je i dalje dr(a!a re$"&likansko)
naina "$ra!ljanja* ali se instalira klasina $arlamentarna demokratija* sa jakom
"lo)om $redsjednika Kedera'ije* sa $odjelom !alsti na %konoda!n"* i%!r:n" i s"dsk"#
O!aj sistem 6slian amerikom7 je naj&(i $redsjjednikom* sa r"skim s$e'i-inostima#
Politiki sistem R"ske -edera'ije je jo: " -a%i $ro-iliranja# R"sija je o$tere.ena !elikim
ekonomskim $ro&lemima* s"ko&ima* starom s!je4." itd#
INDIJA
Indija je -ederalna dr(a!a# Dono:enjem $r!o) Usta!a Re$"&like Indija 2=H5 )od#
ra%!ija se i sistem $arlamentarne demokratije#
S!oj" ne%a!isnst Indija je stekla 2=H; )od#
Eistorija Indije se dijeli na H $erioda9
2# Stara Indija
0# M"slimanske $eriod
/# Britanski $eriod
H# Period ne%a!isnosti
Stara Indioja imal aje ra%!ijen" 'i!ili%a'ij"# Prastano!ni'i Indije se identi-i'iraj" sa
Dar!idima# 8edini $oda'i o njio!om (i!ot" nala%e se " !edama* i e$o!ima Ramajana
i Maa&rata#
Dar!ide %amijenj"j" @rij'i i " VII st# osni!aj" d!ije !elike kralje!ine9 @!a"ti* !atsa*
Kosala i Ma)ada 6ost!ar"je $re!last7#
23
Persijski kralje!i os!ajaj" Indij"* a "!en je i $ood @leksandra makedonsko)# Isto
tako Indij'i s" os!ajali %emlje Daleko) istoka* Malajsko) $ol"otoka i ari$ela)a )dje
s" osni!ali dinastije koje s" trajale skoro 2A11 )odina#
Posljednji naajni kralj Indije je Ear:a koji je "mro 5H; )odine#
3USLI3ANSKI *ERIOD
U IV i VII st# $oinje -ormianje Indijsko) -e"dalno) dr":t!a# Osno!a jedin'a to) dr":t!a
je seoska sk"$:tina* a )la!ni %emljo$osjednik rad(a* koji je $reko !a%ala "$ra!ljao
%emljom#
U Indiji je $ostojalo a i danas $ostoji kastinsko dr":t!o 6o&ja:njenje kasti je $o%nato7#
@ra&ljani s" Indij" $oeli %a"%imati $oetkom VII st#* a $ra!im $oetkom se "%ima
in!a%ija s"ltana Mam"da el 3a%anija#
K"t&>"t din @j&ak je osno!ao Delijski s"ltanat* a $oslije nje)a !last na 'ijel" Indij"
$ro:iriena je $od t"rsko>a-)anskim dinastijama#
Tim"r Lenka* mon)olski os!aja %adao je "dar kojije ra%&ijo Delijski s"ltanat na
mno)e male dr(a!i'e# Nje)o! &rat osni!a dinastij" Mo)"la#
Tada " Indij" dola%e Port")al'i i osno!aj" tr)o!ake $"nkto!e#
U 2; st# Mo)"lsko 'arst!o se $oinje ras$adati# Poslije " Indij" nadir" Eolan4ani*
-ran'"%i* en)le%i itd#
BRITANSKI *ERIOD
Dr")a $olo!ina 2<#st Indij" je o&ilje(ila a-irma'ija no!e slie koja .e njom !ladati 011
)odina#
2;5/ V# Britanija je $o&jedila $roti! Kran'"ske " &or&i %a Indij"#
Britan'i nis" na$adali or"(jem* !e. s" %a"%imali !a(ne ekonomske take#
3la!ni Britanski instr"ment &ila je Istono>Indijska kom$anija* koja je do kraja 2< st#
$osjedo!laa tr)o!ake kolonije sa 'entrima " Bom&aj"* Madras" i Kalk"ti#
2;2A je kom$anija do&ila s"ltanski -erman da mo(e tr)o!ati " Mo)"lskom 'arst!"#
Kom$anija je imala $"n" slo&od" djelo!anja#
2;;5 )od# sklo$ljen je sa!e% sa ajder&adskim ni%amom i od tada s" Britan'i st!arni
!lasni'i Indije#
2<A< )od# Britanski $arlament donosi 3o!ernment o- Inid @'t* $o kome Indija $ostaje
&ritanska kolonija* kojom "$ra!lja &ritanska !lada#
U London" je "stano!ljeno Indijsko !ije.e sa od < do 2A lano!a" koje s" ":la i d!a
ind"sa i $ostojalo je do 2=/; )od#
U Indiji je !ladao generalni g,verner* !i'e>kralj Indije# On je i%!r:a!ao $olitik"
Londona# Postojalo je i i@vrCno vi5eDe sa ; do 2A lano!a sasta!ljeno od en)le%a i
$ar Indija'a# In#i5s0i 7ivilni servis je !r:io administrati!n" "$ra!"#
Ve.in" -"nk'ija s" o&!ljali en)le%i* %a to do&ro $la.eni*a kasnije i Indijski :kolo!ani "
En)leskoj#
U Britanskoj Indiji nad /1M stano!ni:t!a nominaln" !last s" o&a!ljali -e"dalni
monarsikao !a%ali &ritansko) kralja#
Postojalo je A11 tak!i dr(a!i'a ra%ni !eliina#
24
En)le%ima je 'ilj &ila e-ikasnost a ne ra%!oj demokratije koja je mo)la do!esti do
samo"$ra!e#
Indijske na'ionalne sna)e s" se krajem 2= !ijeka $oele &oriti $r!o %a samo"$ra!" "
ok!ir" &ritaske !ro!ne !lasti* a kasnije %a ne%a!isnost %emlje#
Me4" njimaje naj%naajnija Kon)resna stranka 6Maatma 3andi7* Inidijska
m"slimanska li)a $od ijim je "tje'ajem do:lo do od!janja $akistana od Indije#
2=H5 Indijska Usta!ot!orna sk"$:tina je $rist"$ila kreiranj" Usta!a indije# 2=H= )od# je
i%)lasan Usta! kojim je Indija $ostala re$"&lika* ali i dalej lan Komon!elta#
2=;H Britanski $arlament je i%)lasao akt kojim se Indija dijeli " d!a dominiona> Indij" i
Pakistan#
Usta!Indije ima /=A lano!a " 00 dijela# Danimlji! je lan H# koji $roklamira so'ijaln"
mo.* sredst!a %a (i!ot moraj" &iti dost"$na s!ima* nema eks$loata'ije rada* ja!no
%dra!st!o se mora $o&olj:ati itd#
Velika $a(nja je data i temeljnim lj"dskim $ra!ima#
Indija je %asno!ana na -ederalnom nael"# Kederalne dr(a!e nemaj" !lastite "sta!e
!e. $rimjenj"j" od)o!araj".e dijelo!e sa!e%no) Usta!a#
S!a !last koja nije data i%riito -ederalnim dr(a!ama I $ri$ada sa!e%"#
U isklj"i!" nadle(nost "nije s$adaj" !anjski $oslo!i* na'ionalana od&rana*
&ankarst!o* reli)io%ni$olo!i* !anjska tr)o!ina# U nadle(nost dr(a!e s$ada ja!na
&e%&jednost* $ra!os"4e* %dra!st!o* :kolsto i eks$loata'ija $rirodni res"rsa#
Dajednike nadle(nosti "niije i dr(a!e s" &rano $ra!o* sindikalno "d"(i!nje i lokalne
ind"strije#
Organe i@vrCne vlasti 4ine9 Predsjednik Unije* $ot$redsjednik i Ka&inet#
*re#s5e#ni0 ima mandat A )odina* a &ira )a tijelo koje) ine s!i lano!i $arlamenta i
$redsta!nika %akonoda!ni or)ana -ederalni dr(a!a#
On imen"je )"!ernera i naj!i:e s"'e dr(a!e#
Vr:i -"nk'ij" !ro!no) komandanta or"(ani sna)a "% sa!jete od)o!araj".e) minstra#
Predsjednik $ro)la:a!a !andredno stanje " Indiji ili nekoj dr(a!i#
*otpres5e#ni0 se &ira na osam )odina# On $redsjeda!a !i:im domom $arlamenta
PVije.em dr(a!aQ#On nemo(e naslijediti $redsjednika " sl"aj" smrti#
Ka:inet -orm"lira na'# $olitik"* $redla(e !e.in" %akona $arlament" i odo!oran je %a
ja!n" administra'ij"#
Ka&inet je od)o!oran Dom" naroda 6donjem $arlament"7#
*rvog ministra imen"je $redsjednik re$"&like# Dakonoda!n" !last ima $arlament#
