Stetocinje Povrca

K A Z A L O
PROSLOV 9
I. TETOINJE KOJI UGROAVAJU POVRE 13
Uvod 13
tetnici 14
Uzronici bolesti 19
Korovi 23
II. MJERE ZATITE POVRA 27
Uvod 27
Agrotehnike mjere 27
Izbor otpornijih kultivara 29
Mehanike mjere 31
Fizikalne mjere 32
Bioloke mjere 34
Sterilizacija tla 36
Kemijske mjere 42
m. SREDSTVA ZA ZATITU BILJA - opi di o (fitofarmacija) 45
Uvod 45
Podjela sredstava za zatitu bilja 45
Kemijska sredstva za zatitu bilja 48
Nabava sredstava 51
Otrovnost sredstava za zatitu bilja za ljude 52
Ostaci (rezidui) sredstva na povru 54
Otrovnost za ivotinje, biljke i okoli 58
Mjere za zatitu osoba i okolia 60
Rezistentnost tetnika 62
Biotehnika sredstva 64
Bioloka sredstva za zatitu bilja 67
IV. PREGLED SREDSTAVA ZA ZATITU POVRA 75
Uvod 75
Insekticidi 77
Akaricidi 90
Nematocidi 91
Limacidi 91
Rodenticidi 92
Fungicidi 96
Herbiddi 108
Regulatori rasta biljaka 119
Sredstva za spreavanje klijanja krumpira 122
Pomona sredstva 122
V. PRIPREMA I PRIMJENA SREDSTAVA 2A 2ATITU POVRA 125
Priprema sredstava 125
Primjena sredstava 129
VI. SUSTAVI ZATITE POVRA 135
Uvod 135
Uobiajena - konvencionalna zatita 135
Integrirana zatita povra ; 136
Ekoloka proizvodnja povra i zatita te proizvodnje 143
VII. BOLESTI POVRA KOJE SE PRENOSE SJEMENOM
I NJIHOVO SUZBIJANJE 149
VIII. TETNICI RAZLIITIH VRSTA POVRA 159
tetnici u tlu 159
Sovice pozemljue 165
uta kukuruzna sovica 167
Metlica 168
Stabljikina nematoda 169
Nematode smee pjegavosti korijena 171
Nematode korjenovih kvrica 172
Puevi 174
Glodavci tetni povru 175
Divlja i ptice 178
EX. KRUMPIR 181
Uvod 181
Klju za prepoznavanje tetoinja 182
tetnici 184
Bolesti 201
Suzbijanje korova 220
X. PLODOVITO POVRE 227
tetnici ei u zatvorenom prostoru 231
tetnici ei na polju 246
Bolesti rajice 252
Bolesti paprike i patlidana 273
Bolesti krastavaca, dinja i lubenica 281
XI. KRSTAICE (KUPUSNJAE) 303
tetnici 306
Bolesti 323
xn. USNATO POVRE 345
tetnici salate, endivije i radia 347
tetnici pinata i blitve 349
Bolesti salate, endivije i radia 352
Bolesti pinata 362
Bolesti blitve 365
Bolesti cikle 368
Bolesti matovilca 368
xm. LEPmNJAE - MAHUNARKE 335
tetnici 376
Bolesti graha 386
Bolesti graka 391
Bolesti boba 396
XIV. LUKOVIASTO POVRE 405
tetnici 406
Bolesti 413
XV. KORJENASTO POVRE 427
tetnici 428
Bolesti mrkve 435
Bolesti celera 437
Bolesti perina i pastrnaka 438
Zajednike bolesti titarki 439
XVI. VIEGODINJE POVRE 449
Artioka: tetnici, bolesti, suzbijanje korova 449
parga: tetnici, bolesti, suzbijanje korova 453
XVn.UZGAJANE GLJIVE 459
tetnici 459
Bolesti 464
XVm. NAJVANIJI KOROVI U POVRU 469
XIX. RJENIK UPOTRIJEBLJENIH STRUNIH IZRAZA 485
XX. ZNAENJE OZNAKA UPOZORENJA I OBAVIJESTI 485
Oznake upozorenja 485
Oznake obavijesti 488
XXI. POPISI DJELATNIH TVARI I PRIPRAVAKA SREDSTAVA
ZA ZATITU POVRA DOZVOLJENIH U HRVATSKOJ U POVRU 491
Popis djelatnih tvari 491
Popis pripravaka 494
XXn. INDEKSI 501
Indeks 1. Hrvatski i znanstveni nazivi spomenutih vrsta povra 501
Indeks 2. Hrvatski i znanstveni nazivi tetoinja povra 502
Indeks 3. Popis hrvatskih i znanstvenih naziva najvanijih korova u povru 513
XXm. LITERATURA 515
Autori 517
Sponzori 519
Prosl ov
u Hrvatskoj se povre, ukljuujui krumpir, uzgaja na 12,5 % oranica i vrtova, a krum-
pir zauzima gotovo 50 ukupne povrine povra. U 2001. g. krumpir se uzgajao na 65.641 ha,
kupusnjae na 9898 ha, grah 6470 ha i rajica na 6801 ha (Stat. ljetopis RH., 2002.). U Hrvat-
skoj se uzgaja oko 60 vrsta povra. Poveavaju se ukupne povrine pod povrem, smanjuje se
povrina krumpira i poveava se raznovrsnost proizvodnje; to je pohvalno, no promjene su
prespore. Navedeni su podaci samo orijentacijske prirode, zbog podlonosti trinim uvjetima
i povrina i asortimana proizvodnje povra u nas.
Prosjeni prirodi povra vrlo su niski i ne odgovaraju mogunostima. Prosjeni je pri-
rod krumpira u Hrvatskoj medu najniim u Europi, u 2001. g. iznosio je samo 10,20 tiha, to je
samo malo vie od priroda postizavanih prije stotinjak godina (o razlozima opirnije u IX.
pogi). Prosjeni prirod kupusnjaa 2001. g. bio je 12,31 tiha, graha 2,26 tiha rajice 10,48
tiha, itd. Neki nai trini proizvoai krumpira postiu prirode i do 40 tiha, a proizvoai
ostalog povra takoer 3-4 puta vie prirode od prosjenih, to pokazuje da postoje goleme
neiskoritene mogunosti u proizvodnji povra. Veliki dio tih mogunosti nalazi se u spreava-
nju teta koje proizvodnji povra nanose tetoinje.
Mnogo bolje iskoritavanje potencijalnih mogunosti proizvodnje povra posebice na-
lau niska prosjena potronja povra u Hrvatskoj, koja, izuzimajui krumpir, iznosi oko 50 %
potronje po stanovniku zemalja EU (krumpira oko 75 %), nadalje velike mogunosti izvoza
svjeeg, ali i preraenog povra te potreba za profitabilnijim iskoritenjem zemljita jer povre
omoguuje mnogostruko vei prihod po jedinici povrine nego ratarski usjevi. Noviji trend sma-
njenja proizvodnih povrina penice i kukuruza uvelike poveava vanost orijentacije i na vei
broj vrsta povra koje se u nas sad uzgajaju na neznatnim povrinama ili se uope ne uzgajaju.
Za poveanje proizvodnje povra nije prijeko potrebno poveanje povrina, nego po-
najprije osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje, a vrlo vano, za neke kulture (npr. za krum-
pir) kljuno mjesto, pripada mjerama zatite od tetoinja.
Posebno treba istaknuti velike mogunosti proizvodnje povra u zatvorenom (zatie-
nom) prostoru (staklenici, plastenici, tuneli), pri emu treba mnogo vie koristiti prednosti
mediteranske klime u Dalmaciji, termalnih izvora i nalazita plina. Na oko 60-70 % zatvore-
nog prostora uzgaja se povre, no taj je udio posebice podloan brzim promjenama sukladno
zahtjevima trita. Teite uzgoja povra trebalo bi biti na manjim objektima namijenjenim
opskrbi lokalnog trita te na objektima koji e proizvoditi za izvoz.
Proizvodnja povra specifina je po tome to se ono proizvodi i na vrlo malim povri-
nama jer povre proizvodi gotovo svaki posjednik zemlje. Sva poljoprivredna gospodarstva
proizvode povre za svoje potrebe, a mnoga i za trite. No, ne samo poljoprivrednici, nego i
drugi posjednici zemlje, naroito u naim junijim podrujima, podiu plastenike, katkada i
staklenike, u kojima uzgajaju povre. Brojni vlasnici kua za odmor takoer uzgajaju povre
za svoje potrebe, a u nekim se gradovima (npr. u Zagrebu) jako rairila proizvodnja povra na
malim zakupljenim povrinama u neposrednoj blizini stambenih objekata. Takva proizvodnja
ispunjava elju za rekreacijom, a esto je vaan doprinos poboljanju kunog prorauna. Veli-
ki nedostatak takve proizvodnje jest blizina prometnica te su stoga mogua i vea oneienja
proizvoda tvarima koje .se nalaze u ispunim plinovima motora.
Procjenjuje se da je broj uzgajivaa povra vei nego broj uzgajivaa bilo koje druge
skupine poljoprivrednog bilja ili bilo kojeg drugog prehrambenog proizvoda.
Uspjeh proizvodnje povra ovisi o znanju uzgajivaa, odnosno o njegovu poznavanju
svega onoga o emu ovisi proizvodnja povra, tj. tehnologije proizvodnje. Proizvodnja povra
ovisi o pravilnom izboru vrste i sorte u odnosu na klimatske uvjete, svojstva tla, mogunosti
navodnjavanja, o ispravnoj gnojidbi, obradi i njezi, o uspjenoj zatiti od tetoinja te o pravil-
noj berbi, uvanju i iskoritenju proizvoda. No bez obzira na brojne imbenike o kojima ovisi
proizvodnja povra, nepobitno je da se bez uspjene zatite od tetoinja ne moe postii
stabilna, visoka i kvalitetna proizvodnja povra.
Povre, kao i sve drugo bilje, napadaju brojne tetne ivotinje (najbrojniji su kukci)
nazvane tetnicima, gljivice, bakterije i virusi - uzronici bolesti povra, te korovi. Zajedniki
se svi ti neprijatelji povra nazivaju tetoinjama.
Nae procjene pokazuju da u Hrvatskoj tetoinje nanose tetu do 30 % od potencijal-
nog priroda povra, drugim rijeima ostaje 70 % mogueg uroda. Ako tom gubitku priroda
dodamo veliko smanjenje kakvoe povra uzrokovano napadom tetoinja u proizvodnji i za
vrijeme uskladitenja, gubici koje povru nanose tetoinje iznose gotovo polovicu od ostva-
rivog priroda. Dakle, na proizvodja povra ostvaruje samo neto vie od polovice one vrijed-
nosti proizvodnje koju bi mogao ostvariti kad bi uspjeno suzbijao tetoinje.
No, za uspjeno spreavanje ili smanjenje teta od tetoinja potrebno je mnogo zna-
nja. Povre napada oko 400 vrsta kukaca i drugih ivotinja, gotovo toliko vrsta gljivica, bak-
terija i virusa - uzronika bolesti, a 200-300 vrsta korova ometa njegov razvoj. Nema jedins-
tvenog recepta za suzbijanje svih tih tetoinja, jer se gotovo svaka vrsta suzbija drukije.
Katkad se isti tetoinja na razliitim vrstama povra suzbija na razliit nain. Stoga za uspje-
nu zatitu povra treba utvrditi vrstu tetoinje te na osnovi poznavanja njezina naina ivota
i drugih svojstava izabrati najprikladniji nain suzbijanja.
Od druge polovice 20. stoljea izrazito je najvaniji nain zatite povra od tetoinja
primjena kemijskih sredstava za zatitu bilja. No, zbog brojnih toksikolokih i ekotoksikolokih
nedostataka tih sredstava, velik dio znanstvenih istraivanja sve se vie usmjeravao na prona-
laenje njihove zamjene, pa se danas tei integriranoj zatiti povra. Taj sustav zatite primje-
njuje sve mogunosti zatite povra od tetoinja radi .spreavanja ekonomski znatnijih teta,
te samo kada se u tome ne moe dovoljno uspjeti, pribjegava se primjeni kemijskih sredstava za
zatitu bilja tako da se to manje ugroze prirodni neprijatelji tetnika i to manje oneisti
okoli. Potpuno izostavljanje ili veliko smanjenje primjene kemijskih sredstava jo uvijek nije
mogue, jer bi tetoinje uzrokovale veliko snienje priroda i kakvoe povra. Trina proi-
zvodnja povra po konkurentnim cijenama, mogua je, sukladno sadanjoj razini znanosti,
samo uz primjenu kemijskih sredstava za zatitu bilja, ali tu primjenu svakako treba usklai-
vati s naelima integrirane zatite bilja.
Ekoloka proizvodnja povra, dakle organizirana i nadzirana proizvodnja, s jako ogra-
nienom primjenom agrokemikalija ili uope bez njihove primjene, mogua je danas prvens-
tveno za poznatog kupca, pripravnog da plati veu cijenu za te proizvode, ako su proizvedeni
sukladno propisima i njegovim dodatnim zahtjevima. Takva je proizvodnja na malim povrina-
ma mogua i preporuljiva i za vlastite potrebe.
Kemijska sredsh'a za zatitu povra mogu hiti opasna za zdravlje ljudi i ivotinja, a
oneiuju okoli. Stoga se moraju rabiti tako da se ne ugrozi zdravlje osobe koja to sredstvo
primjenjuje, a niti zdravlje potroaa povra. Nadalje, strunom primjenom treba osigurati da
se ne ugroze korisne ivotinje i da se to manje oneisti okoli. Upravo je stoga primjena
sredstava za zatitu bilja vrlo odgovoran posao te za posljedice te primjene punu zakonsku
odgovornost snosi onaj tko sredstvo nabavlja i primjenjuje. Samo se dovoljnim znanjem mogu
sprijeiti zloupotrebe kemijskih sredstava odn. negativne posljedice njihove primjene, a da se
ipak postigne pun uspjeh u zatiti povra od tetoinja.
Upravo zbog potrebe za veim znanjem o zatiti povra od tetoinja nekoliko znans-
tvenika i strunjaka Agronomskog fakulteta i Zavoda za zatitu bilja u Zagrebu, autora slinih
rasprodanih djela tiskanih 1987. i 1997. g., odluilo je napisati ovu novu knjigu. Ova je knjiga
ujedno dopuna izvrsne knjige "Povrarstvo" autorice Lei i suradnika, tiskane 2002. u izda-
nju istog izdavaa.
Naa je elja da svakom uzgajivau povra pomognemo da utvrdi vrstu tetoinje koja
ugroava njegovo povre i da upozna nain ivota tog tetoinje, da bi mogao na najbolji
mogui nain provesti mjere suzbijanja koje preporuujemo. Nae smo preporuke prilagodili
potrebama onih koji povre proizvode na malim povrinama, kakve imaju pojedini seljaci,
graani i vikendai. Za one eljne vie znanja, kao i za studente poljoprivrednih fakulteta i
strunjake, dali smo i dopunske podatke i preporuke tiskane sitnijim slovima.
Uvodni dio obuhvaa kratak prikaz tetoinja koji napadaju povre (poglavlje I.), te
moguih mjera zatite povra (poglavlje II.}. Budui da je primjena sredstava za zatitu bilja
ipak jo uvijek osnovna mjera zatite povra, veliki dio knjige (poglavlja III., IV. i V.) opisuje
sve to treba poznavati za njihovu bezopasnu i uspjenu primjenu te svojstva pojedinih sredsta-
va. Osobito naglaavamo racionalizaciju i pravilnu primjenu kemijskih sredstava za zatitu
bilja te se u ovim ali i svim drugim poglavljima ove knjige zalaemo za integriranu zatitu
povra. Na kraju su knjige u poglavlju XXI. pregledno prikazane sve aktivne tvari odn. svi
pripravci sredstava za zatitu bilja koji u Hrvatskoj imaju dozvolu za promet.
Poglavlje VI. obuhvaa prikaz tri osnovna sustava zatite bilja: konvencionalnu zati-
tu, integriranu zatitu i zatitu povra u ekolokoj proizvodnji.
Poglavlja VII. i VIII. obuhvaaju tetoinje koji napadaju razliite vrste povra, a u
poglavljima IX. do XVII. prikazani su tetoinje krumpira, plodovitog povra, krstaica, lisna-
tog povra, lepirnjaa, lukoviastog, korjenastog i viegodinjeg povra te uzgajanih gljiva. U
povre smo uvrstili i krumpir jer je to najea kulturna biljka koja se uzgaja u Hrvatskoj,
esto se uzgaja u povrtnjacima, a uspjeh proizvodnje, vie nego u drugih vrsta, ovisi o uspje-
li
noj zatiti od tetoinja. Preglednosti radi u indeksu 2. prikazani su svi tetnici i uzronici
bolesti svrstani po svojim hrvatskim i latinskim nazivima.
Radi velikog broja tetoinja u knjizi su spomenuti samo najei i najtetniji, a pri
opisu mjera spomenute su samo sada izvedive mjere. U knjizi nisu obuhvaena oteenja pov-
ra koja izazivaju razliiti neivi uzroci, poput kemijskih oneienja, klimatskih prilika, po-
manjkanja ili suvika hraniva, svojstava tla itd.
Akademik MILAN MACELJSKI i suradnici
I. TETOINJE KOJI UGROAVAJU
POVRE
Uvod
Povre, kao i sve drugo bilje, napadaju i oteuju brojni tetni organizmi koje
zajedniki nazivamo tetoinje. tetoinje su tetnici, tj. razliite ivotinje, naje-
e kukci (insekti), nadalje uzronici bolesti povra, tj. gljivice, bakterije, virusi i
mikoplazme (koje ubrajamo u nie biljke) te brojne vie biljke - korovi. Svi oni na
razliite naine oteuju povre.
tetoinje napadaju povre od sjetve do berbe, a neki tetnici i uzronici
bolesti javljaju se i nakon berbe - za vrijeme uskladitenja i stavljanja povra u
promet. Najvee tete nanose tetoinje smanjenjem priroda, no gotovo su jedna-
Sl. 1. Gusjenica kukuruznog moljca
naena u filetima paprika
(Snimio M. Maceljski)
SI. 2. Gusjenica ispala na tanjuru iz
smrznutog povra na sajmu zdravlja u
Zagrebu (snimio I. ebeija, Vjesnik)
ke tete zbog smanjenja kakvoe. Upravo je kakvoa imbenik o kojem ovisi
cijena, mogunost prodaje, pa ak i potronja povra. Promjena izgleda jestivih
dijelova, njihovo oneienje izmetom tetnika ili prisutnost tetnika mogu biti
dovoljni da povre postane bezvrijedno.
U porastu su tete koje uzrokuju neki tetni kukci svojom prisutnou u pre-
raevinama povra. Gubi i trgovina koja je takvu robu prodavala, no najvie gubi
tvornica koje je tu preraevinu proizvela. Zbog nalaza jednog tetnika katkad se
unitava cijela ara. Ve godinama poznata je povremena, sreom vrlo rijetka,
prisutnost gusjenice kukuruznog moljca u konzerviranoj paprici. Da bi se smanji-
la ta opasnost, paprika se esto konzervira u rezanom obliku (fileti) jer se pri
tome mogu izdvajati zaraeni plodovi i odvajati gusjenice. No u novije su vrijeme
i u filetima paprike naene gusjenice. Postoji i opasnost da se u konzervama
graha i graka nadu ici ili drugi tetnici.
tetnici se mogu nai i u smrznutom povru. Vrlo je neugodan primjer ne-
davno zabiljeen na zagrebakom sajmu zdravlja kada je na tanjuru jednog po-
sjetitelja iz cvjetae (prethodno smrznute) ispala jedna gusjenica. Stoga e trebati
iz temelja promijeniti mjestimice uvrijeeno stajalite da se preraivati moe ma-
nje kvalitetno i, sukladno tome, s manje truda i troka proizvedeno povre.
tetoinje utjeu i na tehnologiju proizvodnje jer o njima ovisi i izbor vrste i
kultivara povra, plodored, agrotehnika itd. Pretjerana potreba za kemijskom za-
titom moe toliko povisiti trokove proizvodnje da ona postane nerentabilna.
Neravnomjernom pojavom tetoinje uvelike utjeu na velike razlike u visini pri-
roda povra i na nesigurnost te proizvodnje, a i na velika kolebanja cijene. Neki
karantenski tetoinje ograniavaju izvoz, a katkad i unutarnji promet povra.
Promet povra ograniava i prekoraenje maksimalne doputene koliine ostataka
sredstava za zatitu bilja koje moe nastati zbog pretjerane ili nepravilne primje-
ne tih sredstava.
tetnici
Povre najee oteuju kukci (insekti), koji su najbrojnija skupina ivotinja
na Zemlji. Zajedno s grinjama (i stonogama) ubrajaju se u lankonoce. Osim
kukaca, povre oteuju i grinje, nematode, puevi, glodavci i divlja.
Kukci ili insekti (Insecta) razmnaaju se najee oplodnjom, pa postoje
enke i mujaci. Neke se vrste razmnaaju partenogenezom, pa postoje samo
enke, a ima i takvih u kojih se izmjenjuju pokoljenja (generacije) s oba spola s
pokoljenjima koja se sastoje samo od enki.
enke kukaca odlau jaja ili legu ive mlade. Jaja mogu biti odloena na
biljku ili u biljku, ili u tlo, i to pojedinano ili u skupinama (jajna legla). Nakon
odreenog vremena inkubacije iz jaja izlaze liinke (larve), koje u pojedinih sku-
pina kukaca mogu imati i posebne nazive, npr. gusjenice (leptira), grice (hru-
ta), pagusjenice (osa listarica) i si. Liinke se intenzivno hrane i rastu. Rast se
zbiva odbacivanjem stare koe (presvlaenje liinaka) kada postane tijesna. Li-
inke kukaca najee imaju tri para nogu, u nekih skupina (leptiri, ose listarice)
i vie, a u nekih skupina (dvokrilci, pipe) liinke nemaju noge. Liinke koje ive
skriveno u biljci obino su bijele boje, a ostale mogu biti razliitih boja, pa i are-
ne. Liinke mogu biti gole ili obrasle dlakama.
SI. 3. Nepotpuna preobrazba kod stjenice: A jaje, B-P liinke,
G odrasla stjenica
Si. 4. Potpuna preobrazba kod dvokrilaca: A jaje, B-D liinke,
E kukuljica, F odrasli (
Liinke nekih skupina kukaca (skakavci, resiari, stjenice, lisne i titaste ui,
titasti moljci) sline su odraslom obliku u koji se preobrazuju jednostavnim pre-
svlaenjem (nepotpuna preobrazba). Liinke drugih skupina (opnokrilci, leptiri,
kornjai, dvokrilci) nisu sline odraslom obliku, pa se u njega preobrazuju posre-
dovanjem posebnog stadija - kukuljice (potpuna preobrazba).
Kukuljica je stadij mirovanja, pa liinka za preobrazbu trai skrovita mjesta i
esto najprije napravi kokon od prede, unutar kojeg se kukulji.
Odrasli kukac (imago) ima tri para nogu. Ima razvijene spolne organe a vei-
na odraslih kukaca ima i dva para krila. Dvokrilci imaju samo jedan par krila, a
neke rjee vrste nemaju krila. Odrasli oblici nekih skupina kukaca (leptiri, veina
dvokrilaca i opnokrilaca) ne prave tete, a prave ih samo njihove liinke. Pojedi-
ne vrste imaju jedno, dva ili vie pokoljenja godinje. Neke vrste lisnih ui imaju
do 20 pokoljenja tijekom godine. Druge, pak, vrste trebaju za razvoj jednog po-
koljenja dvije i vie godina.
Brojnost, a time i tetnost kukaca ovisi o brojnim imbenicima, najee o
toplini, vlazi, raspoloivoj hrani i prirodnim neprijateljima. Budui da toplina tije-
la kukaca ovisi o toplini okolice, oni se za topla vremena intenzivnije kreu i
SI. 5. Liinke kukaca: 1. dvokrilca, 2. kornjaa - pipe, 3. ostalih kornjaa,
4. gusjenica leptira, 5pagusjenica ose listarice, 6. mreokrilca
hrane, te bre razvijaju, pa prave vee tete. Postoje donje i gornje granice tempe-
rature za smrt, ali i za sve stadije i aktivnosti u ivotu svake vrste. Na velikim
povrinama iste kulture ima mnogo hrane, pa se tetnici te vrste biljaka brzo i
jako razmnoe, a na livadi ili u mjeovitom usjevu razmnaanje je sporije.
Svi tetni kukci imaju svoje neprijatelje. To su grabeljivci koji ubiju rtvu
kojom se hrane, poput bojih ovica, traka, nekih vrsta stjenica, zlatooke, ali i
grabeljivih grinja, krtice i jea, ptica itd. Druga skupina prirodnih neprijatelja
tetnika jesu paraziti koji ive u rtvi ili na rtvi kojom se hrane. To su parazitske
osice, muhe gusjeniarke i si. tetnike napadaju i uzronici njihovih bolesti, razli-
ite bakterije, gljive i virusi. Brojnost prirodnih neprijatelja esto odluuje o inten-
zitetu napada tetnika.
tetnici koji se javljaju svake godine permanentni su tetnici, a one koji se
javljaju povremeno ubrajamo u periodine tetnike. tetnici koji se hrane jednom
vrstom hrane monofagni su, koji se hrane s nekoliko vrsta srodne hrane oligofag-
ni su, a oni koji se hrane s mnogo vrsta hrane polifagni su tetnici.
Kukci se dijele u tridesetak redova. Vaniji kukci tetni povru svrstani su u
ove redove:
L e p t i r i imaju dva para krila, najee pokrivenih arenim Ijuicama. Ne
prave tete. Ima velikih leptira, raspona krila desetak cm, ali i vrlo sitnih (npr.
neki moljci) raspona krila nekoliko mm. Liinke leptira nazivaju se gusjenice.
Imaju tri para prsnih te dva do pet pari trbunih nogu. Hrane se grizenjem te
mogu nanijeti velike tete povru.
K o r n j a i imaju ovrsnulo (hiti-
nizirano) tijelo, pokriveno takoer
ovrsnulim prednjim parom krila - po-
kriljem. Dok lete, slue se samo stra-
njim opnenastim parom krila, a neke
vrste ne mogu letjeti. Hrane se grize-
njem, kao i njihove liinke. Liinke imaju
meke tijelo i najee tri para nogu. Li-
inke porodice pipa nemaju noge.
D v o k r i 1 c i imaju samo jedan
par opnenastih krila. Odrasli oblici vrlo
rijetko prave tete. Liinke nemaju no-
ge, a najee su suene prema zatku.
Liinke su tetan razvojni stadij koji ivi
unutar pojedinih organa biljke.
O p n o k r i 1 c i imaju dva para
opnenastih krila. esta tetna porodica
jesu ose listarice, a njihove liinke ima-
ju 3 para plus 6-8 pari nogu, pa se na-
zivaju pagusjenicama. Najee prirod-
ni neprijatelji - paraziti - jesu parazitske
osice.
L i s n e u i imaju njeno tijelo
dugo najee do 3 mni. Hrane se sisa-
njem sokova. Liinke su sline odrasloj
enki. Razmnaaju se partenogenezom,
osim posljednjeg pokoljenja u godini,
koje se razmnaa spolno. Tijekom go-
dine izmjenjuju se krilata (s dva para
prozirnih krila) i beskrilna pokoljenja (najee 10-15). Veina vrsta ima zimskog
(drvenasto bilje) i ljetnog domaina (npr. povre), na kojeg sele krajem proljea i
poetkom ljeta. Izluuju slatkastu tekuinu (mednu rosu), kojom se hrane mravi
i na koju se naseljuju gljive aavice. Prenose brojne virusne bolesti povra.
t i t a s t i mo l j c i takoer su njeni, sitni kukci. Odrasli oblik ima krila
pokrivena bijelim prakom, raspona oko 3 mm. esto se naziva bijelom mui-
com. Liinka je ovalna oblika, privrena na bilju poput titia. Sie sokove, izlu-
uje mednu rosu. Najee se javlja u zatvorenom prostoru.
S t j e n i c e su veinom spljoteni, ovalni ili dugoljasti kukci. Imaju veliko
rilo na trbunoj strani tijela. Bodu i siu sokove. Imaju dva para krila, a prvi je par
u donjoj treini koast. Neke su vrste tetne povru, a mnoge su korisne jer kao
grabeljivci napadaju tetnike.
R e s i a r i ili tripsi njeni su kukci jasno vidljive segmentacije tijela. Odrasli
oblici imaju dva para krila s dugim resama. Hrane se sisanjem.
Si. 6. Izgled najvanijih redova kukaca: u
lijevom stupcu skakavac, kornja,
opnokrilac, leptir, u desnom stupcu
dvokrilac, stjenica, lisna u, resiar,
mreokrilac
s k a k a v c i su veliki kukci koji prave tete grizenjem. Vrlo su polifagni,
a neke su vrste grabeljivci. U njih se ubraja vaan tetnik povra - rovac, koji
ivi u tlu.
Gri nj e (Acarina) tetne povru veinom se ubrajaju u porodicu crvenih pa-
uka. Imaju etiri para nogu (kukci tri). Vrlo su sitne, manje od 0,6 mm. Hrane se
sisanjem sokova, najee na naliju lia. enke odlau jaja iz kojih se razviju
liinke. Nakon nekoliko presvlaenja preobrazuju se u odrasle grinje. Jedna vrsta
mekokonih grinja napada lukovice.
Na pojavu i razvitak grinja utjeu isti imbenici kao i za kukce. Neobino
dobro pogoduju im uvjeti koji vladaju u zatienim prostorima. Na povru koje se
uzgaja u tim prostorima obini ili koprivin crveni pauk (grinja) esto je najvaniji
tetnik, koji moe izazvati velike tete.
Nematode (Nematodae) ili oblii ubrajaju se u oblenjake. To su sitne crvoli-
ke ivotinje, najee manje od 1 mm. Hrane se sadrajem stanice koju probue
usnim stiletom. Neke vrste ive unu-
tar biljke, a druge u du i na korijenju
povra. Dijele se u cistolike nemato-
de, u kojih se tijelo enki pretvara u
okruglastu cistu unutar koje mogu ja-
ja i liinke preivjeti vie godina. Ko-
rijenove nematode izazivaju zadeb-
ljanja korijenja povra najee u za-
tienom prostoru. Trea su skupi-
na slobodno ivue nematode.
Zbog slabe pokretljivosti ire se
gotovo iskljuivo prenoenjem bilja-
ka ili zemlje. Prenamnoe se samo
ako se kulture kojima se hrane e-
sto uzgajaju na istoj povrini. Stoga
je osnovna mjera suzbijanja plodo-
red u kojem se domaini ponavljaju
u veim razmacima. Budui da je ta-
kav plodored iz ekonomskih razlo-
ga neprovediv u zatvorenom prosto-
ru, gdje uvjeti posebice pogoduju ra-
zvoju korijenovih nematoda koje na-
padaju vie vrsta povra (i cvijea),
te se nematode ubrajaju u najvani-
je tetnike povra u tim prostorima.
Bez njihova termikog ili kemijskog
SI. 1. i 2. enka i mujak stabljikine nematode, suzbijanja ne moe se uzgajati pov-
3. enka nematode kvrica, 4. Stilet liinke re (ili cvijee) u zatvorenom pro-
repine nematode storu.
SI. 7. Ciste razliitih vrsta nematoda roda
Heterodera: 1. krumpirove, 4. repine, 10.
kuptisne nematode
Puevi (Gastropoda) imaju mekano tijelo pokriveno sluzi. Neke vrste tet-
ne povru svrstane su u golae, tj. pueve bez ljuture (kuice), a druge u pue-
ve s ljuturom. Izgrizaju lie i druge mekane dijelove povra, ostavljajui tra-
gove sluzi.
Glodavci (Rodentia) dijele se u poljske glodavce i glodavce koji prave tete
u zatvorenom prostoru. Najvaniji poljski glodavci jesu poljska i vodena voluha-
riva, poljski mi, hrak itd. Glodavci tetni uskladitenom povru jesu takori i
kuni mi.
Divlja, naroito zeevi, srne i veprovi, katkad naini vee tete povrtnjaci-
ma u blizini uma. tetne povru mogu biti i ptice.
Uzronici bolesti
Razni imbenici mogu uzrokovati bolesti biljka. Bez obzira na uzronika u
bolesnih biljaka nastaju poremeaji u primanju vode, mineralnih tvari, u sintezi,
translokaciji, koritenju hranjivih sastojaka, zbog ega nastaju promjene u histo-
lokoj gradi ili izvanjskoj morfologiji, koje su uvijek popraene i fiziolokim pore-
meajima u biljci.
Promjene mogu izazvati mikroorganizmi, ukljuujui viruse i viroide, ali mo-
gu nastati i utjecajem abiotskih imbenika. Promjene nastale pod utjecajem abiot-
skih imbenika nazivamo neparazitskim bolestima ili poremetnjama. esto se
pogreno nazivaju fiziolokim bolestima, kao da bolesti uzrokovane mikroorga-
nizmina ne uzrokuju fizioloke promjene u zaraenoj biljci. Neparazitske bolesti
ili poremeaji mogu nastati zbog niskih ili povienih temperatura, nedostatka ili
vika vlage u tlu i zraku, manjka ili vika svjetla, olujnih vjetrova, nedostatka ili
vika hraniva, toksinosti nekih elemenata u du, neodgovarajue pH vrijednosti
tla, toksinosti pesticida, vika nekih elemenata u zraku itd. Bolesti, izazvane
nepovoljnim uvjetima okolia katkada pridonose pojaanoj osjetljivosti biljaka
prema patogenima, naroito u stresnim situacijama.
Za razliku od parazitskih bolesti, neparazitske bolesti nisu infektivne, tj. ne
prenose se od bolesne na zdravu biljku. Parazitske bolesti jesu patoloki proces
koji je rezultat interakcije patogenog organizma, reakcije biljke domaina u okol-
nostima imbenika sredine. Patogeni organizmi od domaina uzimaju hranu za
svoje ivotne potrebe, ne uzvraajui nikakvu korist biljci domainu. Kao poslje-
dica patolokog stanja na napadnutoj biljci pojavljuju se odredeni znaci bolesti,
koji mogu biti toliko karakteristini za odreenu bolest, da je po njima lako pre-
poznajemo. Za praktiara je prepoznavanje simptoma vrlo vano jer na osnovi
nastalih promjena na biljci moe prepoznati bolest i poduzeti mjere zatite. U
nekim sluajevima nije lako odrediti to je uzrok bolesti jer vie patogenih vrsta
moe izazvati iste ili sline simptome. U takvim sluajevima potrebno je bolesne
biljke podvri laboratorijskoj analizi, u kojoj e se kvalificirano postaviti dijagno-
za. Parazitske bolesti uzrokuju gljive, pseudogljive, bakterije, fitoplazme, virusi,
viroidi, parazitske cvjetnice i neki za na klimat manje vani organizmi.
Gljive i glj ivama slini organi zmi
Ve davno Zuck (1953) je ivi svijet podijelio prema nainu ishrane u tri sku-
pine, izdvajajui gljive kao posebnu skupinu. Whittaker (1969) predlae podjelu
na pet carstava: 1. Prokarionti bez jasno diferencirane jezgre (Protisti), 2. Eucari-
onti s jasno diferenciranom jezgrom (Protisti), 3- Fotosintetski organizmi (Plan-
tae), 4. Gljive (fungi) 5. ivotinjski svijet (Animalia). Unato novijim podjelama
(Woese & Fox,1990) gljive su i dalje ostale posebna, samostalna skupina. Slijede-
i postavljena naela posljednih godina (Hawksworth i sur. 1995) nastale su pro-
mjene u sistematici gljiva. Vrlo interesantna skupina Oomycota, u kojoj su svi
organizmi koji uzrokuju bolesti plamenjae, po toj podjeli ne pripadaju u gljive
nego u Chromiste, esto nazivane pseudogljive. To isto vrijedi i za razdjel Pla-
smodiophytomycota. Stoga te dvije skupine nazivamo pseudogljive ili gljivama
slini organizmi.
Mikroskopski male gljive i pseudogljive odgovorne su za vie od 70 % svih
bolesti na bilju. Neke gljive obligatni su a neke fakultativni paraziti, no veinu
pseudogljiva svrstavamo u obligatne parazite. Obligatni paraziti prestaju s para-
zitskom aktivnou nakon to parazitirani organ biljke ili cijela biljka prestane sa
ivotnim fukdjama. Nakon toga oni prelaze u oblike u kojima mogu preivjeti
bez domaina. Gljive neobligatni paraziti nakon propadanja biljaka, nastavljaju
ivot u formi raznih tipova spora, micelija, sklerocija, plodnih tijela na odumrlim
biljnim ostacima, u njima ili u tlu.
Mikroskopske gljive i pseudogljive sastoje se od tankih cjevastih stanica koje
nazivamo hife. Hife su pseudogljiva jednostanine (cenocitine), a u nekih po-
stoje samo rudimenti micelija. Hife su gljive viestanine jer su podijeljene pre-
gradom (septom). Hife rastu vrno i granaju se, tvorei micelij. Micelij veine
patogenih pseudogljiva i gljiva iri se u unutranjosti napadnutih organa, irei se
izmeu stanica (intercelularno) ili ulazei u stanice (intracelularno). Ako micelij
gljive ulazi u stanice, hraniva uzima direktnom difuzijom u hifu. Gljive i pseudog-
ljive ije hife ulaze u medustanine prostore formiraju sisaljke (haustorije) s po-
mou kojih crpu hranu iz stanice domaina. Micelij nekih gljiva raste po povrini
napadnutih organa, a iz stanice domaina s pomou sisaljki (haustorija) crpi
hraniva. Te gljive nazivamo ektoparazitima. Tu svrstavamo veinu uzronika
pepelnica.
U patogenih gljiva izraena je sposobnost da stavaraju vie tipova spora ra-
zliitog oblika i razliitog ontogenetskog podrijetla. Spore su najkarakteristiniji
organ za razmnaanje gljiva i pseudogljiva. Veina pseudogljiva stvara zoospore
u zoosporangiju. Spore mogu nastati na raznim tipovima nosaa (konidioforima,
koremiju, sporodohiju) ili u raznim oblicima plodnih tijela (peritecij, pseudotecij,
apotecij, kleistotecij, piknid, acervul). Nastale spore donesene vjetrom, kiom,
insektima itd. dospijevaju na biljne organe. U povoljnim uvjetima spore klijaju.
Izmeu gljiva, kao i pseudogljiva, postoje razlike u zahtjevima za temperaturom i
vlagom odnosno prisutnou vode. Nakon to spora proklija, s pomou penetra-
cijske hife gljiva ulazi u tkivo domaina kroz prirodne otvore ili probojem kutiku-
le. Uspostavljanjem uzajamnog odnosa izmeu domaina i patogena poinje pro-
ces infekcije. Nakon toga slijedi razdoblje bez simptoma, koje nazivamo latenci-
ja. Razdoblje od infekcije do pojave simptoma jest inkubacija. To razdoblje zelja-
stih biljka traje od tri-etiri dana pa do dva tjedna, a nakon njega pojavljuju se prvi
simptomi, popraeni pojavom fruktifikacijskih organa gljive (na pr. konidiofori s
konidijama u Botrytis cinered) ili pseudogljive (zoosporangiji - Phytophtora infe-
stan). Simptomi se mogu pojaviti istovremeno s pojavom sporonosnih organa,
ali fruktifikacija moe i kasnit, to ponajvie ovisi o vlazi i temperaturi. Svi uzro-
nici bolesti nemaju stadij fruktifikacije. U traheomikoza, nema pojave sporono-
snih organa, a ipak se pojavljuju znaci bolesti. Sa sporonosnih organa, ili iz njih,
oslobaaju se spore koje ire infekciju tijekom vegetacije. Kada biljka zavri svoj
ivotni ciklus, gljiva pokuava na razne naine preiviti bez domaina i doekati
sjetvu ili sadnju novih biljaka, da bi ponovo poela svoj parazitski nain ivota.
Neke vrste gljiva prezimljavaju na ostacima domaina ili u njima. Tu se for-
miraju specifini organi: plodna tijela (periteciji, apoteciji, kleistoteciji, acervuli,
piknidi), sklerociji, strome i druge strukture. Neki organi (sklerociji, hlamidospo-
re, razni tipovi konidija) dospijevaju u tlo i preivljavaju dulje ili krae razdoblje u
tlu. Oospore su karakteristian organ za prezimljenje u mnogih pseudogljiva. Spo-
re, dijelove i fragmente i druge strukture tijela gljive, s pomou kojih se moe
iriti i reproducirati, nazivamo zajednikim imenom propagule. U zatienim pro-
storima, zahvaljujui "zelenom mostu", gljive se lako odravaju tijekom svih go-
dinjih doba. U zatienim prostorima temperature su uvijek povoljne, a neke,
pogotovo polifagne gljive {Botrytis, Sclerotinia) nalaze svoje domaine (salatu,
rajicu, krastavac itd.) gotovo cijele godine. Sjemenom povra prenosi se veliki
broj gljivinih bolesti iz jedne u drugu vegtaciju. Na taj nain mogu se prenijeti
bolesti i na velike udaljenosti.
Bakterije
Bolesti koje uzrokuju bakterije nazivaju se bakteriozama. Od svih do sada
opisanih bakterija samo 10 % jesu fitopatogene bakterije. Fitopatogene bakterije
(Schizomycetes) jesu jednostanini mikroorganizmi koji mogu izazvati bolesti na
biljkama. Fitopatogene bakterije tapiasta su oblika, a veina ima cilije. Cilije
(bievi) mogu biti rasporeene na cijeloj povrini ili samo na jednoj ili obje polar-
ne strane bakterije. Pokretne su one vrste koje imaju cilije. Veliina im varira od
0,5-4,5 X 0,3-0,6 mikrometara.
Razmnaaju se vrlo brzo dijeljenjem, pa od jedne bakterije pri optimalnim
uvjetima u roku od 24 sata nastaje 17.000.000 novih jedinki. Ogroman infektivni
potencijal, koji nastaje u vrlo kratkom vremenu objanjava pojavu iznenadnih
epifitocija. Bakterije se prenose sjemenom, lukovicama, gomoljima mnogih po-
vrtnih kultura. Osim ovog naina, fitopatogene bakterije kao fakultativni paraziti
ostaju u biljnim ostacima do njihova raspadanja, a samo neke i u tlu, te su izvor
zaraze. Zrane struje, voda - kia, ivotinjski organizmi mogu prenositi bakterije.
Bakterije ulaze u biljku kroz puci, lenticele, kroz nektarske lijezde cvijeta, zatim
putem rana, kroz oiljke koji nastaju nakon otpadanja lista ili ploda. Fitopatoge-
ne bakterije termofilne su, s optimumom za razvoj izmeu 25-30 C. Sve fitopato-
gene bakterije endoparaziti su, to znai da se nalaze u unutranjosti napadnutih
biljnih dijelova ili cijele biljke, pa se teko suzbijaju kada se jednom pojavi zaraza.
Fitoplazme
Mikoplazmama slini organizmi, koji parazitiraju na biljkama, svrstani su u
rod Phytoplasma. Zbog toga to nemaju vrstu staninu stijenku, poprimaju ple-
omorfne oblike. Tako jedna te ista fitoplazma moe varirati u obliku i veliini.
Fitoplazme su obligatni pataziti. Fitoplazme se prenose cijepljenjem, reznicama,
gomoljima, ali ne i sjemenom. Mnoge fitoplazme na perzistentan nain prenose
insekti iz rodova Eusecelis, Hyalestes, Macrosteles i drugi. One izazivaju promje-
ne poznate pod nazivima virescencije (promjena obojenih dijelova cvijeta u zele-
nu), filodije (latice poprimaju oblik listova). Opa je pojava sterilnost biljka.
Virusi
Bolesti izazvane virusima nazivamo viroze. Do sada je opisano oko 300 fito-
patogenih virusa. Oni izazivaju brojne i vane bolesti povrtnih kultura. Iako su
viroze manje zastupljene, one su vrlo vane zbog teta koje nanose biljnoj proi-
zvodnji. Za razliku od gljivinih bolesti, koje suzbijamo sredstvima za zatitu bi-
lja, viruse ne moemo suzbijati na taj nain. Virusna estica (virion) po kemij-
skom je sastavu nukleoprotein.
Biljni virusi sadre nukleinsku kiselinu, najee RNK, a manji broj ima DNA
(Virus mozaika cvjetae). Nukleinska kiselina nosilac je genetskih informacija, a
u virusa i nosilac i infektivnosti. Proteinski omota obavija i titi nukleinsku kise-
linu. U biljnu stanicu virusi ulaze kroz rane na vanjskoj stijenci epidermalnih sta-
nica ili kroz ektodezmije, oteenja na klici ili korijenu prilikom klijanja.
Virusi se umnaaju samo u ivoj stanici. Nakon to virus dospije u stanicu
biljke, gubi proteinski omota. Osloboena nukleinska kiselina replicira se, a
zatim se sjedinjuje s proteinom karakteristinim za virus. Kao rezultat sjedinjenja
novostvorene virusne nukleinske kiseline i novostvorenog proteina za izgradnju
omotaa nastaju novi virioni. Nain prenoenja virusa specifian je za svaki virus.
Neki se prenose mehanikim dodirom, zatim raznim vektorima: insektima, gri-
njama, nematodama, niim gljivama. Sjemenom povra takoer se prenose viru-
si, a ovjek, radei s biljkama, moe prenijeti zarazu od-zaraenih biljaka na zdra-
ve biljke. Budui su preventivne mjere jedina mjera zatite, treba ih maksimalno
provoditi. Mnogo se moe postii sijanjem zdravog sjemena, biljnom higijenom i
suzbijanjem vektora.
Viroidi
Viroidi su brojano najmanja skupina patogena. Za razliku od virusa, koji se
sastoje od nukleinske kiseline i proteinskog omotaa, viroid je gola jednolanana
kruna RNK koja je infektivna i uzrokuje bolesti biljaka.
Korovi
Pojam korova esto je vrlo teko definirati. "Korovi su sve biljne vrste na
odredenoj povrini koje nisu cilj uzgoja", samo je jedna od brojnih definicija.
vicarski botaniar de Candolle korovom naziva "biljku kultiviranu protiv volje".
Europsko drutvo za prouavanje korova (EWRC, 1967.), korov definira kao "biljku
ili vegetaciju (osim gljiva) koje se sukobljavaju s interesom ovjeka". Iako prema
reenim definicijama korov moe biti svaka biljna vrsta, svjetskoj poljoprivredi
ekonomske tete nanosi samo oko 250 razliitih vrsta (Holm, 1977).
U novije vrijeme pojam korov ima znatno ire znaenje. Osim u kulturi, ko-
rov susreemo na livadama, panjacima, melioracijskim objektima i ribnjacima.
Ima ga u parkovima, sportskim objektima i umama. Jednaku vanost pridaje mu
se na eljeznikim prugama, aerodromima, ekonomskim i industrijskim dvoriti-
ma, kao i uz ceste i putove. Izmeu kulture i korova neprestano se odvija borba
za bolje uvjete ivota. Svojom prisutnosti korov kulturi suuje ivotni prostor,
odnosi joj vodu i minerale (hranjiva), ostavlja je u sjeni i tlu snizuje temperaturu.
Zato zakorovljeni usjev daje smanjen prirod slabije kakvoe, a time i znatno ma-
nju ekonomsku vrijednost. Korovi oteavaju i obradu tla, njegu usjeva i etvu.
Zbog ienja i suenja uroda poskupljuju proizvodnju.
Ipak, i pored svega navedenoga, teko je rei da su svi korovi loe i neelje-
ne biljke. Naime, mnogi su korovi izvorite hrane i sklonite za ptice i divlja, ali
i potencijalna opasnost od trovanja domaih ivotinja. Vrlo su vani za uzgoj pe-
la i pelarstvo, ali domaini su mnogih tetnika i bolesti poljoprivrednih kultura.
U vodotocima, kanalima, ribnjacima i vododerinama spreavaju eroziju, ali i pro-
tok, to je esto uzrok zadravanju vode u njivama. Svojim primamljivim izgle-
dom mogu pruiti ovjeku zadovoljstvo, ali i prouzroiti teka trovanja, alergije i
opekline (dermatitis).
Korovi su raireni irom svijeta (ubikvisti). Imaju izraenu sposobnost samo-
odravanja. Sposobni su nicati u razliitim pedo-klimatskim uvjetima. Faze rasta i
razvoja prolaze brzo, sjeme im je sposobno kontrolirati (odgoditi) razdoblje nica-
nja (dormantnost), sposobni su zadrati ivo (viabilno) sjeme u poljskim uvjeti-
ma dugi niz godina, plodonose vie puta godinje, proizvode sjeme iste mase i
oblika kao i kultivirane vrste, razmnoavaju se sjemenom (generativno) ili razlii-
tim podzemnim organima (vegetativno) koji su lako lomljivi pa se ne daju iupa-
ti (pucaju). Podzemni organi bogati su rezervnim hranivima te lako odole nepo-
godama. Korovi imaju posebno razvijen nain irenja na nove prostore. Sposobni
su razviti rezistentnost na pojedine skupine herbicida.
Saeto reeno, korovi su kontroverzne biljke, za koje ne moemo rei da su
uvijek samo tetne, a ne moemo rei ni da su uvijek samo korisne biljke. tete
koje korovi nanose povrtnim kulturama nisu uvijek izraene jednakim intenzite-
tom. Utjecaj korova na prirod u direktnoj je vezi s opskrbljenou tla hranivima i
vodom. Od jednakog je znaenja stupanj zakorovljenosti, odnosno broj i vrsta
korova po jedinici povrine. Vrijeme nicanja, kao i brzina rasta i razvoja korova u
odnosu na rast i razvoj kulture, takoer su vrlo vani initelji. Kulture koje sporo
niu i kojima je potrebno dulje razdoblje da svojim habitusom prekriju tlo, naro-
ito su osjetljive na prisutnost korova. Zbog toga je u takovim sluajevima korov
redovito potrebno suzbijati.
Velike tete korovi nanose sitnosjemenskim sporonicajuim kulturama. Ta-
blica 1. daje usporedni prikaz smanjenja priroda nekih zakorovljenih i nezako-
rovljenih povrtnica.
Tablica 1. Usporedni prikaz pri nosa neki h zakorovl j eni h i nezakorovlje-
ni h povrtnica
Kultura
prinos, t/ha
% poveanj a Kultura
nezakorovljena zakorovljena
% poveanj a
Grah 0,75 0,57 32
Rajica iz prijesadnica 9,2 5,5 67
Rajica iz sj emena
5,1 1,5 240
Luk iz sj emena 10,8 0,44 2355
Iz prikazanog je vidljivo da za uzgoj luka i rajice izravnom sjetvom sjemena
u polju treba za okopavanje korova utroiti mnogo ljudskog rada. Jednako tako
bez pomoi ljudske ruke izostat e prinos u zakorovljenom usjevu mrkve, peri-
na, cikle, blitve, matovilca i dr. sitnosjemenskih povrtnica. Openito se procjenjuje
da od svih tetoinja korovi povrtnicama prosjeno najvie smanjuju prirod. Uzro-
kuju najvee gubitke hrane. Prema izvjeu FAO-a korovi apsorbiraju najvie ljud-
skog rada. U razvijenim zemljama svijeta gubitci koje nanose korovi kreu se do
5 %, u srednje razvijenim zemljama do 10 %, a u nerazvijenim zemljama gubitci
iznose i do 25 % (Anonimus, 1986).
Korovna flora povrtni h kultura
Korove povrtnica, jednako kao i korove uope, mogue je razvrstati (podije-
liti) na vie razliitih naina. Podjela s gledita ivotnog ciklusa odnosno s gledi-
ta naina razmnoavanja, za praksu u proizvodnji povra moda je najprihvatlji-
vija. Naime, po nainu razmnoavanja sve korove moemo podijeliti na jednogo-
dinje, dvogodinje i viegodinje ili trajnice. Nadalje sve spomenute skupine ko-
rova mogue je podijeliti u skupinu dvosupnica (irokolisni korovi) i skupinu
jednosupnica (uskolisni) ili trava.
Jednogodi nj i korovi zakljue ivotni ciklus unutar jedne sezone ili u
razdoblju kraem od godine dana. Pojedine vrste (vlasnjaa - Poa annua i mija-
kinja ili revec - Stellaria medial mogu ostvariti i po nekoliko generacija godi-
nje. Ovisno o vremenu kretanja, jednogodinje vrste dijelimo na ljetne i zimske.
Ljetni niu u proljee ili u ljeto, a plodonose u ljeto ili u jesen. Zimski niu u jesen
ili rano u proljee, a plodonose koncem proljea ili u ljeto.
Za sve jednogodinje vrste karakteristino je da donose velike koliine sje-
mena. Sjeme im u poljskim uvjetima moe zadrati klijavost niz godinama. Borba
protiv jednogodinjih korova uglavnom se svodi na spreavanje njihova osjeme-
njavanja svim raspoloivim sredstvima.
Od jednogodinjih irokolisnih korova povrtnice u ranom proljetnom roku
sjetve ili sadnje zakorovljuju vrste: mijakinja - Stellaria media, pastirska torbica -
Capsella bursa pastoris, crvena mrtva kopriva - Lamium purpureum, abljak -
Ranunculus repens, estoslavica - Veronica spp., kostri - Senecio vulgaris, goru-
ica - Sinapis arvensis, divlja repica - Raphanus raphanistrum, kamilica - Matri-
caria chamomilla, jarmen - Anthemis arvensis i divlja ljubica - Viola arvensis.
Kasnije, ali jo uvijek rano u proljee, javljaju se: loboda - Chenopodium
album, mnogosjemena loboda - Chenopodium polyspermum, pepeljuga - Atri-
plexpatula, dvornici - Polygonum spp. te rosulja jednogodinja - Mercurialis an-
nua.
Od jednogodinjih trava u vrtovima je bez obzira na godinje doba opepri-
sutna jednogodinja vlasnjaa - Poa annua. U primorskim krajevima tijekom zi-
me i u rano proljee prisutni su Ijuljevi (Lolium sppX obina vlasnjaa (Poa trivi-
alis), divlja zob (Avenafatua) i dr.
Kad zatopli i kad se tlo zagrije na vie od 10 C javljaju se toploljubive vrste,
npr. konica - Galinsoga parviflora, tir - Amarantbus retrojlexus, pomonica -
Solanum nigrum, mjehurasta sljezolika - Hibiscus trionum, limundik - Ambro-
sia artemisiifolia, tut - Portulaca oleracea.
Koncem proljea i tijekom cijelog ljeta najnapasnije su jednogodinje ljetne
trave: kotan - Echinochloa crus-galli, muhar zeleni - Setaria glanca, muhar sinji
- Setaria viridis, svraica - Digitaria sanguinalis, proso - Panicum spp. i dr.
Dvogodi nj i korovi imaju ivotni ciklus dulje od jedne a krae od dvije
godine. U prvoj godini tvore vegetativne organe u tlu. Prezime u formi rozete. U
drugoj godini plodonose. Razmnoavaju se iskljuivo sjemenom. Iz ove skupine
nisu u povrtnicama poznati ekonomski vani korovi. Divlja mrkva - Daucus ca-
rota tipini je predstavnik.
Viegodinji korovi ili trajnice mogu biti zeljasti, drvenasti, grmoliki. U pov-
rtnicama se javljaju samo zeljaste trajnice. Osim sjemenom razmnoavaju se ve-
getativnim organima, npr. vrijeama, gomoljima, stolonima, vegetativnim pupolj-
cima i si. Vrlo su napasni. Teko ih je iskorijeniti. Raireni su u svim kulturama.
Povrtnice, naroito sitnosjemenske, one koje se sporo razvijaju ili ostavljaju slo-
bodnog mjesta u medurednom prostoru, redovito gube bitku u nadmetanju s
korovnim trajnicama. Stoga povrina namijenjena za uzgoj povrtnica u pravilu ne
smije biti zakorovijena viegodinjim korovnim vrstama. Viegodinje dvosupni-
ce su: slak - Convolvulus arvensis, osjak - Cirsium arvense, grbak obini - Rorip-
pa sylvestris, grbica sivkasta - Cardaria draba, svinjak - Sonchus arvensis, presli-
ca - Equisetum arvensis, tavelj - Rumex obtusifolius, koniak - Rumex crispus,
metvica - Mentha spp. te gavez - Symphitum officinale.
Viegodinje trave: pirika - Agropyron repens, divlji sirak - Sorghum hale-
pense \ troskot -Cynodon dactylon.
Iz prikazane sezonske dinamike javljanja korova, vidljivo je da je rok sjetve,
odnosno sadnje povrtnica u direktnoj vezi sa zakorovljenou. Kulture koje sije-
mo ili sadimo u jesen, u pravilu su u poetku razvoja zakorovljene ozimim jedno-
godinjim vrstama. Jednogodinje ozime i jare korovne vrste javljaju se i rano u
proljee. Jednogodinje jare korovne vrste redovito se nalaze u kulturi kojoj rok
sjetve, odnosno sadnje, pada u proljee ili ljeto. Zbog toga to se, osim sjeme-
nom, razmnoavaju i podzemnim organima, viegodinji korovi javljaju se u sva
tri roka. Viegodinje korove u kulturi teko je suzbiti herbicidima. Zbog toga ih
je, prije uspostavljanja bilo koje povrtne kulture, potrebno svim raspoloivim mje-
rama suzbiti u korijenu. Samo se tako moemo boriti protiv tih vrlo napasnih
biljnih vrsta.
Navedena podjela osobito je vana u primjeni herbicida, jer pojedini herbici-
di djeluju samo na uskolisne korove, a neki samo na irokolisne korove. Radi
proirenja spektra na obje grupe korova u praksi esto pribjegavamo istovreme-
noj primjeni dvaju ili vie herbicida.
U poglavlju XVIII. prikazani su najvaniji korovi u povru:
- jednogodinji irokolisni korovi (tir, loboda, mnogosjemena loboda, konica,
tut, pjegavi dvornik, crna pomonica, pastirska torbica, mijakinja, crvena mrtva
kopriva i perzijska estoslavica) u slikama br. 261-272.
- viegodinji irokolisni korovi (osjak, slak, obini ladole) u slikama 273-275.
- jednogodinje trave (kotan, muhar sivi, obina svraica) u slikama 276-278.
- viegodinje trave (sirak, pirika) u slikama 279-281.
n. MJERE ZATITE POVRA
Uvod
Povre napadaju brojni tetoinje. Mnogima pogoduju napredne tehnologije
kojima se eli postii vii prirod i kvaliteta proizvoda. Medu uzrocima poveanja
vanosti tetoinja najee se spominju:
- uzgoj kultivara s veim genetikim potencijalom za rodnost i/ili kvalitetu
proizvoda, koji su esto osjetljiviji na tetnike i uzronike bolesti;
- poveana gnojidba takvih kultivara, posebice duikom, esto izaziva veu
osjetljivost na napad odredenih tetoinja, posebice uzronika bolesti;
- preesto ponavljanje uzgoja iste kulture na istoj povrini, dakle nepotiva-
nje plodosmjene;
- sve vee povrine pod istom kulturom;
- pojaana izmjena dobara, primjerice kupnja sadnog materijala u inozems-
tvu, ubrzava unos novih tetoinja u Hrvatsku;
- sve vei zahtjevi potroaa za kvalitetom pojedinih proizvoda.
Veinu tih uzroka ne moe se izbjei pa se poveava vanost provoenja
izravnih mjera zatite povra.
Povre se moe zatititi od tetoinja - tetnika, uzronika bolesti i korova -
razliitim mjerama. To su agrotehnike mjere, uzgoj otpornih ili otpornijih kulti-
vara (sorte, hibridi), mehanike, bioloke, fizikalne i kemijske mjere. Optimalna
se zatita postie uporabom svih tih mjera po naelima integrirane zatite povra.
Neke se mjere provode preventivno, da se sprijei jaa pojava tetoinja, a druge
se mjere provode kurativno, da se suzbije tetoinja koji se ve pojavio. Preven-
tivne mjere korisnije su jer i mala oteenja ili zaraza povra moe znatno smanjiti
njegovu trinu vrijednost.
Agrotehnike mj ere
Sve agrotehnike mjere koje se provode u proizvodnji nekog povra utjeu i
na pojavu veine tetoinja. Stoga treba izbjegavati sve mjere koje pogoduju po-
javi tetoinja, a to vie provoditi mjere koje smanjuju ili ak spreavaju njihovu
pojavu.
Izbor podruja s povoljnim klimatskim uvjetima i povrina na kojima tlo
odgovara proizvodnji neke vrste, pa i kultivara povra, prvi je preduvjet uspje-
ne proizvodnje, a time i zatite. Primjerice, na prekiselim tlima pojaana je po-
java kupusne kile, na tlima podlonim sui ea je obina krastavost krumpira,
u vlanim poloajima moe krumpirite unititi plamenjaa, a grah antraknoza
itd. U povoljnim uvjetima proizvodnje razvijaju se biljke koje se mogu lake ot-
hrvati napadu tetoinja, odnosno koje moe ovjek zatititi uz znatno manje
truda i troka.
Gnojidba povra mora biti homogena i sadravati sva hraniva u potrebnim
koliinama. Prejaka gnojidba, pogotovo duikom, poveava osjetljivost biljaka
prema nizu uzronika bolesti i zbog bujnog rasta biljaka stvara pogodnije mikro-
klimatske uvjete za razvoj brojnih tetoinja. Prejake ukupne ili jake jednokratne
doze duika, mnogostruko uveavaju opasnost napada tetoinja i nedozvolje-
nih ostataka duinih spojeva u povru. Fosfor i kalij, te neki mikroelementi,
naprotiv, poveavaju otpornost veine biljaka na napad tetoinja. Nedovoljno
gnojene biljke slabije se razvijaju i oporavljaju od napada tetoinja, a korovi ih
mogu lake prerasti.
Pravilna plodosmjena i izbjegavanje preestog uzgoja iste ili srodne vrste
povra na istoj povrini iznimno je vana mjera u spreavanju napada mnogih
tetnika i uzronika bolesti. Upravo je nepridravanje plodosmjene dovelo do
jake zaraze krumpirovom nematodom u Meimurju. Preesti uzgoj kupusnjaa
poveava zaraenost brojnim tetoinjama te trai pojaanu provedbu mjera za-
tite bilja, to moe ugroziti kvalitetu proizvoda i profitabilnost proizvodnje. e-
sti uzgoj graka pogoduje pojavi vie vrsta uzronika bolesti i nematoda, pree-
sti uzgoj luka pojavi stabljikine nematode i tetnih dvokrilaca, a ponavljanje uzgoja
paprike, rajice, patlidana ili krastavaca u naim junim podrujima neizbjeno
vodi k poveanju zaraenosti korijenovim nematodama. Stoga je pravilna plo-
dosmjena jedna od osnovnih mjera zatite povra.
No, nije vaan samo dovoljan vremenski razmak izmeu uzgoja iste ili srod-
ne vrste povra na istoj povrini, nego je vaan i izbor biljaka unutar plodoreda.
Postoje kulture koje smanjuju zarazu nekim tetoinjama, primjerice nematoda-
ma i uzronicima bolesti, no i takve koje pogoduju njihovoj pojavi. Uvrtavanje
kupusnjaa u plodored radi njihova zaoravanja nepovoljno utjee na mnoge te-
toinje, jer se u zaoranim biljnim ostacima stvaraju plinovi koji unitavaju neke
tetoinje.
Obina krastavost krumpira javlja se na tlima koja trpe od sue i alkaline su
reakcije. Ako se na takvim tlima ipak uzgaja krumpir plodored treba biti to iri,
uz uvrtavanje lucerne, a gnojiti treba kiselim gnojivima.
U zatvorenom prostoru izmjena usjeva vrlo je oteana, jer se to ee eli
uzgajati najprofitabilnija kultura. Stoga se suzbijanje nagomilanih tetoinja mora
rjeavati vrlo skupim i sloenim izravnim fizikalnim (toplina) ili kemijskim mje-
rama. Trokove takvih mjera ne moe podnijeti proizvodnja povra na
polju.
I kombinacija nekih usjeva moe smanjiti pojavu tetoinja. Primjerice, za-
jedniki uzgoj kupusnjaa s grahom mahunarom znatno smanjuje zarazu kupu-
snom muhom.
Pri izboru povrine za sjetvu povra valja paziti na opasnost prelaska nekih
tetoinja sa susjednih kultura. Tako se sjemenski krumpir ne smije uzgajati bli-
zu konzumnog krumpira, kupusnjae u blizini uljane repice, itd.
Za budui razvoj usjeva, te pojavu bolesti, presudno je zdravstveno stanje
sjemena povra.
Stoga, u jednom itavom poglavlju govorimo o bolestima povra koje se
prenose sjemenom, a o tome piemo opirnije i kod krumpira. Ovdje sada samo
naglaavamo vanost nabave kvalitetnog atestiranog sjemena u originalnoj am-
balai.
Sjetvu treba obaviti u optimalnom roku da bi sjeme to bre niknulo. Treba
paziti da se postigne optimalan sklop biljaka. U pregustim sklopovima stvara
se povoljna mikroklima za razvoj bolesti, a prerijetki sklopovi privlae neke
tetnike.
Brojne mjere obrade nepovoljno utjeu na niz tetoinja koji ive u tlu. Obra-
da izaziva klijanje sjemenki korova, povoljno utjee na odravanje vodozranog
reima u tlu i pojavu saprofita, to smanjuje brojnost parazitskih mikroorganiza-
ma, a izravno unitava i brojne tetnike.
Pretjerano suzbijanje korova i uope divlje vegetacije na poljoprivrednim
povrinama, ali i izvan njih, nepovoljno utjee na razvoj prirodnih neprijatelja
tetnika koji su vrlo vani regulatori njihove pojave. Stoga se vie ne preporu-
uje unitavati ivice, korove uz ceste i puteve ili ruiti drvee uz rubove poljo-
privrednih povrina kao to se to nekad preporuivalo.
Izbor otporni j i h kultivara
Mnogi novi visokoprinosni kultivari povra ne odlikuju se veom otporno-
u prema napadu pojedinih uzronika bolesti ili tetnika. No ima i takvih koje,
uz ostale njihove prednosti, tetoinje manje napadaju ili manje oteuju. Tako su
poznate velike razlike u otpornosti kultivara krumpira na napad plamenjae, to,
meutim, ne znai da moramo odustati od sadnje osjetljivih kultivara Bintje ili
Kleopatra, nego, ako se posade, valja pripremiti pojaanu kemijsku zatitu. Neki
se kukivari krumpira brzo izrode, tj. osjetljivi su na najvanije viruse krumpira, pa
treba svake godine saditi novo nabavljeni kvalitetan sadni materijal. U nas jako
proiren kultivar Desiree vrio je osjetljiv na uvijenost lista, a otporniji na Y virus.
Noviji kultivar Ukama osjetljiv je na obje najvanije vrste virusa. Kultivar Igor
naputen je zbog prevelike osjetljivosti na Y virus krumpira. Naprotiv, pri eksten-
zivnom nainu proizvodnje nekih kultivara moe se jo godinu ili dvije godine
gomolje koristiti za ponovnu sadnju. Neki noviji kukivari, primjerice Tomensa,
Rita i Assia, vrlo su otporni na napad oba virusa.
Sreom, postoje kukivari krumpira otporni na pojedine sojeve krumpirove
nematode. Otkriem tog tetnika u Hrvatskoj postalo je prijeko potrebno dosada-
nje kultivare osjetljive na napad ovog tetnika zamijeniti s otpornim kultivarima
(primjerice Adora, Fresco, Sante, Tomensa itd.).
Uzgoj otpornih kultivara jedini je nain suzbijanja krumpirova raka. Zbog
este pojave obine krastavosti krumpira treba naglasiti da ima otpornijih kulti-
vara na tu bolest, npr. Ostara, ali i manje otpornih kultivara.
Neki su kukivari povra jae osjetljivi na herbicide od drugih. Tako su kuki-
vari krumpira Jaerla, Kennebeck, Ostara i neki drugi kukivari kratke vegetacije
jako osjetljivi prema herbicidima na osnovi metribuzina.
Velike su razlike u otpornosti pojedinih kultivara graha prema antraknozi,
visoki kukivari (pritkai) osjetljiviji su prema antraknozi i grahovu iku. Neki su
kukivari graka jako otporni a drugi slabo otporni prema nekoliko najvanijih
bolesti, a slino je s otpornou krastavaca prema pepelnici, kupusa prema ku-
pusnoj nematodi i fuzariumu, dinje prema uvenuu, kelja pupara prema kupu-
snoj kili itd.
Sve to pokazuje da pri izboru kukivara valja imati na umu i mogue razlike u
otpornosti na najee tetoinje u nekom podruju, ali i da onaj tko sjeme ili
sadni materijal stavlja u promet mora te podatke jasno deklarirati.
Suvremena selekcija usmjerena je, osim na udovoljavanje zahtjeva za kvali-
tetom i prirodom, i na veu otpornost na najvanije tetoinje. Pri tome je razvoj
genetiki preinaenih biljaka ubrzao i proirio mogunosti dobivanja otpornijih
kukivara. Tako se u pokusima nalaze kukivari povra koji proizvode toksin bak-
terije Bacillus thuringiensis, koji uzrokuje bolest tetnika, nadalje kukivari otpor-
niji na neke uzronike bolesti ili na herbicide itd. Genetiki preinaeni krumpir
otporan je na napad krumpirove zlatice i viroza, no zbog niza nerijeenih pitanja
u svezi s moguim utjecajem na ovjeka i okoli jo nije doputen u irokoj proi-
zvodnji. Upravo zbog nekih nepotpuno rijeenih ekolokih, donekle i toksikolo-
kih pitanja, genetiki preinaeno povre, za razliku od ratarskih usjeva, vrlo se
malo sije i sadi u svijetu. U Hrvatskoj nije (2003) doputen uzgoj genetiki preina-
enih biljaka u praksi, ukljuujui povre. Stoga i ne piemo opirnije o tim bilj-
kama, iako vjerujemo da e njihov uzgoj prije ili kasnije sasvim promijeniti neke
tehnoloke procese proizvodnje povra.
Utvreno je da mnoge biljne vrste, pa tako i vrste povra, pri napadu tetoi-
nje stvaraju obrambene tvari ("prirodni pesticidi"), koje smanjuju tete. No te tva-
ri mogu biti kodljive ovjeku, pa to katkad ograniava domet selekcije. Upravo
zbog poveanog sadraja kodljivih tvari za ovjeka neki novoselekcionirani ot-
porni kukivari povra nisu mogli biti stavljeni u promet i proizvodnju.
Mehani ke mj er e
Najbolji su primjer uspjenog mehanikog unitavanja tetoinja nekada je-
dini naini suzbijanja korova: okopavanje, kultivacija i plijevljenje. I danas, us-
prkos herbicidima, treba to vie, ovisno o raspoloivoj radnoj snazi, ovim mjera-
ma unitavati korove, to je mogue najee u manjim povrtnjacima. I na veim
povrinama preporuuje se herbicid upotrebljavati samo u redovima biljaka, a
izmeu redova biljaka korove treba unitavati mehanikim mjerama.
Na manjim krumpiri-
tima moe se uinkovito
smanjiti uporaba insekti-
cida povremenim sabira-
njem i unitavanjem pre-
zimjelih kornjaa krumpi-
rove zlatice i lia s odlo-
enim jajnim leglom. Kat-
kada se tim nainom mo-
e potpuno izbjei upora-
ba kemijskih mjera. Naa
su iskustva pokazala da se
za jedan sat mogu skupiti
krumpirove zlatice na
krumpiritu velikom 500
etvornih metara. No tu
mjeru treba u vrijeme po-
jave prezimjelih zlatica
ponavljati najmanje dva
puta tjedno. Kao dopun-
ska mjera moe se primi-
jeniti ukopavanj e koso
poloene folije oko krum-
pirita koja oteava prela-
zak zlatica. U ekolokoj
proi zvodnj i zlatice se
katkada sabiru usisava-
em.
Pri uzgoj u nekih
vrsta povra, npr. rotkvi-
ce, pa i drugih kupusnja-
a, tete od buhaa, kupusne muhe, lisnih ui i nekih drugih tetnika uspjeno se
suzbijaju pokrivanjem mreama, a takvih mrea ima i iz domae proizvodnje.
Zatita od ptica uspjena je mreama neto irih otvora.
Si. 9. Usisava za usisavanje krumpirove zlatice kakav se
primjenjuje u ekolokoj proizvodnji u nekim dravama
SI. 10. Polje zatieno mreom protiv ptica
(snimio M. Maceljski)
Rovac, koji je naroito
tetan u klijalitima i malim
kunim vrtovima, moe se
suzbiti ukopavanjem posu-
dica s vodom ili unitava-
njem u stajnjaku, gdje pre-
ko zime trai toplinu.
Za vrijeme presaiva-
nja vrlo je vano odvajati i
ne saditi sadnice zaraene
bolestima ili slabe i manje
otporne sadnice. irenje
nekih bolesti na pol j u
spreava se i upanjem
zaraenih biljaka. Spaljiva-
nje ostataka biljaka nakon
berbe takoer smanjuje opasnost od nekih tetoinja. Posebice je vano potpu-
no izvaditi iz tla i spaliti ostatke rajica, krastavaca i drugog bilja zaraenog ne-
matodama. Unitavanjem kukuruzinca do 15. svibnja smanjuje se brojnost ku-
kuruznog moljca te time opasnost jaeg napada na paprike ili rajice u tom po-
druju.
SI. 11. Veepolje povra zatieno mreom od napada
kukaca
Fizikal ne mj er e
u ove se mjere ubraja uporaba topline pri termikoj sterilizaciji tla, o emu
piemo u posebnom poglavlju. No, zagrijavanjem ili pothladivanjem (u zamrzi-
vau) moe se suzbiti i grahov iak, pa i neki drugi tetnici. Termikim nainom
mogu se unitavati i korovi, posebice u ekolokoj proizvodnji.
Svjetlo privlai mnoge kukce tetne povru, primjerice leptire sovica. Oni
dolijeu u osvijetljene objekte ili u njihovu blizinu pa tamo odlau jaja, te napad
gusjenica moe biti vrlo jak. Posebnim svjetiljkama privlae se i hvataju takvi
leptiri te se moe prosuditi njihova brojnost i intenzitet budueg napada gusjeni-
ca. No, vanost lovnih svjetiljki naglo opada pronalaskom drugih vizualnih ma-
maca, a posebice olfaktornih mamaca, npr. feromona. *
U zatvorenom prostoru, u nekim sluajevima i pri poljskom uzgoju povra,
moe se pojava nekih tetnika vrlo uspjeno smanjiti s pomou vizualnih ili ol-
faktornih mamaca (atraktanta), a ne samo pratiti njihova pojava.
Najvie rabljeni vizualni mamci jesu raznobojne ljepljive ploe (ili vrpce)
koje se vjeaju unutar staklenika, plastenika ili o biljke. ute ploe privlae ti-
tastog moljca, brojne vrste lisnih ui, neke dvokrilce, kalifornijskog tripsa itd,
SI. 12. Raznobojne ljepljive ploe i trake
Si. 13. Ulov na ljepljivoj ploi {snimio I. Ostoji)
33
no plave ploe jo su privlanije za kalifornijskog tripsa. Vjeanjem velikog
broja ploa moe se brojnost tetnika smanjiti toliko da primjena kemijskih
sredstava nije potrebna. Manji broj vizualnih mamaca rabe se za signalizaciju
prisutnosti i brojnosti nekih tetnika, te utvrivanje potrebe i optimalnog roka
suzbijanja.
Olfaktorni mamci ubrajaju se u skupinu biotehnikih sredstava za zatitu
bilja pa se opisuju u iduem poglavlju.
Bioloke mj ere
Bioloke mjere suzbijanja tetoinja sastoje se od uporabe nekog korisnog
organizma za suzbijanje tetnog organizma (primjer make: mievi). Prirodni ne-
prijatelji tetnika koji se rabe u razliitim oblicima (formulacijama) ubrajaju se u
bioloka sredstva za zatitu bilja.
Treba istaknuti da bioloke mjere imaju osobito velike prednosti pri zatiti
povra tamo gdje primjena kemijskih sredstava za zatitu bilja ima i najvee ne-
dostatke (ostaci u namirnicama, otrovnost i dr.). Te su prednosti napose oite u
zatvorenom prostoru. Stoga se, primjerice u Nizozemskoj, u svim staklenicima
gdje se proizvodi povre, tetnici suzbijaju biolokim mjerama, koje se sve vie
primjenjuju i u drugim dravama Europske unije. U nas su te mjere u poetnoj
fazi. Bioloka zatita u zatienom prostoru zahtijeva potpuno poznavanje svih
tetnika u dotinom objektu, uvjeta o kojima ovisi uspjenost tog naina zatite i
tehnologije postupka. Ukratko, bioloka zatita trai mnogo vee znanj e od
onog koj e je potrebno za uobi aj eni nain zatite.
Za uspjeh biolokog suzbijanja unoenjem prirodnih neprijatelja tetnika
vana je njihova pravovremena primjena, dok su tetnici koji se namjeravaju
suzbiti jo malobrojni. Naime, uspjeh ovisi o omjeru broja prirodnih neprija-
Sl. 14. Boja ovica se hrani lisnom ui SI. 15. Liinka boje ovice prodire lisnu u
telja i tetnika, koji, kada je broj tetnika velik, zahtjeva unos vrlo velikog
broja prirodnih neprijatelja i njihovo viekratno isputanje. Usprkos toga se i
kod takve zakanjele primjene, unato visokih trokova, ne postie uvijek potrebni
uspjeh.
Ako se u nekom stakleniku ili plasteniku eli primijeniti bioloko suzbijanje
tetnika, treba predvidjeti itav sustav mjera. Naime, ne moe se jedan tetnik
suzbijati grabeljivcima ili parazitima, a drugi kemijskim insekticidima, jer bi ovi
potonji sprijeili djelotvornost unijetog korisnog organizma. Pa i izbor fungicida
ovisit e o njihovoj selektivnosti, tj. neopasnosti za unijeti organizam. Stoga odlu-
ka o usmjeravanju na bioloke mjere suzbijanja tetnika u zatvorenom prostoru
zahtijeva sagledavanje svih problema i istovremeno predvidanje rjeavanja tih
problema na nain koji ne ugroava bioloke mjere.
SI. 16. Parazitska osica odlae jaje u lisnu
u (prema "Bayer")
Si. 17. Paraziti oko mrtve gusjenice lisne
sovice (snimio M. Maceljski)
Za bioloko suzbijanje tetnika upotrebljavaju se njihovi prirodni neprijatelji:
uzronici bolesti tetnika, grabeljivci i paraziti o kojima se pie u iduem poglav-
lju u potpoglavlju o biolokim sredstvima za zatitu bilja.
Vrlo je vano istaknuti da su brojni prirodni neprijatelji prikladni za bioloko
suzbijanje prirodno prisutni svuda gdje se uzgaja povre. Dakle, nalaze se i u
zatvorenom prostoru i na polju svuda gdje ima njihovih domaina - tetnika
povra. Njihova pojava ograniava brojnost mnogih tetnika, pa je vrlo povoljna
za uzgajae povra. Stoga se ni kako ne smi j e pretj eranom ili nestrunom
pri mj enom insekticida i drugih, za ove pri rodne neprijatelje tetnih sred-
stava, umanj i ti nj i hova broj nost. Dapae, katkada e njihova prisutnost ui-
niti nepotrebnim primjenu insekticida. Primjerice, ako na jednu boju ovicu ili
liinku zlatooke otpada manje od 50-100 lisnih ui (ovisi o kulturi, vrsti tetnika
i neprijatelja itd.) vrlo je vjerojatno da do teta od ui nee ni doi jer e biti
unitene od neprijatelja. Naprotiv, ako bi se upotrijebio insekticid, ubili bi se
osim lisnih ui i ti grabeljivci, pa bi se novodoletjele ui mogle brzo prenamno-
iti. Osim odustajanjem od primjene insekticida, mogu se prirodni neprijatelji
sauvati izborom selektivnih insekticida, dakle takvih koji ne tete prirodnim
SI. 18. Krumpirova zlatica oboljela od
mikoze (snimio M. Maceljski)
neprijateljima, podeavanjem roka pri-
mjene izvan termina masovne pojave
neprijatelja i nekim drugim mjerama. O
tome opirnije u poglavlju o insektici-
dima.
Sauvanje pri rodni h neprijate-
lja vrl o je vaan nai n bi ol okog su-
zbi j anj a tetnika (konzervativna bi-
oloka metoda).
Pri poljskom uzgoju povra susre-
u se i druge vrste prirodnih neprijate-
lja tetnika, poput ptica, jeeva, krtica
itd. Te se ivotinje hrane kukcima, pa
tako i tetnicima, te mogu katkad jako smanjiti njihovu brojnost. Vee grabe-
ljive ptice jako smanjuju brojnost poljskih glodavaca ako njihovom zadravanju
i gnijedenju pogoduje drvee uz rub polja. Posebice se ne smiju unitavati
krtice jer se hrane brojnim tetnicima u tlu; valja samo prijeiti da naprave
veu tetu.
Sterilizacija tla
ubraja se dijelom u fizikalne a dijelom u kemijske mjere. Radi velike vanosti
pri uzgoju povra obraduje se kao posebna mjera zatite povra. Naime, u zatvo-
renom prostoru vrlo se esto ponavlja uzgoj iste ili srodne vrste biljaka, pa se
brzo nagomilavaju neki tetoinje, a njihovo suzbijanje zahtijeva primjenu radi-
kalne mjere kao to je sterilizacija tla. No, esto je ta mjera potrebna i na polju, pri
poljskom uzgoju povra.
tetoinje povra, dakle tetnike, uzronike bolesti i korove, koji ive ili se
nalaze u tlu, mogu se, kada se prenamnoe, suzbiti na dva naina:
- termikom (toplinskom) sterilizacijom tla (fizikalna mjera) ili
- kemijskom sterilizacijom tla.
Termika sterilizacija tla
Termika sterilizacija koristi zagrijavanje na visoku temperaturu koja ubija
sve organizme, pa i tetoinje u tlu. Prednost te mjere jest u sveobuhvatnoj
uinkovitosti i u tome to se odmah nakon provedbe moe obaviti sjetva ili
sadnja povra. Meutim i najmanja greka pri provedbi (nepotpuno zahvaanje
povrine, nedovoljna temperatura ili ekspozicija) moe itav postupak uiniti
SI. 19. Brane za uvoenje pregrijane pare
u tlo
uzaludnim, ak i tetnim, jer se preiv-
jeli organizmi u tretiranom tlu bre ra-
zvijaju. Nedostatak je i u oslobaanju
nekih oblika duika koji mogu otetiti
npr. salatu.
to je tlo manje vlano bre, se za-
grije i tako se tedi energija. Zbog ute-
de energije, a osobito zato to je ljeti sta-
klenik prazan, postupak se provodi za
najtoplijega godinjeg doba.
Za postizavanje pune uinkovitosti
sterilizacije potrebno je tlo zagrijati na
95 C i na toj temperaturi ostaviti 5 mi-
nuta.
Obino se tlo zagrijava vodenom parom iako postoje i drugi naini koji se
malo koriste.
Mala koliina zemlje moe se sterilizirati u pei ako se rasprostre na gustu
mreu smjetenu iznad kotla s vodom. Ovaj se nain koristi za sterilizaciju tla za
proizvodnju rasada u manjim objektima.
Za vee povrine koriste se metode kojima se ne pokree zemlja, nego se u
zemlju uvodi pregrijana vodena para razliitim napravama, npr. proupljenim
branama utisnutim u tlo. Mogue je paru uvoditi ispod folije kojoj su stranice
ukopane u zemlju. Tlo treba zagrijati na potrebnu temperaturu po mogunosti
do 40 cm dubine, a najmanje do 30 cm dubine. Potrebno je stalno nadzirati
temperaturu koja se postie, te na 95 C ostaviti tlo najmanje pet minuta. U na-
im smo istraivanjima utvrdili da se tlo u koje je utisnuta brana zagrije na po-
trebnu temperaturu tek nakon 10-15 minuta, a zagrijavanje tla pokrivenog foli-
jom moe potrajati 4-5 i
vie sati prije nego to
se dosegne 95 C. Za za-
grij avanj e j ednog e-
tvornog metra obino je
potrebno oko 50 kg
pregrijane pare.
Za postizavanje pu-
nog uinka parnog ko-
tla potrebno je strogo
pridravati se svih
uputa o rukovanj u i
odravanju, a naroito
o kori tenj u vode
omekane posebni m
postupkom.
SI. 20. Termika sterilizacija tla u stakleniku
Primjeri planiranja uinka i kapaciteta parnog kotla:
1. Para se uvodi u tlo izmjenino s pomou dvije proupljene brane, svaka povrine
od 1,5 m^. Potrebna temperatura od 95 C postie se za 14 minuta. Znai da je u jednom
satu moe sterilizirati 4,5 m^ (14 + 5 minuta ekspozicija + 1 minuta za premjetanje dovo-
da). Parni kotao treba imati kapacitet oko 250 kg pare/sat.
2. Para se uvodi pod foliju povrine 50 m^. Temperatura od 95 C postie se za 230
minuta. Budui da se za to vrijeme pripremi i druga folija, pod koju se nakon ekspozicije
od 5-10 minuta pod prvom folijom, premjeta dovod pare bez gubitka vremena, povrina
od 50 m^ sterilizira se za 4 sata (12,5 mVsat). Potrebni kapacitet parnog kotla jest oko 650
kg/sat.
Solarizacija tla
Metoda solarizacije tla temelji se na koritenju suneve topline kao letalnog
agensa za suzbijanje nametnika u tlu. To je jedna od alternativnih nekemijskih
metoda sterilizacije tla. Prvi podaci o njoj potjeu jo iz 1939. godine, kad je Glo-
sshevoy istraivao njezin utjecaj na patogene gljivice u tlu. Opsena istraivanja o
utjecaju solarizacije na patogene organizme u tlu obavljao je Katan u Izraelu od
1976. g., a potom slijede brojna istraivanja irom svijeta pa i u Hrvatskoj.
Metoda solarizacije provodi se pokrivanjem tla transparentnim PE i PVC foli-
jama tijekom 1-2 mjeseca u najtoplijem razdoblju godine (ljeti). Preporuuje se
to tanja folija (0,015-0,050 mm) jer bolje provodi toplinu te osigurava jae zagri-
javanje tla.
Prije pokrivanja folijom tlo treba adekvatno pripremiti (usitniti) i odravati
vlanim (oko 60 % rel. vlanosti), jer je
kroz fino obraeno i vlano tlo laka di-
fuzija topline.
Pod folijom, na 10 cm dubini tla,
moe se postii za 10-20 C via tempe-
ratura nego na nepokrivenom tlu. Na
dubinama tla ispod 20 cm razlike u tem-
peraturi manje su, ali uvijek za nekoli-
ko stupnjeva vie pod folijom.
Brojna istraivanja pokazala su da
se solarizacijom tla, osobito u toplim kli-
matima kao i u zatienim prostorima,
mogu postii maksimalne temperature
koje su letalne za nametnike u tlu. Me-
utim, i uz nie temperature tla, postig-
nute solarizacijom, ali uz produenu ek-
spoziciju koju osigurava tanka prozirna
folija, mogu se uinkovito suzbiti namet-
nici u tlu. Npr. patogene gljivice: Verti-
Sl. 21. Nakon primjene solarizacije - dio cillium dahliae, Pythium ultimum, Thi-
povrine bez korova (snimio D. Berti) elaviopsis basicola uginu ako su izloe-
ne temperaturi od 37 C tijekom 18-33 dana ili temperaturi od 50 C tijekom 23-68
dana, a Amillaria mellea ako je 4-7 sati izloena temperaturi od 41 C.
Ovom metodom uspjeno se suzbijaju gljivice: Verticillium dahliae, V. albo-
atrum, Rhizoctonia solani, Pyrenochaeta terrestris, P. lycopersici, Fusarium ox-
ysporum, Plasmodium brassicae i dr.
Solarizacija tla uinkovita je i u suzbijanju korovnih vrsta ovih rodova: Ama-
ranthus, Anagallis, Avena, Capsella, Cbenopodium, Convolvulus, Cynodon, Di-
gitaria, Fumaria, Lactuca, Lamium, Molucella, Imontia, Notobasis, Pbalaris,
Poa, Portulaca, Solanum, Sorghum, Stellaria, Xantbium, Mercurialisi dr. Uin-
kovitost suzbijanja korova, u svijetu i u Hrvatskoj, kretala se od 76-98 %.
Visoku uinkovitost
solarizacija tla pokazala je
i u suzbijanju biljnoparazit-
skih nematoda u svijetu i
u Hrvatskoj. Tijekom vie-
godi nj i h istraivanj a
(1991.-1998.) u Hrvatskoj je
zabiljeeno znatno smanje-
nje populacije biljnopara-
zitskih nematoda, 97-100 %
na otvorenom te 89-100 %
u zatienim prostorima.
Prema dosadanj im
spoznajama u svijetu i u
Hrvatskoj, solarizacija tla
jednostavna je i uinkovita
metoda suzbijanja: nematoda, korova i patogenih gljivica u tlu, ekonomski je
isplativa i nije opasna za okoli.
Stoga solarizaciju tla treba obavezatno primijeniti u toplim klimatskim po-
drujima, i na otvorenom i u zatienim prostorima i to u kombinaciji s jednom ili
vie metoda suzbijanja, jer se samo na taj nain mogu uspjeno suzbiti nametnici
u tlu koji ugroavaju proizvodnju i prinose povra.
Kemi j ska sterilizacija tla (fumi gaci j a)
Uinkovito suzbijanje patogena u tlu provodi se kemijskom sterilizacijom
tla. U Hrvatskoj e se za tu namjenu moi rabiti dva fumiganta, kojima su aktivne
tvari dazomet i metam. Metam uskoro treba dobiti dozvolu i u nas.
Basamid granulat (dazomet) jest nematocid, insekticid, fungicid i herbicid, a
primjenjuje se u dozi 40-60 g/m^ ili 200-500 g/m^. Inkorporira se u tlo (ureajima
za aplikaciju) na 20-25 cm dubine, a ako je potrebna dublja inkorporacija za sva-
kih daljnjih 10 cm doza se povea za 15-20 g/m^.
Prije primjene dazometa (jedan do dva tjedna) tlo treba dobro pripremiti tj.
usitniti i odravati vlanim (do vodenog kapaciteta od oko 50 %). Neposredno
SI. 22. Primjena solarizacije tla u stakleniku
(snimila Lj. Otrec)
prije i poslije primjene ne smije se rasipati stajski gnoj, treset, vapno i duina
gnojiva.
Tretiranje Basamid granulatom provodi se najmanje 45 dana prije sjetve ili
sadnje, a temperatura tla na 10 cm dubine ne smije biti nia od 8 C. Najbolji
uinak postie se pri temperaturi od 12-15 C (npr. u kasno ljeto ili jesen). Ako je
temperatura ispod 6 C, plin zaostaje u dubljim slojevima tla, pa moe izazvati
oteenja biljaka, kasnije uvrtenih u plodored. Ako su temperature previsoke,
plin prebrzo izlazi iz tla i ne daje optimalni uinak.
Djelotvornost dazo-
meta poboljava se ako se
tlo nakon inkorporacije za-
lije s 5 do 10 1 vode/m^
(ovisno o tipu tla) ili se tlo
prekrije plastinom folijom
da bi se sprijeilo prebrzo
izlaenje plina iz tla.
Pri optimalnim ekolo-
kim uvjetima treba proi
najmanje 5-7 dana od po-
etka primjene dazometa
do skidanja folije, a potom
se tlo radi provjetravanja
rahli do dubine inkorpora-
cije.
Budui da je Basamid
granulat fitotoksian, biljke
se ne smiju saditi i sijati prije nego to plin potpuno iezne iz da. Koje razdoblje
treba proi od primjene ovog fumiganta do sadnje ili sjetve ovisi o temperaturi,
vlazi i tipu tia te o trenutku inkorporacije. Za normalno rastresito do srednje vla-
nosti preporuuju se sljedei rokovi sjetve:
Prisutnost plina u du
moe se utvrditi s pomou
testa klijavosti (cresse-test)
sjemena Lepidium sativum
ili sjemena salate. Test se
provodi tako da se fumigi-
rano tlo stavi u staklenu
posudu od 11, a radi kon-
trole druga se posuda na-
puni netretiranim tlom. Sje-
menke L. sativum ili salate nalijepe se na vlanu vatu koja se stavi iznad da, a
posuda se potom hermetiki zatvori i dri na 20 C temperature. Ako za 48 sati
sjeme normalno proklije, znai da u tlu vie nema plina i da se moe sijati i saditi
na tretirano do. Ako ima ostataka plina u tlu, sjeme nee nicati ili e nicanje biti
Si. 23. Ureaj za primjenu Basamid granulata
Temp, tla na 10 cm dubine Vrijeme nove sjetve
via od 18 C 10-12 dana
15-18 C 12-18 dana
12-15 C 18-25 dana
8-12 C 25-35 dana
6-8 C 30-40 dana
SI. 24. Pumigacija tla uz HNK u Zagrebu
(snimila Lj. Otrec)
usporeno, a klice deformi-
rane. U tom sluaju treba
ponoviti prozraivanje tla i
cress-test.
Fumigacija Basamid
granulatom ima i neke ne-
dostatke. Budui da je fito-
toksian, mora se primije-
niti nekoliko tjedana prije
sadnje ili sjetve. Nadalje,
smanjena je njegova uin-
kovitost u tlu koje sadri
organske tvari, glinene e-
stice, ali i u presuhom ili
prevlanom tlu. Primjena
fumiganata trai gotovo
savrenu pripremu tla (fi-
nu strukturu) te najpovolj-
niju vlanost i temperatu-
ru. Ako se fumigacija ne
obavi ispravno, u plodina-
ma se mogu nai znatne
koliine rezidua tog pri-
pravka.
Unato navedeni
nedostacima, koji se mogu
izbjei pravilnom primje-
nom, dazometom se uin-
kovito suzbijaju patogeni u
tlu staklenika, plastenika,
na otvorenom, na povrinama za proizvodnju povra i cvijea, u rasadnicima
povra i duhana te u vonim, loznim i umskim rasadnicima.
Pri radu s dazometom strogo se treba pridravati uputa proizvoaa o pri-
mjeni i o mjerama zatite pri radu. Treba izbjegavati dulji kontakt koe i sluzoko-
e oiju s pripravkom. Ako dode do nagrizanja koe, treba je isprati vodom i
sapunom. Prije, za vrijeme i nakon rada zabranjeno je uzimanje alkohola. Pri
radu obvezatno treba koristiti zatitnu odjeu i obuu. Nakon provedene aplika-
cije ne smije se ulaziti u zatiene prostore (staklenike) bez zatitne opreme.
Za suzbijanje nematoda i ostalih nametnika u tlu uinkovit je i tekui fumi-
gant, kojemu je djelotvorna tvar metam. Taj zemljini fumigant namijenjen je za
sterilizaciju tla te osim nematocidnog ima jo fungicidno i herbicidno djelovanje.
Pokazuje visoku uinkovitost u suzbijanju ovih rodova nematoda: Ditylenchus,
Globodera, Heterodera, Meloidogyne, Paratylenchus, Pratylenchus, Rotylenchus,
Trichodorus i dr.
SI. 25. Traktorski injektor za primjenu metama
Metam se primjenjuje 2-4 tjedna prije sjetve odnosno sadnje pri 8-28 C tem-
perature (optimalna temperatura oko 18C) u dozi od 1000 l/ha na lakim tlima,
a u dozi od 1500 l/ha na teim tlima.
Taj fumigant moe se primijeniti bez vode ureajima za fumigaciju unaa-
njem na 15-30 cm dubine ili mijeanjem s vodom u koliini 400-600 l/ha. Postoje
razliite metode primjene metama. Postoji traktorski injektor prilagoen za su-
zbijanje nematoda, ali i patogennih gljivica na veim povrinama. Njime se unosi
fumigant na 20-30 cm dubine.
Na manjim povrina-
ma mogu se koristiti injek-
tori za utrcavanje fumiga-
nata u tlo.
Jedan od naina pri-
mjene jest i navodnjavanje
sustavom za navodnjava-
nje.
Budui da je metam
topiv u vodi, njime se mo-
e prskati povrina tla u
koje potom prodire. Takav
nain primjene pogodan je
za poljoprivredne proizvo-
ae koji imaju manje pov-
rine i osnovnu opremu za
prskanje.
Nakon aplikacije tlo se prekriva plastinom folijom, a poslije 6-10 dana otkri-
va se i provjetrava. Najmanje 4 tjedna traje provjetravanje ako je temperatura tla
via od 15 C.
U jednoj godini taj se fumigant na istoj povrini moe primijeniti samo jednom.
Moe biti fitotoksian za gajene biljke ako se poslije primjene plin zadri u
tlu pa je stoga potebno prije sjetve odnosno sadnje obaviti testiranje na fitotoksi-
nost (cress-test).
Karenca za sadnju povra jest 45 dana, a radna karenca najmanje 7 dana, za
koje je vrijeme zabranjen pristup ljudima na tretirane povrine.
Si. 26. Unaanje nematocida u tlo injektorom
(snimio Z. Koruni)
Kemijske mj ere
Usprkos svim navedenim mogunostima zatite povra od tetnika, uzroni-
ka bolesti i korova, kemijske mjere danas se ipak najee provode u praksi.
Kemijske mjere zatite sastoje se u primjeni kemijskih sredstava za zatitu bilja.
SI. 27. Prskanje krumpirita (snimio M. Maceljski)
esto nazivanih i pesticidima. Sredstva za zatitu bilja sadre odredeni postotalc
djelatne tvari nekog kemijskog spoja, koja zajedno s vie drugih sastojaka ini
formulaciju pripravka (preparata) namijenjena zatiti biljke od tetoinja. Na osnovi
jedne djelatne tvari u prometu se moe nalaziti vei broj pripravaka. Primjerice na
osnovi alfacipermetrina pripravci su Fastac 10 SC, Direkt 10 SC i Direkt 10 EC.
Primjenom sredstava
za zatitu bilja esto se e-
le sprijeiti daljnje tete od
tetnika koji su u veoj mje-
ri napali povre ili dalje i-
renje bolesti koja se poja-
vila na povru. To je kura-
tivni nain zatite. I primje-
na herbicida radi unitava-
nja postojeih korova ubra-
ja se u kurativu.
Naprotiv, katkad se
sredstva za zatitu bilja pri-
mjenjuju preventivno. Su-
zbijanje tetnika u tlu ili primjena herbicida prije sadnje ili sjetve povra, odnosno
prije nicanja korova, preventivna je mjera. Posebice se klasini preventivni ili
protektivni fungicidi (bakar, ditiokarbamati itd.) primjenjuju preventivno protiv
uzronika bolesti.
U zatiti povra preventivne su mjere mnogo vanije od kurativnih jer one
sprjeavaju poetna oteenja, koja mogu onemoguiti stavljanje u promet proi-
zvoda. Trinu vrijednost nemaju nagriene glave kupusa, glave s kvricama resi-
ara ili takve u kojima se izmeu lia nalaze makar samo tragovi izmeta tetnika.
Prednost je kemijskih mjera zatite u tome to danas postoje sredstva kojima
se mogu suzbiti gotovo svi tetnici, uzronici bolesti i korovi u povru. Tek iznim-
no postoji po neki tetnik, uzronik bolesti ili vrsta korova koji se teko ili nedo-
voljno suzbijaju kemijskim sredstvima. Nadalje, kemijskim mjerama postie se
brzi rezultat, a za suzbijanje veine tetoinja moemo primijeniti iste aparate
(npr. prskalice). Usprkos porasta cijena kemijskih sredstava ipak se pri opravda-
noj primjeni postie mnogo vea korist od njezinih trokova, pa je rentabilnost
kemijskih mjera najee visoka. Pri predvidanju rentabilnosti kemijskih mjera
treba obvezatno u obzir uzeti i ekoloku tetu te primijeniti formulu:
faktor rentabilnosti = vrijednost sprijeenog gubitka
troak mjere + ekoloka teta
ekoloka teta = (troak mjere x ekoloki faktor) - troak mjere
Na temelju sadanjih spoznaja procjenjuje se da je prosjena ekoloka teta
primjene kemijskih sredstava za zatitu povra izmeu 30 i 80 % trokova mjere,
pa bi ekoloki faktor u spomenutoj formuli bio 1,3 -1,8.
Stoga takvu mjeru ne treba primijeniti.
No, toksikoloki, posebice ekotoksikoloki, a zatim i ekonomsl d ra-
zlozi, pokazuj u da j e pri j eko potrebno pri mj enu kemi j ski h mj era zatite
racionalizirati ukl apanj em u integriranu zatitu povra. Pridravanjem
naela integrirane zatite smanj i t e se potronj a kemi j ski h sredstava na
naj nuni j u mj eru, smanj i t e se opasnost za ovjeka i korisne organi-
zme, posebice za okoli, a poveat e se profltabilnost proi zvodnj e. Sred-
stva za zatitu bi l j a moraj u se pri mi j eni ti kada se oci j eni da je to pri j eko
potrebno, a pri mj enu treba provesti struno na nai n naveden u uputa-
ma koj e se dobi j u pri nabavi sredstva. Za takvu strunu primjenu potrebno je
dosta znanja, pa tome posveujemo idua tri poglavlja.
Upozoravamo i na dobre mogunosti postupnog uvoenja i irenja ekoloke
proizvodnje povra u Hrvatskoj na nain opisan u posebnom poglavlju.
Primjer: Pri nekoj primjeni insekticida u zatiti kupusnjaa oekuje se sprije-
iti gubitak od 1000 kuna uz trokove mjere od 650 kuna. No primjena insektici-
da u tom sluaju uzrokuje ekoloku tetu koju procjenjujemo na 60 % trokova
mjera pa je ekoloki faktor 1,6. Kad se ekoloka teta ne bi uzela u obzir ova bi se
mjera isplatila;
m. SREDSTVA ZA ZATITU BILJA
- opi dio (fitofarmacija)
Uvod
Sredstva za zatitu bilja esto se poistovjeuju s pesticidima.
Pesticidi su sredstva za suzbijanje tetoinja i nametnika koja izravno ili ne-
izravno ugroavaju ovjeka. Pojam pesticidi najiri je pojam koji obuhvaa sve
oblike pripravaka, ive agense i druga pomagala koji se primjenjuju za suzbijanje
ne samo biljnih nego i drugih tetoinja i nametnika.
Pesticidi se dijele na sredstva za zatitu bilja, agense za bi ol oko suzbi-
j anj e (makrobioloki agensi) i biocide (komunal na higijena). Spomenuti
agensi u novije su vrijeme izdvojeni iz sredstava za zatitu bilja.
Osnovni kriteriji za podjelu pesticida u sredstva za zatitu bilja i biocide jest
njihova namjena (svrha primjene) te mjesto primjene. Pesticidi koji se primjenju-
ju (izravno ili neizravno) na biljke radi zatite od tetoinja ubrajaju se u sredstva
za zatitu bilja. U sredstva za zatitu bilja ubrajaju se svi herbicidi, bez obzira na
mjesto primjene. Feromoni i drugi atraktanti sredstva su za zatitu bilja ako se
primjenjuju za hvatanje tetnika bilja, a biocidi su ako se primjenjuju za ulov na-
metnika ovjeka ili domaih ivotinja. Pesticidi kojima se tretira prazan prostor
sredstva su za zatitu bilja ako je namjena postupka suzbijanje tetnika bilja i
biljnih proizvoda koji e biti unijeti u te prostore, a inae su biocidi. Procjenjuje se
da glodavci (takori, mievi) znatno vee tete nanose ugroavanjem zdravlja ov-
jeka, oneiavanjem proizvoda i prenoenjem uzronika bolesti nego unitava-
njem biljnih proizvoda pa odredbe EU rodenticide svrstavaju u biocide, osim onih
namijenjenih za suzbijanje poljskih glodavaca.
Podjela sredstava za zatitu bi l j a
Sredstva za zatitu bi l j a imaju status propisan i reguliran Direktivom EU
91/414 i brojnim dopunskim dokumentima EU, te hrvatskim Zakonom o zatiti
bilja i prateim propisima. Prema postojeem Zakonu o zatiti bilja "Sredstva za
zatitu bilja su pripravci, isti oblici djelatnih tvari ili tvari koje pospjeuju njihovo
djelovanje, stavljeni u oblik u kojoj su uporabljivi za krajnje korisnike, a slue za
zatitu bilja i biljnih proizvoda od tetoinja bilja ili utjeu na ivotne procese
biljaka na nain drugaiji od hraniva".
Sredstva za zatitu bilja moemo podijeliti prema razliitim kriterijima. Dva
mogua kriterija podjele jesu namjena, i to ili u odnosu na sredinu u kojoj se
primjenjuju (npr. u integriranoj zatiti) ili u odnosu na vrstu tetoinja koja se
suzbija (npr. insekticidi), a trei je kriterij podjele prema podrijetlu i nainu pri-
mjene sredstava (npr. kemijska).
SI. 28. Shema podjele pesticide (prema Maceljski)
Podjela prema sredini u kojoj se primjenjuje vana je zbog mogunosti razli-
itog postupka pri registraciji sredstava.
Osnovno polazite ove podjele jest stajalite da svi pesticidi, a posebice sva
sredstva za zatitu bi l j a, mor aj u i mati dozvol u za pr omet i pri mj enu, da
moraju biti registrirani i pod nadzorom. Dozvolu izdaje Ministarstvo poljoprivre-
de i umarstva (MP) postupkom propisanim Zakonom o zatiti bilja. Da je regi-
stracija prijeko potrebna pokazuje injenica da su mnogi pesticidi, pa i oni pri-
rodnog podrijetla, potencijalno opasni, ne samo zbog mogue otrovosti, nego i
zbog mogue ekoloke neprihvatljivosti i moguih teta za gospodarstvo neke
zemlje. Registrirati se mogu samo uinkovita sredstva.
Dozvolu za primjenu svih sredstava za zatitu bilja izdaje MP na temelju
prijedloga Komisije za zatitu bilja tog ministarstva. Komisija daje prijedlog
na osnovi rezultata istraivanja ovlatene ustanove, rjeenja Ministarstva zdrav-
stva o svrstavanju sredstva u skupine otrova i vodopravne suglasnosti. Novi
Zakon o zatiti bilja predvia mogunost izdavanja dozvola i bez posebnog is-
traivanja.
Sredstva za zatitu bi l j a primjenjuju se u poljoprivredne i u nepoljopriv-
redne svrhe.
Sredstva za zatitu bi l j a koj a se pri mj enj uj u u pol j opri vredi , nazvana i
poljoprivrednim pesticidima, ubrajaju se u agrokemikalije.
Zbog mogunosti propisivanja drukijeg postupka izdavanja dozvole, ovi-
sno o namjeni sredstava, treba unutar sredstava za zatitu bilja koja se primjenjuju
u poljoprivredi razlikovati ove skupine:
a. Konvenci onal na sredstva, u koja se ubrajaju sva sredstva koja odgova-
raju zakonskoj definiciji, iz kojih se neka izdvajaju za primjenu i u posebne svrhe.
b. Sredstva za mal e namj ene (minor uses) i bi tne namj ene (essential uses)
trebaju zadovoljiti potrebe za koje proizvoa sredstva nije zatraio dozvolu zbog
pomanjkanja ekonomskog interesa.
c. Sredstva prikladna za integriranu zatitu bi l j a (IZB) i njihovu zelenu i
utu listu trebalo bi odobravati MP na poticaj udruga IZB i na prijedlog Komisije
za zatitu bilja (vidjeti VI. pogl.).
d. Sredstva za zatitu bUja u ekolokoj proi zvodnj i (vidjeti VI. pogl.).
e. Bioloka sredstva, koja se dijele na botanika i mikrobioloka sredstva
(ukljuivi derivate) koja su po formulaciji i nainu primjene slina kemijskim
sredstvima i openito podlijeu slinom postupku kao kemijska sredstva, te agense
za bioloko suzbijanje (makrobioloke agense - kukce, grinje i sline prirodne
neprijatelje), koje u ovoj knjizi neemo izdvajati iz sredstava za zatitu bilja. Neki
izvori botanika sredstva svrstavaju u kemijska sredstva prirodnog podrijetla.
f. Biotehnika sredstva dijele se na sredstva koja su po formulaciji i primje-
ni slina kemijskim sredstvima (npr. regulatori razvoja) i koja podlijeu istom
postupku registracije kao kemijska sredstva, te na sredstva poput feromona i dru-
gih atraktanta. U EU feromoni podlijeu provjeri djelotvornosti da bi se zatitio
korisnik, a u Hrvatskoj bi MP (na prijedlog Komisije za zatitu bilja) do donoe-
nja novih propisa trebalo dozvoljavati i registrirati uvoz i promet bez provjera ako
ih proizvodi afirmirani proizvoa.
g. Sredstva koja se smiju primjenjivati u zatiti bilja u kuanstvima i na
okunici (ta skupina postoji u nekim dravama EU, a u nas jo nije ozakonjena),
za koja je glavni kriterij smanjena opasnost od ugroavanja zdravlja nedovoljno
upuenih osoba i sprjeavanje opasnih oneienja namirnica (ta bi sredstva na
zahtjev imatelja dozvole utvrivalo Ministarstvo zdravstva).
h. Sredstva koja utjeu na ivotne procese biljaka na nain drukiji od hrani-
va ukratko nazivamo sredstvima za jaanje (njegu) biljaka. Ona se Zakonom o
zatiti bilja dre sredstvima za zatitu bilja, no trebalo bi propisati postupak njiho-
ve registracije, a MP trebalo bi objavljivati liste tih proizvoda.
i. Sredstva za zatitu ukrasnog bilja, koja se esto primjenjuju na slian
nain kao sredstva za zatitu povra (npr. u zatvorenom prostoru), no ne smiju se
s njima poistovjetiti jer kad nemaju propisanu tolerancu, pa niti karencu, nikako
se ne smiju primijeniti u zatiti povra (namirnica!).
U nas nije reguliran status kuni h pri pravaka vlastite proi zvodnj e, ka-
kve pojedinci sami pripremaju (i preporuuju takvu pripremu). Zbog opasnosti
za zdravlje osoba koje pripremaju takva sredstva, u Njemakoj je od 1998. g.
njihova proizvodnja ograniena listom pripravaka izrada kojih je (kao manje
opasnih) dozvoljena u vlastitoj radinosti. Primjerice, proizvodnja kunog niko-
tinskog pripravka iz opuaka cigareta nije dozvoljena upravo zbog opasnosti
takva pripravka. Bit e potrebno regulirati i status tih pripravaka u nas jer se
primjenjuju u povru; neke su takve preporuke beskorisne, a neke mogu biti
ak i opasne.
Ista sredstva mogu se ubrojiti u vie skupina. Tako se, primjerice, sredstva na
osnovi Bacillus thuringiensis kao bioloka sredstva ubrajaju i u sredstva priklad-
na za integriranu zatitu bilja, za ekoloku proizvodnju, pa i za primjenu u kuan-
stvima i na okunicama. Ima i sredstva koja neki izvori podataka uvrtavaju u
jednu skupinu, a drugi izvori u drugu skupinu.
Unato toj najnovijoj podjeli, mi emo se u ovoj knj i zi pridravati uvri-
jeene podj el e sredstava za zatitu bi l j a prema podri j etl u proi zvoda na
kemijska, bi otehni ka i bioloka sredstva i podj el e prema vrsti tetoi-
nj a koj u suzbi j aj u na zoocide, fungicide i herbicide.
U iduem dijelu ovog poglavlja najvie e se govoriti o kemijskim sredstvima
za zatitu bilja jer se ta sredstva izrazito najvie (vie od 95 %) primjenjuju u naoj
praksi (a i u drugim dravama). No gotovo sve postavke i pravila koja se navode
za kemijska sredstva, vrijede i za mnoga bioloka i biotehnika sredstva za zatitu
bilja koja u promet dolaze u obliku pripravaka slinih kemijskim sredstvima za
zatitu bilja pa se i primjenjuju na jednaki nain.
Kemijska sredstva za zatitu bi l j a
Kemijska (i neka bioloka, biotehnika) sredstva za zatitu bilja posebno su
formulirani kemijski spojevi koji slue za zatitu bilja od tetoinja (tetnika, uzro-
nika bolesti i korova). Sredstva za zatitu bilja sadre uz djelatnu (aktivnu, djelo-
tvornu) tvar (supstanciju) i druge potrebne dodatke (otapalo, razrediva, emul-
gator, okvaiva i dr.).
Prema namjeni (vrsti tetoinje koju suzbija) razlikuju se:
insekticidi - sredstva za suzbijanje kukaca (insekata),
akaricidi - sredstva za suzbijanje grinja.
nematocidi - sredstva za suzbijanje nematoda,
limacidi - sredstva za suzbijanje pueva,
rodenticidi - sredstva za suzbijanje glodavaca,
fungicidi - sredstva za suzbijanje uzronika bolesti i
herbicidi - sredstva za suzbijanje korova.
Insekticide, akaricide, nematocide, limacide i rodenticide nazivamo zajedniki
zoocidima.
Sredstva za zatitu bilja obino djeluju samo na odredene skupine nametni-
ka. Insekticidi ne djeluju na uzronike bolesti, niti fungicidi na kukce itd., iako
ima i iznimaka. Primjerice, neki insekticidi djeluju na grinje pa se nazivaju insek-
toakaricidima, a sredstva za kemijsku sterilizaciju tla suzbijaju kukce, nematode,
najvei dio uzronika bolesti i korove. No, osim pune uinkovitosti, mnoga sred-
stva mogu imati i popratna ili sporedna djelovanja npr. neki fungicidi djelomino
smanjuju brojnost grinja, no mogu i pojaati njihovu pojavu.
Oblik (formulacija) sredstava
Sredstva za zatitu bilja dolaze u promet kao posebno formulirani pripravci
(preparati), koji osim djelatne tvari sadre i niz drugih dodataka. Razliite tvorni-
ce pod razliitim imenima proizvode razne pripravke, koji katkada sadre istu
koncentraciju iste djelatne tvari. Generinim sredstvima nazivamo sredstva koja
su provjereno istovjetna prvotnim sredstvima koja, nakon isteka patentne zatite,
proizvodi drugi, a ne prvotni proizvoa. Prisutnost generika na tritu trebalo bi
uzrokovati snienje cijena tih sredstava. Na osnovi iste djelatne tvari moe postojati
desetak i vie pripravaka. Pripravci iste djelatne tvari mogu se meusobno razli-
kovati, osim prema proizvoau i postotku djelatne tvari, jo i oblikom, odnosno
prema formulaciji u kojoj dolaze u promet.
Prema nainu primjene sredstava razlikuju se formulacije koja se primjenjuju
u tekuem obliku (prskanjem, rasprivanjem, zalijevanjem) ili u krutom obliku
(zapraivanjem, rasipavanjem granula).
Formulacije za primjenu u tekuem obl i ku jesu:
- tekua sredstva (koncentrati) za emulziju (oznaka EC ili E) koja s vodom
daju bijelu emulziju,
- tekua koncentrirana emulzija u vodi (oznaka EW),
- tekua sredstva (koncentrati) za otopinu (oznaka SL) koja s vodom daju
obojenu otopinu (nije doputena bezbojna otopina),
- tekua sredstva u obliku koncentrirane suspenzije (oznaka SC, FL ili KS)
koja s vodom daju suspenziju,
- praiva za suspenziju ili moiva praiva (oznaka WP ili S) koja s vodom daju
suspenziju,
- praiva za otopinu ili topiva praiva (oznaka SP) koja s vodom daju oboje-
nu otopinu,
- dispergirajue granule (oznaka SG, WG ili DF) koje s vodom daju su-
spenziju.
- mikroinkapsulirani koncentrat za suspenziju (MC),
- kristali (oznaka K).
Zajedniki naziv koji obuhvaa sva sredstva nakon to se razrijede vodom
jest kropivo.
Formulacije za primjenu u krutom obl i ku jesu:
- praiva za zapraivanje (oznaka P) koja se ne razrjeduju i upotrebljavaju se
zapraivanjem,
- granule (mikrogranule) (oznaka G ili MG), zrnca promjera od 0,2 do 1 mm,
koja se rasipaju po povrini tla ili deponiraju u redove ili uz biljke.
Ima i drugih oblika sredstava za zatitu bilja koji se rjee upotrebljavaju, po-
put zatrovanih zrna itarica za suzbijanje glodavaca i si., a neka sredstva imaju
drukije oznake.
Svaki pripravak ima svoje izmiljeno (trgovako) ime (naziv), koje ne mora
upuivati na djelatnu tvar koju sadri. Uz ime je esto navedena oznaka (kratica)
formulacije i sadraj djelatne tvari. Npr. Decis EC-2,5 jest insekticid u obliku kon-
centrata za emulziju koji sadri 2,5 % deltametrina, Pirimor 50 WG jesu dispergi-
rajue granule s 50 % pirimikarba, a Radotion P-5 praivo je s 5 % malationa. U
fitomedicinskoj strunoj literaturi uvedeno je pravilo da se nazivi djelatnih tvari
piu malim poetnim slovom (sukladno pravopisu), ali nazivi pripravaka velikim
poetnim slovom (jer se neki pripravci nazivaju imenom djelatne tvari).
UIV. poglavlju bit e navedene i opisane sve djelatne tvari i pripravci primje-
na kojih je dozvoljena u zatiti povra. U poglavlju XXI. navedene su abecednim
redom sve djelatne tvari sredstava za zatitu bilja koje se rabe u zatiti povra
(osim najotrovnijih), oznaena je njihova namjena (insekticidi, fungicidi itd.) i
nabrojeni pripravci na osnovi tih djelatnih tvari te popis svih pripravaka koji se
upotrebljavaju u zatiti povra, uz naznaku djelatne tvari koju sadre. S pomou
tih popisa moe se brzo utvrditi djelatna tvar svakog preparata te u odgovarajuoj
skupini nai prikaz svojstava i upotrebe te tvari (IV. poglavlje).
Sredstva za zatitu bilja mogu se staviti u promet samo u originalnoj ambalai
(pakiranju). Na pakiranju svakog sredstva mora biti oznaeno njegovo puno ime,
djelatna tvar, datum proizvodnje, rok upotrebe te nain i uvjeti uskladitenja i
uvanja. Posebnim propisom (Zakon o otrovima) utvreni su obvezatni znakovi
koji upozoravaju na skupinu otrova, te oznake upozorenja i obavijesti. Sredstva
opasna za pele moraju nositi natpis "opasno za pele".
Proizvoa ili distrubuter sredstva dvian je priloiti detaljne upute o
svojstvima, namj eni , pri mj eni i mj erama opreza za to sredstvo. Sadraj
upute mora biti sukladan sadraju dozvole za promet koju je izdalo Ministarstvo
poljoprivrede i umarstva Hrvatske i propisima. Upute se nalaze unutar pakira-
nja, kad je to mogue, ili je prodava duan te upute dati zajedno sa sredstvom.
Pri nabavi sredstava uvijek treba traiti te upute. Upute treba pri j e upotrebe
temeljito proitati i potpuno ih se pridravati.
Treba istaknuti da dozvola za promet i primjenu, a stoga i uputa, sadri sve
potrebne podatke za strunu primjenu pojedinog pripravka. U uputi se navode
tetoinje koje sredstvo suzbija, kultura na koju se sredstvo smije primijeniti, ka-
takad i razvojni stadij te kulture. Navodi se karenca, tj. rok koji mora proi od
primjene do berbe ili etve. Sredstvo se ne smije primijeniti na kulturi za koju
karenca nije navedena. Upute sadre dozu ili koncentraciju sredstva i njih se tre-
ba tono pridravati. Navode se i razliita ogranienja u odnosu na blizinu vodo-
tokova, nastambi, u odnosu na pele, ribe i divlja, za ulazak u tretirani objekt,
katakad i za pojedine kultivare povra na kojima mogu nastati tete (fitotoksino-
st). Navodi se skupina otrova u koju je sredstvo svrstano, mjere opreza koje treba
poduzimati te se daju objanjenja oznaka upozorenja i obavijesti na etiketi sred-
stva.
Stoga je opravdano zakljuiti da je preduvj et pravil ne i sigurne pri-
mj ene sredstava za zatitu bi l j a pridravanj e uputa koj e se dobi vaj u uz
sredstvo.
Nabava sredstava
Sredstva za zatitu povra treba nabavljati u poljoprivrednim ljekarnama (po-
Ijoapotekama) i drugim specijaliziranim trgovinama, gdje rade poljoprivredni stru-
njaci specijalizirani u zatiti bilja, odnosno osobe ovlatene za prodaju sredstava
za zatitu bilja. Od strunjaka treba traiti savjet i uputu o izboru i primjeni sred-
stva, te tako osigurati da je nabavljeno najprikladnije sredstvo za dotine uvjete.
Ako je mogu izbor i zmeu vie sre^t ava pri kl adni h za istu namj enu,
treba izabrati ono koj e je naj manj e opasno za ovjeka i okoli. Sva sred-
stva dozvol j ena u Hrvatskoj potpuno zadovolj avaj u sve kriterije u odno-
su na uinkovitost.
Valjanost (trajnost) sredstava za zatitu bilja obino je dvije godine, a proi-
zvodja sredstva nakon pozitivne analize moe taj rok produlji posebnom naljep-
nicom. Ne smiju se prodavati (pa stoga ni kupovati) sredstva kojima je istekao
rok valjanosti. No vlastite zalihe sredstava mogu se upotrebljavati i poslije tog
roka ako su bile dobro uskladitene (suho i hladno), ako nisu bile izvrgnute mra-
zu i ako su bile dobro zatvorene u originalnoj ambalai. Ipak, treba biti oprezan
sa sredstvima kojima je jae prekoraen rok trajanja, jer je mogue da su izgubila
dio svoje djelotvornosti ili se razgradila, pa se vie ne mijeaju dobro s vodom ili
ak mogu otetiti biljke.
Organizacije (i pojedinci) koje imaju veu koliinu nekog sredstva kojem
je istekao rok trajnosti mogu uzorak u originalnoj ambalai poslati Za-
vodu za zatitu bilja, Zagreb, Svetoimunska 25, radi analize i utvrivanja
jesu li jo uinkovita i mogu li se bez opasnosti potroiti na vlastitim povri-
Otrovnost sredstava za zatitu bi l j a za l j ude
Svako sredstvo za zatitu bilja (pesticid) moe vie ili manj e biti otrov-
no za ljude, domae ivotinje, divlja, ptice, ribe i pele. Nekoliko kapljica
najotrovnijih sredstava, koja u ovoj knjizi uope ne spominjemo, mogu, ako se
progutaju ili dodu na kou, prouzroiti smrt ovjeka. No i manje otrovna sredstva
mogu izazvati otrovanje, pa i smrt, ako se ne pridravamo svih propisanih mjera
opreza pri njihovoj upotrebi. Dakle, treba imati na umu da svako sredstvo za
zatitu bilja (poput mnogih lijekova i sredstava za ienje u domainstvu) moe
izazvati trovanje ako u organizam (ovjeka, ivotinje) dode u veoj koliini. Osim
kroz usta, sredstva mogu u organizam doi kroz nos udisanjem kapljica, estica
praiva ili para, a mnoga sredstva prodiru i kroz neoteenu kou, pa svaki dodir
s njima moe biti opasan.
U nas su poznati sluajevi trovanja ljudi koji su neko sredstvo zamijenili pi-
em, jeli jako oneienu hranu ili svjee tretirano povre, sredstvo prolili po
tijelu, mijeali kropivo golom rukom ili ustima propuhivali rasprskiva. Bilo je i
trovanja osoba koje su sredstvo dulje upotrebljavale bez propisane zatitne opre-
me ili im je prilikom otvaranja ambalae sredstvo prsnulo u lice. Neki su se otro-
vali pri mjerenju veih koliina sredstava u zatvorenom prostoru bez ikakve za-
titne opreme.
Stoga u posebnom poglavlju upozoravamo na sve mjere opreza kojih se mo-
ramo pridravati kad primjenjujemo sredstva za zatitu bilja, ali ponavljamo da je,
pored toga, potrebno proitati upute dobivene uz sredstvo i njih se takoer pri-
dravati.
Uobiajeno je mjerilo otrovnosti sredstava za zatitu bilja (kao i drugih otrov-
nih tvari) srednja letalna (smrtonosna) doza (LD^. To je broj miligrama (mg)
sredstva na kilogram (kg) tjelesne teine pokusne ivotinje (najee takora)
potreban da ubije 50 % tih ivotinja. to je taj broj vii, sredstvo je manje otrovno.
Prema otrovnosti za takora sudimo i otrovnost za ovjeka i domae ivotinje.
Osim otrovnosti pri unoenju putem usta (oralna ili per os otrovnost), vano je
poznavati i otrovnost pri unoenju putem koe (dermalna ili per cutem otrov-
nost), a za jae hlapljiva sredstva i otrovnost pri udisanju. Hlapljiva su sredstva
osobito opasna ako se ambalaa oteti za vrijeme njihova uvanja ili ako se pro-
liju u zatvorenom prostoru.
Valja istaknuti da se osobe koj e pri mj enj uj u sredstva za zatitu bUja
najee otruj u upravo putem koe.
Tek nakon poznavanja tih podataka, ali i rezukata istraivanja mutagenih,
kancerogenih, genotoksinih i drugih svojstava djelatnih tvari i pripravaka sred-
stava za zatitu bilja, dozvoljava se njihova primjena i svrstavaju se u tri skupine
otrova.
Najotrovnija sredstva svrstana su u I. skupi nu otrova (mrtvaka glava, oznake
natpis "vrlo jaki otrov"). Tih sredstava ima malo, smiju ih primjenjivati samo
ovlatene osobe, a mi ih i ne preporuujemo u ovoj knjizi.
u n. skupi ni otrova nalaze se sredstva kojima je oralna izmeu 25 i
200 mg/kg ili dermalna LD.,j izmeu 50 i 400 mg/kg, uz uzimanje u obzir i niza
dodatnih kriterija. Na ambalai se nalazi znak mrtvake glave, oznaka T, te natpis
"otrov". Pri nabavci tih sredstava kupca se evidentira u knjizi kupaca otrova II.
skupine.
U i n. skupi ni otrova nalaze se sredstva kojima je oralna otrovnost via od
200, a dermalna vie od 400 mg/kg, uz udovoljavanje ostalim kriterijima. U tu je
skupinu svrstana velika veina sredstava za zatitu bilja. Propisana je oznaka An-
drijin kri, uz koji se nalazi oznaka x i natpis "tetno za zdravlje" ili oznaka x i
natpis "nadraujue".
Svrstavanje sredstava za zatitu povra u skupine otrova navedeno je u pri-
kazu svojstava pojedinih sredstava u IV. poglavlju.
Na ambalai se moe nalaziti jo i znak za korozivne, zapaljive, eksplozivne
itd. tvari, tvari opasne za okoli, a moraju se nalaziti i oznake upozorenja (R) i
obavijesti (S). Znaenje tih oznaka navodimo na kraju knjige.
Treba razl i kovati p oj a m ot rovnost i od poj ma opasnosti . Otrovnost
nekog sredstva upuuje na njegovo svojstvo da izazove trovanje nekog orga-
nizma, a opasnost obuhvaa jo i vjerojatnost da e do toga doi. Tako opasnost
dvaju jednako otrovnih sredstava nije ista ako je jedno u obliku vrlo opasnog
praiva (sitne estice lebde u zraku), a drugo u obliku granula (padaju na tlo),
ili ako jedno od njih ima veu sposobnost prodiranja kroz kou ili veu hla-
pljivost.
SI. 29. Simboli otrovnosti sredstava za zatitu bilja (s lijeva na desno) gornji red: "Vrlo jaki
otrov", "Otrov", "tetno za zdravlje", "Nadraujue", "Nagrizajue", donji red:
"Eksplozivno", "Oksidativno", "Vrlo lako zapaljivo", "Lako zapaljivo", "Opasno za okoli"
Opasnost nekog sredstva za zatitu bilja mnogo ovisi i o uvjetima primjene.
Vea je opasnost kad se radi u zatvorenoj prostoriji, kad se sredstvo primjenjuje u
sitnijim nego u krupnijim kapljicama, kad se zaprauje nego kad se prska, kad se
radi na vioj temperaturi itd. Kudikamo je veoj opasnosti izvrgnuta osoba koja
dulje (vei objekt, usluna provedba) primjenjuje neko sredstvo od one osobe
koja istim sredstvom tretira svoj mali povrtnjak. Stoga se u opisu svojstava sred-
stava u IV. poglavlju navodi i podatak o njihovoj opasnosti (sukladno ocjeni
autora).
Ostaci (rezi dui ) sredstva na povru
Svako sredstvo za zatitu bilja zadri se neko vrijeme na tretiranom povru.
To se esto i eli postii, jer je u svim preventivnim tretiranjima potrebna odree-
na trajnija zatita bilja od naknadnih napada (zaraza). No, u povre sredstvo mo-
e doi i iz tla, vode i zraka, kao i prilikom tretiranja susjednih povrina.
Brzina razgradnje sredstva na biljci ovisi o njegovim svojstvima, klimatskim
uvjetima, svojstvima biljke i dr. Budui da se upravo povre esto troi bez
kuhanja, a neke vrste zru postupeno (rajice, kupus, krastavci), pri primjeni
sredstava u povru najvanije je pitanje kad se, s obzirom na berbu i upotrebu
povra, neko sredstvo smije upotrebljavati. Stoga je za tretiranje povra dozvoljen
samo manji broj sredstava za zatitu bilja (mnogo je vie sredstva dozvoljeno u
voarstvu i ratarstvu), a za ona koja su doputena, propisane su vrlo stroge
karence.
Ponavljamo da se sredstva za zatitu bilja smiju u Hrvatskoj upotrebljavati
samo ako imaju dozvolu Ministarstva poljoprivrede i umarstva. U toj dozvoli
tono je navedeno na kojim se kulturnim biljkama sredstvo smije upotrijebiti, pa
se tako i na povru smiju upotrijebiti samo sredstva koja imaju dozvolu za odre-
denu vrstu povra ili za sve povre. Samo ta sredstva navodit emo i u naoj
knjizi.
U dozvoli za promet, uz ostalo, navedena je i karenca. to je karenca? Ka-
renca j e naj krae razdobl j e (i zraeno br oj e m dana) koj e mor a protei od
posl j ednj e pr i mj ene nekog sredstva do pr ve berbe, etve ili vaenj a pov-
ra iz tla. Vrijednost karence navedena je u uputama koje se dobiju uz sredstvo,
a moe za isto sredstvo biti vrlo razliita za pojedine kulture.
Pridravanje karence, tj. primjene sredstva za zatitu bilja tako da do berbe
proe rok karence, garancija je da se na povru nee nalaziti nedoputene kolii-
ne tih sredstava. Za razdoblja propisanog karencom sredstvo e se razgraditi ispod
doputenih granica (MDK, toleranca).
Budui da se mnogi plae i najmanjih koliina sredstava (pesticida), opirni-
je emo objasniti opasnost ostataka sredstava za zatitu bilja na povru.
SI. 30. Nain izraunavanja MDK (tolerance) (prema Maceljski)
Priroda je puna neistoa. U zraku, vodi, tlu, na bilju, ukratko svuda oko nas,
mnogo je stranih tvari koje nastaju izgaranjem goriva, radom industrije, prome-
tom, upotrebom u poljoprivredi i u kuanstvima. ovjek se niti eli niti moe
odrei proizvoda industrije kojima se svakoga dana koristi, vonje automobilom,
eljeznicom ili drugim prometalima, upotrebe deterdenata, grijanja stanova itd.
Ne moe se odrei ni upotrebe mineralnih gnojiva i sredstava za zatitu bilja jer bi
se inae osudio na gladovanje, pojavu epidemija bolesti na oslabljenom gladnom
puanstvu pa i na smrt. Na Zemlji se danas ne moe prehraniti 6 milijardi ljudi bez
odredene kemizacije poljoprivrede. Stoga se moramo pomiriti s injenicom da
emo udisati zrak, piti vodu i jesti hranu u kojoj se nalaze i razliite strane tvari
(oneienja).
Meutim, te strane tvari ni su tetne same po sebi, nego s amo ako
nj i hova kol i i na pri j ee odreenu grani cu. Mnogi ak i vrlo jaki otrovi u
maloj koliini ne samo da nisu tetni, nego se ak rabe kao lijek. Stoga kad se
govori o tim stranim tvarima, a time i sredstvima za zatitu bilja, ne smije se pitati:
"ima li tih tvari", nego "koliko ih ima".
Si. 31. Primjeri odreivanja karence za jedno kratkotrajno (A) ijedno dugotrajno
(B) sredstvo
Za veinu oneienja, pa i za sva sredstva za zatitu bilja koja imaju dozvolu
u nas (to je uvjet za dobivanje dozvole), odredena je maksimalno doputena ko-
liina koja se smije nalaziti u pojedinim vrstama hrane (MDK, toleranca). Tole-
ranca j e maksi mal na doput ena kol i i na dj el atne tvari (i proi zvoda raz-
gradnj e) nekog sredstva za zatitu bUja u nami rni ci ili na nj oj u asu
nj ezi na stavl j anj a u promet . Tolerance su propisane posebnim Pravilnikom
Ministarstva zdravstva, te se esto nadopunjuju i prilagodavaju najnovijim
spoznajama znanosti.
Tolerance za sredstva za zatitu bilja (pesticide) odreduju se (pojednostavlje-
no) na ovaj nain:
Lijenici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na osnovi dugogodinjih
istraivanja s pokusnim ivotinjama provedenih u svijetu procijene koliinu ne-
kog pesticida koju mogu te ivotinje uzimati u hrani svakog dana cijelog ivota
bez ikakvih posljedica. Ta se koliina zatim jo za svaki sluaj umanji za 100 puta,
te zatim svaka drava, prema udjelu pojedine vrste hrane u obroku i dobroj poljo-
privrednoj praksi, odredi vaeu tolerancu za pojedine namirnice u odnosu na
ovjeka. Ta je toleranca, dakle, najmanje 100 puta manja od medicinske (biolo-
ke) granice, a i ta vrijedi ne za jednokratno nego za stalno unoenje sredstva u
hranu. Stoga je toleranca samo zakonom propisana granica, a ne granica izmeu
kodljive i nekodljive koliine pesticida.
Tolerance koje se primjenjuju u Hrvatskoj sline su tolerancama EU, katkad i
stroe od njih, a svakako su najmanje 100 puta nie od kodljivih koliina. Stoga
je najvanije upuivati proizvoae povra kako e pravilno primjenjivati sreds-
tva da se ta granica ne prekorai (pravilan izbor sredstva i doze te pridravanje
karenca). No jednako tako treba nastojati da i industrijska, urbana i ostala onei-
enja (zraka, vode, da) budu unutar doputenih granica (koje su utvrene prema
istom naelu), a posebice da te granice ne budu prekoraene u razliitih konzer-
vansa, boja i slinih dodataka, koji se stavljaju u konzerve povra i voa, kiselo
zelje, u suhomesnate proizvode, u slatkie - dakle u mnoge namirnice radi njiho-
va boljeg ouvanja i ljepeg izgleda.
Treba spomenuti da su tolerance propisane i za sadraj sredstava za zatitu
bilja u pitkoj vodi: u Hrvatskoj su izjednaene s vrijednostima koje vrijede u EU,
tj. 0,1 mg na litru za pojedinano sredstvo, a 0,5 mg/l za zbroj svih sredstava.
Ostaci sredstava za zatitu bUja mogu se nalaziti na kulturama koj e se
tretiraju (svjesni, oekivani ostaci), ali i na oni m kulturama na koj e dou
nehotice (nesvjesni, nepredvi dl j i vi ostaci). Primjerice, jedna se kultura treti-
ra po vjetru ili se to radi nepaljivo, pa neto sredstva doe na susjedne kulture.
Dosta sredstva moe pasti na povre ako se uzgaja ispod voaka ili kao meduu-
sjev neke kulture koja se tretira sredstvima za zatitu bilja. Nesvjesnih ostataka
moe biti i na kulturi koja se uzgaja nakon usjeva tretiranog sredstvom koje se
sporo razgrauje u tlu. Ti nesvjesni ostaci mogu biti uoljivi nakon primjene her-
bicida, no jo su opasniji nevidljivi ostaci insekticida ili drugih otrovnijih sredsta-
va. Stoga pri primjeni sredstva za zatitu bilja moramo sprijeiti da ono doe na
povre koje se ne tretira, odnosno, ako se to ne moe izbjei, treba voditi rauna
o karenci kao da se to povre tretira. Primjerice, ako prskamo krumpir tako da
dio fungicida doe na oblinji kupus, taj kupus smijemo brati tek kada istekne
karenca za dotini fungicid.
U proi zvodnj i povra treba paziti da se u povru koj e se prodaj e ne
nalazi vie ostataka sredstava za zatitu bUja od propi sane tolerance. No
koliinu sredstava (rezidua, ostataka) u povru mogu u nas odrediti samo neki
laboratoriji Zavoda za javno zdravstvo. Upravo su zato odreene karence, tj. ra-
zdoblje koje mora proi od primjene sredstava do berbe. Duljina karence odre-
dena je tako da se za to vri j eme koliina sredstava razgradi i spod toleran-
ce. Pridravanjem karence moemo biti sigurni da u povru nee biti
prekoraena toleranca.
Stoga je pri izboru sredstava za zatitu povra, naroito povea koj e
se pribliava zriobi ili se ve poelo brati, naj vani j e mj eri l o dul j i na ka-
rence. Ako elimo brati rajice za tri dana, smijemo upotrijebiti samo sredstvo s
tako kratkom karencom (tablica 2. u prilogu ovog poglavlja). Ako treba berbu
poeti za 7 dana, moemo upotrijebiti ona sredstva kojima je karenca 7 ili manje
dana. Upravo radi lakeg izbora napravljene su tablice 1. i 2. u prilogu ovog po-
glavlja.
Katkad je potrebno obrati npr. rajice, krastavce i glave kupusa, te nakon
berbe tretirati (ako je doista potrebno), a zatim ekati da istekne karenca, pa
makar neki plod prezri.
Na kraju ovog poglavlja u posebnim tablicama 1. i 2. dajemo pregled insek-
ticida i fungicida dozvoljenih u zatiti povra sloenih prema dozvoljenim namje-
nama na povru i duljini karenca. Budui da se namjene sredstava i karence e-
e prilagodavaju najnovijim potrebama i spoznajama upozoravamo da ih je prijeko
potrebno provjeriti u uputama koje se dobiju pri nabavi sredstava.
Naravno, u zatiti povra smi j emo rabiti samo ona sredstva za koj a u
uputama pie da se smi j u upotrebljavati u povru. Ta se sredstva smiju upo-
trijebiti samo sukladno tim uputama, tj. samo u navedenim vrstama povra, u
odredenom stadiju razvoja biljaka i uz sva ostala ogranienja i upute (doze ili
koncentracije, karenca i dr.). Budui da primjena sredstava izvan doputenja upute
(koja je sukladna dozvoli) moe biti opasna i tetna, za mogue posljedice odgo-
vara ona osoba koja se tih uputa ne pridrava. Posebno e odgovarati (katkad i
krivino) osoba koja prekri odredene zabrane i ogranienja.
Za vei broj sredstava izriito je zabranjena upotreba u povru upravo radi
opasnosti od nedoputenih ostataka. U povru nije doputena primjena metilde-
metona, tiometona, fentiona, ometoata, klormefosa, amitraza, klorpropilata i broj-
nih drugih djelotvornih tvari sredstava za zatitu bilja. Nadalje, nakon tretiranja
tla metilbromidom ne smije se vie godina uzgajati povre, to treba istaknuti jer
se jo mjestimice upotrebljava na cvijeu u zatvorenom prostoru. Sva sredstva
koja ni su izriito doputena u zatvorenom prostoru zabranj ena su za ovu
namj enu.
Otrovnost za ivotinje, bi l j ke i okoli
Sve ono to smo ve rekli o otrovnosti i opasnosti pesticida za ovjeka, vrije-
di i za domae ivotinje, divlja, ptice i ribe. I te se ivotinje mogu otrovati uzima-
njem hrane u kojoj se nalaze velike koliine sredstava za zatitu bilja, npr. uzima-
njem zatrovanih mamaca za suzbijanje glodavaca, ishranom tek tretiranim pov-
rem, ili paom pokraj nedavno tretiranog povrtnjaka. Potrebno je sprijeiti i one-
ienje voda kemijskim sredstvima, pogotovu onima otrovnijim za ribe, a taj se
podatak navodi u uputama.
Radi zatite pela zabranjeno je tretiranje biljaka u cvatnji koje posjeuju pele
sredstvima opasnim po pele. Takva sredstva moraju na ambalai nositi tu ozna-
ku. Nije dozvoljena ni primjena tih sredstava u povrtnjacima ili krumpiritu u
kojem su u cvatnji korovi na koje idu pele, niti u blizini konica bez dogovora s
pelarom.
Mnoga sredstva, ako se nepravilno primijene, mogu otetiti i biljke koje se
tretiraju. To se dogodi kad se daju u previsokoj dozi (koncentraciji), kad se primi-
SL 32. Vanijiputevi distribucije i kretanja sredstava za zatitu bilja u prirodi
(prema Maceljski)
jene neka sredstva pri visokoj temperaturi ili u pogrenom roku itd. Neka sreds-
tva mogu, i kad se primijene u propisanoj dozi i roku, donekle otetiti (fitotoksi-
nost) neke osjetljive vrste ili kultivare povra.
Poznata su i oteenja povra uzgajanog nakon kulture tretirane nekim per-
zistentnim (trajnim) herbicidom, npr. triazinima ili sulfonilureja herbicidima. Sto-
ga treba voditi rauna da se na kulturi koja prethodi povru primjenjuju samo
herbicidi kratkotrajna djelovanja u tlu. Povre se moe otetiti i zanoenjem her-
bicida prilikom tretiranja susjedne povrine. Povre izmeu voaka moe biti ote-
eno sredstvima kojima se tretiraju voke, no bez obzira na to, jo je opasnije to
e to povre sigurno sadravati nevidljive ali za potroae opasne ostatke sred-
stava, pa takva proizvodnja povra nije doputena.
Jedan od najveih nedostataka primjene sredstava za zatitu bilja u povru (i
drugdje) jest opasnost od oneienja voda. Pitka je voda namirnica i ne smije biti
oneiena iznad dozvoljene MDK, koja je vrlo niska (vidjeti prethodno potpo-
glavlje). Podzemna, a pogotovu povrinska voda moe sluiti za navodnjavanje
pa bi njezino oneienje sredstvima za zatitu bilja moglo biti uzrok previsokih
MDK u proizvodima s navodnjavanih povrina. Stoga su u dozvolama za primje-
nu sredstava navedena ogranienja za primjenu u blizini voda, zabrane primjene
nekih sredstava u krakim podrujima; za samo mali broj sredstava dozvoljena je
primjena iz zrakoplova, a odreden je i postupak pranja prskalica i zbrinjavanja
ambalae. U nas, meutim, nema dovoljno nadzora nad provedbom svih tih pro-
pisa, a pogotovu nema sustavnog monitoringa ostataka sredstava za zatitu bilja
u vodama. Vode skupljaju ostatke s velikih povrina pod najrazliitijim kulturama
i uope razliitih namjena, pa podaci o ostacima sredstava u vodi mogu dati do-
bru sliku razine primjene tih sredstava, te eventualnih opasnosti, ako postoje na
nekom irem podruju.
Preporuuje se povrarima povremeno davati na analizu vodu koju
upotrebljavaju za navodnjavanje povra.
Za povre je naroito opasna primjena kombinacija vie razliitih sredstava
za zatitu bilja, ako takve kombinacije nisu izriito preporuene ili iskuane. Za
biljke su znatno opasnija tekua sredstva za emulziju od moivih ili topljivih pra-
iva. Pri manjem utroku tekuine (npr. rasprivanjem) uzimaju se poviene kon-
centracije, pa i manje greke naprave vie tete nego pri prskanju.
Simptomi oteenja biljaka pokazuju se u obliku nekrotiziranih (obamrlih)
pjega ili tokica, najee na rubu i vrku listova, gdje se skupi najvie tekuine.
Katkada, meutim, biljke ute, sue se i propadaju ili zaostaju u razvoju pa daju
manje prirode.
Posebice je opasno (i stoga zabranjeno) primjenjivati herbicide na kulturama
na kojima nisu dozvoljeni ili na nain koji nije naveden u uputama.
Prskalice u kojima su bili herbicidi smiju se uzimati za prskanje povra samo
nakon temeljitog pranja 2-postotnom sodom i toplom vodom, nakon ega treba
istom vodom poprskati nekoliko biljaka povra i tako provjeriti je li prskalica
dobro oprana.
Mjere za zatitu osoba i okolia
Jo pri izboru sredstava treba se odluiti za nabavu onog djelotvornog sred-
stva koje je najmanje otrovno i opasno i za organizme i za okoli. Treba izbjega-
vati sredstva koja prodiru kroz kou, jer je koa glavni put kojim sredstva dospiju
u organizam.
Sredstva za zatitu bilja treba uvati u prostoriji ili ormaru koji se mogu zak-
ljuati, dakle na mjestu kamo nemaju pristup djeca i neupueni, te domae ivo-
tinje. Na vrata treba staviti natpis "OTROVI" i mrtvaku glavu. Sredstva se ne
smiju uvati zajedno s namirnicama, niti sa stonom hranom, a herbicidi ni sa
sjemenjem i mineralnim gnojivima. Sva sredstva treba uvijek uvati samo u origi-
nalnoj ambalai s neoteenim i itljivim natpisima. Nikad se ne smi j u presipa-
ti u druge vreice ili pretakati u razliite boce i posude.
Najopasnija je faza pri rukovanj u kemi j ski m sredstvima pri prema
sredstva, tj. tekuine za prskanje ili rasprivanje, jer se u toj fazi rukuje koncen-
triranim sredstvom. Budui da se sredstva razrjeduju esto 100 pa i 1000 puta
(razrjedenje na 0,1 % znai razrjedenje koncentrata za 1000 puta), oito je koliko
je vea opasnost pri rukovanju koncentratom nego kasnije pri rukovanju ve ra-
zrijeenim sredstvom. Treba uvijek imati na umu da mnoga sredstva lako prodiru
i kroz neoteenu kou, a da se neka isparavaju, pa se pri radu koncentratom
udiu otrovne pare. Stoga u pripremi treba potpuno sprijeiti svaki dodir sredstva
s koom i njegovo udisanje. Sredstva treba pripremati na otvorenom prozranom
prostoru u gumenim ili plastinim rukavicama i ostaloj zatitnoj opremi odree-
noj u uputi za to sredstvo. Pri otvaranju ambalae ili mijeanju treba paziti da
tekue sredstvo ne trcne u oi, koje su najosjetljiviji dio lica, radi ega treba
nositi titnik za lice ili barem zatitne naoale. Praiva treba sipati polako i opre-
zno, da se ne zaprai osoba koja radi i da ne udie zapraeni zrak.
I pri tretiranju na kou dolazi sloj sredstva koji se ne vidi i ne opaa, pa moe
nastati trovanje ako takvo sredstvo dobro prodire kroz kou. No to je prodiranje
dosta sporo, pa se ve i estim pranjem svih nezatienih dijelova tijela, a naroi-
to ruku, sapunom uz obilno vode, moe ukloniti ta opasnost. No naj bol j e je sve
dij el ove koe zatititi od sredstava za zatitu bi l j a (si. 52).
Za tu se svrhu pri primjeni tih sredstava upotrebljava raznovrsna zatitna
oprema:
- gumene ili plastine rukavice, koje treba uvijek prati jo na ruci prije skida-
nja i paziti da se ne navuku izvrnute; gumene ili plastine izme; radno odijelo
potrebno je da bi se izbjeglo oneienje svagdanje odjee. Takvo se radno odije-
lo pere odvojeno. U radu s otrovnijim sredstvima treba nepropusno biti ili itavo
odijelo (gumirano, plastificirano) ili se na obino radno odijelo stavlja nepropu-
sna pregaa; titnik za lice od prozirne tvari spreava udisanje kapljica ili estica
praiva i njihov kontakt s licem, a spreava i trcanje sredstava u lice, pa je propi-
san u radu s nekim sredstvima. eir sa irokim obodom ili kapa sa titnikom za
oi potrebni su najvie kad se tretiraju vii nasadi; respirator je potreban samo u
primjeni nekih sredstava za koja je to posebno navedeno.
Pri primjeni manje opasnih sredstava katkad se moe izostaviti titnik za lice,
pokrivalo za glavu, pa i radno odijelo i rukavice. No u tome se treba pridravati
svih odredaba iz uputa koje se dobivaju uz pojedino sredstvo.
Tretirati se ne smije protiv vjetra i uope rad treba podeavati tako da se
izbjegne udisanje i dodir s kapljicama sredstva. Treba paziti da sredstvo ne dode
na susjedne kulture ili potkulture koje su u takvu stadiju razvoja da se upotreblja-
vaju ili e se uskoro upotrebljavati za prehranu (drugo povre, krmno bilje, vo-
ke i si.). Za vrijeme tretiranja vjetar ne smije nositi sredstvo na druge osobe. Za
vrijeme rada ne smije se puiti, a jesti se smije tek nakon temeljitog pranja ruku.
Zaepljene rasprskivae (dizne) ne smije se ispuhavati ustima.
Neogradeni nasad tretiran otrovnijim sredstvom treba oznaiti tablom s nat-
pisom "zatrovana povrina". Ispranjenu ambalau treba unititi onako kako je
navedeno u uputama. Iznimno se moe ambalaa isprati vodom tri puta, zgaziti
ili razbiti, te zakopati duboko u zemlju daleko od bunara ili povrinskih voda.
Ostatke neupotrijebljenog sredstva, te vodu koritenu za pranje ambalae, treba
vratiti u spremnik prskalice, razrijediti to vie ispod preporuene koncentracije
te upotrijebiti po kulturi na kojoj se sredstvo primjenjivalo. Papirnatu ambalau
treba spaliti, ali treba izbjei udisanje dima. Aparate treba prati na mjestima oda-
kle sredstvo na moe doprijeti u pitku, tekuu ili stajau vodu, i gdje nema opa-
snosti za domae ivotinje.
U primjeni sredstava za zatitu bilja treba se drati i svih odredbi navedenih
u uputama koje se dobivaju pri njihovoj nabavi, a treba ih temeljito proitati.
Rezistentnost tetnika
Neke tetoinje, posebice tetnici, ali i uzronici bolesti i korovi, mogu po-
stati rezistentni (otporni) na pojedina sredstva za zatitu bilja ili itave skupine tih
sredstava. Pojednostavljeno bi se pojava rezistentnosti mogla opisati postupnim
porastom otpornosti jedne populacije tetoinja, to se oituje kao gubitak uin-
kovitosti jednog isprva uinkovitog sredstva. Taj porast otpornosti i gubitak uin-
kovitosti nastaju postupno, sve vie i vie u svakom iduem pokoljenju tetoinje
za suzbijanje kojih se rabi isto sredstvo ili sredstvo istog naina djelovanja. Nai-
me, u nekih tetoinja postoje prirodno rezistentne jedinke (npr. zbog prisutnosti
encima koji razgrauju neku tvar) na pojedina sredstva i mnogo prije njihove
81. 33. Shematski prikaz postanka rezistentnosti tetnika (prema Maceljski)
prve primjene. Te su jedinke tako malobrojne da se uope ne zapaaju. Meutim,
tijekom dulje uporabe istog ili srodnog sredstva ubija se veina osjetljivih jedinki,
a one rezistentne preive. Tako se nehotiminom selekcijom iz pokoljenja u po-
koljenje popravlja omjer u korist rezistentnih jedinki. Na kraju one prevladavaju i
sredstvo prestane djelovati.
Postoji i unakrsna rezistentnost (krosrezistentnost) jer se rezistentnost iza-
zvana jednim sredstvom odnosi i na druga sredstva istog mehanizma djelovanja,
makar ona nikad nisu bila rabljena. Dakle, ako je krumpirova zlatica estom pri-
mjenom pripravka Fastac 10 SC postala rezistentna na taj insekticid, prestala je
uinkovitost i veine drugih piretroida.
SI. 34. Krumpiritepogreno tretirano etverostrukom potrebnom
dozom praiva zbog rezistentnosti (snimio M. Maceljski)
Od tetnika povra u nas je zabiljeena rezistentnost krumpirove zlatice, cvjet-
nog titastog moljca, kalifornijskog tripsa, obinog crvenog pauka i zelene bres-
kvine ui, no vjerojatno se rezistentnost ve razvija i u nekih drugih tetnika. Od
uzronika bolesti primjeri su rezistentnost plamenjae krumpira na neke siste-
mine fungicide, a od korova rezistentnost lobode, ira i ambrozije na herbicid
atrazin.
Pojava rezi stentnosti moe se uspori ti , katkad i sprijeiti, izbjegava-
n j e m svake pret j erane pr i mj e ne kemi j s ki h sredstava, dakl e zati tom
povra sukl adno nael i ma i ntegri rane zatite. Vano je ee mijenjati sku-
pinu upotrebljavanih sredstava, npr. pri suzbijanju krumpirove zlatice treba na-
kon neonikotinoida rabiti regulatore razvitka kukaca (ili obrnuto), zatim spino-
sad, fipronil itd., pa se zatim opet vratiti na prvu skupinu. Primjena kombiniranih
sredstava, neprekoraivanje preporuenih doza i upotreba sredstava koja ne kode
prirodnim neprijateljima takoer usporava pojavu rezistentnosti.
Bi otehni ka sredstva
od biotehnikih sredstava uglavnom se primjenjuju insekticidi. U biotehni-
ke insekticide ubraja se veliki broj kemijskih spojeva koji ne ubijaju izravno tet-
nike (nemaju "cidno" djelovanje), nego ometaju fizioloke procese u njima ili
njihovo ponaanje te tako smanjuju njihovu brojnost i tetnost. Sukladno zakon-
skoj definiciji veina se ubraja u sredstva za zatitu bilja.
Dijele se na atraktante, repelente, kemosterilizante, induktore otpornosti i
jaanja biljaka, regulatore razvoja kukaca itd.
Atraktanti mogu biti hranidbeni ili seksualni, a vizualni se atraktanti ubrajaju
u fizikalna pomagala. Hranidbeni atraktanti najee se primjenjuju za utvriva-
nje prisutnosti pojedinih tetnika, no dodatkom insekticidu primjenjuju se i za
suzbijanje tetnika (attract and kili). Posebno podruje njihove uporabe jesu dvo-
krilci, no preteno voarski tetnici, a malo tetnici povra.
SI. 35. Klopke s pivom za pueve
SI. 36. Klopka s feromonom za grakova
savijaa
Seksualni atraktanti nazivaju se i feromonima. To su najee sintetizirani
mirisi koje izluuju enke pojedinih vrsta tetnika da bi privukle mujake. Ti se
feromoni nalaze u zatvorenim ampulama koje se stavljaju u klopke, najee kar-
tonske kuice s ljepljivim umetkom na koji se tetnici hvataju. Ulov je visoko
specifian, tj. hvataju se samo mujaci odredene vrste. Tako slue za praenje
pojave i brojnosti tetnika. U zatiti povra primjenjuju se feromoni za vie vrsta
sovica pozemljua i lisnih sovica, grakove savijae, sojina moljca, kupusnog molj-
ca, vie vrsta klisnjaka itd.
Feromoni se mogu primjenjivati i za smanjenje brojnosti pojedinih tetnika,
dakle za suzbijanje. Tu postoje dvije mogunosti:
- izlaganjem velikog broja klopki moe se uhvatiti veliki broj tetnika i tako u
prilinoj mjeri smanjiti gustoa njihove populacije, posebice u zatvorenom pro-
storu i na izoliranim poljima, ili
- rasporeivanjem velikog broja izvora feromona nanijetih na plastine tvari
poput laminata, rezanaca, kuglica, ili u jeftinim kapsulama i dispenzerima, posti-
e se velika koncentracija feromona u zraku koja zbunjuje mujake tako da ne
mogu nai enke koje ostaju neoplodene (metoda zbunjivanja, konfuzije).
SI. 37. Ulov na Ijepivom dijelu feromonske klopke Csalomon
Repelenti odbijaju tetnike od napada na biljke. Za sada se primjenjuju samo
za odbijanje divljai, pa se njima u inozemstvu tretiraju rubni redovi ugroenih
biljaka ili se polja okruuju vrpcom umoenom u njih. U nas postoji repelent
samo za zatitu voaka i vinove loze.
U repelente se ubrajaju i korvifugi kojima se tretira sjeme da bi se odbile
ptice od ishrane sjemenjem.
Skupina induktora otpornosti tek se intenzivno istrauje, a kemosterilizanti
su poznati odavna, ali se za sada neznatno primjenjuju.
SI. 38. Jedna vrsta
feromonske klopke
Csalomon
SI. 39.
Dispenzer
feromona
namjenjen
zbunjivanju
Si. 40. Nain djelovanja inhibitora tvorbe bitina
Vrlo je vana skupina biotehnikih insekticida - regulatora razvoja kukaca.
Regulatori razvoja kukaca (RR, IGR) formulirani su poput kemijskih insekticida i
tako se primjenjuju, pa se posebno ne opisuju jer se na njih odnosi sve navedeno
za kemijska sredstva. Podaci o svojstvima ove skupine insekticida dozvoljenih u
nas navedeni su u IV. poglavlju.
U nekim dravama EU (npr. u Francuskoj) biotehnika se sredstva za zatitu
bilja slubeno registriraju kao i kemijska sredstva, a u drugim dravama neka od
tih sredstava ne podlijeu tom postupku. U Hrvatskoj se postupak registracije
obavlja samo za regulatore razvoja kukaca.
Bioloka sredstva za zatitu bi l j a
Ta se skupina sredstava uglavnom primjenjuje za suzbijanje tetnika, iako
postoje sredstva za zatitu od biljnih bolesti, a u inozemstvu i bioloka sredstva za
suzbijanje korova.
U svijetu ima mnogo tvrtki koje proizvode bioloka sredstva za zatitu bilja.
U Hrvatskoj (i Europi) je najprisutnija nizozemska tvrtka Koppert ija ponuda
zorno prikazuje tetnike i prirodne neprijatelje koje nudi za njihovo suzbijanje.
Za bi ol oko suzbi j anj e tetnika upotrebl j avaj u se nj i hovi pri rodni
neprijatelji: uzronici bolesti tetnika, grabeljivci i paraziti.
Uzronici bolesti tetnika nalaze se formulirani u bioinsekticidima (mikro-
bioloki insekticidi). Bioinsekticidi su neznatno opasni za ovjeka i domae ivo-
tinje, pele, prirodne neprijatelje tetnika i okoli, pa udovoljavaju najotrijim zah-
tjevima integrirane zatite bilja i zatite bilja u ekolokoj proizvodnji.
U nas ve dvadesetak godina imaju dozvolu bioinsekticidi na osnovi bakteri-
je Bacillus thuringiensisiBl). Poznato je stotinjak sojeva te bakterije; soj kurstaki
rabi se u pripravcima namijenjenim suzbijanju gusjenica, a soj tenebrionis za su-
zbijanje kornjaa (vidjeti i poglavlje IV. o insekticidima). Pripravci Btk imaju do-
zvolu za suzbijanje kupusnog bijelca, kupusnog moljca i nekih vrsta lisnih sovica,
a pripravci Btt za suzbijanje krumpirove zlatice.
Oekuje se da e se uskoro na tritu pojaviti pripravci s novim sojevima Bt
namijenjeni protiv drugih tetnika, kao i pripravci na osnovi drugih bakterija. U
drugim dravama u prometu se ve nalaze bioinsekticidi koji sadre gljivice i
viruse uzronike bolesti tetnika. Za zatitu povra od titastih moljaca, tripsa i
lisnih ui upotrebljavaju se pripravci koji sadre gljivicu Verticillium lecanii (yev-
talec, Mycotal, Microgermin). Iz brojnih pripravaka koji sadre viruse treba iz-
dvojiti Mamestrin, djelotvoran na kupusnu sovicu. Postoje i bioloka sredstva ko-
ja sadre entomopatogene nematode, posebice za suzbijanje pueva, tetnika u
tlu te liinki iz porodice Sciaridae.
Od lankonoaca - prirodnih nepri-
jatelja tetnika, za bioloko suzbijanje tih
tetnika upotrebljavaju se razliiti gra-
beljivci i paraziti pripremljeni za pri-
mjenu u razliitim oblicima (makro-
bioloki insekticidi).
Od uporabe grabeljivaca u svijetu
je potpuno prihvaen tehnoloki postu-
pak suzbijanja koprivina crvenog pau-
ka u zatienom prostoru uz pomo gra-
beljive grinje Phytoseiulus persimilis.
Taj se postupak primjenjuje u mnogo ti-
sua ha staklenika. Preduvjet uspjeha jest dovoljno rana primjena grabeljivca
dok se tetnik jo nije prenamnoio. Jedna odrasla grabeljiva grinja podere do
pet odraslih koprivinih grinja ili do 20 njezinih liinki, a hrani se i njezinim jajima.
Obino se unose dvije grabeljive grinje po m^ pri preventivnom, a 6 - 50 m^ kod
kurativnog suzbijanja. Kod jaeg napada treba introdukciju ponoviti. U Europi
postoji nekoliko tvrtki koje proizvode ovu grabeljivu grinju i u razliitom je obli-
ku (jaja, odrasli oblici) prodaju, a najpoznatije su nizozemske tvrtke Koppert (na-
si. 42. Lisna u uginula zbog zaraze
gljivicom Verticillium lecanii
Si. 43. Grabeljiva grinja Phytoseiulus persimilis napada obinog crvenog pauka
ziv pripravka Spidex) i Brinkman (Phytopack P. p.). U novije vrijeme neke tvrtke
s vrstom P. persimilis pvoda]\x i neke druge vrste grabeljivih grinja (rodovi Phyto-
seiulus i Amblyseius), ime se poveava uinkovitost i proiaije spektar djelova-
nja i na neke druge tetnike U kombinaciji s P. persimilis preporua se unositi i
grabeljive muice vrste Feltiella acarisuga ije se liinke hrane jajima crvenog
pauka. Pripravak tvrtke Koppert naziva se Spidend. Postoji i vie vrsta grabeljivih
stjenica prikladnih za suzbijanje koprivinog crvenog pauka.
Noviji tetnik unesen u Europu, kalifornijski trips, moe se suzbiti unoe-
njem grabeljivih grinja Amhlyseius cucumeris ili ^4. degeneransu ugroeni objekt.
Preporua se viekratni unos 50-100 grabeljivih grinja po m^ (pripravci Thripex,
Thripans). Taj se tetnik suzbija i s pomou grabeljivih stjenica vrste Orius
laevigatus, O. insidiosus ili O. majusculus, koje napadaju i neke druge tetnike.
Ove stjenice siu liinke i odrasle resiare i tako ih unitavaju. Pripravci se naziva-
ju Orion, Thripor itd. Stjenice vrste Macrolophus caliginosus napadaju cvjetnog
titastog moljca i koprivinog crvenog
pauka, a Podisus maculiventris vie
vrsta gusjenica.
Za bioloko suzbijanje lisnih ui u
zatienom prostoru uzgaja se grabelji-
va muica ikarica Aphidoletes aphi-
dimyza. U promet se stavlja u obliku ku-
kuljice (pripravak Aphidend). Odrasli
oblici ive oko 14 dana i za to vrijeme
enke odloe stotinjak jaja na biljke za-
raene uima. Za vrijeme razvoja jedna
liinka podere desetak ui. iVIoe se
uzgajati i u vlastitom objektu.
Za iru primjenu, ne samo u zatvo-
renom prostoru, nego i u slobodnoj pri-
rodi, uzgajaju se liinke zlatooke, naj-
ee vrste Chrysoperla carnea. Upo-
trebljavaju se protiv crvenih pauka, li-
snih ui, tripsa i dmgih tetnika mekana
tijela. U promet se stavljaju jaja ili liin-
ke. Jedna liinka za sat pojede 30-50
crvenih paukova. Potreban omjer za po-
stizavanje sigurnog uspjeha treba biti
manji od jednog grabeljivca na deset
tetnika. Najee se preporuuje isputanje 10.000-15.000 jedinki po hektaru ili
1000 jedinki u mali vrt, a 2000 jedinki u srednje veliki vrt. Katkada treba ispustiti
i do 500.000 jedinki po hektaru. Pripravci se nazivaju Florfliegen, Chryson,
Chrysopa itd.
Uzgaja se i vie vrsta bojih ovica namijenjenih suzbijanju lisnih ui, crvenog
pauka, nekih zlatica itd. Najee se primjenjuje sedamtokasta i dvotokasta bo-
ja ovica, ali i mnoge druge vrste (npr. Cryptolaemus montrouzieri, Hippodamia
convergens, Harmonia axyridis i dr.). Boje ovice u potrebne za ha staklenika
SAD stoje oko 125 USD. Na jedan hektar staklenika ili plastenika obino treba
ispustiti oko 100.000 bojih ovica. Procjenjuje se da e biti postignuto potrebno
SI. 44. Aphidoletes aphidimyza
Si. 45. Odrasla zlatooka
SI. 46. Parazitska osica Encarsia formosa SI. 47. Pakiranje osice E. formosa
smanjenje brojnosti lisnih ui ako na jednu boju ovicu bude manje od 40 jedinki
tetnika, a ako bude vie od 100 jedinki da e se zaraza lisnim uima poveavati.
U Europi se naglo iri primjena grabeljivih nematoda primjerice vrste
Heterorhahditis bacteriophora, Phasmarhabditis hermaphrodita, Steinernema
feltiae, za suzbijanje razliitih tetnika te se na tritu ve nalaze visoko uinkoviti
pripravci za suzbijanje pueva, nekih liinki tetnika koji ive u tlu itd. Pripravci
se nazivaju Larvanem, Entonem, Scia-rid itd.
Slino grabeljivcima, i mnogi se parazi ti (parazitoidi) tetnika primjenjuju
za njihovo suzbijanje.
U svijetu je usvojena i vrlo proirena tehnologija uporabe parazitske osice
Encarsia formosa za suzbijanje titastih moljaca u zatvorenom prostoru. Ta osica
odlae svoja jaja u liinke moljca, unutar kojih se, zatim, razvijaju liinke osice.
Parazitirane liinke moljca
pocrne. Iz njih izlijeu osi-
ce i trae novu rtvu. U
promet se osica stavlja u
obliku kukuljice. Unijeti se
trebaju odmah nakon po-
j ave prvih moljaca, a
unoenje se ponavlja neko-
liko puta. Za preventivno
suzbij anj e preporua se
unositi 1,5 osica na m^, a
za kurativu je potrebno do
9 osica/m^. Ima sojeva osi-
ce rezistentnih na OP in-
sekticide. Postoji mnogo proizvodjaa osice, Koppert je stavlja u promet pod na-
zivom En-strip, Brinkman kao Enpack E.f., a Neudorf kao Schlupfwespen E. f.
esto se preporua zajedniki unos s drugom parazitskom osicom - Eretmocerus
eremicus(npr. pripravak Enermix), koja se vrsta protiv titastih moljaca primjenjuje
i samostalno (pripravak Ercal).
Za suzbijanje minirajuih muha u zatvorenom prostoru proirena je u svijetu
primjena parazitskih osica Diglypbus isaea i Dacnusa sibirica (pripravci Mi-
si. 48. Parazitske osice Dacnusa sibirica i Diglypbus isae
SI. 49. Osice trihograme odlau jaja u jaja
kukuruznog moljca
SI. 50. Kapsula trihograma
glyphus, Minusa ili Minex koji sadri obje vrste, Minerpack D. i. ili D. s.). Vrsta D.
isae odlae jaja uz liinku muhe u mini, kojom se, kad izae iz jaja, hrani liinka
osice (ektoparazit). Vrsta D. sibirica odlae jaja u liinku muhe unutar koje se
razvija i hrani liinka osice (endoparazit). Preporua se unos 0,1-0,25 osica po
ml Najee se obe vrste primjenjuju zajedniki.
Protiv lisnih ui upotrebljavaju se parazitske osice roda Aphidius (najee
A. colemani, A. ervi, A. matricariae). Procjenjuje se da e se postii uspjeh ako
omjer parazita i tetnika nije vei od 1:100. Pripravci se nazivaju Matron, Aphipar
Ervipar itd. Za suzbijanje nekih vrsta lisnih ui primjenjuje se osica Aphelinus
abdominalis.
Parazitska osica trihograma (Tricbogramma brassicae i dr. vrste) parazitira
jaja leptira, pa se upotrebljava protiv sovica, kupusnog bijelca i drugih vrsta tet-
nih leptira na poljskom uzgoju povra. Napada i kukuruznog moljca. Zbog svoje
polifagnosti lako se odre u prirodi, ali rijetko kad uspiju unititi visoki postotak
tetnika. Na hektar se najee isputa oko 100.000 jedinki. Pripravci se nazivaju
Trichogramma, Tricho i si. U Njemakoj je cijena primjene oko 70 eura po ha.
Sve se vie iri istovremena primjena nekoliko prirodnih neprijatelja protiv
istog tetnika koja daje sigurniji, katkada bri ili trajniji uspjeh. Odluka o uvoe-
nju P. persimilis protiv koprivine grinje najee podrazumjeva i odluku da se,
ako je potrebno, unosi E. formosa protiv titastog moljca, A. cucumeris ili drugi
neprijatelj protiv kalifornijskog tripsa, te da se primjenjuju bioloke mjere i protiv
minirajuih muha i lisnih ui.
Osim nabave grabeljivaca i parazita od specijaliziranih svjetskih tvrtki, mo-
gu se i oni uzgajati u vlastitom objektu, za to postoje razraene metodike. U
odvojenom manjem dijelu staklenika mogu se stvoriti povoljni uvjeti za razvoj i
razmnaanje nekih vrsta prirodnih neprijatelja, te ih od tuda treba povremeno
prenositi u komercijalni dio objekta.
Osim suzbijanja tetnih ivotinja mogue je i bi ol oko suzbi j anj e uzroni-
ka bolesti, no jo se vrlo malo primjenjuje u praksi. U tu se svrhu primjenjuju
antagonistike gljivice, npr. Trichoderma harzianum. Takoer je mogue i bio-
loko suzbi j anj e korova, kakvo se mjestimice primjenjuje u svijetu. Za to se
upotrebljavaju razni kukci, pa i druge ivotinje, koje se hrane korovima, a koji se
najee unose iz postojbine korova koji se eli suzbiti. I u Hrvatsku je iz SAD
introducirana zlatica koja se hrani korovom ambrozijom, to je drugi pokuaj
biolokog suzbijanja korova u Europi, no do sada nije zabiljeeno jae udomae-
nje tog korisnog kukca u nas. Za suzbijanje korova rabe se i uzronici bolesti
pojedinih vrsta korova u obliku mikoherbicida.
U bioloka sredstva ubraj aj u se i pripravci prirodnog, najee bilj-
nog (botani ki i nsekti ci di ) podri j etl a, te deri vati mi kroorgani zama
(naturaUti).
Iako su prvi empirijski insekticidi primjenjivani prije vie tisua godina bili
biljnog podrijetla tek se danas insekticidnim (pa i fungicidnim i herbiddnim) dje-
latnim tvarima u biljkama poinje pridavati sve vea panja. No jo je vrlo malo
takvih tvari u iroj primjeni: botaniki insekticidi jesu piretrin (iz dalmatinskog
buhaa), o kojem piemo u iduem poglavlju, te rotenon, kvasija i jo poneka
tvar iz egzotinih biljaka. Nekada najvie rabljen nikotin naputa se zbog otrov-
nosti. Nova insekticidna tvar koja se sporo iri zbog visoke cijene jest azadirahtin
iz biljke neem.
Poinje i primljena derivata mikroorganizama kao djelatnih tvari. Ta se sku-
pina naziva i naturalitima. Takva insekticidna tvar dozvoljena u Hrvatskoj u zatiti
povra jest spinosad (spinosini), derivat gljivice Saccharopolyspora spinosa. O
pripravku na toj osnovi piemo u iduem poglavlju.
Mikrobioloka sredstva, botaniki insekticidi i naturaliti, sukladno naem Za-
konu o zatiti bilja, ubrajaju se u sredstva za zatitu bilja, te i za njih vrijede odred-
be o registraciji i prometu tih sredstava u Hrvatskoj.
IV. PREGLED SREDSTAVA ZA ZATITU
POVRA
Uvod
u Hrvatskoj su dozvolu za promet poetkom 2003- g. imala 743 pripravka
sredstava za zatitu bilja formulirana na osnovi 280 razliitih djelatnih tvari.
Primjena sredstava za zatitu bilja u povru podlijee nizu ogranienja,
ponajprije radi zatite potroaa od njihova kodljivog djelovanja, o emu je opirno
pisano u III. poglavlju. Nadalje, neka ogranienja proizlaze iz tetnosti (fitotok-
sinosti) sredstva za pojedine ili sve vrste povra. Stoga samo manji dio od nave-
dena 743 pripravka ima dozvolu za primjenu u povru. Ta sredstva u svojoj do-
zvoli imaju izriito navedenu primjenu na nekoj vrsti povra ili krumpira, odn.
rjee u svemu povru. Sredstva za zatitu bilja smiju se upotrebljavati samo za
onu namjenu i na onoj vrsti povra za koju su dozvoljena i za koju je propisana
karenca (tablice 2. i 3.). Ti podaci moraju, osim u dozvoli, biti sadrani u uputama
koje se dobivaju zajedno sa sredstvom.
Proizvoai sredstava za zatitu bilja (Chromos, Herbos, Veterina, Bayer Crop
Science, Dow AgroSciences, Syngenta, Aventis Cropscience, BASF itd.) pri traenju
dozvole (registracije) sredstva za zatitu bilja u Hrvatskoj moraju navesti namjene
i kulture za koje trae dozvolu. Dakle, navodi se npr. "za suzbijanje buhaa na
kupusnjaama" ili "korova u luku" i si. Zbog trokova istraivanja koja se provo-
de na osnovi tih zahtjeva redovito se dozvola trai za tzv. "velike" a ne "male"
kulture i namjene. Dakle, trae se dozvole za namjene za koje se oekuje vea
potronja sredstava, a ne za usjeve koji se uzgajaju na malim povrinama ili za
tetoinje koji se javljaju neredovito. Stoga za mnoge potrebu zatite povra ne-
ma dozvoljenog sredstva.
Na Zakon o zatiti bilja izriito navodi da se sredstva za zatitu bi l j a mora-
j u pri mj enj i vat i sukl adno dozvol i , tj. samo za one namj ene koj e su u do-
zvol i navedene. Ipak nedvojbeno je da povrar nee bespomono gledati kako
mu razni tetoinje unitavaju parogu ili kako neka rijeda bolest ili tetnik unitavaju
neko povre, jer za tu kulturu odn. tetoinju nema dozvoljenog sredstva. U takvu
e se sluaju povrar obratiti za savjet strunjaku za zatim bilja savjetodavne slube,
neke znanstvene ustanove ili proizvoaa sredstava za zatitu bilja. Takoer moe
povrar rjeenje nai u strunoj literaturi, pa tako i u ovoj knjizi. I mi u nizu slua-
jeva navodimo mogunost uporabe nekih sredstava za namjene za koje nemaju
dozvolu u Hrvatskoj (u nekim poglavljima ta su sredstva oznaena zvjezdicom),
no imaju takvu dozvolu u drugim dravama ili za takav navod imamo vlastita isku-
stva i spoznaje. Ipak, naglaavamo da se svaka pr i mj ena sredstva za zatitu
bi l j a i zvan namj ena navedenih u dozvoli, a koje su sadrane u uputama, provodi
i skl j ui vo uz ri zi k i odgovornost onoga koj i sredstvo na takav nai n pri-
mj enj uj e. Stoga vrlo je opasno (i nepropisno) samovoljno, po "nekoj logici" ili na
osnovi "susjedova prianja" primijeniti sredstva za zatitu bilja na kulturi za koju ta
sredstva nemaju dozvolu. Prateim propisima Zakona o zatiti bilja koji su u po-
stupku pokuat e se legalizirati neke od takvih primjena.
SI. 51. Asortiman sredstava za zatitu bilja u Hrvatskoj poetkom 2003- g.
(Glasilo biljne zatite 2-3/2003.)
Na pregled sredstava za zatitu povra sadri samo sredstva koja su 2003. g.
imala dozvolu za promet u Hrvatskoj. Ipak smo izostavili neka najotrovnija sreds-
tva jer njihovu primjenu procjenjujemo previe opasnom. Sredstva smo svrstali u
uobiajene skupine da bi ovaj pregled, unato vrlo velikom broju sredstava, bio
to pregledniji. Unutar skupina svrstali smo sredstva po djelatnoj (aktivnoj) tvari, a
unutar njih nabrojili smo pripravke na toj osnovi. Za svaku djelatnu tvar navedena
su osnovna svojstva: namjena, podaci o otrovnosti (za insekticide i opasnosti),
toleranci i karenci. Uz pripravke je naveden sadraj djelatne tvari i primjena.
Upuujemo i na objanjenja sadrana u III. poglavlju ove knjige, a posebi ce
nagl aavamo da j e pri j e svake pr i mj ene sredstva za zatitu bUja pot r ebno
p o mn o proi tati uput e dobi vene pri nabavi tog sredstva. Ti h se uput a
treba pot puno pri dravati .
Insekticidi
Insekticidi su sredstva za suzbijanje tetnih kukaca (insekata). Veina djeluje
izravno svojim dodirom - kontaktno djelovanje, a neki djeluju kad se hranom
unesu u organizam - eluano djelovanje. Samo mali broj insekticida djeluje svo-
jim parama - fumigantno djelovanje. Veina insekticida koji se primjenjuje u zati-
ti povra ima izraeno kontaktno djelovanje, a neki imaju i pratee eluano dje-
lovanje.
Sistemini insekticidi (ima i sisteminih fungicida i herbicida) jesu sredstva
koja biljka upije i provodi svojim provodnim sistemom u druge organe. Naziv
sistemici potjee od njihova kretanja provodnim sistemom biljaka. Kretanje je
najjae odozdo prema gore, dakle iz korijena prema vrkovima biljaka. No neka
sredstva imaju i svojstvo da se kreu biljnim sokovima iz vrnih dijelova prema
donjim organima biljke. Sistemici prvenstveno djeluju na kukce koji siu, a slabije
na kukce koji grizu. Prednost sistemika jest u zahvaanju i sakrivenih tetnika
(npr. u zakovranom liu), da ih ne ispire kia i da ne unitavaju prirodne nepri-
jatelje. Osim folijarno, sistemici se primjenjuju i tretiranjem tla pa ulazei u biljne
sokove mogu zatititi i nadzemne organe biljke od napada tetnika. Treba napo-
menuti da neki sistemini insekticidi imaju i kontaktno djelovanje pa djeluju na
vei broj tetnika, ali tada kode prirodnim neprijateljima.
Univerzalni insekticidi djeluju na veliki broj tetnika, no osim tetnih kukaca
unitavaju i brojne korisne kukce. Stoga ea primjena takvih insekticida pore-
meuje ravnoteu u prirodi pa moe pogodovati pojavi nekih skupina tetnika.
Selektivni insekticidi djeluju samo na jednu skupinu tetnika, npr pirimikarb djeluje
na lisne ui ili bioinsekticidi na osnovi Btk djeluju samo na gusjenice, pa stoga
poteduju prirodne neprijatelje tetnika. Stoga su takvi selektivni insekticidi po-
godniji upravo na povru, kojem je potrebna ea primjena insekticida, npr. u
zatienom prostoru. Tenja za veom uporabom selektivnijih insekticida jedan
je od razloga to se javlja sve vei broj insekticida na tritu.
Gotovo svi insekticidi opasni su za pele pa moraju na etiketi imati natpis
"OPASNO ZA PELE". Samo bioinsekticidi i regulatori razvoja kukaca ne moraju
imati taj natpis. Ipak treba istaknuti da se ni regulatori razvoja kukaca ne smiju
rabiti na bilju koje cvate a koje posjeuju pele, jer bi putem nektara mogli tetiti
liinkama pele u konici. No i medu insekticidima opasnim za pele ima manje
opasnih, npr. alfametrin, deltametrin, fosalon, pirimikarb, koji ubijaju pele samo
pri izravnom dodiru, a njihov je depozit na bilju mnogo manje opasan.
Postoje insekticidi brzog poetnog (inicijalnog) djelovanja i insekticidi spo-
rog poetnog, no zato trajnijeg (rezidualnog) djelovanja. Pri zakanjeloj primjeni
insekticida u vrijeme jakog napada tetnika prednost imaju insekticidi brzog po-
etnog djelovanja, no u pravovremenoj primjeni treba prednost dati insekticidi-
ma duljeg rezidualnoga djelovanja. Meutim, dulje rezidualno djelovanje pove-
zano je i s duljim zadravanjem ostataka (rezidua) u povru, pa je za takve insek-
ticide propisana i dulja karenca.
u nekih vrsta tetnika (ali i uzronika bolesti i korova) moe se pojaviti rezi-
stentnost (otpornost) prema nekim sredstvima, o emu smo opirnije pisali u III.
poglavlju.
Insekticidi koji se rabe u zatiti povra podijeljeni su u insekticide za folijar-
no tretiranje, za tretiranje tla i za ostale namjene. Zbog bolje preglednosti velikog
broja insekticida za folijarno tretiranje ta je skupina podijeljena na kemijske, bio-
tehnike i bioloke insekticide, a u dvije posljednje skupine uvrtena su samo
sredstva koja dolaze formulirana slino kemijskim sredstvima te se na slian na-
in i primjenjuju. Bioloki agensi (npr. grabeljivci i paraziti) ili ostala biotehnika
sredstva (npr. feromoni) opisani su u III. poglavlje.
A) SREDSTVA ZA FOUJARNO TRETIRANJE
Kemijski insekticidi
a) Organof osf orni i nsekt i ci di
Organofosforni insekticidi (OP) su vrlo razliitih svojstava. Ima ih malo otrov-
nih do jako otrovnih. U organizmu ovjeka blokiraju encim holinesterazu i time
izazivaju nagomilavanje tetnog acetilholina. U sluaju sumnje treba zatraiti ana-
lizu krvi na aktivnost holinesteraze. Simptomi su trovanja znojenje, suzenje, obil-
no luenje sline, edem plua, drhtavica, grevi, oteano disanje i dr. Prva pomo
sastoji se u hitnoj dekontaminaciji i primjeni atropina uz lijeniku pomo. Otro-
vani se sporo oporavljaju.
Veina ima dozvolu za suzbijanje krumpirove zlatice, no uinkoviti su samo
tamo gdje se jo nije pojavila rezistentnost ovog tetnika na organofosforne in-
sekticide.
1. Di kl or vos
Djeluje kontaktno i fumigantno. Ima vrlo brzo, ali kratko djelovanje. Registri-
ran je za suzbijanje lisnih ui, titastih moljaca, muha minera i ampinjonskih muica
na polju i u zatienom prostoru. Vrlo opasno sredstvo. Svrstan u II. skupinu
otrova. LDjjj - 50-80 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg za povre. Karenca 3 dana za
ampinjone, 7 dana za povre u polju i zatvorenom prostoru. Pripravci mogu biti
fitotoksini za krastavce. Na tretiranu povrinu ili objekt nije doputen pristup
ljudima i domaim ivotinjama tri dana nakon primjene.
KOFUMIN 50-EC, sadri 50 % d. t., primjena na polju 0,05-0,2 %, u zatvore-
nom prostoru samo tretiranjem prostora iznad biljaka uz utroak od 10-15 ml (6-
9 ml/100 m^za ampinjone) pripravka na 100 m^ prostora, razrijeenog u onoj
koliini vode koja je potrebna za raspodjelu u tom prostoru raspoloivom prska-
licom ili rasprivaem.
2. Di metoat
Sistemini insekticid s kontaktnim djelovanjem. Primjenjuje se prskanjem ili
zalijevanjem biljaka. Dozvoljen protiv lisnih ui i kupusne muhe, no u inozems-
tvu se primjenjuje protiv svih povrtnih muha, resiara, buhaa, gusjenica mladih
stadija, crvenih paukova i dr. Vrlo opasan. Predvideno je skoro ogranienje
primjene. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ oko 150 mg/kg. Toleranca 0,5 mg/
kg. Karenca pri folijarnoj primjeni: 28 dana za mrkvu, 42 dana za kupusnjae i
luk, zalijevanjem za mrkvu, 63 dana zalijevanjem za luk.
ROGOR 40, CHROMGOR 40, PERFEKTHION, ZAGOR sadre 40 % d. t., pri-
mjena 0,1 % (10 ml u 10 1) ili 1 l/ha (10 ml/ar).
3. Foksi m
Za suzijanje krumpirove zlatice. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^,^ -
2000. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 35 dana za krumpir.
VOLATON EC-500, sadri 50 % d. t., primjena 2 l/ha (20 ml/ar).
4. Fosal on
Selektivniji insekticid kontaktnog i eluanog djelovanja. Registriran protiv
krumpirove zlatice i grakova ika. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ -
135 mg/kg. Toleranca 0,2 mg/kg za graak, 0,1 za krumpir. Karenca 14 dana za
krumpir, 35 dana za graak.
ZOLONE LIQUIDE, ATAC EC sadre 35 % d. t., primjena 2,5 l/ha (25 ml/ar).
ZOLONE PM, ATAC WP sadre 30 % d. t., primjena 2,5 kg/ha (25 g/ar).
5. Heptenofos
Sistemini insekticid visoke hlapljivosti, brzog i kratkog djelovanja. Doputen
za suzbijanje lisnih ui u povru. Vrlo opasan. Svrstan u II. skupinu otrova. LD^^^ -
96 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 7 dana za povre u polju i u zatienom
prostoru (1. 3. - 1- U.), odn. 21 dan u zatienom prostoru (1. 11. -1. 3-).
HOSTAQUICK EC-50, sadri 50 % d. t., primjena 0,05-0,1 % (5-10 ml u 10 1
vode).
6. Klorpirifos-etil
Za suzbijanje krumpirove zlatice, a tretiranjem tla i drugih tetnika povra.
Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^ oko 135 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/
kg. Karenca 28 dana za krumpir.
DURSBAN E-48, PIRIFOS EC, PYRINEX 48 EC, EINISH E-48 sadre 48 % d. t.
Primjena 2 l/ha (20 ml/ar).
ZLATICA PIRIFOS sadri 4 % d. t., primjena 25 kg/ha.
7. Kl orpirifos-metil
Registriran protiv kupusnih bijelaca i kupusnog moljca. U inozemstvu se
primjenjuje i za suzbijanje drugih gusjenica, lisnih ui, nekih povrtnih muha,
resiara itd. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.g 1240 mg/kg.
Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 21 dan za kupusnjae.
RELDAN SUPER, sadri 50 % d. t, primjena 1 l/ha (10 ml/ar).
RELDAN 40 EC, sadri 40 % d. t., primjena 1,25 l/ha (12,5 ml/ar).
8. Kvi nal fos
Samo protiv krumpirove zlatice. Vrlo opasan. Tekue formulacije u II. skupini
otrova, praivo u III. skupini otrova. LD^^ - 66 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/kg. Ka-
renca 14 dana krumpir.
EKALUX 25, CHROMOFOS 25 sadre 25 % d. t., primjena 0,8 l/ha (8 ml/ar).
EKALUX P, praivo s 1,5 % d. t., primjena 15-20 kg/ha (150-200 g/ar).
9. Malation
Insekticid kraeg djelovanja. Primjenjuje se za suzbijanje kupusnih stjenica,
lisnih ui, buhaa, resiara, mladih stadija gusjenica, pokretnih stadija grinja. Ne-
znatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ - 1375 mg/kg. Toleranca 2,0
mg/kg za povre. Karenca 7 dana za krastavce u zatienom prostoru i na polju,
za lubenice i dinje; 21 dan za lisnato povre; 14 dana za ostalo povre.
RADOTION E-50, sadri 50 % d. t., primjena 0,15-0,25 % (15-25 ml u 10 1
vode).
RADOTION P-5, praivo s 5 % d. t., primjena 20-30 kg/ha (200-300 g/ar).
10. Pi ri dafenti on
Samo protiv krumpirove zlatice. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^^
- 850 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 28 dana za krumpir.
ZLATICA OFUNAK-P, praivo s 3 % d. t., primjena 20-30 kg/ha (200-300
g/ar).
11. Pirimifos meti l
Kontaktni i eluani insekticid izraenog fumigantnog djelovanja. Registri-
ran protiv lisnih ui i titastih moljaca, a djelotvoran i na tripse. U inozemstvu ima
mnogo iru primjenu. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^ oko
2000 mg/kg. Toleranca za lisnato povre 2 mg/kg, za ostalo povre 1,0 mg/kg.
Karenca za rajice, krastavce i paprike u polju i zatvorenom prostoru 7 dana, za
ostalo povre 14 dana.
ACTELLIC 50 EC i PIRIMIFOS-METIL 50 EC, sadre 50 % d. t., primjena 0,05-
0,1 % odn. 0,5-1 l/ha (5-10 ml/ar).
b) Karbamati
Slino organofosfornim insekticidima, karbamati blokiraju encim holineste-
razu pa su simptomi otrovanja i prva pomo slini. No, prvi se znaci trovanja
javljaju odmah u poetku, pa pravovremeno upozoravaju, a otrovani se oporavlja
bre.
1. Karbosul fan
Sistemini insekticid dozvoljen samo protiv krumpirove zlatice gdje se nije
pojavila rezistentnost na OP i karbamate. Vrlo opasan. Svrstan u II. skupinu otro-
va. LD^jj - 88. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 28 dana za krumpir.
MARSHAL 25 EC, sadri 25 % d. t., primjena 1,5-2 l/ha (15-20 ml/ar).
MARSHAL ZLATICA 1,5 P, sadri 1,5 % d. t., primjena 20-30 kg/ha (200-300
g/ar).
2. Metomil
Dozvoljen za suzbijanje lisnih ui (osim kupusne lisne ui) i titastih moljaca,
a u inozemstvu se rabi i protiv gusjenica, resiara i drugih tetnika. Ne smije se
primjenjivati u zatvorenom prostoru i na kupusnjaama. Vrlo opasan. Svrstan u II.
skupinu otrova. LD^,, - 20 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 14 dana za plo-
dovito i korjenasto povre, 35 dana za ostalo povre.
LANNATE 20 L, METHOMEX SL 20, sadre 20 % d. t., primjena 0,15 - 0,2 %
(15 - 20 ml u 10 1 vode), odn. 1,5 - 2,0 l/ha (15 - 20 ml na ar).
3. Pi ri mi karb
Visoko selektivan sistemini insekticid - aficid. Namijenjen suzbijanju lisnih
ui, posebice i onih rezistentnih na druge insekticide. Dozvoljen na povru u
polju i zatvorenom prostoru. Za primjenu na salati, radiu, mrkvi, celeru i perinu
dozvoljen samo na polju. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ - 147 mg/
kg. Toleranca 0,1 za zrnene mahunarke, krumpir, 0,5 mg/kg za ostalo povre.
Karenca 4 dana za krastavce u polju i u zatvorenom prostoru, 7 dana za rajicu u
polju i zatvorenom prostoru, krumpir i kolerabu; 14 dana za papriku u polju i
zatvorenom prostoru te za ostalo povre.
PIRIMOR WP-50, PIRIMOR 50 WG, sadre 50 % d. t. primjena 0,04-0,06 %
(4-6 g u 101 vode), odn. 0,4-0,6 kg/ha (4-6 g/ar).
PIRIMOR 25 WG, sadri 25 % d. t., primjena 0,08-0,12 % (8-12 g u 101 vode),
odn. 0,8-1,2 kg/ha (8-12 g/ar).
4. Triazamat
Selektivni aficid. Dozvoljen za suzbijanje lisnih ui na kupusnjaama, u ino-
zemstvu i na nekim drugim vrstama povra. Opasan. Svrstan u II. skupinu otrova.
LD^g - 250 mg/kg. Toleranca 0,02 mg/kg. Karenca 28 dana za kupusnjae.
AZTEC 140 sadri 14 % d. t., primjena 0,25-0,5 l/ha (2,5-5 ml/ar).
c) Piretroidi
Piretroidi su spojevi vrlo visoke insekticidnosti, pa se upotrebljavaju u doza-
ma znatno niim nego ostali insekticidi. irok spektar djelovanja ugroava pri-
rodne neprijatelje tetnika. Mogua je brza pojava rezistentnosti, pa se usprkos
registraciji ne mogu uspjeno primijeniti protiv krumpirove zlatice gdje se pojavi-
la rezistentnost. Smiju se upotrijebiti najvie dva puta godinje na istom usjevu ili
nasadu.
Pri povienoj ljetnoj temperaturi (vioj od 25-28 C) piretroidima se smanjuje
uinkovitost.
1. Al f aci permetri n
Dozvoljen za suzbijanje titastog moljca, lisnih ui, kupusnog moljca i krum-
pirove zlatice, u inozemstvu i gusjenica i nekih drugih tetnika povra. Opasan.
Svrstan u III. skupinu. LD.^ - 64 mg/kg. Toleranca 0,2 za rajice, krastavce; 0,1 za
krumpir; 1,0 za lisnato povre; 0,5 mg/kg za ostalo povre. Karenca 14 dana za
krastavce i rajice u polju i zatvorenom prostoru, za ostalo nelisnato povre, za
krumpir; 28 dana za kupusnjae.
FASTAC 10 SC, DIREKT 10 SC, sadri 10 % d. t., primjena 0,012-0,025 % (1,2-
2,5 ml u 10 1 vode), odn. 0,08-0,12 l/ha (0,8-1,2 ml/ar).
2. Beta-ciflutrin
Dozvoljen za suzbijanje lisnih sovica, kupusara i kupusne lisne ui, krumpi-
rove zlatice, u inozemstvu i nekih drugih tetnika. Opasan. Svrstan u III. skupinu
otrova. LD^^ 590 mg/kg. Toleranca 0,2 za cvjetau, 0,05 za krumpir, 0,5 za ostalo
povre. Karenca 7 dana za kupusnjae, mahunarke, plodovito povre, krumpir;
14 dana za lisnato povre
BETA-BAYTHROID EC 025, sadri 2,5 % d. t., primjena 0,3-0,5 l/ha (3-5
ml/ar).
3. Bifentrin
Dozvoljen za suzbijanje titastog moljca, koprivina crvenog pauka, krumpi-
rove zlatice, u inozemstvu i drugih tetnika povra. Opasan. Svrstan u III. skupi-
nu otrova. LD^g - 54 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/kg za krumpir, grah; 0,1 mg/kg za
krastavce, rajice. Karenca 7 dana za krastavce u polju i zatvorenom prostoru, za
krumpir, grah; 14 dana za rajicu u polju i zatvorenom prostoru. Ne rabiti na
krastavcima za kiseljenje.
TALSTAR 10-EC, sadri 10 % d. t., primjena 0,02-0,05 % (2-5 ml u 10 1 vode),
odn. 0,15-0,25 l/ha (1,5-2,5 ml/ar).
4. Del tametri n
Dozvoljen za suzbijanje krumpirove zlatice i nekih tetnika kupusnjaa, a
u inozemstvu i protiv lisnih ui, titastih moljaca, gusjenica sovica i brojnih
drugih tetnika povra. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ -135 mg/kg.
Toleranca 0,2 za lisnato povre; 0,1 mg/kg za ostalo povre. Karenca 7 dana za
krumpir i kupus.
DECIS EC-2,5, SKUD sadre 2,5 % d. t., primjena 0,03-0,05 % (3-5 ml u 10 1
vode), odn. 0,3-0,5 l/ha (3-5 ml/ar).
DECIS 1,25 EC, ROTOR 1,25 EC, sadri 1,25 % d. t, primjena 0,04-0,06 %
(4-6 ml u 10 1 vode), odn. 0,4-0,6 l/ha (4-6 ml/ar).
ROETEM, sadri 1,5 % d. t., primjena 0,4-0,6 l/ha (4-6 ml u 10 1 vode).
DECIS 6,25 WG, sadri 6,25 % d. t., primjena 0,012 % (1,2 ml u 10 1 vode),
odn. 0,12 kg/ha.
5. Esfenvalerat
Dozvoljen za suzbijanje kupusnog moljca. Opasan. Svrstan u III. skupinu.
LDgjj oko 100 mg/kg. Karenca 28 dana za kupusnjae.
SUMIALEA 5 FL sadri 5 % d. t., primjena 0,15-0,2 l/ha (1,5-2,0 ml/ar).
6. Fenpropat ri n
Za suzbijanje titastih moljaca i koprivina crvenog pauka. Opasan. Svrstan u
II. skupinu otrova. LD^^^ - 140 mg/kg. Toleranca 0,5 mg/kg za rajice, 0,2 za kra-
stavce. Karenca 7 dana za rajice, 4 dana za krastavce u polju i zatvorenom pro-
storu.
MEOTHRIN 10 FL, sadre 10 % d. t., primjena 0,03-0,05 % (3-5 ml u 101 vode).
8. Lambda ci hal otri n
Dozvoljen za suzbijanje titastih moljaca, muha minera, kupusne lisne ui,
kupusnog moljca, lisnih sovica i kupusara, krumpirove zlatice i lisnih ui krumpi-
ra, u inozemstvu i nekih drugih tetnika. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova.
LD^g - 20 (pripravak 923) mg/kg. Toleranca 0,1 za povre, 0,05 za krumpir. Karen-
ca 7 dana za krastavce, za rajice u polju i zatvorenom prostoru, za krumpir; 21
dan za lisnato povre, 14 dana za ostalo povre.
KARATE 2,5 EC, KING, sadri 2,5 % d. t., primjena 0,2-0,6 l/ha (2-6 ml/ar)
KARATE MAX, sadri 3,75 % d. t., primjena 0,2-0,3 kg/ha (2-3 g/ar).
9. Zetaci permetri n
Slinih svojstava kao cipermetrin no dvostruko vee djelotvornosti. Dozvoljen
protiv krumpirove zlatice, u inozemstvu i protiv nekih drugih tetnika povra.
Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^ - 82 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg.
Karenca 7 dana za krumpir.
FURY 10 EC, sadri 10 % d. t., primjena 0,1-0,15 l/ha (1-1,5 ml/ar).
d) Kombinirani insekticidi (protiv krumpirove zlatice)
CHROMOREL D, HERBOREL D, NURELLE-D, CHROMOREL Z, PIREL-D sa-
dre 50 % klorpirifosetila i 5 % cipermetrina, primjena 0,5-1,0 l/ha (5-10 ml/ar).
CHROMOREL P-2, praivo s 1,8 % klorpirifosetila i 0,2 % cipermetrina, pri-
mjena 15-20 kg/ha (150-200 g/ar).
CHROMOREL ZP praivo s 1,8 % klorpirifosetila i 0,14 % zetacipermetrina,
primjena 15-20 kg/ha (150-200 g/ar).
e) Neonikotinoidi
1. Imi dakl opri d
Dozvoljen za suzbijanje lisnih ui, ukljuujui vektore virusa, na krumpiru,
kupusne lisne ui, grakove lisne ui i crne bobove lisne ui na grahu. Dozvoljen
i za suzbijanje lisnih sovica na kupusnjaama te cvjetnog i duhanova titastog
moljca na rajici i krastavcima u zatvorenom prostoru. U inozemstvu se rabi i za
suzbijanje nekih drugih tetnika povra. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova.
LDjg - 450 mg/kg. Toleranca 0,2 mg/kg. Karenca 14 dana za rajicu, krastavac,
grah i graak, 21 dan za kupus i 42 dana krumpir.
CONFIDOR SL 200, BOKSER 200 SL, sadre 20 % d. t., primjena 0,25-0,5 l/ha
(2,5-5 ml/ar), 0,075-0,1 % (7,5-10 ml/10 1).
2. Ti ametoksam
Izraziti sistemik. Dozvoljen za suzbijanje lisnih ui na kupusu i paprici, krum-
pirove zlatice i lisnih ui na krumpiru, duhanova titastog moljca na rajici, kra-
stavcima i paprici. Opasan. LD,^ - 1563. Svrstan u III. skupinu otrova. Toleranca
0,5 za papriku, 0,2 za kupusnjae, 0,1 za krumpir. Karenca 7 dana za papriku,
rajicu, krastavce; 14 dana krumpir, kupusnjae.
ACTARA 25 WG, sadri 25 % d. t., primjena 0,06 kg/ha (0,6 g/ar) za krumpi-
rovu zlaticu, 0,15-0,2 kg/ha (1,5-2,0 g/ar) za lisne ui na paprici i kupusu, 0,2-0,4
kg/ha (2-4 g/ar) za duhanova titastog moljca.
3. Ti akl opri d
Izraziti sistemik, mnogo krae perzistentnosti od imidakloprida. Dozvoljen
za suzbijanje krumpirove zlatice, lisnih ui na rajici, paprici i krastavcima u polju
i zatvorenom prostoru te na lubenicama. Opasan. LD_g - 444. Svrstan u III. skupi-
nu otrova. Toleranca 0,5 za papriku, rajicu, 0,3 za krastavce, lubenice, krumpir.
Karenca 3 dana za krastavce, lubenice, 4 rajicu, 7 dana za papriku, 14 dana za
krumpir.
CALYPSO SC 480 sadri 48 % d. t., primjena na rajici i paprici 0,03 %, na
krastavcima i lubenici 0,3 l/ha (3 g/ar), a na krumpiru 0,1 l/ha (1 g/ar).
4. Acetampri d
Lokalni sistemik. Dozvoljen za suzbijanje kalifornijskog tripsa, duhanova ti-
tastog moljca i lisnih ui na paprici i krastavcima u zatvorenom prostoru te krum-
pirove zlatice. Opasan. LD^^ - 314. Svrstan u III. skupinu. Toleranca 0,5 za papri-
ku, 0,1 za krastavce, krumpir. Karenca 3 dana za rajicu, krastavac, 7 dana za
papriku, krumpir.
MOSPILAN 20, sadri 20 % d. t., primjena 0,08-0,12 kg/ha (0,8-1,2 g/ar),
0,03 % (0,3 ml/10 1).
f) Insekti ci di s ant i f i dant ni m u i n k o m
1. Pimetrozin
Visoko selektivni sistemini aficid, djeluje i na duhanskog titastog moljca.
Vrlo je malo opasan za ovjeka. U nas ima dozvolu za suzbijanje lisnih ui na
rajici u polju i zatvorenom prostoru, uz karencu 7 dana. LD^^ - 5800. Svrstan u III.
skupinu otrova. Toleranca 0,3- Uinkovit i na ui rezistentne na veinu drugih
insekticida.
CHESS 25 WP, sadri 25 % d. t., primjena 0,4 kg/ha (4 g/ar).
g) Nerei s t oksi ni
1. Bensultap
Dozvoljen za suzbijanje liinki krumpirove zlatice. Opasan. Svrstan u III.
skupinu otrova. LD^^, - 1105 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 14 dana za
krumpir.
BANCOL 50-WP, sadri 50 % d. t., primjena 0,5 kg/ha (5 g/ar).
2. Tiociklam
Dozvoljen za suzbijanje titastog moljca, kalifornijskog tripsa i krumpirove
zlatice. Opasan. Svrstan u III. skupinu. LD^^ - 300 mg/kg. Toleranca 0,2 mg/kg za
rajicu, 0,05 za krumpir. Karenca 14 dana za rajicu na polju i u zatienom pro-
storu, 21 dan za krumpir.
EVISECT S, sadri 50 % d. t., primjena 0,3-0,6 kg/ha (3-6 g/ar).
h) Inhi bi t ori gaba recept ora si napsa
1. Fipronil
Sistemik dozvoljen za suzbijanje krumpirove zlatice. Vrio opasan. LD,^ - 97.
Svrstan u II. skupinu otrova. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 14 dana.
REGENT, sadri 80 % d. t., primjena 0,020-0,025 kg/ha (20-25 g/ha ili
0.20-0,25 g/ar).
i ) Ostali i nsekt i ci di
1. Mineralno ul j e
Kao insekticid mineralno se ulje u povru upotrebljava samo za suzbijanje
lisnih ui u visokim kategorijama (superelita) sjemenskog krumpira. Uz 8-10 tre-
tiranja moe osjetno smanjiti zarazu opasnim virusima krumpira. Neznatno opa-
san. Nije svrstan u otrove.
BIJELO ULJE, sadri 80 % visoko rafiniranog mineralnog ulja, primjena 10 l/ha.
Biotehniki insekticidi
j) Regulatori razvoja kukaca
Nemaju izravno "cidno" djelovanje, nego na razliite naine poremeuju pro-
ces presvlaenja liinki, pa one uginu. Smrtnost dolazi sporo, no liinke se kuka-
ca ubrzo nakon tretiranja prestaju hraniti. Za uspjeh je potrebna rana primjena.
Iako nisu izravno otrovni za pele radilice, doneseni u konicu izazivaju smrtnost
liinki. Stoga ne treba tretirati biljke u cvatnji. U nas se istrauju i neki novi regulatori
prikladni za povre poput metoksifenozida, pirifenoksa novolurona itd.
1. Ci romazi n
Dozvoljen za suzbijanje lisnih muha minera i ampinjonskih muha, no proi-
zvoa odustaje od njegove proizvodnje. Zalihe se mogu utroiti. Neznatno opa-
san. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ - 2040 mg/kg. Toleranca 10,0 za ampinjo-
ne, 5,0 za salatu, 20 mg/kg za grah, papriku, 1,0 za mrkvu, graak, luk, rajicu,
krastavce; 0,5 za lubenice. Karenca 7 dana za rajicu, krastavce i tikve na polju i u
zatienom prostoru, lubenice; 14 dana za salatu na polju i u zatienom prosto-
ru, za ampinjone te za grah i mrkvu, 21 dan za papriku na polju i u zatienom
prostoru. Dozvoljeno samo jedno tretiranje ampinjona i tla.
TRIGARD 75 WP, sadri 75 % d. t., primjena 0,1-0,3 kg/ha (1-3 g/ar), tretira-
njem tla s 3-13 g na 100 m^ (samo jedna primjena u sezoni) ili tretranjem kompo-
sta u uzgoju ampinjona.
2. HeksafLumuron
Dozvoljen za suzbijanje liinki krumpirove zlatice. Neznatno opasan. Svrstan
u III. skupinu otrova. LD^^^ - 5000 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 14 dana
za krumpir.
SONET 100 EC, sadri 10 % d. t., primjena 0,2-0,25 l/ha (2-2,5 ml/ar).
3. Luf enuron
Za suzbijanje krumpirove zlatice. Opasan. LD.^^ - 2000. Svrstan u III. skupinu
otrova. Toleranca 0,3 mg/kg. Karenca 7 dana.
MATCH 050 EC, sadri 5 % d. t., primjena 0,3 l/ha (3 ml/ar).
4. Tef l ubenzuron
Dozvoljen za suzbijanje liinki krumpirove zlatice. Neznatno opasan. Svrstan
u III. skupinu otrova. LD-^, - 5000 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 14 dana
za krumpir.
NOMOLT, sadri 15 % d. t., primjena 0,075-0,15 l/ha (0,75-1,5 ml/ar).
Bioloki insekticidi
k) Mikrobioloki insekticidi
1. Bacillus thuringiensis kurstaki
Dozvoljeni za suzbijanje kupusara i metlice, no u inozemstvu se primjenjuju
i za suzbijanje kupusnog moljca, lisnih sovica, kukuruznog moljca i nekih dru-
gih gusjenica tetnih povru. Nisu uvrteni u otrove. Mogu tetiti fermentaciji
zelja. Karenca 7 dana za sve vrste povra koje se ne prerauju fermentacijom,
inae 21 dan.
BIOBIT-WP, primjena 1-1,5 kg/ha (10-15 g/ar).
BATURAD-WP, THURICIDE-HP, primjena 0,4-1,0 kg/ha (4-10 g/ar).
2. Bacillus thuringiensis tenebrionis
Dozvoljen za suzbijanje krumpirove zlatice u svim kulturama. Nije uvrten u
otrove. Karenca nije potrebna.
NOVODOR-FC, primjena 3-5 l/ha (30-50 ml/ar).
1) Nat ural i t i
1. Spi nosad
Spinosad je smjesa dva spinosina koje proizvodi aktinomiceta Sacharopolyspo-
ra spinosa. Suzbija krumpirovu zlaticu, kalifornijskog tripsa i muhe minere na
paprici, krastavcima i rajici u polju i zatvorenom prostoru. U inozemstvu ima
mnogo iri spektar primjene. Neznatno opasan. LD.^ - 3783. Svrstan u III. skupi-
nu. Toleranca 0,2 za plodovito povre, 0,05 za krumpir. Karenca 3 dana za kra-
stavce, rajicu, 7 dana za papriku, krumpir. Suzbija i krumpirovu zlaticu, rezisten-
tnu na veinu drugih insekticida.
LASER, sadri 24 % d. t., primjena za krumpirovu zlaticu 0,1-0,15 kg/ha (1-1,5
g/ar) ili za druge namjene 0,03-0,05 % (3-5 ml/101).
m) Botaniki insekticidi
Iako skupina insekticida biljnog podrijetla ukljuuje najstarije insekticide, ipak
se tek sada toj skupini pridaje vea panja. U Hrvatskoj, naalost, niti jedan bota-
niki insekticid nema dozvolu za primjenu u povru. No postoje uvjeti da neki
uskoro dobiju dozvolu pa emo spomenuti najizglednije u tome.
1. Piretrin
Smjesa vie sastojaka insekticidnih svojstava koja se nalazi u biljci dalmatin-
skom buhau.
Zbog fotolabilnosti malo se rabe u prirodi, pa tako i u zatiti povra. Stabil-
nost pripravka poveava dodatak piperonil butoksida. Suzbija titaste moljce, re-
siare i neke druge vrste tetne povru, no jedini u Hrvatskoj dozvoljeni pripra-
vak KENYATOX ima dozvolu samo za ukrasno bilje.
Neznatno je opasan. LD^^ - 1036. Svrstan u III. skupinu otrova. Ima propisa-
nu tolerancu za povre 1,0 mg/kg.
2. A2adi rahti n
Djelatna tvar koja se dobiva iz egzotine bilje nazvane neem. Ometa pre-
svlaenje liinki, ali djeluje i kao antifiding sredstvo, ometa ovipoziciju itd. Jak
je insekticid, uinkovit u niskoj dozi, ali nestabilan na UV zrake i visoku tempe-
raturu i vlagu. Djelotvoran na neke gusjenice, liinke kornjaa, titaste moljce,
resiare, lisne ui, grinje itd. Niske otrovnosti za ljude. U Hrvatskoj nema do-
zvolu niti jedan pripravak, no mnogi su dozvoljeni u susjednim dravama. Vrlo
su skupi.
B) INSEKTICIDI ZA TRETIRANJE TLA
u ovu skupinu ubrajamo insekticide namijenjene suzbijanju tetnika u tlu:
injaka, rovaca, grica itd. Neki od tih insekticida namijenjeni su i za folijarno
tretiranje, a njihova su svojstva prikazana u prethodnom poglavlju.
a) Organofosfomi insekticidi
1. Foksi m (vidjeti A/a/3)
Protiv tetnika u tlu u krumpiru, kupusnjaama, mrkvi, luku. Karenca 91 dan
za mrkvu i drugo korjenasto i gomoljasto povre, 42 dana za ostalo povre. Ne
primjenjivati u mladom krumpiru.
VOLATON G-5 %, primjena irom 80-100 kg/ha (0,8-1 kg/ar), u red 20-30 kg/
ha (200-300 g/ar).
VOLATONIZIRANO GNOJIVO 15-15-15 s 1 % FOKSIMA, primjena irom 300-
400 kg/ha (3-4 kg/ar), u redove 150-200 kg/ha (1,5-2 kg/ar).
2. Kl orpi ri fos etil (vidjeti A/a/6)
Protiv tetnika u tlu, liinki kupusne, lukove, mrkvine i vrtne dlakave muhe
u krumpiru, kupusnjaama, mahunastom povru, luku, cikli, mrkvi i pastrnjaku.
Karenca 42 dana za kupusnjae, lepirnjae, 63 dana za luk, ciklu, 91 dan za
krumpir, 120 dana za mrkvu.
DURSBAN E-48, PIRIFOS-EC, PYRINEX 48 EC, FINISH E-48, primjena irom
6-8 l/ha (60-80 ml/ar), u trake 2-3 l/ha (20-30 ml/ar).
DURSBAN G-7,5, FINISH G-7,5, primjena irom 50-60 kg/ha (0,5-0,6 kg/ar),
u redove 15-20 kg/ha (150-200 g/ar).
b) Karbamat i
1. Karbofuran
Dozvoljen za zatitu krumpira od injaka, rovaca i grica, uz smanjenje na-
pada prve generacije krumpirove zlatice i slobodnoivuih nematoda. Sistemik.
Vrlo opasan. Pripravci s do 10 % d. t. svrstani u II., skupini ostali u I. skupinu
otrova. LD^g oralno oko 10 mg/kg. Dermalno stostruko manje otrovan. Toleranca
0.1 mg/kg za krumpir. Karenca 91 dan za krumpir.
GEOCID G-5, sadri 5 % d. t., primjena u redove 20-30 kg/ha (200-300 g/ar).
2. Metiokarb
Primjenjuje se u zatiti povra od pueva i rovaca. Dozvoljen u povru u
polju i zatvorenom prostoru. Tretira se rasipavanjem granula po povrini tla, ne
po biljkama. Opasan. LD^^- 100. Svrstan u III. skupinu otrova. Toleranca 0,2 za
korjenasto povre, 0,1 za ostalo povre. Karenca nije propisana.
MESUROL GRANULAT, sadri 4 % d. t., primjena 3-5 kg/ha (30-50 g/ar).
c) Neoni kot i noi di
1. Imidakloprid (vidjeti I/e/l)
Dozvoljen za tretiranje gomolja krumpira prije ili prilikom sadnje. Na tretira-
noj parceli ne smije se iste godine uzgajati drugo povre. Izrazita sisteminost
omoguuje i zatitu od lisnih ui i krumpirove zlatice. Dozvoljen i za namakanje
presada kupusnjaa radi suzbijanja kupusne lisne ui i lisnih sovica.
GAUCHO FS 350, sadri 35 % d. t., primjena 0,05-0,1 1/100 kg gomolja na-
mijenjena za sadnju.
GAUCHO FS 600 ROT sadri 60 % d. t., primjena 20-40 ml/100 kg gomolja
namijenjenog za sadnju.
PRESTIGE FS 290, sadri uz 14 % d. t. imidakloprida i 15 % fungicida penci-
kurona, primjena 0,1 1/100 kg gomolja namijenjena za sadnju, suzbija i bijelu
nogu krumpira.
CONFIDOR SL 200, sadri 20 % d. t., primjenjuje se u dozi od 1,5 l/ha (15 ml/
ar) u brazde krumpira i za namakanje presada kupusnjaa u 0,1 postotnom kro-
pivu 15 minuta.
C) INSEKTICIDI ZA DEZINSEKCIJU PRAZNOG
SKLADITA POVRA
Navode se neki insekticidi za ovu namjenu.
1) Diklorvos (vidjeti A/a/l)
NUVAN 50 EC, KOFUMIN 50-EC, primjena tretiranjem prostora u dozi od
10-20 ml/100 m^
KOFUMIN-7, Nuvan-7, primjena tretiranjem prostora u dozi od 50-100
ml/100 ml
Oprez zbog pojaane opasnosti od trovanja diklorvosom (hlapljivost) u za-
tvorenom prostoru!
2) Klorpirifos metil (vidjeti A/a/7)
RELDAN SUPER, RELDAN 40 EC, primjena tretiranjem zidova u dozi od 100
ml/100 ml
3) Malation (vidjeti A/a/9)
RADOTION E-50, primjena tretiranjem zidova 20-30 ml/100 ml
4) Pirimifos metil (vidjeti A/a/11)
ACTELLIC 50 EC, PIRIMIFOS-METIL 50 EC, primjena tretiranjem zidova 50-
100 ml/100 ml
Pri primjeni pripravaka za dezinsekciju praznih skladita povra treba se tono
pridravati mjera opreza navedenih u uputama zbog pojaane opasnosti od otro-
vanja pri radu u zatvorenom prostoru. Povre se smije unijeti u tretirano i provje-
treno skladite nakon 3-5 dana.
Akari ci di
To su selektivna sredstva za suzbijanje grinja. Vrlo ih malo ima dozvolu za
primjenu u povru. No, na grinje su uinkoviti i neki insekticidi (fenpropatrin,
bifentrin, malation), a djelomino i neki fungicidi. Akaricidi veinom ne tete
prirodnim neprijateljem (osim grabeljivim grinjama), niti su opasni za pele, pa
se zato smatraju selektivnim sredstvima. Veinom djeluju na pokretne oblike (li-
inke i odrasle), neki na ljetna ili i zimska jaja, a neki na sve stadije grinja.
1. Brompropi l at
Uinkovit na sve razvojne stadije grinja. Dozvoljen za suzbijanje koprivine
grinje na grahu. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^ - 5000 mg/
kg. Toleranca 0,5 mg/kg. Karenca 35 dana za grah.
NEORON 500 EC, PINORON, sadre 50 % d. t., primjena 0,05-0,1 % (5-10 ml
u 101 vode).
2. Kl ofentezi n
Unitava jaja i mlade stadije liinki grinja. Dozvoljen za suzbijanje koprivine
grinje na krastavcima. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.g -
3200 mg/kg. Toleranca 0,2 mg/kg. Karenca 7 dana za krastavce (osim za kise-
ljenje).
APOLLO 50-SC, sadri 50 % d. t., primjena 0,04 % (4 ml u 101 vode), odn. 0,4
l/ha (4 ml/ar).
Nematocidi
Nematocidi su sredstva za suzbijanje nematoda tretiranjem tla. Nematocidi
dozvoljeni u povru dolaze u obliku granula. Unoenjem u tlo pretvaraju se u
plin. Stoga se njima zapravo provodi fumigacija tla. Od primjene do sjetve ili
sadnje treba proi odredeni rok da ostaci sredstva u tlu ne otete bilje. Rok se
moe poblie odrediti testom fitotoksinosti (vidjeti poglavlje o kemijskoj sterili-
zaciji tla). Veina nematocida djeluje i na kukce, gljivice, korove i druge tetoinje
u tlu. U nas se priprema ponovno izdavanje dozvole nematocidima na osnovi
metama, koje smo i do nedavno primjenjivali.
1. Dazomet
Nematocid, insekticid, fungicid i herbicid. Dozvoljen za tretiranje tla u zati-
enom prostoru i na polju pred sjetvu ili sadnju povra. Opasan. Svrstan u III.
skupinu otrova. LD^^- 520 mg/kg. Toleranca 0,01 mg/kg. 45 dana nakon primjene
ne uzgajati biljke, osim ako se testom ne utvrdi da je to mogue (vidjeti i poglavlje
o sterilizaciji tla).
BASAMID GRANULAT sadri 100 % d. t., primjena 40-60 g/m^ da odn. 200-
250 g/m3.
2. Metam
Sredstvo za dezinfekciju tla protiv gljivica i korova uz nematocidno djelova-
nje. Primjena 100-200 ml/m^ Pripada opasnim sredstvima. LD50 - 820. Primjena
45 dana prije sjetve ili sadnje povra. U Hrvatskoj jo niti jedno sredstvo nema
dozvolu, iako su do 1991. g. dozvolu imali Vapam, uvapin i druga sredstva na
osnovi metama.
Limacidi
Limacidi su sredstva za suzbijanje pueva. Najee se nalaze u obliku zatro-
vanih mamaca koji se rasipaju uz ugroene biljke. U Europi se sve vie primjenju-
ju bioloka sredstva koja sadre grabeljive nematode.
1. Metaldehid
Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^- 380 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg
za kupusnjau, salatu; 0,5 mg/kg za ostalo povre. Karenca 21 dan.
PUOMOR, UMAX sadre 6 % d. t., primjena 30-50 kg/ha (300-500 g/ar).
2. Metiokarb (vidjeti i kod insekticida za tretiranje tla)
Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ - 100 mg/kg. Toleranca 0,1-0,2
mg/kg,
MESUROL GRANULAT, sadri 4 % d. t., primjena 3-5 kg/ha (30-50 g/ar).
Rodenti ci di
slue suzbijanju poljskih mieva, voluharica i drugih glodavaca te takora i
mieva u skladitima.
1. Brodi f akum
Antikoagulant djelotvoran nakon jednokratnog uzimanja. U promet dolazi
kao zatrovani mamci pod nazivom KLERAT-PELETE ili CHROMORAT PELETE,
koji sadre 0,005 % a. t., a rabe se stavljanjem u aktivne rupe na polju ili na hrpice
^po 5-30 g u skladitima. Ne smije se rasipavati po povrini tla. U prometu se
nalaze i KLERAT WAX BLOCKS-5, KLERAT WAX BLOCKS-201 CHROMORAT BLO-
KOVI. To su mamci namijenjeni samo za suzbijanje glodavaca u skladitima (1
blok na 3-5 m^). Vrlo opasan. Svrstan u II. skupinu otrova.
2. Bromadi ol on
Takoer antikoagulant djelotvoran nakon jednokratne doze. Nalazi se u obliku
mamaca pod nazivima BRODILON MAMAK, BRODILON MIKIMAMAK (za ku-
ne mieve), BRODILON PELETE, BRODILON BLOK, BROMADIOLON PELETE,
RODEXION, SURADIOLON RATIMOR PELETE, RATIMOR MEKI MAMAC, RATI-
MOR, RATIMOR ITNI MAMAC, TERMINATOR ITNI MAMAC itd. Veina ima
dozvolu za uporabu na polju i u skladitima, no neki samo u skladitima. Na
polju se daju iskljuivo u rupe glodavaca (nekoliko mamaca), u skladitima u
hrpice po 10-25 g. Vrlo opasni. Svrstani u III. skupinu otrova.
3. Difetialon
Djelovanje slino brodifakumu. Nalazi se u obliku pripravka BARAKI PELE-
TE, BARAKI PARAEINSKI BLOKOVI I GLODACID MAMCI. Rabi se samo u skla-
ditu sukladno uputama. Vrlo opasan. Pripravci svrstani u III. skupinu otrova.
4. Fl okumaf en
Djeluje uzimanjem jedne doze. Nalazi se u pripravcima STORM PELETE i
STORM PARAEINSKE PLOICE. LD^^, - 0,4. Svrstani u III. skupinu otrova. Primjena
iskljuivo u zatvorenom prostoru sukladno uputama. Vrlo opasni za ptice, a napose
za pse.
5. Kl orf aci non
Ubraja se u antikoagulante, a za djelovanje je potrebno viekratno opetova-
no uzimanje. Postoje koncentrati za pripremu mamaca (FACIRON ULJNI KON-
CENTRAT, CHLORPHACINONE 025) i tvorniki pripremljeni mamci (FACIRON
FORTE M, RATOX MAMAK S). Vrlo opasni. Koncentrat svstan u II. skupini otrova,
gotovi mamci u III. skupinu otrova. Mamci se stavljaju u rupe glodavaca na polju,
no mogu se stavljati i u hrpice razmaknute 10 m, pokrivene slamom. Iznimno se
smiju rabiti i sipanjem po povrini sijaicom, kojoj su otvorena dva sijaa rala. U
skladitu se stavljaju u hrpice po oko 10 g. Zbog opasnosti ne preporuuje se
primjena koncentrata za izradu mamaca.
6. Kumatetral i l
Svojstvima slian klorfacinonu. RACUMIN 57 je koncentrat za pravljenje ma-
maca u omjeru 5:100, posipavanje puteva kojima se kreu glodavci, te za trovanje
vode u zdjelicama. Primjena samo u skladitima. Sadri 0,75 % d. t. RACUMIN
PASTA ve je pripremljen mamac. Svrstani u II. skupinu otrova.
Tablica 2. Dozvol j ene dj el atne tvari i nsekti ci da za f ol i j arnu pr i mj enu na
povru
Cz. p. = dozvoljen i u zatvorenom prostoru)
INSEKTICIDI
Sve vrste povra
alfacipermetrin (z. p.), deltametrin (z. p.), di kl orvos (z. p.), heptenof os (z. p. )
l ambda cihaiotrin (z. p.), malation (z. p.), metomil, pirimikarb (z. p. )
Krumpir
acetamprid, betaciflutrin, bifentrin, bensul tap, B. t .t., fipronil, foksim, fosalon, lieksaflu-
muron, imidakioprid, karbosulfan, klorpirifos etil, kvinalfos, lufenuron, mineral no ulj e,
piridafention, spi nosad, ti ametoksam, tiakloprid, teflubenzuron, tiocklam, zetacipermetrin
Plodovito povre
acetamprid, betaciflutrin, bifentrin (ne krastavci za ki sel j enj e) (z. p.), ciromazin (z. p.)
fenpropatrin (z. p.), imidakioprid, pimetrozin, pirimifos metil, spi nosad, tiakloprid, tia-
met oksam, tiociklam (z. p.), zetacipermetrin
Kupusnjae
betaciflutrin, B. t. k., dimetoat, esfenvalerat, klorpirifos etil, klorpirifos metil, pirimikarb,
ti ametoksam, triazamat, zetacipermetrin
Lisnato povre
betaciflutrin, ciromazin (z. p. )
Mahunarke
betaciflutrin, bifentrin (grah), fosalon (graak), i mi daki opri d (grah, graak)
Lukoviasto povre
di metoat
Korjenasto povre
dimetoat, foksim
Viegodinj e povre
Peurke
ciromazin, diklorvos
Tablica 3. Karence zoocida propisane za povre
Zbog svakogodinjih promjena upuuje se na Pregled sredstava za zatitu bilja koji se
svake godine objavljuje u asopisu Glasilo biljne zatite.
INSEKTICIDI
Karenca nepotrebna:
Bacillus thuringiensis tenebrionis: krumpir
3 dana:
acetamprid; krastavci
diklorvos: ampinjoni
spinosad: krastavci, rajice
tiakloprid: krastavci, lubenice
4 dana:
fenpropatrin: krastavci u polju i zatvorenom prostoru
pirimikarb: krastavci u polju i zatvorenom prostoru
tiakloprid: rajica
7 dana:
acetamiprid: paprika, krumpir
Bacillus thuringiensis kurstaki: kupusnjae koje se ne prerauju fermentacijom
Bacillus thuringiensis tenebrionis-, krumpir
beta-ciflutrin: plodovito povre, mahunarke, kupusnjae, krumpir
bifentrin: krastavci u polju i ztvorenom prostoru, krumpir, grah
deltametrin: krumpir i kupusnjae
ciromazin: rajica, krastavci i tikve u polju i zatvorenom prostoru, lubenice
diklorvos: povre u polju i zatvorenom prostoru
fenpropatrin: rajica u polju i zatvorenom prostoru
heptenofos: povre u polju i zatienom prostoru (1. 3. - ! 11-)
lambda cihalotrin: rajica i krastavci u polju i zatvorenom prostoru, kmmpir
lufenuron: krumpir
malation: krastavci u polju i zatvorenom prostoru, lubenice, dinje
pimetrozin: rajica u polju i zatvorenom prostoru
pirimifos metil: rajica, krastavci i paprika u polju i zatvorenom prostoru
pirimikarb: rajica u polju i zatvorenom prostoru, krumpir, koleraba
spinosad: paprika, krumpir
tiakloprid: paprika
tiametoksam: krastavci, rajica, paprika
zetadpermetrin: krumpir
14 dana:
alfacipermetrin: rajica i krastavci u polju i zatienom prostoru, nelisnato povre,
krumpir
bensultap: krumpir
beta-ciflutrin: ostalo povre (osim navedenog kod K-7)