Om se sastoji i% d!a doma#
Dom naroda 6donji dom ima oko A11 $redsta!nika7
Vije.e dr4a!a 6)ornji dom7 ima oko 0A1 lano!a#
DrBavni aparat je " &iti !eoma kon%er!ati!an# Po:to se %a $o%i'ije tra(e !isoke
k!ali-ika'ije taj a$arat in $ri$adni'i !isoki sloje!a#
*oliti40e stran0e ine tako4er &itn" karakteristik" Inidijsko) sistema#
Kon)resna stranka osno!ana 2<<A i se i%&o&orila %ane%a!isnost#
Vodila je narod s!e do 2=H; )od#* tj# do "kidanja kolonijalne "$ra!e#
25
Kao !ode.a $olitika i oslo&odilakam $artija* $redsta!ljala ej :irok" kolai'ij" " koj" s"
"klj"ene sna)e od kom"nista do desniara#
Ona se o"!ala do najno!i dana#
8aka je &ila i D(anata $artija koja s e$oja!ila ne$to kasnije* i " !i:e na!rata do&i!ala
i%&ore#
Britanska "$ra!a nije nikada tjela $otisn"ti kastni sistem i reli)io%no $ra!o )r"$a koje
je %atekla i "!esti s!oj Fommon LaG# Britan'i se nis" tjeli mje:ati " $ostoje.e
so'ijalne odnose* &itna je &ila samo e-ikasna eks$loata'ija i administra'ija# Nakon
sti'anja ne%a!isnosti ostali s" na sna%i %akoni kri!inoj i )ra4anskoj materiji koj je
ranije donijela kolonijalan "$ra!a# @li " Usta!" je na!edeno da .e se donijeti
jedinst!en )ra4anski %akon# O&%irom da se morao "kin"ti kastinski %akon* 2=H= i 2=AA
)od# doneseni s" %akoni o &rak"* starateljst!" i naslije4i!anj"#
Naj!a(niji s"dski or)an je Vr'ovni s,#* sa osam lano!a koje imen"je $redsjednik
re$"&like# On o'jenj"je "sta!nost %akona koje donosi $arlament Unije# On rje:a!a i
s$oro!e me4" dr(a!ama#
GEDERALNE JEDINI/E
Nakon sti'anja ne%a!isnosti Ija!io se $ro&lem kako or)ani%ao!ati A51 domorodaki
dr(a!i'a i = &ritanski $ro!in'ija#
Dakon i% 2=A5 )od# st!ori je 2H dr(a!a#
Kederalne dr(a!e nmaj" !lastitie Usta!ne akte* !e. Usta! Indijske Unije#
U s!akoj dr(a!i $ostoji )"!erner koje) imen"je $redsjednik re$"&like na A )odina#
S!aka dr(a!a ima $arlament i !lastiti ka&inet koji !odi lokaln" $olitik"#
ine se !eliki na$ori %a osi)"ranje lokalne smao"$ra!e# Veliki )rado!i imaj" !lastit"
samo%$ra!"* a seoski re)ioni 6" kojima (i!i <1M stano!ni:t!a7 s" or)ni%o!ani "
jedini'e %!ane Pan'a?ata#
NJE3A9KA
Na $odr"j" Rimsko) 'arsta! od 2/ st# Pa na dalje Njemaka nije$ostojala# T" se
nala%ilo stotin" mali dr(a!i'a tj# -e"dalni $osjeda* kojima s" "$ralljali kne(e!i*
er'o%i* !oj!ode itd#
Re-orma'ija i !jerski rato!i " 25 st# Ra%d!ojili s" $rotestante na sje!er" i katolike na
j")"# Do:lo je do o)romne &ijede* !jersko) -anati%ma i stradanja !eliko) &roja lj"di#
VESTGALENSKI3 U+OVORO3 i% 25H<# )od# Pr"ska kao naj!e.a me4" tim
dr(a!i'ama ke $re$olo!ljena* a ostale s" se "jedinile " RAJNSKU
KONGEDERA/IJU# Od":e!ljenje idejama -ran'"ske re!ol"'ije* i Na$oleonom %a
ko)a se mislilo da idej" mo(e $renijeti i na Njemak" str":ili s" -ran'"ski &ajoneti i
e)emonija# Time se &"di o$.ena'ionalna s!ijest#
26
BE9KI3 KON+RESO3 1?1! )od# "s$osta!lja se N5ema40a Kon&e#era7i5a od /<
dr(a!a# Nael" je &ila @"strija* a ajka je &ila i Pr"ska# Ekonomski interesi njemake
&"r(oa%ije s" &ili )la!ni $okreta ideje o "jedinjenj" Njemake#
Na'ionalni njemaki $arlament se sastao 2<H< " Krank-"rt" ali se nije mo)lo
do)o!oriti o karakter" &"d".e Njemake#
No to .e "s$jeti Otto Bismar70#
1?.? *r,s0a se teritorijalno $ro:irila# Iako je do&ila Usta!# Bismar'k je inio s!e da se
on ne$rimjenj"je* %aratio je s @"trijom i $o&jedio# 2<;1 $oinje Pr"sko>-ran'"ski rat
)dje o$et $o&je4"je#
Time se ja!lja no!a jaka sila " E!ro$i# 1?H1 , Versa5, se kr"ni:e $r!i njmaki 'ar
Vilijem I Pr"ski# Pod nje)o!im !o4st!om njemako 'arst!o or)ani%o!ano je na
-ederalnom $rin'i$"#
3la!ni or)ani sistema s" &ili Far* Kan'elar* B"ndesrat i Rajsta)# U Ustav je
re)"lirao odnose dr(a!a i 'are!ine# Mo)ao se lako mijenjati kro% B"ndesrat i
Rajsta)# Na B"ndesrat" je %a $romjen" Usta!a &ilo $otre&no 2H )laso!a# O&%irom
da je Pr"ska imala 2; mjesta* &e% njeno) $ristanka ni:ta se nije mo)lo mijenjati#
3la!n" rije je imala " s!em" Pr"ska 6sa 0A dr(a!a7# I%!r:na !last se dijelila i%me4"
Kaj%era 6'ar7 i Kan'elara#
Kaj%er nije imao kr"n" i nije &io njemaki 'ar !e. 'ar Njemake#
Nje)o!a mo. ne$roi%ila%i i% Usta!a !e. i% $olo(aja a$sol"tno) !ladara Pr"ske#
Kan'elar nije &io od)o!oran $arlament"* $a )a on nijemo)ao ni smijeniti# Od)o!arao
je samo 'ar"# Tek od 2=2< od)o!oran je i $arlament"#
Rajsta) je kao donji dom &iran o$.im tajnim )lasanjem#
On nikada nije "s$io $ostati $ra!i %akonoda!ni or)an* o&%irom na "lo)" 'ara#
B"ndesrat kao )ornji dom je imao !e." "lo)"# inili s" )a $redst!ni'i -ederalni
jedini'a 6koje nis" imale jednak &roj )laso!a7# Pr"ska je imala naj!i:e# B"ndesta) je
imao nadle(nost " dono:enj" %akona* da!ao $ristanak na o&ja!" rata* itd#
Pod "tje'ajem so!jetske re!ol"'ije 2=2< i Kil" i%&ija $o&"na mornara koja se :iri na
Ba!arsk"# Pod !odst!om Ro%e L"Oem&"r)a i karla Li&kneta $ro)la:a!a se So!jetska
re$"&lika#
Da$ad se %a&rin"o i $od "tje'ajem !eliki $ora%a i re!ol"'ije Vilelm II je &io $risiljen
na a&dika'ij"# Time $ro$ada monarija#
Vladaj".e sna)e Njemake $ro)la:a!aj" :,rBoas0, rep,:li0,#
Br%o je i%a&rana Usta!ot!orna sk"$:tina no!e Njemake koja se sastala " Vajmar"#
Po tome se no!i Njemaki Usta! %o!e Vajmarski "sta!* a Njemaka dr(a!a od 1>1>
#o 1>"" Va5mars0a rep,:li0a#
No!im Usta!om instaliran je $arlamentarni sistem !lade#
Pono!o je Njemaka or)ani%o!ana na -ederalnoj osno!im sa 2; dr(a!a# Usta! je
osla&io $olo(aj Pr"ske# Fentralna !lada je do&ila o!la:.enja koja j emo)la $ro:iriti
amandmanima#
Dakonoda!na !last se dijeli na d!a doma $arlamenta9
Rajsta) I iji se lano!i &iraj" ne$osrednimtajnim i%&orima i
Rajsrat I imao je !last jedino " smisl" da mo(e sta!iti !eto na %akon koji donosi
Rajsta)#
Predsjednik re$"&like je :e- dr(a!e# Kan'elar je :e- !lade#
27
Predsjednik re$"&like je mo)ao ot$"stiti Rajsta) i !lad"#
Pra!a kan'elara s" smanjena#