bifentrin: rajica u polju i zatvorenom prostoru
ciromazin; salata na polju i u zatvorenom prostoru, ampinjoni, grah, mrkva
deltametrin: ostalo povre (osim navedenog kod K-7)
fipronil: krumpir
fosalon: krumpir
hekasflumuron: krumpir
imidakloprid: rajica, krastavci, graak, grah, krumpir
kvinalfos: krumpir
lambda cihalotrin: ostalo nelisnato povre
malation: ostalo povre (osim navedenog kod K-7)
metomil: korjenasto i plodovito povre
pirimifos metil: ostalo povre (osim navedenog K-7)
pirimikarb: paprika u polju i zatvorenom prostoru, ostalo povre
teflubenzuron: krumpir
tiakloprid: krumpir
tiametoksam; krumpir, kupusnjae
tiociklam: rajica u polju i zatvorenom prostoru
21 dan:
Bacillus thuringiensis kurstaki: kupusnjae koje se prerauje fermentacijom
ciromazin: paprika na polju i u zatvorenom prostoru
dimetoat: luk
heptenofos: povre u zatienom prostoru (1.11.-1.3.)
klorpirifos metil: kupusnjae
lambda cihalotrin: lisnato povre
malation: lisnato povre
tiociklam: krumpir
28 dana:
alfacipermetrin: kupusnjae
dimetoat: mrkva
esfenvalerat: kupusnjae
karbosulfan: krumpir
klorpirifos etil: krumpir
piridafention: krumpir
triazamat: kupusnjae
zetacipermetrin: kupusnjae
35 dana:
foksim: krumpir
fosalon: grah, graak
metomil: ostalo povre (osim navedenog kod K-14)
42 dana:
dimetoat: luk folijarno, kupusnjae i mrkva - zalijevanjem
foksim: krumpir (tretiranje tla)
klorpirifos etil: kupusnjae i mahunarke (tretiranje tla)
imidakloprid: krumpir
63 dana:
dimetoat: luk zalijevanjem
foksim: mrkva (tretiranje tla)
klorpirifos etil: luk, cikla (tretiranje tla)
91 dan:
foksim: mrkva (tretiranje tla)
karbofuran: krumpir (tretiranje tla)
AKARICIDI
7 dana:
klofentezin: krastavci (osim za kiseljenje)
35 dana:
brompropilat: grah
Fungi ci di
Sredstva za zatitu bilja koja primjenjujemo za suzbijanje gljiva nazivamo fun-
gicidima (fungus = gljiva, occidio = istrjebljenje). Prema kemizmu djelatne tvari,
fungicidi su podijeljeni na organske i anorganske fungicide. U anorganske fungi-
cide ubrajamo fungicide na osnovi bakra i sumpora. Primijenjeni fungicid moe
ostati na povrini biljnih organa na koje je nanesen, ne ulazei dublje u biljno
tkivo, ali moe ui plie ili dublje (lokalno) u biljno tkivo ili iriti se sistemino
kroz itavu biljku. Na osnovi te karakteristike, svrstali smo ih u fungicide s povrin-
skim djelovanjem i fungicide sa sisteminim djelovanjem.
Fungicidi na osnovi bakra
Fungicidi iz ove skupine, premda imaju dobro djelovanje na uzronike mno-
gih bolesti, ipak se ne primjenjuju za zatitu svih povrtnih kultura jer na nekim
vrstama i kultivarima mogu izazvati fitotoksine pojave. Do fitotoksinih pojava
ee dolazi pri niskim temperaturama, uz obilje vlage u zraku. Zahvaljujui svoj-
stvu da se tee ispiru, kao i injenici da se u tretiranim biljkama poveava koliina
fitoaleksina, sredstva na osnovi bakra (napose bordoka juha) imaju produeno
djelovanje. Fungicidi na osnovi bakarnog sulfata mogu se rabiti najvie dva puta
tijekom jedne vegetacije. Pripadaju u neznatno opasna sredstva. Stoci se ne smije
dopustiti ispaa na tretiranim povrinama 21 dan nakon tretiranja. Fungicidi na
osnovi bakrenog Iiidroksida, bakrenog oksiklorida, bakrenog oksida mo-
gu se pri mi j eni ti u ekolokoj proi zvodnj i . Trovanje ljudi nastaje ako uzimaju
bakrene soli peroralno. Ako se uzme 3-5 g, nastaju eluane smetnje. Doze od 5-
8 g izazivaju oteenja sluznice eluca, a doze vee od 8-12 g mogu biti smrtono-
sne. Poslije trovanja, osjea se metalni okus u ustima, gaenje, koje je popraeno
povraanjem (izbljuvci su plavozeleni). Ako se uzmu vee doze, nastaje jako sli-
njenje, grenje vanjskog miia, proljev je plavo obojen, a kasnije crn, esto sa
sukrvicom. Povraanjem se izbaci velik dio otrova iz tijela, pa je zbog toga smrtnost
rijetka, stoga treba provocirati povraanje. Otrovanom treba dati mlijeko s bje-
lanjkom, a kod teih sluajeva treba pozvati lijenika.
1. Bakreni sulfat
Svrstan je u III. grupu otrova, 300 mg/kg. Registriran je za suzbijanje
plamenjae krumpira, rajice {Phytophthora infestans), luka (Peronospora des-
tructor), kupusa {Peronospora parasitica), pjegavosti lia celera (Septoria apiico-
Id) i sive pjegavosti lista rajice {Septoria lycopersici). Karenca iznosi 14 dana za
krumpir, rajicu, patlidan, a 28 dana za luk, te 42 dana za kupusnjae i lie
celera. Bakreni sulfat dolazi u promet pod nazivom iVlODRA GALICA i PLAVI
KAMEN. Ona slui kao polazni materijal za pripravu bordoke juhe. Obino se
upotrebljava 0,75 - 1-postotna bordoka juha. Za pripremu 1-postotne bordoke
juhe potrebno je 1 kg kristala modre galice i 1,2 kg gaenog vapna ili 0,4 kg ivog
vapna, odnosno 0,55 kg hidratiziranog vapna. Kristali modre galice stave se u
gazu i urone u 50 litara vode da se postupno otope. Nakon desetak sati kristali se
otope, a eventualne neistoe zaostaju u gazi. U drugih 50 litara razmuti se vap-
no, te se dobije vapneno mlijeko. Uz stalno mijeanje, dodajemo otopinu galice u
vapneno mlijeko. Na taj se nain dobije bordoka juha, tekuina plave boje, neu-
tralne reakcije. Ne smije se pripremati u metalnim posudama.
2. Bakar-hidroksid-kalcij sulfat kompl eks
Da bi olakale rad oko pripreme bordoke juhe, tvrtke su stavile u promet
gotove pripravke pod nazivima: BORDOKA WP-20, BORDOKA JUHA CAFFA-
RO 20 WP, BORDOKA SUSPENZIJA WP 20, BORDOKA JUHA 20 WP- MANI-
CA. Svi navedeni pripravci jesu moiva praiva za suspenziju s 20 % djelotvorne
tvari, a primjenjuju se u dozi od 10-15 kg/ha odnosno 1-1,5 %. U povrarstvu se
rabe za suzbijanje plamenjae krumpira, rajice {Phytophthora infestans), sive
pjegavosti lista rajice {Septoria lycopersici), plamenjae luka {Peronospora des-
tructor) te bakterijske pjegavosti graha {Xanthomonas campestris pv. phaseoU).
Karenca za krumpir, rajicu i patlidan iznosi 14 dana, za luk i grah 21 dan, a 28
dana za krastavce i lubenice.
3. Bakreni (I) oksi d
Na osnovi te djelatne tvari registrirana su dva fungicida: NORDOX 75 WG i
NORDOX WP SUPER 75. Bakreni oksid kemijski se bre aktivira od drugih bakar-
nih spojeva, formulacije se odlikuju povoljnom finoom estica pa pripravci ima-
ju bolju pokrovnost povrine, to je rezultiralo zadovoljavajuom djelotvornou
pri upotrebi niih koncentracija. Primjenjuju se za suzbijanje plamenjae (Phytop-
hthora infestan) i koncentrine pjegavosti (Alternaria solani) na krumpiru i raj-
ici, plamenjae krastavaca, dinje, lubenice, bundeve {Pseudoperonospora cu-
bensi) u koncentraciji 0,1-0,15 %. Svrstan je u III. skupinu otrova. Karenca za
krumpir, rajicu i patlidan iznosi 14 dana, a za tikve i bundeve 28 dana. Za kra-
stavce primjena je dozvoljena do prve cvatnje.
4. Bakreni hi droksi d
Na osnovi te djelatne tvari u promet dolazi nekoliko fungicida i to: CHAMPI-
ON WP, CHAIVIPION TEKUI, CHAMP FORMULA 2 FL, CUPROLINE, KOCIDE
DF I CUPROXAT. Rabe se za suzbijanje plamenjae krumpira, rajice (Phytop-
hthora infestan, luka {Peronospora destructor) krastavaca, dinje, lubenice, bun-
deve iPseudoperonospora cubensis), koncentrine pjegavosti lista kampra i rajice
{Alternaria solani) te bakterijske pjegavosti graha {Xanthomonas campestrispv.
phaseoli). Karenca za krumpir, rajicu i patlidan iznosi 14 dana, za luk i grah 21
dan, a 28 dana za krastavce i lubenice.
5. Bakreni oksiklorid
Fungicidi na toj osnovi imaju trgovake nazive: BAKRENO VAPNO WP 50,
KUPROPIN, GYPSO GD, I CUPROCAFFARO 50 WP, s 50 % d. t. Svrstan je u III.
grupu otrova, LD^^ -1440 mg/kg. Toleranca 10,0 mg/kg. Registriran je za suzbija-
nje plamenjae krumpira i rajice (Phytophthora infestans), premda ima mnogo
iri spektar djelovanja. Doza primjene 5-7,5 kg/ha, odnosno koncentracija 0,5-
0,75 %. Karenca iznosi 14 dana za krumpir, rajicu i patlidan.
6. Bakreni-hidroksid-Ca kl ori d kompl eks
RAME CAFFARO 32 WP sa 32 % d. t. registriran je za suzbijanje krumpirove
plijesni {Phytophthora infestans), plamenjae i sive pjegavosti lista rajice {Sep-
toria lycopersici) i plamenjae luka {Peronospora destructor), u koncentraciji
0,8 %. Karenca za luk 21 dan, a za krumpir i rajicu 14 dana.
7. Bakreni-hidroksid-Ca kl ori d kompleks+cink sulfid
Dolazi u promet kao moivo praivo za suspenziju s 35 % bakra i 2 % cinka,
pod nazivom CUPRABLAU Z. Registriran je za suzbijanje plamenjae {Phytop-
hthora infestan) na krumpiru i rajici u koncentraciji 0,25-0,3 %. Karenca za obje
biljne vrste iznosi 14 dana.
Osim spomenutih fungicida, na osnovi bakra ima nekoliko tvornikih kom-
binacija, bakrenih oksiklorida s organskim fungicidima. Bakarna komponenta,
produava fungicidni uinak, a zbog toga to ima manji postotak bakra, smanjuje
se mogunost pojave fitotoksinosti.
Kombinacije bakra s organskim fungicidima
BAKRENI ANTRACOL WP 63 kombinacija je bakrenog oksiklorida (17,5 %) i
propineba (45,5 %). Registriran je za suzbijanje: plamenjae {Pbytophthora infe-
stans) i koncentrine pjegavosti lia (Alternaria solani) krumpira i rajice te
plamenjae luka ^Peronospora destructor). Rabi se u dozi od 3-5 kg/ha odnosno
od 0,3-0,5 %. Karenca iznosi 14 dana za krumpir i rajicu, a 21 dan za luk.
BAKRENI DITHANE kombinacija je bakrenog oksiklorida (30 %) i manko-
zeba (25 %). Registriran je za suzbijanje plamenjae (Phytophthora infestans) i
koncentrine pjegavosti {Alternaria solani) na krumpiru i rajici. Upotrebljava se
u dozi od 3-4 kg/ha. Na krumpiru se smije primijeniti 3 puta, a na rajici samo 2
puta tijekom jedne vegetacije. Karenca za obje biljne vrste iznosi 14 dana.
Fungicidi na osnovi sumpora
Fungicidi na toj osnovi upotrebljavaju se za suzbijanje pepelnica. Sumpor
kao fungicid ima sposobnost isparavanja. Njegove pare pogubno djeluju na glji-
vu uzronika i na manje udaljenosti od mjesta na biljci koje je bilo tretirano. Budui
da uzronici pepelnice ektoparaziti, sumpor ima osim preventivnog i odredeno
kurativno djelovanje. Sumpor u stanici gljiva blokira respiratorni proces i gljiva
ugine. Sumpor pokazuje sporedno djelovanje u suzbijanju hrda, a ima i odrede-
no akaricidno djelovanje. Fungicidi na osnovi sumpora mogu se rabiti u eko-
lokoj proizvodnji. Pripravci na osnovi sumpora svrstani su u III. skupinu otrova.
Toleranca je 50 mg/kg za povre. Sredstva na osnovi sumpora smiju se rabiti
najvie 4 puta tijekom jedne vegetacije.
Oralnim unoenjem veih koliina nastaje podraaj sluznice eluca i crijeva,
pojave se grevi i proljev. Pri disanju i pri povraanju osjea se miris na sumporo-
vodik. Otrovanog treba iznijeti na svjei zrak i ordinirati medicinski ugljen, seda-
tive i kardiotonik.
Djelovanje fungicida na osnovi sumpora ovisi o temperaturi. Na tempera-
turi ispod 16 C njegovo je djelovanje slabo, ali ako se povisi temperatura, pove-
at e se i djelotvornost. Kada temperature prijeu 25 C, treba prestati sa zati-
tom, jer moe nastati pale tretiranih biljaka. U nas su registrirani fungicidi pod
trgovakim nazivima: CHROMOSUL 80, KALINOSUL 80, KALINOSUL 80 WG, KU-
MULUS DP, KOSSAN WG, KVALJIVI SUMPOR, SUMPOR SC-80, SUMPOR MI-
CRO-80, SUMPOR 80 TIOSAM MIKRO, SULFOLAC 80 WG I SULFOLAC 85 SC.
Djelotvorni su za suzbijanje pepelnica na povru, a koriste se u dozi od 3-4 kg/ha
odnosno u koncentraciji 0,3-0,4 %. Karenca iznosi 7 dana za krastavce i graak, a
14 dana za ostalo povre.
Organski fungicidi
Organski fungicidi najbrojnija su skupina fungicida. Veina ima iroki spektar
djelovanja pa se esto primjenjuju u zatiti povra. Daju dobru zatitu, a u prepo-
ruenim dozama ne izazivaju fitotoksine promjene. Prema kemijskom sastavu
svrstani su u nekoliko podskupina, a neki pokazuju i sistemina kretanja u biljci.
Ditiokarbamati
U ditiokarbamate ubrajamo: mankozeb, propineb, metiram i tiram. Na ov-
jeku mogu izazvati nadraaj koe (osip) i konjunktivitis. Ako se peroralno uzi-
maju, nastaju eluane smetnje, koje se oituju gaenjem, povraanjem i gubit-
kom apetita. Izbljuvak pri povraanju ima miris na sumporovodik. Ako se uzi-
maju visoke doze, pada krvni tlak i temperatura i nastaje vrtoglavica. Kod otro-
vanog treba provocirati povraanje, primijeniti terapiju medicinskim ugljenom.
Ne smiju se konzumirati masti i ulja, a alkohol se ne smije uzimati 2 tjedna nakon
oporavka. Ako je potrebno, treba isprati oi (barem 15 minuta) i kou i obratiti
se lijeniku.
1. Mankozeb
Ima irok spektar djelovanja, stabilniji je od drugih ditiokarbamata, slabije ga
ispiru kie. Svrstan je u III. skupinu otrova, 8000 mg/kg. Toleranca za kra-
stavce, rajicu i luk je 1,0 mg/kg, 0,05 mg/kg za krumpir, a za ostalo za povre 2
mg/kg. Doputeno je najvie 3 tretiranja u tijeku vegetacijskog razdoblja. Priprav-
ci su: DITHANE M-45, PINOZEB M-45 WP, MANKOZEB, STAR 80, CRITTOX MZ,
sa 80 % d. t.; DITHANE DG NEOTEC sadri 75 % d. t.; DITHANE M-70, moivo je
praivo, sa 70 % d. t., a DITHANE M-45 FLO sadri 45 % d. t. Registrirani su za
suzbijanje plamenjae iPhytophthora infestan) i koncentrine pjegavosti {Alter-
naria solani) rajice i krumpira. Doze su primjene: za Dithane M-45, Pinozeb M-
45 WP, Mankozeb WP, Star 80, Crittox MZ, Dithane DG Neotec: 2-2,5 kg/ha, za
Dithane M-70 - 2,5 kg/ha, a za Dithane M-45 FLO - 3,5-4,5 l/ha. Karenca za rajicu
i krumpir iznosi 14 dana.
2. Propi neb
Dobro suzbija plamenjae. Ima vrlo dobro djelovanje na Alternaria vrste,
smanjuje napad sive plijesni. Svrstava se u III. skupinu otrova. LD.^ = 8500 mg/kg.
Toleranca za krastavce, rajicu i luk je 1,0 mg/kg, 0,05 mg/kg za krumpir, a za
ostalo za povre 2 mg/kg. Dolazi pod trgovakim nazivom ANTRACOL WP-70 i
CHROMONEB S-70, u obliku moivog praiva za suspenziju sa 70 % d. t. Registri-
rani su za suzbijanje plamenjae (Phytophthora infestan) i koncentrine pjega-
vosti (.Alternaria solani) rajice i krumpira te plamenjae luka (Peronospora des-
tructor). Primjenjuje se za suzbijanje bolesti na krumpiru, u dozi od 1,8 kg/ha, a
na rajici i luku u koncentraciji od 0,2 % do 0,25 %. Karenca za rajicu, krumpir i
luk iznosi 14 dana. Ne smije se rabiti na salatnome luku.
3. Metiram
Fungicidi na osnovi metirama imaju vrlo iroki spektar i dosta perzistentno
djelovanje. Svrstan je u III. grupu otrova. LD-^- 10000 mg/kg. Toleranca za kra-
stavce, rajicu i luk 1,0 mg/kg, 0,05 mg/kg za krumpir, a za ostalo povre 2 mg/
kg. U nas dolazi pod trgovakim imenom POLYRAM DF. Registriran je za suzbija-
nje plamenjae (Phytophthora infestan) i koncentrine pjegavosti lista (Alterna-
ria solani) krumpira i rajice te plamenjae luka (Peronospora destructor). Rabi
se u dozi 2 kg/ha za sve navedene kulture. Karenca iznosi 14 dana za krumpir,
rajicu i luk.
4. Tiram
Ne upotrebljava se vie za tretiranje nadzemnih dijelova povra, ali vrlo se
esto njima tretira sjeme velikog broja povra. Svrstava se u III. skupinu otrova,
LD.p je 500-1000 mg/kg. Za tretiranje sjemena graha, graaka, kupusnjaa, mrkve,
rajice i drugog povra registrirani su CHROMOTIRAM KS i ROYAL FLO.
Ftalimidi
Imaju dosta irok spektar, ali zbog toksikolokih razloga ne primjenjuju se za
tretiranje nadzemnih dijelova povra. Upotrebljavaju se za raskuivanje da, a ne-
ki i za tretiranje sjemena. U ovjeka mogu izazvati alergine pojave. Ako se uzmu
na usta, izazivaju nadraaj jednjaka, bolove u trbuhu, malaksalost, nesvjesticu,
pad tlaka, aritmiju srca. Prva pomo prua se izazivanjem povraanja, ispiranjem
eluca, a lijek je digitalis.
5. Kaptan
Primjenjuje se za raskuivanje tla u rasadu i kao sredstvo za raskuivanje
sjemena. Zatita od polijeganja biljaka u klijalitima postie se zalijevanjem 0,3
postotnom otopinom 50 % kaptana, a troi se oko 3-41/m^ otopine. Za tretiranje
sjemena graha i graka ima dozvolu CAPTAN SP-4, a primjenjuje se u dozi 175
ml/100 kg sjemena.
Dikarboksimidi
U tu skupinu svrstane su djelatne tvari vinklozolin, iprodion i procimidon.
Sline su kemijske strukture i naina djelovanja. Iskazuju djelotvornost u suzbija-
nju gljiva: Botrytis cinerea, Sderotinia spp., Rhizoctonia spp., Alternaria spp.,
Sderotium rolfsii. i drugih. Ako se primjenjuju prije nego je salata razvila 3-4 lista
ili u vioj dozi od preporuene, moe doi do zastoja u rastu i neujednaenog
razvoja listova. Zbog pojave unakrsne rezistentnosti ne preporuuje se uporaba
vie od 1 do 2 puta u vegetaciji.
6. Vinklozolin
RONILAN WG i RONILAN FL sadre 50 % d. t. Registrirani su za suzbijanje
sive plijesni (B. cinerea) i bijele trulei {Sderotinia spp.) na salati u dozi od 0,6
kg/ha. Za suzbijanje sive plijesni (B. cinerea^ na drugom povru rabi se doza 1-2
kg/ha. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD^^^ -10 000 mg/kg. Toleranca 5 mg/kg za
salatu, 3 mg/kg za rajicu i papriku, 1 mg/kg za dinje, krastavce i luk. Karenca za
krastavce 7 dana, za grah 14 dana, za rajicu 21 dan, 28 dana za luk i graak, 35
dana za salatu.
7. Iprodi on
Dolazi u promet pod nazivom KIDAN i LUPO, a primjenjuju se u dozi 1,5-21/
ha. To su koncentrirane suspenzije koje sadre 260 g/l d. t. Registrirani su za
suzbijanje sive plijesni {Botrytis cinerea) i bijele trulei salate (Sclerotinia sclero-
tiorum), premda imaju iri spektar, jer dobro djeluju na vrste Alternaria, Helmin-
thosporium, Rhizoctonia i Fusarium. Osim toga, rabi se za tretiranje gomolja
sjemenskoga krumpira protiv gljiva Rhizoctonia solani i Fusarium vrsta, u dozi
300-400 ml na tonu gomolja. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD.^ je 3500 mg/kg.
Toleranca 10 mg/kg za salatu, 1 mg/kg za cikoriju, 0,5 mg/kg za krumpir i luk.
Karenca za salatu iznosi 21 dan.
8. Proci mi don
Trea je djelatna tvar iz skupine dikarboksimida s izraenom sisteminou u
zeljastih biljaka. Dolazi pod trgovakim nazivom SUMILEX.To je koncentrirana
suspenzija s 50 % d. t. Registriran je za suzbijanje sive plijesni na rajici, ali djeluje
i na bijelu trule. Karenca za rajicu je 21 dan. Svrstan je u III. skupinu otrova.
LDjg iznosi 6800-7700 mg/kg. Toleranca je 2 mg/kg za rajicu, 1 mg/kg za salatu
i krastavce, 0,2 mg/kg za luk.
Strohilurini
Novija je skupina fungicida, nastali su na osnovi metabolita viih gljiva {Stro-
bilurus tenacellus i Oudemansiella mucidd). Danas se proizvode sintetskim pu-
tem. Toksikoloka su im svojstva vrio povoljna, a spektar djelovanja vrlo irok.
9. Azoksi strobi n
U nas je za zatitu povra registriran QUADRIS, koji sadri 25 % azoksistro-
bina. - 5000 mg/kg. Toleranca je 1 mg/kg za krastavce. Svrstan je u III.
skupinu otrova. Registriran je za suzbijanje plamenjae i koncentrine pjegavo-
sti na krumpiru i rajici, plamenjae i pepelnice na krastavcima. Na rajici suzbi-
ja i pepelnicu {Leveillula taurica), a smanjuje zarazu barunastom plijesni {Ful-
via fulva). Preporuuje se da se ne primjenjuje vie od 2-3 puta u vegetaciji zbog
mogue pojave rezistentnosti. Karenca za krumpir iznosi 14 dana, a za krastavce
i rajicu 3 dana.
Organski fungicidi s kositrom
Pripada u dosta perzistentna sredstva. Dosta je ograniene primjene zbog
mogue fitotoksinosti. Pripada u II. skupinu otrovnosti. LD,^-171 mg/kg. Tole-
ranca za celer iznosi 1 mg/kg, a za krumpir 0,1 mg/kg. Dozvoljene su najvie 3
primjene tijekom vegetacije. Smatraju se opasnijim fungicidima. Mogu izazvati
iritaciju sluznice. Simptomi se oituju obino 2-3 dana nakon trovanja, u obliku
glavobolje, vrtoglavice, uma u uima i oslabljena vida. U drastinijim sluaje-
vima dolazi do povraanja, kljenuti miia, greva i paralize disanja. Kontamini-
ranom ispirati kou tuem, oi ispirati najmanje 15 minuta. Ako je trovanje pero-
ralno, treba provocirati povraanje, a zatim se unesreenom daje 3 ml tople vode
i ponovo provocira povraanje. Postupak se ponavlja dok otrovani ne povraa
istu vodu. Moe se ordinirati 50 g aktivnog ugljena. Prema potrebi daje se lak-
sans-natrijev sulfat. Dimerkaprol (BAL) nema uinka.
10. Fentin hi droksi d
Na osnovi te djelatne tvari nalaze se u prometu sredstva: BRESTANID SC,
BRIS FL i FADO SC, koja sadre 50 % d. t. Dozvolu imaju za suzbijane krumpiro-
ve plijesni (Phytophtbora infestans). Za pjegavosti lia celera* (Septoria apiico-
Id) nije zatraeno produenje dozvole, premda je djelotvoran. Rabi se u dozi
0,6-0,7 l/ha. Karenca za krumpir iznosi 14 dana, za korijen celera 28 dana, a za
lie 42 dana.
Organski fungicidi iz drugih kemijskih skupinsL
11. Tolilfluanid
Kemijskom strukturom i nainom djelovanja slian je diklofluanidu. Tolilflu-
anid je toksikoloki povoljniji pa je naao iroku primjenu u zatiti povra. LD.^-
5000 mg/kg. Toleranca za salatu je 3 mg/kg, a za rajicu 2 mg/kg. Pripada u III.
skupinu otrovnosti. U nas su registrirane dvije formulacije, i to: EUPAREN MULTI
WP i EUPAREN MULTI WG. Rabe se u koncentraciji 0,20-0,25 %. Registrirani su za
suzbijanje plamenjae {Phytophtbora infestans), koncentrine pjegavosti {Alter-
naria solani) i sive plijesni {Botrytis cinerea) na rajici. Primjena je dozvoljena
samo na glavatoj salati za zatitu od plamenjae (Bremia lactucae), koncentrine
pjegavosti (Alternaria cichorii.) i sive plijesni (Botrytis cinerea). Karenca za sala-
tu iznosi 21 dan, a za rajicu 4 dana.
12. Fenheksami d
Fungicid je izraziti botriticid. U nas dolazi pod trgovakim nazivom TELDOR
SC 500. 5000 mg/kg. Svrstan je u III. skupinu otrova. Toleranca za rajicu je
1 mg/kg. Dozvola se odnosi na suzbijanje sive plijesni {B. cinerea) na rajici. Ima
odredeno postrano djelovanje na Sclerotinia vrste. Prema nainu djelovanja na
B. cinerea razlikuje se od dugih botriticida pa se ne moe pojaviti unakrsna rezi-
stentnost. Ipak ga treba rabiti naizmjenino s botriticidima iz drugih skupina, da
bi se smanjio rizik od pojave rezistentnosti. Karenca za konzumnu rajicu je 4
dana, a za rajicu za preradu 7 dana.
13. Cimoksanil
Cimoksanil se brzo razgrauje, zbog toga ne dolazi sam nego se na tritu
pojavljuje u kombinacijama s drugim djelatnim tvarima, s kojima djeluje sinergi-
stino. Lokalno ulazi u organ na koji je deponiran, ali ne iri se sistemino po
biljci. Pokazuje dobro stopirajue i eradikativno djelovanje. LD^^- 1450 mg/kg.
Svrstan je u III. skupinu otrova. Toleranca je za krumpir 0,1 mg/kg, a za rajicu
0,2 mg/kg. U nas imaju dozvolu fungicidi AVISO DF (cimoksanil 4,8 % + metiram
57 %), ANTRACOL COMBI (cimoksanil 6 % + propineb 70 %) i EQUATION PRO
(cimoksanil 30 % + famoksadon 22 %) Aviso DF registriran je za suzbijanje krum-
pirove plijesni {Phytophthora infestans). Antracol combi suzbija krumpirovu pli-
jesan iPhytophthora infestans), plamenjau rajice (Phytophthora infestans) i lu-
ka {Peronospora destructor). Aviso DF i Antracol combi imaju karencu 14 dana za
sve kulture.
Za razliku od cimoksanila, famoksadon ne ulazi u list biljke. Pogubno djeluje
na gljive na razini citohroma bCj. Equation Pro ima dozvolu za suzbijanje plame-
njae {Phytophthora infestans) na rajici i krumpiru. Karenca za rajicu je 7 dana,
a za krumpir 14 dana.
14. Dinokap
Djeluje samo na uzronike pepelnica i smanjuje napad grinja. Za razliku od
fungicida na osnovi sumpora, djelovanje dinokapa nije ovisno o temperatura-
ma. Svrstan je u III. skupinu otrova, LD,,, = 980-1190 mg/kg, ali pripada opasnim
sredstvima. Nadrauje kou i sluznicu. Toleranca je 1 mg/kg za krastavce. (KA-
RATHANE EC), koncentrat za emulziju s 36 % d. t., registriran je za suzbijanje
pepelnice na krastavcima {Erysiphe cichoracearum) u koncentraciji od 0,03-0,04
%. (KARATHANE WP), moivo praivo za suspenziju s 18 % d. t., registriran je za
suzbijanje pepelnice na krastavcima u koncentraciji od 0,06-0,09 %, kao i za
suzbijanje drugih pepelnica na povru. Primjena mu je ograniena do poetka
prvog cvjetanja krastavaca. Karenca iznosi 21 dan za dinje i lubenice, 35 dana za
ostalo povre.
15. Fluazinam
Fungicid s povrinskim djelovanjem dobre kutikularne sorptivnosti. Dosta je
postojan i slabo se ispire. LD,,, - 5000 mg/kg. Svrstan je u III. skupinu otrovnosti.
Toleranca iznosi 0,03 mg/kg. Dolazi pod trgovakim nazivom (SHIRLAN 500 SC),
a sadri 500 g/l d. t. Registriran je za suzbijanje krumpirove plijesni {Phytophtho-
ra infestans) u dozi 300-400 ml/ha. Karenca za krumpir iznosi 7 dana.
Sisteminifungicidi
Do sada spomenuti fungicidi imaju povrinsko djelovanje, dakle deponirani
na biljne organe ne ulaze u biljno tkivo i ne ire se po biljci. Odreden postotak
djelatne tvari sisteminih fungicida ostaje na povrini te funkcionira kao fungicid
s povrinskim djelovanjem. Iz povrinskih stanica fungicid ili njegov metabolit
iri se po listu ili ak u druge dijelove biljke, to ovisi o svojstvu sisteminog
fungicida. Tako sistemini fungicid djeluje iz lista, utjee nepovoljno na gljivu
parazita, ak i kad je ona ula u unutranjost lista. Zbog tih karakteristika neki
sistemini fungicidi imaju ne samo preventivno djelovanje, nego i kurativno
djelovanje. Ta karakteristika ovisi o mnogo inilaca: o karakteristikama fungici-
da, o patogenoj gljivi, o domainu, o vremenu njegove primjene, o razdoblju
inkubacije itd. Premda sistemini fungicidi daju neto bolju zatitu nego fungicidi
s povrinskim djelovanjem, ipak ih treba racionalno upotrebljavati. Ako se esto
primjenjuju neke skupine sisteminih fungicida, brzo se poveava populacija re-
zistentnih jedinki gljiva, uzronika bolesti. Kao posljedica pojave rezistentnosti,
djelotvornost fungicida bit e manja. Zbog toga je naa preporuka: sistemine
fungicide treba primjenjivati samo onda kad oni pruaju izrazitu prednost (jak
pritisak parazita, kino razdoblje, zakanjela pravovremena zatita, itd.) nad fun-
gicidima s povrinskim djelovanjem. Na taj nain produit e se vijek njihove
primjene i moi e se ih upotrijebiti onda kad konvencionalni fungicidi ne bi dali
zadovoljavajuu zatitu.
Inhibitori biosinteze ergosterola
To je najbrojnija skupina sisteminih fungicida registriranih za zatitu povra.
Najee su registrirani za suzbijanje pepelnica, premda imaju iri spektar. Veina
suzbija i hrde.
1. Tri adi mef on
Prema kemijskom sastavu pripada skupini triazola. LD50 iznosi 568 mg/kg.
Toleranca je 0,5 nig/kg za krastavce, rajicu i papriku. Svrstan je u III. skupinu
otrova. Dozvoljena je primjena najvie 2 puta tijekom jedne vegetacije. Dolazi u
promet pod nazivom (BAYLETON SPECIAL WP-5). To je moivo praivo za su-
spenziju s 5 % d. t. Registriran je za suzbijanje pepelnica na krastavcima (Etysiphe
cichoracearum) u koncentraciji od 0,3-0,6 kg/ha. Karenca je 7 dana za krastavce,
35 dana za ostalo povre.
2. Tri adi menol
To je metabolit triadimefona sa slinim spektrom. U nas je registriran pod
trgovakim imenom (SHAVIT 250 EC IBAYFIDAN EC 250). Oba fungicida sadre
25 % d. t. Registrirani su za suzbijanje pepelnice krastavaca (Erysiphe cichorace-
arum) u koncentraciji 0,05-0,1 %. LD50 je 700 mg/kg. Svrstan je u III. skupinu
otrova. Toleranca je 0,5 mg/kg za krastavce, rajicu i papriku. U jednoj vegetaciji,
doputena su samo dva tretiranja. Karenca za krastavce iznosi 7 dana.
3. Heksakonazol
Ubraja se u triazole. U promet dolazi pod trgovakim imenom (ANVIL 5 SC i
KONZUL), koji sadre 50 g/l heksakonazola. LD50 iznosi 2189 mg/kg. Svrstan je u
III. skupinu otrova. Toleranca je 0,2 mg/kg za povre, a rabi se za suzbijanje
pepelnice na krastavcima i tikvama (Erysiphe cichoracearum) u koncentraciji 0,02-
0,03 % i pepelnice na mrkvi (Erysiphe heraclei)* u dozi 200 ml/ha. Karenca za
krastavce iznosi 7 dana, a 28 dana za mrkvu i tikve.
4. Mi kl obutani l
Pripravak na osnovi miklobutanila pripada u triazole. LD50 iznosi I6OO mg/
kg. Svrstan je u III. skupinu otrova. Toleranca iznosi 0,2 mg/kg za krastavce i
lubenice. U promet dolazi pod nazivom (SYSTHANE 12 E), koji sadri 125 g/l d.
t. Rabi se za suzbijanje pepelnice na krastavcima {Erysiphe cichoracearum) u
koncentraciji 0,04 %. Karenca za krastavce je 14 dana.
5. Fenarimol
Ubraja se u pirimidine. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD50 - 2500 mg/kg.
Toleranca za povre iznosi 0,2 mg/kg. Dolazi pod trgovakim imenom (RUBI-
GAN 12 SC), kao koncentrat za emulziju s 12,5 % d. t. Registriran je za suzbijanje
pepelnice na krastavcima i lubenicama (Erysiphe cichoracearum) u dozi
0,02-0,03 % Karenca je 7 dana za krastavce, lubenice i dinje.
Fenilamidi
Fenilamidi sainjavaju drugu veu skupinu sisteminih fungicida koji se pri-
mjenjuju u zatiti povra. U promet dolaze u kombinaciji s nekim od fungicida s
povrinskim djelovanjem. Kombinacije ne pokazuju dovoljnu djelotvornost na
koncentrinu pjegavost (Alternaria solani) rajice i krumpira. Vrlo dobro suzbi-
jaju plamenjae, pokazujui i kurativne uinke. Dokazana je unakrsna rezisten-
tnost unutar lanova ove grupe, zbog ega se preporuuje da se ne rabe vie od
dva puta u jednoj vegetaciji.
6. Metalaksil i P-metalaksil
Suzbija iskljuivo plamenjae. LD,^ iznosi 1438 mg/kg. Svrstan je u III. skupi-
nu otrova. Toleranca za rajicu i krastavce 1 mg/kg, za graak 0,3 mg/kg krumpir
i luk 0,1 mg/kg. Dozvoljena je primjena na krastavcima jednom, a na krumpiru i
luku dva puta. Moiva praiva za suspenziju, koja sadre 8 % metalaksila i 64 %
mankozeba, dolaze pod trgovakim nazivima: (RIDOMIL MZ 72-WP, METAXYL
MZ 72, MATADOR, PLANET 72 WP, EUCRITT). Registrirani su za suzbijanje: pla-
menjae na krumpiru u dozi 2,5 kg/ha i na rajici (Phytophthora infestans) u dozi
3-3,5 kg/ha, plamenjae luka (Peronospora destructor) u koncentraciji 0,25 %, pla-
menjae krastavaca (Pseudoperonospora cubensis) u koncentraciji 0,25 %. Karen-
ca je 7 dana za krastavce, 14 dana za luk, 21 dan za krumpir i rajicu, 35 dana za
salatu i ostalo lisnato povre. (RIDOMIL PLUS 48, METAXYL PLUS 48 I VITINIT)
moiva su praiva koja sadre 40 % bakrenog oksiklorida i 8 % metalaksila. Fungi-
cidi se rabe za suzbijanje plamenjae krumpira i rajice {Phytophthora infestans) u
dozi 2,5-3,0 kg/ha. Karenca za krumpir i rajicu iznosi 21 dan. (RIDOMIL GOLD
MZ 68) moivo je praivo, koje se sastoji od dvije komponente: mankozeba (40 %)
i P-metalaksila (8 %). Rabi se za suzbijanje plamenjae na knimpiru i rajici {Phytop-
hthora infestans) u dozi 2,5-3 kg/ha. Karenca za rajicu i krumpir je 21 dan.
7. OksadiksU
Suzbija iskljuivo, ali vrlo dobro, plamenjae. Svrstan je u III. skupinu otro-
va. LD,o -1860 mg/kg. Toleranca za krumpir 0,05 mg/kg. Dozvoljena je primjena
najvie dva puta u vegetaciji. (SANDOFAN M-8) moivo je praivo koje se sastoji
od 8 % oksadiksila i 56 % mankozeba. Registriran je za suzbijanje plamenjae na
krumpiru i rajici {Phytophthora infestans), plamenjae luka {Peronospora
destructor) i plamenjae krastavaca (Pseudoperonospora cubensis) u dozi 2,0-2,5
kg/ha. Karenca za luk, krumpir, krastavac i rajicu iznosi 14 dana. SANDOFAN C
moivo je praivo koje se sastoji od 10 % oksadiksila i 40 % bakarnog oksiklorida.
Registriran je za suzbijanje plamenjae na krumpiru {Phytophthora infestan).
Karenca za krumpir iznosi 21 dan.
8. Benalaksil
U nas su registrirani za zatitu povra (GALBEN C I GALBEN M.) Benalaksil
je svrstan u III. skupinu otrova. Toleranca za krumpir iznosi 0,1 mg/kg, 0,5 za
rajicu, luk i krastavce. LD,^ iznosi 4200 mg/kg. Galben C sadri 33 % bakarnog
oksiklorida i 4,2 % benalaksila. Registriran je za suzbijanje plamenjae krumpira i
rajice (Phytophthora infestans) i plamenjae luka {Peronospora destructor). Za
suzbijanje tih bolesti rabi se u dozi 5-6 kg/ha. Karenca za krumpir i rajicu iznosi
14 dana, a za luk 21 dan. Galben-M je kombinacija dvije djelatne tvari, benalaksi-
la (8 %) i mankozeba (65 %). Registriran je za suzbijane plamenjae krumpira i
rajice {Phytophthora infestans) u dozi 2-2,5 kg/ha i plamenjae krastavaca {Pse-
udoperonospora cubensis) u koncentraciji 0,4-0,6 %. Karenca za krumpir, rajicu
i krastavce iznosi 14 dana.
Sisteminifungicidi iz drugih kemijskih skupina
9. Fosetil A1
To nije fungicid u klasinim smislu rijei, jer u malim dozama direktno ne
djeluje na parazita. Utjee na biljku tako da stvara vee koliine fitoaleksina, koji
ima obrambenu funkciju, i to kada je biljka napadnuta od patogene gljive. Pripa-
da u rijetke sistemine fungicide koji se kreu akropetalno i bazipetalno. Nema
jako izraeno kurativno djelovanje. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD50 - 5800
mg/kg. Toleranca je za salatu 8 mg/kg, 5 mg/kg za bundeve. Ne suzbija plame-
njau na krumpiru i rajici. Na osnovi te djelatne tvari registrirano je nekoliko
pripravaka, i to: (ALIETTE FLASH WG, ALIETTE WP, AVI WP, TOPIC WP). Svi
sadre 80 % d. t. Registrirani su za suzbijanje plamenjae luka {Peronospora des-
tructor), plamenjae krastavaca {Pseudoperonospora cubensis) i plamenjae sa-
late {Bremia lactucae). Primjenjuje se u dozi 2,5-3,75 kg/ha. Karenca za krastav-
ce iznosi 4 dana, za salatu 14 dana, a 21 dan za dinje, lubenice i bundeve.
10. Dimetomorf
Ne pripada u izrazito sistemine fungicide. Djeluje na mnoge plamenjae.
Ima izraeno antisporulantsko djelovanje pa mu je kurativno djelovanje dobro.
Pripada u III. skupinu otrova. Toleranca za krastavce je 0,2 mg/kg, a 0,05 mg/kg
za krumpir. Dolazi u promet pod trgovakim nazivom (ACROBAT MZ), a sadri
9 % dimetomorfa i 60 % mankozeba. U nas je registriran za suzbijanje krumpirove
plijesni {Phytophthora infestan) u dozi 2 kg/ha i plamenjae na krastavcima
{Pseudoperonospora cubensis) u koncentraciji 0,2 %. Karenca za krumpir i kra-
stavce iznosi 14 dana.
11. Iprovalikarb
Akropetalni sistemik, svrstan u III. skupinu otrova. LD50 je 5000 mg/kg. Tole-
ranca za rajicu je 2 mg/kg, a za krumpir 0,2 mg/kg. U promet dolazi u kombina-
ciji (iprovalikarb 5,5 % + propineb 6l,5 %) pod nazivom (MELODY DUO). Regi-
striran je za suzbijanje plamenjae (Phytophtbora infestans) i koncentrine pje-
gavosti CAlternaria solani) na krumpiru i rajici u dozi 3 kg/ha za krumpir i 2,5
kg/ha za rajicu. Za suzbijanje plamenjae krastavaca (Pseudoperonospora cu-
bensis) rabi se koncentracija 0,25 %. Karenca za krumpir je 14 dana, za rajicu na
otvorenom 21 dan, a u zatvorenim prostorima 10 dana.
12. Propamokarb
Nema jako izraeno sistemino kretanje. Pokazuje samo preventivno djelo-
vanje. Suzbija plamenjae. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD50 - 8600 mg/kg.
Toleranca za krastavac iznosi 2 mg/kg, za papriku 1 mg/kg. To je karbamat koji
ne utjee bitno na kolinesterazu. Otrovanom je dovoljno dati aktivni ugljen, even-
tualno je potrebno ispiranje eludca. Za tee sluajeve, moe se propisati atropin,
pazei na tone doze, naroito za djecu. Na krastavcu se smije rabiti najvie tri
puta, a na paprici dva puta tijekom vegetacije. Vodotopivi koncentrat sa 70 % d. t.
dolazi u promet pod trgovakim nazivom (PREVICUR 607 SLIPROPLANT). Regi-
strirani su za suzbijanje plamenjae na krastavcima {Pseudoperonospora cuben-
sis) i polijeganja krastavaca {Pythium spp.). Primjenjuje se zalijevanjem biljaka,
200 ml po biljci 0,15 % otopinom, a zatim se nastavi zatita prskanjem s 0,15
postotnom otopinom. Za suzbijanje plamenjae {Phytopbtbora capsici) na papri-
ci obavlja se zalijevanje, a priredi se 0,25 postotna otopina i s njom se zalijeva
rasad s 4 1/m^ Nakon rasadivanja, zalijeva se svaka biljka s 200 ml po biljci. Ka-
renca za krastavce iznosi 14 dana, a za papriku 35 dana. Kombinacija propamo-
karba (24,8 %) i mankozeba (30 %) dolazi u promet pod nazivom (TATTOO).
Rabi se za suzbijanje plamenjae krumpira (Pbytopbtbora infestans) u dozi
4 l/ha. Karenca za krumpir iznosi 14 dana.
Herbicidi
Herbicidi (herba = biljka + caedere = ubiti) kemijski su spojevi koji primije-
njeni u odredenoj dozaciji suzbijaju (ili prijee razvoj) neeljene biljne vrste, od-
nosno korove.
Danas je u svijetu poznato vie od tisuu herbicidno aktivnih spojeva. Tek
neto vie od 250 herbicida ekonomski je isplativo. Na njihovoj osnovi formulira-
no je vie desetaka tisua razliitih herbicidnih pripravaka. U Hrvatskoj dozvolu
za promet ima 93 herbicida. Na njihovoj osnovi s dozvolom za uporabu registri-
rana su 273 herbicidna pripravka.
Gotovo da ne postoje herbicidi koje u poljoprivredi rabimo u obliku iste
djelatne tvari. Naime, te aktivne tvari uglavnom su netopive u vodi. Budui da
veinu herbicida primjenjujemo upravo s pomou vode, primjenom iste aktivne
tvari u vodi izostao bi uinak. Da bi herbicidi bili uinkoviti, u tvornici im se
posebnim postupkom dodaju odredene tvari. Tim postupkom koji nazivamo for-
mulacijom, dobivamo pripravak kompatibilan s vodom. U praksi, naime, veinu
herbicida primjenjujemo metodom prskanja razrijeenog pripravka u vodi (kro-
pivo). Stoga je prva i osnovna zadaa formulacija dobiti pripravak (sredstvo za
zatitu bilja) koje e biti kompatibilan s vodom. Dodue, postoje i formulacije
sredstava za zatitu bilja koje ne primjenjujemo s pomou vode. Od herbicidnih
pripravaka to su granulirana i mikrogranulirana sredstva. Njihova zastupljenost u
praksi gotovo je nevana, naroito u Hrvatskoj.
Sve pripravke za zatitu bilja, pa tako i herbicide, s gledita forme (oblika) u
kojoj se javljaju, moemo razvrstati u dvije skupine: u skupinu krutih i skupinu
tekuih pripravaka. Njihov herbicidni uinak ovisit e o primijenjenoj dozaciji
odnosno o prireenoj koncentraciji. Dozacija je odredena koliina herbicida koja
se primjenjuje na povrinu. Krutim sredstvima dozaciju odredujemo vaganjem a
tekuim mjerenjem volumena. Izraavamo je u teinskim mjernim jedinicama
(gr/ha, kg/ha) ili volumnim mjernim jedinicama (ml/ha, l/ha). Koncentracija je
koliina herbicida koja se nalazi u odredenom volumenu. Odreduje se vaganjem
odnosno mjerenjem volumena. Izraavamo je postotkom.
Ako pripravljamo sredstvo krute forme, govorimo o postotcima mase pri-
pravka na volumen vode (gr/100 1, kg/100 1). Suprotno, herbicid tekue forme
daje postotak volumena pripravka na volumen vode (ml/100 1, 1/100 1). Na to
valja osobito paziti jer su u praksi vrlo rijetki sluajevi da odredeni volumen
nekog sredstva ima upravo istu masu. U zatiti povrtnica od korova uinkovitu
koliinu herbicidnog pripravka izraavamo dozacijom. Rijetki su sluajevi da
koliinu pripravka osim dozacijom izraavamo i koncentracijom. Nasuprot ree-
nom, uinkovite koliine fungicida i insekticida uglavnom izraavamo koncen-
tracijom.
PODJELA (RAZVRSTAVANJE) HERBICIDA
Bez obzira na namjenu i oblik formulacije sve herbicide moemo na osnovi
njihovih zajednikih karakteristika svrstati u skupine na vie razliitih naina. Uzi-
majui u obzir vrijeme primjene, kemijske karakteristike, molekularni sastav i
konfiguraciju, nain djelovanja, selektivnost i drugo, herbicide moemo razvrsta-
ti (podijeliti) na jedan od ovih naina:
1. podj el a na osnovi vremena i naina pri mj ene,
2. podj el a na osnovi mehani zma djelovanja,
3. podj el a na osnovi kemi j ske pripadnosti.
1. Podjela na osnovi vremena i naina djelovanja
Sel ekti vna pr i mj e na
To je takova primjena kojom suzbijamo neeljene vrste (korove), a potedi-
mo eljenu vrstu (kulturu). To se moe postii primjenom herbicida u jednom od
slijedeih rokova primjene.
1.1. Prije sjetve odnosno sadnj e (pre-sowing Ui pre-planting)
Na taj nain najee primjenjujemo hlapljive i fotolabilne herbicide (Treflan
EC i dr., Devrinol 45 F, Razza). Nakon primjene potrebno ih je oruem (una-
krsnim tanjuranjem ili sjetvospremaem) unijeti u tlo (inkorporirati) na odreenu
dubinu. Prije sjetve odnosno sadnje, kad to doputaju prilike u polju, mogu se
primijeniti kontaktni nerezidualni pripravci na osnovi dikvata ili glufosinata, te
nerezidualni translokacijski herbicidi na osnovi glifosata ili sulfosata. Primjena se
obavlja nekoliko dana prije sjetve odnosno sadnje na za sjetvu ranije prireenim
i stoga zakorovljenim povrinama. Sjetvu kulture potrebno je obaviti tako da se
ratilom "probudi" im manje novih sjemenki korova iz da.
1.2. Primjena nakon sjetve a pri j e ni canj a (pre-emergence)
Taj rok primjene omoguuje primjenu kontaktnih, translokacijskih i rezi-
dualnih herbicida. Kontaktne herbicide primjenjujemo kad nakon sjetve korovi
niknu prije kulture (npr. u luku uzgojem iz sjemena, u perinu, mrkvi, krumpi-
ru). Kontaktni herbicidi djelotvorni su samo na jednogodinje korove. Translo-
kacijski (sistemini) herbicidi uz jednogodinje korove suzbit e i viegodinje
korove. No, budui da translokacijski herbicidi najee iskazuju i rezidualno
djelovanje, potrebno je voditi rauna o njihovoj selektivnosti. Rezidualni e
herbicidi zbog svoje postojanosti (perzistentnosti) nakon primjene dulje iskazi-
vati herbicidni uinak. Kad ponu nicati, biljke e ih korijenom usvojiti, to e
rezultirati dobrim uinkom. Na taj nain mogu se upotrijebiti samo selektivni
herbicidi,
1.3. Primjena nakon ni canj a (post-emergence)
U tom roku primjene redovito rabimo kontaktne, translokacijske i rezidual-
ne selektivne herbicide. Kontaktni su herbicidi djelotvorni na jednogodinje
korove, translokacijski herbicidi na jednogodinje i viegodinje korove, a rezi-
dualni herbicidi najee suzbijaju samo jednogodinje korove. U primjeni na-
kon nicanja kulture selektivnost herbicida ovisit e o primijenjenoj dozaciji, zatim
o anatomskim, morfolokim i fiziolokim razlikama izmeu korova i kulture. Fa-
za razvoja kulture u vrijeme tretiranja vrlo je vana za selektivno djelovanje herbi-
cida. Klimatske prilike prije i nakon tretiranja takoer e odluivati o selektivno-
sti. Pojedini herbicidi mogu aktivnost iskazivati istovremeno preko lista i preko
korijena (npr. Sencor u krumpiru. Goal u luku i si.).
1.4. Usmjerena aplikacija pod list
Taj nain primjene najee rabimo u drvenastim viegodinjim kulturama,
iako se na isti nain mogu primijeniti herbicidi i u povrtnicama (rajica, paprika).
Sva tri tipa herbicida (kontaktne, translokacijske i/ili rezidualne) moe se primije-
niti na taj nain.
1.5. Tretiranje u trake
Tretiranje u trake takav je nain primjene u kojem se herbicidom tretira samo
traka u sjetvenom redu irine 30-50 % od ukupne povrine. Tretiranje je mogue
obaviti zajedno sa sjetvom ili nakon nicanja kulture. Preostali meduredni prostor,
netretirani dio povrine obino se mehaniki obradi ratilom u vie navrata tije-
kom vegetacije. Tom nainu primjene pridaje se sve vie vanosti jer ima eko-
nomsku korist i velik ekoloki doprinos.
S gledita vi dl j i vog uinaka na biljci, sve herbicide bez obzira na rok
primjene, moemo razvrstati u skupine:
1. kontaktni (prodiru u zelene dijelove, djeluju dodirom (kontaktom), ne
premjetaju se asimilatima);
2. translokacijski (apsorpcija odnosno usvajanje kroz list ili korijenom, pre-
mjetaju se asimilatima ili vodom);
3 . r e z i d u a l n i ( i s k a z u j u h e r b i c i d n i u i n a k k r o z d u l j e r a z d o b l j e , b i l j k a i h u s v a j a
k o r i j e n o m) .
Mogue se u i kombinacije gotovih pripravaka ili tank mix kombinacije:
- rezidualni + kontaktni,
- rezidualni + translokacijski,
- rezidualni + kontaktni+translokacijski.
Neselektivna (totalna) primjena
Aplikacija na nezasijanim povrinama (pruge, industrijska dvorita, puto-
vi, aerodromi, rafinerije, dalekovodi i dr.), totalno suzbijanje.
Totalni ili neselektivni herbicidi suzbijaju svu vegetaciju. Primjenjujemo ih
prije sjetve ili sadnje neke kulture, neposredno prije sjetve (glifosat), ili na elje-
znikim prugama, industrijskim objektima, putovima, kanalima, aerodromima,
rafinerijama i dr. U drugom sluaju rabe se perzistentni herbicidi irokog spektra
s izraenim rezidualnim uinkom (Arsenal, Radokor i dr.).
Prikaz primjene herbicida prema vremenu i nainu primjene
Prikaz primjene herbicida prema vremenu i nainu primjene
Perzistentnost herbi ci da u tlu
Kao to je ve reeno, rezidualne (perzistentne) herbicide uglavnom primje-
njujemo na i/ili u tlo. Kad herbicid dospije na povrinu tla, kiom biva raspore-
en po fazama tla. Kao to znamo, tlo je vrlo kompleksan sustav, sastoji se od
krute, tekue, plinovite i ive faze. Zajedno sa Sunevom energijom i zrakom
omoguuje nam ivot. Zato a je vrlo vano znati to se s herbicidom zbiva u tlu
nakon primjene. Stoga je prijeko potrebno pratiti raspored herbicida po fazama
tla, njegovu degradaciju (raspad) i utjecaj na ive organizme u tlu. Sve to moe
utjecati i na plodnost tla. Na crteu su prikazani procesi koji utjeu na gubitak i
inaktivaciju, odnosno perzistentnost nekog herbicida u tlu.
Procesi gubitaka i razgradnje (inaktivacije) herbicida
Vidljivo je da herbicid koji je s vodom dospio u tlo podlijee procesima gubi-
taka i procesima razgradnje.
Procesi gubitaka nastaju zbog:
- ispiranja u dublje slojeve,
- isparavanja,
- apsorpcije (usvajanje) od biljke,
- adsorpcije (vezivanja) na mineralne i organske koloide tla.
Razgradnja (inaktivacija) ili degradacija odvija se zbog procesa:
- fotorazgradnje,
- kemijske razgradnje,
- razgradnje mikroorganizmima.
Utjecajem procesa gubitaka molekula herbicida zadri prvotni oblik. Herbi-
cid je, meutim, "izgubljen" (nedostupan) korijenu korovne biljke. Procesima
razgradnje molekula se degradira (razgradi se) na herbicidno inaktivne sastojke.
Svaki od navedenih procesa od velike je vanosti te o njemu ovisi perzistentnost
nekog herbicida u tlu. S druge strane, perzistentnost, odnosno postojanost nekog
herbicida, esto ograniava plodored. Npr. nakon upotrebe Devrinol 45 F i Tre-
flan EC idue sezone na istu povrinu zabranjeno je sijati niz osjetljivih povrtnih
kultura.
2. Podjela na osnovi mehanizma djelovanja
Kao to smo ve naveli, herbicid u biljku moe dospjeti kroz list ili korijen.
Nakon to prodre u biljku, asimilatima ili vodom sistemino se raznosi kroz biljku
sve do mjesta djelovanja. Dospijeem do molekularnog mjesta djelovanja, herbi-
cid je sposoban zaustaviti ili usporiti odredene ivotno presudne fizioloke fun-
kcije biljke. S gledita utjecaja na fizioloke procese u biljci, sve poznate herbici-
de moemo podijeliti u ove skupine:
2.1. Inhibitori procesa fotosinteze (supstituirani fenilderivati ureje, tria-
zini, triazinoni, uracili, piridazini, neki karbamati, benzonitrili, benzotiadiazino-
ni, bipiridili)
2.2. Inhibitori di obe stanice (dinitroanilini, kloracetamidi, neki amidi, ne-
ki nitrili)
2.3. Inhibitori tvorbe staninih stijenki (nitrili, u Hrvatskoj je jedini pred-
stavnik diklobenil)
2.4. Inhibitori sinteze Upida (tiokarbamati, benzofuran)
2.5. Inhibitori rasta Ui sintetski auksini (derivati fenoksikarbonskih ki-
selina, derivati aromatskih karbonskih kiselina)
2.6. Inhibitori acetU CoA karboksilaze (ariloksifenoksi propionati, ciklo-
heksadinoni)
2.7. Inhibitori acetolaktat sintaze (sulfonilureja, imidazolinoni, triazolo-
pirimidini)
2.8. Inhibitori sinteze karotenoida (triazoli, izoksazolidinoni, neki amidi)
2.9. Inhibitor EPSP sintaze (aminofosfonati)
2.10. Inhibitor glutamin sinteze (derivati fosfonine kiseline)
2.11. Inhibitor protoporfi ri nogen oksidaze (PPO) (difenileteri, N-fenil-
ftamilidi, oksadiazoli, triazolinoni)
2.12. Inhibitor dihidropteroat (DPH) sintaze (asulam)
S praktinoga gledita, poznavanje mehanizma djelovanja herbicida u biljci
potrebno je zbog pojave rezistentnosti korova na herbicide. Naime, kad odredeni
biotipovi neke korovne vrste razviju rezistentnost na neku od molekula odrede-
ne kemijske skupine, nee djelovati svi herbicidi iz dotine skupine, ali ni herbi-
cidi iz drugih skupina s istim mehanizmom djelovanja. Stoga je u tom sluaju
potrebno primijeniti herbicid s potpuno drukijim nainom djelovanja.
3. Podjela na osnovi kemijske pripadnosti
Razvrstavanje herbicida u skupine prema kemijskoj pripadnosti zasniva se
na kemijskoj slinosti pojedinih herbicidno aktivnih molekula. Tako objedinjeni
herbicidi ine skupinu koju karakterizira veliki broj zajednikih svojstava. Sve
herbicide, prema kemijskoj pripadnosti, gradi, strukturi i zajednikim svojstvima,
bez obzira na njihov mehanizam djelovanja, vrijeme i nain primjene, moemo
razvrstati u 28 skupina. Te su skupine:
3.1. Anorganske soli eljezni sulfat)
3.2. Triazini (atrazin, cijanazin, prometrin, simazin, terbutilazin)
3.3. Triazinoni (metamitron, metribuzin)
3.4. Diazini ili uracili (lenacil)
3.5. Piridazinoni i fenil-piridazini (kloridazon, piridat)
3.6 Karbamati (dezmedifam, fenmedifam, asulam, cikloat, EPTC, prosulfo-
karb, vernolat, profam, kloroprofam)
3.7. Supstituirani derivat fenilureje (diuron, izoproturon, klortoluron, li-
nuron, metobromuron)
3.8. Ami di (napropamid, propizamid, flufenacet, flukloridon, diflufenikan,
cinidon-etil)
3.9. BenzonitrUi (bromoksinil, joksinil, diklobenil)
3.10. Dipiridili (dikvat, parakvat)
3.1.1 DinitroanUini (trifluralin, pendimetalin)
3-12. Kloracetamidi (acetoklor, alaklor, metazaklor, S-metolaklor, metola-
klor, propizoklor, dimetenamid)
3.13. Derivati fenoksi-karbonskih kiselina (2,4-D, 2,4-DP (diklorprop),
MCPA, MCPP (mekoprop))
3.14. Derivati aromatskih karbonski h kiselina (dikamba, fluroksipir,
klopiralid, pikloram)
3.15. Ariloksifenoksi propionati (fenoksaprop-P-etil, fluazifop-P-butil, ha-
loksifop-ester, kizalofop-tefuril, propakizafop)
3.16. Cikloheksadinoni (cikloksidim, kletodim, setoksidim)
3.17. Sulfonilureja (amidosulfuron, foramsulfuron, jodsulfuron, nikosulfu-
ron, oksasulfuron, primisulfuron, prosulfuron, rimsulfuron, tifensulfuron, triasul-
furon, tribenuron-metil, triflusulfuron)
3.18. Imi dazol i noni (imazametabenz-metil, imazamoks, imazapir)
3.19. Triazolopirimidini (florasulam, metosulam)
3.20. Izoksazoli (izoksaflutol)
3.21. Izoksazolidinoni (klomazon)
3.22. Aminofosfonati (glifosat, sulfosat, glufosinat-amonij)
3.23. DifenUeteri (acifluorfen, bifenoks, fluroglikofen-etil, fomesafen, lak-
tofen, oksifluorfen)
3.24. Oksadiazoli (oksadiazon, oksadiardil)
3.25. TriazoUnoni (karfentrazon-etil)
3.26. Benzotiadiazinoni (bentazon)
3.27. Benzofuran (etofumesat)
3.28. Triazoli (amitrol)
Na isti nain, s detaljnom uputom za primjenu (kultura, vrijeme primjene,
dozacija, karenca i toleranca) svake godine razvrstani su u Hrvatskoj svi registri-
rani herbicidi i objavljuju se poetkom svake godine u Gl asi l u b i l j n e zatite.
Stoga ih neemo ovdj e opisivati detaljnije po skupinama.
Tablica 4. Djelatne tvari i pripravci herbicida po vrstama povra
(s dozvolom za primjenu u Hrvatskoj)
Pomonice
krumpi r:
bentazon - BASAGRAN 600, SAX 600, BAZANO
cikloksidim - FOCUS ULTRA
dikvat - REGLONE FORTE, REGLONE
fluazifop butil - FUSILADE SUPER
fluazifop-p-butil - FUSILADE FORTE
flukloridon - RACER 25 EC
flufenacet + metribuzin - PLATEEN 41,5 WG
glifosat - CIDOKOR, HERBOKOR, CLINIC, DOMINATOR, COSMIC,
TENDER, GLYPHOS, MENTOR
glufosinat - BASTA 15
kletodim - SELECT, SELECT SUPER
klomazon - COMMAND 4 E, COMMAND 36 CS
kizalofop tefuril - TARGA SUPER, PANTERA, LEOPARD
linuron - LINUREX 50 WP
metobromuron - PATORAN 50 WP
metribuzin - SENCOR 70 WP, SENCOR 70 WG, TOR 70 WP,
DANCOR 70 WG, METRIPHAR 70 WG
pendimetalin - STOMP 330 E, STON, DOST 330 E
prometrin - PROHELAN T-50, PROMETREX 50, GESAGARD 500,
GESAGARD 50 WP
rimsuifuron - TAROT 25 DF
secoksidim - GRASIDIM
vernolat - SURPASS 6,7 E
rajica:
fluazifop-butil - FUSILADE SUPER
napropamid - DEVRINOL 45 F, RAZZA
metribuzin - SENCOR 70 WP, SENCOR 70 WG, TOR 70 WP,
DANCOR 70 WG, METRIPHAR 70 WG
propakizafop - AGIL 100
setoksidim - GRASIDIM
paprika:
patlidan: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
Tikvenjae
krastavci: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
lubenica:
dinj a: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
tikva: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
Krstaice
kupus:
metazaklor - BUTISAN S
oksifluorfen - GOAL 2 E, GALIGAN 240 EC, VERTON
piridat - LENTAGRAN WP
trifluralin -TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR
kelj:
trifluralin - TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR
cvjetaa:
kel j pupar, brokula, hren, rotkva i rotkvica: niti jedan herbicid nije registriran za
primjenu u Hrvatskoj
Glavoike
salata:
propizamid - KERB 50 W
endivija, radi, artioka: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
Mahunarke (Lepirnjae)
grah:
imazamoks - PULSAR
metobromuron - PATORAN 50
graak:
cijanazin - BLADEX 50 SC
imazamoks - PULSAR
imazamoks + pendimetalin - ESCORT
prometrin - PROHELAN T-50, GESAGARD 50 W, GESAGARD 500 FL,
PROMETREX 50 SC
bob, lea: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
Lukovi
luk:
oksadiazon - RONSTAR
oksifluorfen - GOAL 2 E, GALIGAN 240 EC, VERTON
piridat - LENTAGRAN WP
enjak:
poril uk: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
titarke
mrkva:
linuron - AFALON, AFALON DISPERZIJA, LINURON CHROMOS 50
LINURON CHROMOS TEKUI
pastrnjak, perin, celer, komora, kopar: niti jedan herbicid nije registriran za pri-
mjenu u Hrvatskoj
Lobodnjae
cikla:
kloridazon - PYRAMIN FL, PYRAMIN WG, BETAMIN T
kloridazon + metolaklor - PYRADUR FL
pi nat , bl i t va: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
Ostale kulture
par ga: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
mat ovi l ac: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
Regulatori rasta biljaka
Regulatorima rasta moemo nazvati biljne hormone koji se nalaze u samim
biljkama, a i one kemijske tvari koje imaju slino ili jednako djelovanje na biljke
kao i fitohormoni. Oni su, dakle, prirodni i sintetski spojevi, odnosno fizioloki
aktivne tvari koje reguliraju fizioloke procese rasta i razvoja te druge fizioloke
procese ako ih primjenjujemo u malim koliinama. Sve ih moemo razvrstati u
etiri skupine: auksine, gibereline, citokinine i inhibitore koji koe ili usporavaju
fizioloke procese u biljci. Za praktinu namjenu regulatore rasta moemo defini-
rati kao prirodne ili sintetike spojeve koje direktno apliciramo na poljoprivred-
ne kulture, a radi izmjene njihova ivotnog ciklusa, grade, poveanja priroda,
poboljanja kakvoe ili olakanja berbe. Regulatori rasta (fitoregulatori, fiziotro-
pi, hormoni rasta) vrlo su sloeni organski spojevi koji ve u vrlo malim koncen-
tracijama stimuliraju, inhibiraju ili modificiraju specifine fizioloke funkcije u bilj-
kama. Oni mogu, ovisno o koncentraciji i nekim drugim faktorima (vrsti, sorti,
ekolokim uvjetima itd.), djelovati kao stimulatori ili inhibitori, te su zbog toga
interesantni za poljoprivrednu praksu, jer se njihovom primjenom moe pobolj-
ati i poveati proizvodnost kultiviranih vrsta. Njihovi uinci mogu se odraziti na
rodnost i kakvou plodova, na izdrljivost za transport i skladitenje, na lake
odvajanje plodova od stapki, na rizogenezu (tvorbu korijena), na klijanje sjeme-
na itd.
Biljni hormoni (fitohormoni)
Biljni su hormoni regulatori rasta, koji se stvaraju u biljci u vrlo malim kon-
centracijama radi vlastitog reguliranja specifinih procesa u njezinu biolokom
razvojnom ciklusu, sve od klijanja do zriobe ploda i sjemenke.
Fitohormoni se u veini sintetiziraju u listovima, a najvee koliine hor-
mona utvrene su u vegetativnim vrcima stabljika, odakle se uglavnom bazipe-
talno (prema dolje) odvode na mjesta "potronje".
Auksini
Auksini su prirodne i sintetike fizioloki aktivne tvari koje u vrlo niskim
koncentracijama (0,001 mola) pospjeuju izduenje stanica, rast izdanaka u duinu,
a koe rast korijena u duinu. Dakle, oni nisu definirani prema kemijskoj struktu-
ri, nego prema djelovanju.
U biljkama su do sada utvreni ovi prirodni auksini: indoloctena kiselina,
indolilacetaldehid, indolilacetonitril, indolilpiruvina kiselina, etilindolacetat i in-
dolilacetamid. Najrasprostranjenija je ve spomenuta indoloctena kiselina (hete-
roauksin) ili lAA, koja se javlja kao normalni produkt metabolizma triptofana, a
pronaena je u niim i viim biljnim vrstama. lAA prvi je put izolirana iz klica
kukuruza i slada. Najvee koncentracije auksina utvrene su u vegetativnim vrci-
ma stabljika i korijena (u meristemima, koleoptilama, pupovima).
Prema dosadanjim istraivanjima utvreno je da auksini utjeu na: fizio-
loka svojstva protoplazme, oksidacijske procese u metabolizmu stanice, pro-
dukciju bjelanevina, disanje, izduivanje stanica, apikalnu dominantnost (odlu-
ujui utjecaj vrnog pupa na postrane pupove), rast korijena i stabljike, razvitak
adventivnog i bonog korijenja, formiranje kalusa, stimulaciju rizogeneze (stva-
ranje korijena), razvitak enskih cvjetova, na partenokarpiju (razvitak plodova
bez prethodne oplodnje npr. rajice, krastavca itd.), na otpadanje listova i plodo-
va i r.
Na temelju navedenih spoznaja izraeni su sintetski spojevi koji daju sline
uinke na biljkama kao i auksini, a budui da su mnogo jeftiniji od prirodnih,
imaju veliku praktinu primjenu u biljnoj proizvodnji u mnogim naprednim po-
ljoprivrednim zemljama. U praksi se, dodue, ne upotrebljava prirodna lAA, nego
sintetiki spojevi, koje lAA-oksiaze ili drugi biljkama svojstveni enzimi ne raz-
grade ili barem ne razgrade tako brzo, pa stoga imaju trajnije djelovanje.
U povrarskoj proizvodnji u svijetu, pa i u nas, primjenjuju se preparati na
bazi auksina (vie razliitih trgovakih naziva, to ovisi o zemlji podrijetla) (aktiv-
na tvar - naftiloctena kiselina). U Hrvatskoj nije registriran. Djeluje na razvoj parte-
nokarpnih plodova rajice kao i na kakvou i koliinu plodova tretiranih biljaka.
Naime, plodovi tretiranih biljaka krupniji su, vre konzistencije, intenzivnije obo-
jeni, to utjee na kakvou i transport plodova. Prska se direktno u cvjetove raji-
ce, i to otopinom od 10 ml pripravka na 11 vode (to je dovoljno za 100 biljaka).
Radi dobivanja partenokarpnih plodova moe se u slinoj dozi primjenjivati
i pripravak NOXA, kojeg naalost u nas nema na tritu.
Giberelini
Giberelini su u biti gibereiinske kiseline, koje su prema meunarodnom do-
govoru oznaene sa "GA". Do sada je poznato oko 60 giberelina, a njihov se broj
stalno poveava. Oni nastaju u meristemima izdanaka i korijena, u nezrelim plo-
dovima (koji su glavni izvor) te u mlaim listovima. Giberelini se u biljci transpor-
tiraju kroz floem s asimilatima, a mogu i ksilemom kao veina glikozia.
Giberelini stimuliraju rast u duinu, utjeu na aktivnost kambija, na povea-
nje prinosa, ubrzavaju cvatnju i donoenje plodova, utjeu na prekidanje mirova-
nja podzemnih izdanaka, izazivaju partenokarpiju plodova (u rajica i krastava-
ca), stimuliraju razvoj enskih cvjetova tih biljaka te time utjeu na poveanje
prinosa. GA 3 moe mnogim vrstama zamijeniti niske temperature (stratifikaciju,
vemalizaciju). Najvee praktino znaenje imaju GA 3 i GA 7, koji se esto pri-
mjenjuju u povrarskoj proizvodnji radi poveanja prinosa raznih vrsta.
Navedeni giberelini utjeu na poveanje prinosa salate od 20 do 55 %. Treti-
rana salata ima znatno vie eera, a manje proteina. Rajicama ubrzavaju cvatnju
(za 5-6 dana), poveavaju prinose za oko 30 %, a utjeu i na obojenost i kakvou
(poveavaju sadraj ugljikohidrata, vitamina C i kiselina). Osim toga, izazivaju
partenokarpiju plodova rajice i krastavaca, to je vrlo interesantno i za prehram-
benu industriju. Najefikasnija je folijama primjena u koncentraciji od 75-100 mg
GA na litru vode u fazi poetka cvatnje. Tretira se kad biljke imaju razvijena 2-4
lista (poveava se prinos, stimulira razvoj enskih cvjetova). Giberelini utjeu i na
poveanje i skladitenje korijena celera. Tretira se sa 25-50 ppm/jutro, i to 2-3
tjedna prije berbe. U Hrvatskoj nisu registrirani pripravci na osnovi giberelina.
Citokinini
Citokinini su fitohormoni koji pospjeuju diobu (citokinezu) stanice i u vei-
ni sluajeva u vezi su s utjecajem drugih fitohormona. Iz nezrelih plodova kuku-
ruza izoliran je zeatin, koji je kasnije naen i u drugim vrstama viih biljaka te u
mikroorganizmima. Izolirano je vie spojeva koji imaju "citokininski" uinak, npr.
zeatin nukleotid, dehidro-zeatin i drugi.
Citokinini stimuliraju izduivanje stanica, diobu stanica, rast korijena, reguli-
raju sintezu RNK, stimuliraju cvatnju i klijanje sjemena, utjeu na poveanje pri-
nosa, spreavaju fizioloke procese starenja cvjetova i plodova raznih vrsta pov-
ra, poveavaju otpornost prema niskim i visokim temperaturama, utjeu na otva-
ranje pui i transpiraciju, te se zbog toga mogu primjenjivati u povrarstvu. Osim
prirodnih, primjenjuju se sintetski citokinini, npr. kinetin (6-N-furfuril-adenin, 6-
N-benzil-adenin i dr.).
Na temelju dosadanjih spoznaja teko je predvidjeti gdje e se i u kojem
obliku citokinini moi primjenjivati u povrarstvu, jer nema veeg broja biolokih
ispitivanja. U nas se uglavnom primjenjuju u eksperimentalne svrhe.
Etefon
Etefon je plinovit spoj koji pospjeuje opadanje lia, zriobu plodova, raz-
gradnju klorofila, izaziva maskirane pigmente, te plodovi zbog toga dobivaju utu
ili crvenkastu boju, stimulira mirovanje gomolja krumpira, a moe izazvati i ano-
malije.
U povrarstvu ga moemo primjenjivati u proizvodnji rajica, radi ranije i
jednolinije zriobe i bolje obojenosti plodova. Tretira se sa 2-3 1ETHRELA po ha,
uz upotrebu 600-8001 vode kad je 5-15 % plodova crvenkaste boje. Za istu svrhu
moe se primjenjivati i na paprici, i to 2-3 1 Ethrela po ha (kad plodovi poinju
mijenjati boju).
U primjeni regulatora rasta treba se strogo pridravati uputa proizvoaa pre-
parata, tj. njihove dozvole za promet.
Sredstva za spreavanje kl ij anj a krumpi ra
Primjenjuju se iskljuivo na konzumnom kmmpiru. Gomolji se prije uskla-
ditenja i spremanja za zimu zaprae tono odreenom koliinom praiva ili po-
prskaju sredstvom za prskanje. Barem 42 dana tretirani gomolji krumpira ne smi-
ju se troiti. Prije upotrebe krumpir treba oguliti. Nije doputeno skladititi sje-
menski krumpir u istoj prostoriji u kojoj se uva i tretirani konzumni krumpir. U
spremite u kojem je uvan tretirani krumpir, nakon 14 dana provjetravanja pro-
storije moe se skladititi sjemenski krumpir.
TUBERITE-N i NEO-STOP praiva su za zapraivanje, sadre 1 % klorprofa-
ma. Rabe se u koliini 100 g na 100 kg gomolja.
Maleinski hidrazid (MH) osim herbicidnog svojstva iskazuje i svojstvo regu-
latora rasta. Djeluje na disanje i transpiraciju biljke i utjee na metabolizam stani-
ca, osobito u monokotiledonih vrsta. Rabi se u razne svrhe. U nas je registrirano
vie pripravaka. Dozvolu za primjenu u povrtnicama ima jedino pripravak Fazor
za ubrzanu zriobu i sprjeavanje klijanja luka. Primjenjuje se 1-2 tjedna prije fizi-
oloke zriobe luka u koliini 2,5-4 kg/ha.
Pomona sredstva
Pomona sredstva za zatitu bilja (aditivi, aduvanti) jesu pesticidno inaktivne
kemijske supstancije, koje dodajemo kropivu da bi pospjeili uinak djelatnoj
tvari. Aditivi su esto sastavni dio formulacije pripravka koji se direktno dodaju
sredstvu u tvornici. Razlozi zbog kojih se pomona sredstva dodaju kropivu:
pospjeuju vlaenje,
umanjuju isparavanje,
poveavaju prodor (usvajanje) sredstva,
pospjeuju translokaciju (premjetanje),
produuju razdoblje vlaenja,
usporavaju otputanje sredstva,
mijenjaju (prilagodavaju) pH kropivu,
poboljavaju raspored kapljica,
pridonose kompatibilnosti sredstva,
umanjuju zanoenje (drift),
umanjuju miris.
U primjeni herbicida najee se rabe slijedea pomona sredstva:
Surfaktanti (rije "surfaktant" zapravo je skraenica izvedena od engleskih
rijei "surface active agent") molekule su koje se sastoje od lipofilnog i hidrofil-
nog dijela (vidi sliku). Lipofilni dio sastoji se od dugih 12-16 lanaca ugljikovodika
(CHj) ili benzenovih prstena. Ima visoku topljivost u ulju i nisku topljivost u vodi.
Hidrofilni zavretak ima jako izraen afinitet prema vodi, odnosno ima visoku
topljivost u vodi.
S gledita grade hidrofilnog zavretka, sve sur-
faktante moemo razvrstati u tri skupine:
anionske - ioniziraju u vodi tvorei negati-
van naboj sredine. Mogu negativno reagirati s ne-
kim sastojcima vode, npr. s mineralima tvrde vode.
kationske - s vodom tvore pozitivno nabije-
nu sredinu. Takoer mogu reagirati s tvrdom vo-
dom. Fitotoksino djeluju na zelene dijelove biljke. U Hrvatskoj su registrirani
pripravci ARMOBLEN T-25 i PINO VIT. Najee se rabe pri primjeni pripravaka
na osnovi glifosata (CIDOKOR, HERKULES i dr.). Poboljavaju im uinak te se
mogu primijeniti u niim dozacijama (do 30 %).
neionske - najee se primjenjuju u poljoprivredi. Lako se primjenjuju i ne
reagiraju s vodom. Prema sastavu su polioksietoksilirani alifatski alkoholi s ma-
njim udjelom siloksana, koji smanjuju pjenjenje. U Hrvatske^ su registrirani SAN-
DOVIT, RADOVIT N, CITOWETT, PINOVIT-N, OKVAIVAC CAFFARO i CHRO-
MOVIT. Rabe se prilikom primjene nekih skupina herbicida (npr. sulfonilureja).
Surfaktanti se rabe u razne svrhe, kao:
okvaivai
poboljivai rasprivanja kapljica kropiva
pospjeivai odravanja kropiva u emulziji te
smanjuju napetost sredstva u spremniku
Okvaivai (weting agent) tvari su koje dodane kropivu poboljavaju ra-
spored kapljica kropiva (voda + herbicid) po povrini lista. Smanjuju napetost
kapljice na povrini lista (vidi sliku).
Primjena kropiva s okvaivaem i bez okvaivaa
Cjelokupni uinak okvaivaa nije potpuno razjanjen. Utvreno je da mak-
simalni uinak okvaivai postiu pri koncentraciji od 0,1 %. Daljnjim povea-
njem koncentracije ne postie se bolja pokrovnost lista kapljicama kropiva, no
dokazano je da se zbog boljeg prodora herbicida u list postiu bolji herbicidni
uinci.
Oito je da okvaiva, osim smanjenjem napetosti povrine kapljice, prido-
nosi boljem uinku herbicida i na neke druge naine.
Molekula surfaktanta
Aktivatori - doprinose aktivaciji herbicida mijenjajui pH vrijednost kropiva.
Rasprivai (spreader) - poboljavaju kontakt s povrinom lista (slino kao
okvaivai).
Emul si fi katori (emulsifaer) - pridonose odravanju sitnih kapljica emulzije
u kropivu (ulje u vodi).
Di spergi raj ua pomona sredstva (dispersing agent) - pridonose odrava-
nju krute formulacije u suspenziji kropiva.
Ulja se u herbicidnom kropivu rabe ve niz godina. To su pomona sreds-
tva koja ne moemo uvrstiti u kategoriju surfaktanata. Moemo ih razvrstati u tri
skupine:
neselektivna fitotoksina ulja. U tu skupinu pripadaju dizelska ulja. To su
teka nesaturirana ulja s mnogo dvostrukih i trostrukih vezova u molekuli. Redo-
vito se dodaju kontaktnim herbicidima s totalnim djelovanjem na floru (putovi,
kanali, ekonomska dvorita, pruge i sL).
selektivna fitotoksina ulja. Obino se primjenjuju sama te nisu pomona
sredstva. Najee se rabe za suzbijanje jednogodinjih irokolisnih korova u ne-
kim kulturama (npr. mrkva). Naime, Umbeliferae tretman takvim tipom ulja bolje
podnose od nekih irokolisnih korova. Razlikuju se u gradi membrane stanice.
Ta su ulja u poetku kemijskih mjera borbe protiv korova bila selektivni herbici-
di. Ne oteuju membranu Umbeliferae i nekih drugih kulturnih vrsta. U Hrvat-
skoj se ne primjenjuju.
biljna proiena ulja lagana su, gotovo zasiena ulja. Sama po sebi nisu
fitotoksina. Kad se dodaju herbicidima, pridonose prodoru (penetraciji) kropi-
va u list. Rabe se s mnogim herbicidima nakon nicanja kulture i korova (Betanal
progres OF).
S gledita dosad iznijetog, UAN gnojivo, prema kemijskom naboju, mogli
bismo svrstati u kategoriju kationskih okvaivaa (NH4^). No UAN u praksi se
prvenstveno rabi kao duino mineralno gnojivo. Primjenjuje se na tlo ili preko
lista nakon to kultura i korovi izniknu. Preko lista najee se rabi u strnim ita-
ricama.
U tom roku UAN moe izazvati odredene fitotoksine uinke. Posljednjih
godina sve se vie rabi i kao folijarno gnojivo u kukuruzu. Primijenjen tako,
moe na listu kukuruza izazvati jae ili slabije prolazne fitotoksine uinke.
V. PRIPREMA I PRIMJENA SREDSTAVA
ZA ZATITU POVRA
Sredstva za zatitu povra primjenjuju se izrazito najee prskanjem, rijede
rasprivanjem, a mnogo manje u krutom obliku: zapraivanjem i rasipavanjem
granula. Samo se praiva za zapraivanje i granulirana sredstva primjenjuju u
obliku u kojem se nabavljaju, a se sva sredstva
za prskanje (i rasprivanje) moraju se prije pri-
mjene razrijediti vodom, tj. mora se napraviti
kropivo.
Pri prema sredstava
Priprema sredstava jedan je od najosjetlji-
vijih poslova jer zahtijeva i tonost zbog posti-
zavanja uinkovitosti i oprez zbog otrovnosti
sredstava.
Sredstva za zatitu bilja koja se primjenju-
ju prskanjem (ili rasprivanjem) mogu biti u
tekuem ili kaitom obliku. Njih treba prije upo-
trebe razrijediti vodom na odredenu koncen-
traciju. Ta je koncentracija za veliku veinu
sredstava vrlo niska. Primjerice, koncentracija
0,1 % znai da se 1 mililitar (ml) (ili 1 kubni
centimetar - cm-^) tekueg sredstva ili 1 gram
(g) ako se radi o krutom sredstvu, na 1 litru
vode. Za tako niske koncentracije ne mora se
uzimati u obzir injenica da se tona 0,1-
postotna koncentracija postie mijeanjem 1
ml sredstva sa 999 ml (a ne s 1 litrom - 1000
ml) vode, pa stoga sve koncentracije moemo
raunati na 1 litru (ili 10 ili 100 litara) vode. Najee se sredstva pripremaju u
spremniku aparata u kojem se primjenjuju pa za razliite veliine spremnika da-
jemo tabelarni pregled koliina sredstva koje treba uzeti da se postigne eljena
koncentracija (tablica 5.).
SI. 52. Priprema sredstva u zatitnoj
opremi
Mj erenj e tako malih koliina sredstva esto j e teko. Tekua sredstva mogu se t ono
mjeriti mal i m stakl eni m ili plastinim mj eri cama (menzurama) od 5, 10 ili 25 ml, a neka
sredstva i maj u na boici pokl opac nai nj en i oznaen tako da slui za mj erenj e koliina
od 5 do 20 ml. Neka sredstva (npr, insekticid Fastac 10 SC) i maj u u ambal ai kapal j ku za
oi obuj ma 1 ml. Sredstva koj a se nal aze u obl i ku prai va (moi va prai va ili topl j i va
prai va) moraj u se izvagati na preci znoj vagi (za tei ne vee od 2 g postoj i npr. tzv. "bio-
tehnika vaga"). Ako se ne raspol ae t akvom vagom, mal e kol i i ne mogu se odvagnut i u
lj ekarni. Ako se ee upot rebl j ava isto sredstvo, moe se tako i zvagano prai vo staviti u
neku us ku posudi cu (epruvetu, ampul u), oznaiti obuj am t e ubudue tom pos udi com
mjeriti pot rebnu koliinu i stog sredstva. Mj erenj e l icom nij e t ono i ne smi j e se tako
mjeriti.
Za sva sredstva koja se upotrebljavaju u zatiti povra oznaena je koncen-
tracija u postotku ili doza (koliina) njihove upotrebe po jedinici povrine. Dje-
l ovanj e sredstva ovi si o kol i i ni koj a do-
e na j edi ni cu povri ne. Ako je npr. Eka-
luks 25 preporuen za suzbijanje krumpirove
zlatice u dozi od 1 l/ha, to znai da da bi se
sredstvo jednolino raspodijelilo po cijeloj
povrini lenom prskalicom koja troi oko 1000
1 vode (toliko troe samo stare dijelom istroene
prskalice), treba uzeti 0,1-postotnu koncentra-
ciju. Meutim, ako se prska suvremenijom le-
nom prskalicom koja kvalitetno pokriva
povrinu ve s 500 1 kropiva po ha, koncen-
tracija treba biti 0,2 %. Ako se prska traktor-
skom prskalicom, koja pravi jo sitnije kapljice
pa moe biti dovoljno 300 1 vode po ha, treba
Ekaluks 25 upotrijebiti u 0,33-postotnoj kon-
centraciji. U sva tri primjera na 1 ha dolazi ista
doza, tj. 1 litra Ekaluksa 25. Znai da treba iz
doze preporuene u uputama i utroka kro-
piva prskalice (rasprivaa) kojom se prska
izraunati koncentraciju upotrebe, to se moe
oitati i iz tablice 5.
Ako je pak u uputama ili drugim preporukama odredena koncentracija ne-
kog sredstva, bez navoda o utroku kropiva po jedinici povrine, tada se pret-
postavlja da se ta koncentracija odnosi za utroak 1000 1 vode po hektaru. Po-
trebna doza po ha izrauna se mnoenjem preporuenog postotka sa 10. Primje-
rice, preporuka da treba uzeti 0,2-postotni Radotion E-50, znai zapravo da tog
sredstva treba 2 1 (0,2 x 10) na hektar. Pri primjeni sredstva prskalicom koja troi
samo 400 1 vode na hektar, treba usprkos preporuenoj koncentraciji od 0,2 %,
upotrijebiti koncentraciju 0,5 % da bi na hektar dola cioista potrebna doza od
2 l/ha.
SI. 53. Mjerica za krutu formulaciju
u ambalai
SI. 54. Shematski prikaz podeavanja koncentracije dozi sredstva i utroku kropiva
(prema Maceljski)
Treba spomenuti da se tekua sredstva doziraju u litrama na iiektar (ili k. j.), ali katka-
da se prodaju na kilograme. Specifina teina nekih herbicida i fungicida moe biti dosta
nia (npr. 0,85) ili via (npr. 1,3) od 1. Ako se kupuje sredstvo specifine teine 0,85, treba
samo 3,4 kg da se postigne doza od 4 l/ha,
jer bi dozom od 4 kg zapravo primijenili pre-
visoku dozu, tj. 4,7 l/ha. Nasuprot tome, ako
se nabavlja sredstvo sa specifinom teinom
od 1,3, treba za dozu od 4 l/ha ak 5,2 kg/
ha, odnosno, ako bi se umjesto 41 na hektar
primijenilo 4 kg, doza bi bila preniska, tj.
samo 3,1 litre. Zato je najbolje nabavljati sred-
stva u onim jedinicama u kojim su izraene i
preporuke za njihovo doziranje.
Tekua sredstva (za emulziju, za
otopinu) mijeaju se vodom u prskalici, si. 55. Elektronski ureaj za namjetanje
no ako su potrebne vee koliine kro- tonog uinka prskalice
piva, tada se mijeaju u posebnoj bavi ili kaci. Praiva za suspenziju stavljaju se
u manju posudu (kabli), doda se sasvim malo vode, te se mijeajui pravi kaa,
pazei da se sve praivo dobro nakvasi. Zatim se postupnim dodavanjem vode i
mijeanjem dobiva gusta suspenzija i takva se ulijeva u prskalicu ili bavu uz
stalno mijeanje. Pripremljeno sredstvo i vodu treba uvijek ulijevati u aparat pre-
ko sita, da se izbjegne zaepljivanje izlaznog otvora rasprskivaa. Ako se u sprem-
niku nalazi suspenzija (ali i emulzija i otopina), treba ga ee protresti, odnosno,
treba imati stalno ukljuenu mijealicu.
Mijeanje sredstava
Katkada je potrebno u istom roku suzbiti dva ili vie nametnika na koje ne
djeluje jedno te isto sredstvo. Tada treba nabavljati tvornike kombinirane prepa-
rate, no takvih u nas ima vrlo malo. Stoga e ee biti potrebno mijeati po dva
sredstva pa i vie sredstava, te ih upotrijebiti istovremeno.
Tablica 5. Pri prema pot rebne koncentraci j e sredstava
Potrebna
koncent.
Zapremina spremnika, aparata ili posude u kojoj se priprema sredstvo (u litrama)
Potrebna
koncent.
1 2
3 5 6 8 10 15
20 50 100
Potrebna
koncent.
grama, odnosno ml sredstva
0,01 % 0,1 0,2 0,3 0,5 0,6 0,8 1 1,5
2 5 10
0,02 % 0,2 0,4 0,6 1 1,2 1,6 2 3
4 10 20
0,03 % 0,3 0,6 0,9 1,5
1,8 2,4 3
4 6 15 30
0,04 % 0,4 0,8
1,2
2 2,4 3,2 4 6 8 20 40
0,05 % 0,5 1 1,5 2,5 3
4
5 8 10 25 50
0,06 % 0,6 1,2 1,8
3 3,6 4,8 6 9
12 30 60
0,1 % 1 2 3 5 6 8 10 15 20 50 100
0,12 %
1,2 2,4 3,6 6 7 10 12 18 24 60 120
0,15 % 1,5 3 4,5 7,5 9
12 15 23
30 75 150
0,2 % 2 4 6 10 12 16 20 30 40 100 200
0,25 % 2,5 5 7,5 12 15 20 25 38 50 125 250
0,3 % 3
6
9 15 18 24 30 45 60 150 300
0,4 % 4 8 12 20 24 32 40 60 80 200 400
0,5 % 5 10 15 25 30 40 50 75 100 250 500
0,6 % 6 12 18 30 36 48 60 90 120 300 600
1% 10 20 30 50 60 80 100 150 200 500 1000
10 g
100 g
1000 s
= 1
10 dag
Ikg
10 ml
100 ml
1000 mi
= 0,1 dl
= Idi
= 11
Potrebna
doza 1 Ui
kg na ha
Oitavanje koncentracije za postizanje potrebne doze
pri razliitom utroku tekuine po ha u %
Potrebna
doza 1 Ui
kg na ha
50 100 200 300 400 600 800 1000 1500
l /ha
0,10 0,2
0,1 0,05 0,035 0,025 0,017 0,012 0,01 0,006
0,15 0,3 0,15 0,07 0,05 0,035 0,025 0,017 0,015 0,01
0,2 0,4 0,2
0,1 0,07 0,05 0,035 0,025 0,02
0,013
0,25 0,5 0,25 0,125 0,08 0,06 0,04
0,03 0,025 0,017
0,3 0,6 0,3 0,15 0,1 0,075 0,05 0,035 0,03 0,02
0,4 0,8 0,4 0,2 0,13 0,1 0,065 0,05 0,04 0,27
0,5 1,0 0,5 0,25 0,17 0,125 0,085 0,86 0,05 0,033
0,75 1,5 0,75 0,35 0,25 0,18 0,125 0,08 0,075 0,05
1,0 2,0 1,0 0,5 0,33 0,25 0,165 0,125 0,1 0,065
1,5 3,0 1,5 0,75 0,5 0,35 0,25 0,18 0,15 0,1
2,0 4,0 2,0 1,0 0,65 0,5 0,33 0,25 0,2 0,13
3,0 6,0 3,0 1,5 1,0 0,75 0,5 0,35 0,3
0,2
4,0 8,0 4,0 2,0 1,33 1,0 0,65 0,5 0,4 0,27
5,0 10,0 5,0 2,5 1,67 1,25 0,83 0,6 0,5 0,33
Iha = 10 000 m^
1 ar = 100 m^
1 k. i. = 5745 m'
= 100 ari
= 0,57 ha
Mnoga se sredstva uope ne mogu meusobno mijeati, a neka se mijeaju,
ali kombinirana izazivaju oteenja ili su slabije djelotvornosti. Stoga se smiju
mijeati samo sredstva za koja je to navedeno u uputama primljenim uz sredstvo,
odnosno u strunoj literaturi, ili valja traiti preporuku proizvoaa sredstva ili
strunjaka znanstvenih organizacija.
Pri mj ena sredstava
Sredstva za zatitu povra najee se primjenjuju prskanjem, rijetko raspriva-
njem, zapraivanjem, rasipanjem granula i tretiranjem sjemena, a jo rjee utrca-
vanjem ili zalijevanjem tla.
Prskanj e j e os novna met oda u zatiti povra od bolesti, tetni ka i
korova. Prskaju se sredstva razrijeena u vodi (kropivo) u kapljicama veim od
SI. 56. Rune prskalice domae proizvodnje
150 mikrometara (0,15
mm) dakle u obliku sitne
kie. Mali povrtnjad prska-
ju se prskalicama koje ima-
ju 3 do 10 litara. Prskalice
su od plastine mase, a
izbacuju kropivo stalnim
pokretanjem klipa pumpe
koja se nalazi u spremniku
prskalice ili u mlaznici. Ima
takvih prskalica od plasti-
ke, mjedi ili bakra i sa sa-
drinom od 10-20 1, esto
nazvanih vinogradarskim
prskalicama. I automatske
prskalice mogu biti od pla-
stike ili metala, veliine 5-
201. Imaju ugraenu pum-
pu, kojom se prije poetka
rada stvori potreban priti-
sak u spremniku, dovoljan
da bez naknadnog pokretanja pumpe izbaci svu tekuinu. U ovim se prskalicama
smije spremnik napuniti samo do oznake. Bolja se kvaliteta postie uporabom
mlaznica u obliku slova T s
vie rasprskivaa, nego mla-
znicama s jednim rasprskiva-
em.
Za vee povrtnjake i
uope u proizvodnji za trite
valja upotrebljavati traktor-
ske noene prskalice, koje se
pokreu preko vratila (karda-
na). Te prskalice imaju hori-
zontalne njivske ureaje s 10-
20 mlaznica (rasprskivaa)
koji omoguuje ravnomjeran
raspored kapljica po itavoj
tretiranoj povrini i time se
postie najbolja kvaliteta. Ve-
liina spremnika najee je
200 do 600 litara. Spremnik je
od plastine mase i ima Ijes-
Sl. 57. Presjek vinogradarske i automatske lene tvicu na kojoj se moe oitati
prskalice koliina kropiva. Oblik
si. 58. Prskanje traktorskom prskalicom
spremnika treba omoguiti
njegovo potpuno pranje-
nje. Sustav cijevi opremljen
je s vie sita na raznim mje-
stima. Suvremene prskali-
ce opremljene su brojnim
pomonim ureajima koji
poveavaju preciznost do-
ziranja i rasporeivanja
kropiva te sigurnost oso-
be koja rai prskalicom, a
smanjuju opasnost one-
ienja okolia sred-
stvom.
Utroak kropiva po
jedinici povrine ovisi o izboru mlaznica. Pravilnim izborom moe se postii i
utroak od 100 l/ha i utroak od 600 l/ha pri istoj brzini traktora i istom tlaku
crpke (pumpe). Stoga treba dobro prouiti upute koje se dobivaju uz svaku njiv-
sku prskalicu te primijeniti podatke, primjerice o kapacitetu jedne mlaznice u
minuti, za postizavanje eljenog utroka kropiva. Za suzbijanje korova nekim
herbicidima dovoljan je utroak od 100-200 l/ha, za suzbijanje nekih tetnika treba
150-400 l/ha, a za suzbijanje uzronika bolesti potrebno je 400-600 pa i vie l/ha.
Rasprivanje je primjena kropiva kao i u prskanja, ali u sitnijim kapljicama
(50-150 mikrometara) u obliku najfinije kiice - rosulje. To usitnjavanje kapljica
omoguuje struja zraka koju proizvodi ventilator u posebnim aparatima - ras-
privaima. Za zatitu povra primjenjuju se uglavnom samo leni rasprivai,
npr. Stihl, Solo, Fontan, Motan itd. Sastoji se od motora snage od 1,5-2,5 Kw, koji
pokree ventilator, pa nastaje vrlo brza struja zraka koja u izlaznoj cijevi usitnjava
kapljice kropiva i nosi ih u usjev. Za rasprivanje treba znatno manje kropiva
(vode) po jedinici povrine nego za prskanje, npr. 50-100 litara na hektar, no
koncentracija sredstva mora biti znatno via da bi na jedinicu povrine dola po-
trebna doza sredstva.
Zalijevanjem se rabi velika koliina vode, najmanje 5000 l/ha, kako bi se
sredstvo uneslo dublje u tlo. Stoga se uz pomo kanta za zalijevanje primjenjuje
samo na vrlo malim povrinama, dok se na neto veim rabe cisterne. Za vee je
povrine ovaj nain mogu samo uz pomo ureaja za navodnjavanje koji
omoguuju dodavanje sredstva u vou pri emu je ograniavajui imbenik
opasnost da ne doe do prekomjernog oneienja voda.
Toplo zamagljivanje ili primjena toplih aerosola upotrebljava tekua sred-
stva u kapljicama manjim od 50 mikrometara, najee velikih 1-20 mikrometara.
Pri tome se primjenjuju koncentrirana sredstva posebno formulirana za tu namje-
nu. Veinom se tako primjenjuju insekticidi, rijetko fungicidi, i to samo u zatvore-
nom prostoru. Primijenjuje se u vrlo ogranienom opsegu.
Zaprai vanj e znai primjenu sredstva u obliku praiva, u standardnoj dozi
od 20 do 30 kg/ha. Pri zapraivanju se uvijek primjenjuje ista doza praiva, a
sadraj je djelatne tvari prilagoen toj dozi. Zapraivai mogu biti runi (na mijeh
ili ventilator), leni (na mijeh) ili leni motorni. Treba napustiti primjenu praiva
arapom ili gazom ili tako da udaramo po vrei, a pogotovu da rasipamo rukom.
Takva je primjena neuinkovita, ugroava okoli, a napose osobu koja tako radi.
Pri zapraivanju dio praiva odnosi vjetar za vrijeme primjene, ali i poslije, a i kia
jae ispire praivo s biljaka. Stoga zaprai vanj e treba naputati, a pri mj enj i vati
znat no uspj eni j e prskanj e.
Rasi panj e gr anul a
(mikrogranula) obavlja se
samo pri suzbijanju tetni-
ka u du i nekih povrtnih
muha te pri sterilizaciji tla.
Za tu se svrhu mogu uzeti
neki zapraivai, a ima i
runih rasipaa granula s
pomou ventilatora ili gra-
vitacij e. Na veim
povrinama granule se mo-
gu deponirati u redove po-
sebnim depozitorima mon-
tiranim na sijaicu.
Sterilizacija tla opi-
sana je u II. poglavlju.
Treti ranj e sj emena vana je i vrlo ekonomina zatitna mjera za povre, a
o njoj piemo opirnije u posebnom poglavlju. Ovdje samo napominjemo da tu
mjeru obavljaju najee sjemenska poduzea, a samo iznimno proizvoa sam
provodi tu mjeru. To moe obaviti tako da pomijea sjeme i sredstvo u nepropu-
snoj plastinoj vrei ili nekoj zatvorenoj posudi, i zajedno ih trese, no kvaliteta e
svakako biti slabija nego ako se to obavlja suvremenim aparatima u poduzeima.
SI. 59- Nekvalitetno i opasno tretiranje golom rukom
PRILOG
Formul e i dodat ni pr i mj er i i zraunavanj a koncent raci j e
Koncentracija sredstava izraunava se (ili oitava u tablici 5.) formulom:
(1)
Koliina sredstva koja se stavlja u spremnik odredene veliine da bi se postigla elj-
ena koncentracija izraunava se (ili oitava u tablici 6.) formulom:
Doza sredstva za primjenu u trake izraunava se formulom:
doza irom x irina trake (3)
Doza u trake =--------------------------------
razmak redova
Primjeri:
1. eli se postii doza od 2 1 Radotiona E-50 po hektaru.
Pitanje a. Koja je potrebna koncentracija za lenu prskalicu kojom se troi 500 1
kropiva po ha i koju koliinu Radotiona E-50 treba staviti u spremnik te prskalice sa-
drine 20 litara da se postigne ta koncentracija?
Odgovor a:
CD
(2)
Pitanje b. Koja je potrebna koncentracija u traktorskoj njivskoj prskalici kojom se
troi 2001 kropiva po ha i koju koliinu Radotiona E-50 treba staviti u spremnik sadrine
300 litara da se postigne ta koncentracija?
Odgovor b:
(1)
(2)
2. eli se postii doza Radotiona E-50 od 2 l/ha. Prska se samo traka uz biljke irine
20 cm, razmak redova 70 cm, utroak kropiva raspoloive prskalice 80 l/ha.
Pitanje. Koliko e doi Radotiona E-50 na hektar ako se tretiraju samo trake, koja
koncentracija i koliko sredstva treba dati u spremnik sadrine 200 litara?
Odgovori:
(3)
(1)
(2)
Preraunavanje doze s ha na k. j.
Doza na hektar mnoi se s 57 i dijeli sa 100.
Primjer: doza na ha 2 1 x 57 = 114 podijeljeno sa 100 = 1,141 na k.
VI. SUSTAVI 2ASTITE POVRA
Uvod
Poljoprivredna proizvodnja vrlo je raznovrsna djelatnost. Svaki sustav te pro-
izvodnje ima i drukiji sustav zatite bilja, pa tako i povra. Na temelju razine
proizvodnje i znanja proizvoaa mogu se razlikovati tri osnovna sustava zatite
povra prikazana shemom.
KONVENCIONALNI NAIN
primjena svih dozvoljenih sredstava
za zatitu bilja, ostaci u hrani ispod
propisanih MDK
INTEGRIRANI NAIN
primjena odreenih ekoloki
prihvatljivih sredstava za zatitu
bilja, tei da sadraj ostataka
sredstava bude nii od 50% MDK
EKOLOKA PROIZVODNJA
primjena malog broja sredstava za
zatitu bilja nedovoljnog za pot-
rebe, tei da sadraj ostataka sred-
stava bude nii od 10% MDK
- empirijska (niska proizvodnja, nedovoljna
zatita)
- savjetovana (osrednja proizvodnja i zatita)
- usmjerena (zadovoljavajua proizvodnja,
koriste se neki elementi integrirane zatite)
koristi ekoloki to prihvatljiviju tehnologiju proiz-
vodnje, mora biti organizirana, registrirana, nadzirana
a proizvod certificiran, nije pod dravnim nadzorom,
prirodi isti kao u konvencionalnoj proizvodnji,
cijena proizvoda jednaka ili nia
koristi iskljuivo ekoloki prihvatljivu tehnologiju, mora
biti organizirana, registrirana, nadzirana, a proizvod
certificiran i obiljeen dravnim zatitnim znakom, prirod
nii, a cijena proizvoda via nego u konvencionalnoj
proizvodnji, regulirana posebnim Zakonom
Uobi aj ena - konvenci onal na zatita
Konvencionalna proizvodnja povra s konvencionalnom zatitom bilja pro-
izvodi namirnice i druge proizvode na najei danas uobiajeni nain. U Hrvat-
skoj se zatita povra provodi na najrazliitijim razinama: od empirijske zatite, u
kojoj se zatita najee provodi na nestruan nain po naelu "gaenja vatre", pa
do visoke razine strune zatite temeljene na ekonomskoj i dijelom ekolokoj
prihvatljivosti. Izmeu tih ekstrema postoji bezbroj prelaznih razina, od prakti-
no nikakve do najnegativnije ali rijetke totalne zatite.
Sustavi konvencionalne zatite - empirijska, savjetovana, usmjerena ili total-
na - nedovoljno uspjeno prijee gubitke od tetoinja te troe mnogo sredstava
za zatitu bilja, pa su skupi i veinom ekoloki nepovoljni. No bez obzira na
sustav proizvodnje, namirnice moraju biti ispravne, to znai da sadraj ostataka
pesticida (i drugih tvari) u njima mora biti manji od maksimalno doputene koli-
ine (MDK). Namirnice s vie ostataka tih tvari nego to je doputeno nisu isprav-
ne i ne mogu se stavljati u promet niti upotrijebiti.
U proi zvodnj i povra preporuuj e se sustav integrirane zatite, a gdj e
je to mogue i sustav ekoloke zatite u ekolokoj proi zvodnj i .
Integrirana zatita povra
Integrirana proi zvodnj a sustav je poljodjelske proizvodnje kojim se dobi-
va hrana i drugi proizvodi visoke kvalitete upotrebom prirodnih izvora i regula-
cijskih mehanizama koji nadomjetaju ekoloki nepovoljna ulaganja i omogua-
vaju odrivu poljoprivrednu proizvodnju.
Integrirana proizvodnja ukljuuje integriranu zatitu bilja (IZB), koja omogu-
ava proizvodnju namirnica s mnogo niim sadrajem ostataka pesticida (i dru-
gih ogranienih tvari) od maksimalno doputene koliine (najee 10-50 % MDK).
No to nije primarni cilj tog sustava zatite bilja, nego je primarni cilj IZB smanjiti
brojne druge negativne ekoloke posljedice primjene sredstava za zatitu bilja
koje se navode u ovoj knjizi.
Vii stupanj integrirane proizvodnje ini odriva (samodostatna) proizvod-
nj a (sustainable agriculture), unutar koje sastavni dio ini integrirana zatita bilja.
Odriva poljoprivreda podrazumijeva uzgoj bilja i stoke te kruenje tvari u susta-
vu: tlo - biljka - ivotinja. Ona mora osigurati potrebe sadanjeg pokoljenja, a da
ne ugrozi opstanak i zadovoljavanje potreba iduih pokoljenja. Odriva proizvod-
nja titi tlo, vodu, biljne i animalne genetske resurse, ne degradira okoli, tehniki
je primjerena, ekonomski opstojna i socijalno prihvatljiva. Odriva poljoprivreda
trai da se visoka ulaganja u strojeve, orue, opremu, melioracijske zahvate i
agrokemikalije dijelom zamijene visokim znanjem zemljoposjednika. Dakle - "(vi-
soko) znanj e umj esto (visokog) ulaganja!!!"
Treba odmah primijetiti da je zatita bilja u ekolokoj proizvodnji slina integri-
ranoj zatiti, ali primjena je kemijskih sredstava za zatitu bilja (uz neznatne iznim-
ke) zabranjena. U ekolokoj proizvodnji najee se trai da u proizvodima bude
manje od 10 % doputenih ostataka sredstava za zatitu bilja, koji, zbog zabrane
primjene sredstava u toj proizvodnji, mogu potjecati od zanoenja pri tretiranju
susjednih povrina ili iz drugih izvora. No i tom sustavu poljoprivredne proizvod-
nje nije jedini cilj smanjenje ostataka sredstava u namirnicama, nego i smanjenje
svih ostalih negativnih ekolokih posljedica primjene sredstava za zatitu bilja, ali
i takvih posljedica drugih tehnolokih mjera te smanjenje oneienja okolia.
Openito se procj enj uj e da i ma mnogo vie slinosti, a manj e razli-
ka, i zmeu integrirane i ekoloke pol j opri vrede odnosno integrirane
zatite bi l j a i zatite bi l j a u ekolokoj pol j opri vredi .
Najvanije ra2like i zmeu integrirane i ekoloke proi zvodnj e:
Ekoloka proizvodnja
EU propisala uvjete i smjernice proizvodnje
R.H. detaljno Zakonom o ekolokoj
proizvodnji i brojnim prateim propisima
propisuje cijeli sustav
R.H. daje potporu (3000 kn/ha)
Potreban upis u upisnik ekolokih
proizvoaa kod MP
Integrirana proizvodnja
Meunarodne organizacije preporuuju
uvjete i smjernice proizvodnje
R.H. Zakonom o zatiti bilja podupire
ovaj sustav proizvodnje kojem e
prateim propisima propisati okvire
R.H. financijski ne podupire sustav
Potrebno lanstvo u odgovarajuoj orga-
nizaciji
Nuan je ozbiljan i odgovoran pristup jer svaka pogreka ima dugotrajne posljedice
Potrebno je vrlo veliko znanje proizvoaa koje se moe postii sustavnim radom
Smjernice odreuje organizacija koje je Smjernice proizvodnje je propisala drava
proizvoa lan unutar okvirnih propisa
Prednost se daje nekemijskim mjerama
zatite bilja koje omoguuju rentabilnu
proizvodnju
Dozvoljena su sredstva za zatitu bilja
sa zelene i iznimno ute liste a
zabranjena sa crvene liste.
Dozvoljeni asortiman omoguava
uspjenu zatitu od tetoinja.
Nadzor obavlja organizacija koje je
proizvoa lan
Organizacija koje je proizvoa lan
izdaje zatitni znak organizacije
Za sustav proizvodnje naveden na
proizvodu garantira proizvoa i
organizacija koja je izdala zatitni znak
Zbog normalne proizvodnje i jednakih Zbog nie proizvodnje i viih trokova cijene
ili niih trokova, cijene proizvoda su iste ili proizvoda su vie nego u konvencionalnoj
nie nego u konvencionalnoj proizvodnji proizvodnji
Uvjet je provedba nekemijskih mjera zatite
bilje bez obzira na troak
Zabranjena je veina uobiajenih kemijskih
sredstava za zatitu bilja (osim privremeno
bakra, sumpora, te nekih biolokih insek-
ticida). Dozvoljeni asortiman ne omoguava
uspjenu zatitu od tetoinja.
Nadzor obavlja nadzorna stanica i laboratoriji
ovlateni posebnim propisom
Dravni organ evidentira proizvodnju i izdaje
potvrdnicu i dravni zatitni znak
Za sustav proizvodnje naveden na proizvodu
garantira proizvoa i dravni organ koji je
izdao potvrdnicu i zatitni znak
Domae trite postoji, treba ga
odreenim marketingom naviknuti
na ovu vrstu proizvoda. Velike su
i mogunosti izvoza.
Domae trite ogranieno, izravni izvoz ili
neizravni putem turistikih poduzea skoro
neogranieno mogu uz dobar marketing
Plasman ovisi o vjerodostojnosti i odgovornim postupcima svih sudionika u
proizvodnji, nadzom i prometu
Integrirana zatita bi l j a sustav j e koj i provodi sve raspol oi ve mo-
gunosti sprj eavanj a gospodarski znat ni h teta na nai n koj i m se nano-
si to manj e tete pr i r odni m nepri j atel j i ma tetnika, koj i m se to manj e
remeti i onei uj e okol i te se tedi energi j a. Integrirana zatita bilja (I2B)
treba omoguiti vi soku proi zvodnj u na vel i ki m povri nama uz mal e troko-
ve i postupeno treba zamjenjivati konvencionalnu tehnologiju zatite bilja. Smjer-
nice za provedbu IZB odreduje organizator proizvodnje ili kupac, a proizvodi
takve organizirane (i nadzirane) proizvodnje redovito su deklarirani (oznaeni)
kao takvi, a prodaju se po istoj, samo iznimno neto vioj cijeni od proizvoda
konvencionalne poljoprivrede.
Osim ove definicije, valja spomenuti definiciju FAO da je IZB sustav koji primjenjuje
sve ekonomski, ekoloki i toksikoloki opravdane metode radi odravanja napada teto-
inja ispod ekonomskog praga odluke, pri emu prednost ima uporaba prirodnih imbe-
nika koji ograniavaju pojavu tetoinja.
Dri se da IZB treba postupeno zamjenjivati konvencionalnu zatitu bilja. U tom se
smislu IZB spominje u zakljucima Stockholmske konferencije UN, u brojnim zakljuci-
ma FAO i Agendi 21 Konferencije UN u Rio de Janeim godine 1992. Primjenu IZB ve 50
godina potie Internacionalna organizacija za bioloko suzbijanje i integriranu zatitu
(lOBC). Ta organizacija donosi prijedloge za unapreenje i daje ope smjernice za pri-
mjenu IZB. Uz ostalo predlae da drave uvedu poreze na klasine pesticide, a regrese za
ekoloki povoljna sredstva, da pogoduju prodaji proizvoda integrirane proizvodnje, da
revidiraju neke prestroge standarde kakvoe plodina, da osiguraju veu pomo stmnom
uzdizanju agronoma i prozvodaa itd. Posebice lOBC potie osnivanje nacionalnih i lo-
kalnih udmenja proizvoaa koji su organizatori integrirane proizvodnje odnosno IZB.
Integrirana zatita bilja, odnosno integrirana ili odriva proizvodnja, osigu-
rava proizvodnju velikih koliina hrane koja ne smije biti skuplja od hrane pro-
izvedene uobiajenim nainima, a da se pri tome manje oneiuje okoli i
ugroavaju organizmi, to je za dananju razinu standarda naeg puanstva i
opskrbljenosti hranom ipak mnogo povoljnije od smanjene i skupe ekoloke
proizvodnje.
Kemi j ske mj er e treba upotri j ebi ti na povru samo kada se oekuj e
teta bar em za 50 % vea od i zravni h trokova suzbi j anj a (sredstvo +
rad).
Pravilnoj ocjeni oekivane tete, dakle odluci o primjeni sredstva za zatitu
bilja, pomae prognozna sl uba zatite bi l j a. Potrebno je pridravati se upo-
zorenja koje ta sluba daje, esto navodei prag tolerantnosti, prag odluke ili
kritinu brojku. To je ona estina napada tetoinja (npr. 15 liinki zlatice po
busu) ili onaj imbenik (npr. vlanost vea od 70 %) koja e uzrokovati tetu za
najmanje 50 % veu od prosjenih trokova kemijskog suzbijanja. Ti se pokazate-
lji moraju prilagoditi konkretnim uvjetima (npr. razvoju usjeva, stvarnim troko-
vima itd.). Upozorenja prognozne slube trebala bi objavljivati savjetodavna sluba
ili strunjaci neke druge poljoprivredne organizacije (uz strunu pomo drav-
s
i
.