Vajmarska re$"&lika $ro$ada 2=// )od#
NA/IONAL 8 SO/IJALI)A3 ILI GA1I)A3 U NJE3A9KOJ
2=2= )od# osno!ana je Na'istika $artija Njemake# Neki smatraj" da s" je osno!ali
ne%ado!aljni i ra%oarani !ojni'i i% Pr!o) s!ejtsko) rata#
U $rilo) s" im i:li o$.i so'ijalno>ekonomski "slo!i tada$nje Njemake#
Ora&reni aosom na'isti $od !o4st!om Eitlera jo: 2=0/ $ok":a!aj" i%!esti dr(a!ni
"dar# No* on nije "s$io* i Eitler je os"4en na A )odina %at!ora* me4"tim odle(ao je
smao jedn"# U tom $eriod"on $i:e nek" !rst" a"to&io)ra-ije $od na%i!om Mein Kam$-
koja kasnije $ostaje ideolo:ki i $olitiki $ro)ram na'ista#
S!oj $ro)ram sa 0A# taaka na'istilka stranka o&ja!lj"je 2=0A )od#
Taj $ro)ram je tra(io na$":tanje Versjasko) i Sen Sermensko) ")o!ora * od&ijanje
od)o!ornosti Njemake %a Pr!i s!jetski rat i "s$osta!ljanje ra!no$ra!snoti Njemake
sa dr")im silama# U njem" je i%nesen i $lan "jedinjenja s!i Njema'a " E!ro$i i
st!aranja PVelike NjemakeQ# S!i lj"di nearije!ske rasem " $r!om red" je!reji s"
tre&ali &iti isklj"eni i% dr(a!ljanst!a Njemake* a s!i oni kji s" se "selili $oslije I s!#
Rata s" tre&ali &iti $roterani#
Na'isti s" $o&jedili jer s" do&ili $odr:k" :iroki sloje!a srednje klase i selja:t!a koji s"
se na:li " !elikoj kri%i# Tako4er je ra%!ijena s!ijest da je !ajmarska re$"&lika olienje
na'ionalno) $oni(enja# Oni s" i)rali n kart" na'ionalno) $rkosa# Vje:to s" mani$"lirali
ne%ado!oljst!om naroda# Proti! o!e $olitike s" se di)li so'ijaldemokrati i kom"nisti#
Kom"nisti s" $rijetili re!ol"'ijom#
2=/1 )od# tokom ekonomske kri%e na'istika stranka $ri!lai mno)e $ri$adnike ni(e i
srednje klase* selja:t!a* omladine itd#
2=/0 Eitler kandidira na $redsjednikim i%&rima* ali do(i!lja!a $ora% od Einden&"r)a
koji je &io i%a&ran# I$ak ne:to kasnije na'isti na $arlamentarnim i%&orima imaj" 0/1
od "k"$no 51< mjesta# Ne%ado!oljna jer nema !e.in"* Na'istika stranka ot$oinje
demonstra'ije* sije nered i terori:e dr")e stranke#
Einden&"r) ini )r:k" i tra(i od Eitlera da -ormira !lad" na'ionalne kon'entra'ije "
koj" s" tre&ali "i $ored na'ionalni i na'istiki i dr")e $artije#
Eitler sasta!lja !lad" od samo $r!e d!ije stranke* %a"%ima $olo(aj kan'elara# Na'isti
tra(e da se odma ras$"sti Rajsta) i ras$i:" no!i i%&ori# I%&ori s" %aka%ani %
a$oetak marta 2=///* a kratko $rije to)a naisti $ale %)rad" rajsta)a i %a to kri!e
kom"niste# Predsjednik re$"&like $ro)la:a!a !andredno stanje i $oinj" $ro)oni
kom"nista i dr# Stranaka#
Nakon to)a do&ijaj" o$et samo nedo!oljan &roj tj# nedo&i!aj" d!otre.insk" !e.in" "
$arlament" koja je $otre&na %a -ormiranje no!e !lade#
Taj $ro&lem rje:a!a Eermann 3erin) tada:nji $redsjednik Rajsta)a i :e- $oli'ije koji
sa %asjedanja $arlamenta isklj""je s!e kom"nistike $oslanike 6a dosta i je !e. &ilo
" lo)orima7# S!i $oslani'i )lasaj" %a -a:istik" !lad"#
*OLITI9KI SISTE3 SAVE)NE RE*UBLIKE NJE3A9KE
28
Pora%om Nemake " Dr")om s!jetkom rat" dola%i do !elike $ra%nine " $olitikom
(o!ot" Njemake# <#maja 2=HA Njemaka je $ot$isala &e%"slo!n" ka$it"la'ij" i
slomljen je Tre.i raj# Na osno!" kon-eren'ija " 8ati i Potsdam" Njemaka se dijeli na H
ok"$a'ione %one# Od 2=HA do 2=H= " Njemakoj ne $ostoji nikak!a !lada# Si!ot se
od!ija $od diktatom sila $o&jedni'a#
Do %aklj"enja miro!no) ")o!ora s Njemakom* !ro!ni or)an !lasti je tre&ala &iti
PSa!e%nika kontrola !lastiQ sa sjedi:tem " Berlin"# No taj or)an je djelo!ao da H<
kada )a na$":ta SSSR a on je " &iti &io totalno nee-ikasan* $o)oto!o nastankom
ladno) rata# Proti!no odred&ama Potsdamsko) s$ora%"ma S@D i Velika Britanija
"jedinj"j" s!oje %one "jedn" ekonomsk" %on"* a kasnije im se $ridr"("je i
Kran'"ska# Tako nastaje tri%ona# 2=H= )od# na tri%oni je $ro)la:ena PSa!e%na
re$"&lika NjemakaQ i donesen je POsno!ni %akonQ tj# Usta! SR Njemake# Na
$rostor" So!jetske ok"$a'ione %onne -ormira se DDR I Njemaka Demokratska
re$"&lika koja te(i ka i%)radnji so'ijalistiko) i kom"nistiko) dr":t!eno) "re4enja#
USTAV SR NJE3A9KE I) 1>.> +OD$
Kao i " dr")im $arlamentarnim sisitemima i%!r:na !last je$odjlejena i%me4"
$redsjednika re$"&like i kan'elara 6Predsjednika !lade7# Dakonoda!na !last se nala%i
" r"kama donej) doma tj B"ndesta)a i )ornje) doma Sa!e%a B"ndesrata#S"dska
!last jeod!ojena od %akonoda!ne i i%!r:ne# Pr!i $"t se -ormiar i -ederalni "sta!ni s"d*
koji rje:a!a s$oro!e i%me4" -ederalni jedini'a i sa!e%en !lasti i i%me4" d!ije
-ederalne jedini'e#
GEDERALNE JEDINI/E
Sa!e%na !last ima nadle(nost " !anjskim $oslo!ima* $itanjima no!'a* dr(a!ljanst!a*
(elje%ni'a i $o:ta* telekom"nika'ija itd# Dajednika !last $ostoji " $itanjima
)ra4ansko) i kri!ino)* te $ri!redno) $ra!a rada* $olj"$ri!rede* $omorst!a itd#
U $ros!jeti i k"lt"ri -ederalne jedni'e imaj" isklj"i!" nale(nost# U sl"aj" s"ko&a
i%me4" %akona i %akona -ederalne jedini'e $rednost ma sa!e%ni %akon# Fentralna
!last ima do!oljno mo.i da " -ederalnimjedini'ama $ro!ede s!oj" !last#
Sa!e%na !last %adr(a!a s!e $riode na $ore%e* na $olso!ni $rokmet* transak'ije na
"!o% i $otro:nj"# Dr(a!e na:la"j" $ore% na $riode od ka$itala* nasljedst!a i $rodaje
a"tom&ila#
I)VR1NA VLAST
I%!r:n" !last dijele $redsjednik Re$"&like i kan'elar sa !ladom#
*re#s5e#ni0 rep,:li0e se &ira na o$:tim i%&orima# Nje)a &ira tijelo sasta!ljeno i%
donje) doma I B"ndesta)a i jednak &roj oso&a koje &iraj" %akonoda!ni or)ani
dr(a!a# On se &ira na A )odina* a ista linost mo(e &iti i%a&rana smao d!a $"ta#
Nakon i%&ora on na$":ta s!e ja!ne i $ri!redne djelatnosti# On nesmije &iti lan
$arlamenta niti !r:iti &ilo kak!" -ink'ij" " nekoj or)ani%a'iji#
29
Nje)o!a -"nk'ija je re$re%atati!no) karaktera# On nemo(e ras$"stiti $arlament ili
!lad"# S!e akte koje on donosi $ot$is"je kan'elar ili nadle(ni ministar#
Kan7elar je !o4a stranke " $arlament" koja ima !e.in" )laso!a#
Pot$redsjednik ne $ostoji# U sl"aj" da s emjesto$redsjednika "$ra%ni nje)o!"
-"nk'ij" !r:i $redsjednik )ornje) doma $arlamenta I B"ndesrata#
Kan'elara imen"je $redsjednik* a $ot!r4"je B"ndesta) !e.inom )laso!a#
@ko B"ndesta) nemo(e i%a&rati kan'elara a$so"ltnim !e.inom* mo(e )a i%a&rati
!e.inom oni koji )lasaj"# U tom sl"aj" $redsjednik odl"k" nemora $o:to!ati i mo(e
ras$"stiti B"ndesta) i ras$isati no!e i%&ore#
NOVO UJEDNINJENJE NJE3A9KE
M"drom $olitikom Kan'elara Kola* Njemaka se $ono!o "jedninila 2==1 )od#
Nakon $r!i slo&odni i%&ora 2==1 )od# " DDR>"* $o&je4"je stanka Unije FDUJFSU#
Na o&je strane dola%i do jaanja interesa %a "jedinjnje#
Nonkon ras$ada &i$olarno) si)"rosno) sistema* re-ormski $ro'esa i Ptii
re!ol"'ijaQ " Poljskoj* e:koj i Ma4arskoj DDR $ostaje nesi)"ran i njen" "lo)" "
no!im me4"njemakim i me4"narodnim odnosima je teko de-inisati# U DDR>" se
2==1 nala%i jo: H11#111 so!jetski !ojnika koji s" se $oste$eno i mirno $o!"kli# SSSR
je $oletkom =1 ti &io " !elikoj kri%i* i na i%nena4enje s!i Pso!jetolo)aQ i ameriki
:ta&o!a i a)en'ija $ri!atio je Njemako lanst!o " N@TO sa!e%"# To je $roisteklo i%
%a$adnonjemake s$remnosti da $ri!ati ekonomske o&a!e%e DDR>a# So!jetski
!ojn'i s" &ili ne%ado!oljni s!ojim $olo(ajem tako da ej smao do jan"ara 2==2 &ilo AA1
%atje!a %a a%il# etri s" ")o!ora !odila do "jedinjenja koje je Sa!e%na re$"&lika
Njemaka $renijela na DDR#
2# U)o!or o st!aranj" no!ane* )os$odarske i so'ijalne Unije#
0# I%&orni ")o!or
/# U)o!or o "jedinjenj"
H# U)!oro d!a T etiri koji je $osta!i me4"narodne smjerni'e %a "jedinjenje
Njemake#
Nije &ilo %atje!a %a %naajnim $romjenama Usta!a i% 2=H= )od#
Bilo je n"(no $romijeniti $ream&"l"* $ono!o je "t!r4ena "sta!ot!orna !last
njemako)a naroda#
3odine 2==2 konstit"irano je Usta!no !ije.e#
Tek 2==H )od# $ro)la:ena je $romjena Temeljno) %akona 6"sta!a i% 2=H=#7#
B"ndesta) je donio tri )la!ne $romjene9
2# o ra!nos$ra!nosti i in!alidima
0# o !lastitoj -inansiskoj od)o!ornosti samo"$ra!e
/# o %akonoda!nim nadle(nostima#
8a!nsot s" naj!i:e %animale $romjene koje se ti." $re"re4enja $okrajina Berlin i
Branden&"r) i lan koji "t!r4"je dalj" !aljanost Sa!e%no) $ra!a#
30
Po!e.an je &roj Laendera a time i $oslanika " o&a doma#
Danas Njemaka $ono!o i)ra &itn" "lo)" " me4"narodnim odnosima#
1VI/ARSKA
,!i'arska kom$leksnost* na'ionalma* je%ina* k"lt"rna i s!aka dr")a is$re$letenost s"
jedna od anj&itinij odlika :!i'arsko) 6kon7 -ederali%ma#
,!i'arska sa s!oji 05 kantona je ekstremni $rimjer demokratije#
,!i'arska ima H odlike $o kojima se ra%lik"je od s!i odtali sistema#
2# $ose&na str"kt"ra mo)".i $odjela koje &i mo)le e!ent"alno i%a%!ati $olitik"
nesta&ilnost i nasilje# 6Od I s!j#rata je o!ak!a* $rije s" $ostojal ra%ni s"ko&i na
k"lt"rnim* reli)ijskim i dr# osno!ama7
0# Kanotni s" $o !eliini !eoma ra%liiti 6Diri 2#20/#111 a @$en%el 2/#111
stano!nika
/# Nema instit"'ionalni srdesta!a koja sl"(e kao instr"ment "ni-ika'ije na
sa!e%noj ra%ini#
H# Patrtijski sistem je "temlejen na kantonalnom ni!o"* $olitika na -ederalnom
ni!o" je teren %a rje:a!anje me4"kanotnalni ra%lika i $artijski s"ko&a#
SLOAENOST KANTONA
,!i'arska )ranii sa Kran'"skom* Nejmakom* Italijom i @"strijom i ima oko 5*A mil#
stano!nika#
3oto!o jednako s" %ast"$ljene 0 reli)io%ne sk"$ine katoli'i i $rotestanti#
Kao -ederalna dr(a!a ,!i'arska $ostoji od 2<H< )odine#
U ,!i'arskoj $ostoji 05 kanotona od to)a 01 $ra!i i 5 $ol"kantona#
Ra!i kantonai imaj" d!a a $ol"kantoni jedno mjesto " )ornjem dom" :!i'arsko)
$arlamenta I Vije." kantona#
Njemaki je%ik se )o!ori " 2; kantona* -ran'"ski " H* italijanski " jednom* a H kantona
s" !i:eje%ina#
D&o) :$omje:anosti " :!i'arskoj .e te:ko jedna reli)ijska sk"$ina mo.i imati !e.in"*
tako s eniko ne.e osje.ati ")ro(enim#
Na'ionalni* lin)!istiki i reli)ijski s"sta! :!i'arske istie da nemo(e $ostojati :!i'arska
na'ionalnost# Ona se mora temeljiti na osje.aj" $ri$adnosti ,!i'arskoj jedinst!enoj
na'iji# Da ra%lik" od dr")i -ederalni sistema* -ederali%am " ,!i'arskoj sl"(i %a $odjel"
dr(a!e ne se)mente ne)o %a mije:anje ar%liiti )r"$a " jedn"# Kantoni s" kao i "
S@D $ostojelli $rije dr(a!e# Kederali%am " ,!i'arskoj je i%mi:eljen kako &i omo)".io
$ri%na!anje !a(nosti kantonalne !lasti# Usta! i% 2<<H je $ri%anoda je de'entrali%irane
str"kt"ra !lasti !e. $ostojale#
,!i'arsi kantonai imaj" !eliek o!alsti n$r# " o&lastio&ra%o!anja# Kantoni s enera%lik"j"
samo $o !eli.ini !e. i $o ekoneomskom $oten'ijal"# Sedam naj&o)atiji $ri%!ode 0J/
&r"to na'ionalno) $roi%!oda#
Kantoni imaj" $ra!o "s$osta!ljanja s!oji !lastiti$ore%a i or)ani%ai'j" !lastito)
$olitiko) sistema " ok!ir" -ederalno) "sat!a#
31
GEDERALNI SISTE3 1VI/ARSKE
Kederalni s"d 6Kedaralni tri&"nal7 nije o!la:ten da kontrolira "sta!nost -ederaalni
%akona#
Usta! je i%ra% naeodne !olje* ne:to $to se lako mo(e $romijeniti# Pojednosta!ljeno
reeno narod a ne s"do!i odl""je :ta je "sta!no a :ta ne#
I%!r:ne !last se nala%i " r"kama Sa!e%no) !ije.a#
Sa!e%no !ije.e &roji ; lano!a koje &ira a!e%na sk"$:tina na $eriod od etiri )odine#
Sa!e%nim !ije.em $redsjeda!a jedan od rotiraj".i $redsjednika kon-edera'ije koji se
&ira jedanom )odi:nje me4" lano!ima Sa!e%no) !ije.a#
Sa!e%no !ije.e nije od)o!orno $arlament"# Ono $dr(a!a ra!mnote(" i%me4"
njemako)* -ran'"sko) i italijansko) )o!orno) $odr"ja# Protestanata i katolika i
ra!note(" i%me:" H )la!ne $artije#
S!i sedam sa!jetnika 6ministra7 imaj" jedanka o!la:.enja* a $redsjednik
kon-edera'ije je samo primus inter pares#
Kederali%am " ,!i'arskoj je !isoko de'entrali%iran# Na -ederalnom ni!o" je 'arina i
od&rana %emlje# Ne$ostoje ni sa!e%ne !ojne sna)e#
,!i'arske $artije s" $rimarno kantonalne or)ani%ai'je#
Kedralni i%&ori se od!ijaj" nakantonalnoj a ne na na'ionalnoj osno!i#
,!i'ark" je te:ko imitirati i% d!a ra%lo)a9
2# Klasini model ,!i'arsko) -ederali%ma je re!idiran jo: 2<;H )od# * da
&iod)!orio na s$e'i-ine istorijske $rilike tada#
0# On j e$romjenjen nakon 2=# stolje.a i $rila)$4en ekonomskimi so'ojalnim
$romjenama#
,!i'arska je jednist!ena jer ona ima jedinst!ene instit"'ionalne meani%me* !i:e n)o
&ilo koja dr") a$arlamentarna demokratija* a oni se o)ladaj" " $rimjeni direkten
demokratije* !isokom st"$nj" de'entrali%a'ije* " str"kt"ri -ederalne !lade i njene
r)%ik"ti!e#
,!i'arska $rimjenj"je dr")aiji model demokratije# Tako " je " ,!oiarskoj demokratija
" kojoj se i jedan $osto Retoromana "!a(a!a kao ra!no$ra!na )r"$aija* koja ima s!oj
je%ik k"lt"r" itd#
GRAN/USKA
Kran'"ska je stolje.ima &ila jedna od najjai e!ro$ski %emalja* koja je " do&a
Na$oleona "!ela &itne re-orme " mno)im ero$skim %emljama#
Moderna -ran'"ska $ol# istorija i ra%!oj instit"'ija %a$oinje od Kran'"ske re!ol"'ije
tj# od 2;<= )od#
32
Raniji $eriod Kran'"ske 6@n'eine Re)ime7 je karakteristian $o a$sol"tnoj !lada!ini
kralja# Mi smo krunu dobili jedino od Boga * isti'ao je L"j VI#
@$so"ltn" !last kralja je " &iti ost!ari!alo Kralje!sko !ije.e#
U !rijeme ra%!oja &ritansko) $arlamentari%me " Kran'"skoj je $ostojala instit"'ija Les
Etats generau* srednjo!jeko!ni sk"$ trij" stale(a 6$lemi.a* s!e.enika i srednje)
stale(a7* koji s" %asjedali od!ojeno# Pr!a d!a s" "!ijek nad)lasa!ala tre.i#
Tada:nji sistem Kran'"ske se %asni!ao na nejednakostima i $ri!ile)ijama# 3la!ni teret
dr(a!ni tro:ko!a $adao je na le4a srednje) i ni(e) stale(a* koji s" &ili &e% ikak!i
$olitiki $ra!a#
Line slo&ode s" &ile o)raniene* a s"dst!o je $ot$"no o!isilo o d interesa $lemst!a i
s!e.enst!a#
U do&a $rije re!ol"'ij je " -ran'"skoj !ladao -e"dalni $artik"lari%am* koji ni kralje!