6
0
.

S
h
e
m
a

i
n
t
e
g
r
i
r
a
n
e

z
a
t
i
t
e

b
i
l
j
a

(
p
r
e
m
a

I
g
r
e

B
a
r
,

M
a
c
e
l
j
s
k
i
)

nog Zavoda za zatitu bilja) preko lokalnih sredstava javnog priopavanja. Upo-
zorenja sadre i najpogodnije rokove primjene sredstava (signalizacija) da bi se
sa to manjim brojem tretiranja postigao najvei uspjeh, te druge korisne upute.
Vlastita ocjena potrebe primjene kemijskog sredstva ovisi o brojnosti tetoi-
nje, uvjetima za njegovu pojavu i razvoj, prisutnosti prirodnih neprijatelja, razvo-
ju usjeva, raspoloivim aparatima i sredstvima itd. Svakako je najvanije tono
poznavanje stanja u povrtnjaku.
Stanje u povrtnjaku prati se povremenim pregledima usjeva. Vizualnim pre-
gledom (promatranjem) utvruje se pojava mnogih tetnika, uzronika bolesti i
korova. Pregled treba obaviti dijagonalno unutar usjeva, a ne samo na rubovima.
esto je potrebno utvrditi brojnost tetoinje ili zaraenih organa odn. biljaka po
etvornom metru ili po biljci. Na taj se nain utvruju i ve poinjene tete. Ako
je potrebno pregled obuhvaa i upanje biljaka, pregled njihova korijena, rezanje
vrata korijena i stabljike itd. Korisno je upotrijebiti povealo koje poveava oko
5 puta.
Neki se tetnici pronalaze tako da se biljke tresu nad rasprostrtom folijom,
drugi se pronalaze uzimanjem odredenog broj listova ili drugih organa i njiho-
vim temeljitim pregledom i si. Na nekim je vrstama povra mogue bre utvriva-
nje tetnika zamasima keerom (platnena vrea na ianom okviru).
tetnici u tlu utvruju se pregledom zemlje koja se vadi iz jama (vidjeti doti-
no poglavlje), a nematode se utvruju uzimanjem uzoraka i pregledom u labora-
toriju.
Pokretne tetnike privlaimo na raznobojne ljepljive ploe ili vrpce, fero-
monske klopke, lovne svjetiljke, ute posude s vodom itd.
Sastavni dio integrirane zatite povra jest i izbor i nain primjene sredstva za
zatitu bilja kojim e se postii potrebni uspjeh bez ugroavanja zdravlja osobe
koja sredstvo primjenjuje, ali i bez ugroavanja potroaa plodine te drugih kori-
snih organizama. Nadalje, o izboru i nainu primjene sredstava odluuje i nuno-
st da se njime to manje oneisti okoli te potede prirodni neprijatelji (selektivna
sredstva).
U i ntegri ranoj zatiti bi l j a doputena je primjena nekih kemijskih mjera,
dakle nekih kemijskih sredstava za zatitu bilja, samo:
- kada su iscrpljene sve druge mogunosti,
- kada prijeti teta koja je vea od zbroja trokova mjere i ekoloke tete,
- ako nema opasnosti od smanjenja bioloke raznovrsnosti,
- ako nema opasnosti od zagaenja okolia, a minimalna je opasnost od one-
ienja okolia,
- kada se primjena provodi uz pomo suvremenijih aparata (ureaja) za zatitu
bilja.
Prema zahtjevima potroaa i organizatora IZB sastavljene su zelena lista do-
zvoljenih sredstava, uta lista sredstava koja su iznimno dozvoljena u strogo odre-
enim sluajevim i crvena lista sredstava zabranjenih u IZB. Za neka je sredstva
odreen maksimalni broj primjena tijekom jedne godine.
Primjerice na zelenoj listi u Austriji krajem milenija (podlono promjenama)
nalazili su se insekticidi na osnovi bakterije B. thuringiensis, parafinska ulja, fe-
noksikarb, pirimikarb, heptenofos, klorpirifosmetil i diazinon, neki akaricidi i brojni
fungicidi, i u povru samo poneki herbicid. U Italiji su dozvoljeni i neki drugi
regulatori razvoja kukaca, pa i neki drugi kemijski insekticidi. No te se liste svake
godine mijenjaju i prilagouju zahtjevima potroaa.
Proizvoa koji eli koristiti dobrobit posjedovanja posebne deklaracije ko-
jom se potvruje da je proizvod proizveden sukladno pravilima IZB, mora po-
stati lan nacionalnog ili lokalnog organizatora integrirane poizvodnje. Za ula-
njenje postoje posebni uvjeti, primjerice propisana je minimalna veliina objek-
ta i oprema koju mora posjedovati, a u objektu se odreeno vrijeme (2-4 godine)
nije smjelo primjeniti zabranjene perzistentne pesticide. Nakon ulanjenja proi-
zvoa dobiva smjernice kojih se u proizvodnji mora pridravati. Tako je proi-
zvoa obvezatan voditi pogonske knjige s propisanim podacima, gnojiti su-
kladno prethodnoj analizi tla, neke tetnike suzbijati unosom njihovih prirodnih
neprijatelja, primjenjivati pesticide sa zelene liste, a samo iznimno sa ute liste,
itd. Treba istaknuti da na te smjernice moe utjecati kupac proizvoda (veletrgo-
vac, turistiki objekt), koji sukladno zahtjevima trita podeava svoje zahtjeve.
Pridravanje tih mjera nadzire struno povjerenstvo, najee neke znanstvene
ustanove koju angaira organizator proizvodnje. Nakon pozitivnih ocjena i pro-
cjene priroda, proizvoa dobiva deklaracije (etikete) koje moe staviti na svoj
proizvod.
Te etikete nose razliite natpise. Neki takvi natpisi glase: u tajerskoj: "u skla-
du s prirodom" ili "nadzirano, blisko prirodi"; u Njemakoj: "povre proizvedeno
IZB"; u vicarskoj: "proizvedeno po Migros-S programu"; u Italiji: "Almaverde";
itd. Najee se etiketom potvruje da je etiketirani proizvod proizveden susta-
vom integrirane proizvodnje ili integriranom zatitom bilja, i to pod nadzorom.
Svaka etiketa ima i svoj zatitni znak, a obvezatno je naveden organizator proi-
zvodnje koji jami za istinitost navoda.
Prikazujemo shemu jednog naeg prijedloga organizacije integrirane proi-
zvodnje.
IZB se prvo proirila meu voarima, a zatim i vinogradarima, pa povrari-
ma, a u ratarstvu tek uzima maha. U svim zapadnoeuropskim zemljama postoji
najmanje jedan, esto i vie organizatora integrirane proizvodnje nekih kultura
koja ukljuuje i IZB. Zanimljivi su podaci iz vicarske gdje se na 80 % gospodar-
stava provodi integrirana zatita bilja, na oko 10 % gospodarstava ekoloka pro-
izvodnja, a samo na oko 10 % gospodarstava jo se provodi zatitu bilja na konven-
cionalni nain.
Vrlo jednostavan sustav IZB provodi se u nasadima jabuka u tajerskoj, a
neko se vrijeme taj sustav primjenjivao i u Sloveniji. Sustav moe posluiti i u IZB
u povrarstvu. Tijekom godine posebna povjerenstva obilaze voare i boduju
njihovo pridravanje propisanih smjernica po sustavu bonus-malus. Proizvoa
koji dobije vie od 6 negativnih bodova ne dobiva deklaraciju i nekoliko iduih
godina ne moe vie proizvoditi u sklopu ove organizacije.
si. 61. Shema prijedloga organizacije integrirane zatite bilja (prema Maceljski)
I mnoge druge drave imaju izraene odgovarajue smjernice i nain nadzo-
ra nad pridravanjem tih smjernica. U nas se u novoj dopuni Zakona o zatiti bilja
nalazi preporuka za provoenje i irenje IZB, no nacionalnu krovnu organizaciju
imamo samo za IZB u voarstvu.
Prema tome, integrirana zatita povra ostvarenje je razumljive tenje za pro-
izvodnjom to vie to kvalitetnijeg povra uz to manje trokove, na nain koji
ne predstavlja opasnost ni za ljude ni za korisne ivotinje, niti za na okoli. O
tome mora voditi rauna svaki proizvoa povra i shvatiti da je zatita bilja (pa
tako i povra) odn. fitomedicina znanost koja je za bilje ono to je za ovjeka
medicina. Stoga zatita povra nije jednostavna, pa iskljuivo o strunom znanju
povrara i njegovoj savjesti ovisi hoe li postii potreban uspjeh bez neeljenih
posljedica. Zato ponovno upozoravamo da je potrebno pomno proitati one
dijelove ove knjige koji se bave sredstvima za zatitu bilja i njihovom primjenom
u zatiti povra.
tiltiwji; musitf i >1 ir w.,.; ii.lii
Ekoloka proizvodnj a povra i zatita te
proizvodnj e
Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
dao je naziv i definiciju ove proizvodnje pa bi trebalo prestati upotrebljavati razli-
ite druge nazive (organska, bioloka proizvodnja, proizvodnja zdrave hrane itd.)
za taj sustav proizvodnje. Stoga je i izraz "ekoloka proizvodnja povra" strogo
odreden. Prema navedenom Zakonu ekoloka proizvodnja posebni je sustav
odriva gospodarstva koji se maksimalno prilagodava prirodi a minimalno rabi
dozvoljene tehnologije, ukljuivi agrokemikalije. Prema naoj definiciji ekoloka
je proizvodnja takva proizvodnja koja zahvaljujui posebnom znanju proizvoa-
a, koristei preteno izvore vlastita gospodarstva i provodei ekoloki prihvatlji-
vu tehnologiju, proizvodi hranu i druge poljoprivredne proizvode.
Ekol oka pr oi z v odnj a organi zi rana je, regi stri rana i nadzi rana pro-
i zvodnj a, a proi zvod evi denti ran i certificiran. Takvom, zakonom propisa-
nom sustavu proizvodnje, trebaju se prilagoditi postojee organizacije koje su do
sada takoer propagirale razne naine ekoloki prihvatljive proizvodnje i koje
su, dijelom, zaslune to je taj Zakon uope donijet.
Proizvodnja (neorganizirana) povra bez primjene agrokemikalija ali bez ispu-
njenja zakonskih uvjeta, mogua je, dapae, esto se moe preporuiti u proi-
zvodnji za vlastite potrebe ili kao hobby. Meutim pri stavljanju takvih proizvoda
na trite treba sprijeiti mogue prijevare kupaca pa nije doputeno deklarirati
da je to ekoloka proizvodnja ili ekoloki proizvod itd.
Zakonom o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvo-
da odreeno je da se takvom proizvodnjom dri proizvodnja u proizvoaa koji
su se upisali u upisnik proizvoaa, koji su prihvatili proizvoditi prema smjerni-
cama propisanim za tu proizvodnju i prema smjernicama nadzorne organizacije i
koji su prihvatili nadzor nad svojom proizvodnjom i proizvodima. Proizvoa u
ekolokoj proizvodnji treba imati osnovno znanje o sustavu ekoloke proizvod-
nje i treba suraivati sa savjetodavnom slubom. Samo proizvodi takvih proizvo-
aa smiju se deklarirati kao ekoproizvodi. Za nain proizvodnje i kakvou pro-
izvoda garantira uz proizvoaa i drava, jer je cijela djelatnost pod dravnim
nadzorom.
Preporuuje se udruivanje manjih proizvoaa u struno vodene specijali-
zirane ekoloke poslovne organizacije ulanjene u sline meunarodne organi-
zacije radi osiguranja strune pomoi, a pogotovu radi povoljnog plasmana pro-
izvoda.
Zakon propisuje da Ministarstvo poljoprivrede i umarstva (MP) voi upi-
snike proizvoaa, uvoznika ekolokih proizvoda, nadzornih stanica za struni
nadzor nad ekolokom proizvodnjom i ovlatenih laboratorija. Uz uvodno spo-
menuti Zakon MP objavilo je niz prateih propisa.
Proizvoa se treba upisati u upisnik kod MP-a, povezati s ovlatenom
nadzornom stanicom i prema potrebi ulaniti u jednu registriranu ekoloku or-
gnizaciju. Od nadzorne stanice, a katkad i od organizacije u kojoj je lan, treba
preuzeti uvjete (smjernice) proizvodnje, te proizvoditi pridravajui se tih uvjeta.
Ekoloka proizvodnja podlijee obvezatnom strunom nadzoru nadzorne stani-
ce ovlatene od MPS. Ako je potrebna kvaliteta se proizvoda provjerava u ov-
latenim laboratorijima.
Da bi se proizvoa koji eli ekoloki proizvoditi povre upisao u upi sni k
(a i ulanio u neke priznate nacionalne ili regionalne organizacije), treba udovo-
ljavati nizu uvjeta. Jedan od najhitnijih jest povijest njegova gospodarstva, tj, to je
uzgajano i primjenjivano na povrinama gospodarstva u posljednje etiri godine.
Tko je u to vrijeme primjenjivao insekticide na osnovi kloriranih ugljikovodika ili
neke perzistentne herbicide, morat e ekati nekoliko godina da moe na tim
povrinama prii ekolokoj proizvodnji. Naa brojna zaputena zemljita, pa i
cijela gospodarstva, na kojima se nekoliko godina nije nita proizvodilo, mogu
odmah poeti ekoloku proizvodnju. Povrine uz prometne ceste nisu prikladne
za ekoloku proizvodnju (zbog olova iz benzina), a niti povrine koje neposred-
no granie s velikim nasadima koji proizvode (i zatiuju) na konvencionalni
nain (zbog zanoenja). Povoljnim se dri postojanje ivica, travnjaka, ugara i
neobraenih povrina u sklopu gospodarstva, jer te povrine slue odravanju
mnogih prirodnih neprijatelja tetnika. No te povrine mogu biti i izvor zaraza
(npr. poljskih glodavaca), pa na njima treba provoditi odreene preventivne mje-
re, npr. izlaganje zatrovanih mamaca u upljim cijevima i si. Gospodarstvo se
mora obvezati da e uzgajati vei broj biljnih vrsta, pa se esto trai da niti jedna
vrsta, ne smije biti zastupljena na vie od 25 % povrina.
Pri upisivanju u upisnik proizvoa daje podatke o namjeravanoj ekolokoj
proizvodnji povra i prilae izjavu "da je upoznat s propisima i pravilima eko-
loke proizvodnje, kao oblik posebnog povjerenja izmeu proizvoaa i po-
troaa".
Sukl adnost ekol oke pr oi z v odnj e nadzi r u ovl at ene nadz or ne stani-
ce, ovl at eni i spi t ni l aborat ori j i i pr av ne os obe za pr ov e dbu pos t upka
potvri vanj a ekol oke proi zvodnj e. Poetkom 2003. g. bile su registrirane:
nadzorne stanice "Biopa", Osijek, i "Prva ekoloka zadruga", Gundinci; ispitni
laboratorij "Croatiakontrole", Zagreb, i jedna pravna osoba za provedbu postup-
ka potvrivanja ekoloke proizvodnje: "Biopa", Osijek. Nadzorne stanice moraju
biti registrirane u upisniku nadzornih stanica MP-a uz navod vrsta proizvodnji
za koje mogu obavljati struni nadzor.
Nadzorna stanica, sukladno naim propisima, pravilima meunarodnih or-
ganizacija, ali i eljama poznatog kupca, propisuje smjernice za proizvodnju sva-
ke kulture. Nadzorna stanica obavlja i nadzor tehnolokog procesa proizvodnje i
prema potrebi ukljuuje ovlateni ispitni laboratorij.
Gospodarstvo mora prihvatiti propisane smjernice (uvjete proizvodnje) te
biti suglasno s nadzorom nad cjelokupnom proizvodnjom. Smjernice sadre brojne
vrlo razliite uvjete (plodored, gnojidbe, mehanizacije, njege itd.), no ogranie-
nja u zatiti bilja najopsenija su i najvanija. Nai propisi tono propisuju koja su
sredstva za zatitu bilja (SZB) dozvoljena u ekolokoj proizvodnji (tablica). Ta je
lista usklaena s propisom EU, no sukladno znanstvenim spoznajama stalno se
dopunjava i mjenja. Slina je lista najvanije meunarodne organizacije u Europi
IFOAM-a (International Federation of Organic Agriculture Movements), koja ta-
koer propisuje niz smjernica i pomae nacionalnim organizacijama u radu. U
Hrvatskoj postoji vie nacionalnih ("Bios") i regionalnih ("Eko-Liburnija", "Bio-
pa", "Ekop-Istra", "Planeta" itd.) organizacija, od kojih su neke lanice IFOAMA,
no dosad nisu jae proirile svoju djelatnost. Nacionalne organizacije prilagouju
smjernice prema zahtjevima kupca, ali ih ne mogu ublaiti ispod smjernica propi-
sanih naim propisom.
U odnosu na sredstva za zatitu bilja nai propisi (NN 91/2001 - prilog 2.)
dozvoljavaju primjenu slijedeih sredstava u ekolokoj proizvodnji sukladno po-
sebnim propisima za zatitu bilja:
1. Tvari biljnog ili animaliiog podrijetla
Naziv tvari Opis
Azadirahtin (ekstrakt biljke Azadirachta
indica neem drvo)
Insekticid, samo u proizvodnji sjemena
i vegetativog materijala
Pelinji vosak Za zamazivanje rana nakon reza
elatina Insekticid
Hidrolizirani proteini Atraktanti, u kombinaciji s dmgim
proizvodima s ovog popisa
Lecitin Fungicid
Biljna ulja (npr. mente, bora itdO Insekticidi, akaricidi, fungicidi, inhibitori
klijanja
Piretrin (ekstrakt Chrysanthemum
cinerariaefolium)
Insekticid
Kvasija (ekstrakt Quassia amard) Insekticid, repelent
Rotenon (ekstrakt Derris spp.&
Lonchocarpus spp. & Terphrosia spp.)
Insekticid
2. Mikroorganizmi za bioloko suzbijanje
Bakterije, virusi, gljivice
(npr. B. t., granuloza)
Samo pripravci koji nisu
genetiki preinaeni
3. Tvari u klopkama ili dispenzerima
Diamonijski fosfat Atraktant, samo u klopkama
Metaldehid Limacid, samo u klopkama s dodatkom
repelenta za vie ivotinje
Feromoni Insekticidi, atraktanti, u klopkama i
dispenzerima
Piretroidi deltametrin i lambdacihalotrin Insekticidi, u klopkama s atraktantom za
suzbijanje maslinove i mediteranske muhe
4. Ostale tvari iz tradicionalne pri mj ene u ekolokoj pol j opri vredi
Naziv tvari Opis
Bakar (hidroksid, oksiklorid, sulfat, oksid) Fungicid
Kalijeve soli masnih kiselina
(mekani sapuni)
Insekticidi
Kalcijev polisulfid Fungicid, insekticid, akaricid, samo za
zimsku primjenu na voke, masline i
vinovu lozu
Parafinska ulja Insekticidi, akaricidi
Mineralna ulja Insekticidi, fungicidi, samo za voke,
masline, vinovu lozu i tropske kulture
do 31. 3. 2002.
Kalijev permangnat Fungicid, baktericid, samo za voke,
masline i vinovu lozu
Kremeni pijesak Repelent
Sumpor Fungicid, akaricid, repelent
U tekstu Pravilnika dozvoljavaju se jo vodeno staklo, kameno brano, upo-
treba sterilnih mujaka, etilni alkohol, diatomejska zemlja i kava (ekstrakt korijena
biljke Piper methysticum). U proizvodnji povra u zatvorenom prostoru dozvoljena
je samo fizikalna sterilizacija tla: parenjem i solarizacijom.
Nadzorna stanica obavlja sveobuhvatni nadzor i nenajavljene strune nadzo-
re tehnolokog procesa, o emu sastavlja zapisnik. U sluaju sumnje uzima uzor-
ke i dostavlja ih ovlatenom ispitnom laboratoriju. Ovlateni laboratorij svoj nalaz
dostavlja nadzornoj stanici.
Na temelju zapisnika nadzorne stanice i pripadajue dokumentacije labora-
torija pravna osoba za provedbu postupka potvrivanja ekoloke proizvodnje
izdaje potvrdnicu.
Proizvoa (ili organizacija u koju je ulanjen) treba sainiti deklaraciju eko-
lokog proizvoda kojom se nedvosmisleno prepoznaje ekoloki proizvod. U njoj
se, uz ostalo, navodi naziv i adresa proizvoaa, upisni broj upisnika, natpis koji
pokazuje da je to ekoproizvod, naziv nadzorne stanice i broj potvrdnice.
Proizvoa temeljem potvrdnice i sainjene deklaracije moe od MP dobiti
zatitni znak "ekoproizvod" za odreenu vrstu i koliinu proizvoda. Znak eko-
lokog proizvoda okruglog je oblika, ima natpis EKOLOKI PROIZVOD HRVAT-
SKE - ORGANIC PRODUCT OF CROATIA. Taj znak treba pomoi da se proizvod
lake proda po povoljnijoj cijeni jer iza njega stc^'i sloeni sustav nadzora koji
garantira nain proizvodnje i kvalitetu povra. MPS vodi evidenciju proizvoda za
koje je izdao znak "ekoproizvod".
MP vodi i upisnik uvoznika ekolokih proizvoda da bi se i za uvozne proi-
zvode ekoloke proizvodnje osigurali jednaki uvjeti kao i za domau proizvodnju.
Treba posebice istaknuti da je EU zabranila deklarirati bioproizvodima ili
ekolokim proizvodima one proizvode koji se ne proizvode u organiziranoj pro-
izvodnji sukladno navedenim naelima. Dmgim rijeima kanj i vo je nazvati
bi opr oi zvodom (ekoproi zvodom) neki proi zvod proi zvodnj a koj ega ni j e
pri j avl j ena i nadzi rana sukl adno smj erni cama.
Ekoloka pol j opri vreda treba, u naelu, proi zvodi ti za poznatog kup-
ca. Prije poetka proizvodnje trebaju biti poznati zahtjevi koje budui kupac po-
stavlja za te namirnice i te dodatne zahtje-
ve treba ugraditi u postojee smjernice. Ku-
pac ne moe ublaiti propisane smjernice
niti smjernice organizacije koja organizira
proizvodnju. Kupci mogu biti inozemne
trgovake kue, nai trgovaki lanci, hotel-
ska poduzea itd. Mogua je i izravna ma-
loprodaja potroaima, no zbog vie cije-
ne najbolji su izgledi u izravnom izvozu ili
neizravnom izvozu putem turizma.
Upravo zbog otrih ogranienja primje-
ne SZB, za proizvode ekoloke poljopriv-
rede esto se propisuju neto blai standar-
di kvalitete, to znai da se, primjerice, to-
lerira neto vei postotak oteenja lia ze-
lja, postojanje mrlja krastavosti na krastav-
cima i si. Time se bitno ne smanjuje kakvo-
a proizvoda pri konzumaciji, ali smanjuje se kakvoa odredena izgledom ploda.
Prava se ekoloka proizvodnja nekih kultivara krumpira (osjetljivih na plamenja-
u) teko postie uzgojem uobiajenih kultivara koje prihvaa trite ili je ona
Si. 62. Izgled zatitnog znaka hrvatske
ekoloke proizvodnje
A B DK RN F D GR IRL I L NL P E S UK EU CZ H PL SLO CH
SI. 63. Udio povrina ekoloke proizvodnje u nekim europskim dravama u 2001. i 2002. i
znatno skuplja od integrirane zatite bilja. Ekoloka proizvodnja kultivara krum-
pira otpornijih na plamenjau laka je i jeftinija, no trite manje prihvaa te kul-
tivare. Slino se ve javlja i za druge vrste povra. Ti primjeri pokazuju neke po-
tekoe u ekolokoj poljoprivredi, zbog kojih taj sustav proizvodnje zahtijeva izv-
jesno snienje dosadanjih kriterija u odnosu na kakvou proizvoda.
U zemljama EU drave razliitim mjerama pogoduju ekolokoj proizvodnji.
Tako su ekoloki povoljna sredstva za zatitu bilja u nekim dravama osloboena
poreza, a ostala su oporezovana. Drave daju znatne novane poticaje za povrine
pod ekolokom proizvodnjom ili proizvode te proizvodnje i razliite druge po-
godnosti. I u Hrvatskoj se ekolokoj proizvodnji sukladnoj Zakonu daje odrede-
na potpora. No najvanije je to se u dravama EU vie ne doputaju nered i
prijevare te se strogo propisuje tko smije svoje proizvode deklarirati ekolokim
proizvodima i kao takve prodavati. U tim dravama povrine ekoloke proizvod-
nje zauzimaju prosjeno oko 2-4 % ukupnih povrina (grafikon si. 63.).
Ekoloka proizvodnja najvie je rairena u bogatim zemljama zapadne Euro-
pe i u SAD upravo zato to standard tamonjih stanovnika omoguuje kupovanje
i neto skuplje hrane proizvedene tim postupkom. U 2001. g. ekoloka proizvod-
nja u Njemakoj obuhvaala je 12000 gospodarstava s 3,2 % povrine, a u Francu-
skoj 9000 gospodarstava na 1,3 % povrine.
Svakome tko eli na ekoloki nain proizvoditi hranu treba pomoi i upozoriti
ga da sve potrebne upute moe dobiti od poljoprivredne savjetodavne slube
koja ve ima specijalizirane strunjake za takvu proizvodnju. No, treba upozoriti
i na tekoe na koje e naii pri tome. Upravo stoga strunjaci - fitomedicinari
procjenjuju da je proizvodnja povra na polju sukladna integriranoj zatiti bilja u
veini sluajeva u ovom trenutku prikladnija za hrvatsku poljoprivredu. Nasuprot
tome, u proizvodnji povra u zatvorenom prostoru treba prii ekolokoj proi-
zvodnji u objektima gdje to doputa znanje zaposlenih.
Vn. BOLESTI POVRA KOJE SE
PRENOSE SJEMENOM I NJfflOVO
SUZBIJANJE
Sjeme je dio biljke koji sadri klicu ivota i u povoljnim uvjetima okoline
klija, razvija se u biljku i stvara nove reprodukcijske organe, odnosno sjeme. Osim
to je izvor i poetak svakog ivota, sjeme (ovisno o vrsti) sadri ugljikohidrate,
bjelanevine, ulja, vitamine, minerale i druge tvari prijeko potrebne za poetni
razvoj biljke. Te su tvari istovremeno i supstrat pogodan za naseljavanje i razvoj
mnogih mikroorganizama (gljivica, bakterija, virusa i dr.). Medu njima su svaka-
ko najbrojnije gljivice. Radi te injenice, sjemenom povra prenose se uzronici
mnogih biljnih bolesti koji mogu:
1. uzrokovati slab start u proizvodnji (neujednaen sklop radi smanjene kli-
javosti i energije klijanja, te palei klice),
2. poveati trokove zatite,
3. izravno umanjiti urod,
4. smanjiti kakvou uroda u polju i skladitu,
5. zaraziti novim uzronicima bolesti nezaraena podruja (oprez - veinu
sjemena povra uvozimo!!), i
6. poveati parazitni potencijal mikoza, rjee bakterioza, u tlu.
Broj uzronika bolesti koji se prenose pojedinim vrstama varira, te obino i
vei broj uzronika bolesti prenosi sjeme koje sadri vii postotak hranjivih tvari.
Sjeme kupusnjaa prenosi oko 18 vrsta gljivica i 2 bakterije; sjeme graha prenosi
26 vrsta gljivica, 7 vrsta bakterija i 5-9 virusa itd. Svi uzronici bolesti koji se pre-
nose sjemenom nisu jednako opasni i tetni. Posebno mjesto zauzimaju gljivice,
jer s mikozama najee imamo problema u proizvodnji povra.
Uzronike bolesti nalazimo:
1. na povrini sjemena, obino u obliku spora, rjee micelija - to je kontami -
naci j a sj emena. Uzronik miruje na sjemenu do sjetve, a tada raste, razmnaa se
i zarazi mladu klicu ili biljku {Alternaria spp. Ascocbyta pisi, Fusarium spp.,
Sderotinia sderotiorum, Stemphylium spp,, Tobacco mosaic virusiid^.
2. plie ili dublje u sjemenoj lupini (npr. gljivice u obliku dormantnog mice-
lija) i tada govorimo o zarazi {Alternaria spp., Ascocbyta spp., Botrytis cinerea,
Colletotricbumspp., Septoria apiicola, Verticilliumspp., Pseudomonasspp., Xan-
tbomonas spp.. Bean common mosaic Vxxns, Cucumber mosaic, Tobacco mosa-
ic, Tomato spotted wilt iid^.
3. u unutranjosti sjemena u endospermu ili u samom embriju {Alternaria
spp., Ascochyta pisi, Fusarium spp., Phoma lingam, Rhizoctonia solani, Cor-
ynebacterium michiganense, Pseudomonas lachrymans, Xanthomonas phaseo-
li, Bean commom mosaic, Cucumber mosaic, Lettuce mosaic, Pea seed-borne
mosaic, Tobacco mosaic itd.) - to je unut arnj a zaraza sj emena.
4. na zaraenim biljnim ostacima i sklerocijima pomijeanim sa sjemenom
(razni uzronici, Sclerotinia spp., Sclerotium spp. itd.) - to je takoer kontami -
naci j a.
Zdravstveno stanje sjemena povra vrlo je vaan imbenik kakvoe sjemena,
uz ostale, ne manje vane, koji se utvruju kontrolom u ovlatenim laboratoriji-
ma (istoa sjemena, klijavost, energija klijanja, postotak vlage u sjemenu te ap-
solutna masa).
Utvrivanje zdravstvenog stanja sjemena obavlja se za potrebe:
1. odredivanja kakvoe sjemena,
2. karantenske slube,
3. davanja svjedodbe pri aprobaciji,
4. odabira odgovarajueg fungicida za tretiranje sjemena,
5. provjere kakvoe tretiranja sjemena,
6. kontrole tijekom skladitenja,
7. procjene otpornosti sorata itd.
Radi suzbijanja bolesti povra koje se prenose sjemenom potrebno je provje-
riti zdravstveno stanje sjemena namijenjenog sjetvi kao primarnog izvora zaraze.
Na to nas obvezuju i postojei zakonski propisi.
Analize zdravstvenog stanja sjemena povra obavljaju specijalizirani, ovlateni
laboratoriji po standardnim, propisanim metodama. Prve medunarodno priznate
metode za utvrivanje zdravstvenog stanja sjemena {International Rules for Seed
Testing objavila je ISTA (International Seed Testing Assotiation) 1928. godine. U
njima se, u dijelu koji se odnosi na zdravstveno stanje, preporuuje da se obrati
posebna pozornost na Ascochyta pisi na graku i Colletotricbum lindemutbia-
num na grahu. Metode odreivanja zdravstvenog stanja sjemena moraju biti brze,
ponovljive, jednostavne, to je mogue jeftinije i pouzdane. To znai da su rezul-
tati analiza izraeni u postocima u visokoj korelaciji sa zarazom koja se dobije
sjetvom tog sjemena u polju. Za pojedine grupe uzronika (gljivice, bakterije,
vimse), pa ak i za pojedine patogene postoje posebne metode. Njima se utvru-
je koji su uzronici i u kojem postotku prisutni, te njihova lokacija (kontaminaci-
ja, zaraza ili unutarnja zaraza).
Metode odreivanja zdravstvenog stanja sjemena moemo podijeliti u dvije
skupine. Prvu ine metode koje ne zahtijevaju naklijavanje sjemena, a drugu me-
tode uz prethodno naklijavanje sjemena.
U metode bez prethodnog naklijavanja ubrajamo:
1. pregl ed natural nog sj emena (za: Sclerotinia sclerotiorum, Septoria api-
icola itd.). Stereomikroskopom koji poveava 50-60 puta i uz dobru osvijetljenost
trae se tamne pjege na sjemenu, promjene boje i sve to upuuje na zarazu.
2. test i spi ranj a (za: Alternaria spp., Cercospora beticola, Fusarium spp.,
Peronospora spp., Stemphylium spp., nematode itd.). To je kvantitativna i kvali-
tativna metoda prema kojoj se odredena koliina sjemena muka u propisanoj
koliini vode uz dodatak deterdenta ili u alkoholu, a dobivena suspenzija ispitu-
je se mikroskopiranjem.
3. metoda osvj etl j avanj a ili l umi ni scent na metoda (za: Ascochyta pisi,
Xanthomonas phaseoli, Pseudomonas phaseolicola itd.). Svjetiljkom koja zrai
ultraljubiaste zrake (kvare lampa) osvijetli se u tami sloj od jednog sjemena i
zaraena mjesta na sjemenu ubrzo fluoresciraju, i to ako je sjeme zaraeno s Ascoc-
hyta pisi, karakteristinom utozelenom svjetlou, a ako je zaraeno s Pseudo-
monas phaseolicola ili Xanthomonas phaseoli, tipinom plaviastobijelom
svjetlou.
Vano je naglasiti da niti jedna metoda iz grupe metoda bez prethodnog na-
klijavanja nije dovoljno pouzdana i treba ih nadopuniti metodama iz skupine uz
naklijavanje sjemena.
U metode uz prethodno naklijavanje ubrajamo:
1. kl asi nu met odu na filter papi ru, odnos no nj ezi nu modi f i kaci j u
met odu i zmrzavanj a (za: Fusarium spp., Phoma lingam itd.), koje su najraire-
nije, jeftine, jednostavne i prikladne za sve vrste sjemena povra;
2. met ode na agaru, odnos no na hr anj i vi m podl ogama (za: Ascochyta
spp., Fusarium spp,, bakterije itd.), najprikladnije su za odredivanje duboke, unu-
tranje zaraze patogenim gljivicama i bakterijama koje sporo rastu;
3. uzgoj u pi j esku i zeml j i (za: Ascochyta spp., Fusarium spp., Rhizocto-
nia solani, bakterioze, viroze itd.), za dokazivanje bolesti kojima se simptomi
javljaju tek u fazi mladih biljica na kotiledonima, prvim listovima, bazi stabljike
ili korijena;
4. metoda i spi ti vanj a zaraze uzgoj em u pol j u za ispitivanje prisutnosti
karantenskih bolesti u tzv. karantenskim poljima;
5. metode dokazi vanj a vi rusa koji se prenose sjemenom i koje se inae
primjenjuju u virusologiji:
a) metoda test-biljaka,
b) seroloka metoda (precipitacija u tekuem mediju, precipitacija u agar-
skom gelu i ELISA-test).
U posljednjih dvadesetak godina jako su se razvile laboratorijske metode
utvrivanja zdravstvenog stanja sjemena. Umjesto tradicionalne izravne laborato-
rijske analize najmanje 400 sjemenki iz uzorka, prelazi se na neizravne metode
dokazivanja prisutnosti patogenih bakterija i virusa, rjee gljivica u uzorku. Ta
neizravna testiranja obavljaju se imunolokim i molekularnim metodama (najno-
vija PCR = polymerase chain reaction). Potreban materijal i reagensi koji se
upotrebljavaju u tim testovima esto su dostupni u komercijalnim kitovima, koji
se razlikuju po osjetljivosti i specifinosti za pojedine patogene. Standardne me-
tode trae puno rada, vremena za svaku fazu (priprema, inkubacija, determinaci-
ja ili analiza) i iskusnog analitiara, o ijoj strunosti ovise konani rezultati, a
nove metode zahtijevaju puno manje rada, rezultati se mogu dobiti ve za 24 sata,
pogodne su za automatizaciju, kvalitativne su i kvantitativne i u jednom testu
moe se determinirati jedan ili vie patogena. Iako su to metode za ovo tisuljee,
veina ih jo mora proi standardizaciju.
Na os nov i anal i ze zdravst venog stanj a sj emena, u s kl opu s j emens ke
kont rol e, odl uuj e se j e l i s j eme pr i kl adno za sj etvu i odabi r e se odgova-
raj ui f ungi ci d za treti ranj e sj emena, ako j e t o pot rebno.
Tretiranje sjemena poznato je ve tri stoljea, a u usporedbi s drugim meto-
dama moe se rei da je to najjednostavnija, ekoloki i gospodarski najprihvatlji-
vija metoda zatite bilja. To je postupak nanoenja pripravka na sjeme ili druge
mjere preventivnog suzbijanja irenja biljnih bolesti putem zaraenog sjemena.
Razlikujemo kemijske, fizikalne i bioloke naine tretiranja sjemena. Osim pra-
vog sjemena, tretiramo i sadni materijal npr. gomolje krumpira.
U kemijskom tretiranju primjenjuju se razni kemijski spojevi koji imaju bak-
tericidno, rjee virocidno, a najee fungicidno djelovanje.
Za suzbijanje bakterija na povrini sjemena u svijetu se sjeme povra moi u
kiselinama ili izbjeljivaima (najee NaClO) odredene koncentracije i propisa-
no vrijeme. Rjee se primjenjuju virocidi, npr. Na^PO^ za suzbijanje kontaminaci-
je sjemena rajice s TMV.
U proizvodnji sjemena za tretiranje se najee primjenjuju fungicidi. Fungi-
cid za tretiranje sjemena mora djelovati fungicidno ili bar fungistatiki na prisutne
gljivice, te imati zatitno djelovanje i nakon sjetve da bi suzbio infekciju sjemena
ili mladih biljica u kritinom razdoblju od gljivica iz tla.
Prema postojeim propisima (Pravilnik o vrstama poljoprivrednog bilja ije
sjeme mora biti tretirano fungicidom, NN 74/01) sjeme povra ne mora biti treti-
rano prije sjetve, no Mjerila u Pravilniku o obveznom zdravstvenom pregledu
usjeva, sjemena i sadnog materijala (NN 53/91) odreduju doputeni postotak uzro-
nika bolesti na sjemenu u prometu.
Za odabir odgovarajueg fungicida za tretiranje sjemena potrebno je znati:
1. rezultate analiza zdravstvenog stanja sjemena - dakle koje su gljivice pri-
sutne u kojem postotku i tono gdje na sjemenu (na povrini, plie ili dublje u
sjemenoj lupini ili u unutranjosti sjemena),
2. mehanizam djelovanja svih aktivnih tvari u prometu u Hrvatskoj,
3. spektar njihove djelotvornosti (tablica 2.), te
4. uinke prije i nakon sjetve (tablica 3.).
Prema mehanizmu djelovanja fungicide dijelimo na kontaktne i sistemine.
Kontaktne fungicide ine preparati (tiram, kaptan, mankozeb, iprodion, dje-
lomino derivati kinolina, PCNB; fludioksonil i dr.) koji suzbijaju mikrofloru na
povrini sjemena i u neposrednoj blizini sjemena u tlu. Veina ih spreava proce-
se staninog disanja gljivica. Osjetljivost pojedinih kultura prema tim preparatima
je razliita. Sistemini fungicidi (benomil, fosetil-Al, karbendazim, karboksin, me-
talaksil, tiabendazol itd.) jesu fungicidi koji su pronaeni u posljednja tri desetlje-
a. Dopiru svojim djelovanjem i do mjesta unutarnje zaraze. Mehanizam njihova
djelovanja sastoji se od dezorganizacije jedne ili vie faza u metabolizmu stanice
gljivica koje suzbijaju. Fungicidna doza sistemika znatno je nia od fitotoksine.
Pripadaju u grupe manje otrovnih preparata. Negativna se svojstva sisteminih
fungicida oituju u vrio uskom spektru djelovanja na gljivice uzronike bolesti te
u mogunosti pojave rezistentnosti uzronika, a i dosta su skupi. Upotreba siste-
minih fungicida opravdana je pri dubokoj zarazi sjemena koja se ne moe suzbi-
jati kontaktnim fungicidima.
U svijetu postoji mnogo vei izbor fungicida za tretiranje sjemena povra
nego u Hrvatskoj. Razloge treba traiti u malim koliinama potrebnim za tu na-
mjenu, a stoga, i razumljivo, slaboj zainteresiranosti stranih proizvoaa fungici-
da za dobivanje dozvole za tretiranje sjemena pojedinih vrsti povra u Hrvatskoj.
U nas se jedino tiram primjenjuje za tretiranje svih povrtnih vrsta, ukljuujui i
kulture sitnog sjemena. Preparati na osnovi kaptana imaju dozvolu samo za sje-
Tablica 7. Dj el otvornost fungi ci da na patogene vani j i h vrsta sj emena
povra
Vrste
sjemena
Patogen Djelatna tvar fungicida
Colletotnchum
lindemuthianum
kaptan, karbendazim + bakrenihidroksikinolat*,
tiabendazol*
Grah
Fusarium spp.
kaptan,
karbendazim + bakrenihidroksikinolat*, PCNB*,
tiabendazol*, tiram
Pythium spp. kloroneb*, metalaksil*
Rhizoctonia solani azoksistrobin*, kloroneb*, PCNB*,
Sderotium rolfsii kloroneb*
pale klice azoksistrobin*, kaptan*, karboksin*, tiram*
Ascochyta spp.
cimoksanil + mefenoksam + fludioksonil*,
kaptan,
kaptan + karbendazim + fosetil-Al*, karbendazim*,
karbendazim + bakrenihidroksikinolat*,
karbokkarboksin + tiram*,
ofurace + folpet*,
prokloraz*, tiabendazol*
Graak
Fusarium spp.
tiram, kaptan, karbendazim + bakrenihidroksikinolat*,
tiabendazol*
Peronospora viciae
cimoksanil + mefenoksam + fludioksonil*,
kaptan + karbendazim + fosetil-Al*, ofurace + folpel*
Rhizoctonia solani azoksistrobin*
pale klice
azoksistrobin*,
cimoksanil + mefenoksam + fludioksonil*, kaptan*,
kaptan + karbendazim + fosetil-Al*,
karboksin + tiram*, ofurace + folpet*, tiram*
Vrste
sjemena
Patogen Djelatna tvar fungicida
Krumpir
Fusarium 5pp. imazalil + tiabendazol*, fludioksonil*, tiabendazol*
Krumpir
Phoma sp. imazalil + tiabendazol*, tiabendazol*, tiofanat-metil*
Krumpir
Helminthosporium
solani
pencikuron + tolilfluanid*
Krumpir
Rhizoctonia solani benomil*, flutolanil*, flutolanil + mankozeb*, iprodion,
mankozeb*, mepronil*, pencikuron, pencikuron
+ tolilfluanid*, tiabendazol*,
tolklofos-metil*
Kupusnjae
Alternaria
brassicicola
tiram
Kupusnjae
Alternaria spp.
iprodion*, karbendazim*,
tiram*
Kupusnjae Botrytis cinerea
karbendazim + bakrenihidroksikinolat*
Kupusnjae
Phoma lingam
karbendazim + bakrenihidroksikinolat*, karbendazim*,
tiofanat-metil*, fenpropimorf*, tiram*
Kupusnjae
Sderotinia
sderotiorum
karbendazim + bakrenihidroksikinolat*
Kupusnjae
pale klice tiram*, captan*
Luk
Botrytis sp^.
iprodion*, maneb + tiofanat-metil*, procimidon*,
prokloraz*, tiofanat-metil*
Luk
Fusarium spp. maneb + tiofanat-metil*, prokloraz*, tiofanat-metil*
Luk
Sderotinia
sderotiorum
iprodion*
Luk
pale klice tiram*
Mrkva
Alternaria spp. tiram, iprodion*
Mrkva Fusarium spp. tiram Mrkva
pale klice tiram*
Perin
Alternaria daud iprodion*
Perin
pale klice tiram*
Celer
Pythium spp. oksadiksil*
Celer
pale klice tiram*
Paprika pale klice tiram*
Rajica pale klice kaptan*, mankozeb*, tiram*
Salata pale klice tiram*
pinat
Phythium spp. oksadiksil*
pinat
pale klice himeksazol*, kaptan*, tiram*
* preparati djelotvorni po literaturi, koji nemaju u nas dozvolu za primjenu za tu svrhu
me graha i graka, a preparati na osnovi iprodiona i pencikurona za tretiranje
gomolja krumpira. Hrvatska uvozi veinu sjemenena potrebnog za proizvodnju
povra. Iznimno se moe uvesti sjeme koje je tretirano djelatnom tvari koja nema
dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj, uz uvjet da djelatna tvar ima
dozvolu za tu namjenu u zemljama Europske unije i uz pozitivno miljenje Zavo-
da za zatitu bilja u poljoprivredi i umarstvu Republike Hrvatske o opravdanosti
primjene toga sredstva.
Obino su fungicidi koji se primjenjuju za tretiranje sjemena obojeni (na-
ee crvenom bojom) da bi se izbjegle mogue zamjene, a i taj podatak mora biti
naveden u deklaraciji, koja je tiskana na ambalai sjemena.
Tablica 8. Uinak fungi ci da pri j e i posl i j e sjetve ovi sno o metodi treti-
ranj a
Metoda
tretiranja
Zadravanje
preparata na
tretiranom
sjemenu
Primarni uinak
(prije sjetve)
Sekundarni
uinak
(poslije
sjetve)
TEKUI PREPARATI
Moenje u otopini ili
suspenziji
malo ili nita, neki pre-
parati mogu biti adsor-
birani
praktino sav uinak u
trenutku moenja
nema ga ili je ma-
len iz adsorbira-
nog preparata
Muljanje
(slurry metoda)
znatne koliine, ovisno
0 adhezivnosti
glavni uinak tijekom
tretiranja difuzijom i hla-
pljenjem
malen ili prilian
Vlaenje koncentrira-
nom, obino volatil-
nom tekuinom
ostatak na povrini ovi-
si o koliini upotrijeblje-
ne koncentracije
glavni uinak tijekom
tretiranja i skladitenja
difuzijom i hlapljenjem
malen ili prilian
PRAIVO
Zapraivanje sjemena znatna koliina, ovisno
o adhezivnosti prepara-
ta i koncentraciji aktiv-
ne tvari u njemu
praktino ga nema, osim
od volatilnih preparata
sav uinak pod
utjecajem vlage iz
tla
Piliranje sav preparat u peleti oko
sjemena
nema uinka sav uinak
FUMIGACIJA
Fumigacija nita sav uinak tijekom treti-
ranja
nema uinka
TRETIRANJE VRUOM VODOM
Tretiranje vruom
vodom
nita sav uinak tijekom treti-
ranja
nema uinka
Iz svega izloenog vidi se da nema idealnoga fungicida, te od raspoloivih
preparata treba odabrati onaj koji djeluje na to iri spektar parazitskih i saprofit-
skih gljivica koje se prenose sjemenom i onih koje poslije sjetve napadaju sjeme
i klicu. Da bi se proirila djelotvorost, esto se u pripravcima kombiniraju dvije ili
vie djelatnih tvari. Fungicid ne smije biti otrovan za biljke i oteivati klicu u
vrijeme klijanja ili negativno djelovati na vitalnost embrija ako je sjeme dulje us-
kladiteno. Isto tako mora imati to je mogue manju otrovnost za ljude i ivoti-
nje. Poeljno je da preparat dolazi u razliitim formulacijama, to omoguuje tre-
tiranje razliitim metodama, no bez obzira na metodu, prianjanje treba biti jedna-
komjerno, a cijena fungicida prihvatljiva. Vani su jaina zaraze i svojstva kulture
ili sorte povra, vrijednost proizvodnje, kakvoa i cijena sjemena, te injenica da
se potrebne koliine zaraenog sjemena ne mogu zamijeniti zdravim sjemenom
iste kvalitete.
Suvi no j e nagl aavati da sl abo kl i j avo s j eme ne mo e akti vi rati naj -
bol j i preparat i l i da j e na zdravo, kval i tetno s j eme ui nak naj bol j eg pre-
parata mi ni mal an.
Tretiranje sjemena treba biti izvedeno kvalitetno i mora osigurati:
1. dobro i jednolino prekrivanje povrine sjemena,
2. tonu, istu potrebnu dozu za svako sjeme i
3. Ijepljivou i sposobnou prianjanja preparata fungicid se mora zadrati
na sjemenu i tijekom uvreavanja, transporta i sjetve.
Za provjeru kakvoe tretiranja primjenjujemo, sukladno Pravilniku o vrsta-
ma poljoprivrednog bilja ije sjeme mora biti tretirano fungicidom (NN 74/01),
sljedee metode:
1. vizualnu ocjenu jednolinosti pokrivanja preparata dodanom bojom (ska-
la 0-4),
2. vizualnu ocjenu intenziteta boje (skala 1-3),
3. odredivanje doze fungicida na sjemenu kemijskim metodama i
4. za praksu najbolji tzv. biotest, kvalitativna i kvantitativna metoda, koja se
temelji na reakciji osjetljivog mikroorganizma na fungicid. Tretirano sjeme stavlja
se na hranjivu podlogu u petrijevkama s jednolino rasporeenim test-mikroor-
ganizmom. Oblik i veliina inhibicijske zone, to se stvara oko tretiranog sjeme-
na, daje jasnu sliku kakvoe tretiranja s obzirom na pokrivanje povrine sjemena
i dozu po jednoj sjemenci.
U svijetu se, osim izravnog nanoenja fungicida na povrinu sjemena, sve
vie obavlja piliranje sjemena povra i provode novije metode, kao oblaganje
sjemena (" film coating") i inkrustacija.
Prednost je piliranja u pravilnom obliku (mala kuglica) i jednakoj veliini
svake pelete u kojoj moe, osim fungicida, biti, ako je potrebno, i insekticid i
mikroelementi. Uniformnost i oblik omoguavaju laku i preciznu sjetvu.
U metodi oblaganja sjemena nosa sredstva za zatitu bilja jest tekui adhe-
zivni polimer (polimerni priljepljiva) kojim se prska sjeme u struji hladnog ili
toplog zraka. Ve tijekom tretiranja naneseni se sloj (" film") osui. Ta obloga ne
utjee na klijavost, a sjeme dobiva glatku povrinu i poveava mu se sipkavost,
to olakava sjetvu.
Inkmstacija je postupak izmeu piliranja i oblaganja sjemena. Inkmstacijska,
obojena mjeavina, kojom se pune neravnine na sjemenu da bi se olakaala sje-
tva i postigla vea preciznost sjetve, sadri i fungicid.
Uz kemijske metode suzbijanja gljivica, u mnogim zemljama suzbijaju se bak-
terioze primjenom antibiotika za tretiranje sjemena. Najee su to preparati na
osnovi streptomicina. U Hrvatskoj nije dozvoljena primjena antibiotika za tu na-
mjenu.
Osim kemijskih metoda za suzbijanje bolesti koje se prenose sjemenom, u
svijetu se rabe i fizikalne metode, a provodi se i bioloka borba.
U fizikalnim tretiranjima najee se primjenjuje termiki postupak (moenje
u toploj vodi, tretiranje vodenom parom ili toplim zrakom), zatim energija elek-
trona i u novije vrijeme mikrovalne penice.
Moenje u toploj vodi radi suzbijanja unutarnje zaraze raznim patogenim
vrstama primjenjuje se od 1920.godine, a danas se provodi za suzbijanje bakete-
rija koje se prenose sjemenom povra (Xanthomonas campestris pw. campestris,
Xanthomonas campestris pv. vesicatoria, Clavibacter michiganensis pv. michi-
ganensisidv.) te za suzbijanje raznih uzronika bolesti u sjemenu i na sjemenu za
ekoloku proizvodnju povra. Prema toj metodi sjeme se dri u vodenoj kupelji u
vreici od rijetkog platna na preporuenoj, konstantnoj temperaturi dovoljnoj za
suzbijanje uzronika bolesti, a nioj od temperature koja bi otetila sjeme. Ter-
mika obrada traje tono propisano vrijeme za pojedinu vrstu sjemena (celer,
cvjetau, kupus, papriku, rajicu, salatu, pinat i dr.) i nakon toga se sjeme hladi
pod tekuom vodom i sui. Ako je temperatura vode nia od propisane ili moe-
nje krae, tretiranje nee suzbiti unutarnju zarazu. Ako je temperatura malo via
ili moenje dulje traje, smanjuje se klijavost tretiranog sjemena. Postoji razlika u
osjetjivosti pojedinih vrsta na termiko tretiranje sjemena. Napose su osjetljive
Cucurbitaceae, a osjetljivost se u svih vrsta poveava sa starou sjemena. Treti-
ranje vodenom parom ili toplim zrakom temelji se na istim naelima, no sjeme ne
treba poslije suiti i moe se primjenjivati i na vrstama u kojih bi moenje izazvalo
boranje povrine sjemena ili bi se sjeme sljepilo u grudastu masu. Dozvoljena je
samo jednokratna termika obrada sjemena. Prema literaturi to sjeme ne podnosi
dulje skladitenje i treba ga ubrzo posijati i jo dodatno tretirati fungicidom s
protektivnim djelovanjem.
Bioloka borba temelji se na antagonizmu, antibiozi, kompeticiji ili paraziti-
zmu na uzronicima bolesti koji se prenose sjemenom. U SAD i europskim, rje-
e u drugim, dravama, postoje komercijalni bioloki pripravci za tretiranje sje-
mena. U 1999. godini 84 % tih pripravaka bilo je na osnovi bakterija (rodovi:
Bacillus, Enterobacter, Pseudomonas i Streptomyces), a samo I6 % na osnovi
gljivica (rodovi: Cladosporium, Ectomycorrhizae, Gliocladium, Phomopsis i
Trichodermd).
Poznato je da Bacillus subtilissuzbija Alternaria spp. Aspergillus spp., Fusa-
rmmspp., Rhizoctonia solani, Sclerotinia sp., Streptomyces scabies \ Verticillium
spp. u preparatima se Pseudomonas cepacia rabi protiv Fusarium spp., Pythium
spp. i Rhizoctonia solani, a Gliocladium virens protiv Pythium spp. i Rhizocto-
nia solani. Bioloki preparat za tretiranje sjemena Brassicayxsiî, krastavaca, krum-
pira, paprike i rajice s Pythium oligandrum suzbija: Alternaria spp., Botrytis
spp., Fusarium spp., Pythium spp., Phytophtora spp., Rhizoctonia solani i dr.
Gljivica Trichoderma harzianum i druge iz istog roda paraziti su na Botrytis ci-
nerea, Fusarium spp., Pythium spp., Rhizoctonia solani, Sclerotinia sp., Sclero-
tium rolfsiiii Verticillium spp. Naveli smo samo neke poznatije primjene biopre-
parata za tretiranje sjemena koji se razvijaju od osamdesetih godina prolog sto-
ljea, a intenzivno posljednje desetljee.
Budui da prijenos bolesti sjemena uzrokuje daljnje irenje bolesti u usje-
vu, dugogodinjim radom utvrdili smo: Dobra aprobacija, provjera klijavosti i ener-
gije klijanja, ispitivanje istoe sjemena, postotka vlage u njemu i apsolutne ma-
se, zatim analize zdravstvenog stanja sjemena uz upotrebu suvremenih metoda i
pravilan odabir fungicida prema rezultatima tih analiza uz provjeru kakvoe tre-
tiranja, jedini su pravi put u suzbijanju bolesti povra koje se prenose sjemenom.
Sve navedene uvj ete zadovol j i t emo samo sj etvom dekl ari ranog sje-
mena povra nabavl j enog u ori gi nal noj i zatvorenoj ambalai.
Vni . TETNICI RAZUCITIH VRSTA
POVRA
tetnici u tl u
(injaci ili kl i snj aci - Elateridae, grice hruta - Melolontha melolontha i
drugih hruteva, rovac - Gryllotalpa gryllotalpa).
Ubrajaju se u najvanije tetnike mnogih vrsta povra. Zbog slinih teta, a
posebice slinih metoda suzbijanja, obraujemo ih zajedniki.
Opis. Odrasli je klisnjak kornja tamne boje, dugoljasta tijela, dugaak 7-11
mm; kad padne na leda, moe skoiti (klisnuti) i pasti na noge. Njegove liinke
nazivaju se injacima, zbog uskog, tvrdog tijela, dugakog do 27 mm, ute boje.
Klisnjaka ima u nas vie vrsta, koje imaju razliite zahtjeve i biologiju. No sve
vanije vrste pripadaju rodu Agriotes ilineatus, ustulatus, sputator Ud).
SI. 65. Klisnjak
Si. 64. injaci
Odrasli je hrut kornja smea tijela, dugaak 20-25 mm. Osim obinog i
izrazito najeeg svibanjskog hruta, ima jo nekoliko vrsta manjih hruteva. Li-
inke hruteva nazivaju se gricama. Grice imaju savinuto tijelo bijele boje s
izraenom smeom glavom i tri para vrlo razvijenih nogu. Grice obinog hruta
narastu do 50 mm.
Rovac je veliki kukac, dug do 5 cm, utosmede boje, s izraenim nogama
kopaicama. Liinke su sline odraslom obliku.
Na vlanim zemljitima mogu tetiti i liinke komara {Tipula vrste).
si. 66. Grice SI. 67. Majski /^mfKprema "Bayer")
Na napadnutom polju ti tetnici izgrizu sjeme ili klice u tlu; stoga biljke ne
niu i sklop je prorijeen. Ve izniklim biljkama moe biti progrien vrat korijena
ili oteeno korijenje pa ute, venu i ugibaju. U gomoljima krumpira injaci pra-
ve uske hodnike, grice prave povrinski izgrizena plia udubljenja, a rovac pravi
dublja udubljenja. Na dobro obraenom tlu prisutnost rovca vidljiva je po hodni-
cima koje pravi tik ispod povrine tla i tako je malo nadigne.
Vanost. tetnicima u tlu osobito pogoduju uvjeti u kojima se uzgaja povre,
a rado se hrane i gomoljima krumpira. Stoga se ubrajaju u najvanije tetnike
povra. Prorijeduju sklop i slabe preostale bilj-
ke, pa uzrokuju znatno smanjenje priroda. Sni-
zuju i kvalitetu korjenastog i gomoljastog pov-
ra jer se oteeni (nagrizeni, izbueni) gomolji
krumpira, korijeni mrkve i celera itd. ne mogu
staviti u promet. I kuna potronja takva pov-
ra oteana je, jer oteene gomolje i korijenje
napadaju gljivice i bakterije, a otpad je velik.
Biologija i ekologij a. Postoje razlike u bi-
ologiji pojedinih vrsta klisnjaka koje se tek sa-
da istrauju. Stoga e se prikazati samo okvirni
podaci o biologiji.
Odrasli klisnjak zadrava se na cvijetovima
i ne pravi tete. Privlae ga gusto obrasle
povrine, kao to su livade i panjaci, lucerita i
djetelita, ali i strna ita te zakorovljeni usjevi.
Na takvim povrinama odlae jaja u tlo. Nakon
15-30 dana izlaze liinke, koje cijeli ivot pro-
vode u tlu, hranei se korijenjem razliitih kul-
turnih i korovskih biljaka. Razvoj liinki traje 2-
4 godine. U tlu se kreu horizontalno i vertikal-
no. Horizontalna migracija nastaje zbog traenja
hrane, koju liinka nalazi idui tragom uglji-
nog dioksida to ga izluuje korijenje. Stoga je
Sl. 68. Rovac teko nai liinke injaka na sasvim golom di-
jelu parcele, npr. ondje gdje su ve sve biljke unitene; one se nalaze samo na
rubovima takvih pljeina uz jo ive biljke. Vertikalna migracija nastaje kad liin-
ke pred hladnoom (pred zimu) i pred jakim isuivanjem povrine tla (ljeti) bjee
u dublje slojeve tla, iz kojih se, im nestaju uvjeti zbog kojih su se povlaile u
dubinu, opet vraaju u povrinske slojeve, gdje ima najvie korijenja. Kad se tlo
zagrije preko 4,5 vraaju se prema povrini.
Razmnaanju injaka pogoduju vlanija tla, pa su najbrojniji u naim zapad-
nijim krajevima i uz rijeke (Posavina, Pokuplje, neka kraka polja). U suhim uvje-
tima isti broj injaka pravi vee tete nego u vlanim uvjetima jer tada jae napa-
daju sonije dijelove biljaka (gomolje,
mesnato korijenje, vrat korijena). Najve-
e tete prave injaci rijetkim usjevima
unutar kojih su korovi temeljito suzbi-
jeni, jer se u tim usjevima koncentriraju
na preostale kulturne biljke. Polifagno-
st liinki znatno smanjuje tetnost na za-
korovljenim povrinama. Najvaniji pri-
rodni neprijatelji injaka jesu kornjai
iz porodice traka.
Obini hrut u nas je najei u
brdskim krajevima juno od Save, ali i
okolici Zagreba, Virovitice i Poege.
Odrasli hrutovi javljaju se koncem trav-
Sl. 69. Liinka komara (snimio M.
Maceljski)
nja, a hrane se liem voaka i drugih liara. U nekoliko navrata enka odlae
jaja u tlo, najradije u tlo koje nije previe zbijeno, dakle u oranice i vrtove. Liinke
itav ivot provode u tlu. Razvoj grica traje 2-3 godine, a u godini masovnog leta
hrutova, tj. u prvoj godini razvoja, grice ne prave gotovo nikakve tete (jo su
malene). Znatno vee tete prave u drugoj godini razvoja, dakle u godini nakon
masovnog leta, a najvee tete prave na poetku tree godine. U polovici tree
godine kukulje se i daju mladog hruta, koji prezimi, te u proljee etvrte godine
izlazi iz tla, i tako se itav ciklus ponav-
lja. Za razvoj hruta, dakle, potrebne su
tri godine, no u nekim viim podruji-
ma i etiri godine. Pojavi obinog hruta
pogoduju podruja ili niz godina s ja-
im oborinama.
Rovac prezimljuje u raznim razvoj-
nim stadijima, no najee kao odrasla
liinka, u stajnjaku, klijalitu ili na dru-
gim toplijim mjestima, katkad i do 1 m
duboko u tlu. Odrasli kukci javljaju se u
lipnju i srpnju, esto izlaze na povrinu
tla, gdje se pare. enke odlau jaja u
tlu na dubini veoj od 10 cm, esto na
Si. 70. Prerezgomolja oteenog injacima
I
II III IV V VI VII VIII IX X XI. XII
+ + + + + + + + + + + + + + oo ooo ooo ooo ooo ooo ooo
ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo
ooo ooo ooo ooo ooo ooo + + + + + + + + + + + +
+ + + + + + + + + + + + + +
si. 71. Fenogram najeeg razvoja obinog hruta
30-50 cm dubine. Jedna enka odloi 300-600 jaja. Liinke se ubrzo razilaze, kopaju-
i hodnike u raznim dubinama. Hrane se i ivotinjskom hranom, a bilje esto pre-
grizaju jer smeta njihovu kretanju u hodniku iskopanom plitko ispod povrine tla.
Zatita. tetnike u tlu treba suzbijati prije sadnje krumpira i sjetve drugog
povra, dakle preventivno. Kad iznikli usjev napadnu ti tetnici, pomoi vie
nema. Stoga u svim podrujima gdje se ta skupina tetnika javlja i bar povremeno
nanosi tete, treba pregledati tlo prije sjetve ili sadnje, i na osnovi rezultata toga
pregleda odluiti o potrebi zatite.
Tlo se pregledava najee u proljee, prije sjetve ili sadnje, no ako se biljke
siju ili sade vrlo rano, moe se tlo pregledati ve u jesen. Na svakoj parceli treba
iskopati nekoliko jama velikih 25 x 25 cm i dubokih jednu lopatu. Iz tih se jama
izbaci sva zemlja na rasprostrtu foliju ili razrezanu vreu od gnojiva, rukama se
drobi i pregledava ima li tetnika koji ive u tlu. Na malim jednolinim parcelama
dovoljno je iskopati pet takvih jama, a na veim parcelama ili na parcelama na
kojima su bile razliite pretkulture treba iskopati vie jama. Potreban broj jama na
veim parcelama: na parcelama velikim 1-5 ha barem 8 do 14 jama, od 5 do 10 ha
- 10-16 jama, a preko 10 ha - 16-24 jama.Potrebno je vie jama ako su parcele
nejednoline.
Svi sabrani injaci, grice ili drugi tetnici na nekoj parceli, stavljaju se u
posude sa 70 % alkohola (pirita), te se poslije prebroje. Ukupni broj tetnika
jedne skupine, npr. injaka, pomnoi se sa l6 (jer je povrina jame esnaestina
jednog etvornog metra) i podijeli s brojem jama iskopanih na parceli; tako se
dobije brojnost tetnika po etvornom metru. Rovac se esto ne moe pronai
kopanjem jama; najbolje je prilikom oranja procijeniti njihov broj (plugom se
rovci izbacuju iz tla), odnosno prilikom kopanja jama procijeniti taj broj po broju
hodnika.
Brojnost injaka moe se utvrditi i ukopavanjem klopki za injake. To su
plastini lonii za cvijee s izbuenim dnom u koje se stavlja aka sjemena peni-
ce i kukuruza. Lonci se ukapaju u tlo to dalje od roka sjetve. Sjeme klija, razvija
CO^ koji privlai injake te oni ulaze u lonce. Tik prije sjetve lonci se vade, njihov
se sadraj ili odmah pregledava ili stavlja u Tulgrenove lijevke te utvruje broj
injaka.
Najnovije feromonske klopke privlae klisnja-
ke te se na osnovi njihova broja moe procijeniti
brojnost injaka. Postavljavljanjem veeg broja
klopki i velikim ulovom smanjuje se brojnost tet-
nika. Feromoni su strogo specifini, pa za svaku
vrstu postoji drugi feromon. Za njihovu primje-
nu, stoga, treba poznavati vrstu dominantnu na
nekoj povrini na koju se eli postavljati klopke.
Zatita primjenom insekticida potrebna je kod
prekoraenja praga odluke (kritinog broja) tet-
nika. Orijentacijski prag odluke za povre iznosi:
za injake u humidnim podrujima 3-5 na m^, a
2-4 na m^ u aridnim podrujima, za grice hruta
2-3 na m^, a za rovca 0,25-0,5/m^.
Za suzbijanje tetnika u tlu u krumpiru i pov-
ru mogu se insekticidi upotrijebiti prije sjetve ili
sadnje tako da se irom rasipaju insekticidne gra-
nule po itavoj povrini, mijeajui insekticide s
tlom do 3-8 cm dubine. Na usjevima mrkve, krum-
pira i jo nekih vrsta povra mogu se granulirani
insekticidi posebnim depozitorima, montiranim
na sijaicu (sadilicu), sipati samo u redove uz sje-
me ili blizu njega. Na malim povrina-
ma mogu se ti insekticidi sipati rukom
(u rukavici) iz neke posude uz gomolj
ili sadnicu. Neki se insekticidi prskaju
po itavoj povrini takoer uz neposred-
nu inkorporaciju u tlo prije sjetve ili sad-
nje, a jednostavnom prilagodbom prska-
lice mogu se primijeniti i u traku istov-
remeno sa sjetvom.
Od insekticidnih granula na krum-
piru i veini vrsta povra mogu se upo-
trijebiti Dursban G-7,5 i Finish G-7,5
(irom 0,5-0,6 kg/ar, u redove 150-200
g/ar), u krumpiai, kupusnjaama, mrkvi
i luku Volaton G-5 % (irom 0,8-1 kg/ar,
u redove 200-300 g/ar) i Volatonizirano
gnojivo 15-15-15 s 1 % foksima (irom
3-4 kg/ar, 1,5-2 kg/ar u redove), a samo
u krumpiru Geocid G-5 (u redove 200-
300 g/ar). Pri primjeni u redove krum-
pira preporuuje se tretirati traku iro-
ku dvadesetak cm da bi se unitili tet-
Sl. 72. Klopke za injake (prazne,
sa sjemenom, dopunjeneperlitom)
(snimio D. Berti)
Si. 73. Feromonska klopka za klisnjake
(snimio D. Berti)
Si. 74. Sedmodnevni ulov jedne vrste klisnjaka
u feromo7ukoj klopki {smmio D. Berti)
nici u zoni cijele kuice. No zbog kasnije migracije injaka iz netretiranih dijelo-
va, kad insekticid ve izgubi svoju uinkovitost, taj nain zatite krumpira daje
samo djelomini uspjeh.
Za prskanje se mogu primjenjivati ovi insekticidi: Dursban E-48, Pirifos-EC,
Pyrinex 48 EC ili Einish E 48 (irom 60-80 ml/ar, u traku 20-30 ml/ar), a u brazde
pred sjetvu krumpira Confidor SL 200 (100 ml/ar).
Za namakanje presada kupusnjaa dozvolu ima Confidor SL 200 u koncen-
traciji 0,1 % 15 minuta.
Krumpir se moe donekle zatititi od tetnika u tlu i sadnjom gomolja tretira-
nih imidaklopridom. Za tretiranje gomolja krumpira namijenjenog sadnji
primjenjuje se Gaucho ES 350 (50-100 ml/100 kg gomolja) ili Prestige ES 290 (uz
imidakloprid sadri i fungicid pencikuron protiv bijele noge) u dozi od 100 ml na
100 kg krumpira. Gomolji se mogu tretirati tako da se rasprostru na foliju i prska-
ju uz okretanje podizanjem aibova folije ili, to daje slabiji razultat, da se posade
u brazdu i tamo prskaju runom prskalicom. Najbolji je nain prskanje gomolja
na sadilici u vrijeme sadnje, za to su potrebne manje preinake na sadilici i uporaba
traktorske prskalice.
Pri zatiti kaimpira tre-
tiranjem sjemenskih gomo-
lja postie se smanjenje te-
ta od injaka samo od na-
pada u poetku vegetaci-
je. Novo stvoreni (mladi)
gomolji neto udaljeniji od
starog gomolja ne mogu bi-
ti zatieni ovim nainom
zatite.
Samo se iznimno mo-
gu smanjiti tete na ve
izniklim biljkama rasipa-
njem spomenutih granula
oko biljaka, zalijevanjem
biljaka ili prskanjem tla oko
biljaka sredstvima za
prskanje. Granulati i sred-
stva primijenjena prskanjem moraju se motikom umijeati u tlo to blie ugroenim
biljkama, a ako se zalijeva to nije potrebno.
Napad hrutova moe smanjiti unitavanje odraslih hrutova na vokama i
liarima. No uspjeh se postie samo ako u tome sudjeluju svi proizvoai nekog
podruja.
Rovac se od kraja svibnja do kolovoza moe suzbijati i rasipanjem tvorniki
napravljenog mamca Mesurol (50 g/ar).
Rovac se moe dosta uspjeno suzbijati i bez upotrebe kemijskih sredstava.
U jesen se na vie mjesta u vrtu zakopa stajskoga gnoja i ta se mjesta oznae. Radi
164
SL 75. Ureaj za prskanje gomolja pri sadnji
(snimio D. Berti)
mi
topline u taj e se gnoj uvui brojni rovci, koje treba unititi na koncu zime, prije
nego zatopli. I prilikom oranja brojni rovci izbace se na povrinu te se mogu
lopatom ubiti. U klijalita se mogu ukopati posudice s vodom 2 cm ispod razine
tla. Na sve etiri strane od tih posudica ukopaju se letve. Kad rovac, pravei hod-
nik plitko ispod povrine tla, dode do letve, krenut e uz letvu, pa ako krene u
smjeru posudice, upast e u nju.
Intenzivna obrada unitava brojne tetnike u tlu. Optimalni rokovi sjetve odn.
sadnje, kao i druge agrotehnike mjere, omoguuju biljkama da izbjegnu dio te-
ta odn. da se oporave.
Sovice poz eml j u e
(usj evna sovica - Agrotis segetum, sovica i psi l on - Agrotis ypsilon, pro-
l j etna sovica - Euxoa temera i dr.)
Opis. Sovice su noni leptiri. Gusjenice tih vrsta zovu se pozemljue ili pod-
grizajue sovice, jer se preko dana zadravaju plitko u du, a u sumrak poinju
nagrizati biljke sasvim uz povrinu da ili neto iznad nje. Gusjenice su sive boje,
glatka tijela, prilikom dodira smotaju se u kolut. Narastu do 45 mm. Po gusjenica-
ma teko se razlikuju pojedine vrste.
Vanost. Sovice pozemljue proirene su u svim naim podaijima. Najee
oteuju kupusnjae, ali i salatu, luk, krumpir i dr. Napadnute biljke pregriene su
pri zemlji ili oteene tako da ute i sue se. Krumpiru bue gomolj. Jaina napada
vdo je razliita u pojedinim godinama. Budui da se gusjenice hrane i korovima,
jednaki broj gusjenica napravi mnogo veu tetu na nezakorovljenom usjevu ne-
go na zakorovljenom. Meutim,
korovi privlae leptire pa je broj-
nost gusjenica obino vea na za-
korovljenim povrinama.
Prodrljivost gusjenica raste
geometrijskom progresijom u od-
nosu na njihov razvoj. Stoga je za
pravovremenu zatitu vano uo-
iti poetak pojave gusjenica, dok
su one duge oko 1 cm, a tete ma-
lene. Naime, odrasle gusjenice
mnogo su otpornije na veinu in-
sekticida pa je suzbijanje kasnijih
razvojnih stadija manje uspjeno.
Bi o l o g i j a i e k o l o g i j a .
SI. 76. Sovice pozemljue (prema "Bayer")
Usj evna sovica {Agrotis segetum) prezimi u tlu kao odrasla gusj enica, koj a se na
poetku prolj ea kukulj i te ne pravi tete. Leptir se javlja koncem svibnj a, a napad
gusj eni ca prvog pokol j enj a zbiva se u lipnju. Koncem srpnj a i poet kom kolovo-
za leptiri ovog pokol j enj a lete i odl au jaja na obrasle povrine. Gusj enice drugog
pokol j enj a j avlj aj u se naj ee u rujnu, te, poto nakon intenzivne ishrane odra-
stu, odl aze dubl j e u do na prezimljenje. Dakle, ta vrsta ima dva pokol j enj a u godini.
si. 77. Leptir usjevne sovice
Si. 78. tete od gusjenica sovica (desno) iinjaka
(lijevo) 7m krumpiru (snimio D: Berti)
Sovica ipsilon {Agrotis ypsilon) pre-
zimljuje kao odrasla gusjenica ili kukuljica
u tlu, no velik broj leptira dolijee u nae
krajeve s juga. Stoga su pokoljenja ispre-
pletena te od svibnja pa do jeseni traje na-
pad gusjenica. Ima najee tri pokoljenja,
u junim podrujima i vie. Najea je tet-
na vrsta u naim podrujima.
Proljetna sovica (Euxoa temerd) prezimi kao mala gusjenica u ljuski jaja.
Stoga se prva od svih pozemljua u proljee poinje hraniti. Najvee su tete tije-
kom travnja. Ima jedno pokoljenje godinje.
Leptiri sovica hrane se na cvjetovima korova, pa je i odlaganje jaja najvee na
zakorovljenim povrinama. Proljetnoj sovici pogoduje toplo i suho vrijeme, a so-
vici ipsilon toplo i vlano vrijeme. Openito sovicama pogoduje toplo i suho
vrijeme dok leptiri lete, a vlano vrijeme u vrijeme odlaganja jaja i razvoja gusje-
nica.
Zati ta. Gusj enice sovica pozeml j ua vrlo su otporne prema mnogi m insek-
ticidima, pogot ovu kada odrastu, odnosno prij eu 25 mm duljinu. Stoga je po-
trebno na vri j eme uoiti poetak napada i provesti suzbi j anj e dok su gusj eni ce
jo mal ene i teta neznatna.
Prognozna sluba za zatitu bilja trebala bi feromonima pratiti let leptira so-
vica pozemljua. Gdje se uhvati mnogo leptira, velika je vjerojatnost da e biti
odloena brojna jaja, pa treba oekivati jau pojavu gusjenica. Stoga nas praenje
leta leptira moe upozoriti da se u nekom irem podruju oekuje jai napad
ovog tetnika, i tada redovitim pregledom usjeva treba utvrditi jesu li pojedine
povrine napadnute i kada su napadnute. Pregledi tla, radi utvrivanja injaka i
drugih tetnika u tlu, mogu posluiti samo kao orijentacija za utvrivanje pojave
sovica. Naime, tim pregledima lako se pronalaze odrasle gusjenice usjevne sovi-
ce i sovice ipsilon, no one i tako ne prave vie tete, a leptiri koji e se iz njih
razviti mogu odletjeti u sasvim druga podruja.
Ve prema vrsti povra, dri se da 0,5-2 gusjenice sovica pozemljua po e-
tvornom metru nanose takve tete da je potrebno njihovo suzbijanje.
166
Gusjenice sovica pozemljua suzbijaju se razliitim nainima.
Sve mjere suzbijanja, navedene kod tetnika u tlu, smanjuju i napad sovica,
a katkad mogu i potpuno sprijeiti tete. Naroito su protiv sovice uinkovita
sredstva koja sadre klorpirifos i foksim.
Kad se utvrdi napad gusjenica na ve iznikli nasad, tetnici se mogu suzbiti
rasipanjem granula Dursbana G-7,5 i Finish G-7,5 (200 g/ar) ili Volatona G-5 %
(300-400 g/ar), pred veer oko biljaka, bez njihove inkorporacije. No, ekonomi-
nije je biljke zatititi folijarnim prskanjem sredstvima navedenim za suzbijanje
lisnih sovica (kod krstaica).
Vrlo se uspjeno suzbijaju sovice pozemljue rasipanjem zatrovanih mamaca
oko napadnutih biljaka ili ispred fronte irenja napada. Na jedan ar treba 0,5-1 kg
mamaca. Mamci se prave od mekinja (10 kg), eera (0,5 kg) i jednog od ovih
insekticida: Dursban 48E, Pirifos-EC, Finish E 48 ili Pyrinex 48 EC (0,3 IX Mamce
treba rasipati pred veer.
uta kukur uzna sovi ca
(Helicoverpa armigera)
Prije se mislilo da je ta vrsta istovjetna vrsti Heliothis ohsoleta, pa se pod tim
imenom javlja u starijoj literaturi. Za Hrvatsku je noviji vaan tetnik, iako je i prije
bila mjestimice proirena, napose u junim podrujima. Kao to smo i bili
predvidjeli, zatopljenje je pogo-
dovalo irenju ovog tetnika na
nova podruja i poveanju njego-
ve brojnosti. Tako su u 2003. g.
zabiljeene vee tete na povru
i mnogim ratarskim usjevima.
Opis. Leptir ima svijetlosme-
da krila s tamnijim porubom na
stranjim krilima. Raspon krila
3,5-4 cm. Boja gusjenica ovisi o
prehrani. Raniji razvojni stadiji su
svijetlije boje a kasniji su najee
tamna izgleda s usporednim
crnim crticama uzdu hrpta i tam-
nom i svijetom bonom linijom.
Narastu do 4 cm duljine.
Vanost. Izraziti je polifag. U
2003. g. zabiljeene su vee tete
na plodovima rajice u Hercego-
vini. No napadaju i papriku,
krumpir, grah, bob i druge lepir-
njae, neke krstaice, salatu te si. 79. Gusjenice ute kukuruzne sovice
brojne druge usjeve i nasade. Iz- (snimio M. Maceljski)
grizaju lie, cvjetove i plodove u koje se esto ubuuju, a bue i izgrizaju i stab-
ljike biljaka. Zbog veeg broja pokoljenja tete nastaju za cijele vegetacijske sezo-
ne, za topla se vremena poveavaju prema jeseni. U zatvorenom prostoru javljaju
se redovitije i oteuju povre i cvijee. Jedan je od najpoznatijih svjetskih tetni-
ka pamuka pa se esto naziva pamukova sovica.
Biologija i ekol ogi j a. Prezimi kukuljica u tlu. Leptir izlazi od kraja travnja.
enke odlau mnogo jaja na biljke hraniteljice. Razvoj jaja traje od 3 dana kod 25
C do desetak dana za hladnija vremena. Razvoj gusjenica traje 20-30 dana, ovi-
sno o toplini. Leptiri ive do tri tjedna. U prirodi vrsta ima najee tri, djede dva
ili etiri pokoljenja godinje. U zatvorenom prostoru ima pet i vie pokoljenja.
Termofilna je vrsta kojoj pogoduju poviene temperature (22-28 C). Zbog veli-
kog utjecaja klimatskih prilika, ali i svojstva migracije, u nas se ubraja u periodi-
ne tetnike.
Zatita. Temeljitom zimskom obradom tla unitava se dio kukuljica. Pojava
leptira ove vrste moe se pratiti uz pomo feromona, a hvataju se i na svijetlo.
Primjenu kemijskih insekticida ograniava nepostojanje dozvoljene namjene za
ovu vrstu i propisane karence. U inozemstvu se, uz potpuno pridravanje karen-
ca, primjenjuju bioloki (npr. B. t. k.) i biotehniki insekticidi, a iznimno i neki
piretroidi i neonikotinoidi. Posebice je oteano suzbijanje gusjenica koje su
ubuene u biljne organe. Uinkoviti mogu biti prirodni neprijatelji, osobito osice
roda trihograma.
Metlica
(Loxostega / Phlyctaenodes / sticticali)
Opis. Gusjenice su zelenkastosive, s crnom glavom, narastu do 25 mm. Lep-
tir je sivosmedi, s rasponom krila 20-25 mm.
Vanost. Izraziti je periodini (povremeni) tetnik, masovno se javlja u razma-
cima od desetak i vie godina. Zadnja masovna pojava zabiljeena je 1975. g. Vrlo
je polifagan te se hrani s vie od stotinjak vrsta biljaka. Od povra najee ote-
uje mrkvu, bostan, luk, ali i drugo povre, osim krumpira i rajice. tete nanosi
izgrizanjem lia i plodova. Pri masovnoj pojavi tete su esto totalne.
Biologija i ekol ogi j a. Odrasle gusjenice prezime u tlu, gdje se u proljee
kukulje. Leptir izlijee najee u prvoj polovici svibnja. Uz pomo vjetra moe
preletjeti stotine kilometara. enke odlau vie stotina (do 600) jaja u manjim
skupinama na razliite biljke, najee korovske. Nakon 4-6 dana izlaze gusjeni-
ce, njihov razvoj traje 14-18 dana. Metlica ima tri pokoljenja u godini, gusjenice
prvog pokoljenja javljaju se na koncu svibnja i u lipnju, gusjenice daigog pokoljenja
u srpnju i na poetku kolovoza, a treeg pokoljenja u rujnu. Gusjenice su vrlo
pokretne te se brzo sele na nove povrine.
Brojnost metlice vrlo mnogo ovisi o vanjskim imbenicima, naroito o vlazi,
koja je potrebna u vrijeme pojave leptira za postizanje spolne zrelosti, te o prirod-
nim neprijateljima, kojih ima vrlo mnogo. Vjetar moe donijeti golemi broj leptira
iz susjednih podruja na sjeveroistoku Hrvatske, gdje vladaju povoljniji uvjeti za
pojavu metlice.
Zatita. Zbog toga to se metlica javlja povremeno, veliku ulogu ima pra-
vovremena prognoza, koja je mogua ulovom leptira na lovne svjetiljke, a vjero-
jatno e se uskoro upotrebljavati i feromoni. Kemijsko suzbijanje potrebno je im
se po biljci nade vie od 1-3 gusjenice, ve prema veliini i vrsti biljke. Djelotvorni
su bioloki insekticidi koje sadre Bacillus thuringiensis kurstaki(3\ôh\i-W9, Thu-
ricide-HP, Baturad-WP), nadalje insekticidi iz skupine piretroida. Insekticide tre-
ba upotrijebiti na poetku napada.
Stabl j i ki na nemat oda
(Ditylenchus dipsaci)
Opis. Stabljikina nematoda migratorni je endoparazit. Mujaci i enke crvo-
liki su, dugi od 1,0 mm do 1,3 mm, s vrio kratkim stiletom. Liinke drugog stadija
duge su oko 0,3 mm.
Vanost. Stabljikina nematoda kozmopolitska je vrsta, naroito rasprostra-
njena u umjerenim klimatskim podrujima, gdje je jedan od najopasnijih biljnih
nametnika. U Hrvatskoj je utvrena, ali na ogranienim podrujima, pa se stoga i
nalazi na A2 listi karantenskih tetoinja bilja.
Poznato je oko 20 biotipova ove vrste koji parazitiraju na vie od 450 biljnih
vrsta, u njihovim podzemnim dijelovima (gomolji, lukovice) i na nadzemnim dje-
lovima (stabljikama). Osobito je tetna za ove vrste povra: crveni i bijeli luk,
poriluk, celer, mrkvu, pastrnjak, perin, rajicu, pinat, grah, graak, krumpir i dr.
U Hrvatskoj na podruju Istre, Zagreba, Slavonije i Baranje zabiljeene su
velike tete i znatno smanjenje prinosa, pa ak i mjestimino propadanje crvenog
i bijelog luka. Napadnute lukovice crvenog luka deformirane su, mekane i spuva-
ste, a na njihovu prerezu vide se smei koncentrini krugovi koji upuuju na
truljenje izazvano naknadnim napadom
patogenih mikroorganizama. Listovi za-
raenog luka odebljali su, svijeni, uveli
i uti. Pri uzgoju sjemenskog luka stab-
ljikina nematoda kree se prema cvjet-
nim stapkama, gdje infestira cvjetove pa
se onda i sjemenke zaraze tom nemato-
dom. U tom sluaju D. dipsaci moze se
prenositi i sjemenom.
Na napadnutom bijelom luku nisu
vidljiva odebljanja niti se uvijaju listovi
nego listovi ute, a lukovice su meka-
ne, pra;!ne i nisu za sadnju.
Neki biotipovi stabljikine nemato-
de napadaju i mrkvu, javljaju se zadebljanja na osnovici listova, stabljika je iskriv-
ljena i svijena, a korijen zaostaje u razvoju, raspucan je i posmedi. Isti simptomi
javljaju se i u pastrnjaka. Zaraene biljke celera ute, prestaju rasti, a pojavljaju se
i odebljanja na stabljici.
Si. 80. Lukovice crvenog luka zaraene
stabljikom nematodom (prema Sasser)
SI. 81. Bijeli luk zaraen stabljikom nematodom
(prema Sasser)
Biljke rajice napad-
nute tom nematodom zao-
staju u rastu, imaju kratku
odebljalu stabljiku s uvije-
nim listovima. Stabljika e-
sto posmedi ili pocrni, a
cvatnja nije ujednaena.
Jak napad na grah i
graak na poetku vege-
tacije uzrokuje zastoj u ra-
stu, deformacije i ode-
bljanja na bazi stabljike. U
kasnijem stadiju zaraze
stabljike i mahune graha
poprime smedecrvenu bo-
ju, a stabljka graka po-
smedi ili pocrni. Ako je napad jak, biljke postaju mlohave, krhke su i lako
se lome.
Biologija i ekol ogi j a. Svaka pojedina enka moe odloiti 200-500 jaja, iz
kojih izlaze liinke drugog stadija, koje rano u proljee prodiru u tkivo presadni-
ca dok se one nalaze ispod povrine tla. Tamo se odvija njihov daljnji razvoj
preko liinke treeg i etvrtog stadija. U povoljnim uvjetima pri 15 "^C razvoj jed-
nog pokoljenja, npr. u luku, traje 19-23 dana pa stoga tijekom jedne godine ne-
matoda moe dati i nekoliko pokoljenja. Migraciju nematode na nadzemne djelo-
ve biljaka omoguava kia odnosno navodnjavanje. Stabljikina nematoda prodi-
re u biljku izravno ili kroz pui. U nepovoljnim klimatskim uvjetima (sua, mraz)
liinke etvrtog stadija mogu preivjeti u tlu oko 2 godine bez domaina, a u
sasuenom biljnom tkivu vie od 20 godina.
Ta nematoda vaan je partner u pojavi kompleksnih bolesti. Na luku dolazi u
zajednici s Botrytis allii, na krumpiru s Phoma solanicola, a ima vanu ulogu i u
prenoenju nekih bakterijskih bolesti.
Zatita. Ditylenchus dipsaci mozG se uinkovito suzbiti kombinacijom dviju
ili vie metoda.
Od kemijskih pripravaka u Hrvatskoj ima dozvolu granulirani fumigant da-
zomet koji se inkorporira u tlo u dozi 40-60 g/m^ najmanje 45 dana prije sadnje ili
sjetve. Jednako je uinkovit i tekui fumigant metam, a upravo je u postupku
izdavanje dozvole za njegov promet u Hrvatskoj.
Plodored i otporne sorte biljaka takoer znatno smanjuju populaciju stablji-
kine nematode u tlu. Npr. ima dosta rezistentnih sorata crvenog i bijelog-luka na
napad ove nematode.
Uranjanjem u vruu vodu (40-45 kroz odredeno vrijeme (20 min) moe
se unititi D. dipsaciu lukovicama crvenog i bijelog luka.
Obvezatno treba voditi rauna o zdravstvenom stanju sadnog i sjemenskog
materijala, jer su zapravo presadnice i sjeme najei izvor zaraze.
Izvrsna mjera suzbijanja jest i toplinska sterilizacija tla, koja se obavlja vode-
nom parom najee u zatienim prostorima. Dobre rezultate u suzbijanju D.
dipsaci daje i solarizacija tla jer nakon osam tjedana od poetka primjene solari-
zacije u tlu preivi samo 1,6 % nematoda. U sprjeavanju irenja D. dipsaci n^ bi
trebalo zanemariti niti karantenske mjere zatite.
Nematode s mee pj egavost i kor i j ena
(Pratylenchus spp.)
Nematode roda Pratylenchus endopîmiiii su u korijenu mnogih vrsta bilja-
ka. Vrlo su tetne jer su iroko rasprostranjene, polifagne su, a esto se i po neko-
liko vrsta ovog roda moe nai u tlu istog stanita (mijeane populacije). Poznato
je vie od 50 vrsta iz roda Pratylenchus, no samo su neke vrste (P. brachyurus,
P. coffeae, P. penetrans, P. thornei, P. vulnus, P. zeae) opasni tetnici povra. U
umjerenom klimatskom podruju tetnou i rasprostranjenou istie se vrsta
P. penetrans.
Opis. Pratylenchus vrste maleni su migratorni, crvoliki endoparaziti. Tijelo
enke, npr. vrste P. penetrans dugo je od 0,30 do 0,81 mm, s usnom bodljom od
0,015 do 0,017 mm. Mujaci su slini enkama, samo su neto krai (0,30 do 0,57
mm), s usnom bodljom od 0,013 do 0,0l6 mm.
Vanost. P. penetrans endoparazit je u korijenu vie od 350 biljnih vrsta, a
znatne tete izaziva na ovim vrstama povra: luku, mrkvi, celeru, grahu, graku,
krumpiru, rajici, patlidanu, kupusnjaama i dr.
Posljedica parazitacije jest propadanje stanica korijena, redukcija korijeno-
voga sustava te pojava hrdastosmedih pjega na samoj povrini korijena. Truljenje
i propadanje korijena ubrzavaju patogeni mikroorganizmi (bakterije, gljivice), koji
sekundarno ulaze u korijen kroz otvore nastale ubodom nematoda prilikom is-
hrane. Primjerice P. penetrans zajedno s gljivicom Verticillum alboatrum uzro-
kuje venue i propadanje rajice i patlidana. Slini su simptomi uoeni od zajed-
nikog napada ove nematode s V. dahliae na krumpiru i rajici, a od napada s
Trichoderma viride na celeru. Nadzemni dijelovi biljaka, kojima je korijen na-
padnut, zaostaju u rastu i razvoju, ne daju plodove, a prinosi mogu bit smanjeni
vie od 50 %.
Biologija i ekol ogij a. Nakon oplodnje enka odlae jaja u tkivo korijena ili
u tlo. Liinke drugog stadija izlaze iz tla, hrane se u korijenu i jo tri puta presvla-
e. Razvojni ciklus traje izmeu 30 i 86 dana, ovisno o temperaturi, a najkrai je
na 30 Svi razvojni stadiji sposobni su napasti korijen. Prezimiti mogu u stadiju
jaja, liinke etvrtog stadija i kao odrasli. Mnoge Pratylenchus vrste preferiraju
lagana tla pa se tako i P. penetrans najee pojavljuje u pjeskovitim tlima.
Suzbijanje. Pratylenchus vrste uinkovito se suzbijaju fumigacijom tla (da-
zomet, metam) prije sadnje odnosno sjetve. Izvrsni rezultati postiu se i termi-
kom sterilizacijom tla i solarizacijom tla. Npr. u Izraelu solarizacijom je u tlu unitet-
no 80-100 % nematoda vrste P. thornei.
U nekim sluajevima moe se primijeniti viegodinji plodored uz obvezatno
suzbijanje korova.
Pad populacije Pratylenchus vrsta od 80-100 % moe se postii gajenjem
tijekom tri do etri mjeseca na zaraenoj povrini nematocidne biljke Tagetes
patulla.
Nemat ode kor i j enov i h kvri ca
{Meloidogyne spp.)
Opis. enke roda Meloidogyne sjedilake su, bijele, okruglog do krukoli-
kog oblika, obino s jajnom vreicom na stranjem dijelu tijela. One ne formiraju
cistu. Duge su od 0,35 do 3 mm, a iroke od 0,4 do 0,50 mm, sa stiletom od 0,01
do 0,02 mm. Mujaci su crvoliki i migratorni, dugi od 0,60 do 2,50 mm, sa stile-
tom od 0,01 do 0,03 mm. Infektivne li-
inke drugog stadija takoer su crvoli-
ke, duge od 0,25 do 0,60 mm sa stile-
tom od 0,01 mm. Liinke treeg i e-
tvrtog stadija razvijaju se i debljaju u ko-
rijenu, ali ne hrane se, pa stoga niti ne-
maju stilet.
Vanost. Nematode korijenovih
kvrica ekonomski su vana grupa obli-
gatnih biljnih nametnika. Rasprostranje-
ne su irom svijeta, a parizitiraju u kori-
jenu vie od 2500 biljnih vrsta. Utvrdio
ih je jo davne 1855. g. Berkeley u kori-
jenu krastavaca. Danas se zna da su i
mnoge druge vrste povra (rajica, pa-
tlidan, paprika, tikve, salata, mrkva, perin, pastrnak, luk, kupus, krumpir i cir.)
vrlo dobri domaini tih nematoda. Katkad i vie vrsta nematoda roda Meloidog-
yne mp'd&d istu povrtnu kulturu.
Polifagnou, proirenjem i visokim potencijalom razmnoavanja nematode
korijenovih kvrica uzrokuju velike tete i znatno smanjuju prinose povra na
otvorenom, a jo i vie u zatienom prostoru irom svijeta pa i u Hrvatskoj.
Do danas je poznato vie od 80 vrsta roda Meloidogyne, a oko 20 vrsta opisa-
no je i utvreno u Europi. Rasprostranjene su u tropskim i suptropskim podruji-
ma, a u umjerenim klimatima problem su u staklenicima i plastenicima.
Prema brojnim autorima najtetnije vrste za povre jesu: Meloidogyne arena-
ria, M. artiellia, M. chitwoodi, M. fallax, M. hapla, M. incognita, M. javanica.
Prilikom njihove ishrane, razvoja i razmnoavanja, stanice se korijena pove-
avaju, a na korijenu se formiraju kvrice. One mogu biti velike od nekoliko
milimetara do nekoliko centimetara. Takav korijen vrlo brzo propada jer napad
nematoda prate patogene gljivice (Fusarium spp., Phytophtora spp.) i bakterije
(Pseudomonas caryphylli, P. solanacearuni). Pri tome nadzemni dijelovi biljaka
zaostaju u rastu i razvoju, venu, sue se, donose sitne plodove, a za jakog napada
mjestimino propadaju biljake, pojavljuju se "pljeine", a prinos i kvaliteta znatno
su smanjeni.
Si. 82. Korijen kupusa zaraen nematodom
korjenovih kvrica (snimila Lj. Otrec)
Bi ol ogi j a i ekol ogi j a. Sve Meloidogyne vrste endoparaziti su korijena s re-
lativno jednostavnim ivotnim ciklusom te brzim razvojem i razmnoavanjem.
Liinke prvog stadija razviju se u jajetu, a izlaze iz njega kao liinke drugog stadi-
ja. One su pokretne, migriraju kroz tlo te se ubuuju u vrhove korijena, a potom
se kreu intracelularno do mjesta ishrane. U nekoliko biljnih stanica injiciraju
izluevine drijelnih lijezda pa se u osjetljivih biljnih sorata biljne stanice po-
veaju.
Liinke drugog stadija sjedilake su, crpu hranu iz poveanih stanica, a tijelo
im se iri i poprima oblik uturice sa zailjenim repom. Liinke se presvlae jo tri
puta. Tada se ne hrane pa stoga stilet i nije vidljiv u liinki treeg ili etvrtog
razvojnog stadija. Nakon prelaska liin-
ke zadnjeg stadija u odrasli oblik razvi-
ju se spolne lijezde i pojavljuje se sti-
let. enke se intenzivno hrane i brzo
rastu, a na stranjem dijelu tijela formi-
ra im se jajna vreica, u koju kao i unu-
tar svog tijela, odloe prosjeno 400-800
jaja, katkad i do 2000 jaja. Odrasli
mujaci hrane se, rastu samo u duljinu
i naputaju korijen zbog kopulacije. Tra-
janje razvojnog ciklusa (od jajeta do ja-
jeta) ovisi prvenstveno o temperaturi,
ali i o vlazi, prisutnosti biljke domaina
te o drugim ekolokim imbenicima.
Razvojni ciklus najee traje oko 56 da-
na pri 14 C, a 21 dan pri 25 ""C, stoga
se u tropskim i suptropskim podrujima moe razviti 10-12 generacija godinje, a
u umjerenim klimatskim podrujima, na otvorenom, samo jedna ili dvije genera-
cije godinje. Minimalne su temperature za razvoj jajaaca i liinki od 0 do 5
C. Od svih razvojnih stadija jaja pokazuju najveu otpornost prema niskim tem-
peraturama pa jaja mogu ostati vitalna oko 90 dana na -11 Inae su ove nema-
tode vrlo osjetljive na isuivanje tla.
Zatita. Suzbijanje nematoda roda Meloidogyne treba provoditi sustavom
integrirane zatite bilja, koja ukljuuje: agrotehnike mjere (plodored, otporne
sorte, obradu tla, suzbijanje korova), bioloke mjere (nematofagne gljivice rodo-
va: Arthrobotris, Dactylaria, Dactyllela, Aspergilus; nematocidne biljke: Tagetes
patula, T. erecta, Asparagus officinalis, Sinapis alha, Brassica nigra, Raphanus
sativus var. oleifera i dr.), fizikalne mjere (termiku sterilizaciju tla i solarizaciju
tla) i kemijske mjere (fumigaciju).
Sam plodored kao mjera suzbijanja tih polifagnih nematoda nije uinkovit
pa se mora provoditi u kombinaciji s drugim mjerama zatite.
Budui da su presadnice najei izvor zaraze poeljno je imati zdravi sadni
materijal, koji e dolaskom u zaraeno tlo znatno smanjiti gubitke u prinosu.
Si. 83. Kvrice nematode korjenovih kvrica
na korijenu salate (snimila Lj. Otrec)
Uranjanjem sadnog materijala u vruu vodu kroz odredeno vrijeme mogu se
unititi nematode korijenovih kvrica i u biljnom tkivu. Da bi se poveala uinko-
vitost te metode, u vodu se moe dodati i nematocid.
Puevi
(Gastropoda)
Opis. Pueve dijelimo na golae i pueve s kuicom. Veliina ovisi o vrsti,
no najvaniji tetnici povra dugi su 4-10 cm. Puevi golai imaju izdueno tijelo
obavljeno sluzavim platem, a u nekih se na lenoj strani mogu uoiti ostaci ljutu-
re. Na glavi imaju 2 para ticala. Na vrhu dueg para nalaze se oi. Pueve najtet-
nije povru ubrajamo u grupu Pulmonata, to znai da su dvospolci i da diu
pluima. Najvaniji su rodovi golaa Umax, Avion, Deroceras i Milax, a pueva s
kuicom Helix i Helicella (slika 195).
Vanost. Puevi u nekim godinama mogu nanijeti velike tete povru. Hra-
ne se liem u kojem izgrizu rupe ili ostave samo epidermu. Osim lia izgrizaju i
klice te mlade stabljike. Najvie vole sono lie (salata, kupusnjae) i plodove.
Hrane se svim vrstama povra, osim lukom i enjakom. Najvee tete prave za
vlana vremena i nou, izmeu 21 i 1 sat. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi, tj.
srebrnkaste pruge i ostatke izmeta. Dnevno mogu pojesti do 50 % svoje teine, a
godinje 2,5 kg biljne tvari. Oteenja, ali i tragovi prisutnosti, jako smanjuju vri-
jednost proizvoda i esto ga ine trino neupotrebljivim.
Biologija i ekol ogij a. Puevi mogu prezimiti u raznim razvojnim stadijima.
Jaja odlau u skupinama od 10-40 u zemlju, blizu korijena ili na zaklonjena mje-
sta, i to u lipnju i srpnju. Jedan pu moe odloiti 400-500 jaja. Mladi puevi izlaze
iz jaja za 25-30 dana, a nakon 2 mjeseca puevi su spolno zreli. Klimatski uvjeti
imaju veliku ulogu u razvoju pueva. Najpogodnija im je temperatura 12-22 a
vlanost zemlje 20-30 %. Za visokih temperatura puevi se skrivaju u sjeni ili pod
liem kupusnjaa i lisnatog povra.
Vlanost tla imbenik je koji ograniava razvoj pueva. Smrtnost je velika
kad je vlanost niska (10-15 %), a visoka vlanost tla (40 %) uzrokuje smetnje u
razvoju, pa i propadanje. Pu ivi do godinu dana.
Zatita. Ako se puevi previe namnoe, potrebno ih je suzbijati. Odvod-
njom vlanih povrina smanjuje se brojnost pueva. To se postie i eom obra-
dom tla. Od prirodnih neprijatelja napoznatiji su trci. U malim povrtnjacima mo-
gu se upotrijebiti neke tvari koje nagrizaju tijelo ili skidaju sluz i oduzimaju vlagu,
zbog ega se tijelo isui i pu ugine. Takve su tvari ivo ili gaeno vapno, pepeo,
mineralna gnojiva i dr., kojima se uglavnom omeuju male povrine, te puevi
ugibaju prelazei preko njih. Manje povrine omeuju se ogradama.
Kemijska sredstva za suzbijanje pueva nazivaju se limacidi. Upotrebljavaju
se kao zatrovani mamci, koji se rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje
hrpice meusobno udaljene ne vie od 2 m. Samo u mladim usjevima, u kojima
puevi ne nalaze zaklon preko dana, djelotvorno je zaokruivanje parcelice tra-
kom mamaca.
\
Limacidi su tvorniki prireeni mamci na osnovi metaldehida (Puomor, Li-
max, Puocid, Carakol - 300-400 g/ar) ili metiokarba (Mesurol granulat, Metiol -
30-50 g/ar). Utroak mamaca ovisi o intenzitetu napada, vrsti i razvoju biljaka,
obliku parcelice itd., pa se troe vrlo razliite koliine.
Primjenu zatrovanih mamaca treba ponavljati kad izgube privlanost za
pueve, a napad se nastavlja.
U svijetu, pa i naem susjedstvu, sve veu primjenu nalaze limacidi koji
sadre grabeljive nematode (npr. Phasmarhahditys hermaphroditd).
Gl odavci tetni povr u
Podzemne i nadzemne dijelove korjenastog i gomoljastog povra, kupusnja-
a, mahunarki, kao i drugog povra, oteuje vie vrsta glodavaca. Najei su
voluharice, mievi, povremeno i hrak i bizamac.
Poljska vol uhari ca (Microtus arvali) najei je tetni glodavac na povru
u Hrvatskoj. To je mali glodavac tijela dugog 10-12 cm. Rep je dug 3-4 cm, odno-
sno jednu treinu duine tijela. Najradije se zadravaju na otvorenim, ravnim
povrinama, koje se rijetko obraduju ili se uope ne obraduju (panjaci, utrine,
nasipi, mede i sL), a ne odgovaraju im povrine koje se esto obraduju. Vole suha
tla bogata humusom. Gnijezda prave 5-10 cm ispod povrine zemlje. Nepovolj-
ne vremenske prilike mogu im jako smanjiti broj. Vlane, kiovite i maglovite
jeseni i zime ne odgovaraju im, a godine s dugom toplom jeseni, blagom i suhom
zimom i suhim proljeem vrlo su pogodne za voluharice. Zbog velikog utjecaja
vremenskih prilika na brojnost poljske voluharice ona je periodini tetnik koji se
prenamnoi u tzv. "mijim" godinama.
Si. 84. Poljska voluharica
Poljska voluharica vrlo je plodna. Koti se 3-4 puta, a u jednome leglu moe
biti 4-8 mladih. Visokom brojnosti smatra se vie od jedne aktivne rupe na etvor-
ni metar. Poljska voluharica ne skuplja rezervnu hranu za zimu pa su tete naro-
ito oite tijekom kasne jeseni, zime i ranog proljea. Izraziti je polifag. Hrani se
sonom biljnom hranom, a manje zrnjem. Posebice voli korjenasto i gomoljasto
povre.
Vodena vol uhari ca {Arvicola terrestri) slina je poljskoj, ali je od nje mno-
go vea, tijelo joj je dugo od 15-20 cm, a rep joj je upola krai od tijela. enka
okoti 2-4 puta na godinu dvoje do osmero mladih. Zubima kopa hodnike tik
ispod povrine zemlje, koji mogu biti i dulji od 100 m. Po tragovima zubiju u
ilovastom tlu mogu se hodnici vodene voluharice razlikovati od hodnika krtice,
koja kopa hodnike prednjim nogama, a ne zubima. Iz hodnika vodena voluhari-
ca izbacuje zemlju, stvarajui humke nepravilnog oblika. Budui da gura zemlju
ukoso, njezini se humci nalaze sa strane hodnika, a krtinjaci se nalaze iznad
hodnika jer krtica izbacuje zemlju okomito.
Vodena voluharica hrani se iskljuivo biljnom hranom. Ljeti izlazi i na povrinu
zemlje te oteuje razne biljne dijelove. Zimi i u proljee trai hranu ispod povrine
zemlje, i u to vrijeme priinjava najvee tete podzemnim biljnim organima. Od
povra oteuje repu, ciklu, mrkvu, perin, celer, razne vrste kupusnjaa i salatu,
nagrizajui i unitavajui njihove podzemne organe. Ako to povre vene bez vid-
ljivih vanjskih znakova napada, znai da ga je napala vodena voluharica. Za razli-
ku od poljske voluharice, vodena voluharica sprema hranu za zimu. Vodenoj
voluharici odgovaraju vlanija, poplavna stanita.
I podzemni vol uhari i roda Pitymys (u nas ih ima 4 vrste) izbacuju zemlju
na povrinu tla. Voluharii prave manje humke, koji se lako razlikuju od pravih
krtinjaka. Hrane se korijenjem, pa su nepoeljni u povrtnjaku.
Prugasti pol j ski mi iApodemus agrarius) katkada brojnou premauje
poljsku voluharicu. Lako se prepoznaje po crnoj oko 3 mm irokoj pruzi, koja se
protee du leda. Rep mu je dulji od polovice tijela. enka se koti 3-5 puta, a daje
4-8 mladih u leglu. Nakon 2-3 mjeseca mladi su zreli za parenje.
Llrani se zelenim biljnim dijelovima, korijenjem i plodovima. Od povra
napose oteuje krastavce, mrkvu, dinje, lubenice, krumpir i repu. Iz povra vadi
sjemenke i njima se hrani. Na korjenastom povru i krumpiru pravi karakteristi-
ne grizotine. Skuplja rezervnu hranu.
utogrli mi {Apodemus flavicolli) pripada u najvee i vrlo prodrljive polj-
ske mieve. Prepoznaje se po utoj okruglastoj ili ovalnoj mrlji, koja esto poput
ogrlice obuhvaa cijeli vrat. est je na poljima, a zalazi i u vrtove.
Hrak (Cricetus cricetu) pripada u krupnije glodavce, tijelo mu je dugo 25-
30 cm, a teak je do 500 g. Obrazi na glavi proireni su u vree, koje slue za
prenoenje hrane i za zastraivanje neprijatelja zvukom koji se u njima stvara.
Tijelo je pokriveno gustom dlakom. Boja krzna varira, a zastupljene su tri boje:
uta, crna i bijela. est je u nizinskim krajevima sjeverne Hrvatske. Hrani se ra-
znim biljem, ija sjeme sprema za zimu. U spremitu hrka moe biti od 10 do 50
kg hrane (raznog ita, graka, boba, grahorice, kao i zrnja raznih korova). Do
proljea hrak pojede svoje rezerve hrane pa se poinje hraniti sonom biljnom
hranom. Tada posebice teti graku, repi, mrkvi i krumpiru. U nas se ubraja u
zatiene vrste te se ne smije ubijati.
Bizamac {Ondatra zihethicd) moe napasti povre uzgajano uz vodotoke.
tetnik se nalazi u naim krajevima od godine 1932. Bizamac ivi uz rijeke, kana-
le, ribnjake, potoke, jezera, movare i ondje gdje postoje visoke obale, u kojima
kopa svoje hodnike i pravi jazbinu. U movarama koje nemaju visokih obala
bizamac gradi humke od vodenog bilja na vodi, u kojima mu se nalazi jazbina i
gnijezdo.
Bizamac se hrani mrkvom, raznim kupusnjaama, niskim grahom, krumpi-
rom i grakom, ali i drugim kulturama (kukuruzom, penicom, lucernom) i tako
ih oteuje.
Zatita. Poljske glodavce treba suzbijati rodenticidima. Veina rodenticida
nalazi se u obliku mamaca koje treba stavljati u aktivne rupe glodavaca. Te se
rupe pronalaze prethodnim zatvaranjem svih rupa drljanjem ili na maloj povrini
petom cipele. U rupe se stavlja po nekoliko mamaca, i to: Faciron forte, Ratox
mamac-S, Brodilon mamac, Brodilon pelete, Bromadiolon pelete, Rodexion, Ro-
dexion pelete, Baraki parafinski blokovi, Baraki pelete, Ratimor pelete, Ratimor
itni mamac i dr. Samo se prva dva navedena sredstva smiju stavljati i na povrinu
tla u hrpice meusobno udaljene desetak metara, pokrivene slamom, ili se mogu
primijeniti sijaicom kojoj rade dva sijaa rala.
Najvanije je trovanje poljskih glodavaca prihvatiti kao redovitu mjeru koju
treba provoditi bez obzira na brojnost tetnika. Kad ih je najmanje najlake ih je
otrovati. Trovanje se cijele godine provodi na mjestima gdje se glodavci najvie
Si. 85. Stalno mjesto izlaganje mamaca u
rezervatu poljskih glodavaca
SI. 86. Stavljanje mamaca u rupe uz pomo
"puke za mieve''{snimio M. Maceljski)
zadravaju, u tzv. rezervatima. To su nasipi, rubovi cesta i puteva, neke livade i
panjaci, te djetelita i lucerita. U tim se rezervatima oznae (kolcem) stalna
mjesta izlaganja mamaca. To mogu biti uplje cijevi ili cigle kroz otvore kojih se
mogu provui glodavci, a ne mogu proi vee korisne ivotinje (npr. divlja,
perad i sL).
Stalnim i upornim smanjenjem brojnosti glodavaca u rezervatima sprijeit e
se njihovo prenamnoavanje i prijelaz na obradive povrine i povre. Proglaenje
elementarnom nepogodom zbog napada voluharica ne pomae nikome, a zava-
rava proizvoae da protiv tog tetnika nema pomoi. Stalnim upozoravanjem na
potrebu suzbijanja poljskih glodavaca pri j e nj i hova prenamnoenj a moe se
uvelike sprijeiti njihova tetnost, a u tome veliku ulogu ima poljoprivredna sav-
jetodavna sluba.