a$sol"ti%am nikada nije mo)ao iskorjeniti# Pokrajnie s" imale ra%liite takse* $ore%e i
$ra!ne o&iaje#
Gran7,s0a revol,7i5aa je &itno $romijenila raniji $oredak " Kran'"skooj i &itno je
"tje'ala na ostatak s!ijeta#
Kran'"sk" re!ol"'ij" s" idejno $rimjenili $olitiki -ilo%o-i $o$"t Voltera* Moteskjea i
R"soa# !olter je tra(io !elike so'ijalne i ekonomske re-orme* "onteskje se %ala)ao
%a $odjel" !lasti na %akonoda!n"* s"dsk" i i%!r:n"* a
#uso je ra%!io teorij" dr":t!eno) ")o!ora* $rema kojem je i%!or s!ake !lasti I
$ristanak naroda#
+lava na4ela Gran7,s0e revol,7i5e s, 9
2# $emeljna lju%ska &rava I Ustano!ljena " Deklara'iji o $ra!ima o!jeka i
)ra4anina#O!a deklara'ija isti.e da je s!aki o!jek ro4en slo&odan i da ostaje
slo&odan i jednak " $ra!ima# Dalje se " njoj na!ode slo&oda !jerois$o!jesti*
slo&oda $isanja i :tam$e* )o!ora* $ra!" "e:.a* itd#
0# 'a(elo &isanog ustava I naelo Kran'"ske re!ol"'ije je &ilo da Usta! mora
&iti na$isan# On &i tre&ao $ro$isi!ati naela* $ost"$ke i o)ranienja kro% koje
se !r:i s!aka konkretna !last# Pr!i "sta! je donesen 2;=2 )od#
/# 'a(elo re&ublikanskog oblika vlasti I Usta! i% 2;=0 je $red!i4ao $rod"(enje
monarije "% odre4ena o)ranienja kralje!e !lasti# Me4"tim kralje!a nastojana
da %a!ede $ono!o a$sol"ti%am* koja s" i:la i do nastojanja da inter!eni:" i
strane sile* do!ela je do re$"&likanske !eliine# 2=;0 )od# no!oi%a&rani
KONVENT je odl"io da se "s$osta!i demokratska i "nitaristika re$"&lika#
H# 'a(elo o naro%noj suverenosti I to je %nailo "kidanje dotada:nje) Les
Etates )enera"O# Tre.i stale( se $ro)lasio $redsta!nikom ita!o) naroda* a
ostala d!a stale(a s" "kin"ta#
A# 'a(elo o &o%jeli vlasti na zakono%avnu) su%sku i izvr*nu I Filj o!o)
naela je &ilo "s$osta!ljanje ra!note(e i o)ranienje !lasti da &i se i%&je)ao
a$sol"ti%am#
33
5# +trogi centralizam i unitarizam ,rancuske > S!e $ro!in'ije i !last stale(a s"
"kin"ti# Kran'"ska je $odjeljena " A11 @RONDISM@N@* kojima s" "$ra!ljali
-"nk'ioneri imeno!ani " Pari%"#
Period -ran'"ske istorije od Kran'"ske re!ol"'ije tj# 2;<= )od $a s!e do Usta!a tre.e
re$"&like 2<2A )od# $ro:ao je kro% mno)o $olitiki eks$erimenata i $romjena !lasti#
Re!ol"'ij" je smjenila Na$oleono!a !lasti* %atim B"r&oni* $a Orleanistika idnastija i
Dr")o 'arst!o# U tom $eriod" "s$osta!ljeno je 5 "sta!a a nijedan se nije dr(ao d"(e
od 2< mjese'i#
UstaviE
2# 2;<= )od# I o)raniena monarija
0# 2;=/ )od# > osno!a %a demokratsk" re$"&lik" 6$raktino nikada $rimjenjen7
/# 2;=A )od# I Kon%er!ati!na reak'ija na $retodni
H# 2;== )od# Na$isao )a Na$oleon i da!ao je mno)o $rostora i!r:noj !lasti#
I%!r:an !last se nala%ila " r"kama / kon%"la koje je &irao Senat na $eriod od
21 )odina# Dakonoda!na !last je &ila $odjeljena i%me4" Dr(a!no) !ije.a*
Tri&"nata* Dakonoda!no) tijal i Senata# ita! sitem je &io skrojen " korist
Na$oleona tako da se ni:ta nije mo)lo s"$rosta!itinje)o!oj monariji#
Nakon $ada Na$oelona 2<2H !last je $re"%eo L"j VIII B"r&onski* koji je $ledirao na
o)ranien" "sta!n" monarij" i% En)leske#
L"j Kili$ Orleanski se %ala)ao %a "sta!n" !last i "mjeren" $olitik"#
Na0on revol,7i5e 1?.? Kran'"ska $o dr")i $"t $ostaje re$"&lika*ali na kratko
!rijeme# Usta! je &io ko$ija "sta!a S@D>a# Usta! je $ri$remila i "s!ojila Narodna
sk"$:tina* i%a&rana o$.im $ra!om )lasa# Dakonoda!na !last je $o!jerena
8ednodomnoj sk"$:tini* i%a&ranoj o$.im $ra!om )lasa 6$ra!o )lasa nis" imale (ene7#
I%!r:n" !last je imao $redsjednik Re$"&like* koje) je narod &irao tajnim )lasanjem na
H )odine#
1?!1 g#oine L,5 Napoleon 5e i@vrCio #rBavni ,#ar i $ro)lasio no!i "sta! kojim se
mandat $redsjednika $rod"("je na 21 )odina#
1?!- go#ine Napoleon III se proglasio 7arem i time ot$oinje $eriod Dr")o)
'arst!a# Ono je &ilo lina diktat"r 'ara oslonjena na !ojsk"# Nakon :to je Na$oleon III
%aro&ljen " R"sko I Pr"skom rat"* narod $rodire " $arlament i "s$osta!lja se $ono!o
re$"&lika# No!a !lada skla$a $rimirje s Pr"sima i " mart" 1?H1 go#$ #ola@i #o
pre,@iman5a vlasti o# strane revol,7ionara# Dotda:nja !lada Triera seli se "
Versaj#Proklamirana je ra!no$ra!nost (ena i rasta!ljena je 'rk!a od dr(a!e# U$ra!a "
ind"strijskim $o)onima $rela%i " r"ke radniki "dr"(enja#
Na s!a mjesta " "$ra!i* s"dst!" i $ros!jeti dola%e li'a i%a&rana o$.im $ra!om )lasa#
Kom"na je &ila sasta!ljena od od&ornika i%a&rani " ra%liitim okr"%ima Pari%a i &ila je
$rije s!e)a radno tijelo* koja je " s!ojim r"kama imala i%!r:n" i %akonoda!n" !last#
Me4"tim* !last i% Versaja je sa $odr:k"m Pr"ske !ojske na$ala Pari% i $o&ila oko
/1#111 lj"di#
TREJA RE*UBLIKA
Tada $oinje $eriod Tre.e re$"&like od 2<;2 )od# do 2=H1 )od#
34
To je &io $oslije Kran'"ske re!ol"'ije najd"(i $eriod jedno) re(ima# Usta! tre.e
re$"&like je &io kom$romis ra%liiti sna)a#
On se sastojao od tri "sta!na akta9
2# Dakon o or)ani%a'iji ja!ne !lasti
0# Dakon o Senat" i
/# Dakon o odnosima ja!ne !lasti
Predsjednik re$"&like je tre&ao na !lasti &iti ; )odina# Sk"$:tina se sastojala od Vije.a
$oslanika i Senata# Ministri s" &ili od)o!orni !ije.ima Senata# D!a doma na
%ajednikoj sjedni'i &irali s" $redsjednika re$"&like# Usta!ni akti tre.e re$"&like s"
$ro:li $r!i s!jetski rat* i "%drmani s" ekonomskom kri%om 2=0= )od#
Tre.a re$"&lika je $ala 2=H1 )od# $od naje%dom na'ionalistiki sna)a#
Mar:al Peten $ostaje no!i $redsjednik !lade# Nje)o!a !last traje samo d!ije )odne*
s!e dok Njem'i nis" ok"$irali teritorij" Kran'"ske# U tom $eriod" on nije sti)ao
$ot$isati no!i "sta!#
Od 2=H0 do 2=HH Kran'"ski re(im je $od "ti'ajem Njema'a $aje %a!edeno i
antisemitsko %akonoda!st!o#
U% $omo. sa!e%nika 2=HH )od# na elo dr(a!e dola%i )eneral De 3ol sa $ri!remenom
!ladom# No!a "sa!ot!orna sk"$:tina je i%a&rana 2=HA )od#* koja je donijela dosta
lje!iarski "sta!# 2=H5 )od# se sastaje dr")a "sta!ot!orna sk"$:tina i donosi "sta!
koji dosta lii "sta!" Tre.e re$"&like#
Ka&inet je o!isan od $arlamenta# Vlada je $redsta!ljala koali'ij" !i:e stranaka#
Vlada je trajal a$rosjeno ne:to !i:e od 5 mjese'i# Usta! et!rte re$"&like "kida
Senat# 3ornji $arlament $ostaje Vije.e re$"&like* i ima samo sa!jetoda!n" -"nk'ij"#
Dola%i do $ro&lema sa o"!anjem kolonija* i%&ija al(irski rat# 2=A; i 2=A< dola%i do
stalni $ado!a !lade#
2A# maja 2=A< )od# De 3ol je i%ja!io da e $re"%eti "o)" $redsjednika# De 3ol je 2#
j"na imeno!an %a 2 ministra koji je tre&ao o-ormiti no!" !lad"# To je &io kraj H
re$"&like#
USTAV *ETE RE*UBLIKE
Nakon :to s" )eneral" De 3ol" data !anredna o!la:.enja* na$ra!ljen je na'rt no!o)
"sta!a koji je na re-erend"m" 2=A< )od# do&io $odr:k" <1M &iraa# To je &ila
mje:a!ina $arlamentarno) i $redsjedniko) re(ima#
PREDS8EDNIK REPUBLIKE
Predsjendik re$"&like je i :e- dr(a!e i :e- !lade#
Bira se na ; )odina i nema o)ranienja " &roj" mandata#
Od 2=50 )od# &iraj" )a ne$osredno )ra4ani 6do tada je to inilo $ose&no
i%&orno tijelo7
Predsjednik !r:i klasine -"nk'ije " o&lasti s$oljen $olitike* od&rane %emlje itd#
@li ima i o!la:.enja $o$"t $ra!a na s"s$en%i!ni !eto na i%)lasane %akone "
$arlament"* $ra!o ras$":tanj ask"$:tine* itd#
35
On imen"je $r!o) ministra
Predsjeda!a sjedni'ama !lade i $ot$is"je njene akte
Daje $omilo!anja i amnestij"
Imen"je am&asadore i -"nk'ionere " "$ra!i
S!e odl"ke donosi samostalno i nemora ni s kim kons"ltirati#
U donos" na $redsjednike re$"&like " klasinimm $arlamentarnim sistemima on ima
:ira o!la:enja# Mno)i smatraj" %ato :to je krojen $o ari%mi De 3ola#
VL@D@ PETE REPUBLIKE
Ona je " !elikojmjeri $odre4ena $redsjednik"#
Ona je od)o!orna $arlament"#
Ministri nemo)" &iti lano!i $arlamenta
Vlada " !eini sl"aje!a nemo(e &e% $redsjednika re$"&like sama odl"i!ati#
Polo(aj e)%ik"ti!e " 'jelini 6ra"naj"i i $redsjednika7 je %natno ojaan# Ona je
o!la:.ena da na osno!" i radi i%!r:enja %akonadetaljno i konkretno ra%ra4"je
$itanja re)"lirana %akonom i to $"tem s!oji o$.i $ra!ni akata#
Tako je "sta!om i% 2=A< )od# $arlament jedini o!la:.en da donosi %akone* ali
ne " s!im materijalima# On mo(e dar e)"li:e materije na&rojane " "sta!"#
P"tem a"tonomni "red&i e)%ik"ti!a mo(e da $rist"$ii re)"liranj" s!i ostali
materija#
Pri sasta!ljanj" no!e !lade* $redsjednik $red llllllllllll$arlament i%la%i s nejnim
$ro)ramom#
P@RL@MENT
Usta!om i% 2=A< Kran'"ska ima d!odomni $arlament9 Narodna Sk"$:tina i
Senat# Predsta!ni'i narodne sk"$:tine se &iraj" ne$osrednim i%&orima*a
Senat se &ira indirektno $"tem elektora#
Na'ionalna sk"$:tina ima H<0 lana#
Poslani'i se &iraj" na A )odina* a " i%&ornim okr"%ima se na oko =/#111
stano!ika &ira $o jedan lan Narodne sk"$:tine#
Senat ima 0;H lana koje &ila elektorsko tijelo#
S!ake tre.e )odine se &ira tre.ina sasta!a Senata#
Kiandidati %a narodn" sk"$:tin" moraj" &iti -ran'"ski dr(a!ljani i stari najmanje
0/ )odine#
Stranka koja istakne kandidate " najmanje ; okr")a do&ija min"ta(" na TV i
radij"#
U Kran'"skoj je %adr(ano osno!no s!ojst!o $arlamentarno) sistema9 Od)o!ornost
!lade $red donjim domom $arlamenta#
Na el" s!ako) doma $arlamenta se nala%i $redsjednik na el"#
Predsjednik narodne sk"$:tine se &ira na 2A )odina* a $redsjednik senata na tri
)odine# Predsjednik Senata !r:i i d"(nost $redsjednika re$"&like#
Narodna sk"$:tina ima i !i:e stalni komisija9
36
Komisija %a !anjske $oslo!e
Komisja %a od&ran" i or"(ane sna)e
Da -inansij" i ekonomij"
Da $roi%!odnj" i tr)o!in"
Da k"lt"r" i so'ijalan $itanja
AD3INISTRA/IJA I LOKALNA SA3OU*RAVA
Sistem lokalni or)ana se odlik"je manjim ste$enom samo"$ra!e#
Postoje d!ije kate)orij jedini'a9 OPRIN@ 6kom"na7 i OKRU3 6de$artman7#
Kran'"ska ima $reko 3-.--- o&.ina* ione s" " $rosjek" male i sla&e# Lokalni or)ani
s" o$.insko !ije.e i $redsjednik o$.ine# Predsjednik o$.ine je i%!r:ni or)an
o$.insko) !ije.a i $redsta!nik !lade " o$.ini#
Danas " Kran'"skoj ima =A de$artmana# Oni imaj" o$.e !ije.e i Per-ekta ko)a
imen"je $redsjednik re$"&like#
Sistemlokalne samo"$ra!e se odlik"je i !isokim ste$enom nad%ora# Nad%or !r:e
de$artmani nad radom o$.inski or)ana* a !lada nad radom or)ana de$artmana#
SUDSKI SISTE3
Na !r" s"dske ijerarije je FONSEIL DUET@T> Dr(a!ni sa!jet* koji se sastoji od 2A1
lano!a i koji je $odjeljen " $et odjeljenja od koji je samo jedno s"dsko#
Ostala odjeljenja s" sa!jetoda!ni or)ani !lade#
Kran'"sko $ra!o je %asno!ano na kodi-ika'iji rimsko) $ra!a# 3la!" kodi-ika'ij" i%!r:io
je Na$oleon P3ra4nskim %akonikomQ#
S"do!i s" $odjeljeni na kri!ine i )ra4anske#
Po kri!inim $itanjima najni(a instan'a s" $oli'ijski s"do!i#