Krtica europed) kopanjem hodnika i izdizanjem tla moe jako oteti-
ti i povre, posebice rasad u klijalitu. Ima valjkasto tijelo s dobro razvijenim pred-
njim nogama prilagoenim za kopanje. Tijelo je obraslo kratkom, sjajnom, meka-
nom, crnosmedom dlakom. Glava je produljena u rilo. ivi stalno u zemlji, rujui
duge podzemne hodnike. Iz njih izbacuje zemlju okomito, pravei krtinjake,
ispod kojih se esto nalazi jazbina. Hrani se kukcima, ukljuujui brojne tetnike,
gujavicama i drugim ivotinjama koje ive u tlu. Stoga njezina prisustnost poka-
zuje da ima tih ivotinja. Mnogo pridonosi smanjenju broja tetnika koji ive u tlu.
Stoga se ubraja u korisne ivotinje, koje se ne smiju ubijati. Ipak, rujui hodnike i
izbacujui zemlju oteuje povre pa nije poeljna u povrtnjacima. Najbolje je
dubljim postranim stijenkama sprijeiti njezin ulaz u klijalita, s polja je treba tje-
rati uguravanjem u hodnike krpa natopljenih naftom ili petrolejem, a preporua-
ju se i posebne naprave na baterije ili solarnu energiju koje bi svojim valovima
trebale tjerati krtice izvan podruja dometa tih valova. I uvoenje ispunih plino-
va benzinskog motora u svjee iskopane krtinjake tjera krtice.
Na kraju poglavlja o poljskim glodavcima treba spomenuti da povre u skla-
ditu oteuju i zagauju takori i kuni mievi. Ti se glodavci suzbijaju derati-
zacijom - upotrebom istih rodenticida preporuenih protiv poljskih glodavaca.
Di vl j a i pti ce
Vie vrsta divljai oteuje povre.
Si. 87. Rubne biljke graka oteene od zeeva
Di vl j i zec (Lepus eu-
ropaeus) oteuje ponaj-
prije kupusnjae, graak i
celer, a di vl j i kuni (Or-
yctogalus cuniculus) ku-
pus. Vepar (Sus scrofd) u
Gorskom kotaru i Lici
moe nanijeti vee tete
krumpiru.
Pojedinana zatita
mogua je jedino ograiva-
njem, a plaenje strailima
ili odbi j anj e kemijskim
sredstvima (repelentima)
vrlo je nesigurno. Treba
osigurati suradnju s lova-
kim drutvima radi reguliranja brojnosti divljai na pojedinim podrujima, a po-
stoji i mogunost osiguranja od teta kod osiguravajuih drutava.
I ptice mogu mjestimice nanositi vee tete povru. Posebice su velike tete
u blizini ptijih rezervata, npr. Vranskog jezera, gdje u nekim godinama ptice,
posebice liske, unite cijela polja razliitog povra. Osim na zelenim dijelovima
povra zabiljeene su vee tete i na korijenju mrkve, kao i tete na povru
pokrivenom folijom. Samo djelominu zatitu pruaju razliita vizuelna i zvuna
plaila na koja se ptice brzo priviknu. Potpuna je zatita mogua samo pokrivanjem
mreama.
K. KRUMPIR
Pomonice - Solanaceae: krumpir (Solanum tuberosum)
Uvod
Krumpir je trea najvanija poljoprivredna kultura u Hrvatskoj (nakon peni-
ce i kukuruza). Prosjena potronja krumpira iznosi blizu 60 kg po stanovniku.
Statistiki podaci navode da se uzgaja na 60.000-70.000 ha te da prirodi iznose
oko 8,5-10,2 t/ha. Po visini priroda nalazimo se na posljednjem mjestu u Europi.
Posebno je poraavajua injenica da se gotovo jednaki prirod postizavao i prije
stotinjak godina. U zapadnoj Europi prosjeni su prirodi 3-4 puta vei.
Najvaniji razlozi takva stanja u proizvodnji krumpira jesu:
- krumpir uzgaja gotovo svatko tko ima i najmanje zemlje, pa je to biljna vrsta
koju uzgaja izrazito najvei broj stanovnika Hrvatske;
- najvei dio tih uzgajivaa proizvodi krumpir samo za vlastite potrebe i uz-
gredno, ne ulaui u tu proizvodnju potrebna sredstva, a niti znanje;
- dosta su velike povrine pod krumpirom na siromanim tlima naih brdsko-
planinskih podruja, gdje je krumpir glavna poljoprivredna kultura, kojoj se us-
prkos tome ne pridaje potrebna panja;
Si. 88. Sjemenski krumpir uz polje konzumnog krumpira jako zaraenog virusima
- u prolom sustavu potiskivala se svaka seljaka proizvodnja, a upravo je
krumpir kultura koja se uzgajala gotovo iskljuivo na privatnim povrinama;
- seljaku nije omoguena nabava opreme, gradnja skladita za krumpir, niti
je osposobljavan za proizvodnju krumpira;
- vegetativni nain razmnaanja krumpira uzrok je nagomilavanja virusa u
usjevu, odnosno potrebe stalne uporabe kvalitetnog sjemenskog krumpira, koji
se, meutim, u nas sadi na samo oko 5 % povrina, usprkos tome to virusi esto
za vie od dva puta smanjuju prirod;
- usprkos dobrim mogunostima, navedeni razlozi nisu omoguili iole znatniju
organiziranu proizvodnju kvalitetnog sjemenskog kaimpira, pa se sjemenski krum-
pir veinom uvozi;
- slaba organiziranost i nedovoljni nadzor omoguuje da u prometu sjemen-
skog krumpira velikim dijelom sudjeluje i roba koja ni priblino ne odgovara
propisanoj kvaliteti;
- nedovoljno znanje, a esto i slab interes, uzgajivaa krumpira uzrok je veli-
kih teta od tetnika koji ive u tlu, plamenjae krumpira, pa ak i krumpirove
zlatice.
Da sve to nisu objektivni razlozi svjedoe trini proizvoai konzumnog
krumpira iz Meimurja, Hercegovca i jo nekih podruja koji postiu prosjene
prirode 30-40 t/ha.
Postojeim problemima u novije se vrijeme pridruila i krumpirova nemato-
da, prisutnost koje je u Hrvatskoj utvrena u 2001. g. Taj tetnik trai radikalne
promjene uvrijeenog tehnolokog procesa proizvodnje (iroka plodosmjena) i
uvoenje novih kultivara otpornih na dominantne patotipove te nematode.
Mogue da e najnovije preporuene metode uzgoja ranog krumpira ispod
folije smanjiti poneki problem sa tetoinjama na takvim povrinama.
Upravo zato to se tetoinje ubrajaju u najvanije razloge katastrofalno ni-
skih priroda krumpira u Hrvatskoj osobito pozorno je izraeno ovo poglavlje
nae knjige.
KLJU ZA PREPOZNAVANJE TETOINJA
tetnici
Na p o d z e mn i m di j el ovi ma
Gomolj izbuen, uski hodnici promjera do 5 mm, prazni
ili u njima ute, tvrde liinke injaci
Gomolj izbuen, hodnici jo ui, u njima bjelkastoruiaste
gusjenice, samo u obalnom podruju krumpirov moljac
Gomolj izvana nepravilno izgrien od bijelih
liinki svinutog tijela i smee glave grice hruta
Gomolj nepravilno izgrien i izbuen, na krumpiritu hodnici
plitko ispod povrine tla rovac
Gomolj povrinski izgrizle sive gusjenice gola tijela, koje
se na dodir svinu u kolut sovice pozemljue
Gomolji sitni, na njima okruglaste ciste krumpirove cistolike
nematode
Na nadzemni m dijelovima
Lie - cimu izgrizli zlatno-crni kornjai i ruiaste liinke krumpirova zlatica
Na naliju, rjee na licu lia, kolonije sitnih kukaca zelene,
crne, smee boje i drugih boja lisne ui
Biljke krljave, ute, venu i sue se, na polju
pljeine takvih biljaka
krumpirove cistolike
nematode
Bolesti
Na l i st ovi ma
Tamnosmede pjege na rubu ili na vrhu lista, za vlana vremena
na naliju pjege bjelkasta prevlaka
krumpirova
plijesan
Pjege smee do crne, s jasnim koncentrinim krugovima koncentrina
pjegavost
Jaa ili slabija iaranost lista, nekroze u obliku toaka ili crtica Y virus
Na plojkama svjetlija i tamnija polja obrubljena ilama X virus
Na plojkama mozaik prelazi preko ila A vims
Svijetlouti listovi sa strane uvijeni, kruti i uspravni virus uvijenosti
lista
Na gomol j i ma
Na pokoici olovnosive, malo uleknute pjege, plitko
ispod pjega meso hrdasto smee boje
krumpirova
plijesan
Povrina gomolja s raspucalim plitkim udubljenjima i
izboinama plutastog tkiva obina krastavost
Na koici gomolja tvrde crne tokice promjera do 3 mm bijela noga
Gomolj izvana zdrav uz pojavii eksudata, meso razoreno bakterijske
trulei
Meso gomolja crno, gnjilo poput kae, zaudara, pokoica
sauvana crna noga
Na pokoici srebrnkaste povrine ovalna oblika srebrolikost
Upale pjege na pokoici, nepravilne tamnosmede do plav-
kasto crne zone odijeljene od nezaraenog dijela gomolja gangrena
Zvjezdaste pukotine na pokoici iz kojih ispada smei prah prana
krastavost
Pristii na uskladitenim gomoljima pritiavost
Izrasline poput cvjetae, smee boje, raspadaju se rak
Gomolji dulji o karakteristinih za sortu, cilindrini,
na pupanoj strani zailjeni
vretenastost
gomolja
itava biljka vene
Biljke venu venua
Biljke venu, gomolji djelomino ili potpuno truli bakterijske bolesti,
trulei gomolja
tetnici
Lisne ui (vrste por odi ce Aphi di dae)
U poglavlju o virusnim bolestima krumpira prikazana je vana uloga virusa u
snienju prinosa i redukciji proizvodnje krumpira, te uloga lisnih ui kao preno-
sioca tih virusa. Usjev krumpira moe se odrati zdravim priblino onoliko koliko
je bio zdrav ishodini zasaeni materijal samo ako se suzbijaju lisne ui; stoga to
je jasno i oito koliko je potrebno dobro poznavati te tetnike i njihovu ulogu.
Sve do nedavno u nas se kao najznaajniji, pa ak i jedini prenosilac naj-
vanijih virusa krumpira spominjala breskvina zelena u {Myzus persicae). Zdrav-
stveno stanje krumpira
uglavnom se povezivalo s
otsutnou zimskog doma-
ina ove ui - breskve, po-
glavito u predjelima na
viim nadmorskim visina-
ma. Istraivanja provoena
posljednjih nekoliko godi-
na u Hrvatskoj nepobitno
su dokazala da su u tim po-
drujima mnogo vaniji
prenosioci virusa krumpi-
ra neke druge vrste lisnih
ui, koje mogu prezimiti na
razliitim biljnim vrstama u
Si. 89. Uvijenost lista krumpira (lijevo) {snimio M. Maceljski) odr edenom podruj u. Te
druge vrste iako nisu toli- Tablica 9 Lisne ui koj e prenose vi ruse na sje-
ko virulentne (zarazne) mens kom krumpi ru utvrene u Hrvatskoj
kao zelena breskvina u,
mnogo vie prenose viru-
se zbog toga to su izrazito
mnogobrojnije. Poznato je
da se zbog brojnih inilaca
afidofauna (vrste i brojno-
st ui) uveliko promijenila,
pa je i to razlog da je ne-
kad veliki broj breskvine
zelene ui na krumpiru sa-
da znatno smanjen.
U naim podrujima
proizvodnje sjemenskog
krumpira najee vrste li-
snih ui: (ujedno prikazu-
jemo i njihovu virulentno-
st u odnosu na PLRV i PVY)
prikazane su u tablici 9.
Vanost. Lisne su ui
proirene svuda, no njiho-
va je brojnost manja na ve-
im nadmorskim visinama
- iznad 700 m, a poglavito
iznad 900 m. tete koje na-
nose dvojake su: izravne - ishranom na liu ili gomoljima (u skladitu) krumpira,
te neizravne - prenoenjem virusa krumpira. Izravne tete, osim iznimno, uglav-
nom nisu velike, no tete koje ine prenoenjem virusa - uzronika opasnih viru-
snih bolesti krumpira, velike su i mogu potpuno onemoguiti (unititi) proizvod-
nju sjemenskog krumpira.
Na tek iznikli nasad krumpira lisne ui mogu doletjeti ve zaraene virusom
- ako su prije toga sisale na zaraenim biljkama susjednih polja ili na krumpiriti-
ma udaljenih junijih podruja, odakle mogu biti donesene vjetrom. Osim toga,
zarazu mogu iriti i unutar nasada, u kojem e uvijek poneka biljka (a esto mno-
ge) biti zaraena virusom iz "sjemena", tj. iz posaenog gomolja. Biljke koje izniknu
iz zaraenog gomolja nose sekundarnu zarazu i izvor su primarne zaraze, koju
uzrokuju ui prenoenjem virusa na zdrave biljke.
Konzumnom krumpiru ui irenjem virusa ne snizuju znatno prirod. Primar-
ne zaraze, koje prenose lisne ui, ne snizuju toliko prirod koliko sekundarne
zaraze (iz zaraenoga gomolja).
Na sjemenskom krumpiru lisne su ui ograniavajui inilac uzgoja. irenjem
virusa utjeu na njegovu kategorizaciju u elitu (do 0,25 % virotinih biljaka odno-
sno 2 % gomolja), original (do 0,5 % odnosno do 4 %), prvu reprodukciju (do 1,5
Red.
br.
Vrsta vektora
Broj-
nost
Virulentnost Red.
br.
Vrsta vektora
Broj-
nost PLRV PVY
1. Acyrthosiphon pisum 4 2
2 Aphis fahae(gmp2i) 5 3
3. Aphis frangulae (grupa) 3 3
4. Aphis nasturtii 2 2 3
5. Aphispomi 2 1
6. Aulacorthum circumflexus 2 2 1
7. Aulacorthum solani 4 3 3
8. Brachycaudus helichrysi 3 2
9. Capitophorus hippophaes 3 1
10. Cavariella aegopodii 3 1
11. Cavariella pastinacae 1 1
12. Macrosiphum euphorhiae 3 3 3
13.
Metopolophium dirhodum 2 2
14. Myzus ascalonicus 2 2
15. Myzus ornatus 1 1
16. Myzus persicae 1 5 5
17. Phorodon humuli
3 3
18. Rhopalosiphum insertum
3
2
19.
Rhopalosiphum padi 4 2
5 - vrlo visoka; 4 - visoka; 3 - srednja; 2 - niska; 1- vrlo niska
% odnosno do 7 %) i drugu reprodukciju (do 3 % virotinih biljaka odnosno do
10 % zaraenih gomolja). Usjev u kojem se utvrdi vie od 3 % biljaka zaraenih
opasnim virozama, odnosno laboratorijskim testiranjem utvrdi u gomoljima vie
od 10 % tih virusa (uvijenost, Y virus, A i X virus) ne moe biti priznat za sjemen-
ski. Kako postoje velike razlike u cijeni pojedinih kategorija sjemenskog, kao i
sjemenskog i konzumnog krumpira, tete koje mogu nanijeti lisne ui sjemen-
skom krumpiru mogu iznositi dvostruku ili jo veu vrijednost cjelokupne proi-
zvodnje.
Opis. Lisne ui sitni su, njeni insekti dugi 1,5-5 mm. Razliitih su boja, no
boja nije nikada vana pri identifikaciji vrste. Mogu biti zelene, ute, crvene, sme-
e, crne itd. Postoje pokoljenja bez kri-
la i pokoljenja s 2 para opnenastih krila,
duih od tijela. Na tijelu nose veliki broj
raznih morfolokih obiljeja: front gla-
ve, rinarije na antenama, ile na krilima,
stigme, pjege, pruge i toke na abdo-
menu, sifoni, dlake, kauda itd. Veliina,
broj, oblik, raspored i druga obiljeja
spomenutih dijelova temelj su za iden-
tifikaciju svake poj edi ne vrste.
Biologija i ekol ogij a. Lisne ui u
naelu prezime kao zimsko jaje na ra-
zliitom grmlju i drveu (zimski doma-
in). Zelena breskvina u prezimi na bre-
skvi, crna bobova u na Evonymus i V/-
hurnumvrstsirm. grmlja, Aphis gossypii
na Rbamnus cathartica itd.
U proljee, ovisno o temperatura-
ma, iz zimskog jaja izlazi u osnivaica
(fundatrix), koja partenogenetski i vivi-
parno daje prve kolonije beskrilnih (apterih) ui. Nakon nekoliko beskrilnih
pokoljenja dolazi krilato pokoljenje koje moe letjeti na krumpir ili druge biljke
domaine (ljetni domain).
Na tim biljkama izmjenjuju se beskrilna i krilata pokoljenja, a krilata pokoljenja
ire zarazu i na susjedne biljke i na druge usjeve. Pri srednjoj dnevnoj tempera-
turi 18-20 C, razvoj jednog pokoljenja traje 10-14 dana. U nekim junim kraje-
vima ui mogu prezimiti i kao odrasle enke (npr. zelena breskvina u u Dal-
maciji).
Lisnim uima pogoduje toplo i suho vrijeme, no ne vrue, (iznad 35 C) kad
prestaje ili se smanjuje njihovo razmnaanje. Jake kie djeluju nepovoljno na nji-
hov razvoj, no isto tako i ekstremna sua.
Zatita. Na konzumnom se krumpiru posebne mjere suzbijanja lisnih ui ne
provode. No dobro je protiv krumpirove zlatice upotrijebiti insekticide koji djelu-
ju i na lisne ui ili barem potedu ju njihove prirodne neprijatelje.
Si. 90. Lisne ui na krumpiru
(prema "Bayer")
Na sjemenskom krumpiru lisne se ui obavezatno moraju suzbijati. Rokovi
suzbijanja odreduju se temeljem praenja leta i pojave lisnih ui razliitim meto-
dama. Krilati oblici najee se prate utim posudama odredenih dimenzija
(najbolje 70 x 70 x 10 cm ili 60 x 60 x 10 cm, postavljenim u usjevu na visini od 70
cm od tla. Posude su napunjene vodom. Osim tom metodom, krilate se vrste
mogu pratiti lenim aspiratorima (pr. DeVac) ili stacioniranim postajama (Agrap-
hid). U vodu se hvataju ui privuene utom bojom unutranjeg dijela posude.
Krilate ali poglavito beskrilne ui mogu se utvrditi metodom otresanja 100 buse-
va na podlogu ili metodom pregle-
da 100 listova. Obje metode pomo-
ne su metode praenju utim posu-
dama. Hodajui dijagonalno kroz
parcelu, otresa se 100 buseva na bi-
jelu (ili neku svijetlu) podlogu i kon-
trolira nazonost ui u usjevu. Isto
tako, hodajui dijagonalno kroz par-
celu uzima se uzorak od 100 listova
(33 iz podnoja busa, 34 iz sredine i
33 s vrha busa) te pregledavaju ui
na listovima.
Temeljem utvrivanja brojnosti
lisnih ui i nazonosti pojedinih vrsta
odreduju se rokovi suzbijanja i pri-
mjenjuju uinkoviti insekticidi. Pri-
mjena se ponavlja im insekticid
izgubi djelovanje, a ui jo dolijeu.
Za smanjenje broja lisnih ui u usje-
vu sjemenskog krumpira obino su
potrebne 3-4 primjene folijarnih in-
sekticida. Insekticidi mogu dosta us-
pjeno smanjiti zarazu perzistentnim
virusima (uvijenost lista) jer u treba izvjesno vrijeme sisati na zaraenoj biljci da
bi prenijela virus. Virus ulazi u probavni trakt ui i one ostaju infektivne dugo,
najee itav ivot. Tek njihovim unitenjem smanjuje se mogunost irenja tih
virusa. Koliko je vana primjena insekticida jo se bolje vidi iz injenice da je u
nas najrairenija uvijenost lista, emu je uzronik perzistentni virus. Neperzisten-
tni virusi (npr. Y virusi) prenose se odmah, im u, koja je prije toga sisala za-
raenu biljku, doleti na zdravu biljku. Virus ulazi samo u rostrum (usni ustroj) ui
i ona je infektivna kratno. To je razlog da se insekticidima ne moe sprijeiti pre-
noenje neperzistentnog virusa na tretiranu biljku, no moe se unititi u i time
prestaje irenje zaraze.
Od insekticida za folijarno tretiranje treba uzeti one koji djeluju to dulje. To
su primjerice insekticidi koji sadre tiometon (Ekatin) ili demeton metil (Metasy-
stox). Neto krae djelovanje, ali zato vrlo brzo, ime katkada spreavaju prijenos
Si. 91. uta posuda u krumpiritu
(snimila J. Igre Bari)
virusa, imaju piretroidi, od kojih se neki preporuuju i protiv krumpirove zlatice
pa se istovremeno moe suzbijati i taj tetnik. To su primjerice Decis 1,25, Decis
2,5 EC, Rotor 1,25 EC, Karate 2,5 EC, King, Karate max i dr. Ostala sredstva za
suzbijanje krumpirove zlatice imaju kratko djelovanje na lisne ui pa 7-10 dana
nakon njihove primjene treba ponoviti tretiranje sredstvom djelotvornim na lisne
ui. Na viim kategorijama sjemenskog kaimpira (npr. na supereliti) moe se sma-
njiti zaraza uima i Y virusom prskanjem uljanim sredstvima (Bijelo ulje). No tim
se sredstvima mora prskati svakih sedam dana uz veu koliinu vode, to zatitu
Si. 92. Prskanje sjemenskog krumpira u Lici (snimila J. Igre Bari)
znatno poskupljuje. Ne smije se zaboraviti da uljana sredstva ne sprjeavaju pre-
noenje perzistentnih virusa (uvijenost lista). Jo sigurniju zatitu od uiju, a time
i viroza, pruaju posebne mree kojima se pokrivaju usjevi najviih kategorija, a
jo je bolji uzgoj takva materijala u mreenicima.
Nekoliko novijih sisteminih insekticida - aficida uvelike pomae suzbijanju
lisnih ui te smanjenju prenoenja viroza krumpira. Na osnovi imidakloprida je
pripravak za folijarno tretiranje Confidor SL 200, na osnovi tiakloprida takav je
pripravak Calypso 480, a na osnovi acetamiprida pripravak Mospilan 20.
Bez obzira na nepotpunu uinkovitost insekticida u spreavanju zaraza viru-
sima, zaraze su to vee to vie ima uiju. Stoga se radikalnim snienjem brojnosti
ui postie i znatno snienje zaraenosti virusima. U nas se lisne ui javljaju esto
odmah pri nicanju krumpira pa se te najranije zaraze mogu sprijeiti (poglavito u
proizvodnji sjemenskog krumpira) tretiranjem gomolja prije sadnje sisteminim
insekticidom na osnovi imidakloprida. Takvi su pripravci Gaucho FS 350, koji se
primjenjuje 50-100 ml/100 kg krumpira, Gaucho FS 600 ROT - 200-400 ml/1000
kg krumpira ili Prestige FS - 290 1000 ml/1000 kg krumpira. Gomolje sjemenskog
krumpira treba jednolino navlaiti tim sredstvima, to se najbolje moe obaviti
sadnjom sadilicom na koju su privreni rasprskivai koji tijekom polaganja go-
molja u brazdu prskaju gomolje (si. 75). Manje koliine sjemenskoga krumpira
mogu se rasprostriti na foliju, oprskati lenom prskalicom, foliju protresti da se
gomolji obrnu te ih jo jednom oprskati. Pri tom se treba tono pridravati svih
uputa koje se dobiju uz sredstvo.
Usjev krumpira ponikao iz tako tretiranih gomolja spreava zarazu lisnim
uima 50 - 60 dana od sadnje, pa nema ranih, najtetnijih zaraza.
Slino djelovanje moe se postii i primjenom granuliranog insekticida kar-
bofuran (Geocid G-5 20-30 kg/ha) pri sadnji u redove uz posaene gomolje ili
prskanjem posaenih gomolja u otvorenoj brazdi pripravkom na osnovi imida-
kloprida (Confidor SL 200 1,5 l/ha).
Unato svim mjerama zatite, zaraza uima pojaa se polovicom ljeta, naj-
ee u srpnju, u viim podrujima u kolovozu. Tada ne preostaje drugo nego
unititi cimu (zelenu masu) krumpira da bi se sprijeilo da virus, koji su donijele
lisne ui, kolanjem sokova prijee iz lista u gomolje. Rok unitenja cime odreuje
se takoer na temelju praenja leta i pojave lisnih ui ve spomenutim metoda-
ma. Cima se unitava prskanjem desikantima od kojih u nas dozvolu imaju Re-
gion (5 litara ha) i Basta (2,5-3 l/ha). Cima se mora potpuno unititi pa na bujnim
usjevma treba provesti dva tretiranja, primjerice svaki put sa 3 litre Reglona/ha.
Vegetacija krumpira prekida se i zbog spreavanja porasta gomolja preko
graninih vrijednosti za sjemenski krumpir (50-55 mm). Taj rok moemo nazvati
ekonomskim rokom prekida vegetacije. Meutim, ako rok za prekid vegetacije
zbog spreavanja prijelaza virusa prethodi ekonomskom roku prekida vegetacije,
ipak se mora potpuno pridravati roka za spreavanje virusa, jer e svakim da-
nom prekoraenja toga roka zaraza gomolja virusima rasti, pa e njihova vrijed-
Si. 93- Dio kmmpirita nakon desikacije (snimio M. Maceljski)
nost padati iz vie kategorije u niu ili e ak prestati biti sjemenskim krumpirom.
Naime, vie od 10 % zaraenih gomolja virusima Ca to se utvruje preciznim la-
boratorijskim metodama na uzorku uzetom od aprobatora nakon prekida ve-
getacije) ne moe prema naim propisima imati sjemenski kmmpir niti najnie
kategorije.
Kr umpi r ova zlatica
(Leptinotarsa decemlineatd)
Vanost. Krumpirova zlatica najvaniji je tetnik krumpira. tete koje uzro-
kuje mogu potpuno unititi lisnu masu, tj. cimu krumpira, i zato se taj tetnik,
osim na okunicama, ne moe suzbijati bez upotrebe insekticida. Za njezino su-
zbijanje registriran je veliki broj pripravaka, pa se njihovom pravovremenom i
pravilnom primjenom tete mogu potpuno sprijeiti.
Krumpirova zlatica podrijetlom je iz Sjeverne Amerike, gdje je 1822. g. prvi
put otkrivena na obroncima Rocky Mountains u Koloradu. Na tlu Europe naena
je prvi put 1876. g. u okolici njemake luke Bremen, no nije se irila dalje. Godine
1914. naena je u okolici luke Bordeaux u Francuskoj i od tada poinje njezino
irenje Europom. Godine 1946. naena je u Sloveniji kraj Krkog, kamo su je
donijeli njemaki kolonisti 1944. godine. Ve 1947. naena je u Hrvatskoj u oko-
lici Zapreia. Proirena je po itavoj Hrvatskoj u svim podrujima gdje se uzgaja
krumpir.
Osim krumpirom, zlatica se hrani patlidanom, a neto manje i rajicom.
SI. 94. Krumpirova zlatica: odrasli oblik i
liinka
SI. 95. Jajno leglo krumpirove zlatice
Opis. Odrasli kukci dugi su 8-12
mm. enke su vee od mujaka. Tijelo
im je ovalnog oblika, utosmede boje, s
10 uzdunih pruga na pokrilju. Jaja su
utonaranaste boje, veliine oko 1,2
mm, iljata vrha. Odloena su u skupinama po 25 do 80, obino s donje strane
lista. Liinke su oligopodne, s 3 para prsnih nogu, naranaste boje i s po dva reda
crnih toaka sa svake strane. Glava je crna i hitinizirana. Liinke L i IL stadija
mogu narasti do 4 mm, a liinke IIL i IV. stadija do 15 mm. Kukuljica je pokrivena
tipa, pupa obtecta.
Biologija i ekol ogi j a. Zlatica ima u nas dva pokoljenja. U naelu je napad
prvog pokoljenja uvijek jai i vaniji. U odredenim uvjetima drugo pokoljenje
moe izostati. Prezimi odrasli kornja u tlu, najee na dubini 20-30 cm. Smrtno-
st odraslih oblika u tlu esto je visoka zbog hladnoe ili vlage na teim humusnim
tlima. Ugiba ako tijekom 2-3 dana temperatura tla padne na -8 i nie. Smrtnosti
moe pridonijeti i napad gljivice Beauveria bassiana, koja napada kornjae u tlu
pa tako i krumpirovu zlaticu.
Izlazak kornjaa iz tla poinje obino sredinom travnja, ovisno o temperatu-
ri. Ako temperature opet naglo padnu, izlazak e biti razvuen i spor. Masovna
pojava iz da poinje kada se tlo na 10 cm dubine zagrije na 14,5 C ili ako tempe-
ratura zraka prijee 14-15 C.
Odrasle zlatice lete na temperaturama viima od 20 ^C, iako nisu dobri letai.
Najjai je let pri 25 Insolacija pogoduje letu. Nakon izlaska iz tla zlatice mogu
ivjeti bez hrane desetak dana. Kopulacija poinje 6-12 dana nakon izlaska iz tla.
Za odlaganje jaja potrebna je ishrana s najmanje 20 cm2 lista. Visoke temperature
pogoduju ishrani zlatica, bre poinje odlaganje jaja, a enke su plodnije. Mini-
malna temperatura iznad termalnog praga razvoja od 11,5 potrebna za poe-
tak ovipozicije iznosi 30 enke odlau jaja 30-ak i vie dana, najee na
nalije lista tijekom svibnja i djelomino u lipnju. Jaja su odloena u skupinama
po 25 do 80. Jedna enka dnevno odloi 5-70 jaja ili ukupno tijekom ivota 300-
1100 jaja. to su temperature vie i broj odloenih jaja vei je.
Razvoj jaja traje 5-16 dana, ovisno o temperaturi.
Pri temperaturi ispod 12 C (termalni prag razvoja za jaja) razvoj jaja prestaje.
Na 19 C razvoj traje 11 dana, a na 24 C (optimum) traje 6 dana. Boljem razvoju
jaja pogoduje nia relativna vlaga zraka.
Minimalna suma temperatura potrebna za izlazak liinki iz jaja iznad 11,5
je 80 C, a za zavretak razvoja potrebno je 180 Liinka ima 4 stadija i presvlai
se 3 puta. Razvoj liinki u proljee (prvo pokoljenje) traje 14-22 dana, a ljeti (drugo
pokoljenje) 12-18 dana.
I. stadij liinke razvija se 3-4 dana, IL stadij 3-7 dana, IIL stadij 4-8 dana i IV.
stadij 5-11 dana. Liinke se mogu razvijati ve iznad 12 ""C, a slabo se razvijaju
ispod 16 Optimalna temperatura za razvoj liinki je 25
to je liinka starijeg razvojnog stadija (vea), tete su vee. Liinka 1. stadija
pojede 20 mm^ lisne mase, liinka IL stadija 150 mm^ liinka liinka IIL stadija
520 mm^ a liinka IV. stadija 2300 mm^ ili ukupno 2800-3000 mml
Napad prije cvatnje znatno je tetniji od napada poslije cvatnje i smanjuje
prinos za 30-50 %. Istraivanja u nas i drugdje pokazala su da za ranog napada 10-
12 liinki po busu snizuju prirod za 5-10 %, a za kasnog napada toliko snienje
priroda prouzroi tek tridesetak liinki po busu. Procjenjuje se, takoer, da unite-
SI. 96. Zatiena i nezatiena pokusna parcela
(snimio D. Berti)
nje cime do 20 % ne utjee
na snienje priroda gomo-
Ija. tete na ranijim sortama
vee su nego na kasnim
sortama, uz jednaki broj li-
inki. Liinke drugog poko-
ljenja nanose manje tete jer
je lisna masa krumpira znat-
no vea. Kornjai prvog
pokoljenja javljaju se u sr-
pnju i za njihovu pojavu po-
trebna je minimalna suma
temperatura od 360
Jedna odrasla zlatica
podere na dan na I6
259 mm^ na 21 C 422 mm^, a na 25 C 800 mm^ lisne povrine. Za ivota ukupno
podere oko 120 cm^.
Mogunosti biolokog suzbijanja krumpirove zlatice stalni su izazov brojnim
istraivaima diljem svijeta. Od autohtonih prirodnih neprijatelja zlaticom se hra-
ne trci (Lebia grandis), grabeljive stjenice, boje ovice i muhe gusjeniarke.
Jaja mogu parazitirati ose najeznice.
Brojna istraivanja, poglavito u Italiji, provode se i uporabom nematode Ste-
inernema feltiae.
Tijekom prezimljenja u tlu odrasle zlatice napada gljivica Beauveria basia-
na, koja za jaka napada moe znatno reducirati populaciju prezimljujuih oblika.
Najveu perspektivu u biolokom suzbijanju krumpirove zlatice imaju gra-
beljiva stjenica Perilus bioculatus i prarazitska osica Edovum Puttleri Oba ova
kukca amerikog su podrijetla. Prvi pokuaj unoenja P. bioculatus u Europu pro-
veo je prof. dr. eljko Kovaevi, no uspjeh nije postignut. Potom su i drugi is-
traivai ponavljali unos u Europu. Iako su rezultati smanjenja populacije katkad
bili zadovoljavajui, ta se stjenica nije uspjela aklimatizirati niti uspjeno prezimiti
u Europi. Najnovija istraivanja iz Italije i Francuske potvruju uspjenu aklimati-
zaciju tijekom zime pa daljnja uporaba ovog neprijatelja postaje sve interesantnija.
E. Puttleri parazitira jaja krumpirove zlatice sa znatnim uspjehom u SAD, no
kako se mora uzgajati na umjetnoj hrani, to uporabu ovog neprijatelja znatno
poskupljuje.
Zatita. Osim kemijskim sredstvima (o emu e se opirno pisati u daljnjem
tekstu), zlatica se moe suzbijati i nekemijskim mjerama, poglavito na manjim
parcelama. Jedan od najeih postupaka je runo skupljanje i potom unitavanje
odraslih zlatica i liski s odloenim jajima. Za jednu minutu moe se pokupiti e-
trdesetak odraslih zlatica. Ako su polovica enke, a sabiranje se obavlja prije odla-
ganja jaja, napad se smanjuje za vie tisua liinki. S krumpirita velikog 500 e-
tvornih metara za osrednjeg napada sve odrasle zlatice i jajna legla mogu se
pokupiti za 1 sat.
u svijetu se odrasle
zlatice skupljaju i manjim ili
veim aspiratorima. Leni
aspirator DeVac jednosta-
van je i moe dobro skupi-
ti zlatice pri manjem do
srednjem intenzitetu napa-
da. Veliki, voeni aspirator
skup je stroj, gazi usjev, tre-
ba jaki motor i usisava dru-
gu, korisnu faunu prisutnu
u krumpiru.
U svijetu i u nas is-
trauju se i neke druge mo-
gunosti zatite krumpira
od zlatice, primjerice pri-
Sl. 97. Dio krumpirita okruen folijom u jarku koja
oteava pristup krumpirovim zlaticama
mjena slame, lovnog kanala s folijom itd., no za sada bez konanih rezultata.
Desetljeima se klasinom selekcijom pokuavaju uzgojiti kultivari krumpira
otporni na krumpirovu zlaticu, no bez uspjeha. Sada je to uspjelo genetikim
preinaavanjem, no zbog brojnih nepoznanica B. t. krumpir jo nije u iroj pri-
mjeni.
Tamo gdje je to provedivo, moe se zaraza zlaticom smanjiti duljom stankom
izmeu uzgoja krumpira na istoj parceli i sadnjom na povrine znatno udaljene
od prologodinjih krumpirita.
Strategija zatite. Krumpirova zlatica tetnik je koji vrlo brzo razvija otpor-
nost na primijenjene insekticide. Stoga osnova strategije suzbijanja mora biti stal-
na izmjena grupa insekticida za suzbi-
janje. U nas se prvi put rezistentnost po-
javila 1965. g. na tada primjenjivane klo-
rirane ugljikovodike, potom na insekti-
cide iz grupe karbamata, organofosfor-
ne insekticide, piretroide itd. Rezistent-
nost je tzv. "spot rezistentnost", tj. geo-
grafska rezistentnost. Uzrokovana je
stalnom uporabom jednog pripravka
odredene gaipe u odredenom podru-
ju Hrvatske. Taj isti pripravak u drugom
dijelu Hrvatske moe djelovati sa 100-
postotnom uinkovitou.
Iako se danas za suzbijanje zlatice
troi najvie kemijskih i financijskih sredstava, pravilnim rokom primjene insekti-
cida i izborom odgovarajueg pripravaka, taj se tetnik sigurno moe suzbiti sa-
mo jednim tretiranjem, a iznimno za jaka napada drugog pokoljenja potrebna su
dva tretiranja. Insekticide najee ne treba primjenjivati protiv prezimljelih kor-
Sl. 98. Zive liinke rezistentnog soja na
tretiranom listu (snimio M. Maceljski)
njaa jer oni obino ne mogu nanijeti vee tete. Opravdano ih je suzbijati samo
ako je krumpir slab, ako na svakom busu ima vie od dvije zlatice, a temperatura
prelazi 20
Klasine insekticide (organofosforne, karbamate i piretroide), tamo gdje se
nije razvila rezistentnost, treba primijeniti kada barem 30-50 % liinki izie iz jaja,
ili kada se na svakom busu nade vie od 10 liinki. Liinke koje su prije izile nisu
jo mogle napraviti vee tete, a insekticid e djelovati i onda kad preostale liin-
ke iziu iz jaja (liinke prvog stadija vrlo su osjetljive). Tako tretirani usjev ugroava-
Sl. 99. Opasan i neuinkovit nain suzbijanja zlatice (snimio M. Maceljski)
ju jo samo zlatice koje dolete sa strane, ako u blizini ima krumpirita na kojima
se zlatica ne suzbija uspjeno. Samo u odredenim godinama, kad je odlaganje jaja
jako razvueno, moe biti potrebno jo jedno tretiranje.
Rezistentnost krumpirove zlatice na klasine insekticide utvrena je na po-
druju Slavonije, Baranje, Posavine, Meimurja i Zagorja. Oni se mogu
upotrebljavati u podrujima juno od Kupe, u Dalmaciji i Istri, gdje rezistentnost
jo nije utvrena.
Rezistentnost jo nije razvijena ili je u samom poetku kod neonikotinoida -
kojima se mogu tretirati gomolji ili folijarno suzbijati zlatice. Njihova primjena za
suzbijanje gomolja opisana je kod lisnih ui.
Rezistentnosti nema niti na derivate nereis toksina, regulatore razvoja i bio-
insekticide. Nova strategija primjene tih insekticida proizlazi iz njihova svojstva
da su uinkoviti samo na liinke, a ne na odrasle zlatice. Ti se insekticidi, pogla-
vito regulatori razvoja i mikrobioloki insekticidi na osnovi Bacillus thuringien-
5/5(bioinsekticidi), moraju upotrijebiti znatno ranije, kada se pojave prve liinke
iz jaja. Tretirati se moe dok prve liinke narastu do 4 mm nakon toga prekasno je
za tetiranje. Regulatori razvoja imaju dulju uinkovitost, a bioinsekticidi krau
uinkovitost od klasinih insekticida. Ako se zakasni s tretiranjem, te liinke pre-
rastu, regulatori razvoja i bioinsekticidi vie ne zadovoljavaju. Pri optimalnom
roku primjene moe u godinama zgusnutog izlaska prezimjelih zlatica iz tla za-
dovoljiti jedna jedina primjena regulatora razvoja.
Najnovija, ekoloki povoljna, vrlo uinkovita skupina jesu naturaliti, tj. deri-
vati mikroorganizma Saccharopoly spora spinosa - spinosad.
Svi insekticidi koji u Hrvatskoj imaju dozvolu za primjenu protiv krumpirove
zlatice (stanje 2003.) navedeni su u tablici 10. na kraju ovog poglavlja uz napomenu
da mnogi od njih ne djeluju na rezistentne populacije.
Od insekticida za folijarno suzbijanje preporuaju se insekticidi namjenjeni
za prskanje, a ne insekticidi za zapraivanje. Jedno prskanje vrijedi kao dva za-
praivanja, jer se velika koliina praiva gubi tijekom i poslije primjene. Sredstva
Tablica 10. Sredstva za zatitu bi l j a koj a i maj u dozvol u za fol i j arno suzbija-
nj e krumpi rove zlatice
Pripravak
DozaiU
koncentracija
Karenca Djelatna tvar
ORGANO-FOSFORNI SPOJEVI
Dursban E-48 21/ha 28 dana klorpirifos-etil 48 %
Pirifos EC 21/ha 28 dana klorpirifos-etil 50 %
Finish E-48 21/ha 28 dana klorpirifos-etil 48 %
Pyrinex 48 EC 21/ha 28 dana klorpirifos-etil 48 %
Zlatica pirifos 25 kg/ha 28 dana klorpirifos-etil 4 %
Chromorel D
Herborel-D
Nurelle-D
0,6-0,91/ha 28 dana klorpirifos-etil 50 % +
cipermetrin 5 %
Chromorel Z 0,5-11/ha 28 dana klorpirifos-etil 45 % +
30 g/l betacipermerina
Chromorel ZP 15-20 kg/ha 28 dana klorpirifos-etil 1,8 % +
zetacipermetrina 0,14 %
Chromorel P-2 15-20 kg/ha 28 dana klorpirifos-etil 1,8 % +
cipermetrin 0,2 %
Volaton EC 500 21/ha 35 dana foksim 50 %
Ekalux 25 0,8-1,5 1/ha 14 dana kvinalfos 25 %
Chromofos 25 0,8-1,5 1/ha 14 dana kvinalfos 25 %
Ekalux P 15-20 kg/ha 14 dana kvinalfos 1,5 %
Zlatica ofunak-P 20-30 kg/ha 28 dana piridafention 3 %
Zolone liquide 2-2,5 1/ha 14 dana fosalon 35 %
Atac EC 2-2,5 1/ha 14 dana fosalon 35 %
Zolone PM 2-2,5 1/ha 14 dana fosalon 30 %
Atac WP 2-2,5 1/ha 14 dana fosalon 30 %
Pripravak
DozaiH
koncentracija
Karenca Djelatna tvar
KARBAMATI
Marshal 25 EC 1,5-2 1/ha 28 dana karbosulfan 25 %
Marshal zlatica 1,5 P 20-30 kg/ha 28 dana karbosulfan 1,5 %
PIRETROIDI
Fastac 10 SC 0,1-0,12 1/ha 7 dana alfacipermetrin 10 %
Direkt 10 SC 0,1-0,12 1/ha 7 dana alfacipermetrin 10 %
Decis 1,25 0,4-0,6 1/ha 7 dana deltametrin 1,25 %
Rotor 1,25 0,4-0,6 1/ha 7 dana deltametrin 1,25 %
Decis 2,5 EC
0,3 1/ha 7 dana deltametrin 2,5 %
Skud
0,3 1/ha 7 dana deltametrin 2,5 %
Roetem 0,4-0,61/ha 7 dana deltametrin 1,5 %
Decis 6,25 WG 0,12 kg/ha 7 dana deltametrin 6,25 %
Talstar 10 EC
0,15-0,3 1/ha 7 dana bifentrin 10 %
Karate 2,5 EC 0,2 - 0,41/ha 7 dana lambda cihalotrin 2,5 %
King 0,2-0,4 1/ha 7 dana lambda cihalotrin 2,5 %
Karate max
0,25-0,31/ha 7 dana lambda cihalotrin 3,75 %
Beta-Baythroid EC 025 0,3-0,5 1/ha 7 dana beta-ciflutrin 2,5 %
Fury 10 EC 0,1-0,15 1/ha 7 dana zetacipermetrin 10 %
NEONIKOTINOIDI
Confidor SL 200 0,25-0,5 1/ha 42 dana imidakloprid 20 %
Boxer 200 SL 0,25-0,5 1/ha 14 dana imidakloprid 20 %
Actara 25 WG 60 g/ha 14 dana tiametoksam 20 %
Calypso SC 480 0,11/ha 14 dana tiakloprid 480 g/l
Mospilan 20 80-120 g/ha 7 dana acetamiprid 20 %
DERIVATI NEREISTOKSINA
Bancol 50 WP
0,5 kg/ha 14 dana bensultap 50 %
Evisekt S 0,3-0,5 kg/ha 21 dan tiociklam 50 %
INHIBITORI GABA
RECEPTORA SINAPSA
Regent 20-25 g/ha 14 dana fipronil 80 %
REGULATORI RAZVOJA
Nomolt 0,075-0,15 1/ha 14 dana
teflubezuron 15 %
Bonus 0,2-0,25 1/ha 14 dana
teflubezuron 12 % +
alfacipermetrin 4 %
Sonet 100 EC 0,2-0,25 1/ha 14 dana
heksaflumuron 10 %
Match 050 EC 0,3 1/ha 7 dana lufenuron 5 %
MIKROBIOLOKI INSEKTICIDI
Novodor 3 % (100001.U./mg) 3-5 1/ha 7 dana Bacillus thuringiesis
NATURALITI
Laser 100-150 g/ha 7 dana spinosad 24 %
za prskanje takoer su do dva puta jeftinija od praiva za zaprivanje, raunajui
cijenu utroka po jedinici povrine (na ar ili hektar). Ako se ipak zaprauje, ne
smije se nikada zapraivati golom rukom, gazom ili arapom, to je i opasno, i ne
osigurava ravnomjernu raspodjelu sredstva.
Krumpi rov mol j ac
{Phthorimaea operculelld)
Opis. Leptiri je smedoute boje, s dugim resama na stranjim krilima. Ra-
spon je krilae 10-14 mm. Gusjenica je bjelkasta, sa svijetloruiastim hrptom i
tamnom glavom. Naraste do 12 mm. Gomolji su krumpira izbueni, gusjenica je u
njima.
Vanost. tetnik je proiren samo na naem obalnom podruju. Osim gomo-
Ija krumpira, kojem pravi izrazito najvee tete, napada i biljke krumpira, duha-
na, rajice i patlidana na polju. Napadnuti gomolji krumpir neuporabivi su. tet-
nost je poveana jer se ne moe uinkovito suzbijati.
Biologija i ekologija.
enke leptiria odlau jaja
u prirodi na biljke. Gusje-
nice bue (miniraju) lie ili
se ubuuju u stabljiku. Iz
stabljike dolaze do gomo-
Ija. Rjee bue plodove raj-
ice i patlidana. Kada se
gomolji spremaju, dolaze u
skladite, gdje se itavu go-
dinu nastavljaju razmnaati
u toploj klimi. Tijekom go-
dine mogu imati do 6 ge-
neracija. Najvee su tete
upravo na uskladitenim
gomoljima krumpira.
Zatita. U slobodnoj prirodi suzbijanje je mogue prskanjem insekticidima
kad se pojave prve gusjenice svake generacije. No zbog malih teta u prirodi ta se
mjera u nas ne provodi.
U skladitima kaimpira suzbijanje moljca teko je provedivo. Naime, ni ti
j edni m i nsekti ci dom ni j e dozvol j eno, dapae, kanj i vo j e tretirati gomo-
Ije krumpi ra nami j enj ene za i shranu. Zarazu se moe smanjiti povremenim
tretiranjem zidova i prostora skladita insekticidima na osnovi klorpirifos metila
(Reldan super, Reldan 40EC), malationa (Radotion E-50) ili pirimifos metila (Ac-
tellic 50). Kad leptirii izlete iz gomolja, sjedat e na tretirane povrine i ugibati.
Na prozore skladita treba staviti mree da bi se sprijeilo ulijetanje leptiria. Ma-
nje koliine gomolja mogu se pokriti pijeskom, to e oteati odlaganje jaja na
gomolje.
Si. 100. tete od krumpirovog moljca (snimio M. Maceljski)
Kr umpi r ove ci stol i ke nemat ode
(Globodera rostochiensis \ Globodera pallida)
Zlatnouta krumpirova cistolika nematoda {Globodera rostochiensis) i blije-
douta krumpirova cistolika nematoda {G. pallida) vrlo su opasni tetnici krum-
pira.
Potjeu iz Anda u Junoj Americi, odakle su se transportom krumpira proiri-
le po cijelom svijetu i do danas su utvrene u oko 58 zemalja. Godine 2001. vrsta
G. rostochiensis prvi je put otkrivena u Hrvatskoj na podruju Meimurja (Belica)
i od tada se nalazi na listi A2 karantenskih tetoinja bilja u Republici Hrvatskoj.
Opis. G. rostochiensis i G. pallida morfoloki su sline, postoje tek male
razlike u veliini liinki i boji enki. Odrasle spolno zrele enke bijele su i kugla-
stog oblika, duge od 0,55 mm do 0,80 mm, a iroke od 0,40 do 0,53 mm. Kasnije
enke G. rostochiensis poprime zlatnoutu ili naranastu boju, a enke vrste G.
Si. 101. enke i ciste vrste Globodera
rostochiensis na korijenu krumpira
SI. 102. G. rostochiensis na gomolju
krumpira (prema Sasser)
pallida blijedoute su ili limunastoute. Nakon uginua enke jedne i druge vrste
pretvore se u cistu smee boje koja oblikom i veliinom odgovara odrasloj spol-
no zreloj enki. Odrasli mujaci crvoliki su, dugi oko 1,2 mm, s usnom bodljom
dugom oko 0,028 mm. Liinke drugog razvojnog stadija crvolike su i infektivne,
duge od 0,43 mm do 0,51 mm, sa stiletom dugim oko 0,021 mm.
Vanost. Krumpirove cistolike nematode limitirajui su imbenik proizvod-
nje krumpira irom svijeta, osobito u hladnijim klimatskim podrujima. Zbog za-
raze tim nematodama tijekom nekoliko godina (posebice u monokulturi ili u
uskom plodoredu) moe se prinos smanjiti za 80-90 %, a u ukupnoj europskoj
proizvodnji krumpira procijenjen je prosjeni godinji gubitak prinosa od 10 %,
to iznosi oko 300 milijuna funti godinje.
Osim krumpira (Solanum tuberosum^.) dobri domaini G. rostochiensis]^su
patlidan melongena L.) i rajica {S. licopersicon esculentuni) te jo oko 90
vrsta biljaka iz porodice Solanaceae.
Krumpirove cistolike nematode napadaju korijen pa se korijen reducira, a
biljke zaostaju u rastu i razvoju, lie ostaje sitno, uti, uvija se i vene. Pri jaem
intenzitetu zaraze biljke se ranije sue pa na polju nastaju pljeine. Kao posljedica
oteenja korijena i slabijeg razvoja nadzemne mase, biljke daju manji broj sitnih
gomolja (20-100 g gomolj), to ima za posljedicu smanjenje prinosa. Na gomolji-
ma krumpira mogu se takoer razviti ciste tih nematoda.
Od poetka zaraze do pojave teta na biljkama obino proe vie godina jer
brzina razvoja populacije, a s tim u svezi i vidljivost oteenja, ovisi o imbenici-
ma kao to su vitalnost ci-
sta, sorte krumpira, klimat-
ski uvjeti, tip tla itd.
Bi ol ogi j a i ekol ogi j a.
Infektivne liinke krumpi-
rovih cistolikih nematoda,
pod utjecajem izluevina
korijena biljke domaina i
pri temperaturi vioj od 10
(optimalna 15-20 C),
izlaze iz jaja, prelaze u tlo i
prodiru u korijen biljaka
domaina, u kojemu se
hrane i dalj e razvij aj u,
unitavajui stanije.
Nakon drugog pre-
svlaenja odvaja se razvoj
enki od razvoja mujaka.
enke odebljaju i poprima-
ju kuglasti oblik te probijaju stanice epiderme korijena, ostavi pri tome stiletom
privrene za domaina. Od ulaska liinki u korijen do izbacivanja stranjeg
dijela tijela izvan korijena u optimalnim uvjetima proe oko 50 dana. U poetku
mlade su enke bijele boje, a potom postaju naranaste (G. rostochiensis) ili blije-
doute {G. pallida). Nakon oplodnje jedna enka moe proizvesti oko 500 jaja,
koja ulae unutar svog tijela. Cetri do est tjedana nakon uginua prelazi u stadij
ciste, koja moe biti od svijetlosmede do tamnosmede boje. Ciste otpadaju s ko-
rijena u tlo, gdje mogu ostati vitalne i do 20 godina. Mujaci ostaju crvoliki, a
nakon zavretka razvoja prelaze iz korijena u tlo, gdje ostaju oko 10 dana i za to
vrijeme oplode enke.
U kontinentalnim klimatskim podrujima, pri odgovarajuim ekolokim uv-
jetima (temperatura ispod 40 vea vlanost tla i dr.) zlatna krumpirova cistoli-
ka nematoda moe razviti dvije generacije godinje (travanj-srpanj, kolovoz-ru-
jan). Poznato je da Globodera vrste imaju vie patotipova. G. rostochiensis ima
pet patotipova (Ro 1, Ro2, Ro3, Ro4, Ro5X U Europi je do danas utvreno svih pet
patotipova, pojavljuju se pojedinano ili u mjeovitim populacijama, a i u kombi-
naciji s patotipovima vrste G. pallida ( Pal, Pa2, Pa3).
Zatita. Svakako treba istaknuti vanost preventivnih mjera jer se njima moe
sprijeiti irenje zaraze na nove parcele i nova podruja, odnosno kumulacija
SI. 103. "Pljeine" u krumpiritu izazvane napadom
krumpirove nematode
parazita na zaraenoj povrini. Najvanija preventivna mjera pravovremeno
je otkrivanje zaraze, to je vizualnim pregledom usjeva u poetku zaraze gotovo
nemogue postii. Stoga je najhitnije provoditi monitoring tijekom kojega treba
pregledati velik broj uzoraka tla, prikupljenih prema metodici propisanoj od
EPPO.
Kada se utvrdi zaraza krumpirovom cistolikom nematodom, pristupa se mje-
rama kojima se spreava njezino irenje i porast populacije na zaraenim povrina-
ma. Vano je zabraniti iznoenje krumpira, lukovica, prijesadnica, tla i gnoja iz
domainstava u kojima je utvrena zaraza u druga domainstva u ugroenom
(karantenskom) podruju i izvan njega. Od velike je vanosti provoditi ienje
strojeva i alata ili dezinfekciju (vruom parom ili formalinom) prije odlaska sa
zaraenih povrina. Gomolje sa zaraenih povrina zabranjeno je saditi, a prije
uporabe za ishranu potrebno ga je temeljito prati, istiti (ureajima za ienje
gomolja) ili uroniti 5 min u vruu vodu na 50 U nekim zemljama provodi se i
moenje gomolja u razrijeenoj otopini natrijeva hipoklorida.
Radi spreavanja irenja zaraze potrebno je izbjegavati daljnju obradu za-
raenih parcela jer se zaraza iri pasivno mehanizacijom pa je stoga preporuljivo
uvoenje viegodinjih usjeva ili zatravnjivanje povrina. U preventivne mjere
mogli bismo uvrstiti i zabranu sjetve drugih biljaka iz porodica Solanaceae na
zaraenim povrinama. Kontrola uzoraka tla uzetih s povrina na kojima se uzga-
ja sjemenski krumpir od osobite je vanosti jer se zaraenim sjemenskim materi-
jalom zaraza moe iriti na nova i udaljena podruja.
U suzbijanju krumpirovih cistolikih nematoda opravdan je sustav integrirane
zatite koja ukljuuje: plodored (najmanje trogodinji), sjetvu otpornih sorata krum-
pira, prilagoavanje rokova sadnje i vaenje krumpira te kemijsko suzbijanje fu-
migacijom ili granuliranim nematocidima. Plodoredom se populacija ove nema-
tode godinje moe reducirati za 57 % tijekom prve godine te za oko 40 % tijekom
druge godine. Na smanjenje zaraze u tlu povoljno utjee sjetva eerne i stone
repe, crvene djeteline, zobi i rai, lana i nekih trava te ih se preporuuje uvrstiti u
plodored. U svakom sluaju iz plodoreda treba iskljuiti bilo koju kulturu iz po-
rodice Solanaceae, a osobitu pozornost treba obratiti na unitavanje samoniklog
krumpira te korova iz te porodice.
Uloga sadnje otpornih sorata od velike je vanosti pri smanjenju populacije
vrste Glohodera rostochiensis. Naime, uzgojem otpornih sorata populacija te vrste
u tlu se smanjuje za 40-98 %. Slino je pokazalo i istraivanje u kojemu je u prolje-
e u tlu utvreno 4321 liinka/100 cm^ a u jesen je nakon uzgoja otpornih sorata
populacija sniena na 649 odnosno 836 liinki/100 m^ tla, tj. sniena je za 81-85
%. U istom pokusu utvreno je da je uzgojem osjetljivih sorata populacija porasla
za 92 % (8291 liinka/100 cm^ tla). Istraivanjima je utvreno i da ciste koje su se
razvile na otpornoj sorti sadre manji broj jaja (40), a ciste nastale na osjetljivoj
sorti sadre 200-500 jaja; liinke iz jaja formiranih na rezistentnoj sorti takoer su
slabije infektivne. Prije odabira otpornih sorata potrebno je utvrditi toan patotip
ili kombinaciju patotipova te vrste koji se javljaju na odreenim podrujima jer
pojedine tolerantne sorte mogu biti otporne na pojedine patotipove ili na kombi-
naciju vie patotipova. U Hrvatskoj se na "Sortnoj listi" nalazi i dvadesetak sorata
krumpira otpornih na patotip Rol te vrste (Adora, Agata, Agria, Arinda, Asterix;
Berber, Dali, Ditta, Felsina, Fresco, Sante, Viktorija i dr.) pa se one za sada prepo-
ruaju za sjetvu na povrinama koje se nalaze u blizini zaraenog podruja.
Preporuuju se i rane sorte krumpira ili "mladi krumpir", koji e se vaditi
prije nego ta nematoda zavri svoj ivotni ciklus i postane sposobna za zaraavanje.
Primjena nematocida u svijetu vezana je uz velike financijske izdatke, a re-
zultira nedovoljno uinkovitim snienjem populacije te nematode.Uz primjenu
nematocida vezan je i niz ekotoksikolokih problema pa mnoge zemlje izbjega-
vaju njihovu uporabu. U Hrvatskoj za sada nema ispitanog nematocida koji bi se
mogao primijeniti protiv krumpirovih cistolikih nematoda pa se ne preporuuje
njihova primjena.
Bolesti
Kr umpi r ova pl i j esan
iPhytophthora infestan)
To je najtetnija bolest krumpira u mnogim zemljama pa i u nas. Nakon poja-
ve te bolesti 1845.-1848. u Irskoj je zbog nedostatka krumpira kojim se preteno
hranilo stanovnitvo pomrlo od gladi oko milijun ljudi, a iselilo se u Ameriku oko
milijun i pol stanovnika iz te zemlje. Zbog toga je ta bolest upisana crnim slovima
u povijest ljudskog roda. Prosjeno su tete u nas 10-20 %. Ima primjera kada su
urodi umanjeni i za 50 % od oekivanog prinosa (Buturac & Bolf 2000). Prema
novim sistematikama parazit je svrstan u pseudogljive.
Si mptomi . Prvi znaci bolesti jave se obino u cvatnji ili neposredno nakon
cvatnje. Simptomi su najuoljiviji na listu, premda mogu biti napadnute peteljke
lista, stabljika i gomolji. Zaraza se najee javlja na liu koje je najblie tlu. Na
liu se pojavljuju pjege ukaste boje bez jasnih kontura, koje postupno postaju
crvenkasto smee. Na naliju lista uz ru-
bove pjega nastaju sporonosni organi u
obliku bjelkastog micelija. Lisno se tki-
vo unutar pjega vrlo brzo razmeka, po-
staje crno, vodenasto, a zaraeno lie
ostaje visjeti na cimi. Konano bolest za-
hvati i izboje. U posljednjoj fazi jakog
napada ostaju gole stabljike pa krumpi-
rite izgleda kao ofureno.
Ako je vrijeme toplo i vlano, za-
raeni biljni dijelovi trunu pa se nadale-
ko osjea smrad na trule. Na zaraenim
Si. 104. Krumpirova plijesan na listu
(prema "CIBA")
gomoljima povrina je mjestimino malo udubljena, plavo smee boje. To se moe
primijetiti odmah nakon vaenja, ali najee 2-3 tjedna nakon vaenja gomolja.
Na presjeku gomolja ispod pjega, 5-15 mm duboko, tkivo gomolja ima smee-
hrastu boju, koja postupno prelazi u ukasto bijeli zdravi dio gomolja. Pjege i
dalje ostaju ali tee se uoavaju nakon to koica na gomoljima dozori i poprimi
smeu boju. Najee su napadnuti gomolji koji su blizu povrine tla, zatim ne-
zreli gomolji s tankom pokoicom. Ako je tlo vlano, gomolji obino protrunu,
jer ih nasele mikroorganizmi truljenja. Zaraeni gomolji slabo se uvaju i u skladitu.
Bi ol ogi j a. Sve do nedavno oospore nisu bile naene u Europi. Posljednjih godina
otkrivene su u nekim zemljama Europe pa pretpostavljamo da bi ih moglo biti i u nas s
obzirom na veliki uvoz sjemenskog krumpira. U tom sluaju i oospore iz zaraenih biljnih
ostataka mogu biti izvor primarnih infekcija. Ipak, mislimo da su zaraeni gomolji glavni
izvor infekcije jer je poznato da je dovoljna jedna zaraena biljka da u ravniarskim kraje-
vima i povoljnim prilikama izazove infekciju na polju veliine i do 80 ha. Gomolje inficiraju
sporangiji ili zoospore koje sa zaraenih nadzemnih dijelova dospiju u tlo. Zoospore u
vodi, s pomou bieva putuju do gomolja te ulaze kroz lenticele, kroz pokoicu uz okca
ili kroz ozljede. U medustaninim prostorima razvije se micelij, koji preivljava tempera-
ture do 0 Posade li se zaraeni gomolji, prenijet e se zaraza. Na gomolju, koji nije
proklijao, gljiva moe fruktificirati i zaraziti biljke u usjevii. Ako se iz zaraenoga gomolja
ipak razvije biljka, na njoj se pojavljuju sporonosni organi, koji ire zarazu na okolne
biljke. U zaraenim listovima i stabljici te u gomoljima micelij se iri medustaninim pro-
storima, a s pomou hausto-
rija (sisaljki) crpi hranu iz su-
sjednih stanica. Micelij u listo-
vima i stabljici nakon kraeg
ili duljeg vremena kroz pui
izbija na povrinu, tvorei
sporangiofore. Sporangiofori
se granaju, nosei na sebi
brojne sporangije. Unutar jed-
ne prosjene pjege moe na-
stati 100.000 sporangija. Spo-
rangiofori sa sporangijima i-
ne prljavo bijele nakupine,
koje nastaju na naliju za-
raenog lista. Stvaranje spo-
rangija odreeno je vlanou
i temperaturom. Sporangiji se
stvaraju ako se temperature kreu izmeu 3 i 26 C (optimum 18-22 C). Pri tome relativ-
na vlaga zraka mora biti iznad 90 %. Nastali zoosporangiji omoguuju irenje zaraze.
Sporangiji klijaju u kapljici voe dajui najee 3-8 zoospora. Zoospore se kreu s pomou
bieva te dospijevaju u blizinu pui na listovima ili stabljici, odbace bieve, zaodjenu se
membranom i proklijaju, a klina cijev probija kutikulu ili uzlazi kroz pui u meustani-
ne prostore mezofila. Time je ostvarena infekcija. Pri viim temperaturama (24-25 C) ne
SI. 105. Krumpirovaplijesan - zaraena cijela biljka
(snimio B. Cvjetkovi)
nastaju zoospore, nego sporangij izravno klija u kiinu cijev, koja na isti nain ulazi u list.
Iako je parazit prisutan u mezofilu lista, simptomi se ne manifestiraju odmah. Inkubacija
moe trajati dulje ili krae, sto ovisi o temperaturi okolia. Kad relativna vlaga padne
ispod 50-60 %, klijanje sporangija potpuno je onemogueno. Nakon isteka inkubacije,
ako je list vlaan ili ako je relativna vlaga zraka iznad 90 %, formirat e se zoosporangiji.
Sporangiofori i sporangiji nastaju samo u svitanje i jo nekoliko sati nakon svitanja. Tije-
kom dana ne stvaraju se sporonosni organi. Sekundarne infekcije ponavljaju se nekoliko
puta tijekom vegetacije. Koliko e se puta obnoviti ivotni ciklus ovisi o temperaturi,
prisutnosti vode, osjetljivosti sorte.
Prognoza. Poznato je da se krumpirova plijesan ne javlja svake godine u
isto vrijeme, ali zna se da se zatita mora obaviti pravovremeno, tj. ni prerano niti
prekasno. Prema tome prskanje krumpira ne moe se provesti u isto vrijeme sva-
ke godine, nego se rok za prskanja treba odrediti prema stvarnoj potrebi. Pre-
dloene su razliite metode s pomou kojih se mogu odrediti stvarni rokovi treti-
ranja i time smanjiti broj intervencija. Sve se metode baziraju na praenju tempe-
rature, relativne vlanosti zraka, oborina i interakciji spomenutih imbenika, uz
pretpostavku da postoji izvor zaraze. Navedene podatke prikupljaju mjerni ins-
trumenti koji trebaju biti postavljani u krumpiritu (Adcon Telemetry, Hardi Me-
81. 106. Krumpirova plijesan - zaraena
stabljika sa listovima (snimio B. Cvjetkovi)
Si. 107. Krumpirova plijesan na gomolju
(prema "CIBA")
tropole, Agrometeo, Pessl instruments, Luft i kiomjer, i dr.) U nas se najee
koristi ureaj CDA- Agra, akovec. Prisutnost spora u zraku moe se pratiti hva-
taima spora i na taj nain pognozu napraviti kompletnijom.
Winstelova (1992) metoda bazira se na sljedeim parametrima:
1. U obzir se uzimaju minimalne i maksimalne temperature mjerene u mete-
orolokoj kuici na 2 metra visine.
2. Infekcije se realiziraju ako barem 10 sati vladaju temperature od 10 ili >
10 C, uz relativnu vlagu zraka iznad 90 %
3. Idua dva dana temperature trebaju biti iznad 23 ali svakako nie od
Inkubaci j a u dani ma i zrauna se pomo-
u tabUce (Ul l ri ch 1957)
Inkubacija
po
danima
Srednja
tempe-
ratura, C
Temperatura zraka za
vrijeme inkubacije C
Inkubacija
po
danima
Srednja
tempe-
ratura, C
minimalna maksimalna
3 16-24 12-18 20-29
4 16-24 11-19 22-23
5 15-24 9-16 18-26
6 12-21 9-18 16-26
7 12-15 8-10 17-21
8 10-15 7-12 14-21
9 11-14 8-10 16-20
10 13-16 9-12 17-25
11 13 9 17
12 12-13 9 17-19
13 12
9 18
4. Da bi se razvila epidemija,
prosjene dnevne temperature mo-
raju biti izmeu 10 i 23
Phyt Pr og obavj etava o
razdoblju kad nema uvjeta za infek-
ciju pa se naziva i negativna prog-
noza. Ona se bazira na praenju
razdoblja vlaenja lia, na tempe-
raturama i relativnoj vlazi zraka.
Praenje nabrojenih imbenika po-
inje nakon nicanja krumpira. Ka-
da se ostvari vlaenje lia pri tem-
peraturi navedenoj u tablici, tada se
broj sati (h) mnoi s multiplikacij-
skim faktorom (r). Dobivene se vri-
jednosti zbrajaju. Kada zbroj bude
150, treba poeti zatitu. Prve vid-
ljive simptome treba oekivati ka-
da zbroj iznosi 270. PhytProg nije se pokazala pouzdana u podruju intenzivne
proizvodnje i uskog plodoreda u podruju Belice. Naprotiv, u podruju s etve-
rogodinjim i peterogodinjim plodoredom (Prelog) uspjeno predvida razdoblje
do kada se simptomi nee pojaviti u polju (ubi 2000).
Kompjutorizirani sustavi za prognozu sve su ei u mnogim zemljama. Je-
dan od dobro uvedenih kompjutoriziranih sustava prognoze u SAD jest BLITE-
CAST'^, a pokazalo se prihvatljivim na lokalitetu Belica (ubi 2000). Zbog razli-
itih pedoklimatskih prilika, plodoreda, osjetljivosti sorata, nove modele progno-
ze prije definitivne primjene treba nekoliko godina provjeravati u dotinom uzgoj-
nom podruju krumpira. Tek nakon toga mogu se preporuiti praksi.
Zatita. Agrotehnikim i kulturalnim mjerama moe se mnogo pridonijeti u
zatiti od najtetnije i najee gljivine bolesti te kulture. Tim se mjerama moe
smanjiti primjena fungicida. Jedna od prvih mjera jest sadnja zdravih, nezaraenih
gomolja. Krumpir treba saditi u plodoredu, jer u protivnome gomolji zaostali u
polju iz prole vegetacije mogu dati zaraene biljke, koje su izvor zaraze. Gomolji
iz skladita ili trapova, ljuske krumpira nakon guljenja (npr. iz tvornica preraevi-
na od krumpira) ne smiju se odlagati u blizini parcela niti na parcele na kojima se
sadi krumpir. Danas postoje manje osjetljive, odnosno relativno rezistentne sorte,
od kojih su neke osjetljivije na napad na list, a u drugih su osjetljiviji gomolji.
Selekcija na otpornost oteana je jer gljiva stvara fizioloke rase. U Europu je, uz
postojei tip, unesen 1984.-1986. godine iz Amerike kompatibilni tip A2. Tako
sada u Europi postoje oba tipa A1 i A2, to omoguava stvaranje oospora i veu
rekombinaciju gena za patogenost. To je promijenilo prisutnost patotipova i za-
kompliciralo selekciju. Relativno otporne sorte u odredenom podneblju treba
preporuiti kao mjeru zatite. Treba izbjegavati tea, vlana tla, posebno za sje-
mensku proizvodnju. U vlanim tlima jae se otvara lenticela zbog ega se gomolji
Multiplikacijski faktori za i zraun t j edni h vri j ednosti metode PhytProg
(Ullrich i Schrodter, 1966)
Kate- Multiplikacij- Broj sati (h) u tjednu Maenje Ua od rose iU
gorija ski faktor (r) s temperaturama kie
0,8990 10,0-11,9
U obzir treba uzeti samo sate
0,4118 14,0 -15,9 koji pripadaju grupi > = 4 h.
A*
0,5336 16,0 -17,9 s relativnom vlagom zraka
0,8816 18,0 -19,9 C > = 90 %, odnosno s
1,0498 20,0-21,9 C
oborinama >=0,1 mm/h.
0,5858 22,0 - 23,9 C
0,3924 10,0-11,9 U obzir treba uzeti samo sate
0,0702 14,0 -15,9 koji pripadaju grupi > = 10 h.
B**
0,1278 16,0 -17,9 s relativnom vlagom zraka
0,9108 18,0 -19,9 > = 90 %, odnosno
0,4706 20,0-21,9
s oborinama > = 0,1 mm/h.
0,8550 22,0 - 23,9 C
Bez obzira na vlaenje lia.
C***
0,1639 15,0-19,9
vrijednost (h x r) uveava se
za 7,6479.
D****
0,0468 Broj sati s relativnom Vrijednost (hxr)
vlagom zraka >70 % umanji se za 7,8624.
* utjecaj trajanja vlaenja
** utjecaj temperature na
lia na infekciju *** utjecaj temperature na rast micelija
fruktifikaciju **** utjecaj niske relativne vlage zraka (70 %)
na rast micelija
lake inficiraju. Krumpir treba dobro zagrnuti, tako da ispod busa nema jaria,
nego da je zemlja podignuta oko busa. Humak mora biti zaobljen tako da se kia
slijeva u meduredove. U protivnom kia prenosi zoospore do gomolja. Pri uzgoju
sjemenskog krumpira, prvenstveno zbog virusa treba napraviti desikaciju nad-
zemnog dijela. Na taj se nain onemoguava da spore s lista dospiju do gomolja.
Korove treba suzbijati jer stvaraju vlagu u usjevu, to stvara povoljne uvjete za
razvoj bolesti. Unato svim poduzetim mjerama krumpir se mora tititi primje-
nom fungicida. Ako nema prognozne slube, prvo prskanje obino se provodi u
doba cvatnje. Fungicidi registrirani za suzbijanje ove bolesti prikazani su u tablici
11. na kraju poglavlja o bolestima krumpira.
Koncentri na pj egavost lista
(Alternaria solani)
Koncentrina pjegavost javlja se vie ili manje svake godine, ovisno o klimat-
skim prilikama. Bolest se najee razvija u tijeku izmjene suhog i vlanog vre-
mena. Slabo ishranjene, oteene biljke ili biljke izloene drugim stresovima po-
dlonije su zarazi.
Si mptomi . Prve pjege javljaju se na donjem liu grmova kaimpira. One su
u poetku malene (1-2 mm), ukaste, otro su ograniene od zdravog dijela
lista, a kasnije postaju smee i gotovo crne. Oblik pjega okrugao je do eliptian,
a katkad na rubovima uglast. Unutar pjega nalaze se koncentrini krugovi te se
po tome bolest moe lako prepoznati. Po tamnoj boji pjega i po zoniranosti ta se
bolest razlikuje od plamenjae. Pjege se proiaiju, a oko njih se javlja jedna uska
klorotska zona. Listovi s vie pjega sue se, ali ostaju privreni na stabljici. Glji-
va moe zaraziti gomolje, a na njihovoj se povrini vide udubljene tamne mrlje
razliite veliine i oblika. Zdravi dio gomolja otro je odvojen od bolesnoga dijela.
Bi ol ogi j a. A solani preivljava na zaraenim biljnim ostacima iz jedne vegetacije u
drugu. U zimama s niskim temperaturama (-25 C) inokulum propada, ali se za blaih
zima mogu oekivati jae zaraze. Na biljnim ostacima, kad nastanu povoljni uvjeti, klijaju
konidije stvarajui micelij na kojem nastaju nove konidije. Klijanje konidija odvija se u
atmosferi zasienoj vlagom (obilne rose ili povremene kratkotrajne kie) te s temperatur-
nim optimumom od 20 do 25 Micelij raste od 3 pa do 39-45 (optimum 26-28 C).
Kie ispiai konidije s listova do gomolja koje inficiraju.
Prognoza. Jedan od vanijih preduvjeta jae epifitocije koncentrine pjega-
vosti jest prisutnost inokuluma. Oslobaanje konidija zapoinje od svibnja nada-
lje, a razvoju bolesti posebice pogoduju topli dani s prosjenim temperaturama
od 20 do 22 s obilnim rosama ili povremenim kratkotrajnim kiama. Prog-
nozni model FAST (Madden i sur. 1978) bazira se na praenju razdoblja vlanosti
cime, minimalnih i maksimalnih dnevnih temperatura, a s pomou njega se odre-
duju rokovi za suzbijanje. U Meimurju postoje iskustva s tom metodom.
Kriteriji za prognozu koncentri ne pj egavosti lia krumpi ra i rajice
(Madden, et al. 1978.)
Prosjene tem-
perature zraka
("C u vrijeme
vlaenja lia
Trajanje vlaenja lia (h) i intenzitet napada bolesti
(Koeficijenti 0-4)
Prosjene tem-
perature zraka
("C u vrijeme
vlaenja lia
0 1
2
3
4
13-17 0-6 7-15 16-20 >=21 -
18-20 0-3 4-8 9-15 16-22
>= 23
21-25 0-2 3-5 6-12 13-20 >=21
26-29 0-3 4-8 9-15 16-22 >= 23
Na osnovi trajanja vlaenja lia i prosjene temperature kroz to razdoblje
odreduje se koeficijent za razvoj koncentrine pjegavosti (vrijednosti 0-4).
Raspon zaraze odreden je koeficijentima od 0 do 3. Uvjeti za pojavu bolesti
prate se mjernim ureajima od nicanja krumpira, a dnevne vrijednosti koefici-
jenta zaraze zbrajaju se. Kad zbroj dostigne vrijednost 35, potrebno je provesti
prvu zatitu. Termini za slije-
dea prskanja odreduju se
na temelju sume koeficije-
nata 12 za osjetljivi sorti-
ment. Za manje osjetljive
sorte krumpira provodi se
zatita kad suma koeficije-
nata iznosi 18. U praksi se
ee sl j edea prskanj a
odreduju na osnovi perzi-
stentnosti fungicida.
Zatita. S obzirom da
se gljiva prenosi zaraenim
biljnim ostacima, potrebno
se pridravati plodoreda, sa-
diti nezaraene gomolje. Po-
stoje razlike u osjetljivosti
sorata pa se mogu preporu-
iti manje osjedjive sorte.
Pregled fungicida nalazi se
u tablici 11. na kraju opisa
bolesti krumpira.
Utjecaj obori na, vi soke rel ati vne vl anosti
zraka i temperatura na poj avu koncentri ne
pj egavosti (Madden, et al. 1978.)
Prosjena
temperatura
zraka (C)'
Relativna vlanost
zraka (>90 %)
u satima (h)"
Ukupno
oborina
(mm)"'
Koeficijent
zaraze
(0-3)
<22 <60 <2,5 0
>22 <60 <2,5 0
<22 >60 <2,5 1
<22 <60 >2,5 1
<22 >60 >2,5 1
>22 >60 <2,5 2
>22 <60 >2,5 2
>22 >60 >2,5 3
* prosjena temperatura za posljednjih pet dana
" sati relativne vlanosti zraka >90 % zbrojeni u posljed-
njih pet (5) dana
ukupne oborine (mm) u posljednjih sedam (7) dana
Bijela noga
{Thanatephorus cucumeris)
(Rhizoctonia solani)
Parazitira na 259 biljnih vrsta iz 60 porodica, to oteava izbor kulture u plo-
doredu. Osobito je tetna u proizvodnji sjemenskog krumpira. tete mogu iznosi-
ti od 20 do 50 %, premda smo vidjeli i tete do 90 % na pojedinim parcelama. Jae
zaraze mogu se oekivati na povrinama gdje se ne potuje plodored, u vlanim
i prohladnim proljeima s temperaturama 10 ili niim.
Si mptomi . Rhizoctonia prisutna je gotovo u svakom tlu. Ona parazi-
tira na podzemnim dijelovima grma krumpira (korijenju, stolonima, gomoljima),
ali znaci se bolesti manifestiraju i na nadzemnom dijelu biljke. Promjene na nad-
zemnom dijelu biljke rezultat su djelovanja parazita na korijenu, a ovise o tome u
kojoj je fazi razvoja biljke nastala infekcija. Raniji napad na korijen prouzroi
promjene u rastu. Strukovi rastu u cik-cak liniji, internodiji su neto krai, a nodiji
su zadebljali. Takav bus ima grmolik oblik. Od kasnijeg napada vrni listovi blije-
de, postaju uto-zeleni i uvijaju se. Kad je korijen napadnut tako da lezija u obliku
prstena obuhvaa vei dio korijena, reducirani su broj i veliina gomolja, ili se
ak formiraju zrani gomolji, kao rezultat poremetnje u translokaciji kroba. Uz
obilje vlage, moe se formirati savreni stadij Tbanatephorus cucumeris, na stab-
ljici, nekoliko centimetara iznad razine tla. Taj dio stabljike presvuen je bijelim
do prljavobijelim micelijem, koji nosi bazidije s bazidiosporama. Za suhog vre-
mena na napadnutoj stabljici nastaje oteenje koje podsjea na grizotinu.
Na gomoljima se mogu primijetiti tamnosmede tvrde tvorevine. To su sklero-
ciji, koji mogu biti veliki i do nekoliko milimetara. Sklerociji na gomoljima lako se
mogu previdjeti, jer svojim izgledom podsjeaju na komadie zemlje kojih uvijek
ima na gomoljima. Komadie zemlje moemo lako isprati vodom, a sklerociji se
dre vrsto na gomolju. Sklerociji na gomolju ne izazivaju tete. Meutim, ako se
takvi gomolji sade, a to se esto dogada, micelij koji se razvija iz sklerocija moe
inficirati klice i korijen. Sklerociji u tlu mogu zadrati vitalnost i do 6 godina.
Gljiva i iz tla moe inficirati podzemne dijelove biljke. Klice su najee napadnu-
te na vrhu, jer su meristemske stanice najosjetljivije. One mogu biti napadnute po
SL 108. Rhizoctonia-sklerocij na gomolju
SI. 109. Rhizoctonia - zrani
gomolji {snimio B. Cvjetkovi)
itavoj svojoj duljini. Ta mjesta postaju smee boje. Kada klijanje zbog nepovolj-
nih temperatura dugo traje, a napad parazita je jak, klice ugibaju, pa se iz gomolja
ne razvije ni jedan struk, a na polju ostaju prazna mjesta. Najee je reduciran
broj strukova u busu krumpira. Na napadnutom dijelu korijena vide se smee
duguljaste udubljene lezije.
Biologija. Vidi kod kupusnjaa
Zatita. Mjere zatite sastoje se u preventivi, kao to su izbor odgovarajue
parcele, sadnja nezaraenih i tretiranih (tiabendazol, iprodion, pencikuron. Pre-
stige FS 290) gomolja, potivanje plodoreda. Gomolje pred sadnju treba naklija-
vati, saditi ih u optimalnom roku i ne saditi ih preduboko da bi klice brzim izla-
skom iz zemlje izbjegle zarazu.
Trul e gomol j a
(Fusarium vrste)
Trule gomolja krumpira uzrokuje nekoliko Fusarium vrsta. Infekcije nastaju
u polju na mjestima mehanikih oteenja ili se naseljavaju na tkivo oslabljeno
SI. 110. Fusarium na gomolju
drugim mikroorganizmima. tete su po-
stale znatnije nakon uvoenja strojeva
za vaenje gomolja. Vlani uvjeti u po-
lju pogoduju razvoju trulei. Nepriklad-
ni uvjeti u skladitima pospjeuju razvoj
bolesti, a kao komplikacija patolokog
stanja naseljavaju se i bakterije, koje do-
vode do maceracije tkiva.
Fusarium solani f. sp. eumartii
Lie zaraenih biljaka poprima
ukastu boju, s malim smeim pjega-
ma izmeu glavnih ila lista. Biljke ve-
nu. Tkivo kore podzemnog dijela stab-
ljike krastavo je i trulo. Korijenje je dje-
lomino tamno i odumrlo. Provodni snopovi korijenova sustava i stabljike tamni
su. Na presjeku stabljike vidi se smedenje sri, osobito u podruju nodija. Zaraza
se iri s pupane strane i zahvaa vei dio gomolja, a trulo tkivo smei i bora se.
F. solani var. coeruleum
Izaziva suhu trule gomolja. Zaraza se redovito javlja nakon vaenja gomo-
lja, tj. u skladitu, a oituje se u smeenju dijela gomolja, koje se postupno sui i
bora. esto su bore koncentrino sloene. Na tim mjestima pojavljuju se bjelka-
ste, plavkaste ili ruiaste nakupine konidija. U trulom tkivu gomolja katkad na-
staje upljina, prevuena plavkastim micelijem. Zaraeni se gomolji mumificaraju.
Fusarium trichothecioides
Sredina gomolja gotovo posve istrune, a vanjsko je stanije neto bolje sau-
vano. upljine gomolja ispunjene su miastim micelijem gljive, a pokoica je
naborana, posuta ruiastim ili bijelim jastuiima micelija.
Fusarium oxysporum
Provodni su snopovi gomolja smei, a zaraene biljke pokazuju lagano uvi-
janje, uenje lia i gubitak turgora. Tkivo kore podzemnog dijela stabljike razo-
reno je, a korijenje tamno i djelomice odumrio. Provodni su snopovi podzemnog
dijela stabljike i korijena posve smei i ispunjeni micelijem gljive. Biljke venu.
Zatita. Neposredno nakon vaenja, a najkasnije 4 sata nakon nastalog ote-
enja gomolje sjemenskoga krumpira treba tretirati Mikazolom T-40. Gomolj treba
skladititi na temperaturi oko 4 a saditi samo zdrave gomolje.
Venua
(Colletotrichum coccodes)
esto se u literaturi spominje pod sinonimom C. altramentarium. Parazitira
i na drugim pomonicama. Simptomi se javljaju u drugom dijelu vegetacije, a u
rajice i nakon zaraze dmgim patogenima. tete se oituju u prijevremenom dozri-
jevanju, to smanjuje urode. Osim toga gubitci nastaju zbog intenzivnijeg disanja
zaraenih gomolja.
Si mptomi . U polju se na zaraenim busovima obino u drugom dijelu vege-
tacije javlja naglo uenje, gubitak turgora, to poinje odozgo, a posljednja je
faza uvenue. Korijenje i stoloni zaraenih biljaka odumiru, boja im je sivosmeda,
a prekriveni su mnogobrojnim sitnim crnim mikrosklerocijima ili acervulima. Tkivo
kore na osnovi stabljike trune i poput vlakna odvaja se od stabljike, a na mrtvom
se tkivu stvaraju acervuli gljive. Napadnute zone poprime ruiastu boju. Gomo-
Iji su rijetko zaraeni, a poetni simptomi podsjeaju na mehanika oteenja. U
skladitu na povrini gomolja nastaju tamnosmeda ulegnua, a gomolji s vreme-
nom postaju gumozni. U zaraenom gomolju napadnuti crni dio otro je odijeljen
od zdravoga dijela gomolja. Na pjegama se stvaraju acervuli. Optimalna tempe-
ratura za razvoj bolesti jest izmeu 18 i 22 uz visoku relativnu vlagu. Klice
zaraenih gomolja usporeno rastu, a neka okca ne proklijaju. Neke Fusarium
vrste {F. solani i F oxysporum) takoer mogu izazvati venue.
Zatita. Plodored bez Solanacea osnovna je zatitna mjera, kao i sadnja zdra-
vih gomolja. Gomolji su glavni izvor zaraze, pa tretiranje gomolja fungicidima na
osnovi tiabendazola (Mikazol T-40) smanjuje zarazu tim parazitom.
iVerticillium alho-atrum i Verticillium dahliae)
Obje vrste mogu parazitirati na krumpiru, izazivajui iste simptome. Simpto-
mi se oituju u gubitku turgora. Unato dovoljno vlage u tlu biljke venu. Lie na
biljci poprima ukastu boju i mlohavo visi, a pojedini se listovi sue. Na koncu
se itava biljka osui. Zona provodnih snopova na poprenom presjeku stabljike
ima tamno utu do svijetlo smeu boju. Na presjeenom gomolju u blizini pupka
mogu nastati brojne smee tokice koje ine prsten. Urodi su znatno reducirani.
Parazit prezimljuje u tlu, u mnogim biljkama domainima i u zaraenim gomoljima.
Zatita se sastoji u plodoredu i sadnji zdravih gomolja te u odstranjivanju
biljaka sa simptomima. Iza lucerne ne preporuuje se saditi krumpir jer su zaraze
uestalije.
Srebrol i kost kore
(Helminthosporium solani)
Unato tome to je bolest u nas esta na najzastupljenijim sortama (Jaerla,
Desiree, Monalisa, Cleopatra), ne pridaje joj se vea pozornost. Zaraeni gomolji
zbog oteene periderme bre gube vlagu od zdravih i smeuraju se. Ako se sade
zaraeni gomolji, klijanje moe biti usporeno, a ak i potpuno izostati razvoj kli-
ce. Bolest smanjuje kvalitetu gomolja.
Si mptomi . Srebrolikost kore javlja se samo na gomoljima. Na kori gomolja
primjeuju se vee ili manje srebrenkaste povrine ovalnog oblika. Gljiva ivi
samo u povrinskom dijelu periderme, koja se zbog toga odvaja od ostalog stani-
ja. Napadnuti dijelovi poprimaju srebrenkastu boju. Unutar tih zona jedva su
primjetljive svijetlosmee tokice koje su micelarne nakupine i crni mikrosklero-
ciji gljive.
Simptomi dolaze do izraaja u vlanim skladitima uz poviene temperatu-
re. Gljiva napada samo plutaste stanice kore zbog ega ona postaje propusna pa
zaraeni gomolji smeuraju. Gljiva se prenosi gomoljima.
Zatita. Gomolje treba skladititi u suhom i hladnom prostoru. Za sadnju
treba izabrati zdrave gomolje. Tiabendazol (Mikazol T-40) djeluje na tu gljivu, ali
samo zbog te bolesti ne isplati se gomolje tretirati.
Prana krastavost
(Spongospora suhterraned)
Zaraze se javljaju u podrujima s hladnijom klimom ili u godinama s hladni-
jim i kinim razdobljima. U nas se povremeno javlja. Moe parazitirati i na rajici.
Svrstana je u pseudogljive.
Si mptomi . Ta se bolest manifestira samo na podzemnim djelovima biljke.
Na gomoljima se pojavljuju mali pritii, svjetliji od okolne kore. Pritii su obi-
no 1-6 mm veliki i mekani. Nakon nekog vremena pokoica na mjestima pritia
osui se i puca. Pukotina
ima zvjezdast oblik, a iz nje
se rasipaju spore spojene u
glomerule hrdasto crne bo-
je. Na gomoljima se priti-
i javljaju pojedinano ili se
za jakog napada spajaju pa
prekrivaju vee dijelove
gomolja ili itav gomolj.
Obino jae napada sorte
koj e imaju tanju koru.
Osim na gomolju, pritii
mogu nastati i na korijenu
i stolonima, ali to je dosta rijetka pojava. Inkubacija pri temperaturi od l6 do 20
C traje oko 20 dana. Parazit prezimi u zaraenim gomoljima ili u tlu, gdje se moe
odrati 5-6 godina.
Zatita. Da bi se izbjegla zaraza, treba saditi sigurno zdrave gomolje. Ne valja
saditi u vlana tla. Na tlima gdje je bolest utvrena ne smije se saditi krumpir 5-6
godina. U otpornosti sorata postoje razlike, ali potpuno otpornih sorata nema.
Rak kr umpi r a
(Synchytrium endobioticuni)
Krumpirov je rak u nas otkriven 1955. godine u nekim selima umberka.
Nakon provedene eradikacije, do dananjih dana, nisu otkrivena nova arita.
Premda parazitira na mnogim Solanum vrstama, (Hyoscyamus niger, Physalis
spp., Lycopersicon esculentum, Datura spp. Lycium spp.) najvee tete nastaju na
krumpiru. Uzronik bolesti nalazi se na Listi karantenskih tetoinja bilja A1 (NN
33/2001). Parazit je svrstan u pseudogljive.
Si. 111. Prana krastavost na krumpiru (arhiva Zavoda)
Si mptomi . Napada gomolje, stolone i stabljiku krumpira. Na krumpiru ne
napada korijen, a u drugih se domaina moe javiti i na korijenu. Simptomi se
oituju u stvaranju rakastih, nepravilnih kvrgavih izraslina na gomoljima i stolo-
nima, a vrlo rijetko na stabljici. Izrasline izgledom podsjeaju na cvjetau, bijele
su boje, a u sorata s antocijanom lagano su
obojene. Izrasline izloene svjetlu poprime
zelenkastu boju. Veliina je izraslina razliita.
Mogu biti veliine sojina sjemena, a i krupne,
veliine velikih gomolja. Izrasline se redovito
javljaju u zoni okaca gomolja, rjee na osta-
lim dijelovima, jer zaraza i dolazi preko oka-
ca. Na stolonima nastaju rakaste izrasline na
mjestima gdje bi se trebali razviti gomolji. Za
vlanih godina te izrasline brzo posmede i
strunu, pa pri vaenja krumpira jedan dio za-
ostaje u tlu. Nadzemni dio biljke, unato pro-
mjenama na gomolju, ne razlikuje se od zdra-
vih biljaka.
Biologij a. Gljiva se prenosi zaraenim gomo-
ljima krumpira i zemljom koja sadri trajne sporan-
gije, koje mogu ostati aktivne u tlu i do 30 godina.
Primarne infekcije mogu nastati kod temperatura
iznad 8 C i dovoljno vlage u tlu. Prenosi se i vo-
dom. Spore neoteene prolaze kroz probavni trakt
stoke pa se zaraza moe proiriti i stajnjakom, ako
stoka jede zaraene gomolje. Poznata su 22 patoti-
pa, od kojih su neki iezli (Dahlem i South Bohemian), a patotip 12 (USSR- Bukovet)
nema gospodarsku vanost.
SI. 112. Rak krumpira (prema OEPP)
Zatita. Pri uvozu kmmpira obavezatan je certifikat zemlje izvoznice koji
sadri dopunsku izjavu da poiljka potjee iz podruja koje nije zaraeno gljivom
S. endobioticum. S obzirom da je to karantenska bolesti, zaraene poiljke treba
vratiti ili unititi. Na povrinama na kojima bi se eventualno pojavila bolest treba
zabraniti uzgoj krumpira. Postoje i otporne sorte koje su selekcionirane uglav-
nom na najraireniji patotip (Europska rasa 1).
Pj egavost gomol j a kr umpi r a
Polyscytalum pustulans
{Syn. Oospora pustulans)
Parazitu odgovaraju hladnija i vlana tla. Ta je bolest konstatirana na uveze-
nim gomoljima nekoliko puta, ali u nas se nije udomaila. U sluajevima jae
zaraze moe smanjiti estetski izgled gomolja konzumnog krumpira, premda ima
podataka i o smanjenom urodu.
Si mptomi . Parazitira na svim podzemnim organima biljke. Oboljeli gomolj
ima vei ili manji broj pjega na koici, koje se obino javljaju nekoliko mjeseci
nakon skladitenja. Pjege su u poetku purpurno smee boje, a kasnije dobivaju
crnu nijansu. Pjege su u promjeru 1-3 mm i malo su izdignute od okolnog
tkiva. Na prerezu zaraenog mjesta ispod pritia nalazi se 3 do 5 slojeva smee
crnih peridermalnih stanica, a ispod njih 6-9 slojeva stanica sa zadebljanim
membranama. Bolest je vana za
sjemensku proizvodnju jer spore
zaraze novoformirane gomolje pre-
ko lenticela. Pri klijanju gomolja glji-
va napada klicu u porastu, koja po-
crni i odumire. Gljiva se moe odrati
u tlu 7-8 godina u obliku mikroskle-
rocija. Optimalna temperatura rasta
jest 12 C, a prestaje rasti kod 0 C i
24 C.
Zatita. Treba saditi zdrave go-
molje, a ako se bolest pojavi, treba
uvesti plodored (barem 4 godine).
Pred skladitenje, sjemenski se krum-
pir moe raskuiti jednim od fungi-
cida na bazi benzimidazola (Mikazol
T-40). Preporuljivo je nakon vae-
nja gomolja i na poetku skladitenja podii temperaturu na 16-18 C radi za-
ratavanja mehanikih oteenja, a nakon prolaska toga razdoblja tijekom skla-
ditenja treba odravati temperaturu na 2-4 C.
SI. 113. Pjegavost na gomolju krumpira
Gangrena gomol j a kr umpi r a
(Phoma exigua var. foveata)
Si mptomi se oituju u trulei gomolja, koja se moe primijetiti neposredno
nakon vaenja, ali ee kasnije u razdoblju skladitenja. Promjena nastaje na
povrini ili dublje u tkivu gomolja, to ovisi o osjetljivosti kultivara. Na presjeku
gomolja vide se nepravilne tamnosmee do plavkasto crne zone, odijeljene od
nezaraenog dijela gomolja. Tu se moe formirati tamno ljubiasti micelij. Po-
koica se namreka. Pokoica nije koncentrino naborana kao kod suhe trulei
(Fusariuni). Uz rubove pjega ili u naborima kore formiraju se mala crna plodna
tijela - piknidi. Zaraeni gomolji kasnije klijaju. Na osnovi stabljike nastaju tamno
smee pjege koje se ire prema gore. Pjege nastaju i na mjestu prijelaza stabljike
u peteljku. Na tim mjestima nastaju brojni piknidi. Drugi varijetet P. exigua var.
exigua, koja je slabi parazit na pokoici gomolja, uzrokuje tamne upale pjege,
koje podsjeaju na otisak palca. Pjege se mogu spajati i prekriti povrinu cijelog
gomolja. Na rubovima uleknua nastaju piknidi.
Bi ol ogi j a. P. exigua var. foveata prenosi se zaraenim gomoljima, koji uvijek ne
moraju pokazivati simptome. Razvoju bolesti prilikom uskladitenja pridonosi tama i ni-
ske temperature. Gljiva zadri vitalnost u tlu do dvije godine.
Zatita. Za obje vrste zatita je istovjetna. Sjetva zdravog sjemena i potiva-
nje plodoreda osnova je preventivnih mjera zatite. Gomolj se prosuuje u vlanoj
i toploj atmosferi. Tretiranje gomolja neposredno nakon vaenja tiabendazolom
ili imazalilom* smanjuje zarazu, ali ne eliminira potpuno uzronika.
Bakterijske bolesti
Obi na krastavost
{Streptomyces scabies)
Zaraeni gomolji runog su izgleda pa im je i trna vrijednost manja. Osim
toga, pri guljenju se skida vei dio kore, to je takoer odreeni gubitak. Gomolji
se i slabije uvaju.
Si mptomi . Na gomolju se vide smee, plutaste hrapave povrine okruglasta
nepravilna oblika, koje podsjeaju na krastice 5-10 mm u promjeru. One su razne
veliine i dubine. Promjene na gomoljima ovise o sorti krumpira, prisutnosti pa-
togene rase i vremenu infekcije, a moemo ih definirati kao:
a) plitku krastavost - nalazi se na povrini gomolja,
b) duboku krastavost - nastaju nekoliko milimetara duboke udubine u go-
molju,
c) izboenu krastavost - na gomolju se stvaraju kraste u obliku priteva od
nekoliko milimetara.
Bi ol ogi j a. Uzrok toj bolesti jest bakterija koja ivi u tlu. Osim scabies, koji je
najuestaliji, postoji jo nekoliko vrsta (5". globisporum, S. violaceus, S. candidus i dr.)
koje mogu izazvati krastavost gomolja. Kroz ozlijeena mjesta i lenticele bakterija se na-
seljava u gomolje. Optimalna je temperatura za infekcije oko 20 C, a vlanost tla od 50-
70%. S obzirom na prisutnost sojeva, dri se da Ph vrijednosti nisu presudne za infekcije.
Razvija se kod pH vrijednosti izmeu 4,4- 7. Kada se patogen naseli u epidermalne stani-
ce, one odumim. Ispod nekrotiziranih stanica stvara se novi sloj stanica kore koje bakte-
rija opet napada. Kao posljedica napada stvaraju se plutaste izrasline ili udubljenja. Pato-
genu pogoduju prozrana tla u kojima ima nerazgraene organske mase.
Zatita. Sastoji se u preventivnim mjerama. Treba izbjegavati sadnju zaraenih
gomolja. Mjera je zatite i plodored u kojem ne smiju biti zastupljene eerna
repa, stona repa, mrkva, pastrnjak, rotkva, rotkvica. Saditi treba otpornije sorte.
Ako je vrijeme suno, povoljno djeluje navodnjavanje u poetku formiranja go-
molja, jer je bakterija aerob.
Crna noga
{Erwinia carotovora subsp. atrosepticd)
Gotovo identine simptome mogu izazvati tri podvrste (E. carotovora subsp.
atroseptica; E. c. subsp. carotovora, E. c. subsp. chrysantemi), premda najea
E. c.sp. atroseptica. E. c. subsp. chrysantemi nije u nas utvrena i nalazi se na
karantenskoj listi (NN 33/2001). Crna noga prisutna je u nas u svim podrujima
uzgoja krumpira. Uestalije se javlja na gomoljima koji su vadeni strojem.
Si mptomi . Krumpir moe biti parazitiran kroz cijelu vegetaciju i u skladitu.
Zaraene biljke sporije rastu. Lie je sitnije, blijedozelene boje i uvija se prema
gore. U sljedeoj fazi gubi turgor. Suenje listova poinje od donjih etaa prema
gore, dok se ne osui itava biljka. Dio stabljike nekoliko centimetara iznad tla
kao i podzemni dio stabljike gotovo je crne boje, po emu je bolest dobila ime.
Korijenje je slabo razvijeno, a formiranje gomolja oskudno je ili se gomolji ne
formiraju. Majinski gomolji najee su pretvoreni u kaastu masu neugodna
mirisa. Ako se posade zaraeni gomolji, u povoljnim uvjetima za razvoj bolesti,
oni strunu jo u zemlji prije nego se razvije klica. Zaraza se s gomoljima moe
prenijeti u skladite, pa i prividno zdravi gomolji u skladitu trunu. U skladitima
se zaraza prenosi dodirom od zaraenih na zdrave gomolje.
Biol ogij a. Posaeni zaraeni gomolji najvaniji su izvor zaraze. Iz njih se zaraza
prenosi u glavnu stabljiku. Bakterija putem stolona iz stabljike prelazi u novoformirane
gomolje. Kasnije zaraze ire se kroz lenticele ili rane nastale prilikom vaenja. Kia je
vrlo vaan vektor prenoenja bolesti u polju, a ne smiju se zanemariti ni injaci. Na
mjestu infekcije gomolj omeka i potamni, a zatim se nastavlja proces truljenja. ini se a
nisu dugo vitalne bakterije koje dospiju iz raspadnutih gomolja u tlo. To ovisi o tipu tla,
temperaturama tla, prisutnost vode. Na strojevima bakterija zadri vitalnost o godine
dana.
Zatita je navedena kod bakterije Ralstonia solanacearum.
Prstenasta trul e gomol j a kr umpi r a
iClavibacter michiganensis subsp. sepedonicus)
To je jedna od najtetnijih bolesti krumpira. U nas se nalazi na Listi karanten-
skih tetoinja bilja (NN 33/2001). Odgovara joj umjereni klimat s neto niim
ljetnim temperaturama, pa bi se u nas mogla udomaiti na viim nadmorskim
visinama.
Si mptomi . Prve promjene uoavaju se na donjem liu u obliku gubitka
turgora pojedinih listova. Lie dobiva ukastu boju i svija se od rubova prema
licu lista. Postupno venu jedan za drugim dijelovima busa. Na uzdunom presje-
ku gomolja vide se promjene u zoni provodnih snopova. Na mjestu provodnih
snopova tkivo pouti, zatim postaje smee, a pod pritiskom iz toga dijela izlazi
eksudat. Trule zahvaa i tkivo pokraj provodnih snopova, tvorei prsten trulog
tkiva ute do svijetlo smee boje. Nakon sadnje zaraenih gomolja bakterija se
brzo umnaa i prelazi u novonastalu biljku, zahvaajui stabljiku, korijen i nove
gomolje. Bakterija se prenosi zaraenim gomoljima. Noem prilikom rezanja go-
molja prije sadnje moe se zaraza prenijeti sa zaraenih na zdrave gomolje. Zara-
za gomolja moe se ostvariti preko stolona. U tlu bakterija ne prezimi najvjerovat-
nije zbog anatgonistikih aktinomiceta.
Zatita je navedena kod bakterije Ralstonia solanacearum.
Smea trul e kr umpi r a
(Ralstonia solanacearum - sin. Pseudomonas solancearum)
Parazitira na oko 200 domaina. Od povrtnica, osim na krumpiru, moe iza-
zvati tete na rajici, paprici i patlidanu. U nekim zemljama Europe zabiljeena
je njezina pojava. U nas se nalazi na Listi karantenskih tetoinja bilja (NN 33/
2001). Unutar vrste razlikuju se skupine, rase, biotipovi, sojevi. Bioloki varijetet
II odgovara rasi 3 koja parazitira na krumpiru i rajici, a slabo je virulentan na
drugim Solanaceama.
Si mptomi . U vegetaciji na zaraenim biljkama nastaju promjene boje na
liu. Vrno lie postaje uto i gubi turgor. Gubitak turgora primjeuje se naj-
ee za vrijeme najtoplijih dnevnih sati. Preko noi biljke se oporave, ali ipak
nakon nekog vremena propadnu. Prizemni dio stabljike posmedi, a kada se sti-
sne, iz njega izlazi sluzavi iscjedak. Bakterija naseljava provodne snopove, koje
zaepljuje, a posljedica je toga venue biljke. Na zaraenim gomoljima obino se
moe primijetiti sluzavi iscjedak, koji se izlijeva oko okaca ili pupka. Iscjedak je
ljepljiv, pa se na njega veu estice zemlje ili praine, to katkada moe maskirati
zarazu. Gledano izvana, gomolji mogu izgledati potpuno zdravi, jer sve promje-
ne na vanjskom dijelu gomolja ovise o tome koliko se zaraza proirila unutar
gomolja. Ako zaraeni gomolj, pa makar izvana izgledao zdrav, presjeemo, vi-
djet e se smei prsten koji potjee od nekroze provodnih snopova. To jo ne
mora biti znak da je napadnut tom opasnom bakterijom. Neke gljive (Fusarium
spp. Verticillium spp.) takoer mogu izazvati promjene u boji provodnih snopo-
va, ali ne i pojavu sluzi.
Tipino za tu bakteriju pojava je bakterijske sluzi. Kada gomolj, na presjeku
kojega se vidi promjena boje u zoni provodnih snopova, stavimo u vlanu ko-
moru 24-48 sati, pojavit e se ukasti iscjedak ako je napadnut tom bakterijom.
Ako se posade zaraeni gomolji, oni esto protrunu u tlu, ne dajui novu biljku.
Ako se ipak iz zaraenih gomolja razvije biljka, ona je takoer zaraena. Zaraene
biljke daju manje gomolja, koji su uz to obino zaraeni. Smea trule i prstenasta
taile gomolja teko se razlikuju, pogotovo po simptomima na gomolju. R. sola-
nacearum izaziva smeenje prizemnog dijela stabljike, uz pojavu iscjetka, a C.
michiganansisne napada stabljiku. C. michiganensisiZ'Azivî uvijanje listova pre-
ma licu plojke i nekrozu ruba lista, a taj simptom pri zarazi bakterijom R. solana-
cearum ne pojavljuje.
Zatita. Preventivna je mjera sadnja sigurno zdravog gomolja uz potivanje
plodoreda. Rezane gomolje prije sadnje treba podvrgnuti postupku zaraivanja
rana tj. stvaranju nove pokoice. Ako se sumnja na tu bolest, treba obavijestiti
ministarstvo nadleno za poljoprivredu. Ako se dokae parazit s karantenske li-
ste, poduzet e se karantenske mjere da bi se sprijeilo irenje parazita na nova
podruja.
Fitoplazma
Stol bur
(Phytoplasma solani)
Si mptomi . Listovi zaraenih biljaka uvijeni su poput lice, a vrhovi su im
ljubiasti. Postupno listovi ute od rubova. Tim simptomima podsjea na sekun-
darnu zarazu virusa uvijenosti krumpira. Gomolji su esto mekani i elastini po-
put gume. Takvi gomolji ili ne klijaju, a ako proklijaju, klice su im tanke kao niti.
Venue i itav tijek bolesti teku bre za sunog vremena nego za vlanog vre-
mena.
Biologija i zatita opisani su kod rajice.
Virusne bolesti
Vi rus Y kr umpi r a
{Potato virus Y)
To je najproireniji virus krumpira u nas. Na osnovi simptoma, na domaini-
ma je poznato nekoliko sojeva, od kojih su najznaajniji Yn, Yc i Yo. Upravo zato
razlikuju se i simptomi, a tome pridonosi i reakcija pojedinih sorata. Soj PVYn u
primarnih infekcija izaziva blagu iaranost listova. U sekundarnih zaraza jae je
izraena proaranost listova. Nekroze na listu krumpira vrlo su rijetke. Na biljka-
ma zaraenim virusom Yc pojavljuju se nekroze u obliku toaka i crtica na plojci.
Soj PVYo izaziva pojavu tamnosmedih nekrotskih pruga na lisnim ilama,
popraenu uenjem listova. Crtiavost se postupno iri i na stabljiku koja posta-
je lomljiva. Nakon toga moe list odumrijeti, a suh ostaje visjeti na peteljkama.
Mnoge vrste lisnih uiju prenose virus na neperzistentan nain. U sjemenskom
usjevu smije biti 3 % zaraenih biljaka, a u prometu maksimalno 10 %.
Vi rus X kr umpi r a
{Potato virus X)
Na Uu se javlja jae ili slabije izraen mozaik. Mozaini dijelovi na plojci
omeeni su ilama. Katkada se javlja lagana valovitost lista ili naboranost, a po-
nekad i nekroze ila lista. Simptomi, tj. izgled i jaina pojave, jako ovise o sorti
krumpira i soju virusa. Ima latentno zaraenih sorata. Virus se prenosi gomoljima
i kontaktom u polju. U sjemenskim usjevima tolerira se do 3 % zaraenih biljaka,
a u prometu do 10 % zaraenih gomolja.
Uvi j enost lista kr umpi r a
{Potato leaf roll virus)
Primarni je simptom lagano uvijanje i kloroza vrnog lia, katkada s laga-
nom valovitou rubova. Sekundarni se simptomi javljaju u obliku liasto uvije-
nog lia na itavom busu. Pored toga, lie je zadebljalo, koasto, kmto, neela-
stino, stri uvis i klorotino je. U nekih se sorata javlja antocijanizacija s ruba na
donjoj strani listova, koji zbog toga dobivaju modroljubiastu boju. Na donjem
liu nastaju krupne smee pjege i ono odumire. Busovi su klorotinog izgleda i
zaostaju u rastu. U floemu peteljki, listova i stabljike javlju se nekroze. Katkada se
u mesu gomolja zapaaju lagane nekroze, u obliku fine mreice. Jaina simpto-
ma ovisi o soju viaisa i sorti krumpira. Bolest se prenosi gomoljima i lisnim uima.
Doputa se zaraza u polju 3 % i maksimalno do 10 % na tritu.
Vi rus A kr umpi r a
{Potato virus A)
Lie, i to mlade, veinom je malo naborano i uvijeno, a vie ili manje izraen
mozaik pojavljuje se na itavoj plojci i preko lisnih ila. Biljka je reducirana u
rastu. Neke su sorte latentno zaraene tim virusom. Prenosi se gomoljem, kon-
taktom i lisnim uima.
Zatita od virusa. Preventivna je mjera sadnja certificiranih gomolja. Suzbi-
jati treba lisne ui vektore virusa. Postotak zaraze virusima u proizvodnji i prome-
tu sjemenskoga krumpira reguliran je "Pravilnikom o zdravstvenom pregledu usje-
va i objekata" prema kategorijama sjemena. Cjelokupna zaraza svim viaisima u
polju prilikom zdravstvenog pregleda u polju ne smije prelaziti 3 %, odnosno 10
% u prometu. U sjemenskoj proizvodnji, osim plodoreda i prostrane izolacije,
potrebno je organizirano pristupiti praenju pojave lisnih uiju i odredivanju ro-
kova desikacije.
Vi roi d vretenastosti gomol j a kr umpi r a
{Potato spindle tuber viroid)
Si mptomi variraju u ovisnosti o sorti krumpira i soju viroida. Bus je slabijeg
rasta, uspravnih bonih izboja, koje se rijetko granaju. Lie je tamnije, na rubu
valovito, katkada s laganim mozaikom i blagom uvijenou. Listovi na zaraenim
biljkama stoje uspravnije od listova zdravih biljaka, a mogu biti i manji od zdravih
listova. Rast biljke moe biti vrlo poremeen pa su takve biljke katkada patuljaste,
a listovi manji. Gomolji su esto izdueniji nego u zdravih biljaka ili mogu imati
tipian vretenast oblik uz povean broj okaca. Gomolji s obojenom korom blije-
de ili imaju blijede mrlje. Kora je posve glatka, katkada sjajna. Tkivo oko okaca
umjereno je do znatno nabubrilo te nastaje struktura slina obrvama. U nekih
zaraza gomolji nisu previe izdueni, oblikom ak mogu nalikovati zdravim go-
moljima, ali imaju puno vei broj okaca nego to je uobiajeno u zdravih gomo-
lja. Uzronik se prenosi gomoljima, a vektor su lisne ui. Prenosi se sjemenom
kaimpira, to je za praksu manje vano.
Zatita. Preventivna je mjera sadnja certificiranih gomoija. Potato spindle
tuber viroidnalazi se na Listi karantenskih tetoinja (NN 33/2001). Ako se bolest
pojavi, poduzet e se karantenske mjere.
Tabela 11: Fungi ci di za zatitu kr umpi r a regi stri rani u Hrvatskoj
Preparat i aktivna tvar (%)
Doza
(kg, l/ha)
ili
Koncen-
tracija
(%)
K
r
u
m
p
i
r
o
v
a