Po$ra!ni s"do!i s"de $oinio'ima naj!e.e) &roja kri!ini dijela* " !ije.ima od tri
s"'a#
Vi:a kri!ina instan'a s" /OU# 012++3++E+ koji ima ok o 211# Ti s"do!i se
sastoje od tri s"'a i = $orotnika# O!i s"do!i s"de naj!e.a kri!ina dijela "klj""j".i i
"&ist!a#
Najni(i s" $#34U'2U5 013'+$2'/E koji s"de " manim )ra4nskim $redmetima#
Vi:a )ra4anska instan'a s" $#34U'2U5 0E 6#2'0E 3'+$2'/E Pres"4"j" o s!im
$orodinim i &ranim st!arima i " naj!e.em &roj" )ra4anski $arni'a# S!aki
de$artman mora imati najmanje jedan taka! s"d# Dajednika (al&ena distan'a je
/OURS DKA**EL koji ima 0; " 'ijeloj Kraan'"skoj#
Na samom !r" s"dske ijerarije je kasa'ioni s"d FOUR DE F@SS@TION sa
sjedi:tem " Pari%"#
JU+OSLAVIJA
So'ijalistika -eerati!na re$"&lika 8")osla!ija je krajem de!edestei )odina$ala"
d"&ok" $olitik"* ekonomsk" i o$:ted":t!en" kri%"# On je nastala %&o) "n"tra:nji
37
$roti!rjenosti* "to$ijko) so'ijalistiko) samo"$ra!ljanja* %astoja " ekonomskom
ra%!oj"* nerje:eni na'ionalni $itanja itd#
Partija je i%)"&ila s!oj" koe%ion" sna)"* na'ionalno Ire$"&like oli)arije nis" se
mo)le do)o!oriti o osno!ama re-ormsko) k"rsa9 temeljne ekonomske re-orme* tr(i:ne
$ri!rede* na$":tanj akon'e$'ij e"dr"(eno) rada te o$.e demokrati%a'ije
8")oslo!ensko) dr":t!a na osno!" $rimjera i% E!ro$e#
Kri%a se o)ledala " %ao:tra!anj" me4"na'ionalni odnosa i e"-oriji na'ionali%ma*
naroito $oslije smrti 8osi$a Bro%a Tita 62=<1 )od#7#
V=<1 )od# do 2==1 )do# Pro-iliraj" se s!i o&li'i na'ionali%ma* a $ose&no !elikosr$ski
koji $ola%i od ideolo:ki !je:to orjentirani t!rdnji da je jedino Sr&ija ka(njena " SKR8*
da je " na'ionalno endike$iranom $olo(aj" sa d!ije a"tonomne $okrajine Koso!om i
Voj!odinomW a Sr&ija do&i!a rato!e a )"&i " m ir"W da s" Sr&i naj%asl"(niji %a st!aranje
8")osla!ije* a " njoj najlo:ije $rola%eW da s" a!nojske )rani'e !je:take i da i tre&a
mijenjatiW da je Dr")im %asjedanjem @!noja i%mi:ljena BiE $rije s!a)a ali i Frna 3ora i
Makedonija* da s" m"slimani i%mi:ljeni narod i da s" oni samo sr&i m"slimanske
!jerois$o!jesti* da se Er!atska $ro:irila na ra"n sr$sko) teritorija itd#
U% mo.n"i $ro$a)and" i medijsk" i$olitik" domina'ij" Sr&ija $lasira !elikosr$ske
ideje od Naertanija $reko $ro)rama Dr(e Miajlo!i.a $a s!e do MEMOR@NDUM@
Sr$ske akademije na"ka 6S@NU7 !je:to $lasirano) 2=<5 )odine#
U tak!oj sit"a'iji se $oja!lj"je Slo&odan Milo:e!i. koji na osno!" ne%ado!oljst!a
naroda i tra(enja mjesta %a P$otlaeniQ sr$ski narod $ostaje na'ionalni !o4a i
reali%ator !eliko sr$ski ideja# Time &i se Sr&iji BiE jednosta!no $ri$ojila kao i 'rna
3ora * Er!atska )"&i /1 od sto teritorije*a Makedonija &i se tretirala o!isno o
me4"narodnim odnosima# Slo!enija nije &ila " $lano!ima !elike Sr&ije# Too je do!elo
do kratko) na$ada i $o!laenja i% Slo!enije* na$ada na Er!atsk" i 2==0 )od# a)resije
na Bosn" i Eer'e)o!in"* kada se 8")osla!ija de-initi!no ras$ada# Na teritoriji
8")osla!ije se -ormiraj" me4"narodno $ri%nate dr(a!e9 Slo!enija* Er!atska* &IE i
makedonija* a Sr&ija i F# 3 se iska%"j" jedinim le)itimnim nasljedni'ima SKR8# 2==0
)od# $ro)la:a!a se Usta! SKR8#
OSNOVNE ODREDBE USTAVA SGRJ
To je dr(a!a %asno!ana na ra!nos$ra!nosti )ra4ana i re$"&lika lani'a#
Vlast je $odjeljena na %akonoda!n"* i%!r:n" i s"dsk"* a %ajamen je i $olitiki
$l"rali%am# Frk!a je od!ojen ao d dr(a!e i sl#
Ra%ra4en je i kor$"s slo&ode* $r!a i d"(nosti )ra4anina i o!jeka# S!i s" jednaki $red
%akonom &e% o&%ira na $ol* ras"* !jerois$o!jest* na'ionalnost itd# Si!ot o!jeka je
ne$rikosno!en* jami se $o:to!anje lj"dske linosti i dostojans!ta* %a&ranjeno je i
ka(nji!o s!ako nasije itd# U)la!nom o!dje s" ra%ra4eni demokratski standardi#
8ami se s!ojima i slo&oda rada i "dr"(i!anja# Da&ranjeno je o)rania!anje tr(i:ta#
3la!e nadle(nosti SKR8 s" 9
Slo&oda* $ara!a i d"(nosti o!jeka i )ra(anina
O&e%&je4enje jedinst!eno) tr(i:ta
Ra%!oj SKR8
38
Tenio I tenolo:ki sistem
Me4"narodni odnosi itd#
Save@na s0,pCtina odl""je o $rijem" dr")i re$"&lika " lanst!o* o $romjeni
)rani'a SKR8* o rat" i mir"* donosi sa!e%ne %akone* $ot!r4"je me4" narodne
")o!ore* donosi sa!e%ni &"d(et i sa!e%ni ra"n* &ira i ra%rje:a!a $redsjednika i s"dije
"sta!no) s"da itd#
Sa!e%n" sk"$:tin" ine9 Vije.e )ra4ana i Vije.e re$"&lika#
Vije.e )ra4ana ine sa!e%ni $oslani'i i%a&rani " re$"&likama na ne$osrednim
i%&orima tajnim )lasanjem# 8edan $oslanik na 5A#111 &iraa#
Vije.e re$"&lika ine $o 01 $oslanika i% re$"&lika lani'a# Sa!e%ni $oslani'i se &iraj"
na H )odine# Vije.e )ra4ana i !ije.e re$"&lika &iraj" s!o) $redsjedniak i% redo!a
s!oji $oslanika itd#
Predsjednik re$"&like9
Predsta!lja %emlj" " inostranst!"