p
l
i
j
e
s
a
n

P
h
y
t
o
p
h
t
h
o
r
a

i
n
f
e
s
t
a
n
s

K
o
n
c
e
n
t
r
i
n
a

p
j
e
g
a
v
o
s
t

A
l
t
e
r
n
a
r
i
a

s
o
l
a
n
i

K
a
r
e
n
c
a

z
a

k
r
u
m
p
i
r

u

d
a
n
i
m
a

Acrobat MZ (mankozeb 60, dimetomorf 9) 2
+ +
14
Atitracol combi WP 76 (propineb 70, cimoksanil 6) 2,5
+ +
14
Antracol WP 70 (propineb 70) 1,8-2,5
+ +
14
Aviso DF (metiram 57, cimoksanil 4,8) 2,5
+
- 14
Bakreni antracol WP 63 (propineb 45,5 bakar
oksiklorid 17,5) 3-5
+ +
14
Bakreni dithane (mankozeb 25, bakar oksiklorid 30) 3-4
+ +
14
Bakreno vapno WP 50 (bakreni oksiklorid 50) 5-7,5
+
- 14
Bordoka juha (bakar 20) Scarmagnan 1-1,5%
+
- 14
Bordoka juha 20 WP - Manica (bakar 20) 1,5%
+
- 14
Bordoka juha Caffaro 20 WP (bakar 20) 1,5%
+
- 14
Bordoka suspenzija 20 WP (bakar 20) 1,5%
+
- 14
Brestanid (fentin hidroksid 502 g/l) 0,6-0,7
+
- 14
Champ formula 2 FL (bakar hidroksid 350 g/l)
2 +
- 14
Champion (bakar hidroksid 50) 3,5-4
+ +
14
Champion tekui (bakar hidroksid 348 g/l) 3-4,5
+ +
14
Chromoneb S-70 (propineb 70) 0,18-0,25 %
+ +
14
Cuprablau Z (bakar hidroksid 35, cink sulfid 2) 0,3-0,4%
+
14
Cuprocaffaro 50 WP (bakar oksiklorid 50) 0,5%
+ +
14
Cuproline (bakar hidroksid 348 g/l) 4-4,5
+ +
14
Cuproxat (bakar hidroksid 190 g/l) 5-6
+
14
Dithane DG neotec (mankozeb 75) 2-25
+ +
14
Dithane M-45 (mankozeb 80) 2-2,5
+ +
14
Dithane M-45 flo (mankozeb 455 g/l) 3,5-4,5
+
X 14
Dithane M-70 (mankozeb 70) 0,25%
+ +
14
Equation pro (famoksadon 22,5, cimoksanil 30) 0,4
+
- 14
Fado (fentin hidroksid 502 g/l) 0,6-0,7
+
- 14
Preparat i aktivna tvar (%)
Doza
(kg, l/ha)
ili
Koncen-
tracija
(%)
K
r
u
m
p
i
r
o
v
a

p
l
i
j
e
s
a
n

P
h
)
1
o
p
h
t
h
o
r
a

i
n
f
e
s
t
a
n
s

K
o
n
c
e
n
t
r
i
n
a

p
j
e
g
a
v
o
s
t

A
l
t
e
m
a
r
i
a

s
o
l
a
n
i

K
a
r
e
n
c
a

z
a

k
r
u
m
p
i
r

u

d
a
n
i
m
a

Galben - C (bakar oksiklorid 33, benalaksil 4,2) 5-6
+ - 14
Galben - M (mankozeb 64, benalaksil 8) 2-2,5
+
- 14
Gypso GD (bakreni oksiklorid 50) 5-7,5
+
- 14
Kocide DF (bakar hidroksid 40) 2 +
- 14
Kupropin (bakar oksiklorid 50) 0,5-0,75 %
+
- 14
Melody duo WP 66,75 (iprovalikarb 5,5, propineb 6l,25) 3
+ +
14
Metaxyl MZ 72 WP (mankozeb 64, metalaksil 8) 2,5-3,5
+ - 21
Modra galica (bakreni kation 25) Herhos
1-1,5%
+
- 14
Modra galica (bakreni kation 25) Manica
1-1,5%
+
- 14
Modra galica (bakreni kation 25,1) Scarmagnan 1-1,5%
+
- 14
Nordox 75 WG (bakar(I)oksid 75) 0,1-0,15%
+ +
14
Pinozeb M45 (mankozeb 80) 2-2,5
+ +
14
Plavi kamen (bakreni kation 25) upa 1-1,2% + - 14
Polyram DF (metiram 70) 2 +
- 14
Quadris (azoksistrobin 250 g/l) 0,8-1
+ + 14
Rame Caffaro 32 WP (bakar hidroksid - bakar klorid 32) 0,8%
+
- 14
Ridomil gold MZ 68 WP (mankozeb 64, metalaksil-M 4)
2,5-3
+
- 21
Ridomil MZ 72 WP (mankozeb 64, metalaksil 8) 2,5-3,5
+
- 21
Sandofan C (bakar oksiklorid 40, oksadiksil 10) 2-2,5
+
- 21
Sandofan M-8 (mankozeb 56, oksadiksil 8) 2-2,5
+
- 14
Shirlan (fliiazinam500 g/l) 0,3-0,4
+
- 7
Star 80 WP (mankozeb 80)
2-2,5
+ + 14
Tattoo (mankozeb 302 g/l, propamokarb 248 g/l) 4
+
- 14
X = smanjuje zarazu, += suzbija zarazu, -= nije registriran
Suzbijanje korova
Uspj ena proi zvodnj a krumpira, uz ine initelje, uvel i ko ovisi i o uspj enoj
borbi protiv korova. Utjecaj korova na prirod krumpira prvenst veno ovisi o stup-
nj u zakorovlj enosti odnosno o broj u i vrsti korova po jedinici povri ne te o vre-
menu nicanja korova u odnosu na vri j eme nicanja krumpira. Prema rezultatima
istraivanja iz razliitih podruja svijeta, utjecaj korova na smanjenje priroda moe
se kretati od 16 do 76 % (Orson). Ako se mjere borbe protiv korova provode
pravovremeno, korovi jo uvijek imaju znatan utjecaj na prirod. Tako Oercke
navodi da biljne tetoinje u Europi, kad se provode sve mjere borbe u krumpiru,
ipak umanje prirod za 34,8 %. Prema navedenoj procjeni korovi su manje tetili
nego bolesti i tetnici, no ipak je njihov utjecaj na prirod iznosio jo uvijek 7 %.
Procjene gubitaka priroda za Republiku Hrvatsku objavio je Maceljski. Prema toj
procjeni, bolesti, tetnici i korovi umanje potencijalnu proizvodnju krumpira za
42 %. Od toga tete od korova iznose 6 %. Navedeni gubitci odnose se na proi-
zvodnju kad se primjenjuju sve potrebne mjere borbe protiv tetoinja.
Osim direktnog utjecaja na prirod, korovi znatno utjeu i na veliinu i kakvo-
u gomolja. Pojedine viegodinje vrste (npr. pirika), mogu svojim vegetativnim
podzemnim organima prorasti kroz gomolje te im time umanjiti kakvou. Indi-
rektno korovi, naroito korovi jake stabljike (loboda, ir, limundik, mranjak),
ak i ako je obavljena desikacija, oteavaju strojno vaenje gomolja, te njihova
prisutnost u vrijeme berbe moe prouzroiti i vea mehanika oteenja plodova.
Medurednim mehanikim suzbijanjem korova takoer mogu nastati direktne te-
te na gomoljima, naroito ako je tlo grudaste strukture.
Nema pokazatelja da korovi utjeu na sadraj suhe tvari ili drugih sastojina
gomolja, no mogu znatno pridonijeti pojavi bolesti i tetnika na krumpiru. Npr.
lobodu iChenopodium album), ir (Amaranthus retroflexus) i tut iPortulaca
oleraced) moe napasti gljivina bolest bijela noga {Rhizoctonia solani). Crna
noga {Erwinia carotovora var. atrosepticd), osim to napada krumpir, javlja se i
na lobodi, iru, crnoj pomonici (Solanum nigrum) i dvorniku {Polygonum per-
sicarid). Pjegavost lista (Alternaria solani) i srebrnolikost kore {Helminth ospori-
um solani), osim na krumpiru, javlja se i na iru. Virusna oboljenja uvijenost lista
i virus X krumpira mogu se zapaziti i na iru. Kriimpirova zlatica, osim na krum-
piru, zadrava se i na crnoj pomonici, a kupusna muha, koja uz krumpir napada
ir i lobodu, prenositelj je bolesti crne noge. Nematode roda Trichodorus mogu
se, osim na krumpiru, pronai i na 19 korovnih vrsta iz 18 razliitih rodova.
Korovna f l ora krumpi ra
Veini okopavinskih kultura korovi ne tete jednako tijekom cijele vegetacij-
ske sezone. Prema prouavanjima razliitih autora korovi kaimpiru najvie tete
u razdoblju od 2-3 tjedna nakon nicanja pa sve dok cima potpuno ne zatvori
redove. To razdoblje nazivamo kritinim razdobljem zakorovljenosti te u tom ra-
zdoblju usjev svakako treba drati istim.
Takoer je uoeno da je utjecaj ranoniuih korova na prirod znatno vei
od utjecaja korova koji niknu kasnije.
U naim proizvodnim uvjetima prije ili zajedno s krumpirom nie veliki
broj jednogodinjih irokolisnih korovnih vrsta koje usjevu i nanose najvee te-
te. Prije svega to su: Chenopodium album - loboda, Stellaria media - mijakinja.
Polygonum persicaria - uzlati dvornik, Sinapis arvensis - goxc\c2i, Chenopodium
polyspermum - mnogosjemena loboda. Neto kasnije javljaju se vrste Ambrosia
artemisiifolia - limundik, Amaranthus retroflexus- ir, Solatium nigrum - crna
pomonica, Abutilon theophrasti - cmopski mranjak i dr.
Jednogodinje ljetne trave takoer su veliki problem. Javljaju se neto ka-
snije, redovito i u velikom broju jedinki po jedinici povrine. Iz te skupine korova
najzastupljenije su vrste: Echinochloa crus-galli - kotan, vrste roda Setaria od-
nosno Setaria glauca - sinji muhar i Setaria viridis - zeleni muhar, te Digitaria
sanguinalis- svraica.
Viegodinje trave odnosno Agropyron repens - pmk'Si i Sorghum halepen-
se - divlji sirak, jednako kao i viegodinje irokolisne vrste Cirsium arvense -
osjak, Convolvulus arvensis - slak. Convolvulus sepium - ladole, Rumex crispus
- tavelj razvijaju se neto kasnije tijekom vegetacije. Kao to smo ve rekli, njihov
utjecaj na prirod manje je izraen, no uvelike mogu pridonijeti jaoj pojavi bolesti
i mogu znatno oteati vaenje krumpira.
Suzbijanje korova u krumpiru
Do pronalaska selektivnih herbicida mjere borbe protiv korova u krumpiru
svodile su se uglavnom na mehanike mjere, odnosno brananje, ogrtanje, oko-
pavanje i proupavanje. Brananje, odnosno prohod branom po usjevu krumpira
nakon nicanja korova, a prije nicanja krumpira, moglo se obavljati samo ako se
nakon sadnje ostavljala ravna povrina. Pri sadnji u grebenove (humke), korovi
se suzbijaju razliitim ogrtaima ili posebno konstruiranim drljaama za praenje
ve nagrnutog krumpira (Kvakan).
Ipak, svaku od navedenih mjera trebalo je nadopuniti dodatnim zahvatima,
odnosno okopavanjem i/ili proupavanjem korova, to je zahtijevalo dosta ljud-
skog rada.
Danas postoji veliki broj selektivnih herbicida koji su uz primjenu desikanata
odnosno sredstava za kemijsko "spaljivanje" cime i korova prije vaenja potpuno
omoguili industrijski nain uzgoja i znatno pridonijeli poveanju povrina i pri-
roda.
Prva primjena selektivnih herbicida poela je negdje ezdesetih godina. TCA
(natrijeva sol trikloroctene kiseline) bio je jedan od prvih selektivnih herbicida u
krumpiru. Ubrzo su uvedeni pripravci na osnovi linurona i prometrina, koji se jo
uvijek primjenjuju. Danas postoji vei broj pripravaka. Primjenjujemo ih u sva tri
mogua roka, odnosno prije sadnje, nakon sadnje a prije nicanja, i nakon nicanja
krumpira (vidi tablice).
Prije sadnje (pre-sowing)
Prije sadnje krumpira mogue se primijeniti dva herbicida (tablica 12.). Na
osnovi glifosata (CIDOKOR i dr.) moe se obaviti tretiranje prije sadnje odnosno
prije obrade tla. Tim postupkom suzbit e se samo korovi koji su u to vrijeme
iznikli. Najee se ta mjera poduzima protiv pirike, tavlja i nekih drugih viego-
dinjih korova.
Nakon pripreme tla,a prije sadnje gomolja, moe se primijeniti herbicid Sur-
pass 6,7 E. Tim tretmanom takoer se moe suzbiti piriku, ali i neke druge vane
korovne vrste.
Nakon sadnje (pre-emergence)
Iz priloene tablice 13. vidi se da se najvei broj herbicida primjenjuje u tom
roku. Protiv jednogodinjih irokolisnih korova najee se primjenjuju priprav-
ci na osnovi metribuzina (SENCOR 70 WG i dr.). Istu namjenu imaju i pripravci
na osnovi linurona (AFALON i dr.), prometrina (Prohelan T i dr.), metobromuro-
na (PATORAN 50WP i dr.), klomazona (COMMAND 4E) i flukloridona (RACER
25 EC). Protiv navedenih jednogodinjih trava ali i nekih irokolisnih korova,
rabi se herbicid pendimetalin (STOMP 330E, STON, DOST 330E). Tom sredstvu,
zbog nepotpunog uinka na jednogodinje irokolisne korove, potrebno je pri-
dodati jedan od navedenih herbicida djelotvornih na tu skupinu korova. Upravo
na osnovi takvih razmiljanja formuliran je novi pripravak PLATEEN 4l,5WG,
koji, uz flufenacet, djelotvoran na trave, sadri i metribuzin (SENCOR 70 WP,
djelotvoran na irokolisne korove. Valja napomenuti da ni jedan od do sada spo-
menutih pre-emergence herbicida nije uinkovit ni protiv jedne viegodinje ko-
rovne vrste. Stoga je borbu protiv viegodinjih korova potrebno poduzimati u
kulturama koje prethode sadnji krumpira, a osobito borbu protiv viegodinjih
irokolisnih korova, protiv kojih u krumpiru ne postoje uinkoviti post-emer-
gence selektivni herbicidi.
Nakon nicanja (post-emergence)
Nakon nicanja korova i krumpira ponovno se mogu primijeniti pripravci na
osnovi metribuzina (SENCOR 70WG i dr.). Primjena u tom roku znatno je racio-
nalnija od primjene nakon sadnje a prije nicanja, jer je u tom roku na korove
herbicid djelotvorniji, pa se primjenjuje upola manja koliina. Ekonominost ovog
roka primjene moe se ostvariti i razdvojenom (split) aplikacijom umanjenih ko-
liina herbicida, manjih od propisanih. To se temelji na injenici da nie doze
herbicida vrlo dobro suzbijaju korove u mlaem razvojnom stadiju (klini listii
do prvog para pravih listova), u odnosu na odraslije korove, koje je vrlo teko
suzbiti i viim dozacijama herbicida.
Osim pripravcima na osnovi metribuzina, jednogodinji irokolisni korovi
nakon nicanja mogu se suzbiti kontaktnim herbicidom BASAGRAN 600 i drugim
pripravcima na osnovi bentazona i u krumpiru novim sulfonilureja herbicidom
TAROT 25 DE (rimsulfuron).
Jednogodinje i viegodinje trave mogu se suzbiti s post-emergence pred-
stavnicima skupine cikloheksadinona i ariloksifenoksi propionata (navedenim
u tablici 14). Svi navedeni herbicidi vrlo su uinkoviti protiv gotovo svih korov-
nih trava. Za tu skupinu herbicida najvanije je strogo se pridravati propisane
faze razvoja korova u kojoj su navedeni pripravci uinkoviti. Protiv jednogo-
dinjih vrsta primjenjuju se nie dozacije, a protiv viegodinjih vrsta vie do-
zacije.
Desikacija cime krumpira, ali i herbicidima izbjeglih korova, moe se obaviti
pripravcima BASTA (glufosinat), REGLONE i REGLONE FORTE (dikvat). Tom
operacijom uvelike se olakava vaenje i sjemenskog i merkantilnog krumpira i
prijei se prijenos uzronika virusnih oboljenja u gomolju.
Kad ve spominjemo pripravke BASTA, REGLONE i REGLONE FORTE, va-
lja napomenuti da se u mnogim europskim zemljama prakticira pre-emergence
primjena pripravaka Gramoxona ili navedenih herbicida. Tretiranje je potrebno
provesti to kasnije, ili ak u vrijeme kad iznikne 10 % cime krumpira. U tom
roku u nekim europskim zemljama (npr. u Velikoj Britaniji) uz zemljine herbici-
de kombinira se i primjena jednog od spomenutih kontaktnih pripravaka. Tom
mjerom kontaktnim herbicidom uspjeno se suzbijaju svi do tada iznikli korovi,
a rezidualni pre-emergence herbicidi uspjeno e sprijeiti ponik novim vrsta-
ma. Takav pristup suzbijanja korova u naim proizvodnom podruju, koliko je
nama poznato, ne primjenjuje se. No prema naem miljenju trebalo bi mu po-
svetiti vie panje.
Tablica 12, Prikaz selektivnih herbicida za suzbijanje korova u krumpi ru
- pri mj ena pri j e sadnje (pre-sowing)
Trgovaki Djelatna Doza, Spektar
Napomena
naziv tvar Vha djelovanja
Napomena
Surpass 6,7 E vernolat 4-7
travni i neki
irokolisni
oruem inkorporirati
u tlo
Cidokor
Herbokor Najkasnije pet dana
Glyphogan-480SL* jednogodinji pred pripremu tla.
Herkules 480 SL* 2-4 uskolisni Dozacije navedene u zagradi
Clinic (1,5-2) i irokolisni odnose se nasmanjeni
Dominator glifosat volumen kropiva (100-200 l/ha).
Roundup biactive* 4-8-12 viegodinji Vie dozacije odnose se
Cosmic (2-3-4) uskolisni na uobiajen volumen
Tender i irokolisni kropiva 200-400 l/ha
Glyphos
Mentor
* = nemaju dozvolu za primjenu u Hrvatskoj
Tablica 13^ Pri kaz s el ekt i vni h her bi ci da za s uz bi j anj e kor ov a u k r u mp i r u
- p r i mj e n a n a k o n s adnj e a pr i j e ni canj a (pr e-emer gence)
* = nemaju dozvolu za primjenu u Hr\âtskoj
Trgovaki naziv Djelatna tvar Doza, 1, kg/ha Spektar djelovanja
Basagran 600
1-3 jednogodinji
Sax 600 bentazon irokolisni
Bazano
Sencor 70 WG
Sencor 70 WP
jednogodinji irokolisni
i neki travni
Tor 70 WP metribuzin^ 0,6-0,75
i neki travni
Dancor 70 WG
i neki travni
Metriphar 70 WG
Tarot 25 DF*2 rimsulfuron 0,05-0,06
jednogodinji i viegodinji
travni i neki irokolisni
Afalon disperzija*
Linurex 50 WP
Linuron Chromos 50 WP*
Linuron Chromos tekui*
linuron 1,5-2,5
jednogodinji
irokolisni
Command 4-E
klomazon
0,15-0,2 jednogodinji irokolisni
i neki travni Command 36 CS
klomazon
0,2-0,3
i neki travni
Plateen 41,5 WG
flufenacet+
metribuzin
2-2,5
jednogodinji travni i
irokolisni
Prohelan T
Prometrex 50
Gesagard 500 Fl
Gesagard 50 WP
prometrin
1,5-3
jednogodinji
irokolisni
Patoran 50 W metobromuron 2-5 jednogodinji irokolisni
i neki travni
Racer 25 EC flukloridon 2,0 jednogodinji irokolisni
i neki travni
Sencor 70 WP
Sencor 70 WG
Tor 70 WP
Dancor 70 WG
Metriphar 70 WG
metribuzin 0,75-1,5 jednogodinji irokolisni
i neki travni
Stomp 330 E
Ston
Dost 330 E
pendimetalin 4-6
jednogodinji travni
i neki irokolisni
Tablica 14, Pri kaz s el ekt i vni h her bi ci da za s uz bi j anj e kor ov a u k r u mp i r u
- p r i mj e n a n a k o n ni canj a k r u mp i r a i kor ov a (post -emergence)
Grasidim setoksidim 1-4
Focus ultra cikloksidim 1-4
Select*3
kletodim 0,4-0,8
Fusilade super
fluazifop-p-butil
1-4 nia dozacija za suzbijanje
Fusilade forte
fluazifop-p-butil
0,8-2,0 jednogodinjih, a via
Pantera 40 EC 1,5-2,5 za suzbijanje
Targa super kvizalofop-tefuril 0,5-4,0 viegodinjih trava
Leopard 0,8-3,0
Bastional * haloksifop-ester 0,5-1,5
Furore super * fenoksaprop-p-etil 1,0-3,0
* = nemaju dozvolu za primjenu u Hnâtskoj
= kultivar Jearla i neki kukivari bijele ljuske izrazito osjetljivi
= potreban okvaiva ili mineralno ulje = dodati mineralna ulja
Tablica 15* Prikaz desi kanata za pr i mj enu u
krumpi ru
Trgovaki naziv Djelatna tvar Doza, l/ha
Basta 15 glufosinat
2,5-3
Reglone
dikvat 4-5
Reglone forte
dikvat 4-5
U nekim vanijim po-
ljoprivrednim zemljama
svijeta, osim navedenih
herbicida, primjenjuju se i
neki u Hrvatskoj registrira-
ni ali i neki u nas ne regis-
trirani herbicidi. Herbi-
cidom S-metolaklor (DUAL
GOLD) suzbijaju se korov-
ne trave i crna pomonica (Solanum nigrum) u SAD-u, u Maarskoj i dr. U Hrvât-
skoj je imao do nedavno dozvolu samo u kombinaciji s metobromuronom (GA-
LEX 500). EPTC (EPTAM) i trifluralin (TREFLAN) rabe se u mnogim zemljama kao
vrlo uinkoviti pre-sowing herbicidi. U Francuskoj i Njemakoj rabe se pripravci
na osnovi aklonifena (CHALLENGE 600 odnosno BOXER). Donedavno je imao
dozvolu za primjenu i u Hrvatskoj. Pripravci i mnoge kombinacije na osnovi ter-
butrina rabe se u mnogim europskim zemljama (Vei. Britanija, Francuska).
Spreavanje klijanja uskladitenog krumpira
Da bi se sprijeili gubici koji nastaju klijanjem gomolja u skladitima, moe
se konzumni (nikako sjemenski) krumpir tretirati prije uskladitenja. U istoj pro-
storiji ne smije se uvati i sjemenski krumpir. U spremitu u kojem je uvan treti-
rani krumpir moe se uskladititi sjemenski krumpir tek nakon najmanje 14 dana
provjetravanja. Prije upotrebe tretirani krumpir valja oguliti. Primjena je opisana
u poglavlju o sredstvima za zatitu bilja.
U Hrvatskoj su za tu namjenu registrirana dva pripravka (TUBERITE N i NEO-
STOP) na istoj osnovi (klorprofam 1 %). Sredstvo (100 g) nanosi se u formi praiva
na 100 kg gomolja krumpira.
X. PLODOVITO POVRE
Pomo ni c e - Solanaceae: raj i ca (Lycopersicon esculentum), papr i ka
(Capsicum annuum), pat l i d an (Solanum melongena)
Ti kvenj ae - Cucurbitaceae: krastavac (Cucumis sativus), di nj a (Cucumis
melo), l ube ni c a (Citrullus lanatus), t i kve (Cucurbita vrste)
tetnici
Na podz emni m di j el ovi ma
Korijenje izgrizeno, biljke propadaju tetnici u tlu
Vrat korijena i prizemno lie izgrizeno sovice pozemljue
Na korijenju odebljanja - guke, naroito pri uzgoju u
zatienom prostoru
nematode korijenovih
kvrica
Korijenje i vrat korijena izgrieni, u njemu bjelkaste
beznone liinke, duge do 7 mm korijenove muhe
Na pr i zemnom di j el u stabl j i ke
Rasadu paprike izgrizen bazalni dio stabljike, tkivo
puca, biljke se lome ili prevru ampinjonske muice
Na nadzemni m di j el ovi ma
Lie izgrizeno, tragovi sluzi puevi
Lie patlidana, rjee rajice, izgrizeno krumpirova zlatica
Lie se kovra, uti i sui, na naliju kolonije sitnih
kukaca lisne ui
Na Uu crna ljepljiva prevlaka aavice, biljke zaostaju
u rastu, na dodir lete bijele "muice" cvjetni titasti moljac
Na lisu bjelkaste pjege, koje kasnije nekrotiziraju,
plod paprike sitan i deformiran
duhanski titasti
moljac
Na listu sitne bjelkaste tokice, lie uti i sui se, na
naliju fina pauina koprivina grinja
Na liu hodnici - mine, u njima ukasto-naranasta
liinka, duga do 2 mm lisni mineri
Bjelkastosrebrnkaste tokice na liu i cvjetovima;
na tim organima sitni brzi kukci, dugi samo 1-2 mm kalifornijski trips
U plodu rajice, patlidana, ee paprike, gusjenica,
ulazno mjesto gnjije kukuruzni moljac
Plod i stabljiku bue gusjenice s tamnim prugama,
izgrizaju lie uta kukuruzna sovica
Uzroni ci bol esti raj ice
Mlade se biljke sue, propadaju bolesti u klijalitu
Na kor i j enu i kor i j enovu vratu
Bijela pahuljasta prevlaka na korijenovu vratu bijela trule
Tamnozelena nekroza korijenova vrata - epiderma puca rak stabljike
Korijen smed, uzdune pukotine na korijenu. plutavost korijena
Smea do crna ulegnuta pjega u zoni korijenova vrata smea trule
Na korijenovu vratu tamnozelena nekroza - biljka vene trule korijena
Na l i u i cvi j etu
Svijetlosive do smee pjege na listovima,
na naliju prljavobijeli maak plamenjaa
Tamno zonirane pjege na listovima i stabljici promjera
1-1,5 cm
koncentrina
pjegavost
Sive pjege na listovima, promjera 3- 4 mm pjegavost lista
ukaste pjege na licu a maslinastozeleni
maak na naliju lista
barunasta
plijesan
ukaste pjege na licu, na naliju lista prljavobijeli maak pepelnica
Eliptine sive nekroze na mjestu zakidanja zaperaka siva plijesan
Biljke gube turgor i venu venua
Vlana pjegavost stabljike, crne pjege promjeru 1- 2 mm bakterijska pjegavost
Uljane pjege na listu i stabljici, nepravilnog oblika krastavost plodova
228
Lie uti i kovra se, pjege na listu, pukotine na stabljici bakterijsko venue
Mozaik i suenje listova virus mozaika
rajice i krastavca
Deformacija cvijeta fitoplazma
Na pl odov i ma
Na epidermi svijetlosmeda zona - ubrzano sazrijeva plamenjaa
Crne udubljene pjege oko peteljke koncentrina
pjegavost
Blijedoute pjege, promjera 2- 3 mm siva plijesan
Sjajno crne pjege lagano utonule u epidermu bakterijska pjegavost
Zrakaste pukotine bakterijska krastavost
Bradaviaste smee izrasline omeene bijelim rubom bakterijsko venue
Uzroni ci bol esti papri ke i patl i dana
Mlade se biljke sue i propadaju bolesti u klijalitu
Na kor i j enu i kor i j enovu vratu
Stisnue korijenova vrata, bijeli maak bijela trule
Nekroza i vlana trule gangrena
Korijen smed, uzdune pukotine na korijenu plutavost korijena
Stisnue korijenova vrata, bez bijelog maka
vrata
stisnue
korijenova
Na l i u i stabl j i ci
Vodenaste, klorotine pjege, plavkasti maak na
naliju lista plamenjaa
Prstenaste pjege sa sivim makom siva pjegavost paprike
ute pjege na licu lista, a prljavobijeli maak na
naliju lista pepelnica
Nekroze i zonirane pjege na listovima koncentrina
pjegavost
Lie gubi turgor i vene cijela biljka
stisnue korijenova
plutavost korijena
venue, gangrena,
vrata, bijela trule.
Sivi micelij u pazucima izboja siva plijesan
Ovalne smee pjege trule plodova
patlidana
Tamnozelene uglate pjege bakterijska pjegavost
lista
Lie mozaino i deformirano virusne bolesti
Na pl odov i ma
Smeurana pokoica boje pergamentnog papira,
bjelkasti maak gangrena
Nekrotine zonirane pjege, tamnosivi ili crni
barunasti maak
koncentrina
pjegavost
Sivi maak u predjelu ake siva pjegavost
Eliptine udubljene pjege, plodovi trunu
plodova paprike smea pjegavost
Pjege tamnog ruba, plod mumificiran suha trule plodova
paprike
Plodovi crni i mekani trule plodova
patlidana
Plodovi deformirani, manji virusne bolesti
Cvjetovi otpadaju, plodovi mali i deformirani virusne bolesti
Uzroni ci bol esti krastavca, di nj e i l ubeni ce
Mlade se biljke rue i propadaju
nicanja
bolesti u razdoblju
Na l i st ovi ma
Pepeljasta prevlaka na gornjoj strani lista pepelnica
Svjetlija zelena polja izmeu glavnih ila,
na naliju lista tamnosiva prevlaka plamenjaa
Svjetlija zelena polja izmeu glavnih ila,
tkivo ispada, prisutan eksudat uglata pjegavost
Mozaik na listu virus mozaika
krastavca
Krupne ovalne pjege nepravilna ruba
trule stabljike crna pjegavost lista.
Blijedozelene pjege, ruiaste u sredini antraknoza
230
Na pl odu
Bijeli micelij s crnim sklerocijima bijela trule
Crvenkastosmede pjege unutar kojih nastaju crna
plodna tijela antraknoza
Sive udubljene pjege, esto s gumoznim iscjetkom krastavost plodova
Propadanj e ci j el e bi l j ke
- uz pojavu bijele pahuljaste prevlake na podnoju
stabljike bijela trule
- popraene nekrozom korijenova sustava trule korijena
- uz pojavu nekrotiziranih pjega na stabljici crna trule
- uz prethodni gubitak turgora venuca
tetnici ei u zatvorenom prostoru
Kal i f orni j ski tri ps
{Frankliniella occidentalis)
Opis. Odrasli oblik kalifornijskog tripsa maleni je kukac, izduena tijela, s
dva para resastih krila, ija duina u mujaka iznosi 0,9-1 mm, a u enki 1,3-1,4
mm. Boja tijela varira od uto-naranaste do kestenjasto-smede, ovisno o biljci
hraniteljici. Jaja su vrlo sitna, biserno bijela, polucilindrina, duga 0,2 mm i nevid-
ljiva prostim okom. Liinke su neto svjetlije boje i manjih dimenzija od odraslih
oblika.
Vanost. Kalifornijski trips utvren je prvi put u Hrvatskoj u jesen 1989. na
krizantemama u jednom kontinentalnom stakleniku. U proljee idue godine taj
se tetnik proirio i na druge kulture u stakle-
nicima, na tom istom obj eW, a i na korove u
njima i izvan njih u njihovoj blioj okolici. Da-
nas gotovo nema staklenika u Hrvatskoj gdje
taj tetnik nije prisutan. Izraziti je polifag, na-
pada vrlo veliki broj kulturnih biljaka, a ivi i
hrani se na brojnim korovskim biljkama, iro-
kolisnim i uskolisnim. Vrlo brzo postao je na-
jopasniji tetnik kultura u zatienom prosto-
ru i uvrten je na listu ekonomskih tetnika.
Od plodovitog povra najvee tete izaziva na paprici, neznatno manje na
krastavcu, a na rajici je prisutan, ali bez spomena vrijednih teta. Na paprici
Si. 114. Odrasli oblik kaliformjskoq
tripsa
SI. 115. Krastavac zaraen kalifornijskim
tripsom (snimila N. Pagliarini)
Si. 116. Izgled plodova paprike zaraenih
kalifornijskim tripsom (snimila N. Pagliarini)
simptome zaraze nalazimo uvijek na
plodovima, Icoji ostaju sitni, deformira-
ni, s nekrozama na njihovoj povrini. Na
biljkama s tako deformiranim plodovi-
ma, za sunana vremena moe se u jed-
nom cvijetu nai vie od 100 odraslih
oblika i liinki tripsa. Kreu se vdo i-
vahno. tetnik se hrani sisanjem biljnih
sokova, za to bira najnjenije dijelova
biljke. Na paprici mu najbolje odgovara tek zametnuti plod, koji se formira na
dnu cvjetnog vjenia. Kako plod raste, na mjestima uboda nastaju opisane ne-
kroze i deformacije. Na licu listova javljaju se manje ili vee bjelkaste pjege ne-
pravilna oblika, koje kasnije posmede, a na njihovu naliju nalaze se odrasli obli-
ci i liinke tetnika, ali u mnogo manjem broju nego u cvjetovima. U jako zarae-
noj paprici gotovo nema normalno razvijenih, nedeformiranih plodova. Opisani
simptomi na plodovima utvreni su na sortama orok ari i Tonica u zatienom
prostoru i u polju, meutim na hibridima Istra, Sivrija, Biondi i Bianka nije bilo
deformacija plodova. Brojni tripsi zadravali su se na plodu ispod listia peteljke.
Na krastavcu odrasle oblike i liinke ovog tetnika nalazimo masovno na
naliju mladih listova i u cvjetovima, a u manjem broju i na licu lista. Simptomi
zaraze javljaju se samo na listovima, dok na plodovima simptoma nema. U poet-
ku su bjelkaste pjege malene, vrlo se brzo poveavaju i meusobno spajaju, dok
ne zahvate cijelu povrinu lista. Listovi se osue i ostanu visjeti na biljci. Suenje
poinje na donjim etapama i iri se prema gore. Takve biljke daju vrlo slab prirod.
Za jake zaraze razdoblje berbe skraeno je na manje od mjesec dana, pa tete u
prirodu iznose priblino 60-70 %. Na krastavcu i paprici najopasnije su najranije
zaraze, jo u fazi rasada.
Biologija i ekologija. Klimatski uvjeti u zatienom prostoru potrebni za
razvoj paprike i krastavaca poklapaju se s uvjetima potrebnim za razvoj i razmno-
avanje toga tetnika. Pri temperaturi 25-30 cjelokupan razvoj od jaja do razvi-
jenog oblika traje 15-18 dana, a za niih temperatura razvoj se produuje (pri 15
na 44 dana). Preteno se razmnoava partenogenetski, a rjee spolno. Mujaci
su rijetki. Seksualni indeks jest 1 : 15 u korist enki. Nakon dozrijevanja odraslih
oblika, to traje priblino 24 sata, oni ive jo 15 dana. Za to se vrijeme vrlo inten-
zivno hrane, kopuliraju i odlau jaja. Jedna enka odloi do 100 jaja, a jedan
mujak moe oploditi i do 15 enki, to upuuje na vrlo visoki potencijal razmna-
anja tetnika. enke odlau jaja leglicom u parenhimsko tkivo listova, cvjetova i
plodova, iz kojih nakon 4-5 dana izlaze liinke. Liinka ima etiri stadija, a prva se
dva vrlo intenzivno hrane 5- 6 dana. Trei je stadij lane pretkukuljice, koja silazi
na zemlju i u povrinskom sloju na 1,5-2 cm dubine razvije se lana kukuljica.
Kukuljenje se odvija i u skrivenim dijelovima cvjetova. Razvoj treeg i etvrtog
stadija traje 3-6 dana, nakon ega se odrasli oblici penju na biljke i nastavljaju se
intenzivno hraniti. Ima 12-15 pokoljenja godinje, koja su meusobno ispreplete-
na, uz istovremenu prisutnost svih razvojnih stadija.
U zatienom prostoru zaraze nastaje ve u veljai na kotiledonskim listiima
krastavaca, a traju do vaenja paprike u listopadu ili studenom. Nakon zavretka
berbe i vaenja krastavaca kalifornijski trips prelazi na druge kulture i korove u
stakleniku i oko njega. U polju e se zaraze pojaviti znatno kasnije, ovisno o
temperaturama pojedinih godina, i krae traju. Ljetni su mjeseci uvijek najkriti-
niji, bez obzira na mjesto uzgoja.
Zatita. Opisana kod ostalih tripsa.
Ostali tri psi
(Thrips tabaci, Tbrips fuscipennis i Heliothrips haemorrhoidali)
Opis. Odrasli oblici maleni su kukci, mekana i izduena tijela, boje koja
varira prema vrsti od svijetle smee, svijetleoker do crne. Tijelo im je dugo 1-2
mm. Odrasli oblici imaju 2 para uskih resastih krila. Liinke su beskrilne, zelenka-
ste do ute, ovisno o vrsti i neto manje od odraslog oblika.
Vanost. U zatienom prostoru tripsi napadaju krastavac, papriku, tikve i u
manjoj mjeri rajicu. Nakon pojave kalifornijskog tripsa, ti su tetnici mnogo ma-
nje vani na plodovitom povru, nego su bili prije njegove pojave. tete izazivaju
liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova na listovima i cvjetovima, pa na tim
mjestima nastaju karakteristine bjelkasto-srebrnaste pjege nepravilna oblika. Pri
zarazi u rasadu nastaje deformacija u obliku uvijenosti mladih listova. Tripse je
vrlo teko nai jer se zavlae izmeu listia vegetacijskog vrha. Osim direktnih
teta tripsi su poznati kao prenosioci viroza. Izraziti su polifazi, osobito duhanov
trips Tbrips tabaci. U toplijim godinama napadaju i povre na polju.
Bi ol ogi j a i ekol ogij a. Ti tetnici imaju 5-12 pokoljenja godinje, ovisno o
vrsti i klimatskim prilikama u pojedinim godina. U zatienom prostoru razmna-
aju se tijekom cijele godine, dakle i zimi. Zbog niskih temperatura i visoke rela-
tivne vlage zraka zimi je razvoj znatno produljen. Dobro podnose niske tempe-
rature. Kada im ponestane hrane, ljeti prelaze u ljetni san, a u izrazito hladnim
zimama povlae se na prezimljenje kao u slobodnoj prirodi. Prezimljuju
kao odrasli oblici, rjee u stadiju liinke, na korovima ili u povrinskom sloju
zemlje.
Zatita. Za utvrivanje zaraza kalifornijskim i drugim tripsima upotreblja-
vaju se plave ljepljive ploe, koje se vjeaju u nasad tako da njihov donji rub
bude uvijek u visini vrnih dijelova biljaka. Plava boja privlai tripse koji se nali-
jepe na povrinu ploa, rasporeenih po uzgojnoj komori na jednolinim ra-
zmacima. Za diagnostiku pojave tripsa stavlja se manje ploa po jedinici po-
vrine, a za mehaniko smanjenje zaraze stavlja se vie ploa. U nedostatku plavih
ploa mogu posluiti i ute ploe.
Prskanjem biljaka u zatienom prostoru postiu se slabiji rezultati, zbog lo-
e pokrovnosti skrivenih dijelova biljaka, kamo se tripsi zavlae. Mnogo je bolja
aplikacija insekticida tehnikom hladnog zamagljivanja. Tretiranje treba poeti pri
prvoj pojavi tetnika, a ponavljati u intenâlima kraim od 7 dana.
Za suzbijanje kalifornijskog tripsa na plodovitom povru primjenjuju se dva
nova insekticida naturalit Laser (spinosad) i Mospilan 20, a od starijih Evisekt
S (tiociklam), koji industrija povlai iz prometa, ali jo se ponegdje moe nai
na tritu. Protiv tripsa primjenjuju se u povru Radotion E-50 i praivo Radotion
P- 5 (malation). Od sisteminih insekticida iz grupe neonikotinoida Confidor 200
SL (imidakloprid) ima dozvolu za suzbijanje duhanova tripsa, a slabije djeluje na
kalifornijskog tripsa na rajici, patlidanu krastavcima i lubenicama. Insekticidi
na bazi diklorvosa Kofumin 50-EC Nuvan 50-EC primjenjuju se protiv
tripsa na rajici, krastavcu i paprici u polju i u zatienom prostoru (iznad biljaka)
no ako se primjenjuju prskanjem, ti in-
sekticidi mogu biti fitotoksini na kra-
stavcu, pa ih je bolje primijeniti zamag-
ljivanjem. Na istim kulturama protiv
tripsa, naroito kalifornijskog tripsa,
djelotvoran je Actellic 50 (pirimifos me-
til). Na krastavcu, rajici u polju i zati-
enom prostoru primjenjuju se insekti-
cidi na bazi deltametrina Decis EC, De-
cis WG i Rotor te Karate 2,5 EC, King i
Karate Max na bazi lambda cihalotrina,
Talstar 10 EC na bazi bifentrina, a moe
se primijeniti i Eastac 10 SC, Direct 10
SC i Direct 10 EC na bazi alfacipermetri-
na na istim kulturama u polju i u zati-
enom prostoru. Na plodovitom povru
samo u polju primjenjuju se Methomex
20 i Lannate SL (metomil), koji su stro-
go zabranjeni u zatienom prostoru.
SI. 117. Grabeljiva stjenica iz roda Orius sie Zbog otrovnosti pesticida, njihovih
liinku duhanova tripsa {prenrdKoppGTi) dugih karenca i produene berbe, da-
nas se u svijetu sve manje kemijski suzbijaju tetnici u zatienom prostoru, a
zamjena je bioloka borba primjenom prirodnih neprijatelja. Danas najvei proi-
zvoa prirodnih neprijatelja u Europi jest kompanija "KOPPERT BV" iz Nizo-
zemske, koja proizvodi parazite i predatore gotovo svih nadzemnih tetnika pov-
ra i ukrasnog bilja. Svoje podrunice Koppert ima u mnogim zemljama, na pri-
mjer u Italiji i Austriji, a od prole 2002. godine svi Koppertovi proizvodi mogu se
nabaviti i u Hrvatskoj preko ovlatenih zastupnika ''COLI - trade d.o.o" iz Bio-
grada n/m za obalni dio i ''Zeleni hif iz Zagreba za kontinentalni dio. U Hrvatskoj
se taj nain borbe tek poeo primjenjivati.
Za bioloko suzbijanje kalifornijskog tripsa i ostalih tripsa primjenjuju se pre-
datori, grinja Amblyseius cucumeris i stjenice roda Orius. A. cucumeris ne pod-
naa visoke temperature pa se primjenjuje samo u rano proljee, do poetka trav-
nja, a Orius se primjenjuje u preostalom dijelu godine. U nasadu paprike, gdje se
folijarno tretiranje rijetko provodi ili se primjenjuju insekticidi kratkog djelovanje,
npr. diklorvos, u drugoj polovici vegetacije vrlo se esto spontano pojavi Oiius.
Osim tripsima, ta se stjenica hrani i peludom, pa moe preivjeti na paprici u
cvatnji i bez prisutnosti tripsa, te ak i prezimjeti do iduega proljea. Cvijet kra-
stavaca nema toliko peludi kao paprika, pa je preivljavanje Oriusa tee. Nakon
spontane pojave Oriusa, esto nije vie potrebno provoditi zatitu insekticidima,
ako se protiv ostalih tetnika i gljivinih bolesti primjenjuju sredstva za zatitu
bilja nekodljiva za te stjenice.
Kalifornijski trips napada iste kulture i u polju, ali te se zaraze lake suzbijaju
primjenom istih insekticida.
Duhanski titasti mol j ac
(Bemisia tabaci)
Opis. Duhanski titasti moljac maleni je bijeli kukac, pomalo nalik leptiriu,
dug samo 1 mm. Mujaci su neto manji. Tijelo i oba krila pokrivena su bijelim do
malo ukastim votanim prahom. Odrasli oblik, iako je manji, vrlo je slian cvjet-
nom titastom moljcu. U stanju mirovanja krila su mu stisnuta uz tijelo, za razliku
od bijele muice. Zbog malenih dimenzija
te su razlike slabo uoljive. Jaje je maleno,
krukoliko, dugo oko 0,2 mm, u poetku
bjeliasto, a postupno postaje smee. Tek
ispiljena liinka plosnata je, ovalna, nalik
titastoj ui. Liinke i kukuljice bijele su do
limunske ute boje, ovisno o biljci domai-
nu. Plosnate kukuljice duhanskog tripsa,
zvane puparium, nepravilna su ovalna obli-
ka, duge 0,7 m. Razlikovanje tih dviju vrsta
vri se na osnovi praznog pupariuma -
kukuljice. Na glatkom liu kukuljica du-
hanskog titastog moljca nema dlake, a na sL 118. Odrasli oblici duhanova
dlakavom ima 2-8 dugih dlaka. Puparium titastog moljca
bijele muice pravilna je ovalna oblika, ravnih strana, gledano bono, i ima 12
jakih dlaka; na kukuljici duhanskog moljca broj dlaka varira, one su njenije, a
bone su strane zaobljene.
Tipian simptom zaraze biljaka tim tetnikom jesu brojne klorotine pjege,
medna rosa po plodovima i listovima, a kasnije se na ljepljivim naslagama razviju
gljive aavice. Ti se simptomi bitno ne razlikuju od simptoma koje izaziva cvjet-
ni titasti moljac. Svi razvojni stadiji tetnika nalaze se na naliju listova, gdje su
vidljive brojne siune bjeliaste liinke i sitni "leptirii". Potresemo li takvu bilj-
ku, masa sitnih bijelih insekata poleti, ali odmah nakon toga opet se smjetaju na
listove biljaka.
Zaraza duhanskim titastim moljcem utvruje se utim ljepljivim ploama,
koje se vjeaju u nasad tako da njihov donji rub bude uvijek u visini vrnih dijelo-
va biljaka u pavilnim razmacima.
Vanost. Donedavno je duhanov titasti moljac bio poznat samo kao tetnik
poljoprivrednih kultura u toplijim krajevima na pamuku, duhanu, rajici, slatkom
krumpiru i kasavi. S vremenom je postao tetnik mnogih staklenikih kultura, pa
tako od plodovitog povra napada rajicu, papriku, patlidan, krastavce i tikvice,
ali i ostale Cucurbitaceae. Donedavno karantenski tetnik u Hrvatskoj na listi Al,
sve dok nije unesen u Hrvatsku na uvezenim ukrasnim biljkama Poinsettia sp. i
Tbunbergia sp., pa je prisutan u veem broju objekata.
Duhanskog titastog moljca nalazimo na vanjskim povrinama tropskog i
suptropskog pojasa i u brojnim staklenicima umjerenog pojasa. U Europi je pro-
iren na Cipru, u Grkoj, Italiji, a djelomino u Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Nje-
makoj, Maarskoj, Hrvatskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Norvekoj, Poljskoj,
panjolskoj, Portugalu, vicarskoj i zemljama biveg SSSR-a. Zaraza je utvrena i
u Irskoj, gdje je uspjeno eradicirana. Registrirana je u Tunisu, Izraelu i Turskoj.
iroko je rasprostranjen u Aziji, Africi, Srednjoj Americi, na Karibima i u Oceaniji.
U Sjevernoj Americi proiren je u Meksiku i junim dravama SAD-a (Arizona,
California, Florida, Georia i Texas), a u Junoj Americi u Argentini, Brazilu, Ko-
lumbiji i Venezueli.
Duhanski titasti moljac takoer je izraziti polifag. Iako imaju krila, odrasli
oblici slabi su letai, ali zrana staijanja ire ih na velike udaljenosti. Najvie je
proiren trgovinom sadnim materijalom i rezanim cvijeem. Glavni krivac za nje-
govo irenje meunarodna je trgovina s Poinsettia sp. (boina zvijezda).
Primarne tete izazivaju u liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova, zbog
ega na listovima zaraenih biljaka nastaju klorotine pjege. Kako zaraza raste,
pjege se spajaju, cijela plojka lista pouti, osim lisne nervature. Kasnije ti listovi
otpadaju. Liinke i odrasli oblici izluuju obilje medne rose, a njezine sjajne ljep-
ljive nakupine po listovima i plodovima izvrsna su podloga za razvoj saprofitskih
gljivica aavica. Zbog aavih nakupina smanjena je fotosinteza, biljke su slabi-
je razvijene i prinos je kvantitativno i kvalitativno nii. aave nakupine nagruju
plodove, to im znatno smanjuje komercijalnu vrijednost.
Biologij a i ekol ogij a. Odrasli oblici duhanova titastog moljca odlau jaja
na nalije lista. Jaja su svojim irim dijelom privrena pedicelom na povrinu
lista. Na 30 C razvoj jaja traje 5-9 dana, ovisno o biljci domainu i relativnoj vlazi
zraka. Nakon izlaska iz jaja liinka se kree samo kratko, tek toliko da se odmak-
ne od jaja. Tada se privrsti na list i vie se ne kree. Prolazi kroz etiri razvojna
stadija; etvrti je stadij kukuljice, jo zvan "puparium", a iz njega izlazi odrasli
oblik. Svaki od prva tri stadija liinke traje 2-4 dana, a posljednji puparium traje
oko 6 dana. U tom stadiju odvija se preobrazba u odraslog insekta. Oko 12 sati
nakon pojave odraslih oblika poinje parenje. enke ive prosjeno oko 60 da-
na, a za to vrijeme odloe do l60 jaja koja su odloena u luku oko tijela enke.
ivotni vijek mujaka traje krae, 9-17 dana. Duhanov titasti moljac ima vei
broj pokoljenja godinje, koja u zatienom prostoru nisu vremenski ogranie-
na, nego u svako doba na listovima nalazimo jaja, liinke, "kukuljice" i odrasle
oblike.
Zatita - Opisana je kod cvjetnog titastog moljca.
Cvj etni titasti mol j ac (bi j el a mui ca)
(Trialeurodes vaporariorum)
Opis. Cvjetni titasti moljac mali je, bijeli, vrlo ivahni "leptiri", dug oko 2
mm. Zbog toga se uobiajeno naziva i bijela muica. Tijelo i krila pokriva fini
bijeli vosak u obliku praka. Jaje je maleno, ovalno i privreno stapkom za list.
Liinka prvog stadija ima tri para nogu, kree se, duga je 0,3 mm. Od piljenja iz
SI. 119. Odrasli oblici cvjetnog titastog
moljca
jaja do prvog presvlaenja razvoj traje
samo nekoliko sati. Nakon toga gubi no-
ge, spljoti se poput ljuske i privrsti na
list. Liinke treeg stadija i "kukuljice"
takoer su bez nogu, bjeliaste, spljo-
tene poput ljuske i privrene na list,
samo neto vee. Kao i u odraslih obli-
ka, tijelo liinki i "kukuljica" tzv. "bijelih
pupa", prekriva fini votani sloj.
Si. 120. Liinke titastog moljca na naliju
lista (snimila N. Pagliarini)
Tipian simptom zaraze biljaka tim tetnikom u poetku je medna rosa po
plodovima i listovima, a kasnije se na ljepljivim naslagama razviju gljive aavice.
Svi razvojni stadiji tetnika nalaze se na naliju listova. Odrasli oblici "leptirii" i
jaja nalaze se masovno uvijek na vrnim listovima, a liinke i kukuljice nalaze se
na listovima donjih etaa. Poetne zaraze odraslim oblicima teko se uoavaju jer
se nalaze na naliju listova. Za pravovremeno izvoenje zatitnih mjera od velike
je vanosti uoavanje tih ranih zaraza. Jedna od starih i prokuanih metoda, ali ne
i najboljih, sastoji se u redovnim kontrolama nasada svakih nekoliko dana potre-
sanjem biljaka ili pregledom nalija listova. Pomalo preivjelu metodu za utvri-
vanje poetnih zaraza zamijenile su danas ute ljepljive ploe. U nasad se vjeaju
tako da njihov donji rub bude uvijek u visini vrnih dijelova biljaka, u odreenim
razmacima. Privueni bojom "leptirii" bijele muice nalijepe se na ploe, te se
tako poetna zaraza moe utvrditi mnogo ranije nego potresanjem biljaka.
Vanost. Od plodovitog povra najvie strada rajica. Njezin prirod moe
biti smanjen do 40 %. To je vrlo visok postotak za vrlo skupu stakleniku proi-
zvodnju. Zarauje i krastavac, patlidan, tikvice i papriku. Te su zaraze danas
mnogo manje vanost, negoli su bile pri-
je pojave kalifornijskog tripsa. Bijelu mu-
icu ve godinama nalazimo u svim sta-
klenicima umjerenog pojasa, na raznim
kulturama. Izraziti je polifag. Proirena
je prodajom sadnica zaraenih liinka-
ma i kukuljicama tog tetnika. To je pa-
sivan nain irenja, a na manje se uda-
ljenosti iri aktivno, letom vrlo ivahnih
odraslih oblika, "leptiria", po stakleni-
ku i njegovoj blioj okolici.
Primarne tete izaziva liinka i odra-
sli oblik sisanjem biljnih sokova, zbog
ega zaraene biljke zaostaju u rastu, da-
ju nii prirod zbog sitnijih plodova i ma-
njeg broja plodova. Sekundarne tete
nastaju zbog obilatog luenja medne ro-
se, liinki i odraslih oblika, koja kapa po niim listovima i plodovima, te je izvrsna
podloga za razvoj saprofitskih gljiva aavica. Na listovima one smanjuju asimila-
cijsku povrinu, a plodove nagruju, to im znatno smanjuje komercijalnu vrijed-
nost.
Biologija i ekologija. Stvaranjem povoljnih klimatskih uvjeta u zatienom
prostoru potrebnih za uzgoj kulturnih biljaka, stvoreni su uvjeti, vrlo bliski opti-
malnim, za razvoj i razmnaanje svih tetnika, pa tako i bijele muice. U umjetno
odravanom klimatu, pri temperaturi 22-25 razvojni ciklus tog tetnika traje
21-28 dana, ovisno o kulturi. Prema literaturi tetnik ima 10-12 pokoljenja godi-
nje. Pokoljenja u zatienom prostoru nisu vremenski ograniena, nego u svako
doba na listovima nalazimo jaja, liinke, "kukuljice" i odrasle oblike. Razvoj
Si. 121. Plod rajice oneien gljivama
adavicama uslijed zaraze titastim
moljcima (snimila N. Pagliarini)
tetnika neprekinut je i tijekom zimskih mjeseci, samo se na niim temperatura-
ma produljuje na 45-70 dana. U zatienom prostoru nema zimske diapauze.
Na visokim temperatura ljeti odrasli oblici izlaze iz staklenika i naseljavaju
se na razne kulturne i korovske biljke u njegovoj okolici. Tu ih moemo nai sve
do kasne jeseni. Dio populacije vraa se u staklenik, a dio se povlai na prezim-
Ijenje u prirodi. Mnoge korovske biljke u stakleniku i oko njega izvrstan su do-
main tom tetniku i vrlo su esto izvor zaraze novog nasada rajice, krastavca ili
paprike.
Bijela muica ima vrlo visoki potencijal razmnaanja. Razmnoava se spolno
i partenogenetski. Mujaci su rijetki. enka odloi 100-200 jaja, katkada i vie,
uvijek na nalije lista, izmeu nervature, pojedinano ili u skupinama po 2 do 26
komada. Embrionalni razvoj traje 4-20 dana, a razvoj liinke 15-45 dana. Opti-
malni uvjeti potrebni za razvoj bijele muice jesu 25-28 i visoka relativna vlaga
zraka.
Zatita. Suzbijanje ovog tetnika na kulturama u zatienom prostoru sastoji
se od kompleksa mjera, kemijskog suzbijanja s mehanikim i kulturnim mjerama
radi spreavanja ili snienja njegove zaraze, pa do bioloke borbe.
Kemijsko suzbijanje provodi se veim brojem insekticida. Mnogi od njih, zbog
votanog ovoja koji pokriva tijelo liinki i "kukuljica", imaju slabu djelotvornost
ili uope ne djeluju na te razvojne stadije, iako vrlo dobro djeluju na odrasle
krilate oblike. Zbog istovremene prisutnosti svih razvojnih stadija potrebno je
izvoditi vrlo esta prskanja u kratkim intervalima. U ljetnim mjesecima ti su ra-
zmaci kratki, 3, 5 do 7 dana, ovisno o intenzitetu zaraze i reinfestaciji s korova ili
s vanjskih povrina, a u jesen i proljee produuju se na 21-28 dana. Uestala
primjena istog insekticida izaziva rezistentnost tetnika, ne samo prema tom sred-
stvu, nego i prema cijeloj grupi srodnih insekticida."
Cvjetni titasti moljac mora se suzbijati u poetnoj zarazi. Kritian broj, koji
oznauje najvei broj insekata po jedinici povrine, kada treba provesti suzbija-
nje, za bijelu muicu iznosi jedan odrasli oblik na 100 biljaka. Pri zarazi od 10
"leptiria'VlOO biljaka ve se javljaju nakupine medne rose i prve liinke koje su
otporne na niz insekticida. Suzbijanjem u takvih ili jo jaih zaraza, bit e uniteni
odrasli oblici, a ovisno o primijenjenim insekticidima i njihove liinke, ali ne i
kukuljice i jaja. Za kratko vrijeme razvit e se nova populacija odraslih oblika
"leptiria". Zato se u nasad vjeaju ute ljepljive ploe kako je to ve opisano.
Od insekticida koji su se primjenjivali protiv tetnika, neki su zbog otrovno-
sti i rezidualnog djelovanja zabranjeni za primjenu u povru, drugi su nestali s
trita, jer im je dozvola istekla i nije vie produena. Umjesto njih pojavili su se
novi, poput sisteminih insekticida iz grupe neonikotinoida kao Confidor 200 SL
(imidakloprid), Actara 25 WG (tiametoksam). Calypso SC 480 (tiakloprid) i Mo-
spilan 20 (acetamiprid). Confidor ima dozvolu za primjenu protiv titastih molja-
ca na rajici, a za tu se svrhu mogu primijeniti Actara 25 WG i Mospilan 20, koji
imaju dozvolu za suzbijanje duhanova titastog moljca.
Insekticidi na bazi diklorvosa Kofumin 50-EC Nuvan 50-EC dozvoljeni su na
rajici, krastavcu i paprici u polju i u zatienom prostoru, (iznad biljaka) no pri
primjeni prskanjem ti insekticidi mogu biti fitotoksini na krastavcu. Zato ih je
bolje primijeniti zamagljivanjem. Na istim kulturama djelotvoran je Actellic 50
(pirimifos metil). Na krastavcu, rajici u polju i zatienom prostoru protiv bijele
muice primjenjuju se insekticidi na bazi deltametrina Decis EC, Decis WG i Ro-
tor te Karate 2,5 EC, King i Karate Max na bazi lambda cihalotrina, Talstar 10 EC
na bazi bifentrina, a mogu se primijeniti i Fastac lOSC i Direct 10 SC na bazi alfa-
cipermetrina na istim kulturama u polju i u zatienom prostoru. Dozvolu za pri-
mjenu na plodovitom povru, samo u polju, imaju insekticid na bazi metomila
Methomex SL 20 i Lannate 20 SL. Strogo je zabranjen u zatienom prostoru.
SI. 122. Neparazitirane iparazitirane
(s Encarsia formosa) liinke cvjetnog
titastog moljca (prema Koppert)
Si. 123. Odrasli i liinika cvjetnog titastog
moljca zaraeni s Verticillium lecanii
(prema Koppert)
Uz kemijsko suzbijanje treba provoditi i ove mjere:
1. Prije sadnje kulture podlone napadu bijele muice iz staklenika se mora-
ju ukloniti i unititi svi korovi i biljni ostaci, zakopavanjem ili spaljivanjem. Oko-
li staklenika ili plastenika mora biti uredan, bez biljnih ostataka iz uzgojnih
komora.
2. Saditi treba samo nezaraene sadnice.
3. Tijekom cijele vegetacije treba redovito odravati higijenu staklenika, sav
otpadni biljni materijal svakodnevno iznositi i unitavati, te plijeviti korove.
4. U objekt treba postaviti ute ploe i redovito kontrolirati. Nakon pojave
pr\dh "leptiria" na njima treba provesti prskanje.
Zbog este pojave rezistentnosti cvjetnog i duhanskog titastog moljca te otrov-
nosti insekticida i njihovih ostataka- rezidua u plodovima, protiv tih se tetnika
vrlo uspjeno primjenjuje bioloka borba s njihovim prirodnim neprijateljem, pa-
razitskom osicom Encarsia formosa. Osica odlae jaja u liinke drugog i treeg
stadija, u kojima se razvija do odraslog oblika, na raun svog domaina, koji ugi-
ba. Umjesto bijelih "pupa" na listovima se pojavljuju parazitirane crne "pupe" iz
kojih izlijee osica Encarsia. "Crne pupe" osice Encarsia se u prometu nalaze pod
imenom En- Strip. Bioloko suzbijanje tih tetnika provodi se takoer i prska-
njem biljaka suspenzijom spora entomofagne gljive Venicillium lecanii, kad je
zaraza pred introdukciju parazita prejaka. Taj preparat u prometu se nalazi pod
imenom Mycotal. U biolokoj borbi cilj je to prije postii ravnoteu izmeu
tetnika-domaina i njegova prirodnog neprijatelja, parazita ili predatora. Encar-
sia ne moe preivjeti bez prisutnost svojih domaina.
titasti moljac napada iste kulture u polju, ali zaraze su mnogo manjeg inten-
ziteta i kraeg trajanja.
Muhe - l i sni mi ner i
(Liriomyza trifolii, L. huidohrensis, L. bryoniae i Chromatomyia /Phytomyza/
horticold)
Opis. Lisni mineri sitne su muice. Tijelo muice Z. trifolii dugo je 1,4-2,3
mm, smede-crno, s pojedinim utim dijelovima. Tijela muica L. huidobrenasis
sivo-crne je boje, a crno-smede je boje u Chromatomyia vrsti. enke su neto
vee. Liinke su apodne, kao sve liinke muha, bez jasno vidljive glave. Liinke Z.
trifolii naranaste su do
oker ute boje, duge oko 2
mm, a liinke Z. buido-
brensis luck'Asio su bjelka-
ste, duge 3,2 mm. Kukulji-
ce Z. trifolii svijetlosmede
su boje, neto krae od
odrasle liinke i pomalo
bavasta oblika, a kukulji-
ce Z. buidobrensis uto-
crvene su do tamno sme-
e boje.
tete izazivaju samo li-
inke, koje ive izmeu
dva epidermalna - povrin-
ska sloja lista, gdje se hrane lisnim tki-
vom - parenhimom, buei u njemu
hodnike. Zbog toga na listovima nasta-
ju karakteristini hodnici - mine, koje
mogu biti vidljive s lica i nalija lista.
Oblik i poloaj mina tipian je za svaku
pojedinu vrstu, pa se ve na osnovi to-
ga moe utvrditi vrsta minera.
Osim mina na listovima se nalaze i
sitne svijetle pjege, koje nastaju zbog
dopunske ishrane i odlaganja jaja, koje
enke leglicom unose pod pokoicu
lista.
Vanost. Do sredine devedesetih godina ti su tetnici na plodovitom povru
u Hrvatskoj bili od manje vanosti. Javljali su se kasnije tijekom berbe na ve
odraslim i dobro razvijenim biljkama, a nastale tete nisu bile ekonomski vane.
Meutim, poetkom sprnja 1995. na krastavcima u staklenicima srednje Dalmaci-
Sl. 124. Mine na liu rajice od liinki Liriomyza trifolii
(snimila N. Pagliarini)
Si. 125. Kukuljice Liriomyza trifolii i mine
na listu rajice (snimila N. Pagliarini)
si. 126. Grakov lisni miner
Liriomyza huidobrensis (prema
www.cevimp ucedavis edu)
je utvren je vrlo jak napad lisnih minera, prisutan i usprkos provoenim mjera-
ma zatite. Lica listova od najonjih do najgornjih etaa bila su prekrivena bez-
brojnim minama. Oblikom one su bile slinije minama koje pravi Ch. horticola
(uske i linearne u poetku, s malim proirenjem kasnije), premda malo drukije.
Na licu listova mogla se vidjeti poneka liinka i kukuljica, koje po boji i veliini
nisu odgovarale izgledu liinki Z. trifolii Ni-
kad nismo utvrdili koja je to bila vrsta, no da-
nas sumnjamo na zarazu s grakovim lisnim
minerom Z. huidobrensis. Grakovog lisnog
minera nali smo poetkom travnja 2001. na
verbenama u jednom stakleniku u Zagrebu. S
verbena je preao na rasad krastavca i paprike
u istom stakleniku. Brojna prskanja u stakleni-
ku nisu zaustavila napad, no im je rasad izne-
sen iz staklenika zaraza je zaustavljena. Ta je
vrsta naena u Hrvatskoj i na krastavcima i na
ukrasnom bilju.
Taj nalaz ponovo dokazuje da je nedopu-
stivo zanemarivati tetnike
koji u ranijim razdobljima
nisu bili od vee vanosti.
Iz njihovih se redova kad-
tad moe pojaviti novi tet-
nik mnogo vee ekonom-
ske vanosti. Tako je, uo-
stalom, bio i s pojavom Z.
trifolii i mnogo kasnije
kalifornijskog tripsa.
Muhe - lisni mineri
napadaju krastavac, raji-
cu, patlidan i tikvicu, a na
paprici su iznimno rijetki.
Na rajici i krastavcu u za-
tienom prostoru esto su
prisutne kombinirane zara-
ze s Z. trifollii Ch. horticola. Rjee su zaraze s Z. bryoniae. Napadaju i druge vrste
povra. To su preteno tetnici u zatienom prostoru, a u polju su zaraze rijetke.
Z. huidobrensis mpî&d papriku, rajicu, krastavce, dinje, celer i drugo povre.
Biologija i ekologija. Muhe - lisni mineri imaju vei broj pokoljenja godi-
nje. Kao i u drugih tetnika u zatienom prostoru, pokoljenja su meusobno
isprepletena istovremena su prisutni svi razvojni stadiji. Prezimljuju kao kukuljice
na brojnim samoniklim biljkama, odnosno na njihovim ostacima ili pod grudica-
ma zemlje. U nepovoljnim uvjetima stadij kukuljice moe potrajati po nekoliko
mjeseci.
SI. 127. Mine grakovog lisnog minera na rajcici
(prema Kelly Clark)
Na 23- 28 razvojni je ciklus vrlo brz, a traje 12-14 dana. Iz jaja, koje enka
leglicom unese pod epidermu lista, za 2-4 dana ispili se liinka. Ona se kukulji 5-
8 dana nakon izlaska iz jaja i intenzivnog hranjenja. Odrasla liinka L. trifoliii L.
bryoniae izhzi iz mine i kukulji se na listu ili na zemlji, kamo padne, a Ch. horti-
cola kukulji se unutar lista na kraju mine u tzv. pupalnom mjehuriu.
Zatita. Za kemijsko suzbijanje primjenjuju se isti insekticidi i ostale kultur-
ne mjere opisane kod bijele muice. Dozvolu ima i naturalit spinosad (Laser). Uz
nabrojene insekticide, na naem tritu postojao je jedan vrlo dobar insekticid,
regulator razvoja, pod imenom Trigard 75 WP, kojim se moe sa samo 2-4 prska-
nja suzbiti zaraza minerima. Naalost, proizvoa je odustao od daljnje proizvod-
nje pa e se moi primjenjivati samo dok se ne potroe stare zalihe. Dozvoljen je
u zatienom prostoru i u polju na plodovitom povru.
Tamo gdje se provodi bioloka borba protiv ostalih tetnika u zatienom
prostoru, protiv lisnih minera primjenjuju se dva parazita. To su Dacnusa sibirica
i Dygliphus isaea. Na tritu se nalaze pod trgovakim imenima Minex, koji sadri
oba parazita, Minusa sadri parazita D. sibirica, a Mygliphus sadri D. isaea.
Kopr i vi n (obi ni ) crveni pauk
{Tetranycbus urticae)
Opis. Taj se tetnik ubraja u grinje - Acarina. Odrasli oblici vrlo su njeni,
ovalna, gotovo prozirna tijela, duine oko 1 mm. Boja tijela prilino varira, od
SI. 128. Crveni pauk Tetranycbus unicae: odrasli,
liinke i jaja na naliju lista
bjelkasto- ukaste, zelenkaste do crvenkaste,
ovisno o biljci na kojoj se hrani. Na lenom
dijelu ima tamne mrlje. Odrasli oblik ima eti-
ri para nogu. Liinka prvog stadija slina je
odraslom obliku, mnogo je manja i ima samo
Si. 129. Simptomi zaraze crvenim paukom na
listovima krastavca (snimila N. Pagliarini)
si. 130. arite zmâze crvenim paukom u nasadu
krastavaca (snimila N. Pagliarini)
tri para nogu. etvrti par ra-
zvije se u liinke drugog
stadija. Jaja su malena,
okrugla, bjeliasta, done-
kle prozirna i ne vide se
prostim okom.
Simptomi zaraze vrlo
su karakteristini i lako se
uoavaju. Na licu lista,
izmeu nervature, nastaju
klorotine tokice, bjelka-
sto-srebrnaste do ukaste
boje. List djeluje kao da je
mramoriran. Porastom in-
tenziteta zaraze pjegice po-
staju vee i meusobno se spajaju. Takvi listovi ute izmeu nervature, koja naj-
dulje ostaje zelena, i na kraju se osue. Na naliju takvih listova nai emo manji
ili vei broj paukova, koji se najradije zadravaju uz lisnu nervaturu. Taj tetnik
proizvodi predu, pa za jakog intenziteta zaraze listovi mogu biti meusobno po-
vezani preom, unutar koje moemo vidjeti brojne pauke.
Vanost. Taj pauk vrlo je est i opasan tetnik kultura u zatienom prostoru
umjerenog pojasa. Napada mnoge vrste samoniklih do kulturnih biljaka . Od plo-
dovitog povra najvee tete izaziva na krastavcu, tikvicama, neto manje na pa-
prici i jo manje na rajici. Pojavom kalifornijskog tripsa i pauk je dospio u drugi
plan, iako njegove tete danas nisu nita manje nego prije. U polju napada iste
kulture na kojima je intenzitet zaraze mnogo manji nego u zatienom prostoru.
Vrlo jake zaraze u polju nalazimo na lubenicama. tete izazivaju svi pokretni sta-
diji pauka, liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova, zbog ega u stanicama
nestaje klorofila i one gube zelenu boju, a na listovima nastaju opisani simptomi.
Povoljni uvjeti za razvoj i razmnaanje pauka istovremeno su uvjeti potrebni za
uzgoj kulturnih biljaka. Pauk se tada razvija vrlo brzo, a zbog visokog potencijala
razmnaanja njegove zaraze naglo buknu. Za jakih zaraza na listovima se masov-
no nalaze svi razvojni stadiji pauka. Listovi su povezani preom, takve biljke sla-
be, plodovi su sitniji i manje ih je, to rezukira niim prirodom.
Biologija i ekologija. Najpovoljniji uvjeti za razvoj koprivina crvenog pau-
ka jesu niska relativna vlaga zraka, izmeu 45-55 %, visoka temperatura od 30 do
32 a i obilje svjetla. U tim uvjetima razvoj od jaja do odraslog oblika traje 8-12
dana. Na niim temperaturama razvoj se produljuje, pa pri 21 uz istu relativnu
vlagu zraka traje 14 dana. Porast relativne vlage zraka takoer produljuje razvoj.
enka ivi prosjeno oko 30 dana, a za to vrijeme odloi 90-120 jaja, no neke
mogu odloiti i vie od 200 jaja. Jaja odlau razbacano po itavom naliju plojke
lista. Nakon 3-5 dana iz jaja izlaze liinke, koje na putu do odraslog oblika prola-
ze tri razvojna stadija. Svaki je od tih stadija podijeljen u aktivnu fazu i fazu miro-
vanja, priblino istog trajanja. Liinka u aktivnoj fazi mnogo je osjetljivija na aka-
ricide negod liinka u mirovanju, a mladi stadiji liinki osjetljiviji su nego stariji
stadiji.
Zbog niih temperatura i skraenog trajanja dnevnog svijetla kasnije u jesen
enke se prestaju hraniti i odlagati jaja, naputaju biljke i zavlae se na razna
skrovita mjesta u armaturi staklenika, gdje prezime kao "zimske enke". "Zimska
enka" mijenja boju u uto-naranastu, a oblik joj je vie okrugao, nego kod ljet-
ne forme. Krajem zime ili poetkom proljea, nakon duljeg razdoblja sunanih
dana, prezimjeli oblici pauka bude se i sele na biljke, gdje se nastavljaju hraniti.
Ako je jesenska zaraza bila jaka, proljetna bukne naglo. Za razvoj trai veliku
koliinu svijetla, to je uvelike uzrok povlaenja na prezimljenje tijekom jeseni.
Meutim, u krajevima s mnogo vie sunanih dana pauk i zimi ostaje aktivan,
nastavlja hranjenje i razmnaanje, ali razvoj mu je znatno produljen. To smo utvrdili
u staklenicima u Dalmaciji.
Poetne zaraze uvijek su izrazito sporadine, a javljaju se na onim mjestima
gdje su mikroklimatski uvjeti povoljniji, tj. gdje je via temperatura i nia relativna
vlaga zraka. To su uvijek rubni dijelovi biljaka na junoj strani, redovi biljaka koji
se nalaze uz cijevi grijanja i vrni dijelovi biljaka. Zaraze su esto lokalne, jer se
pauk relativno sporo seli iz arita. List koji sie naputa tek onda kada se pone
suiti. Kako intenzitet zaraze raste, arita se poinju spajati, zaraza gubi lokalno
obiljeje i zahvati cijeli staklenik.
Zatita. Zatita od pauka, poput zatite od kalifornijskog tripsa i titastih
moljaca, obuhvaa kompleks mjera, a kemijsko suzbijanje samo je dio tih mjera.
Od velike je vanosti odravanje higijene u zatienom prostoru i oko njega, pred
sadnju i tijekom vegetacije: uklanjanje
korova i biljnih ostataka i njihovo redo-
vito iznoenje iz zatienog prostora, i-
enje staza, podizanje zrane vlage,
sadnja nezaraenih sadnica i redovita
kontrola nasada.
Pauka takoer treba kemijski suzbi-
jati ve kod najranijih zaraza. Akaricidi
koji se protiv njega primjenjuju kontak-
tnog su djelovanja, a budui da su svi
razvojni stadiji na naliju listova, potreb-
no je postii dobru pokrovnost. To je
mogue s prskalicama visokog pritiska,
od 12-18 atm i vie, koje daju vrlo fine
kapljice, uz utroak velike koliine te-
kuine. Npr. rue se prskaju 3000-5000 1 vode na hektar (30-50 1/ar), a prema
nekim autorima treba ak do 10.000 l/ha. Na povru se ne smiju troiti tako velike
koliine vode, zbog mogunosti zaraze s gljivinim bolestima, kojima odgovara
visoka zrana vlaga.
Pri jaoj zarazi u zatienom prostoru, samo jedno prskanje nee dati zado-
voljavajue rezultate. U tom se sluaju prskanja moraju ponavljati u kraim ili
Si. 131. Grabeljiva grinja Phytosehilus
persimilis hrani se svojim domainom
(prema Koppert)
duljim razmacima, ovisno o intenzitetu zaraze i godinjem dobu. Na krastava-
cima ili lubenicama u polju najee zadovoljava samo jedno tretiranje.
Protiv pauka na plodovitom povru smije se primijeniti samo mali broj in-
sekticida s akaricidinim djelovanjem, koji pokrivaju samo pokretne stadije pauka
i imamo samo jedan akaricid. Od insektoakaricida dozvolu za primjenu im Rado-
tion E-50 na rajici u stakleniku i u polju dozvolu imaju Talstar 10-EC i Meothrin
10 FL. Od akaricida dozvoljen je samo Apollo 50-SC na salatnom krasstavcu, a
djeluje samo na liinke pauka. U svijetu se Danitol i Meothrin primjenjuju i na
ostalom plodovitom povru.
Bioloka borba vrlo se uspjeno primjenjuje i protiv pauka, a provodi se s
pomou predatorske grinje Phytoseiulus persimillis. Ta se grabeljiva vrsta hrani
sisanjem liinki i odraslih oblika pauka, vrlo je pokretljiva i grabeljiva. Kad ne-
stane pauka, hrani se pripadnicima vlastite vrste, dok ne nestane iz nasada. U
prometu se nalazi pod imenom Spidex.
tetnici ei na pol j u
Lisne ui pl odovi t og povra
Na plodovitom povru u nas su esto prisutne ove ui:
Myzus persicae, Aphis gossypii (Aphis fmngulae gossypii), Aphis citricola,
Aphis fahae, Aphis cracci-
vora, Aulaconhum solani,
Macrosiphum euphorbiae
Zel ena br es kvi na u
{Myzus persicae)
Opis. Ui su utozele-
ne do maslinastozelene bo-
je, duljine 1,2-2,3 mm. Na
abdomenu se dobro vidi
karakteristina tamna, veli-
ka pjega i tamne postrane
toke. Na glavi je karakteristina pojava tuber-
kula (roia), koji se nalaze na bazi ticala. Sifo-
ni su s jedne strane blago zaobljeni. Moe se la-
ko zamijeniti s vrstom Phorodon humuli
Vanost. U je rairena u svim podrujima
nae zemlje, poglavito ondje gdje ima mnogo
bresaka, jer su breskve zimski domaini te vrste.
Naroito je vana na kmmpiai, i to sjemenskom.
Si. 132. Kovranje lia krastavca i pojava aavice
izazvana napadom lisnih ui (snimila N. Pagliarini)
Si. 133. Breskvina zelena lisna u
Dolazi i na rajici, paprici, krstaicama, salati, pinatu, graku, bobu, mrkvi, par-
gi te na mnogim drugim kulturama (hrani se na vie od 500 biljnih vrsta). U zatvo-
renom prostoru najee oteuje krastavce, papriku i salatu.
Izravne tete oituju se na liu iz kojeg u sie sokove i tako lie gubi zele-
nu boju i esto se deformira. Lui obilje medne rose, na koju se naseljuju gljive
aavice. Najvee tete nanosi prenoenjem brojnih virusa (vie od 180), koji
imaju osobito vanost za krumpir (vidi ui u krumpirvi)-
Biologija i ekologija. U moe imati potpun ivotni ciklus, sa spolnim po-
koljenjem, kad prezimi kao zimsko jaje na breskvi, ili, rijetko, na ljivi, trenji i
marelici. Ima ui i s nepotpunim razvojnim ciklusom, tj. bez spolnog pokoljenja,
kada prezime odrasle enke u zatienom prostoru ili u toplim krajevima (Dal-
macija, Primorje, Istra) u slobodnoj prirodi. U nas su ee ui s potpunim razvoj-
nim ciklusom. Toplo suho proljee pogoduje ranoj pojavi ui osnivaice na bres-
kvama (kraj veljae), koja stvara prve beskrilne kolonije. Poetak proljetnog leta
s breskve na druge kulture uveliko odreduju klimatski inioci. Let poinje ranije
ako su dani sunani, topli, suhi te s visokim tlakom zraka. Pri srednjim dnevnim
temperaturama od 18 do 20 razvoj jednog pokoljenja traje 10-12 dana.
Ui se sele na razliite ljetne domaine (kupusnjae, lisnato povre, plodovito
povre, korjenasto povre, pargu, duhan i mnoge druge kulture) na kojima se
razmnoavaju preko ljeta sve do jeseni, kada se razvija seksualno pokoljenje. Na-
kon kopulacije enka odlae na breskvu jedno zimsko jaje, i ciklus se ponavlja.
Zatita. U zatvorenim prostorima preporuuje se bioloko suzbijanje preda-
torima i parazitima, te bioinsekticidima. Od predatora najee se primjenjuje
grabeljiva muica ikarica Aphidoletes aphidimyza, nadalje vie vrsta bojih
ovica te zlatooke. Manje je parazita prikladnih za suzbijanje lisnih ui poput
onih roda Aphidius, te mikrobiolokih pripravaka, primjerice na osnovi gljivice
Verticillium lecanii (yid]ct\ III. poglavlje).
Od kemijskih insekticida mogu se na polju i u zatvorenom prostoru primije-
niti sredstva na osnovi pirimikarba (Pirimor 25 WG, Pirimor 50 WG, Pirimor WP-
50), tiakloprida (Calypso SC 480), pimetrozina (Chess 25 WP), heptenofosa (Ho-
staquick EC-50) i malationa (Radotion EC 50), samo na polju na osnovi metomila
(Lannate 20 L, Methomex SL 20), a samo u zatvorenom prostoru na osnovi diklor-
vosa (Kofumin 50 EC - tretiranjem prostora iznad biljaka).
Na rajici, naroito u junim dijelovima Hrvâtske (juna Dalmacija), velike
tete moe uzrokovati Apbis gossypiiprtnosen]em virusa. Zbog teine identifika-
cije te mogunosti morfolokih promjena ovisno o klimatskim uvjetima, mnogi
autori misle da je ta vrsta samo maritimna forma vrste Aphis frangulae, a ne po-
sebna vrsta. Veliki broj afidologa ne odluuje se ni za kakve determinacije, nego
navodi Aphis frangulae gossypii
Te ui prenose vrlo opasan Cticumhermoz2i\k virus, koji moe uvelike ograni-
iti pa ak i onemoguiti proizvodnju rajice. Ui prezime na grmu Frangula alnus
kao zimsko jaje. Krug ljetnih domaina vrlo je velik. Upravo na ljetnim domainima
(raznim korovima) ui primaju CMV i postaju virulentne, pa na rajicu dolaze ve
zaraene. Suzbijanje je vdo teko i tek treba pronai zadovoljavajue rjeenje.
Kukur uzni mol j ac
(Ostrinia / Pyrausta / nubilali)
Opis. Gusjenica je isprva bjeikasto-ruiasta, kasnije postaje siva ili svijetlo-
smeda, s tamnom glavom; naraste do 25 mm. Na svakom lanku nalaze se po
etiri okruglaste pjege.
Vanost. tetnik se iri zbog este monokulture kukuruza, brojnih zapute-
nih povrina, sve eih toplih godina i nekih drugih razloga. Vrlo je est i svuda
proiren tetnik kukuruza ko-
ji, meutim, esto napada i
mnoge druge biljke. Vee te-
te nanosi kad napadne plodo-
ve paprike, no bui i plod raj-
ice ili stabljike paprike, raji-
ce, graha, celera i drugog pov-
ra. Ako se gusjenica ubui u
plod, onemoguuje njegovu
upotrebu, napose i stoga to
se na ulaznom otvoru ubrzo
iri sekundarna gnjiloa. Vrlo
su velike tete mjestimice u
Podravini gdje se uzgaja papri-
ka za konzerviranje, pa se, ak
i kod male zaraze tim gusjeni-
Sl. 134. Plod paprike napadnut gusjenicom
kukuruznog moljca (snimio M. Maceljski)
ama, paprika ne smije konzervirati cijela, ve razrezana (fileti), da bi se uklonile
gusjenice (vidjeti i sl.l).
Biologija i ekologija. Gusjenice prezime u kukuruzincu, ali i u drugim bilj-
kama domainima. Leptiri poinju izlijetati u svibnju i maksimum izlijetanja obi-
no dosegnu na koncu lipnja i u prvoj dekadi srpnja. enke odlau jaja na biljke
domaine. Najee nakon 5-7 dana izlaze gusjenice, koje se odmah ubuuju u
biljke. Dio tih gusjenica prezimi, no dio daje novo pokoljenje leptira, koji lete u
kolovozu. Ti leptiri daju drugo pokoljenje gusjenica koje napadaju biljne organe
u kolovozu i rujnu.
Zatita. Problem zatite povra od ovog tetnika moe se rjeavati samo nje-
govim suzbijanjem na kukuruzu, i to na to irem podruju. Zbog pokretljivosti
moljca pojedinac moe samo malo utjecati na njegovu pojavu. Treba izbjei po-
novljenu sjetvu kukuruza na istu povrinu. Svi proizvoai trebaju organizirano
unitavati kukuruzinac u kojem tetnik prezimljuje. Duboko i temeljito zaorava-
nje trljaka kukuruza smanjuje brojnost tetnika. Vane su i sve druge mjere koje
smanjuju napad na kukuruz (otporniji hibridi, bioloko suzbijanje osicom Triho-
gramom ili biolokim insekticidima na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis i
dr.). Preporuuje se brojnost kukuruznog moljca pratiti u kukuruzincu za vrijeme
prezimljenja, a u vegetaciji treba pratiti pojavu leptira s pomou lovnih svjetiljki,
a posebice uz pomo feromona.
Po mogunosti treba izbjegavati uzgoj osjetljivog povra blizu kukuruzita.
Na povru se mogu primijeniti samo mjere biolokog suzbijanja (paraziti, bioin-
sekticidi), a kemijske insekticide u zatiti povra od tog tetnika ne treba primje-
njivati.
ampi nj ons ke mui ce
(Muice - Sciaridae: LycoriellaiSciara, Bradysia) auripila, L. mali, Bradysia apn-
ea; muhe - Phoridae: Megaselia halterata, M. nigra i M. agarici)
Opis. Odrasli oblici ampinjonskih muica Sciaridae malene su, njene mu-
ice, duge 2 mm, s crnom glavom i prsitem,
tamnosmedeg zatka, dugih ticala i s jednim pa-
rom prozirnih krila. Liinke su apodne, sjajno
bijele, s uskom crnom glavom, narastu do 5
mm duljine. Kukuljice su svilenasto bijele.
Odrasli oblici ampinjonskih muha Pho-
ridae wv\o su sitne muhe, tijela kraeg od mu-
ica, jako proirenog prsita, kratkih krila, no-
gu 2-3 puta duljih od tijela i vrlo kratkih ticala.
Liinke su apodne, sjajno bijele ili ukaste,
krae od liinki muica, s uskom svijetlom gla-
vom. Kukuljice su ukaste, nalik sjemenka-
ma. Jaja Seiarida i Phorida ovalna su, bijela,
veliine 0,15-0,25 mm.
Vanost. Do 2003. godine liinke ampinjonskih muica bile su vrio opasni
tetnici na gljivama, ali i na rasadu plodovitog povra i ukrasnog bilja. Poetkom
svibnja te godine u jednom stakleniku na podruja srednje Dalmacije (Filip Ja-
kov) na paprici sorte Bianka i Menta iz
hidroponskog uzgoja prvi su put utvre-
ne tete, kojima su uzronici bile liin-
ke tih muica.
Biljke paprike prevrtale su se zbog
pucanja na bazi stabljike, u doba prvih
berbi. Na mjestu loma stabljike i u alga-
ma na povrini briketa kamene vune na-
lazile su se brojne liinke, koje su toliko
izgrizle biljno tkivo da su biljke od vla-
stite teine pucale i izvrtale se. Najvei
broj oteenih biljaka nalazio se uz sta-
klo na sunanim poloajima, gdje su bi-
le vie temperature. Procjenjuje se da je
Si. 136. Liinka ampinjonske muice na ^
bazalnom dijelu stabljike paprike u r
hidroponskom uzgoju (snimila N. Pagliarini)
SI. 135. ampinjonska muica
propalo oko 7- 8 % biljaka paprike. Na istom objektu liinke muica utvrene su
i na razvijenim biljkama rajice u hidroponskom uzgoju, ali bez teta. Tu su grizo-
tine bazalnog dijela stabljika bile mnogo manje, pa biljke nisu pucale. tete su
mogle biti i vee, no zarazu su zaustavila tri zalijevanja nasada paprike Confido-
rom 200 SL preko sistema. Zalijevanje je obavljeno i na rajici.
Na raspuklinama tkiva najee
se nije javljala sekundarna trule. Za
razliku od liinki koje izazivaju direk-
tne tete izgrizanjem podzemnih di-
jelova mladih biljaka rasada ili tkiva
bazalnog dijela stabljike paprike,
odrasli oblici ampinjonskih muica
na svojim tijelima prenose grinje,
nematode, bakterije i spore gljiva
Pythiuma, Fusariuma i drugih vrsta.
Kamena vuna u kojoj rastu hidropon-
ski uzgajane biljke sterilna je, pa se
zato nije razvijalo sekundarno trulje-
nje na raspuknutom tkivu, ali tako ni-
je u klasinoj proizvodnji rasada. Bu-
dui da odrasle muice jako privlai
miris organske mase u razgradnji,
hrpe komposta na otvorenom njiho-
vo su idealno stanite, odakle se ire
na biljke uzgajane u zatienom pro-
storu.
Bi ol ogi j a i ekol ogi j a. enke
ampinjonskih muica Sciaridae odla-
u jaja u skupinama, uobiajeno na
hrpe komposta na otvorenom, a u za-
tvorenom prostoru na supstrat u ko-
jem se uzgaja rasad povra. U najnovije vrijeme enke tih muica odlau jaja i na
povrinu kamene vune koja se upotrebljava za hidroponski uzgoj plodovitog pov-
ra. enka prosjeno odloi oko 150 jaja. Pri 23 za 3-4 dana izlaze liinke, a
njihov razvoj do kukuljenja moe trajati 3-4 tjedna, ovisno o temperaturama tije-
kom proizvodnje. U proizvodnji rasada i u hidroponskom uzgoju paprike liinke
se hrane ivim i zdravim biljnim tkivom. Odrasla liinka pravi svilenkasti kokon,
a kukuljenje traje 1-2 tjedna. Nakon toga izlijeu odrasli oblici, koji se pare i odla-
u jaja.
Zatita. ampinjonske muice na paprici suzbijene su zalijevanjem Confido-
rom (nema dozvolu za ovu namjenu), provedenim desetak dana nakon to je
utvreno pucanje stabljika. Zalijevanja Confidorom ponovljena su jo dva puta u
razmaku od 5 do 6 dana. Zalijevanje Rogorom, koje je provedeno neposredno
nakon to su se biljke poele izvrtati, nije suzbilo liinke ampinjonskih muica.
Si. 137. Pucanje stabljike paprike uslijed
grizotina ampinjonskih muica u
hidroponskom uzgoju (snimila N. Pagliarini)
SI. 138. tete od stjenica na plodu rajice
Ostali tetnici u pol j u
Pri uzgoju plodovitog povra u polju na lubenicama, tikvicama i krastavcu
javljaju se zaraze paukom T. unicae. Naroito jake zaraze nastaju na lubenica-
ma. Pri napadu listovi dobiju bronanu boju, a na naliju se nalaze svi razvojni
stadiji pauka. I u polju prezimljuje kao zimska enka u raznim pukotinama i skro-
vitim mjestima u zemlji. Vrua i suna ljeta pogoduju zarazama.
Duhanov tri ps T. tabaci zara-
zi krastavac, tikvicu, lubenicu, gdje
moe izazvati vee tete za vruih i
sunih ljeta, a na rajici i paprici opa-
sniji je kao prenosilac viroze.
Kal i forni j ski trips F. occiden-
talis mogao bi u polju izazvati iste
tete kao u zatienom prostoru na
krastavcu i paprici, ali njegovo je su-
zbijanje na otvorenom mnogo lake.
Najee je dovoljno 1-2 prskanja.
Krajem kolovoza i u rujnu poi-
nju u polju jaati zaraze bi j el om mu-
i com T. vaporariorum na rajici i
krastavcu, i eventualno na tikvicama,
ali je blizu kraj vegetacije i nije potrebno suzbijanje. Zapaene su i tete od
duhanovog titastog moljca.
Lisni mi neri L. trifoliii P. horticola izlijeu istovremeno kad i bijela muica,
ali njihove su tete zanemarive.
Od l i sni h ui, breskvina lisna u moe izazvati velike tete na paprici, direk-
tno sisanjem biljnih sokova i indirektno prenoenjem viroze. Zaraze lisnim uima
i tripsima naroito su opasne na sjemenskim usjevima rajice i paprike, zbog
prenoenja viroze.
Plodove rajice u junijim podrujima Hrvatske napada vie vrsta stj enica
koje izazivaju pojavu sitnih bjelkastih tokica ime se smanjuje trina vrijednost
plodova.
Krumpi rova zlatica sve ee napada patlidan, pa i rajicu. Dozvolu za
suzbijanje zlatice na tim kulturama ima samo Novodor 3 %. No, dozvolu za
primjenu na rajici (protiv drugih tetnika) imaju pripravci na osnovi alfaciper-
metrina, lambdacihalotrina, beta-ciflutrina, bifentrina, imidakloprida, tiakloprida
i tiametoksama koji su djelotvorni na zlaticu.
Velike tete na tek-posaenoj paprici mogu nastati zbog napada gusjenica
sovica pozeml j ua, koje pregrizaju mlade biljke na vratu korijena. Te biljke pro-
padnu. Lie paprike esto oteuju gusjenice l i sni h sovica. I gusjenice ute
kukuruzne sovi ce napadaju plodovito povre.
Zatita. Ako je potrebno obaviti suzbijanje na tim kulturama na polju, pri-
mjenjuju se isti preparati kao i u zatienom prostoru.
Bolesti rajica
Gl j i v i ne i n j i ma s l i ne b ol e s t i u kl i j al i t u
Pythium spp.
Polijeganje rasada uzrokuje nekoliko Pythium vrsta (P. ultimum, P. debar-
yanum, P. spinosum, P. butleri), ali najee se spominje P. debaryanum. Pythi-
um vrste parazitiraju biljke u zoni korijenova vrata, i to vrlo brzo, pa u 24-36 sati
moe polei itav rasad. Napada ono mjesto pri kojem biljka izlazi iz zemlje. Taj
dio dobije vodenast izgled, a zatim se na tim mjestima biljka prelomi (biologija
opisana kod kupusnjaa).
Chalara elegans
isyn. Thielaviopsis basicold)
Parazitira na velikom broju domaina, a od povra najosjetljivije su Solana-
ceae. To je parazit prvih stadija vegetacije. Napadnuti dio korijena pocrni, a za-
tim potpuno protrune. Istovremeno nadzemni dio uti i vene. Bolest se obino
javlja pojedinano, zahvaajui manje ili vee dijelove klijalita u oazama. Gljiva
se iz jedne vegetacije u drugu
prenosi u obliku hlamidospora,
koje zadre infektivnu sposobno-
st 4-5 godine. Endokonidije kra-
eg su vijeka. I jedne i druge mo-
gu izazvati infekciju. Navodi se
da infekcije nastaju tek kad u gra-
mu tla ima 3000-3500 konidija ili
hlamidospora. Optimalne tem-
perature za razvoj bolesti nalaze
se izmeu 17 i 23 estina
napada ovisi o brojnosti propa-
gula u tlu, pH vrijednosti tla,
strukturi tla, odnosno o tome ko-
liko se vlaga moe zadravati u
tlu. Na tlima na kojima je pH
vrijednost ispod 5,6 infekcije su
rijetke.
Si. 139. Polijeganje rasada rajice
Rhizoctonia solani
Ona je stanovnik tla, gdje ivi, parazitskim i saprofitskim nainom ivota.
esto dolazi na biljkama u klijalitu. Na tek izniklim biljkama izaziva nekrozu i
omekavanje hipokotila, pa se mlade biljke sue. Polegle biljice posmede i uskoro
istrunu. Tako nastaje eliptina pljeina u klijalitu. U pikiralitu obino je napad-
nut prizemni dio struka. Napadnuti je dio tamnosmed. Rijetko izaziva tete na
presaenim biljkama, kojima napada korijen, korijenov vrat ili plodove koji dodi-
ruju zemlju. Alternaria solani takoer u povoljnim prilikama moe izazvati pro-
padanje biljaka koje potjeu od zaraenog sjemena.
Osim spomenutih parazita, na rajici u klijalitu mogu izazvati propadanje
biljaka Phytophthora cryptogea, Phytophthora parasitica i Sclerotinia sclerotio-
rum, Sclerotium rolfsii i dr. Posljednje nabrojeni paraziti ee izazivaju tete na
biljkama nakon rasadivanja, pa su stoga obraeni u iduem poglavlju.
Zatita od bolesti u klijalitu obraena je u poglavlju o bolesti kupusnjaa.
Trul e kori j ena, kor i j enovog vrata pr es aeni h bi l j aka
Bi j el a trul e
(Sclerotinia sclerotiorum)
Gljiva je polifag koji parazitira na vie od 400 biljnih vrsta, meu kojima i na
mnogim povrtnim kulturama (rajica, paprika, kupus, krastavci, salata, endivija,
mrkva, graak i druge).
Si mptomi . Rajica je osjetljiva na taj parazit u svim razvojnim stadijima. Glji-
va ivi na tlu, pa obino napada stablji-
ku u razini zemlje. Meutim, moe je na-
pasti i u pazucu zaperaka, otkinutih za-
peraka ili na aki nakon otpadanja la-
tica. Na napadnutom mjestu nastaje du-
guljasta vodenasta pjega, koja se postup-
no iri prstenasto, obuhvaajui stablji-
ku. Listovi iznad napadnutog mjesta gu-
be vrstou tkiva i venu. Na koncu, na
svim napadnutim mjestima stvara se
snjenobijeli pahuljasti micelij, koji pre-
kriva zaraenu povrinu. Isti takav mi-
celij formira se unutar stabljike. Unutar
micelija ubrzo se formiraju crni sklero-
ciji. Mogu biti zaraeni i plodovi, na ko-
jima se za transporta i u skladitu formi-
ra bijeli micelij i sklerociji. Na rajici pa-
razitira i S. minor, pokazujui iste sim-
ptome. Makroskopski se razlikuju veli-
inom sklerocija.
Bi ol ogi j a. Opisana je kod salate.
Zatita. Smanjenje infektivnog po-
tencijala gljive ide u mjere preventive.
SI. 140. Bijela trule na rajici
Ploored je vrlo koristan zahvat, a u njemu trebaju biti zastupljene trave (Poace-
ae). Dubokim oranjem unosimo sklerocije duboko u tlo, pa se ne mogu stvarati
apoteciji. Zaraene biljke treba ukloniti iz nasada jo prije nego se formiraju skle-
rociji i spaliti ih. U staklenicima se tlo sterilizira. Najuspjenije se sterilizira vode-
nom parom, zatim solarizacijom ili sredstvima za sterilizaciju tla. Prije sjetve ili
sadnje biljaka, obilnim navodnjavanjem tla u toplim mjesecima, kroz pet tjedana
moe se znatno reducirati zaraza. Prskanjem biljaka oko korijenovoga vrata uma-
njuje se napad, a prskanjem ostalih dijelova zatiuje se od infekcija askospora-
ma. Djelotvorni su fungicidi na osnovi iprodiona, vinklozolin, procimidona i
fenheksamida .
Smea trul e
(Sclerotium rolfsii)
Taj je parazit nekada bio na listi karantenskih bolesti. Na ljiljanima u stakleni-
ku determinirali smo 1983. godine uzronika, nakon ega je skinut s liste karan-
tenskih bolesti. U 2001. godini zabiljeene su ozbiljne tete u Sloveniji na rajici.
Parazitira na vie od 200 biljnih vrsta.
Si mptomi . Rajica, paprika i patlidan mogu biti napadnuti u svim stadijima
razvoja. Znaci su bolesti isti. Stabljika se zarazi u zoni korijenova vrata ili neto
iznad njega. Na mjestu infekcije nastaje smea ili crna pjega, koja se iri i prstenu-
je stabljiku. Kora na stabljici unitena je tako da je lezija ulegnuta. Biljka se nakon
toga osui. Za vlanog vremena na tim mjestima nastaje bijeli micelij, deblji nego
u gljive 5. sclerotiorum. Nastali crvenkasto smei sklerociji, promjera 1- 2 mm,
veliinom i izgledom podsjeaju na sjemenke uljane repice. Epiderma puca, a
nastalu upljinu ispunja micelij i sklerociji. Mogu biti napadnuti i plodovi. Napad-
nuti plodovi propadaju 3- 4 dana nakon infekcije.
Bi ol ogi j a. Za razvoj Sclerotium rolfsii uz vlagu treba dosta visoke temperature (op-
timum 25-35 C), ali razvija se u inteivalu 8- 40 ivi u tlu u obliku sklerocija ili micelija
kao saprofit.
Zatita. Mjere zatite iste su kao i kod bijele trulei.
Rak stabl j i ke
(Didymella lycopersici)
Si mptomi . Svi nadzemni dijelovi biljke mogu biti napadnuti, ali kad je na-
padnut bazalni dio stabljike, vene itava biljka. Na stabljici se ozljede obino jav-
ljaju na maloj udaljenosti od povrine tla. Na napadnutim mjestima tkivo je uto-
nulo, mjesta su suha, u poetku su smea, a kasnije sivkasta. Na mjestu napada
katkada puca tkivo. Kad ozljeda obuhvati vei dio ili itavu stabljiku, biljka vene.
Prema simptomima na nadzemnim dijelovima, podsjea na venue koje izazivaju
Venicilliummî^. Unutar ozljede ubrzo se mogu razabrati mala, crna plodna tije-
la (piknidi). Simptomi na listovima podsjeaju na simptome koje uzrokuju Alter-
nariawxsie. Pjege koje uzrokuju Alternariayxsi^ svjetlije su, obino svijetlosme-
de do utosmede. U D. lycopersici u sreditu pjege formiraju se plodna tijela (pik-
nidi), a u Alternaria ona ne nastaju. Na starijim listovima otpadaju napadnute
zone, pa na listovima ostaju rupe. ee se dogodi da se vie pjega spoji, zbog
ega se osue listovi. Pri uzgoju u zatienom prostoru zaraza je na plodovima
rjea, ali pri uzgoju u polju moe se i plod zaraziti.
Bi ol ogi j a. Gljiva se prenosi sjemenom, pa ono moe biti izvor zaraze. Parazit prezi-
mi na zaraenim biljnim ostacima u tlu. Na tim dijelovima, napose na stabljici, stvara se
mnogo plodnih tijela, piknida. Kada zavlada vlano vrijeme, iz plodnih tijela izlazi obilje
piknospora. Piknospore mogu klijati na 4-30 Paraziti u pravilu ulaze u biljku kroz
oteeno mjesto. Nakon ulaza u tkivo biljke razvija se micelij i javljaju se prvi simptomi.
Na temperaturama viim od 30 zaustavlja se rast micelija.
Zatita. Budui da su zaraeni biljni ostaci vaan izvor zaraze, potrebno je
na kraju vegetacije sve biljke s polja ili iz staklenika iznijeti i spaliti. Osim te mjere,
dobro je u jesen duboko preorati parcelu, da eventualni ostaci dodu dublje u do.
Na kolju i na drvenoj armaturi moe gljiva preivjeti, pa treba paljivo obaviti
dezinfekciju formaldehidom. Dan prije sjetve moe se do predvideno za sadnju
zaliti otopinom Chromozina, Bavistina, Herbozina (karbendazim*) 0,1 %, 150 ml
po svakoj biljci ili Polyramom DF (metiram) 0,2 % 150 ml., uz isti utroak otopine
po svakoj biljci. Taj postupak treba ponoviti 3-5 dana nakon sadnje sa 100 ml po
biljci. U veim nasadima to je teko izvesti, pa se obino mlaznice prskalice us-
mjere tako da spomenutim fungicidima bude dobro poprskana biljka od da do
20-25 cm visine.
Pl utavost kor i j ena raj i ce
(Pyrenocbeta lycopersici)
Osim rajice parazitira na paprici, plavom patlidanu, tikvicama, pinatu.
Simptomi. Na korijenu rajice, jo prije rasadivanja, mogu se opaziti dijelovi
korijena tamnije boje od ostalog zdravog korijenja. U poetku biljka stvara novo
korijenje pa simptomi na nadzemnom dijelu nisu vidljivi. Promjene na korijenu
nastaju postupno, korijen zadeblja, dobije smeu boju, kora puca pa nastaju lon-
gitudinalna uljebljenja. Reduciran je
broj sekundarnog korijenja. Zbog tih
promjena na korijenu biljka bre stari,
smanjuje se vegetativni prirast i urod. Za
toplog vremena takve biljke gube tur-
gor, ali oporave se nakon zalijevanja.
Katkada takve biljke odbacuju listove na
donjim etaama. Simptomi na nadzem-
nom dijelu su uoljiviji na tlima koja sla-
bo ekonomiziraju vodom. tete su obi-
no vee to je vegetacijsko razdoblje du-
lje i to biljke rajice imaju veu stablji-
ku s veim brojem etaa. Sline promje-
ne na korijenu u intenzivnom uzgoju
bez plodoreda moe izazvati gljiva Col- si. 141. Plutavost korijena rajica
letotrichum coccodes. (snimio B. Cvjetkovi)
Bi ol ogi j a. Ta se bolest javlja u staklenicima ili plastenicima u kojima se dulji niz
godina uzgajaju rajica, plavi patlidan ili paprika u uskom plodoredu. Zaraza se prenosi
iz godine u godinu preko tla u kojem ostaje gljiva u formi micelija ili crnih mikrosklerocija
u zaraenim dijelovima i tlu. Gljiva rijetko stvara piknide na zaraenim biljnim organima.
Piknidi su tamne boje, okmglog oblika. Unutar piknida nalaze se kondiofori sa sporama
(piknosporama). Optimalna temperatura za razvoj bolesti jest 18 odnosno izmeu 15-
20 C. Temperature iznad 30 i ispod 15 djeluju nepovoljno na razvoj gljive.
Zatita. Kada se jednom pojave simptomi, u toj vegetacijskoj sezoni ni jed-
nom mjerom ne moe se unititi parazit. tete se donekle mogu ublaiti tako da
biljke nagrnemo "tresetom" ili vrtnom zemljom odmah nakon prve berbe. Time
potpomaemo stvaranju novog adventivnog korijenja, to ublaava tete. Istov-
remeno je potrebno umjereno zalijevati, ali nekoliko puta tijekom dana. Prepom-
uje se plodored u kojem ne dolaze nabrojeni domaini tog parazita. Dezinfekci-
ja da u zatienom prostoru obavezatna je mjera. Protiv tog parazita moraju se
upotrijebiti najradikalnija sredstva. Vodena para daje najbolje rezultate. Basamid
granulat i formaldehid daju djelomine rezultate. Zbog visoke cijene sterilizacije
tla, u nekim zemljama cijepe se hibridi rajice na otpornu podlogu. Danas se u
prometu nalaze podloge s oznakom KVF i Tm KNVF2. Podloga Tm KNVF2 ot-
porna je prema virusu mozaika duhana, Pyrenocheta lycopersici, VerticilUum spp.
i Fusarium oxysporum (patotip 1 i 2). Budui da je metoda cijepljenja teko pri-
hvaena u praksi, selekcija je dala praksi nekoliko hibrida tolerantnih prema ovom
parazitu, a nose oznake Py 1.
Trul e kor i j ena
(Phytophthora parasitica(nicotianae), P. capsici, P. ayptogea, P. citricola)
Sve spomenute vrste mogu izazvati polijeganje rasada rajice.
Phytophthora parasitica (P. nicotianae)
Postoje dileme o imenu tog parazita pa se u literaturi spominju oba imena.
Si mptomi . Osim polijeganja rasada izaziva i promjene na biljkama nakon
rasadivanja. Otpornost biljaka rajice poveava se sa starou. Na korijenovu vra-
tu nastaje tamnozelena nekroza. Ona ima prstenast oblik, a stabljika je na tom
dijelu suena. Na presjeku napadnute
zone boja se mijenja u smeu. Mlade
biljke obino venu, a za starije je biljke
vano koliki je dio korijena ili korijeno-
voga vrata zahvaen, pa pri kasnoj za-
razi biljke ne propadaju. Na korijenu
simptomi poinju tako da postrano ko-
rijenje ili glavni korijen posmedi. Na
mladim biljkama infekcija se iri od glav-
nog korijena prema gore, preko provod-
nih snopova i sri. U tom stadiju listovi
SI. 142. Trule korijena na plodu rajice
SI. 143. P. nicotianae na korjenovom vratu
rajice (smmio B. Cvjetkovi)
su mlitavo objeeni, bez sjaja, naroito
za toplih dana. Zbog toga to je oteen
glavni korijen, pojaano je stvaranje
adventivnog korijenja. Budui da mla-
de biljke nemaju kompletno razvijen i
zadrvenjen ksilem, suenje sri uzroku-
je smeuravanje itavog napadnutog di-
jela stabljike. Biljke potom venu i sue
se. Ako je zahvaen vei dio korijena ili
korijenovoga vrata, na vrnim listovima
gubi se karakteristina zelena boja, a do-
nji listovi poute. U sindrom ove bolesti
ide i vlana trule plodova. Oni imaju
vodenaste, sivozelene zone, obino sa
smeim koncentrinim krugovima ili di-
jelom kruga. Plodovi zadravaju svoj karakteristian oblik, ali lako otpadaju s
peteljke. Unutar zaraenog ploda sok postaje sluzav, tamnosmed. Simptomi na
plodovima obino se javljaju na etaama blizu zemlje. Sjemenkama iz zaraenih
plodova moe se prenijeti patogen.
Bi ol ogi j a. Parazit se zadrava u tlu u obliku hlamidospora, oospora i micelija na
zaraenim biljnim ostacima. Parazit je termofilan i raste na 10 C, a optimum je 30-32
Na temperaturi vioj od 37 C prestaje rast parazita. Stanovnik je tla koji se brzo iri nakon
obilnih kia ili navodnjavanja, kad zemlja ostaje dugo vlana.
Zatita. Sijati treba tretirano sjeme jer se zaraza moe prenijeti i sjemenom.
Medu hibridima postoje razlike u osjetljivosti. Da bi proizveli zdrav rasad, zemlju
za proizvodnju rasada treba sterlizirati vodenom parom, metodom solarizacije,
dazometom ili formaldehidom. Ne smije se preobilno zalijevati jer to potpomae
irenju parazita. Na polju na kojem se jednom pojavila jedna od spomenutih
Phytophthoraircba uvesti plodored. U plodored mogu doi kupus, kukuruz, pe-
nica, salata. Kod hidroponskog uzgoja mogunosti infekcija svedene su na mini-
mum. Zatita nadzemnih dijelova provodi se kao i protiv gljive Phytophthora in-
festans, ali djelotvorniji su sistemini fungicidi na osnovi metalaksila, oksadiksila
i benalaksila.
Venua
Venue rajice moe izazvati Verticillium dahliae, Verticillium albo- atrum i
Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici
Venicillium dahliae i Verticillium alho-atrum
Si mptomi . Manifestiraju se ve u prvim fazama razvoja na mladim biljkama
ili neposredno nakon presaivanja, pokazujui u toj fazi slabu klorozu, skraenje
internodija i patuljast rast. Obino se glavni simptomi pojavljuju nakon stvaranja
prvih plodova. Tada donji listovi ute i javlja se nekroza, s prvim vidljivim simpto-
mirna gubitka vrstoe tkiva. U daljnjoj fazi moe lie naglo ili postupno venuti,
poinjui od donjih listova. Listovi mogu gubiti vrstou tkiva za toplih dana,
nou ili nakon obilnog zalijevanja vraa im se normalan izgled. Meutim, kako
bolest napreduje, listovi venu i odumiru. Rano napadnute biljke ne daju plodove
ili ih stvaraju sa zakanjenjem, ali i tada u manjem broju. Ako popreno presijee-
mo stabljiku, vidimo da je tkivo zadobilo smeu boju u obliku prstena.
Biologij a. Obje vrste Verticillium dahliae i V. alho-atrum tvore gotovo identinu
konidijsku formu, ali postoje razlike u organima za prezimljenje. Tako V. dahliae tvori
mikrosklerocije, a V. albo-atrum nema ih, pa prezimljuje u obliku trajnog micelija. U
zemljama s hladnijom klimom zastupljene su podjednako obje vrste. U Hrvatskoj je na
rajici ei V. dahliae. Simptomi su slabo izraeni u zaraza s V. alho-atrum kad su tem-
perature tla vie od 24 V. dahliae aktivan je i na 28 a simptomi su izraeni. Gljiva
se odrava u tlu u vrijeme kad nema vegetacije u obliku organa za prezimljenje, mikros-
klerocija ili trajnog micelija. U tom obliku parazit moe preiviti godinu-dvije. Iz zarae-
nog korijena gljiva napreduje u tkivo do ksilema, a zatim se iri kroz stabljiku, dopirui do
svih dijelova biljke. Za toplog i kinog vremena, iz provodnih snopova lista gljiva se moe
probiti na povrinu lista. U zaraenim biljkama stvara se trajni micelij ili mikrosklerociji,
koji propadanjem dijelova biljke dospiju u tlo te su izvor zaraze. V. dahliae prenosi se i
sjemenom.
Fusarium oxysporum f. sp. lycopei^sici
Si mptomi . Mlade biljke dobivene iz zaraenog sjemena brzo propadaju bez
nekih vidljivih vanjskih simptoma. Na biljkama zaraenim iz da uoava se pro-
svjetljavanje plojke izmeu glavnih ila. U nastavku lie uti najprije na donjim,
a kasnije i na gornjim etaama biljke. Katkada se te promjene manifestiraju samo
s jedne strane biljke, to znai da je zahvaen samo dio korijena. Za toplih dana
napadnute biljke gube turgor, a obino i venu nakon zametanja prvih plodova.
Ako stabljiku takve biljke presijeemo, vidjet emo da su provodni snopovi tam-
nosmede boje. Parazit zatvara provodne snopove te na taj nain onemoguuje
normalan priljev vode i mineralnih tvari, zbog ega i nastaje venue.
Bi ol ogi j a. Fusarium oxysporum stanovnik je tla, u kojem moe preivjeti dugi niz
godina u obliku hlamidospora, zadravajui infektivnost. Moe preivjeti u tlu i na 90 cm
dubine. Meutim, za razvoj zahtijeva dosta visoke temperature tla (optimum 26-28 C).
Osim toga, razvoju gljive u tlu pogoduje suho zemljite, manjak duika i fosfora, viak
kalija, te pH vrijednost ispod 6,5. Obino se u zoni oko korijenovoga vrata formiraju
ostali reproduktivni organi (konidije i hlamidospore), odakle se vodom za navodnjavanje
ire od biljke do biljke.
Zatita. Mjere zatite koje poduzimamo protiv venua moemo svrstati u
nekoliko skupina:
1. Dezinfekcija da sredstvom kojim suzbijamo i druge uzronike bolesti (opi-
sano kod plutavosti korijena rajice) i tetnike.
2. Plodored u kojem mogu biti zastupljeni penica, kukuruz, eerna repa,
kupusnjae.
3. Sadnja relativno otpornih sorata ili hibrida. Selekcije koje imaju oznaku VE
(Verticillium) ili F 2 (Fusarium oxysporum) pokazuju izvjesnu otpornost prema
gljivama Fusarium i Verticillium, npr. hibridi Belle, Vadetta, Monroe i drugi.
4. Cijepljenjem na podloge koje su otporne prema parazitima koji napadaju
korijen, npr. Eldorado F 1.
5. Uzgojem biljaka u hidroponu problem bolesti korijenova sustava sveden
je na minimum.
Gljivine i nj i ma sline bolesti lista, stabljike i ploda
Pl amenj aa raj i ce
(Phytophthora infestans)
Si mptomi . Mogu biti napadnute mlade biljke u rasadu, a i kasnije nakon
rasadivanja u polju ili zatienom prostoru. Gljiva napada list, stabljiku i plodove.
Obino nastaju pjege na rubovima, premda mogu nastati na bilo kojem dijelu
lista. One su nepravilnog oblika, s gor-
nje strane lista svijetlosive do svijetlo-
smede, kasnije postaju prozirne te brzo
potamne, propadaju, odnosno sue se,
a peteljke lista ostaju dugo zelene. Na
naliju lista moe se za vlana vremena
formirati prljavobijeli micelij. Donje eta-
e obino su prve napadnute zbog du-
gotrajnije vlage. Na stabljici se pjege
obino javljaju na mjestima gdje izlaze
lisne peteljke iz stabljike. To su mjesta
na kojima se dulje zadrava voda pa se
stoga lake zaraze. Ozljede imaju elipti-
an oblik i zahvaaju parenhim kore. Na
zelenim plodovima simptomi se oituju
kao manje, tamno obojene i ulegnute
pjege. Taj dio ploda tvrdi je, ubrzano do-
zrijeva, poprimajui crvenkastu boju.
SI. 144. Plamenjaa na rajici
Bi ol ogi j a. Izvor primarnih infekcija najee potjee od zaraenih biljki krumpira.
Prisutnost oospora utvrena je 1984. godine u Europi pa postoji i takva mogunost pre-
zimljenja. Nakon realizacije primarnih infekcija, sekundarne infekcije odvijaju se kao i
kod kaimpira. Biologija je detaljnije opisana kod kmmpira.
Prognoza. Na velikim povrinama moe se organizirati prognoza i tako ra-
cionalizirati zatita. Hyreova (1954.) metoda bazira se na svakidanjem praenju
temperatura i oborina. Prema toj metodi pojava plamenjae moe se oekivati
Si mpt omi na raj i ci uzr okovani vrst ama
Phytophthora infestans i Phytophthora parasitica (P. nicotianae)
Napadnuti
dio biljke
Phytophthora
infestans
Phytophthora parasitica
(P, nicotianae)
korijen i korijenov vrat nije napadnut napadnut
napadnuti ograni suhi i tvrdi mekani i vodenasti
izgled epiderme ploda manje ozljede crvenkasto
smee boje
vee vodenaste zelenkasto
smee zonirane ozljede
plod oko aske moe biti zaraen esto zaraen
sazrijevanje ploda ubrzano (crvenkasti) sporo
unutranjost plodova samo endokarp sme endokarp i sjemenke
izblijeeni
Si. 145. Plamenjaa na listu rajice
7-14 dana nakon devet uzastopnih da-
na u kojima su bili povoljni uvjeti za ra-
zvoj parazita. Povoljnim se procjenjuju
temperature ne vee od 25 i koliina
oborina 30 mm u 10 dana. Temperatu-
re ispod 7,2 nepovoljne su za razvoj
plamenjae. Kada su ispunjeni ti uvjeti,
treba obaviti zatitu. Danas ima novijih
modela Cavanni i sur. (1990.), (Bugiani
i sur. Bulletin OEPP 1993.). Model "Bli-
tecast", spomenut kod krumpira, moe
se primjenjivati i za rajicu.
Zatita. Sorte grmolika izgleda s mnogo lia ee ugroava taj parazit jer
se unutar grma dulje zadrava vlaga, pa su tu uvjeti za razvoj bolesti povoljniji.
Debljina kutikule ploda nema vanog utjecaja na otpornost ploda. U prometu
ima tolerantnih sorata prema nekoliko fiziolokih rasa, koje u tom sluaju nose
oznaku Ph i broj rase. Meutim, budui da postoji vie fiziolokih rasa, potreb-
no je osjedjivost tolerantnih sorata provjeriti u naem podneblju. U svakom slu-
aju potrebno je provoditi zatitu. Pri odredivanju prvog roka tretiranja mora se
imati na umu da je zaraeni krumpir osnovni izvor zaraze za rajicu. Prema
naem miljenju, kao orijentacija moe posluiti i vrijeme pojave prvih znakova
bolesti na krumpiru. Razmaci izmeu tretiranja mogu biti dulji u razdoblju u
kojem nema oborina ili su srednje dnevne temperature vie od 25 ""C. Protiv tog
parazita registrirani su brojni fungicidi, a prikazani su u tablici "Fungicidi za
zatitu rajice registrirani u Hrvatskoj"m kraju ovog poglavlja. Prskanjem tre-
ba poprskati lice i nalije lia, osobito ako se prska fungicidima povrinskog
djelovanja.
Koncent ri na pj egavost
(Alternaria solani)
Si mptomi . tete mogu nastati na svim nadzemnim dijelovima biljke. Ako
se za sjetvu uzima zaraeno, a k tome i nedezinficirano sjeme, broj je biljaka
manji, jer dio propada jo za vrijeme klijanja i nicanja. Na biljkama u rasadu
primijete se smee ozljede koje prstenasto zahvaaju struk rajice, pa biljke ugi-
nu ili zaostanu u rastu. Nakon rasadivanja ozljede su vee, malo udubljene, elip-
tina oblika, a mogu zahvatiti itavo podruje izmeu dva nodija. Simptomi se
javljaju i na starijim listovima. Te su pjege u poetku sitne i nepravilna oblika, a s
vremenom postaju manje ili vie
okrugle, dostiu 1-1,5 cm promjera.
Unutar veih pjega nastaju koncen-
trini krugovi, to je karakteristino
obiljeje te bolesti. Pjege su esto
okruene svijetlom zonom. U vrlo
povoljnim prilikama za razvoj para-
zita opada starije lie na donjim eta-
ama. Smee pjege nastaju na petelj-
kama ploda, na aki i u lapovima.
Plodovi se esto zaraze u zoni petelj-
ke. Na plodovima nastaju pjege 2-3
cm promjera, udubljene, smee do
crne, s izraenim koncentrinim kru-
govima. U sredinjem dijelu pjega,
ako vladaju visoke temperature i vi-
soka vlaga, nastaje tamnosmea bar-
unasta prevlaka, koja potjee od ko-
nidija. Plodovi zaraeni uz samu peteljku lako otpadaju. Osim spomenute vrste,
na rajici ivi i parazit Alternaria tenuissima, koji se razlikuje po simptomima na
plodovima. Ta Alternaria vrsta napada plodove u bilo kojem stadiju razvoja,
uzrokujui sive pjege velike samo nekoliko milimetara, uleknute, s tamnosme-
dim rubom. Alternaria alternata naseljava se na organima oslabljenim zbog
bilo kojeg razloga ili na dijelovima koji su mehaniki oteeni. Osim vrsta Alter-
naria, u uzgoju pod plastikom javljaju se pjege na listu, a uzrokuje ih Stemphyli-
um botryosum. Na listovima se nalaze brojne pojedinane mrlje, nepravilno obli-
kovane, sivosmee, od 0,5-1,5 mm promjera. Na stabljici i plodovima ne parazi-
tira. Suzbija se kao i koncentrina pjegavost.
Biologija. A. solani prenosi se sjemenom, na kojem zadrava vitalnost i do 18 mje-
seci. Slino je i sa zaraenim biljnim ostacima, s kojih se prenosi zaraza iz sezone u sezo-
nu. Kada nastanu povoljni uvjeti na sjemenu ili na biljnim ostacima, klijaju konidije, stva-
rajui micelij na kojem se javljaju nove konidije. Klijanje konidija odvija se u atmosferi
zasienoj vlagom te pri temperaturnom optimumu od 20-25 C. Micelij raste od 3 C pa do
39-45 C (optimum 26-28
81. 146. Koncentrina pjegavost na plodu
(snimio B. Cvietkovi)
Prognoza. Prognozni model FAST (Madden i sur. 1978.) spomenut kod prog-
noze iste bolesti na krumpiru, moe se primijeniti i za rajicu, uz prethodnu prov-
jeru u odredenom podruju.
Zatita. Alternaria vrste teko se suzbijaju fungicidima, stoga je vano pro-
izvesti zdrav rasad. Da bi se to postiglo, potrebno je sijati tretirano sjeme. U klija-
litima treba sterilizirati zemlju. Nakon nicanja rasad treba prskati svakog tjedna.
Izbor fungicida prikazan je na tablici Fungicidi za zatitu rajice registrirani u
Hrvatskoj m kraju poglavlja o bolestima rajice. U sluaju jakog napada moe se
primijeniti fungicid na osnovi iprodiona.
Pj egavost lista
(Septoria lycopersici)
Si mptomi . Biljke mogu biti napadnute u bilo kojem stadiju razvoja. Ve
nakon nicanja na kotiledonima se pojavljuju male tamne pjege, a tako zaraene
biljke najee uginu. Kasnije, u klijalitu, dok se formiraju prvi pravi listovi,
mogu se pojaviti simptomi. Nakon presaivanja, biljke rajice najee su na-
padnute kad se formiraju prvi plodovi. Zaraeni su najee listovi donjih etaa,
na kojima nastaju pjege raznih veliina. Pjege karakteristine za tu bolest velike
se 3-4 mm, u sreditu su sive i zaokruene tamnijim rubom. Unutar pjega formi-
raju se mala crna plodna tijela - piknidi. Vee pjege s koncentrinim krugovima
podsjeaju na simptome koje uzrokuje Alternaria solani. Istovremeno se mogu
formirati male pjege promjera 1-2 mm, koje su svuda podjednako tamne. Male
se pjege obino ne poveavaju pa podsjeaju na simptome koje uzrokuje bakte-
rija Xanthomonas campestris pv. vesicatoria. Razlika je u tome to pri zarazi
vrstom S. lycopersici unutar pjega stvâraju plodna tijela. Budui da gljiva lui
toksine koji nepovoljno djeluju na klorofil, napadnuti listovi ute, uvijaju se i
sue. Obino najprije otpadaju donji listovi, a zatim se zaraza iri prema gornjim
etaama. Za jakih napada moe gotovo itava biljka ostati bez lia, a na njoj
ostanu prisilno dozreli plodovi. Pri uzgoju pod plastikom ili staklom, budui da
su biljke ostale bez lia, za sunana vremena moe nastati sunani pale plodo-
va. Osim na listovima, simptomi se mogu javiti i na cvjetnoj aki i na stabljici. Na
stabljici nastaju male nekrotine udubljene pjege. tete od napada na cvjetnu
stapku i stabljiku nemaju ekonomske vanosti. Plodovi su rijetko zaraeni u na-
em klimatu.
Bi ol ogi j a. Na zaraenim biljnim ostacima u tlu ili na njegovoj povrini gljiva u obli-
ku piknida moe prezimiti od jedne do daige vegetacije, i to je glavni izvor infekcije.
Sjeme se kontaminira za vrijeme berbe i dorade. Iz kontaminiranog sjemena mogu se
razviti zaraene biljke. Neke samonikle vrste roda Solanum mogu biti kao domaini u
zimskim mjesecima, a u proljee postaju izvor zaraze. Pod utjecajem vode koja potjee
od kia, zalijevanja ili navodnjavanja, iz plodnih tijela (piknida) izlaze piknospore, koje
ire zarazu. Na napadnutim listovima ubrzo se formiraju novi piknidi. Optimalna tempe-
ratura za klijanje piknospora jest 25 uz uvjet da je relativna vlaga iznad 98 % i da
vlaenje traje 48 sati. Inkubacija traje oko 6 dana, ali piknidi se javljaju 12-14 dana nakon
infekcije. Nakon pojave plodnih tijela na zaraenim dijelovima rajice, spore se prenose
vodom, vjetrom, pri zakidanju zaperaka i berbe radnici ih prenose mkama, a mogu se
iriti i insektima.
Zatita. Budui da se gljiva prenosi biljnim ostacima, a nalazi se i na povrini
sjemena, prva je i osnovna mjera zatite dezinfekcija sjemena i klijalita. Vana je
mjera zatite i plodored. Treba nastojati da lie nakon zalijevanja bude im krae
vlano. Zato zatiene prostore treba provjetravati. Nakon nicanja potrebna su i
preventivna tretiranja. Nakon presaivanja zatitu treba nastaviti primjenom fun-
gicide na osnovi propineba, mankozeba ili bakra, koji uz plamenjau suzbijaju i
pjegavost lista.
Barunasta pl i j esan lista raj i ce
(Fulviafulva syn. Cladosporium fulvum)
Premda je bolest u nas prvi put determinirana 1977. godine u staklenicima
(Jankolovica) do prije nekoliko godina nije bilo znatnih teta. Posljednjih godina
javlja se uestalije pri uzgoju raji-
ce u zatienom prostom, poprima-
jui katkada obiljeje epifitocije.
Osim na rajici, parazitira i na pa-
prici. Povoljni uvjeti za razvoj para-
zita javljaju se za kinog vremena,
kad je teko regulirati zranu vlagu
u stakleniku ili plasteniku, a tem-
perature su oko 20-22 C. Radnici
koji rade u stakleniku u kojem se
nalaze zaraene biljke mogu, zbog
prisutnih spora, dobiti opstruktivni
alergini bronhitis.
Si mptomi . Parazit se naseljava najee na listove, premda se u literaturi
opisuju i zaraze cvijeta peteljke i ploda, pa ak i stabljike. Najee su napadnute
donje etae, jer je pri zemlji relativna vlaga znatno vea, pa se zaraza iri od da
prema vrhu biljke. Na gornjoj strani lista javljaju se nekroze, a na istom mjestu na
naliju lia vide se maslinastozelene barunaste prevlake. U povoljnim prilika-
ma za razvoj parazita barunasta se prevlaka iri i zahvaa cijeli list, koji se tada
sui. Za jakih zaraza nastaje defolijacija. Zaraeni cvjetovi propadaju. Samo iznimno
infekcija prelazi na plodove. Na jo zelenim plodovima, najee u zoni peteljke,
nastaju smee koaste pjege, a na zrelim plodovima uleknute ute pjege. Kad se
zaraze plodovi, micelij prodire duboko u plod pa su zaraene i sjemenke.
Biologija. Temperatura, a napose vlaga, od presudnog su znaenja za razvoj gljive.
Infekcije nastaju na temperaturi od 10 do 27 ali parazit moe egzistirati na temperatu-
rama od 4 do 32 Najpogodnija je temperatura za infekciju 22 C, uz relativnu vlagu
zraka 90-95 %. Pri tim uvjetima dovoljno je da listovi budu vlani 4 sata pa da nastane
SI. 147. Barunasta plijesan lista rajice
infekcija. Inkubacija traje oko 10-12 dana. Ako se relativna vlaga spusti na 60 %, infekcija
ne moe nastati.
Parazit se prenosi iz jedne u drugu vegetaciju na zaraenim biljnim ostacima, s arma-
ture i dijelova staklenika ili plastenika. Barunasta prevlaka na napadnutim organima
potjee od brojnih konidiofora i konidija s pomou kojih se iri tijekom vegetacije. Gljiva
se prenosi i sjemenom. Gljiva stvara patotipove, koji su svrstani u vie skupina (A, B, C, D
i E) odnosno prema daigoj podjeli na C1-C5.
Zatita. U zatienim prostorima, gdje se ta bolest jednom pojavila, treba
poeti zatitu jo prije sadnje. Iz plastenika treba odstraniti sve zaostale dijelove
biljaka iz prethodnog uzgoja. Plodored i duboko zaoravanje biljnih ostataka oba-
vezatna je mjera. Usjev ne smije biti pregust, jer se u takvu usjevu zadrava vlaga.
Zatiene prostore treba provjetravati, da bi se smanjila relativna vlaga. U suzbija-
nju osnovno je sniziti relativnu vlagu zraka. Tek tada moemo oekivati uspjeh
od primjene fungicida. Djelotvôrni su fungicidi na osnovi tolilfluanida (Euparen
M) i azoksistrobina (Quadris)* u najveoj preporuenoj koncentraciji. Danas po-
stoje relativno otporne sorte na svih pet rasnih skupina. Hibridi rajice s oznakon
Cl otporni su samo prema rasnoj skupini A, a oni s oznakom C5 otporni su pre-
ma svih pet rasnih skupina. Otporni su hibridi: Alambra, Adelaide, Donator, Fon-
tana, Mokito, Mondial, Nectar, Vadetta i dr.
Pepel ni ca
(Leveillula taurica)
To je polifagna gljiva, koja parazitira na vrstama iz 59 porodica. Neki autori
misle da unutar vrste ima mnogo forma koje su specifine za pojedinu vrstu. Na
artioki i rumarinu gljiva je prisutna gotovo svake godine u Dalmaciji. Posljed-
njih godina zabiljeene su jae zaraze na rajici i paprici u junom i kontinental-
nom dijelu Hrvatske, u zatienim prostorima i na otvorenom.
Si mptomi . Znaci bolesti javljaju se na starijem Uu. Napadnuti listovi pre-
poznaju se po ukastim pjegama na gornjoj strani lista, a sredina im je nekroti-
na. Na naliju lista vidi se rijetka prljavo bijela prevlaka, koja moe biti 2-3 cm
promjera. Listovi ute i uvijaju se, a zatim se djelomino ili potpuno sue. Osueni
listovi, pogotovo stari, ostaju visjeti na stabljici.
Biol ogij a. Opisana je kod artioke.
Prognoza. U Kaliforniji se nakon uestalijih teta na rajici prilo izradi mo-
dela za prognozu California Pest Cast (Guzman-Plazola 1997.).
Zatita. U naem klimatu uzronik ima povoljnije uvjete za razvoj u zatie-
nim prostorima, pa se u njima tee suzbija. Postoje razlike u osjetljivosti pojedinih
sorata pa treba uzgajati manje osjetljive hibride. Otporna je sorta rajice Pearson.
Od sorata paprike neto je otpornija sorta Kalifornijsko udo, a Feferon crveni i
hibrid HS-1 osjetljivi su. Kemijsku zatitu treba poeti dok se primijeti prvi znak
bolesti. L. turica, za razliku od ostalih uzronika pepelnica, nije ektoparazit, pa
fungicidi na osnovi sumpora ne daju najbolju zatitu. U nekim mediteranskim
zemljama primjenjuju se sistemici: Anvil*, Bayleton special*, Saprol*, koji su mno-
go djelotvorniji. Quadris je u nas registriran za zatitu rajice od plamenjae i
koncentrine pjegavosti pa se moe primijeniti i za suzbijanje te bolesti rajice.
Treba ga primjeniti u koncentraciji 0,1 % i ne vie od dva puta u vegetaciji.
Siva pl i j esan
(Botrytis cinerea)
Simptomi. U naem klimatu infekcija tom polifagnom gljivom nastaje u uzgo-
ju u zatienom prostoru. Biljke postaju osjetljive zbog poveane vlage zraka,
niih temperatura, manje osvijetljenosti, poveane gnojidbe duikom. U takvim
prilikama gljiva prodire kroz oteena mjesta (oteenja od vjetra, neopreznog
zalijevanja, uboda insekata, oiljci nastali pri berbi plodova, zakidanju zaperaka,
na mjestu otpalih kotiledonskih listova itd.). Rajice mogu biti napadnute u ra-
znim stadijima razvoja. Ve u klijalitu moe biti zahvaen rasad. Na presaenim
biljkama najee se opaa napad na stabljici, i to na mjestu zakinutih zaperaka.
Na stabljici se javlja nekroza eliptina oblika sive boje. Za vlana vremena tu se
Si. 148. Siva plijesan na plodu rajice
Si. 149. Siva plijesan na stabljici
formira obilje sporonosnih organa gljive. Na plodovima su uoljivi razliiti sim-
ptomi, prema tome kako je zaraza ostvarena. Nakon oplodnje, dijelovi cvijeta
(latice) idealno su mjesto za razvoj gljive Botrytis cinerea, otuda gljiva zahvati
plod. Isto tako infekcija ploda nastaje na mjestu gdje je plod privren za petelj-
ku. U takvom sluaju javlja se vlana trule, koja zahvaa vei dio ploda ili itav
plod. Na plodu se ubrzo javi pauinasta sivkasta prevlaka. Tkivo ploda u okolini
peteljke omeka, a plodovi opadaju. Simptom "srebrenasta pjegavost plodova"
javlja se pri uzgoju u zatienom prostoru, a nastaje kao rezultat zaraze jedne
spore gljive B. cinerea. Infekcija nastaje rano, jo dok su plodovi zeleni. Srebren-
kaste pjege imaju od 2- 3 mm promjera. U sreditu pjege nastaje jedva vidljiva
nekroza, koju okmuje izblijedjelo tkivo. Pjege se ne poveavaju, ne stvara se na
njima siva prevlaka, jer je to abortirana infekcija. Pojava srebrenkastih pjega na
plodu utjee na trnu vrijednost plodova, ali ne utjee na urode.
Biologija. Opisana je kod salate.
Zatita. Izbor mjesta na kojem e se podignuti staklenik ili plastenik vaan je
faktor, koji moe utjecati na tijek bolesti. Zbog toga treba izbjegavati mjesto gdje
je relativna vlaga visoka. Obino su sorte koje imaju grmolik rast osjetljive prema
gljivi B. cinerea jer se unutar grma stvara povoljan mikroklimat za razvoj bolesti,
pa se s vie pozornosti mora provoditi zatita tih sorata. Kompostite, na koje
odbacujemo biljni materijal, treba biti to udaljenije od uzgoja rajice jer je ono
izvor zaraze. Budui da gljiva B. cinerea napada rasad, potrebno je zemlju u
rasadu sterilizirati, pa zemlju treba sterilizirati i za uzgoj u stakleniku ili pod pla-
stikom. Tako se smanjuje zaraza na prizemnom dijelu biljaka. Vrlo je vana regu-
lacija vlage u tlu i u zraku, a i regulacija temperature. Regulacijom vlage i tempe-
rature moe se znatno smanjiti primjena botriticida. Potrebno je da temperature
budu to blie optimumu za pojedinu biljnu vrstu. Odravanjem higijene u sta-
kleniku smanjuje se izvor zaraze. Nakon zakidanja zaperaka potrebno je iznijeti
sve otkinute zaperke iz staklenika i ukloniti sve dijelove biljke na kojima se opa-
aju simptomi. Rajicu treba poeti zatiivati u doba prve cvatnje. Neposredno
nakon zakidanja zaperaka treba prskati odgovarajuim botriticidom. Katkad ni ta
mjera nije dovoljna, potrebno je rane nastale od zakidanja zaperaka premazati
otopinom fungicida. Fungicidi su prikazani u tablici "Fungicidi za zatitu rajice
registrirani u Hrvatskoj". Dikarboksimide treba primijeniti jednom u sezoni zbog
mogue pojave rezistentnosti.
Bakt er i j s ke b ol e s t i
Bakteri j ska pj egavost
(Pseudomonas syringae pv. tomato)
SI. 150. Bakterijska pjegavost
(snimio V. Cvjetkovi)
Simptomi. Parazit napada sve nad-
zemne dijelove rajice. Na listovima na-
staju pjege, 1-2 mm promjera, tamno-
smede, s nekrozom u sredini.
Unutar pjega tkivo izumire, pjege
pocrne, a obrubljene su jednom kloro-
tinom zonom. Na Uu se pojavljuju vla-
ne zelenkaste poligonalne pjege. Ta-
kvo se lie sui, a kad parazit dospije
kroz peteljku lista do stabljike, peteljka
se odvaja od stabljike i list otpada. Na
stabljici nastaju vlane, a zatim nekrot-
ske pjege nepravilna oblika, koje su u
sredini sive do crne. Katkada se na tim
mjestima pojavi iscjedak. Na peteljkama
cvijeta i lapovima nastaju crne pjege. Za-
raeni cvjetovi otpadaju. Najuoljivije promjene nastaju na plodovima. Na zele-
nim i zrelim plodovima nastaju pjege. One su sjajnocrne i plitko su utisnute u
tkivo, lokalizirane u povrinskim dijelovima perikarpa.
Biologija. Zaraeni biljni dijelovi, a i sjeme dobiveno od zaraenih biljaka, izvor su
zaraze u iduoj vegetaciji. Sjeme je zaraeno samo povrinski. Osim toga bakterija preiv-
ljava u tlu dovoljno dugo da idue godine izazove novu infekciju. Novije spoznaje govore
da bakterija preivljava kao epifit na listovima nekih samoniklih biljaka iz rodova Brassi-
ca, Matricaria, Stellaria na kojima ne izaziva simptome. Na rajici se umnaa kao epifit,
a zaraza nastaje kad je relativna vlaga zraka vee od 80 % ili kad je list vlaan, a tempera-
ture su izmeu 13 do 20 Sa sjemena, zaraenih biljnih ostataka ili iz tla bakterija se
prenosi na domaina. Zaraza dolazi kroz pui, oteena mjesta (i okom nevidljiva).
Krastavost pl odova rajice
(Xanthomonas campestris pv. vesicatoria)
Simptomi. Napada listove, plod i
stabljiku. Mladi listovi i plodovi osjedji-
viji su od onih koji su dosegli svoju mak-
simalnu veliinu. Na listovima nastaju vo-
denaste pjege. S vremenom postaju ne-
krotine okruglasta oblika neravna ruba.
Pjege su vee od pjega koje uzrokuje P.
syringae. Na peteljkama cvijeta takoer
se pojavljuju pjege, a cvjetovi otpadaju.
Na tek zametnutim plodovima nastaju
okrugle, sitne, tamnozelene pjege malo
podignute poput mjehuria. Starenjem
pjege postaju tamne, gotovo crne. Od ra-
nih zaraza mogu nastati deformacije i tai-
Ijenje ploda. Tmljenje izazivaju sekundar-
ni mikroorganizmi koji dospiju u plod
kroz oiljke. Pjege na stabljici nepravilna su oblika i ulaze duboko ispod kore.
Biologija. Uzronik se prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima. Zaraeno
sjeme najvaniji je nain prenoenja te bolesti na male ali i na velike udaljenosti. Izvor
zaraze zaraeni su biljni ostaci i neki korovi (Solanum nigrum, S. dulcamara. Datura stra-
monium, Physalis spp. i dr.), na kojima ta bakterija parazitira. Optimalni uvjeti za infekcije
temperature su od 22-26 C i visoka relativna vlaga. Infekcije se realiziraju kroz pui i rane
nastale od tue, jakih vjetrova, pljuskova kie.
Bakterijsko venue
(Clavihacter micbiganensis subsp. michiganensis)
Simptomi. Bolest se manifestira na listovima, peteljkama listova i cvjetova,
na stabljici i plodovima. U zavrnoj fazi bolesti vene itava biljka. Na listovima se
Si. 151. Krastavost na plodu rajice
pojavljuju pjege, a na peteljkama cvijeta i lista te na stabljici nastaju dublje ranice u
obliku malih pukotina. Zaraeno lie uti, kovra se, a zatim vene i sui se. Sim-
ptomi se ire kroz peteljku lista sve do stabljike, koja takoer biva zaraena. Moe
biti zahvaen dio biljke, a dio biljke na suprotnoj strani ne pokazuje simptome.
Obino se uskoro pojave uzdune pukotine na onom dijelu stabljike, na kojem su
listovi zaraeni. Na tim se mjestima, u poetku razvitka bolesti, ako je vrijeme
toplo i vlano, stvara iscjedak. Ako otrgnutu peteljku stisnemo, zapazit emo iscje-
dak na onom mjestu na kojem je peteljka bila privrena za stabljiku. Presijee-
mo li zaraenu peteljku ili stabljiku, vidjet emo da su provodni snopovi tamni.
Na plodovima nastaju okaigle ukastobijele pjege. Unutar pjege nastaje bra-
daviasta tvorevina smee boje, pa ozljeda podsjea na ptije oko. Ako se plod
zarazi kroz peteljku, nema vanjskih simptoma, ali unutranjost ploda razmekana
je i ukasta.
Biol ogij a. Parazit se prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima. Moe preiv-
jeti u tlu 2-3 godine, i to je glavni izvor primarnih infekcija. Kao i ve spomenute bakterije,
i ona prodire u biljku kroz oteena mjesta koja nastaju pri rasadivanju - pikiranju, pinci-
ranju itd. Ako postoji izvor zaraze u tlu, kroz provodne snopove bakterija iri se u razne
dijelove biljke. Pojava iscjedine (eksudata) na zaraenim organima nov je izvor zaraze,
odakle se patogen iri.
Zatita od bakterija. Nemamo kemijskih sredstava za zatitu bilja kojima
bismo sprijeili pojavu i irenje spomenutih bakterioza. Zato preostaju preventiv-
ne mjere kojima se spreava njihova pojava. Neki hibridi manje su osjedjivi, a ima
i otpornih hibrida na P. syringae. Takvi hibridi na etiketi imaju oznaku Pto. Po-
trebno je uzeti garantirano zdravo sjeme. Sjeme treba biti tretirano. No uobiaje-
ne metode i sredstva ne daju uvijek zadovoljavajuu zatitu. Za suzbijanje pov-
rinske zaraze uzronika bakterijskog venua sjeme se potapa 24 sata u otopinu
0,6 % octene kiseline . Za suzbijanje istog uzronika u sjemenu, sjeme se potapa
u vodu zagrijanu na 53 Taj postupak riskantan je zbog toga to sjeme moe
izgubiti klijavost i primjenjuje se samo kada se eli sauvati vrijedan genetski
materijal. Sjeme treba sijati u sterilizirana klijalita. Ako se bolest pojavi na tim
povrinama, ne smije se sijati rajica 3-4 godine. Dezinfekcijom alata i pribora
takoer smanjujemo zarazu. Zaraene biljke treba iznijeti iz nasada i spaliti. Bole-
sne biljke ne smiju se bacati na kompostite. Tretiranja protiv gljivinih bolesti
bakrenim preparatima smanjuju irenje bolesti. Od navedenih bakterija najosjet-
ljiviji je na bakar uzronik bakterijske pjegavosti.
Fi t op l a z ma
Fi topl azma raj i ce
(Phytoplasma solani - syn. Stolbur)
Bolest je u nas poznata od 1950., premda se ne javlja esto. Bolest se javlja
sporadino, to ovisi o prisutnosti vektora.
Simptomi. itava biljka ima grmolik i neprirodan izgled. Grane koje nose
cvjetove rastu uspravno. Na njima su listovi manji, s kraim peteljkama. Na naliju
lista ile imaju plaviastu boju. Najuoljivije promjene nastaju na cvjetovima. Cvjetna
je aska zadebljala. Pranici i vjeni slabo su razvijeni i esto zelene boje. Latice,
pranici i tuak ostaju zatvoreni u meusobno sraslim lapovima. Zbog tih promje-
na cvjetovi ostaju sterilni ili formiraju male zakrljale plodove, koji ne dozore.
Bi ol ogi j a. Parazit prezimljuje na korovima, u nas najee na poljskom slaku (Co-
nvolvulus awensis, Cardaria draha). Cikade (Hyalestes obsoletus iAphrodes bicinctus)
glavni su prenosioci te bolesti s korova na povre.
Zatita. Treba suzbijati korove domaine te bolesti, kao i vektore. Valja po-
tovati prostorne izolacije izmeu usjeva paprike, rajice i krumpira. Treba saditi
nezaraene gomolje kaimpira.
Vi r u s n e b ol e s t i
Na rajici parazitira velik broj virusa. Opisani su samo oni koji izazivaju vee
ekonomske tete.
Vi rus mozai ka raj i ce
(Tomato mosaic virus)
Taj virus dugo je dran sojom virusa mozaka duhana (Tobacco mosaic vi-
rus), Mnogi autori dre da je poseban virus.
Simptomi. Znaci bolesti mogu biti razliiti, to ovisi o virulentnosti soja viru-
sa, o osjetljivosti sorte odnosno hibrida, a i o tome u kojoj je fazi biljka zaraena.
Na mladim biljkama pojavljuje se mozaik na
listovima, a listovi postaju ui i iljati. U bilja-
ka zaraenih prije pi^ve cvatnje esto se osipa-
ju cvjetovi. Na odraslim biljkama javlja se sla-
bije ili jae izraen mozaik, esto samo na gor-
njem dijelu biljke. Ima sojeva koji nekroze na
listovima izazivaju sami, ili u zajednici s dru-
gim virusima (X virus krumpira). Na oboje-
nim plodovima oituju se simptomi u obliku
utih mrlja, premda su zabiljeene nekroze na
plodovima plutastim tkivom. Virus je vrlo po-
stojan i lako se mehaniki prenosi, pa su u
nasadu na kraju vegetacije este zaraze u vi-
sokom postotku. Tako zaraene biljke, prem-
da u poetku vegetacije nisu brojne, izvor su daljnih zaraza. To je povezano i s
tehnolokim procesom proizvodnje, u kojem su potrebni zahvati pri presadnji,
pinciranju i viekratnoj berbi. Za vrijeme tih zahvata nastaju na biljkama oteenja,
kroz koje se unose virusi. Unose se najee rukama, zatim priborom i preko odje-
Sl. 152. Virus mozaika rajice
(prema Martelli)
e. Nakon ulaza u biljku, virus se razmnoi i iri sistemino, ulazei u sve organe
biljke. U proizvodnji industrijske rajice iz direktne sjetve tih zahvata nema pa taj
virus u takvu nainu proizvodnje nije osobit problem. Virus se prenosi na povrini
sjemena. Zaraeni biljni ostaci mogu biti izvor zaraze viaisom vie godina.
Zatita. Danas ima relativno otpornih hibrida. Oznaka na pakiranju Tm- l,Tm-
2- ili ToMV ili TMV pokazuje da je hibrid otporan na taj virus. Na tritu ima
nekoliko hibrida: Belle, Monroe, Mondial i dr. Ostale mjere zatite opisane su
kod paprike.
Vi rus mozai ka krastavca
(Cucumber mosaic virus)
Virus je u nas opisan odavna. U posljednjem desetljeu pojavili su se novi
termofilniji (WT) sojevi s pridruenom satelitskom RNK (CARNA 5), koji izazivaju
znatne tete u junom dijelu Hrvatske. Bilo je polja u kojima je uniten itav usjev.
Si mptomi . Prve promjene vide se na listu u obliku slabo izraenog mozai-
ka, koji s vremenom postaje uoljiviji. Plojke novonastalih listova deformirane
su. Ima sluajeva kad je plojka malo ira od glavnih ila . Neki sojevi izazivaju
nekrozu du glavnih ila na listu. Zaraene biljke imaju krae internodije pa ita-
va biljka nema izgled karakteristian za tu sortu. Virus mozaika krastavca s pri-
druenim nekrotskim satelitom (sat RNK) izaziva mnogo drastinije simptome, a
mogu se svrstati u nekoliko skupina:
1. Letalna nekroza rajice - U mladih biljaka vide se na listovima male
ukaste zone izmeu sekundarnih ila lista. Ta mjesta ubrzo nekrotiziraju. Ru-
bovi plojke savijaju se prema gore, zatim se nekrotske crte pojavljuju na peteljka-
ma lista i na stabljici. Simptomi se ire od gornjih dijelova na donje dijelove biljke.
Pokoica plodova zbog nekroza je neravna. U zavrnoj fazi plodovi izgledaju kao
ofureni. Pri 25-30 C biljke propadaju za jedan do dva tjedna nakon pojave prvih
simptoma.
2. Nekroze pl odova - U nekim sluajevima nema simptoma na listovima ili
je prisutan blagi mozaik. Meutim, na plodovima se vide posmedenja u zoni pe-
teljke, koja se proteu u unutranjost ploda. Posmedeni dio ploda trune. Najee
je zahvaena jedna etaa plodova, a plodovi dmgih etaa dozrijevaju, ali neto su
manji.
3. Zastoj u rastu - Oituje se na najgornjoj etai. Internodiji su krai pa dio
biljke poprimi grmolik izgled. Listovi su neto manji, ile lista vijugave, a plojka
naborana. Rodnost je ograniena samo na prvu etau.
Virus ostaje u zaraenim biljnim ostacima i tako dospijeva u tlo. Taj nain
prenoenja ima posebnu ulogu u uzgoju rajice u zatienom prostoru, jer se tu
biljni ostaci sporije razgrauju. Osim toga, vrlo se brzo, nakon vaenja jedne
kulture, sije druga kultura. Osim na povru, virus parazitira i na mnogim korovi-
ma. Dokazano je da se prenosi i sjemenom nekih korova {Amarantus sp., Stella-
ria media, Ecbynocistis sp. i dr.), to omoguuje prenoenje iz jedne u drugu
vegetaciju. Izvor zaraze mogu biti i povrtne kulture koje se uzgajaju na otvore-
nom (celer) ili u zatienim prostorima.
Sa zaraenih biljaka virus prenose lisne ui, na neperzistentan nain. U pro-
izvodnji rasada prenosi se i dodirom. Zaraze se obino javljaju dvadesetak dana
nakon presaivanja, to ovisi o prisutnosti korova domaina tog virusa, te o po-
pulaciji lisnih uiju.
Zatita. Rasad treba proizvoditi na novom zemljitu, ili na zemljitu sterilizi-
ranom vodenom parom, da bi se izbjegao dodir biljaka sa zaraenim biljnim osta-
cima. Treba unitavati korove koji mogu biti izvor zaraze. Rasad treba proizvoditi
u zatienom prostoru, a na otvore za ventilaciju treba postaviti zatitne mree.
Pokazalo se da biljke kasnije presaene u polje bivaju manje napadnute. im se
opazi koja zaraena biljka, treba je ukloniti. Suzbijanje lisnih uiju (prenosilaca)
obvezatna je mjera.
Tablica 16. Fungi ci di za zatitu rajice registrirani u Hrvatskoj
Preparat
i aktivna tvar (%)
Doza
(kg, l/ha)
ili
Koncen-
tracija
(%) P
l
a
m
e
n
j
a
a

r
a
j
i
c
e

F
h
y
t
o
p
h
t
h
o
r
a

i
n
f
e
s
t
a

m

K
o
n
c
e
n
t
r
i
n
a

p
j
e
g
a
v
o
s
t

A
l
t
e
m
a
r
i
a

s
o
l
a
n
i

S
i
v
a

p
j
e
g
a
v
o
s
t

l
i
s
t
a

S
e
p
t
o
r
i
a

l
y
c
o
p
e
r
s
i
c
i

S
i
v
a

p
l
i
j
e
s
a
n

B
o
t
i
y
t
i
s

c
i
n
e
r
e
a

B
i
j
e
l
a

t
r
u
l
e

S
c
l
e
r
o
t
i
n
i
a

s
p
p
.

Karenca
za
rajicu
u danima
Antracol WP 70 (propineb 70) 1,8-2,5
+ - - - -
14
Antracol Combi WP 76 (propineb 70,
cimoksanil 6) 0,25 %
+
_ _ _
7
Bakreni antracol WP 63 (propineb 45,5,
bakar oksiklorid 17,5) 3-5
+ +
14
Bakreni dithane (mankozeb 25, bakar
oksiklorid 30) 3-4
+ +
14
Bakreno vapno WP 50 (bakreni oksiklorid 50) 5-7,5
+
- - - - 14
Bordoka juha (bakar 20) Scarmagnan 1-1,5%
+
-
+
- - 14
Bordoka juha 20 WP - Manica (bakar 20) 1,5%
+
-
+
- - 14
Bordoka juha Caffaro 20 WP (bakar 20) 1,5%
+
-
+
- - 14
Bordoka suspenzija 20 WP (bakar 20) 1,5%
+
-
+
- - 14
Champion (bakar hidroksid 50) 3,5-4
+ +
- - - 14
Champion tekui (bakar hidroksid 348 g/l) 3-4,5
+ +
- - - 14
Chromoneb S-70 (propineb 70) 0,18-0,25%
+
- - - - 14
Cuprablau Z (bakar hidroksid 35, cink sulfid 2) 0,3-0,4%
+
- - - - 14
Cuprocaffaro 50 WP (bakar oksiklorid 50) 0,5 %
+ + +
- - 14
Cuproline (bakar hidroksid 348 g/l) 4-4,5
+ +
- - - 14
Cuproxat (bakar hidroksid 190 g/l) 5-6
+
- - - - 14
Dithane DG neotec (mankozeb 75) 2-2,5
+
- - - - 14
Dithane M- 45 (mankozeb 80) 2-2,5
+ +
- - - 14
Dithane M- 70 (mankozeb 70) 0,25 %
+ +
- - - 14
Equation pro (famoksadon 22,5, cimoksanil 30) 0,4
+
- - - - 7
Euparen multi WP 50 (tolilfliianid 50) 0,2-0,25 %
+ +
-
+
- 4
Preparat
i aktivna tvar (%)
Doza
(kg, l/ha)
ili
Koncen-
tracija
(%) P
l
a
m
e
n
j
a
a

r
a
j
i
c
e

P
h
y
t
o
p
h
t
h
o
r
a

i
n
f
e
s
t
a
n
s

K
o
n
c
e
n
t
r
i
n
a

p
j
e
g
a
v
o
s
t

A
l
t
e
r
n
a
r
i
a

s
o
l
a
n
i

S
i
v
a

p
j
e
g
a
v
o
s
t

l
i
s
t
a

S
e
p
t
o
r
i
a

l
y
c
o
p
e
r
s
i
c
i

S
i
v
a

p
l
i
j
e
s
a
n

B
o
t
i
y
t
i
s

c
i
n
e
r
e
a

B
i
j
e
l
a

t
r
u
l
e

S
d
e
r
o
t
i
n
i
a

s
p
p
.