Pro)la:a!a sa!e%ne %akone
Predla(e sk"$:tini kanidata %a $redsjednikak sa!e%ne !lade
Predla(e sa!e%noj !ladi s"dije Usta!o) s"da* sa!e%no) s"da* sa!e%no)
t"(io'a i )"!ernera Narodne &anke#
Posta!lja i o$o%i!a "ka%om am&asadore#
Daje $omilo!anja %a kri!ina djela
Predsjednika &ira Sa!e%na sk"$:%ina na $eriod od H )odine tajnim )lasanjem# Isto
li'e nemo(e &iti $redsjendik re$"&liek 0 $"ta#
SAVE)NA VLADA
Ut!r4"je i !odi "n"ra:nj" i s$oljn" $olitik"
Odr(a!a odnose SKR8 sad r")im dr(a!ama
Predla(e sa!e%ne %akone i dr")e $ro$idse i o$:te akte
Donosi "red&e* odl"ke i akte %a i%!r4a!anje sa!e%ni %akona
Daje mi:ljenje o $rijedlo)" sa!e%ni %akona
Usmjera!a i "skla4"je rad sa!e%ni ministarsta!a
Nare4"je o$:t" mo&ili%a'ij" i or)ani%ira $ri$reme %a od&ran"
Sa!e%n" !ald" ine $redsjednik* $ot$redsjednik i sa!e%ni mini stri Ona se &ta%"e na
$eriod od H )odine#
SAVE)NI SUD
Odl""je " imo!nskim s$oro!ima re$"&lika lani'a
Odl""je o %akonistosti konani "$ra!ni akata sa!e%ni or)ana
Rje:a!a s$oro!e " nadle4nosti i% me4" s"do!a re$"&lika lani'a itd#
S"dije sa!e%no) s"da &ira i ra%rje:a!a Sa!e%na sk"$:tina# S"dija sa!e%no) s"da &ira
se na = )odina#
39
Sav@eni #rBavni t,Bila7
2# Daje o&a!e%na "$"sta! t"(io'ima " re$"&likama
0# Mo(e $re"%eti kri!ino )onjenje " sta!rim a" kojima se kri!ina djela odre4"j"
sa!e%nim %akonom
Naro#na :an0a J,goslavi5e
Ona je samostalan i jedinst!ena "stano!a monetarno) sistema SKR8# Od)o!ara %a
monetarn" $olitik"* % asta&ilnost !al"te i -inansijsk" dis'i$lin"
Njome r"ko!odi )"!erner koji se &ira n a $et )odina* &e% o)ranienja mandata
Save@ni ,stavi s,#
Odl""je o sa)lasnosti "sta!a re$"&lika lani'a* sa "sta!om SKR8* o "sta!nim
(al&ama* o s"ko&" " nadle(nosti i%me4" sa!e%ni i re$"&liki or)ana itd#
Vo5s0a SGRJ
SVojsk" ione dr(a!ljani 8")osla!ije i ona ima stalni i re%er!ni sasta!#
Njom komand"je $redsjednik re$"&like " sklad" sa odl"kama Vri!no) sa!jeta
od&rane# Predsjendik "na$rje4"j$e i ra%rje:a!a o-i'ire* $osta!lja i ra%rje:a!a s"dije *
!ojnet"(io'e i s"dije $orotnike !ojni s"do!a###
<RVATSKA
2==2 )od# Er!atska 6a i Slo!enija* BiE i Makedonija7 se odl""j" %a $"t samostalnosti
i me4"narodno) $ri%nanja#
Nakon :ro s" $ro$ali s!i $ok":aji st!aranjakon-edera'ije itd# Er!atska (eli
ne%a!isnost#
EDD na el" sa T"4manom je od $oetka &ila %a ne%a!isnost#
Pre)o!ori T"4man I Milo:e!i. " Karad(or4e!" o me4"so&oj $odjlei BiE s"
$aradoksalni Er!atska I (rt!a a)resije Sr&ija Ia)resor#
Do&i!:i $odr:kk" od S!ete stoli'e* Njemake a kasnije i S@D>a r!atski Sa&or je
donio deklara'ij" o $ro)la4enj" samostalne re$"&like Er!atske 0A#* li$nja 2==2
)odine#
I%me4" ostalo) na osno!" s)resije $oinejne " Er!atskoj ona stie me4"narodno
$ri%nanje i $ostaje lania UN>a#
Predsjedni:t!o je $redlo(ilo Sa&or" da donses odl"k" o i%radi no!o) Usta!a
Re$"&like Er!atske#
Er!atska se o$redjelila %a !i:estranak" $arlamentarn" demokratij"* tr(i:n" $ri!red"*
itd#
USTAV RE*UBLIKE <RVATSKE
St"$io je na sna)" 2==A )od# U $r!i $lan se istie da je Er!astki "sta! mej:a!ina
"sta!a $ete re$"&like i S@D>a te da ima i%)ledn" $ers$ekti!"#
Er!atska je s"!erena i demokratska dr(a!a " kojoj se )arant"j" i osi)"ra!aj"
ra!no$ra!nsot* slo&od ei $ra!a o!jek ai )ra4anina* te $odstie njio! $ri!redni i
k"lt"rni na$redak# Ra%ra4en je $olo(aj $redsjednika* no!o ("$anijsko "strojst!o*
sistem lokalen samo"$r!a itd#
40
7re%sje%nik re&ublike
On ima %naajne i :iroke o!lasti# Iako mno)i $olitiki sistem Er!atske de-iniraj" kao
$ol"$redsjedniki* $rkasa $oka%"je da jeto eminentno $redsjedniki sistem $ra!ljen
$o ari%mi T"4mana#
Predsjednik je !ro!ni dr(!ni $o)la!ar# On %ast"$a dr(a!" " %emlji i inostranst!"#
Imen"je i ra%rje:a!a am&asadore* $o%i!a i o$o%i!a di$lomatske $redsta!nike
On sa&or" jednom )odi:nje $odnosi i%!je:.e o stanj "na'ije i dr(a!e# Na $rijedlo)
!lade mo(e ras$"stiti %ast"$niki dom#
Vkada neod)o!ara Sa&or"* ona je $odre4ena $redsjednik" i njem" je od)o!orna#
Predjednik j e!ro!ni komandant or"(ani sna)a* on imenj"je lano!e !ije.a od&rane
i na'ionalen si)"rnosti#
Predsjednik o&ja!lj"je rat i %aklj""je mir# On daje $omilo!anja* dodjelj"e odliko!anja i
$ri%nanja odre4ena %akonom itd#
On nije od)o!ran niti jendoj dr")oj instit"'iji $olitiko) sistema# 8ednio je $ra!no
od)o!oran % a$o!rede Usta!a i to ako i $oini " o&a!ljanj" s!oji d"(nosti#
Sa:or rep,:li0e <rvats0e
Sa&or je d&odomna o %akonoda!no tijelo koj e je isto!remeno i naj!i:e $redsa!niko
tijelo# S&or " odnos" na dr")e slien sisitem e ima !eoma malo o!lasti#
Predsjednik je o&a!e%an da nakon imeno!anja od strane re$"&like no!" !lad""
$redst!i Sa&or" i %atra(i )lasanej o $o!jerenj " !ladi# @ko se i%)lasa ne$o!jrenje
$redsjednik !lade $odnosi osta!k" i ras$":ta !lad"#
)ast,pni40i #om
Dast"$niki dom &roji od 211 do 251 %ast"$nika# On je %akonoda!no tijelo sa&ora# On
donosi %akone* dr(a!ni &"d(et* odl""je o dono:enj" i $romjeni "sta!a* o&ja!lja
i%&ore itd# Mandat %ast"$nika jeH )odine#
A,pani5s0i #om
Sastoji se od $o tri $redsta!nika i% s!ake ("$anije# On ras$ra!lja i $redla(e %akone*
%a"%ima sta!o!e i daje s!oja mi:ljenja o odre4enim $itanima# I% djeokr")a s!o)a
rada#
Vla#a
O&a!lja i%!r:n" !last koja "sta!om nije data $redsjednik" Re$"&like# Ona mo(e
donostiti "red&e* $re)ledati %akone i dr(a!ni &"d(et itd# Njena od)!ornost je
d!orstr"ka od)!orna je i $redsjednik" i sa&or"#
S,#s0a vlast
Temleji se na neal" neo!isni s"do!a
Ustavni su%8 Odl""jeo s")lasnosti %akona s "sta!om i dr")i $ro$isa s "sta!om i
%akonom# ,titi dlo&ode i $ra!a )ra4ana* rje:a!a s"ko&e i%me4" %akonoda!nei i%!r:ne
!lasti* nad%ire $ro)rame djelo!anja $olitiki stranaka* s $ra!om da %a&rani njio! rad
itd#
41
!r9ovni su%8 Naj!i:i s"d " ijerariji s"do!a sa osno!nim %adatkom da osi)"ra
jednist!en" $rimjen" %akona i $"n" ra!nos$ra!nost )r4ana#
KINA
Kina jenjedna od najmno)olj"din %emlaja na s!ijet"# Ona danas ima milijard" i 0<1*
211#111 stano!nika# Teritorjalno je tre.a " si!jet "$o !eliini# Stano!ni:t!o je relati!no
nera!nomjerno ras$ore4eno i kre.e se od 2 na kmN na Ti&et" do 0111 " sli!" riejka#
Kina ima samo 2AM do 01M o&radi!!e $o!r:ine a rani $reko milijard" lj"di#
Stano!ni:t!o Kinenije " na'ionalnom$o)led" omo)eno* ono se dijeli na $et
na'ionalni sk"$ina#
Pra!im kine%ima se smaraj" oni koi se&e %o!" Ean* a $ored nji s" t" Ti&etan'i*
T"rkemnski narodi* mon)oli* mand("r'i#
S!aki od ta etiri naroda )o!ori dr")im je%ikom* ne kineskim# Sam kineski se dijeli na
mnodo dijalekata# Pisani je%ik je kod s!i $ra!ikine%a isti mead " )o!or" i%me4"
sje!era i j")a$ostojetolike ra%liek da se nemo)" ra%"miti# Dato $ostoji ak'ija da se
Pekin:ki "!edekao tradi'ionalni dijalekt " s!im $ro!in'ijama# Pisani je%ik je s!im Ean
Kine%ima isti i on je o"!ao k"lt"rn" omo)enost naroda# Kine%i imaj" ideo)ramsko
$ismo# Kina ima naj!e." sto$" $ri!redno) rastakoja je %anala i.i i do 2<M ili 2=M
)odi:nje# @ko tako nasta!i 0101 .e &it najjaa $ri!redna slia na s!ijet"# Kina
na$red"je " tenolo:kom ra%!oj"# Kina ima A1 miliona ne%a$osleni#
EISTORI8@ KINE
2=2= je i%!eden a&"r(oaska re!ol"'ija t%!# S"n jat Seno!a re!ol"'ija#$ro)ramse
sastojao i% tri take9
2# demokra'ija i narodna !lada!ina
0#
42

Uporedni Politicki Sistemi 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Uporedni Politicki Sistemi 2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uporedni Politicki Sistemi 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UPOREDNI POLITIKI SISTEMI

UJEDINJENO KRALJEVSTVO VELIKE

You might also like