Karenca
za
rajicu
u danima
Euparen multi WP 50 (toliifluanid 50) 0,2-0,25 %
+ + - + - 4
Gaiben - C (bakar oksiklorid 33, benalaksil 4,2) 5-
+
- - - - 14
Galben - M (mankozeb 64, benalaksil 8)
2,5-3
+
- - - - 14
Gypso GD (bakreni oksiklorid 50) 5-7,5
+
- - - - 14
Kocide DF (bakar hidroksid 40) 2
+
- - - - 14
Kupropin (bakar oksiklorid 50)
0,5-0,75 %
+
- - - - 14
Melody duo WP 66,75 (iprovalikarb 5,5,
propineb 61,25) 2,5
+ +
u polju 20, u
zatienom 7
Metaxyl MZ 72 WP (mankozeb 64, metalaksil 8)
2,5-3,5
+
- - - - u polju 21
Metaxyl plus 48 WP (bakar oksiklorid 40,
metalaksil 8)
2,5-3
+
- - - - 21
Modra galica (bakreni kation 25) Herhos 1-1,5%
+
-
+
- - 14
Modra galica (bakreni kation 25) Manica 1-1,5%
+
-
+
- - 14
Modra galica (bakreni kation 25,1) Scarmagnan 1-1,5%
+
- - - - 14
Nordox 75 WG (bakar(I)oksid 75)
0,1-0,15%
+ +
- - - 14
Pinozeb M-45 (mankozeb 80) 2-2,5
+ +
- - - 14
Plavi kamen (bakreni kation 25) upa 1-1,2%
+
-
+
- - 14
Polyram DF (metiram 70) 2
+
- - - - 14
Quadris (azoksistrobin 250 g/l) 0,8-1
+ +
- - -
3
Rame Caffaro 32 WP (bakar hidroksid-bakar
klorid 32) 0,8%
+
-
+
- - 14
Ridomil gold MZ 68 WP (mankozeb 64,
metalaksil- M 4)
2,5-3
+
- - - - 21
Ridomil MZ 72WP (mankozeb 64, metalaksil 8) 2,5-3,5
+
- - u polju 21
Ridomil plus 48 WP (bakar oksiklorid 40,
metalaksil 8)
2,5-3
+
- - - 21
Ronilan DF (vinklozolin 50) 1-2 - - -
+
- 21
Ronilan FL (vinklozolin 500 g/l)
1,5
- - -
+
- 21
Sandofan M-8 (mankozeb 56, oksadiksil 8) 2-2,5
+
- - - - 14
Star 80 WP (mankozeb 80)
2-2,5
+ +
- - - 14
Sumilex 50 FL (procimidon 500g/l) 1 - - -
+
- 21
Teldor SC 500 konzumna 4,
(fenheksamid 500 g/l)
1-1,5
- - -
+ +
za preradu 7
+ = s uz bi j a zarazu, - = ni j e regi stri ran
Vi rus pj egavost i i venua raj i ce
(Tomato spotted wilt virus)
Simptomi. Na vrnim listovima pojavljuju se pjege, 2-3 mm promjera, najprije
klorotine, a zatim nekrotiziraju. Plojka ostaje naborana i poprimi smee utu
boju, katkada bronanog sjaja. Vrni listovi nekrotiziraju. ile na liu neto su
deblje nego na nezaraenim biljkama. Zaraene biljke venu i sue se ili preive
ok fazu, zadravajui opisane simptome. U tom sluaju donose neto manje plo-
dove. Na njima se pojavljuju blijedocrvene do ute pjege, obrubljene koncentri-
nim prstenima. Oko 550 biljnih vrsta spontane flore, povra i cvijea domaini su
tog virusa. Prema tome one su vrlo vaan izvor primarnih infekcija. Vektori su
resiari Frankliniella Occident alis, Thrips tabaci i neke druge vrste.
Zatita. U usjevu i oko njega, napose u zatienim prostorima, treba suzbija-
ti korove koji su potencijalni izvor zaraze. Zaraene biljke odstraniti iz usjeva.
Postavljenjem mrea treba onemoguiti ulaz vektora u zatiene prostore. Pojava
resiara moe se pratiti i s pomou indikator-biljaka {Petunia hybridd) posae-
nih u lonce ili s pomou plavih ili utih ljepljivih ploa. Na njima se vide oteenja
od F. occidentalis, a simptomi virusa oituju se 3 - 4 dan nakon infekcije. Ako se
pojavi vektor, treba sustavno provoditi zatitu insekticidima.
Vi roi d vretenastosti gomol j a kr umpi r a na raj i ci
(Potato spindle tuber viroid)
Na rajicama zaraenim tim viroidom najee se javlja epinastija i nabiranje
vrnih listova. Nakon toga u tih listova nastaje nekroza provodnih snopova. Sred-
nji listovi na biljci ute. U kasnijim stadijima bolesti biljka postaje krljava, ima
male vrne listove, a srednji listovi odumiru. Sorta Rutgers osobito je osjetljiva pa
slui kao indikator - biljka.
Zatita. Prenosi se gomoljima pa kao preventivnu mjeru treba sijati cerifici-
rano sjeme. Zaraene se biljke moraju unititi jer je uzronik upisan u karanten-
sku listu A 1.
Bolesti paprike i patlidana
Polijeganje rasada moe uzrokovati nekoliko gljiva: Rbizoctonia solani, Scle-
rotinia spp., Pythium spp., Pbytophtbora capisici, Fusarium spp. Mjere zatite
iste su kao i za rajicu.
Gangrena kor i j enova vrata
(Pbytophtbora capsici)
Si mptomi . Kad se rasad zarazi, oboljele biljke polijeu kao pokoene. Ako
se zaraze iz tla ve presaene biljke, tada se simptomi obino javljaju u zoni
korijenova vrata, koji ubrzo postaje smei, nakon ega se pojavi nekroza i vla-
na trule kore. Napadnute biljke naglo venu i sue se. Takve tete nastaju na-
kon navodnjavanja, i tada su tete najvee, jer je zaraen velik broj biljaka. Ako
se zaraza pojavi u pazucima grana ili lista, odumiru dijelovi iznad zaraenih
mjesta, na kojima nastaju tamnocrvene mrlje. Plodovi paprike mogu biti napad-
nuti direktno ili preko peteljke. Ako nakon zaraze nastupi vlano razdoblje,
oko mjesta ulaza parazita stvara se vodenasta pjega koja zahvaa itav plod, a
na njemu i u njemu stvara se bjeliasta prevlaka, koju ini micelij. Meutim, ako
poslije zaraze nastupi suho ra-
zdoblje, plodovi se smeuraju, a
pokoica dobiva boju i izgled
pergamentnog papira. Na liu
nastaju nekrotine pjege, koje
mogu biti prekrivene bijelim mi-
celijem za vlana vremena. Sim-
ptomi na korijenovu vratu patli-
dana identini su. Plodovi pa-
tlidana najee su napadnuti
dok su nezreli. Obino su napad-
nuti plodovi blizu tla ili oni koji
dodiruju tlo. Na njima nastaju
smee mrlje, najee na vrhu
ploda, koje se ire i zahvaaju i-
tav plod.
SI. 153. Gangrena snimio B. Cvjetkovi)
Bi ol ogi j a. Gljiva prezimljuje u zaraenim biljnim ostacima ili slobodno u tlu bez
biljke domaina. P. capsici zahtijeva visoke temperature, a razmnaa se od 10 do 35
C. Istovremeno je potrebna i voda da bi se razvila zaraza.
Zatita. Dezinfekcija sjemena (tiram) i klijalita obavezatna je mjera u borbi
protiv parazita iz tla. Izbor ocjeditih parcela takoer pridonosi manjem irenju
parazita. Tretiranjem biljaka postie se djelomian uspjeh. Odmah nakon pikira-
nja ravnomjerno se zalijeva klijalite Previcurom 607 ili Proplantom (propamo-
karb), 0,25-postotnom otopinom 200-400 ml po biljci. Nakon rasaivanja potreb-
no je zaliti svaku pojedinu biljku s 0,25-postotnom Previcura. Taj se postupak
ponavlja u intervalima od 15-20 dana. U nekim zemljama registrirani su fungicidi
na osnovi benalaksila* i metalaksila*. Ti fungicidi mogu se dodavati kroz sustav
za navodnjavanje. Na povrinama na kojima se pojavila bolest potrebno je prove-
sti sterilizaciju tla ili uvesti viegodinji plodored.
Bi j el a trul e
(Sderotinia sderotiorum)
Paprika je vrlo osjetljiva prema tom parazitu. tete mogu nastati i na rasadu,
i kasnije nakon rasaivanja, pred berbu, i na plodovima. Obino se u zoni korije-
novoga vrata suuje stabljika. Nakon toga tkivo se razmekava i trune, pa biljke
propadaju. U unutranjosti stabljike esto se formira bijeli micelij i sklerociji.
Biologija i zatita. Opisana je kod kupusnjaa.
Stisnue kor i j enovog vrata
Osim propadanja biljaka u usjevu, gljiva moe izazvati propadanje biljaka
nakon rasadivanja. Nakon rasadivanja, na biljkama starim 40-50 dana stisne se
stabljika pri samom tlu. Stisnue zahvaa 6-7 cm stabljike. Uskoro se raspada
epiderma na tome dijelu, koja izgleda kao oljutena. Biljke nemaju vrstou tki-
va, odbacuju listove pri najslabijem potresanju i ubrzo propadaju.
Biologija i zatita. Opisana je kod kupusnjaa.
Venua
Zel eno venue papr i ke
(Venicillium dahliae i Venicillium albo-atrum)
Si mptomi . Na tu bolest najosjetljiviji je patlidan, zatim paprika, pa rajica.
Prvi znak bolesti gubitak je turgora na listovima. Taj simptom katkad se pojavljuje
samo na jednom dijelu biljke, ali moe biti izraen i na itavoj biljci. Poslije kie ili
zalijevanja biljke se privid-
no oporave. Napadnute
biljke zaostaju u rastu, ali
jedno vrijeme donose plo-
dove. Na uvelim biljkama
paprike lie ostaje mloha-
vo visjeti, zadravajui ne-
ko vrijeme zelenu boju. Na
presjeku stabljike vide se
potamljeli provodni sno-
povi. Takve promjene mo-
gu izazvati i drugi uzroni-
ci nekroze ksilema.
Bi ol ogi j a. Opisana je
kod rajice.
Si. 154. Venue{smm\o\^. Cvjetkovi)
Fuzari j sko venue
(Fusarium oxysporumf.sp. capsici)
Si mptomi podsjeaju na one izazvane Verticillium vrstama. Razlika je u to-
me to proces fuzarioznog venua tee mnogo bre. Na presjeku se vide promje-
ne u provodnim snopovima, koji postaju ci^venkasto smecti. Dok je biljka iva, na
vanjskom dijelu stabljike i korijenu ne vide se promjene. Uzronik se prenosi
sjemenom.
Zatita. Opisana je kod venua rajice.
Plutavost kori j ena patl i dana
(Pyrenocheta lycopersici)
Bolest se javlja u uzgoju u zatienom prostoru, na tlima na kojima se vie
godina uzgaja rajica i patlidan.
Si mptomi . Prvi simptomi javljaju se na najdonjim etaama, na kojima listovi
ute. Nakon toga ute svi listovi i otpadaju. Na korijenu se vide uzduna izbjelje-
nja, a korijen je taman i ima izgled pluta.
Biol ogij a. Opisana je kod rajice.
Zatita. Cijepljenjem na podlogu rajice KVNF postie se, uz otpornost, ak
i dvostruko poveani urod. Ostalo o zatiti opisano je kod rajice.
Siva pj egavost lista papri ke
(Cercospora unamunoi)
Simptomi. Napadi su ogranieni na listove na kojima na naliju nastaju prste-
naste pjege, od 2-7 mm promjera. Pjege su obrubljene klorotinom zonom. Za
vlana vremena na pjegama nastaje sivomaslinasti maak. Na gornjoj strani lista
vide se klorotske ovalne pjege, koje postaju nekrotine. Razvoju te bolesti pogo-
duju temperature vie od 17
Zatita. Fungicid na osnovi karbendazima* (Bavistin, Chromozim, Zino) da-
je dobru zatitu, u nas nije registriran za tu namjenu.
Pl amenj aa
(Peronospora tabacina)
Si mptomi . Biljke paprike i patlidana mogu biti napadnute samo u prvim
fazama razvoja, jo u klijalitu. Simptomi se vide na listovima kao vodenaste pje-
ge, koje kasnije postaju ute. Na naliju lista formira se zeleno-plavkasta prevla-
ka. Na patlidanu, pored spomenute gljive, moe parazitirati i P. infestans, uzro-
kujui okrugle, ute, a kasnije smee mrlje.
Zatita. Djelotvorni su fungicidi za suzbijanje Phytophthore infestansrvA rajici.
Koncentri na pj egavost
(Alternaria sppj
Si mptomi . Na listovima paprike i patlidana parazitira nekoliko vrsta Alter-
naria. Najea je A. solani, ali i tenuis. Te gljive uzrokuju nekrotine zonirane
pjege, neto svjetlije u sreditu. esto se na plodovima oteenim sunanim pale-
om ili drugim mehanikim povredama nasele razne vrste Alternaria. Tada taj
dio ploda dobije tamnosivu ili crnu barunastu prevlaku.
Biologija i zatita. Opisana je kod rajice.
SI. 155. Pepelnica
Pepel ni ca
(Leveillula taurica)
Si mptomi . Na naliju lista vidi se
rijetka prljava bijela prevlaka. Listovi u-
te i uvijaju se, a zatim sue. Na donjim
starijim listovima patlidana pojavi se ja-
a zaraza u obliku mjestiminih toka-
stih pjega. Pepelnica je tetnija na pa-
prici i rajici nego na patlidanu. Zara-
eni listovi paprike otpadaju.
Bi ol ogi j a. Opisana je kod artioke.
Zatita. Postoje razlike u osjetljivo-
sti pojedinih sorata. Otporna je sorta raj-
ice Pearson. Od sorata paprike neto
je otpornija sorta Kalifornijsko udo, a Feferon crveni i HS-1 osjetljive su. Mogu
se upotrijebiti fungicidi na osnovi sumpora. Bayleton special (triadimefon*). Ru-
bigan (fenarimol) pokazuju i kurativno djelovanje, ali u nas nisu registrirani za tu
namjenu, kao ni Quadris (azoksistrobin*).
Siva pl i j esan
(BoUytis cinerea)
Si mptomi . Izaziva vee tete u uzgoju u zatienom prostoru. Na paprici su
napadnuti izboji i plodovi. Zaraza obino poinje u pazucima izboja, uzrokujui
odumiranje dijela izboja i stabljike iznad napadnutog mjesta. Na plodovima koji
vise prema zemlji, u predjelu ake, zadrava se voda, i tu obino poinje zaraza
uz pojavu sivog micelija. Na padidanu stabljika je rijetko napadnuta, a plodovi
ee. U razdoblju transporta i skladitenja plodova na plodovima se mogu poja-
viti simptomi.
Zatita. Opisana je kod rajice.
Smea pj egavost pl odova papr i ke
(Colletotrichum nigrum)
Na oboljelim plodovima nalazili smo Colletotrichum nigrum premda uzrok
bolesti mogu biti i druge Colletotrichum vrste, a izmeu njih i C. gloeosporioides.
Si mptomi . Svi nadzemni dijelovi paprike mogu biti napadnuti. Na plojci
nastaju sitne nepravilne pjege sivosmede boje, tamnije smeim rubom. Unutar
pjega formiraju se mala crna plodna tijela (acervLili) sa svijedocrvenkastim spora-
ma. Poetni simtomi na plodovima jesu svijedosmede lezije. One s vremenom
postaju eliptine, do 30 mm promjera, svjetlije ili tamnije smee boje, tamnijim
rubom koji leziju odjeljuje od zdravog tkiva. Lezije postaju udubljene. S perikarpa
paraziti prelaze i na sjeme. Za kinog vremena plodovi postaju vodenasti i trunu.
Tome potpomau saprofitski mikroorganizmi, koji naseljavaju napadnute plodo-
ve. Biljke rijetko propadaju, ali mogu se osuiti pojedini izboji.
Biol ogij a. Parazit se prenosi iz jedne vegetacije u drugu zaraenim sjemenom i zara-
enim dijelovima biljke. Biljke dobivene od zaraenog sjemena u velikom postotku pro-
padaju ve u klijalitu. Zaraza s propalih biljka iri se na zdrave biljke. Na zaraenim
dijelovima biljke formiraju se plodna tijela (acei-vuli), iz kojih spore prenose zarazu. Inku-
bacija traje 7 dana na 15 a 3 dana na 20-35 C.
Zatita. Papriku treba sijati u sterilizirana klijalita. Sjeme mora potjecati od
zdravih biljaka. Tretiranjem sjemena (tiram) smanjuje se zaraza, ali ne eliminira se
potpuno. Fungicidi na osnovi bakra suzbijaju i tu bolest u vegetaciji.
Trule pl odova patl i dana
(Phomopsis vexcms)
Si mptomi . Napada mlade biljke patlidana, uzrokujui propadanje biljaka
u rasadu. Na odraslim biljkama na listovima uzrokuje okrugle ili ovalne smee
pjege, koje kasnije postaju nepravilne i iroke do 3 cm. Tada pjege postaju sive, a
u sreditu nastaju mala crna plodna tijela (piknidi). Na plodovima nastaje meka-
na trule, plodovi postaju crni, prekriveni brojnim piknidima.
Biologij a. Parazit prezimljuje na zaraenim biljnim ostacima i na sjemenu. Parazit se
u vegetaciji raznosi kiama ili umjetnom kiom.
Zatita. Treba sijati zdravo ili tretirano sjeme, uvesti plodored. Djelotvorni
su fungicidi na osnovi mankozeba.
Suha trule pl odova papri ke
(Phomopsis capsici)
Si mptomi . Uzrokuje suhu trule plodova. Najprije se javljaju pjege s tam-
nim rubom, koje se ire dovodei do mumifikacije cijelog ploda. Zatita je ista
kao zatita Phomopsis vexans.
Bakt eri j ske bol es t i
Bakterijska krastavost pl odova
(Xanthomonas campestrispv. vesicatoria)
Si mptomi . Javljaju se najee poslije kia krajem srpnja. Optimalne tem-
perature za razvoj bolesti jesu od 24-30 C, uz visoku relativnu vlagu. Najopasni-
ja je bakterijska bolest paprike. Parazitira i na patlidanu. Na licu lista nastaju
male tamnozelene vlane pjege, nepravilna oblika. S vremenom postaju vee i
uglate obrubljene ukastim rubom, spajaju se, zahvaajui sve veu povrinu
plojke. Donje jako zaraeno lie uti i otpada. Na plodovima nastaju smee
nekrotine pjege. Tkivo oko pjega puca pa tako nastaju zrakaste pukotine. Zbog
toga se plod deformira i dobiva plutaste oiljke na mjestu pukotina. Ako plod
presijeemo, vidimo promjene ne samo u epidermi, nego i u perikarpu. Tkivo
perikarpa gubi vrstou, poprima uljastu boju, a sjemenke u tom dijelu ploda
pocrne.
Bakteri j ska pj egavost lista
(Pseudomonas syringae)
Bolest se pojavljuje za vlana vremena i ne kod visokih temperatura. Opti-
malne su temperature od 16- 24
Si mptomi . esta je u rasadu. Ve na kotiledonima i prvim pravim listovima
nastaju smee nekrotske pjege, obrubljene ukastom prstenom. Simptomi pod-
sjeaju na prethodno opisanu bakteriozu i teko ih je u tom stadiju razlikovati.
Zaraza se iri po listovima, koji otpadaju ako se na njima pojavi vei broj pjega.
Zatita. Kao kod rajice.
Fi t op l a z ma
uto venue papr i ke - Stol bur
(Phytoplasma solani)
Si mptomi . Premda je uzronik bolesti isti, na paprici i patlidanu simptomi
se bitno razlikuju od simptoma na rajici. U paprike je osnovni simptom uenje
svih zelenih dijelova biljke. Kad listovi ponu utjeti, biljke vie ne rastu, niti ne
cvjetaju, pa nema ni uroda. uenje poinje od gornjih listova prema donjim,
pritom ile zadravaju zelenu boju pa u poetku slika bolesti podsjea na nedo-
statak eljeza. Plojka se uvija prema licu. Slijedi gubitak turgora. Tada se na vrnom
dijelu korijena mogu zamijetiti nekroze koje se progresivno ire. Nakon toga za-
raena biljka se sui. U patlidana je sindrom slian kao u paprike. Kod patlida-
na listovi ute, nastaje zastoj u porastu i itava biljka vene. Biljke zaraene prije
cvatnje ne donose cvjetove.
U robnih proizvoaa velike tete uzrokuju virusi. Premda ima mnogo viru-
sa, navedeni su samo oni koji u naem podneblju izazivaju najvee tete.
Vi rus mozai ka krastavaca
Si mptomi . Osnovni simptom na listovima je mozaik. Ostale promjene na
listovima ovisne su o osjetljivosti hibrida. Uz mozaik, koji moe biti jae ili slabije
izraen, u nekih hibrida nastaju mjestimice nekroze na plojci. Listovi mogu biti
sueni i manji, osobito vrni listovi. Na stabljici se mogu pojaviti uzdune nekro-
tine pjege. Cvjetovi esto ostaju neoplodeni, a ako se oplode, plodovi su maleni
i deformirani. Zaraene biljke imaju bunast izgled, preivljavaju, ali daju malo
loih plodova. Intenzivno gnojene i navodnjavane biljke mogu, unato zarazi,
imati bujan izgled, ali ne i prirod.
Zatita. Opisana je kod rajice. Postoje tolerantni hibridi Atlas, Gadir, Osir i dr.
Vi rus mozai ka l ucerne
(Alfalfa mosaic virus)
Si mptomi . Paprika zaraena tim
virusom reagira velikim, utim ili u-
kastim, rjee bijelim pjegama na listu,
zbog ega je list aren, katkada defor-
miran. Na plodovima, dok su zeleni, vi-
de se ukaste linije. Plodovi su defor-
mirani. Virus se na paprici prenosi sje-
menom i izaziva znatne ekonomske te-
te. Na patlidanu se pojave svijetloute
are na listovima.
SI. 156. Virus na paprici
(snimio B. Cvjetkovic)
Zatita. Sjeme paprike mora se uzimati od garantirano zdravih biljaka. Virus
se prenosi lisnim uima neperzistentno, pa je stoga potrebna prostorna izolacija
od izvora zaraze. Papriku treba saditi to dalje od polja lucerne, gdje se taj virus
najee odrava.
Vi rus mozai ka raj i ce
(Tomato mosaic virus)
Si mptomi . Promjene na biljkama ovise o osjetljivosti sorte i soju virusa.
Najizraeniji je simptom zastoj u rastu, popraen mozaikom na najgornjim listovi-
ma. Donji listovi ute najee du glavnih ila, a zatim otpadaju. Plodovi su ma-
nji, deformirani. Neke se biljke osue, a one koje preive ok fazu oporavljaju se,
ali daju sitne i deformirane plodove.
Virus se prenosi sjemenom paprike i rajice, i to preteno povrinski. Radni-
ci dodirom mogu prenijeti virus pri sadnji, zalijevanju, vezivanju i berbi.
Zatita. Treba sijati certificirano sjeme. Sjeme rajice i paprike moe se
povrinski dezinficirati potapanjem 10 minuta sjemena u 2-postotnu otopinu Na-
OH, ili potapanjem 2 sata u 20-postotnu otopinu trinatrijeva fosfata (Na^PO^.
Nakon tretiranja sjeme treba isprati u vodi i osuiti. Klijalite treba dezinficirati
vodenom parom. U podrujima gdje je uestala zaraza treba sijati otporne hibri-
de. Otporni hibridi na ambalai imaju oznake "TMV" ili Tm ili ToM. Otporni su
hibridi paprike Bianca, Planika i drugi. Zaraene biljke, im se primijete simpto-
mi, treba ukloniti iz rasada i pikiralita. Za vrijeme rada s biljkama ne smije se
puiti, jer se iz cigareta moe prenijeti zaraza virusom. U tijeku rada s biljkama
(pinciranje, rezanje) treba vie puta prati ruke i pribor u deterdentu.
Bolesti krastavca, di nj e i lubenice
Bolesti u r azdobl j u ni canj a
U razdoblju klijanja i nicanja moe nastati napad parazita iz tla. To su obino
polifagni paraziti (Pythium spp., Phytophthora spp., Sderotinia sderotiorum,
Rhizoctonia solani). Vie Pythium vrsta napada klice, izazivajui pale. Obino
se to dogada kad nakon sjetve temperatura padne (oko 15 uz obilje vlage. U
takvim nepovoljnim uvjetima za klijanje i nicanje paraziti se lako naseljavaju,
uzrokujui prorijedenost usjeva. Vrste Pythium mogu izazvati i trule korijenova
vrata nakon nicanja. Phytophthora cryptogea uzvoku]^ trule korijena. Na korije-
nu tikvice parazitira Thieleviopsis basicola, uzrokujui truljenje kore korijena ne-
koliko centimetara ispod zemlje. Kao posljedica napada, nastaje zastoj u rastu.
Osim spomenutih patogena, Rhizoctonia solani est je uzrok propadanja mla-
dih biljaka.
Zatita. Sijati treba tretirano sjeme, a ako nije tretirano, treba ga tretirati s
TMTD. Ne smije se sijati preduboko, niti u hladno tlo, pogotovo ne hibride za
stakleniki uzgoj. Treba paziti da se biljke ne zalijevaju prehladnom vodom. Pri
proizvodnji rasada u kockama od zemlje i treseta moe se zalijevati fungicidima
ili kombinacijom fungicida (propamokarb) Previcur 607, Proplant + (karbenda-
zim*) Bavistin, Chromozim FL, Zino.
Venua
Venua mogu izazvati Fusarium vrste, od kojih najee dolaze F. oxyspo-
rum i F. solani, te Verticillium albo-atrum i V. dahliae.
Fusarium oxysporum
Pripada u vanije bolesti biljaka iz porodice tikava. To je tipian parazit pro-
vodnih snopova. U te gljive jako je izraena specijalizacija po domainima, a unutar
formae speciales dijeli se na fizioloke rase. U nekim godinama zabiljeene su
znatne tete u dolini Neretve i u zaleu Zadra.
a) Fusarium oxysporum f. sp. melonis parazitira na dinjama (Cucumis
melo).
Osim nekih sojeva koji parazitiraju na lubenicama, ne napada druge Cucur-
bitaceae. Dinje mogu biti napadnute kroz itavo razdoblje vegetacije. S obzirom
da parazitu odgovaraju nie temperature, bolest se obino javlja u prvom dijelu
vegetacije. Simptomi su najoitiji pri temperaturi izmeu 18 i 22 i pri niskoj
relativnoj vlazi ispod 65 %. Prve promjene na biljkama oituju se u gubitku turgo-
ra na starijim listovima ili samo na sekundarnim vrijeama. Ubrzo se gubitak tur-
gora javlja na cijeloj biljci koja se uskoro osui. Simptomi se jae manifestiraju za
topla vremena. Na poprenom presjeku kroz stabljiku primjeuju se potamnjeli
provodni snopovi u obliku kruga ili polukruga. Neposredno pred venue mijenja
se boja na stabljici i javlja ljepljiv iscjedak. Osnovica stabljike postaje smea i
lomljiva, a korijenje trune. U pazucima vrijea i prizemnom dijelu stabljike for-
mira se micelij bijele do bijeloruiaste boje.
Biol ogij a. Parazit moe ivjeti kao saprofit na biljnim ostacima drugih domaina
koji dolaze u plodoredu. Gljiva na zaraenim dijelovima stvara obilje konidija, a u tlu i
hlamidospora. U obliku hlamidospora parazit preivljava vie godina. Hlamidospore kli-
jaju u micelij i makro-konidije, koje obave infekciju. Nedostatak vlage u tlu pogoduje
umnaanje patogena i pojavu simptoma. Parazitu pogoduju pjeskovita lagana tla, blago
kisela (pH 5-5,5) te gnojidba duikom, osobito amonijakalnim oblikom.
b) F. oxysporum f. sp. niveum parazitira na lubenici (Citrullus lanatus),
ali ne parazitira na dinji (Cucumis melo). Na lubenici uzrokuje propadanje mla-
dih biljaka, nekrozu korijena, uenje listova, zastoj u rastu i brzo propadanje
odraslih biljaka. Na korijenu nastaju nekrotine zone tamnosmede boje, stvaraju
se gumozne tvari i tiloza u provodnim snopovima. U odraslih biljaka simptomi se
mogu pojaviti na jednom dijelu vrijee, a drugi je dio prividno zdrav. Simptomi su
najizraajniji pri temperaturi izmeu 20 i 30 U takvim uvjetima biljke se osue
8-10 dana nakon pojave prvih simptoma. Na presjeku stabljike vidi se prstenasto
posmedenje. Prenosi se tlom i sjemenom, premda je postotak zaraza na sjemenu
nizak.
Biol ogij a. Gljiva se odrava na zaraenim biljnim ostacima, a nakon njihova raspa-
danja dospijeva u tlo. U tlu moe preivjeti vie od 10 godina. Proklijale hlamidospore,
mikro i makrokonidije iz tla, mogu biti izvor primarnih infekcija. Infekcija nastaje na me-
ristemskom vrhu korijena, kroz pukotine na korijenu nastale pri rastu sekundarnih kor-
jenia ili kroz rane nastale od mehanikih ozljeda korijena. Infekcije mogu nastati ve
pri temperaturi izmeu 16 i 18 C, ali optimalna je temperatura za infekciju 27 C. Ve pri
30 infekcije su slabije, a kada se temperature popnu na 33 infekcije se na ostvaruju.
Opisano je vie fiziolokih rasa, i to: 0, 1, 2 i 1/2. Posljednja fizioloka rasa podijeljena je
u dvije podgrupe 1/2 W - (wilt), koja uzrokuje venue i 1/2 Y (yellow) koja izaziva ue-
nje i klorozu listova. S obzirom da se ta biljna vrsta obilno zalijeva, voda je najei vektor
tog parazita.
c) F. oxysporum f. sp. cucumerinum parazitira na krastavcu. Padavica
mladih biljaka moe se pojaviti pri temperaturi da izmeu 18 i 20 premda je
bilo sluajeva propadanja biljaka i pri nicanju. U odraslih biljaka vene jedna pa
druga vrijea, a zatim u samo 2-5 dana propada itava biljka. Na presjeku stablji-
ke i korijena mogu se vidjeti smee zone.
Bi ol ogi j a. Parazit preivljava u obliku hlamidospora ili kao saprofit na biljnim osta-
cima i drugom organskom supstratu. Prenosi se sjemenom, ali parazit moe preivjeti u
sjemenu najvie do 1 godine, pa taj nain prijenosa ima mali utjecaj na epidemiologiju
bolesti. Zanimljivo je napomenuti da izolati iz krastavca ne mogu izazvati venue tikve
(Cucurbita pepo, C. maxima i C. mixa).
Verticillium dahliae, Verticillium albo-atrum
Si mptomi . Krastavac i dinja mogu biti napadnuti od Verticillium vrsta. Li-
stovi zaraenih biljaka ute od baze prema vrhu, gube turgor, a zatim se sui cijela
biljka. Na poprenom presjeku kroz stabljiku vide se potamnjenja u zoni provod-
nih snopova. Za razliku od venua, koje uzrokuje Fusarium oxysporum, od ovog
parazita ne pojavljuje se ljepljivi iscjedak na zaraenoj stabljici.
Zatita. Nakon pojave simptoma venua, zaraene biljke ne mogu se spasiti,
stoga je potrebno provoditi sve preventivne mogunosti zatite. Preporuuje se:
a) Izbjegavati sjetvu i sadnju na povrinama na kojima je postojala bolest.
b) Pri uzgoju u zatienim prostorima dezinficirati do, a pri uzgoju na otvore-
nom polju uvesti dugogodinji plodored.
b) Sijati manje osjetljive hibride ili sorte. Na F. oxysporum relativno je otpor-
na lubenica Royal Flash, Crimson Sweet i dinja Hombre. Lubenica Paladin otpor-
na je na F. solani
c) Cijepiti dinje ili ostale vrste na rezistentne sorte dinje odnosno na vrste
Cucurbita ficifolia (za F. solani) i Benincasa cerifera radi obrane od F. oxyspo-
rum. Cijepljenjem na vrstu B. cerifera postie se manja osjetljivost i na neke dru-
ge parazite iz da, na pr. Verticillium spp., Phomopsis sclerotioides.
Trul e kori j ena
(Phomopsis sclerotioides)
Si mptomi . Bolest se ee javlja u zatienim prostorima. Rast biljke buna-
st je, formiraju se manji listovi i biljka vene neposredno pred plodonoenje ili u
razdoblju donoenja prvih plodova. Na glavnom korijenu i hipokotilu nastaju
prstenaste svjedosmede nekroze, nakon ega propada sekundarno korijenje U
napretku bolesti nastaje trule parenhima, a ostaju samo provodni snopovi na
kojima se vide crni mikrosklerociji. Zaraza na korijenu jaa je pri temperaturama
da niim od 20 C.
Zatita. Opisana je kod venua.
Bi j el a trul e
(Sclerotinia sclerotiorum)
Si mptomi . Parazitira na svim vrstama iz porodice tikava, uzrokujui ugiba-
nje cijele biljke ili pojedinih vrijea. Najea je pri uzgoju u zatienom prostoru.
U uzdunom presjeku kroz stabljiku vidi se da je u njezinoj unutranjosti nastao
snjeno bijeli micelij s malim crnim skle-
rocijima. Mogu biti napadnuti i plodovi
koji se nalaze u zemlji. Meutim, pri
uzgoju u zatienom prostoai napadnuti
su i plodovi koji su udaljeni od tla. In-
fekcija nastaje preko zaostalih osuenih
latica. Katkada su zaraeni mladi plodo-
vi koji dodiruju listove ili stabljike. Na
plodovima nastaju, uz bijeli micelij, crni
sklerociji.
Osim trulei koju izaziva S. sclero-
tiorum, sline promjene na plodovima
moe izazvati i Botrytis cinerea. Simpto-
mi se javljaju najprije na cvjetovima, oda-
kle se parazit naseljava na plod, uzro-
kujui trule, uz pojavu sivog maska na
njima.
Zatita. Zatita stabljike i korijena
opisana je kod rajice. Zaraza na plo-
dovima moe se znatno reducirati sma-
njenjem relativne vlage zraka. Zatitu
plodova treba poeti u vrijeme prvog
precvjetavnja. To vrijedi za oba spome-
nuta parazita. Od fungicida mogu se primijeniti Ronilan FL, Ronilan DF (vinklo-
zolin) ili (iprodion*) Kidan, Lupo,
Crna pj egavost lista i trul e stabl j i ke
(Didymella hjyoniae)
Gljiva parazitira na krastavcima, dinjama i lubenici.U nas se javlja sporadi-
no, ne priinjajui vee tete.
Si mptomi . Biljke mogu biti zaraene od nicanja pa do kraja vegetacije. Na
tek izniklim biljkama iz zaraenog sjemena, na stabljici nastaju crne pjege. Ako
pjege obuhvate vei dio stabljike, biljka ugiba. Sline pjege mogu nastati i na
kotiledonima. Mladi listovi lubenice i dinje vrlo su osjetljivi, a u krastavca i tikvica
otporniji su pa se simptomi javljaju na njima u drugom dijelu vegetacije. Na liu
nastaju krupne okrugle pjege ovalna oblika. Unutar pjega formiraju se male crne
nakupine koje su plodna tijela (piknide), a odgovaraju konidijskom stadiju Pho-
ma (syn. Ascochytd) cucumis. Na peteljkama listova i vrijeama mogu takoer
nastati tamnosive izduene pjege. Ako se takve pjege jave na osnovi glavnih vri-
jea, nastaje venue. Mogu biti napadnuti tek zametnuti, plodovi a i plodovi pred
berbu. Pjege na plodovima na poetku su zelenoute i zonirane. One se postup-
Sl. 157. Bijela trule na plodu krastavca
no ire i postaju crne boje, koja potjee od brojnih plodnih tijela. Ako zaraza
poinje od vrha ploda, vrh poinje trunuti, a itav se plod smeura. Na starijim
pjegama, koje su nastale na plodovima i vrijeama, javlja se sluzasta tekuina u
obliku kapljica, koja postaje ljepljiva i gumaste konzistencije.
Bi ol ogi j a. Zaraeno sjeme vaan je izvor zaraze. Osim sjemenom, primarne infekci-
je nastaju iz pseudotecija koji se formiraju na zaraenim biljnim dijelovima. Sigurno je da
i piknidi i hlamidospore imaju ulogu u prenoenju parazita. Optimalne su temperature za
infekcije 20 C za dinju, a 24-25 za lubenicu. Za realizaciju infekcija odluna je vlaga.
List mora biti vlaan barem 1 sat da bi nastala infekcija. Vlaga je potrebna i za daljnje
irenje lezije. Parazit penetrira kroz kutikulu. Infekcija ploda nastaje kroz oteenja ili na
mjestu oiljka od lapova. Na plodovima se razvija trule ve trei dan nakon infekcije.
Visoka relativna vlaga zraka je odluna za infekciju i irenje lezije.
Zatita. Sjeme je izvor zaraze, pa treba sijati zdravo sjeme. Tretiranje sjeme-
na obavezatna je mjera. Uvoenjem plodoreda i sterilizacijom tla u zatienom
prostoru smanjuje se mogunost zaraze. U zatienim prostorima provjetrava-
njem treba sniavati relativnu vlagu zraka. Kad se u stakleniku biljke presade i
dosegnu 50 cm visine, potrebno je poeti zatitu, fungicidima (karbendazim*)
Bavistin, Chromozim, Zino ili (triforin*) Saprol.
Pl amenj aa
(Pseudoperonospora cubensis)
Gljiva parazitira na samoniklim i kultiviranim vrstama iz porodice tikava. Naj-
vee tete nastaju na krastavcu kornionu, zatim na salatnom krastavcu, pa na
dinji, a druge su vrste manje osjedjive. U zatienim prostorima bolest se javlja u
jaem intenzitetu.
Si mptomi . Bolest se na krastavcima najee javlja pred formiranje pi-vih
plodova. Pjege na listovima krastavaca
u poetku su okrugle, zelenkasto svije-
de, dajui mozaian izgled itavom li-
stu. One se postupno poveavaju, po-
staju uglate, jer su okruene ilama li-
sta. U dinja pjege su ovalna oblika. Veli-
ina pjege varira od 1-15 mm. Na listo-
vima koji imaju svjedo zelene pjege, na
naliju lista nastaje jedva primjedjiv tam-
nosivi maak, koji potjee od sporangi-
ofora i sporangija. U nastavku bolesti
broj se pjega poveava, a stare pjege po-
staju utosmede. Zaraeni dio se lista su-
i. Osuene zone lako se lome te su na-
padnuti listovi iskidani. Takvi se listovi si. 158. Plamenjaa krastavca (snimio B.
sue, a biljka na vrhu vrijee stvara novi Cvjetkovi)
list koji ponovo biva zaraen. Zbog oteenja listova asimilacijska je povrina
manja, pa plodovi ostaju manji i deformirani. Sline simptome na listovima moe
izazvati bakterija Pseudomonas syringae pv. lachrymans, a razlike u simptomi-
ma vidljive su u tablici.
Tablica 17. Razlike u si mpt omi ma i zmeu gl j i ve P. cubensis i bakteri j e P.
syringae pv. lachrymans na krastavcima
Napadnuti
organ
P. cubensis P, syringae pv. lachrymans
List
u poetku mozaian, poligonalne
pjege - na naliju tamno sivi
maak, napadnute zone
ne ispadaju s lista
nije mozaian, uglate poligonalne
pjege - na naliju eksudat,
napadnute zone ispadaju
s lista - list perforiran
Peteljka
lista,
vrijee
nema simptoma
izduene svijetlosmede pjege na
peteljci i vrijei; peteljka se uvija i
sui; prisutan eksudat jantarne boje
Plod nema simptoma
esto su zaraeni i plodovi,
eksudat svijetlomiaste boje
Bi ol ogi j a. U tkivii krastavca gljiva stvara oospore, ali njihova uloga u epidemiologiji
bolesti nije potpuno razjanjena. Unutar staklenika i u njegovu okoliu gljiva se odrava
od jedne do daige sjetve na preostalim krastavcima i korovima iz porodice tikava. Zrane
struje mogu donijeti sporangije s veih udaljenosti, a vjetar je uz kiu najei vektor i u
sekundarnih infekcija. U zatienim prostorima oroavanje ima vanu ulogu u irenju
parazita. Infekcije nastaju izmeu 16 i 22 a hifa gljive ulazi kroz pui u list. Konidije
mogu izdrati nekoliko dana pri 37,5 Poznata je fizioloka specijalizacija te je poznato
5 patotipova gljive koji su specifini za pojedine vrste porodice tikvenjaa. Iz tablice se
moe vidjeti da su svih 5 patotipova kompatibilni krastavcem, lubenice su kompatibilne
samo s patotipom 4 i 5, a tikve s patotipom 5. To nam razjanjava zato se bolest najee
javlja na krastavcima.
Interakcija domai na i patoti pova gl j i ve P. cubensis
Domain
Patotip
Domain
1 2 3 4 5
Cucumis melo var. reticularis
+ + + + +
Cucumis melo var. conomon
+ + + + +
Cucumis melo var acidulus
- - .
+ + +
Citrulus lanatus
- -
-
+ +
Cucurbita spp.
-
- -
-
+
+ = visoka kompatibilnost; - = nema ili vrio slaba izraena kompatibilnost
286
Prognoza. Primarne zaraze u kontinentalnom dijelu Hrvatske na otvore-
nom se javljaju najee u lipnju. Infekcija nastaje kad vladaju temperature izme-
u 16 i 22 a lie je vlano (98-100 % RV) pet ili vie sati. Infekcije mogu nastati
pri niim temperaturama, ali u tom se sluaju razdoblje vlaenja produava. Be-
dlanova inkubacijska krivulja pokazuje koliko e trajati inkubacija kod odrede-
nih temperature.
Bedl anova i nkubaci j ska kri vul j a
Temperatura, C 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22
23
24 25 26 27 28 29 30
Inkubacija, dana 10 8 7 6 4 4 4
3 3
2 2
2
2
2
3
4 5 6
Zatita. Sjetvu treba obaviti na parcelama na kojima prole godine nisu ra-
sle biljke iz porodice Cucurbitacea. Sijati treba relativno otporne hibride. Prema
naem iskustvu relativno su otporni hibridi korniona: Poseidon, Potomac,
Quest, Bounty. Prema izvorima iz literature Spokane, Spanda i Springer takoer
su relativno rezistentni. Ako nema prognozne slube, zatitu treba poeti kada
biljke razviju 3 - 4 lista.
Protiv ovog parazita registrirani su brojni fungicidi a prikazani su u tablici
"Fungicidi za zatitu tikvenjaa registrirani u Hruatskoj'\ na kraju poglavlja o
bolestima krastavaca. Kada pone berba, ako je potrebna zatita, treba primijeniti
fungicide s najkraom karencom. Interval izmeu dva prskanja sisteminim
fungicidima, ne smiju biti dulji od 8-10 dana, a za fungicide s povrinskim dje-
lovanjem, treba biti mnogo krai. Za prskanje sisteminim fungicidima treba
600 1, a za prskanje fungicidima s povrinskim djelovanjem do 900 1 kropiva
po hektaru. Treba prskati nalije lia, jer infekcija nastaje kroz pui na donjoj
strani lista.
Pepel ni ca
(Erysiphe cicboracearum i Spbaerotbeca fuliginea)
Oba su uzronika pepelnice
prisutna u nas, ali E. cicboracea-
rum pojavljuje se ee pri uzgo-
ja u zatienom prostoru.
Si mpt omi . Kao i mnoge
gljive iz te skupine, izazivaju pe-
peljaste prevlake na napadnutim
organima. Obino su napadnuti
listovi. Katkada mogu biti napad-
nuti i vrijea i kotiledonski -listo-
vi. Pepeljaste prevlake javljaju se
na licu plojke,a zahvaaju njezin
vei ili manji dio. Pri jakim zara-
Sl. 159. Pepelnica na krastavcima
(snimio B: Cvjetkovi)
zama, naroito u stakleniku, moe biti zaraeno lice i nalije lista. Prevlaka na
listovima sivkasta je kad je uzrok pepelnice S.fuliginea, a branasto je bijele boje
ako je bolest uzrokovala gljiva E. cichoracearum.]2iko zaraeno lie uti, nekro-
tizira i sui se. Krastavac je pri uzgoju u zatienom prostoru, zbog povoljne vlage
i temperature, redovito napadnut i to mnogo ranije nego pri uzgoju na otvore-
nom. U polju pepelnica na krastavcima, dinjama i tikvama obino dolazi u drugoj
polovici vegetacije.
Bi ol ogi j a. Obje vrste stvaraju dosta rijetko plodna tijela (kleistotecij) na krastavci-
ma, ali stvaraju ih na drugim domainima iz spontane flore. Osim kleistotecija i konidije
mogu biti izvor zaraze. Askospore ili konidije vjetar donosi do domaina. Konidije mogu
ostati 7-8 dana klijave na tlu, dijelovima staklenika ili plastenika, te oko zatienih prosto-
ra i na korovima. Sve su to mogui izvori novih infekcija. Razvijaju se i pri niskoj relativnoj
vlazi od 20 % na vie, ali najvie im odgovara relativna vlaga izmeu 65 i 85 %. Tek vrlo
visoke temperature, vie od 32 ograniavaju razvoj konidija. U S.fuligineaepostoje tri
fizioloke rase.
Zatita. Danas postoji nekoliko relativno rezistentnih hibrida krastavaca
(Adam, Amour, Kendo, Markermore, Vasstar i dr.) i dinja (Magnum, Saticoy), pa
tu mogunost zatite treba maksimalno iskoristiti, posebno u uzgoju u zatie-
nom prostoru. Kemijska zatita ostvaruje se primjenom fungicida koji su prikaza-
ni u tablici 'Fungicidi za zatitu tikvenjaa registrirani u Hrvatskoj", na kraju
poglavlja o bolestima krastavaca. Pri primjeni sredstava na osnovi sumpora treba
biti oprezan, jer pri viim temperaturama, pogotovo u zatienim prostorima, mogu
izazvati oegotine.
Ant raknoza
(Colletotrichum orbiculare, syn. C. lagenarium)
Antraknoza se javlja na krastavcima, dinji, lubenici, a rjee na tikvama. Sa-
monikle biljke iz porodice tikvenjaa takoer mogu biti zaraene.
Si mptomi . Bolest se mani-
festira na svim nadzemnim dije-
lovima. Na listovima nastaju pje-
ge okmgla ili ovalna oblika, jedan
ili vie centimetara u promjeru.
Pjege su blijedozelene, zatim sre-
dite pjega poprima ruiastu bo-
ju. Unutar pjega za vlana vreme-
na nastaju brojna plodna tijela
(acervuli), koja su poredana u
koncentrinim krugovima. Pjege
s vremenom postaju vee, spaja-
81. 160. Antraknoza na lubenici
(prema Holliday&Moulder)
ju se, sredite se pjega sui. Lezije na vrijeama udubljene su, svijedosmee, du-
goljasta oblika. Ako je pjega na vrijei velika, sui se gornji dio vrijee. Najvee su
tete na plodovima. Pjege na mladim plodovima uzrokuje njihovu deformaciju ili
otpadanje. Na plodovima koji su dostigli gotovo normalnu veliinu nastaju pjege
raznih veliina. Kao i na listovima, na njima takoer nastaju plodna tijela, nakon
ega se mijenja boja od ruiaste u crvenkastosmedu. Gljiva proima unutranjo-
st plodova sve do sjemenki, pa plodovi gube trnu vrijednost. Na takve plodove
naseljavaju se saprofitski mikroorganizmi, koji uzrokuju trule. U tikava zaraeni
su samo mladi listovi. ini se da su tikve otporne nakon to razviju 5-6 listova.
Dinje i lubenice mnogo su osjetljivije.
Biol ogij a. Parazit se prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima u obliku mice-
lija. Na biljnim ostacima moe preivljavati 4-5 godina. Nakon sjetve nove kukure, spore
donesene vjetrom, kiom i insektima, inficiraju novo izrasle biljke. Da bi se ostvarila in-
fekcija, biljni organi trebaju biti vlani 24 sata, pri temperaturi izmeu 19 i 24 C. U tom
sluaju inkubacija je najkraa i traje 6-7 dana.
Zatita. Veliki broj hibrida krastavaca i lubenica relativno je otporan na tog
parazita. Relativno otporni krastavci jesu: Adam, Alibi, Asterix, Carolina, Passan-
dra i dr., a otporne lubenice jesu: Charleston Grey, Crimson sweet. Royal sweet. S
obzirom da se parazit prenosi sjemenom, potrebno je sjeme tretirati s TMTD.
Uvoenjem plocioreda smanjujemo infektivni potencijal. Od fungicida u drugim
zemljama primjenjuju se: Dithane M-45 (mankozeb*) i Saprol N (triforin*)
Krastavost pl odova
(Cladosporium cucumerinum)
Nekad je to bila uestala bolest na dinjama, krastavcima, tikvama i izazivala
je vee tete. Sjetvom manje osjetljivih hibrida i zatitom protiv drugih bolesti
javlja se rjee.
Simptomi. Bolest se manifestira na svim nadzemnim dijelovima biljke. Na
listovima nastaju brojne vodenaste pjege, koje ubrzo postaju sive, uglate i na koncu
nekrotiziraju, nakon ega nekrotizirani dio ispada. Plodovi su najosjetljiviji odmah
nakon oplodnje. Na njima se stvaraju male sive udubljene pjege, esto prekrivene
gumoznim iscjetkom. Za vlanog vremena pjege se ire, a na njima se javlja zelen-
kastocrna barunasta prevlaka. Ako je zaraza plodova nastala rano, neposredno
nakon oplodnje, plodovi se obino smeuraju i propadaju ili vrni dio ostaje tanji.
Ispod lezija tkivo trune, zahvaajui zonu sve do sjemenki. Na zaraenim vrijea-
ma takoer nastaju pjege. U dinje moe odumrijeti vegetacijski vrh.
Bi ol ogi j a. Primarni izvor zaraze moe biti zaraeno sjeme. Mali postotak zaraenog
sjemena moe biti izvor jake zaraze. Parazit preivljava vrijeme kad nema domaina u
obliku micelija i konidija na zaraenim biljnim ostacima ili ivi kao saprofit u tlu. Konidije
u vlanoj atmosferi mogu preivjeti dugo razdoblje bez domaina. Nakon infekcije bilja-
ka, vrlo brzo na napadnutim organima nastaje veliki broj konidija koje uzrokuju sekun-
darne zaraze. Da bi se ostvarila zaraza, biljni organi trebaju biti vlani barem 8-10 sati, ako
je temperatura oko 21 C. Inkubacija traje 3-8 dana.
Zatita. Sijati treba zdravo sjeme. Tretiranje sjemena tiramom prua dobru
zatitu od prenoenja parazita. Nadalje, treba se pridravati plodoreda. Postoje
relativno otporni hibridi krastavaca (Blitz, Calypso Dinero Jazzer, Pontia, Kendo,
Vasstar i drugi). Tretiranje treba poeti im se primijete prve pjege na liu. Djelo-
tvorni su fungicidi na osnovi mankozeba*.
Uglata pj egavost lista
(Pseudomonas syringae pv. lachrymans)
Si mptomi . Znaci bolesti mogu se javiti na tek izniklim biljkama. To se naje-
e dogada kada se sije zaraeno sjeme. Na njihovim kotiledonima nastaju vode-
naste okruglaste pjege koje postaju vee, poprimajui nepravilan oblik. Na listo-
vima nastaju pjege omeene ilama lista, zbog ega poprimaju uglat oblik. Pjege
su u poetku vodenaste, a vremenom po-
staju svijetlosmede. Zaraeni dijelovi ispa-
daju pa list ostaje perforiran. Zaraza s li-
stova prelazi i na peteljku. Na peteljci na-
staju duguljaste svijetlosmede pjege, ona
se kovra i sui. Gotovo identini simpto-
mi nastaju na vrijei. Zaraeni mladi plo-
dovi ute, smeuraju se i otpadaju. Na sta-
rijim plodovima nastaju sitne uljene pjege
krunog oblika. Na tom mjestu izlazi bak-
terijski iscjedak prljavo bijele do jantarne
bolje. Kora na mjestu pjega puca.
Si. 161. Uglata pjegavost Usta krastavca
Bi ol ogi j a. Parazit se prenosi sjemenom, koje moe biti izvor primarnih zaraza. Bak-
terija preivljava u tlu i biljnim ostacima. U suhom zaraenom liu zadrava vitalnost
dvije i pol godine. Kie, umjetne kie i insekti prenoenjem eksudata (iscjetka) pridonose
irenju parazita tijekom vegetacije. Do infekcija dolazi za vlanog vremena kroz pui,
hidatode ili oteenja na biljci.
Zatita. Sijati treba zdravo sjeme. Na podruju gdje se bolest javi treba uvesti
plodored. Postoje rezistentni kultivari krastavca. Fungicidima na osnovi bakra
postie se djelomina zatita. U pokusima je odredeno djelovanje pokazao aci-
benzolar-S-metil ester*.
Vi rus mozai ka krastavca
Osim na krastavce, lubenice, dinje
i razne vrste tikava, virus dolazi na velik
broj povrtnih kultura i spontane flore.
Najee su zaraene tikvice, a rjee kra-
stavci i lubenice.
Si mptomi . Na listovima krastava-
SL 162. Virus mozaika krastavca ca, dinje i tikvice nastaje mozaik. Ovi-
(snimio B. Cvjetkovi) sno o soju, mogu se skratiti internodiji.
Tablica 18. Fung i c i d i za zat i t u t i kv e nj a a r e gi s t r i r ani u Hr v at s koj
Fungicid
i djelatna tvar (%)
Doza
(kg, l/ha)
ili
Koncen-
tracija
(%)
P
l
a
m
e
n
j
a
a

P
s
e
u
d
o
p
e
r
o
n
o
s
p
o
m

c
u
b
e
n
s
i
s

P
e
p
e
l
n
i
c
a

S
p
h
a
e
r
o
t
h
e
c
a
f
u
l
i
g
i
n
e
a

E
f
j
s
i
p
h
e

c
i
c
h
o
m
c
e
a
n
i
m

S
i
v
a

p
l
i
j
e
s
a
n

B
o
t
i
y
t
i
s

c
i
n
e
r
e
a

Kultura i karenca
u danima
Acrobat MZ (mankozeb 60,
dimetomorf 9) 2 +
Samo salatni
krastavac 14
Aliette, Aliette flash, Avi, Topic
(fosetil-Al 80) 0,25-0,37%
+
Krastavac 4, bundeva,
lubenica, dinja 21
Anvil 5 SC, Konzul
(heksakonazol 50 g/l) 0,3-0,5%
_
+
_
Krastavci, tikve, dinje,
lubenice 7
Baycor WP 25 (bitertanol 25) 0,2% -
+
- Krastavac 14, lubenica
OVP (do cvatnje)
Bayfidan DC 250 (triadimenol 250 g/l) 0,5- 1 % -
+
- Krastavac 7
Bayleton specijal WP 5 (triadimefon 5) 0,3-0,6 -
+
- Krastavac 7
Fungicidi na osnovi bakra 0,1-0,4% +
- - Tikve i lubenice 28,
OVP krastavci (do cvatnje)
Fungicidi na osnovi sumpora
(sumpor 80) 0,3-0,4% +
Krastavci 7
Galben - M (mankozeb 64, benalaksil 8) 0,4-0,6%
+
- - Salatni krastavci 14
Karathane EC (dinokap 360 g/l) 0,03-0,04% -
+
- OVP krastavci (do cvatnje)
Karathane (dinokap 18,2) 0,06-0,09% -
+
- OVP krastavci (do cvatnje)
Previcur 607 SL, Proplant
(propamokarb 605 g/l) 0,15
+
Krastavci 14
Quadris (azoksistrobin 250 g/l) 0,075-0,1 % + +
- Krastavci 3
Ridomil MZ 72WP, Metaxyl
MZ 72 WP, Matador, Planet 72 WP,
Eucritt (mankozeb 64, metalaksil 8)
0,25 %
+ - -
Salatni krastavci 7,
za kiseljenje OVP
(do poetka cvatnje)
Ronilan DF, FL (vinklozolin 50) 1-2 - -
+
Salatni krastavci 7
Rubigan EC (fenarimol 120 g/l)
0,02-0,03%
-
+
- Krastavac, lubenice,
dinje, tikve 7
Sabithane EC (dinokap 325,
miklobutanil 75 g/l)
0,045 % -
+
- OVP krastavci, lubenice
i tikve (do pnê cvatnje)
Sandofan M- 8 (mankozeb 56,
oksadiksil 8) 2-2,5
+
Salatni krastavac 14
Systhane 12 E (miklobutanil 125 g/l) 0,04% -
+
- Krastavci 14
+ =
= suzbija zarazu, - = nije registriran za tu namjenu
reducirati veliina plojke ili zastati rast itave biljke. Cvjetovi mogu pokazivati
nepravilnosti u rastu. Patoloke promjene na listovima i plodovima ovise o sorti
odnosno hibridu te stadiju biljke u kojem je nastala infekcija. Na plodovima kra-
stavca moe se pojaviti utozeleni mozaik, katkada popraen bradaviastim izra-
slinama. Na lubenici nastaju klorotine are na listovima, unutar kojih se tkivo
sui. Na tikvama i tikvicama nastaje mozaik na listovima.
Biologija. Opisana je kod rajice
Zatita. Sigurna zatita moe se postii jedino sjetvom relativno rezisten-
tnih hibrida. Gen rezistentnosti ugraen je u mnoge selekcije krastavaca, dinja i
tikvica. Otporni su hibridi krastavaca: Adam, Amour, Dinero, Jazzer, Kendo,
Pontia, Tornac, Vasstar i drugi. Unitavanjem korova, domaina ovog virusa, u
usjevu i oko njega, smanjuje se izvor infekcije. Suzbijanjem lisnih uiju primje-
nom insekticida, mineralnih ulja* smanjuje se irenje virusa. U pokusima je po-
kazao djelovanje acibenzolar-S-metil ester* kao induktor sistemino aktivirane
rezistentnosti.
Suzbijanje korova
POMOCNICE - SOLANACEAE
Pojam "plodovito povre" u naoj zemlji obuhvaa obino tri vrio vane
biljne vrste iz porodice pomonica. To su rajica, paprika i patlidan. Istoj poro-
dici pripada i krumpir, vdo vana povrtna kultura, ali istovremeno krmna i indu-
strijska kultura. Mogunosti suzbijanja korova u krumpiru prikazane su u odvoje-
nom poglavlju.
Izbor selektivnih herbicida za suzbijanje korova u plodovitom povru vrlo je
ogranien. Tek je nekoliko herbicida registrirano za primjenu u rajici i paprici, a
mogunosti su suzbijanja korova u patlidanu gotovo neznatne. Veina danas
priznatih herbicida u plodovitom povru selektivni su samo ako ih primjenjuje-
mo prije sadnje prijesadnica. Budui da se industrijska proizvodnja reenih kul-
tura uglavnom zasniva na proizvodnji izravnom sjetvom u polju (osim patlida-
na), time je ionako ograniena ponuda herbicida jo vie suena.
Zbog svega navedenoga borba protiv korova pri uzgoju plodovitih pov-
rtnih kultura zahtijeva kompleksniji pristup. Uz primjenu herbicida uveliko se
primjenjuju i druge nekemijske (kukuralne, mehanike i bioloke) mjere, koje
openito u uzgoju svih povrtnih kultura imaju veliku vanost (vidi openito o
suzbijanju korova u povru). U tekstu koji slijedi nastojat emo prikazati mogu-
nosti kemijskog suzbijanja korova u plodovitom povru u Hrvatskoj. One zbog
uskog izbora herbicida nisu velike. Upravo zbog toga uz vlastite spoznaje prika-
zat emo iskustva strunjaka iz drugih zemalja, vanijih proizvoaa tih povrtnih
kultura. Stoga nije na odmet upozoriti itatelja da e u tekstu uz sredstva koja
imaju dozvolu za primjenu u Hrvatskoj, biti prikazana i neka sredstva koja u nas
nisu registrirana. Takoer, neka sredstva registrirana u Hrvatskoj za jednu od
plodovitih povrtnih kultura u drugim zemljama imaju dozvolu za primjenu u toj
i/ili nekoj drugoj plodovitoj kulturi. U tekstu e uvijek biti naznaeno koja sred-
stva i koji naini primjene imaju odnosno nemaju dozvolu za primjenu u naoj
zemlji.
Prije no to detaljno izloimo mogunosti primjene selektivnih herbicida u
pojedinim kulturama, prikazat emo neke mjere i zahvate koje se odnose na uzgoj
svih povrtnih kultura izravnom sjetvom sjemena u polju (mogue ih je primijeniti
i pri uzgoju iz prijesadnica). Te mjere imaju veliku vanost upravo zato to nema-
mo velik izbor u kemijskim mjerama suzbijanja korova.
Tako se prije izravne sjetve predlae potpuno pripremiti tlo za sjetvu barem
2-3 tjedna prije optimalnog roka sjetve ("slijepa sjetva"). Ranijom pripremom omo-
guuje se sitnosjemenskim korovima da do sjetve proklijaju i veim dijelom iznik-
nu. Sjetvu kulture potrebno je obaviti vrlo paljivo, odnosno nastojati sijaicom
"probuditi" to je mogue manje novih sjemenki korova.
Neposredno pred nicanje kulture iznikli korovi mogu se suzbiti spaljivanjem
plamenom ili primjenom totalnih nerezidualnih herbicida. Spaljivanje korova pla-
menom obavlja se posebno konstruiranim ureajima koji tekuim propanom ili
slinim plinom spale iznikle korove. U naoj zemlji tek se obavljaju pokusi te se
to u praksi jo ne primjenjuje. Od totalnih herbicida primjenjuju se pripravci na
osnovi glifosata, sulfosata, glufosinata i dikvata. Jednako dobre uinke postie i
pripravak na osnovi parakvata, no budui da je zbog toksinosti (opasnosti) u
naoj zemlji svrstan u prvu skupinu otrova, ne nalazi se u slobodnoj prodaji te
tako i nije dostupan svakom poljoprivrednom proizvoau. Stoga ga vie nee-
mo ni opisivati.
Na osnovi glifosata u Hrvatskoj je registriran znatan broj pripravaka (CIDO-
KOR, HERKULES 480, HERBOKOR, GLYPHOGAN 480, ROUNDUP BIACTIVE,
DOMINATOR, BOOM EFECT, CINIC, MENTHOR). Pripravci na osnovi glifosata
primjenjuju se neposredno pred nicanje kulture. Na taj nain omoguuje se da do
vremena tretiranja ponikne to vei broj korova. Protiv jednogodinjih korova
primjenjuje se u koliini od 3-4 l/ha (ovisno o koliini vode u kojoj se primjenju-
ju). Za suzbijanje viegodinjih korova potrebno je primijeniti vie dozacije (ovi-
sno o vrsti korova i koliini vode). Dodatkom kvalitetnog okvaivaa ili 5 l/ha
amonijeva sulfata poboljava im se uinak. No valja napomenuti da sjetvu sitno-
sjemenskih kultura nije uope uputno obavljati u poljima zakorovljenim viego-
dinjim korovima. Takve je korove potrebno suzbiti primjenom uinkovitih her-
bicida u godinama koje prethode uzgoju povrtnih kultura. Upravo opisana pri-
mjena herbicida moe klijancima kulture, dou li u direktan dodir s herbicidom,
nanijeti tetu. Stoga posebnu panju treba pridati nicanju kulture te pomno odre-
diti vrijeme primjene herbicida. Obino se preporuuje primjena herbicida kad
iznikne 1 % biljaka. Sve reeno za taj nain primjene vrijedi i za herbicid sulfosat
(TOUCH- DOWN 4- LC), koji postie jednako dobre uinke kao i pripravci na
osnovi glifosata.
Na isti nain i u istom roku primjenjuju se pripravci na osnovi gkifosinata
(BASTA 15) i dikvata (REGLONE i REGLONE FORTE). Gkifosinat i dikvat kontak-
tni su herbicidi. Dodirom e spaliti zelene dijelove izniklih korova. Iako ih biljka
ne usvaja korijenom, na lakim pjeskovitim ili na humusnim (tresetnim) tlima ne
veu se kao na mineralne koloide tla. Stoga na takvim tlima nije dozvoljena njiho-
va primjena jer mogu otetiti klijance kulture ak i u vrijeme dok se jo nalaze u
tlu odnosno prije nicanja. Jo bolji e se uinci postii kad istovremeno primijeni-
mo selektivne pre- em herbicide (npr. na osnovi pendimetalina). U tom e slua-
ju kontaktni pripravci suzbiti sve ponikle korove, a rezidualni pendimetalin zau-
stavit e ponik novih korova. Takvim pristupom mladim tek izniklim biljkama
omoguava se u prvoj fazi razvoj bez prisutnosti korova, odnosno prua im se
prilika za razvoj u vrijeme kad im je to najpotrebnije.
Rajica
u Hrvatskoj se rajica uzgaja za potronju u svjeem stanju ili za industrijsku
preradu. Za potronju u svjeem stanju rajica se uglavnom uzgaja iz prijesadnica
na otvorenom polju ili u razliitim tipovima zatienog prostora, a za industrijske
potrebe obavlja se izravna sjetva sjemena rajice u polju.
O nainu kako uzgajamo rajicu ovisit e i izbor herbicida. Za uzgoj iz prije-
sadnica postoji nekoliko selektivnih herbicida, a za uzgoj izravnom sjetvom u
polju u naoj zemlji nije priznat niti jedan selektivan pre-emergence herbicid.
Upravo stoga borba protiv korova pri proizvodnji rajice za industrijske potrebe
prvenstveno se zasniva na kulturalnim i mehanikim mjerama.
Prije sadnje prijesadnica rajice dozvolu za primjenu imaju pripravci na osnovi
napropamida i pendimetalina.
Na osnovi napropamida u Hrvatskoj su registrirani pripravci DEVRINOL 45
FL i RAZZA. Primjenjuju se pred sadnju prijesadnica na dobro pripremljeno tlo.
Relativno su lako hlapljivi, pa ih je nakon tretiranja, ovisno o vremenskim prilika-
ma u vrijeme tretiranja, potrebno unijeti u tlo na 2,5-5 cm dubine. Dobro djeluju
na jednogodinje uskolisne i neke irokolisne korove.
Nakon pripreme tla, a prije sadnje prijesadnica, primjenjuju se i pripravci na
osnovi pendimetalina (STOMP 330 E, STON i DOST 330 E). Jednako kao i pret-
hodno prikazani herbicid, pendimetalin bolje uinke postie na korovne trave,
iako dobro suzbija neke vane irokolisne jednogodinje vrste (Chenopodium
spp., Amaranthus spp., Polygonum spp., Abutilon theophrasti). Uinak priprava-
ka na osnovi pendimetalina uvelike ovisi o oborinama. Kia ili umjereno kienje
nakon tretiranja znatno e poboljati djelovanje na korove i produit e im rezi-
dualni uinak. Pri sadnji radna tijela sadilice razgrnut e "film" herbicida pa e
prostor unutar sadnog reda biti jae zakorovljen. Plitkom inkorporacijom herbici-
da (2-5 cm) postii e se dvostruki uinak. Sprijeit e se gubitci herbicida hlap-
ljenjem, a sadnjom se nee otvoriti prostor za ponik korova u sadnom redu. Pri-
mijenimo li ih same ili ak u meusobnoj kombinaciji, nee postii potpun ui-
nak na sve vanije korove. Najee e im izbjei neki irokolisni korovi.
irokolisni korovi u rajici mogu se suzbiti i primjenom pripravaka na osnovi
metribuzina. U Hrvatskoj su na toj osnovi registrirani SENCOR WP 70, SENCOR
WG 70, TOR 70 WP, DANCOR 70 WG i METRIPHAR 70 WG. Dozvola za primjenu
pripravaka na osnovi metribuzina u naoj zemlji donekle se razlikuje od dozvola
u nekim dravama SAD- a ili npr. u Italiji. U Hrvatskoj navedeni pripravci imaju
dozvolu za primjenu tek nakon to se presaene biljke rajice "prime", odnosno
8-10 dana nakon presaivanja. Izriito se zabranjuje primjena ako se rajica uzga-
ja izravnom sjetvom sjemena u polju. Navedeni pripravci primjenjuju se u koliini
0,5-0,75 kg/ha, to ovisi o tipu tla i zastupljenoj korovnoj flori.
U SAD-u se, ovisno o tipu tla, pred sadnju prijesadnica inkorporacijom u tlo
unosi 0,33-0,66 kg/ha. Iste koliine pripravaka na osnovi metribuzina daju se i u
post-emergence primjeni pod list ili irom po listu nakon to se prijesadnice raji-
ce "prime". Pri uzgoju izravnom sjetvom sjemena dozvoljena je primjena niih
koliina tek nakon to biljke rajice razviju pet pravih listova. I pri takvu nainu
uzgoja u nekim se saveznim dravama SAD-a dozvoljava primjena sredstva i-
rom, a u drugima se saveznim dravama zahtijeva "usmjerena" aplikacija pod list
rajice. Preporuene koliine kreu se od 0,25-0,37 kg djelatne tvari po hektaru.
Nie dozacije primjenjuju se na tlima koja sadre 0,5-2 % organske tvari, a na
tlima koje sadri vie od 2 % humusa treba primijeniti vie dozacije herbicida.
Zbog mogueg fitotoksinog uinka kropivu nije uputno dodavati okvaiva.
Fitotoksino djelovanje metribuzina pojaat e se i ako tretiranje obavljamo unu-
tar 24 sata nakon primjene nekog drugog sredstva za zatitu bilja. Hladno, kiovi-
to i oblano vrijeme koje prethodi tretiranju oslabit e podnoljivost kulture pre-
ma herbicidu. U tom sluaju preporuuje se tretiranje odgoditi barem tri dana,
dok se biljke ne oporave od stresa. Ako to nalau prilike u polju, tretman sreds-
tvima na osnovi metribuzina moe se ponoviti dva tjedna nakon prve primjene.
Na preporuene koliine korovi su osjetljiviji u mlaem razvojnom stadiju (klini
listii ili prvi pravi listovi).
I u Italiji pripravci na osnovi metribuzina imaju dozvolu za primjenu direk-
tno po listu, bilo da se rajica uzgaja iz prijesadnica ili izravnom sjetvom sjemena
u polju. Dozvoljene su niske dozacije (0,1-0,2 kg/ha), to ovisi o fazi razvoja kul-
ture. Dozvolu za primjenu u rajici u Italiji ima i rimsulfuron, supstituirani derivat
sulfonilureje. U Hrvatskoj je na toj osnovi registriran pripravak Tarot 25 DF, a
primjenjuje se u kukuruzu i krumpiru. Talijani ve od faze klinih listia rajice
viekratno primjenjuju kombinaciju rimsulfurona i metribuzina. Poetna koliina
metribuzina u klinim listiima rajice iznosi 35 g/ha. S razvojem rajice rastu i
koliine koje biljka moe otrpjeti. Tako se u fazi etiri prava lista moe primijeniti
140 g djelatne tvari po hektaru. Tarot 25 DF selektivan je u svim fazama rasta
rajice te se u kombinaciji s metribuzinom daje 50 g/ha. Tretiranje treba ponoviti
vie puta tijekom vegetacije, a rimsulfuron se primijeni samo jednom u punoj
dozi ili dva puta u polovinoj dozi pripravka.
Takvim pristupom i sami smo postizali odline uinke na gotovo sve vanije
jednogodinje korove. Valja napomenuti da se tim pristupom vrlo uspjeno su-
zbija korovna vrsta crna pomonica (Solcmum nigrum). Crna pomonica je osim
kao korov, tetna i kao domain mnogih virusnih i gljivinih bolesti rajice te ju
je i zbog tog razloga potrebno suzbijati ne samo u kulturi nego i rubno po su-
sjednim poljima, ekonomskim dvoritima, kanalima i svugdje u blizini uzgoja
rajice.
Korovne trave nakon nicanja, kako jednogodinje tako i viegodinje, u svim
dvosupnicama, pa tako i u plodovitim povrtnim kulturama, vrlo uspjeno suzbi-
jamo herbicidima iz skupina ariloksifenoksi propionata i cikloheksadinona. U
rajici za tu svrhu dozvolu u Hrvatskoj imaju fluazifop-p-butil (FUSILADE SU-
PER) i propakizafop (AGIL 100 EC) iz prve te setoksidim (GRASIDIM) iz druge
skupine herbicida. Visoko su uinkoviti na sve korovne trave. Jednogodinje tra-
ve suzbijamo niim dozacijama a viegodinje trave viim dozacijama (vidi tabli-
cu). Bez obzira na fazu razvoja kulture, potpuno su selektivni. Bolje djeluju na
korove u mlaem razvojnom stadiju. Budui da se primjenjuju nakon nicanja
korova, posebno treba paziti na karencu odnosno na zadnji rok primjene prije
berbe plodova.
Gotovo svugdje u svijetu prije sadnje prijesadnica rajice protiv jednogodi-
njih uskolisnih i nekih jednogodinjih irokolisnih korova primjenjuju se pri-
pravci na osnovi trifluralina. U Hrvatskoj su na toj osnovi registrirani pripravci
TREFLAN EC, TRIFLUREX EC 48, LANOS i TRIFLUR. Primjenjuju se u veem
broju povrtnih i ratarskih kultura. Naalost u naoj zemlji nisu registrirani za
suzbijanje korova u plodovitim povrtnim kulturama. Ipak, proizvoai irom
Hrvatske uveliko ih primjenjuju. Pripravci na osnovi trifluralina primjenjuju se
prije sadnje prijesadnica na dobro pripremljeno tlo. Relativno su hlapljivi pa ih je
neposredno nakon tretiranja potrebno oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine.
Pripravci na osnovi trifluralina daju se u koliini 1,5-2,5 l/ha. Nia doza primje-
njuje se na lakim humusom siromanijim tlima, a via doza na teim i humusom
bogatijim tlima.
U nekim dravama SAD- a pred sadnju prijesadnica rajice primjenjuje se
kombinacija metribuzin + trifluralin. Pripravci na osnovi metribuzina daju se u
koliini 0,33-0,66 kg/ha, a pripravci na osnovi trifluralina u koliini 1,5-2,5 l/ha.
Dozacija ovisi o tipu da. Neposredno pred sadnju sredstvo je potrebno omdem
unijeti u do na 5-10 cm dubine. Tom kombinacijom postiu se znatno bolji uinci
na korove.
U posljednje vrijeme rajica namijenjena za plasman u svjeem stanju sve se
vie uzgaja na malu od crne PE folije. Ispod folije obino se postavi sustav za
navodnjavanje. Tim pristupom prijei se ponik korova, a plodovi se bre i bolje
razvijaju. Prije pripreme da za napinjanje folije, mogu se primijeniti navedeni se-
lektivni herbicidi. Korov u medurednom prolazu izmeu folija moe se suzbijati
navedenim kontaktnim i sisteminim herbicidima na osnovi dikvata, parakvata,
glufosinata, glifosata i sulfosata.
Paprika
Paprika namijenjena proizvodnji za trite odnosno za potronju u svjeem
stanju, jednako kao i rajica, gotovo se iskljuivo proizvodi iz prijesadnica. Izrav-
nom sjetvom u polju proizvodi se paprika za razliite industrijske namjene. Jed-
nako kao i pri uzgoju rajice, izbor selektivnih herbicida u toj kulturi u direktnoj
je vezi s nainom uzgoja.
Pri uzgoju iz prijesadnica prije sadnje dozvolu za primjenu u Hrvatskoj imaju
samo pripravci na osnovi napropamida i pendimetalina. Dozacija, vrijeme i nain
primjene pripravaka na njihovoj osnovi isti su kao to je opisano za primjenu u
rajici. Stoga ih ovdje neemo ponavljati. Pripravci na osnovi trifluralina nemaju
slubenu dozvolu u naoj zemlji. No pored toga, gotovo svaki iole jai proizvo-
a paprike, po ugledu na iskustva drugih proizvoaa u svijetu, pred sadnju
paprike redovito primjenjuje jedan od pripravaka na osnovi trifluralina. U Hrvat-
skoj, tvrtke vlasnici pripravaka na osnovi trifluralina nikad nisu zbog ekonom-
skih ili nekih drugih razloga traili dozvolu za primjenu u toj kulturi. Budui se
proizvoai paprike uveliko oslanjaju na ovaj herbicid, mislimo da bi postojee
dozvole trifluralin pripravaka trebalo proiriti i na uporabu u paprici. Dozacija,
nain i vrijeme primjene ne razlikuju se od ve opisanog kod rajice.
Slubenu dozvolu za primjenu u paprici od veeg broja poznatih ariloksife-
noksi propionata u Hrvatskoj imaju fluazifop-p-butil (FUSILADE SUPER) i propa-
kizafop (AGIL 100 EC). Setoksidim (GRASIDIM) ima dozvolu u mnogim zemlja-
ma svijeta. U Hrvatskoj proizvoa ga nije registrirao za tu namjenu. Dozacija,
nain i vrijeme primjene ve su detaljno opisani kod rajice. Na isti nain primje-
njuju se i u paprici.
Ponegdje u svijetu registrirani su i neki drugi herbicidi kao selektivni u papri-
ci. Prema naem miljenju panju zavreuje herbicid klomazon. U SAD- u herbi-
cid klomazon (COMMAND 4 E) registriran je za uzgoj paprike iz prijesadnica, ali
i za uzgoj izravnom sjetvom sjemena u polju. COMMAND 4 E i COMMAND 36 CS
u Hrvatskoj imaju dozvolu za primjenu u soji, krumpiru, uljanoj repici i duhanu.
Pripravci na osnovi klomazona dobro djeluju na vei broj jednogodinjih iroko-
lisnih i uskolisnih korova. Relativno su hlapljivi te esto nanose prolazne fltotok-
sine uinke kulturama u kojima se primjenjuju. Simptomi u obliku blijeenja
listova esto su vrlo uoljivi ak i na samoniklom bilju koje se nalazi rubno uz
tretirane parcele. Da bi se izbjegli gubitci hlapljenjem i negativni fltotoksini uinci,
pripravci na osnovi klomazona mogu se oruem plitko unijeti u tlo. Amerika
preporuka za primjenu u paprici takoer upozorava na mogue prolazne flto-
toksine uinke. Nije dozvoljena primjena za odreene industrijske sorte pa-
prike. Pripravci na osnovi klomazona preporuuju se u koliini od 0,5-1 l/ha
(0,25-0,5 .t./ha).
Na osnovi naih iskustava s tim herbicidom iz drugih kultura, mislimo da
zasluuje posebnu panju te bi ga trebalo uvrstiti u pokusna istraivanja u naoj
zemlji.
Tablica 19. Pregled herbi ci dni h pri pravaka koj i se pr i mj enj uj u u plodo-
vi t om povru (rajica, paprika, patl i dan)
Trgovaki naziv Djelatna tvar Doza/ha Rajica Paprika Patlidan
DEVRINOL 45 FL
napropamid 2-4
+
RAZZA
napropamid 2-4
+
SENCOR WP 70
metribuzin 0,5-0,75 NE NE
SENCOR WG 70
metribuzin 0,5-0,75 NE NE TOR 70 WP metribuzin 0,5-0,75 NE NE
DANCOR 70 WG
METRIPHAR 70 WG
STOMP 330 EC
pendimetalin 5,0 NE STON pendimetalin 5,0 NE
DOST 330 E
pendimetalin 5,0 NE
FUSILADE SUPER fluazifop-p-butil 1,5 (2-4)
+
AGIL 100 EC propakizafop 0,8-1 (1-1,5)
GRASIDIM setoksidim 1-2,5 (4)
+ +
TREFLAN EC
trifluralin 1,5-2,5
+ + +
TRIFLUREX EC 48
trifluralin 1,5-2,5
+ + +
LANOS
trifluralin 1,5-2,5
+ + +
TRIFLUR
trifluralin 1,5-2,5
+ + +
COMMAND 4 E
COMMAND 36 CS
klomazon 0,5-1,0 NE
+
NE
TAROT 25 DF rimsulfuron 0,050
+
NE NE
.R -
= oznaava pripravke s dozvolom za primjenu u Hi-vatskoj
+ = primjenjuje se u nekim zemljama
NE = ne primjenjuje se u dotinoj kulturi
U Francuskoj i jo nekim drugim zemljama vanijim proizvoaima rajice i
paprike herbicid linuron registriran je za primjenu u obje kulture. U Hrvatskoj je
na osnovi linurona registrirano pet pripravaka (AFALON WP, AFALON DISPERZI-
JA, LINURON CHROMOS TEKUI i LINURON CHROMOS 50 WP). Primjenjuju se
u krumpiru, soji, suncokretu, kukuruzu i mrkvi.
U Francuskoj se prije sadnje paprike i rajice primjenjuje u umanjenim koli-
inama u odnosu na dozacije u spomenutim kulturama. Primjenjuje se samo 0,5
kg/ha djelatne tvari. Tretiranje treba obaviti dva dana prije presaivanja. Takoer
se prakticira i usmjerena aplikacija pod list nakon to se prijesadnice "prime". I u
tom sluaju primjenjuje se u istim koliinama. Spektar linurona vrlo je slian ve
opisanom metribuzinu (linuron ima bolji uinak na korovnu vrstu Solanum ni-
grum. Metribuzin je selektivniji pa mu moda ipak treba dati prednost, pogotovo
to je registriran u Hrvatskoj.
Patlidan
Iako je proizvodnja patlidana slina proizvodnji paprike i rajice iz prijesad-
nica i makar su sve tri reene kulture pripadnice iste porodice, broj selektivnih
herbicida koji se primjenjuju u toj kulturi znatno je manji. U Hrvatskoj, naime, niti
jedan herbicid nema slubenu dozvolu za primjenu u toj kulturi. U svijetu je za tu
namjenu registrirano nekoliko herbicida.
Kao to je poznato, patlidan se, za razliku od drugih pripadnika skupine
plodovitih povrtnih kultura, proizvodi iskljuivo iz prijesadnica. Upravo zbog tog
razloga proizvoai patlidana moraju pomno planirati borbu protiv korova. Ona
integrirano ukljuuje mehanike ali i kemijske mjere. Mehanike mjere podrazu-
mijevaju suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih korova ve u godinama koje
prethode sadnji patlidana. Ranija priprema tla za sadnju (2-3 tjedna prije roka
sadnje) i primjena totalnih herbicida prije nicanja kulture ve su opisane u uvod-
nom dijelu ovog teksta.
U nekim zemljama svijeta pred sadnju se primjenjuju pripravci na osnovi
napropamida (DEVRINOL 45 FL i RAZZA), te pripravci na osnovi trifluralina (TRE-
FLAN EC, TRIELUREX EC 48, LANOS i TRIFLUR). Svi se primjenjuju na nain i u
koliinama kao to je prikazano u potpoglavlju "Rajica".
Od post-emergence poznatih graminicida u svijetu se najee primjenjuju
pripravci na osnovi setoksidima (GRASIDIM).
U tablici je prikazan pregled opisanih herbicida s gledita dozvole za primje-
nu te s gledita kulture u kojoj se primjenjuju u Hrvatskoj i drugdje.
Tablica 20. Relativna osj etl j i vost vani j i h korova na herbi ci de u pl odovi -
t om povr u
+++= odlian uinak na korove
CHEAL - loboda
.AMARE - ir
SOLNI - pomonica
AMBEL - limundik
ABUTH- mranjak
++ = dobar uinak na korove
+ = slab uinak na korove
POROL - portulak
STEME - mijakinja
DATST - kunjak
POLSP - dvornici
- = nema uinka ili nije dovoljan
= bez podataka o uinku na korove
ECHCG - kotan
SETSP - muhari
PANSP - proso
XANST-iak
TIKVENJAE - CUCURBITACEAE
Tikvenjae su toploljubive jednogodinje biljke. Krastavac, lubenica i dinja
imaju veu ekonomsku vanost. Uzgajaju se na relativno velikim povrinama pa
je i problem suzbijanja korova u tim kulturama vie izraen. Tikvice se obino
uzgajaju u vrtovima za vlastite potrebe na relativno malim povrinama. Stoga se
kemijske mjere borbe protiv korova u tim kulturama gotovo i ne primjenjuju.
Krastavac
Za trite i preradu krastavci se uzgajaju na oranicama izravnom sjetvom na
stalno mjesto. To su uglavnom sitnoplodni "kornion" krastavci. Posljednjih go-
dina sve se vie krastavci uzgajaju i iz prijesadnica. Direktna sjetva u staklenik,
plastenik ili plastine tunele, uglavnom se ne prakticira. Krastavci su vrlo osjetlji-
vi ak i na temperature iznad nitice pa se sjetva obavlja kad se tlo dobrano zagri-
je. Sjetva se obavlja na relativno velikom razmaku redova (100-150 cm). Sije se u
kuice meusobno odmaknute 40-60 cm. Na isti nain postupa se i kad se kra-
stavci uzgajaju iz prijesadnica. Oito je, dakle, da krastavci ostavljaju dosta pro-
stora za razvoj korova. Krastavce uglavnom zakorovljuju toploljubivi korovi iz
kasnoproljetnog i ljetnog razdoblja. Od jednogodinjih irokolisnih korova naj-
ee se javlja loboda - Chenopodium album, ir - Amaranthus retrqfJexus, dvor-
nici - Polygonum spp., limundik - Ambrosia elatior, crna pomonica - Solanum
nigrum, iak - Xantbium strumarium, mranjak - Abutilon tbeophrasti i dr.
Ljetne jednogodinje trave kotan - Echinochloa crus-galli, muhari - Setaria spp.,
svraica - Digitaria sanguinalis te proso - Panicum spp. redovito zakorovljuju
gotovo svaku parcelu krastavaca. Budui da je izbor selektivnih herbicida vrlo
ogranien, borba protiv korova podrazumijeva sve raspoloive mjere. Pri uzgoju
u zatvorenom prostoru prije sjetve odnosno sadnje moe se obaviti sterilizacija
parama ili se mogu primjeniti kemijski sterilizanti (Basamid granulat). Vrijeme
koje mora proi od tretiranja do sadnje iznosi 42 dana (radna karenca). Primjena
reenih sterilizanata u polju preskupa je pa se i ne primjenjuje.
U pojedinih proizvoaa krastavaca, uzgojem na stalnom mjestu u polju,
vrlo uinkovitom pokazala se je "slijepa sjetva". Naime, desetak dana pred sjetvu,
odnosno sadnju krastavaca, tlo se pripremi i formiraju se gredice za sadnju. Ne-
posredno pred sadnju iznikle korove suzbije se primjenom nerezidualnih kon-
taktnih (dikvat, glufosinat) ili translokacijskih herbicida (glifosat, sulfosat). Pri uzgo-
ju iz izravne sjetve primjena tih herbicida odgodi se jo za nekoliko dana, sve do
pred samo nicanje krastavaca. Pri sjetvi se nastoji to je mogue manje remetiti
povrinski sloj tla, da bi se "probudilo" to manje novih korovnih sjemenki. Na taj
nain kultura se oslobodi konkurencije korova u prvim tjednima nakon nicanja,
to znatno pridonosi kasnijem nadmetanju s korovom.
U Hrvatskoj dozvolu za promet u kulturama iz porodice tikvenjaa ima jedi-
no herbicid napropamid (lubenice).
u svijetu se za suzbijanje korova u krastavcima primjenjuju ovi herbicidi:
Pri j e sj etve i l i sadnj e (pre-sowi ng, pre-pl ant i ng)
PREFAR 4 E* (bensulide), 5,5-7 l/ha. Suzbija jednogodinje trave i neke jednogo-
dinje irokolisne korove.
Nakon sj etve a pr i j e ni canj a (pre-emergence)
CURBIT EC* (etalfluralin) 1,5-2 l/ha. Primjenjuje se nakon sjetve, ne kasnije od
dva dana. Nakon sadnje prijesadnica prije nicanja korova primjenjuje se medu-
rednim usmjerenim mlazom. Treba paziti da sredstvo ne dospije na zelene dijelo-
ve prijesadnica. Ne treba ga primjenjivati u plastinim tunelima ili pod plastine
folije. Parama e otetiti kulturu. Ne treba ga primjenjivati na tlima koja sadre
vie od 10 % humusa. Suzbija jednogodinje trave i neke jednogodinje irokoli-
sne korove.
GOLTIX WP 70* i dr., na istoj osnovi, 3-5 kg/ha nakon nicanja odnosno sadnje
prijesadnica prije ili nakon nicanja korova usmjerenim mlazom u meduredni pro-
stor. Treba paziti da sredstvo ne dospije na zelene dijelove kulture. Primjenjuje se
u Njemakoj.
ALANAP L* (naptalam), 15 l/ha. Suzbija odredeni broj jednogodinjih irokolisnih
i travnih korova. Obino spektrom ne zadovoljava pa mu mnogi korovi izbjegnu.
Zbog toga se u SAD-u i Italiji esto upotrebljava u kombinaciji s pripravkom Pre-
far4E*.
PREFAR 4 E*, 5-7 l/ha. Daje se samo u sluaju kad se nakon primjene prakticira
umjetno kienje.
Nakon ni canj a (post-emergence)
ALANAP L*, 15 l/ha, samo usmjerenim tretiranjem izmeu redova u vrijeme kad
biljke ponu puzati. Strogo treba sprijeiti kontakt sredstva sa zelenim dijelovima
biljke. Ne smije se navodnjavati odredeno vrijeme.
TREELAN EC* i dr., 1,5-2 l/ha, na isti nain i u isto vrijeme kad i prethodno prika-
zani pripravak. Sredstvo treba nanijeti na tlo izmeu redova, oruem unijeti u tlo
na 5-10 cm dubine. Treba paziti da se ne oteti korijen.
GRASIDIM* (setoksidim), 2-4 l/ha, jedini je herbicid iz skupine cikloheksadinona
koji u Hrvatskoj ima dozvolu za suzbijanje korovnih trava tijekom vegetacije ti-
kvenjaa. Niim dozama suzbijaju se jednogodinje trave a viim dozama viego-
dinje trave. U svijetu se primjenjuju i neki drugi u nas za druge namjene registri-
rani graminicidi.
Lubeni ca i di nj a
Problem suzbijanja korova u nasadima lubenice i dinje ne razlikuje se bitno
od ve prikazanog u potpoglavlju "Krastavci".
Herbicidi prikazani kao selektivni u krastavcima uglavnom se svi primjenjuju
i u tim kulturama. Stoga, vidi poglavlje o krastavcima. U nasadu lubenica selek-
tivnim su se pokazali i herbicidi napropamid i klomazon.
Pri j e sj etve odnos no sadnj e (pre-sowi ng, pre-transpl anti ng)
DEVRINOL F 45 ili RAZZA (napropamid), 2-4 l/ha. U Hrvatskoj su registrira-
ni samo za primjenu u nasadima lubenice. Sredstvo je potrebno plitko oruem ili
umjetnim kienjem unijeti u tlo na 2- 4 cm dubine. Suzbija odredene jednogodi-
nje korovne trave i neke irokolisne vrste.
COMMAND 4 E* (klomazon), primjenjuje se u SAD-u u koliini 1-2 1, naje-
e u nasadima tikava. U nekim saveznim dravama ima dozvolu i za druge tikve-
njae. Sredstvo je dobro odmah oruem unijeti u tlo jer lako hlapi. Pare zanoe-
njem na okolna polja mogu prolazno ali vrlo izraeno otetiti druge zeljaste, a
naroito i drvenaste kulture (izbljedenje listova).
Tikve
U naoj zemlji tikve prvenstveno uzgajamo kao krmne kulture, zatim kao
uljarice ili kao ukrasne biljke. Kao povre tradicionalno se uzgajaju na ogranie-
nim povrinama, i to uglavnom na malim posjedima i u kunim vrtovima. Siju se,
odnosno sade, relativno kasno, kad proe opasnost od kasnog proljetnog mraza.
Zakorovljuju ih korovi kasnog proljetnog, odnosno ljetnog razdoblja. U tu skupi-
nu idu brojne jednogodinje irokolisne i uskolisne korovne vrste. Relativno su
kratkog vegetacijskog ciklusa, pa herbicidi koji se upotrebljavaju ne moraju iska-
zivati produeni uinak. Tikve su, kao i ostali predstavnici porodice Cucurbitace-
ae, vrio osjetljive na primjenu herbicida. Zbog toga je broj selektivnih herbicida
vrlo ogranien. Uglavnom se kao selektivni primjenjuju herbicidi ve opisani kod
krastavaca, osim pripravaka na osnovi naptalama (Alanap L)*.
Pri primjeni herbicida za suzbijanje jednogodinjih irokolisnih korova
aplikaciju treba provesti vrlo paljivo. Sredstvo ne smije doi u dodir sa zelenim
dijelovima kulture. Travne korove moe se uspjeno suzbiti primjenom Grasidi-
ma i dr. graminicida. Treba voditi rauna o karenci, naroito pri uzgoju tikvica
koje imaju krau vegetaciju.
XI. KRSTAICE (KUPUSNJAE)
Krstaice - Brassicaceae (Cruciferae): kupus (Brassica oleracea var.
capitata), kelj (Brassica oleracea var. sabauda), kelj pupar (Bra-
ssica oleracea var. gemmiferae), cvjetaa (Brassica oleracea var.
botrytis), brokul a (Brassica oleracea var. italica), rastika (Brassi-
ca oleracea var. acepbala), korabica (Brassica oleracea gon-
gylodes), postrna repa (Brassica rapa var. rapa), rotkva (Rapha-
nus sativus var, nigra), rotkvica (Rapbanus sativus var. sativus)\
hren (Armoracia rusticand).
KLJU ZA PREPOZNAVANJE VANIJIH TETOINJA
tetnici
Na kor i j enu i vratu kori j ena
Korijenje izgrizeno, vrat korijena pregrizen, mlade
biljke propadaju, starije zaostaju u razvoju:
- u zemlji uske, ute, tvrde liinke
tetnici u tlu
injaci
- u zemlji bijele, savinute liinke grice
- u zemlji hodnici, veliki smei kukci rovac
Vrat korijena i prizemni dijelovi izgrizeni, oko biljaka
sive gole gusjenice, koje se, kad se dodirnu,
savinu u kolut sovice pozemljue
Vrat korijena i korijenje potamnjeli, gnjije, mlade biljke
zaostaju, propadaju, starije zaostaju u razvoju, kupus ne
formira glavu, u vratu korijenja vie bjelkastih liinki
bez glave i nogu, dugih do 10-12 mm
kupusna muha
velika kupusna muha
Biljke se sue i propadaju, u vratu korijena bijele liinke
bez nogu, s dobro vidljivom glavom, duge do 6 mm crni barid
Na vratu korijena okruglaste izrasline,
u njima hodnici i bjelkaste liinke
kupusna pipa
ikarica
Donje korijenje odumire, stvara se korijenova brada,
sadnice propadaju, starije biljke venu i ute kupusna nematoda
Biljke zaostaju u razvoju, listovi su manji i svjetliji,
nastaje korijenova brada repina nematoda
U stabl j i ci i petel j ci
Stabljike i peteljke izbuene, lome se,
u njima bijele liinke bez nogu
zelenoplavi barid
repiine pipe
Na l i u i gl avama
Lie izgrizeno, sluzavi tragovi puevi
Nadzemni dijelovi ute, vanjsko
lie propada
nematode smee
pjegavosti korijena
Srano lie zakovrano prema dolje,
glave se ne formiraju
kupusna muha
srikarica
Rubovi lia kovraju se, lie se sui, na naliju sitni
kukci pokriveni ljepljivom prevlakom branjava izgleda kupusna lisna u
Lie puno svijetlih tokica, sui se, na liu areni
crvenkasti ili zelenkasti plosnati insekti kupusne stjenice
Lie puno okaiglastih rupica i sitnih
kukaca koji skau kupusni buhai
Lie izgrizeno u obliku prozoria ili ipke, kasnije
jae izgrizeno, glave izbuene; gusjenice zelenkaste,
suene prema obim stranama, duge do 12 mm kupusni moljac
Lie izgrizeno, velike rupe, katkad
ostaju samo ile, gusjenice
- arene crnoutozelene, ive u skupini, do 5 cm kupusari
- zelene ili zelenosmede, pojedinane, do 4 cm lisne sovice
- s tamnim prugama, periodino masovno, do 4 cm uta kukuruzna
sovica
- zelenkastosive, periodino masovno, do 25 mm metlica
Na peteljkama lia glava ute, kasnije cme, kvrice duhanov trips
U Dalmaciji glave izbuene od beznonih
liinki, izbueni dijelovi pocrne mala repiina pipa
Na komu kama i s j emenu
Sjeme oteeno u komuci od bjelkastih
liinki sa smeom glavom
repiina pipa
komuarica
Na unutranjoj stijenci komuke vie ukastih liinki,
komuka se deformira, sui i puca muica komuarica
Bolesti
Prijesadnice se rue i propadaju polijeganje rasada
Poligonalne klorotine pjege na licu lista,
na naliju siva prevlaka plamenjaa
Bijele bradaviaste izrasline na liu bijela hrda
Okrugle svijetlosmede pjege na liu, obrubljene
klorotinom zonom prstenasta pjegavost
Tamnosmede koncentrino zonirane pjege na liu koncentrina
pjegavost
Pepeljasta prevlaka na listu pepelnica
Glava kupusa sui se, na njoj crni sklerociji mumifikacija glave
Ci-venilo rubova lia i trule korijena venue od fitoftore
uenje listova i venue fuzarijsko venue
Kvrgave izrasline na glavnom i postranom korijenu kupusna kila
Uzdune pukotine na kocenu, ovalne pjege na listu suha tmle
Crnjenje ila lista i kocena crna trule provodnih
snopova
Tamnozelene do smee pjege na listu, 2-3 mm
promjera
bakterijska pjegavost
Trule kocena vodenasta gnjiloa
Mozaik, klorotine pjege, ute mrlje viroze
tetnici
Kupus ni buhai
{Phyllotreta nemonim, P. atra, P. nigripes, P. imdulata, P. cruciferae,
P. diadematd)
Opis. Kupusni buhai mali su kornjai, dugi 1,5-3 mm, sjajnocrni, tamnopla-
vi ili tamnozeleni. Neke su vrste jednobojne (P. atra, P. nigripes), a neke (P.
nemonim, P. iindulata) imaju utu uzdunu prugu na svakom pokrilju. Imaju
odebljala bedra zadnjeg para nogu pa dobro skau. tete prave odrasli kukci -
kornjai, izgrizajui brojne okrugle mpi-
ce u liu, koje se za jaeg napada spaja-
ju, pa cijeli list moe biti izgrizen. Rubo-
vi rupica ubrzo nekrotiziraju i potamne.
Za prepoznavanje napada karakteristi-
ne su takve rupice u liu.
Vanost. Vrlo su esti u nas, naroi-
to za topla i suha vremena. Najvee tete
prave mladim biljkama, pogotovo rasa-
du, koji zaostaje u rastu i daje nii pri-
rod. Kasniji napad na vee biljke ne teti
toliko biljkama koliko smanjuje trinu
vrijednost proizvoda. Napadaju sve vrste
povra iz porodice Cruciferae krstaice.
Najvee su tete u nas zabiljeene na rot-
kvici i kupusu.
Biologija i ekol ogi j a. Buhai pre-
zime kao odrasli oblici u tlu. U proljee
Si. 163. Kupusni buhai i oteeni list
(prema "Bayer")
rano izlaze iz tla i trae kupusnjae kojima se hrane. Intenzivno lete kada tempe-
ratura zraka prijee 18 C. Uskoro kopuliraju i enke odlau jaja u zemlju ili na
biljke. Liinke nekih vrsta buhaa hrane se organskom tvari i korijenjem u tlu, a
druge prave hodnike - mine u listu, izgrizajui parenhim, no tete od liinki ne-
znatne su. Ljeti se javljaju mladi kornjai, koji mogu napraviti vee tete na kupu-
snjaama koje se u to vrijeme nalaze u stadiju rasada ili mladih biljaka. Veina
vrsta ima jedno pokoljenje godinje, a Ph. undulata moe imati i dva pokoljenja.
Povrtne kupusnjae u nas rjee napada repiin crvenoglavi buha (Psyllio-
des chrysocephala), iji odrasli oblici izgrizaju lie, a liinke bue peteljke i stab-
ljike.
Zatita. Prijesad kupusnjaa i manje povrine rotkvica (pa i drugih kupu-
snjaa) mogu se vrlo uinkovito zatititi od napada buhaa (i nekih drugih tetni-
ka) pokrivanjem posebnim mreama koje proputaju sunano svjetlo, a sprea-
vaju ulaz tetnicima. Takve se mree proizvode i u nas, a prijeko su potrebne pri
ekolokoj proizvodnji rotkvica i nekih drugih vrsta povra.
Kemijsko suzbijanje kupusnih buhaa potrebno je im zaprijeti unitenje vie
od 10 % lisne povrine. Suzbijati treba vrlo brzo jer za topla i suha vremena buha-
i za dan-dva mogu unititi velik broj mladih biljaka. Najugroeniji je rasad, koji
kasnije teko nadoknadi oteenja, pa je prirod znatno slabiji.
Buhai se suzbijaju prskanjem sredstvima koja sadre malation (Radotion
E-50). U inozemstvu se primjenjuju i pirimifos metil (Actellic 50), alfametrin (Fa-
stac 10 SC, Direkt 10 SC), beta-ciflutrin (Beta -Baythroid EC 025), deltametrin
(Decis EC-2,5, Decis 1,25 EC, Decis 6,25 WG, Rotor 1,25 EC), lambda cihalotrin
(Karate 2,5 EC, Karate max. King) i neki drugi insekticidi. U nas ima dozvolu i
praivo za zapraivanje na osnovi malationa (Radotion P-5) pa se na manjim
povrinama moe iznimno primjeniti i za suzbijanje buhaa (vrijedi pravilo da su
dva zapraivanja djelotvorna kao jedno prskanje). U inozemstvu su dobri rezultati
u zatiti mladih biljaka od buhaa postignuti tretiranjem sjemena ili korijenja
sisteminim insekticidima iz skupine neonikotinoida.
Kupus na mu h a
(Delia radicum = Delia, Phorhia, Chortophila, Hylemyia hrassicae)
Opis. Odrasla kupusna muha slina je kunoj muhi, sive je boje, tijela dugog
5-7 mm. Jaja su ovalna, bjelkasta, duga oko 1 mm. Liinke su bjelkaste do svije-
tloukaste, tijela suena naprijed, du-
gog do 10 mm. Nemaju nogu niti vidlji-
vu glavu. Napadnutoj biljci potamni vrat
korijena i korijenje, napadnuti dijelovi
gnjiju, a u njima se nalazi vie liinki mu-
he. Mlade biljke propadaju, starije zao-
staju u rastu, ne formiraju glavu ili je gla-
va mala, a lie postaje olovnosivo ili
plavoljubiasto. Biljke venu i polijeu,
a lako se upaju iz tla.
Vanost. Vrlo je vaan tetnik u
Hrvatskoj. Prorjeduje sklop biljaka, sma-
njuje broj biljaka koje formiraju glave i
uzrokuje smanjenje glava. I u daigih ku-
pusnjaa, osim kupusa, smanjuje prirod.
Osim kupusa, esto napada cvjetau, a moe napasti i kelj, korabu, rotkvu, rot-
kvicu i hren.
Biologija i ekol ogi j a. Prezimljuje kao kukuljica u tlu. Muhe izlijeu im
temperatura tla poraste iznad 12 C. Za hladna vremena izlijeu postupno, kroz
dulje razdoblje, to znatno oteava suzbijanje. Nakon parenja enke odlau jaja,
u skupinama od 2 do 10, na vrat korijena biljaka domaina ili na zemlju u njihovoj
blizini. Jedna enka odloi 100-150 jaja. Nakon 3-8 dana iz jaja izlaze liinke, koje
se ubuuju u vrat korijena i korijenje. Liinke cijeli ivot provode u tim organima,
izjedajui ih i uzrokujui spomenute simptome. Razvoj liinke traje 20-35 dana.
SI. 164. Liinke kupusne muhe
si. 165. Biljka unitena od kupnsne muhe prema "Bayer")
nakon ega se kukulje u
napadnutim organima ili u
tlu. Kupusna muha ima tri-
etiri pokoljenja na godinu.
Prezimjele muhe najee
lete u travnju, a idua po-
koljenja krajem lipnja i u
kolovozu.
Visoka vlaga tla nepo-
voljno utjee na pojavu
ovog tetnika, ali i u suvie
suhom tlu vrlo mnogo jaja
propada.
Zatita. Napad kupusne muhe u nekom irem podruju smanjit e se redo-
vitim unitavanjem svih ostataka kupusnjaa nakon berbe. Odlaganje jaja u blizi-
nu presaenih biljaka moe se sprijeiti stavljanjem ovratnika od katranskog pa-
pira oko biljaka, koji mehaniki spreavaju pristup, a mirisom odbijaju muhu.
U podrujima gdje se kupusna muha javlja redovito i jae, treba provoditi
preventivne mjere kemijske zatite. U ostalim podruijima suzbija se na osnovi
utvrivanja estine napada. Let muha moe se pratiti utim ljepljivim ploama. U
vrijeme leta muha, naroito najtetnijih prvih pokoljenja, treba pregledavati mla-
de biljice i traiti odloena jaja i liinke. Ako se prosjeno na jednoj biljci nade
po jedno jaje ili liinka, odnosno ako se prosjeno nade vie od 4 jaja ili liinke po
kvadratnom metru, treba provesti kemijsku zatitu. Jaja se vide prostim okom
ako se biljka svine i promatra vrat korijena.
Suzbija se na razliite naine:
a) u klijalitu se tretira (granulama ili prskanjem) cijela povrina prije sjetve,
uz plitku inkorporaciju insekticida, ili se u uzgoju prijesada u posudama (jiffy
pots i si.) mijea zemlja s granulama insekticida;
b) bez obzira jesu li provedene mjere navedene pod a), preporuuje se tik
prije presaivanja zaliti rasad insekticidima ili odmah nakon izvrenog presaiva-
nja zaliti biljke insekticidima ili oko vrata korijena svake biljke (ne na biljke) rasi-
pati granulate;
c) umjesto mjere navedene pod b) moe se pri presaivanju 15 minuta na-
makati rasad u 0,1 % Confidora SL 200;
d) u tijeku razvoja biljaka, a u vrijeme leta i odlaganja jaja kupusne muhe,
prska se insekticidima, uz utroak to vie vode.
Za prskanje povrine (a) preporuuju se Dursban E-48, Pirifos-EC, Finish E
48 ili Pyrinex 48 EC (60-80 ml/ar).
Za rasipanje u obliku granulata (a) preporuuju se Dursban G-7,5 ili Finish
G-7,5 (0,5-0,6 kg/ar ili 0,6 g/biljka).
Za zalijevanje biljaka (b) preporuuju se Rogor 40, Chromgor 40, Perfekthi-
on ili Zagor (0,1 %), a u inozemstvu se primjenjuju i Dursban E-48, Pirifos-EC,
Finish E 48 i Pyrinex 48 EC, u najmanje 80 ml kropiva po biljci ili 0,5 litre na
etvorni metar.
Neki proizvoai moe rasad u znatno poveanim koncentracijama (do
1,5 %) pripravka Confidor SL 200, a i drugih neonikotinoida.
Za prskanje biljaka (d) preporuuju se Rogor 40, Perfekthion, Chromgor 40
iliZagor(0,l %).
Velika kupus na mu h a
(Delia /Phorbia, Chortophila, Hylemyia) floralis)
Opis. tete su sline tetama od kupusne muhe. Liinke su bjelkaste, duge
do 10-12 mm.
Vanost. Rjea je od kupusne muhe, ea samo u Posavini. Naroito napa-
da korabicu i rotkvu.
Biologija i ekol ogi j a. Kukuljice prezime u tlu. Muhe se javljaju u srpnju i
kasnije, tijekom ljeta. Odlau jaja u skupinama na korijen biljke ili u zemlji. Liin-
ke u skupinama ive na korijenju biljaka. Ima samo jedno pokoljenje u godini.
Zatita. Za sada se ne provodi.
Kupus na mui ca sri kari ca
(Contarinia nasturtii)
Opis. Liinke su ukaste, duge 2-3 mm. ive u skupini u sranom Uu
biljke, koje se kovra nadolje.
Vanost. Proirena mjestimice, naroito u Lstri. Napada kupus, cvjetau, kelj,
rjee druge kulture i druge krstaice. Lie se kovra nadolje i ne formira se glava.
Sekundarno se esto javlja trule.
Biologija i ekol ogij a. Liinke prezime u kokonu u tlu. Muice se javljaju u
svibnju. Odlau stotinjak jaja u skupinama pod 15-25 izmeu mladih sredinjih
listova, odnosno u srcu kupusnjae. Nakon 4-5 dana izlaze liinke, koje skau.
ive na licu mladog lia ili u lisnim ilama i peteljkama. Ima 3-5 pokoljenja
godinje.
Zatita. Potrebna je samo za jakog napada, kad se jedno leglo nalazi na vie
od 5 % biljaka. Suzbija se prskanjem insekticidima navedenim za prskanje (d)
protiv kupusne muhe. Vano je prskati jakim mlazom odozgo nadolje, da insek-
ticid prodre do jaja i liinki u srce biljaka.
Kupus ne stj eni ce (ci ganke)
("crvena kupusna ciganka - Eutydema ventrale, zelena kupusna ciganka -
E. oleraceum)
Opis. Kupusne ciganke imaju spljoteno ovalno tamnocrveno, odnosno ze-
leno tijelo, s mnogim crnim arama. Tijelo crvene stjenice dugo je 9-10 mm, a
zelene stjenice 6-7 mm. Liinke su sline odraslim oblicima. Zbog sisanja na listu
se javljaju bjeliaste pjege, unutar kojih se tkivo sui, a za jaeg napada osui se
cijeli list, pa i biljka.
Vanost. Redoviti su tetnici kupusnjaa u nas. Najvee tete nanose
prijesadnicama u klijalitu i mladim biljkama. Napadaju sve vrste kupusnjaa, rje-
e salatu, celer, krumpir i drugo.
Biologija i ekol ogi j a. Prezimljuju odrasli oblici u skrovitim mjestima ispod
ostataka biljke. Javljaju se od kraja oujka, pare se i enke odlau jaja. Jaja odlau
tijekom gotovo cijelog proljea. Odlau ih na list u dva reda po 6 jaja, ukupno 60-
80 jaja. Liinke siu lie biljaka
50-60 dana. Novo pokolj enj e
odraslih stjenica na poetku ljeta
ponovno se pari i odlae jaja, pa
se drugo pokoljenje javlja tijekom
ljeta. U rujnu odrasli oblici odla-
ze na prezimljenje. Ciganke ima-
ju dva pokoljenja godinje.
Pojavi tih tetnika pogoduje
toplo i suho vrijeme.
Zatita. Primjena insekticida
ovisi o broju stjenica i razvoju na-
padnutih biljaka. Na rasadu tete
mogu biti velike, a budui da su
trokovi suzbijanja na rasadu ma-
li, preporuuje se zatita ra-
sada im se uoe stjenice.
Na polju se insekticidi upo-
trebljavaju samo za jakog
napada. U Hrvatskoj su do-
zvoljeni insekticidi na osno-
vi malationa (Radotion
E-50), a u inozemstvu i na
osnovi pirimifos metila
(Actellic 50) ili dimetoata
(Rogor 40, Chromgor 40);
djelotvorni su i neki piretro-
idi. Osim prskanjem insek-
ticidi se mogu primjenjivati
i zapraivanjem (Radotion
P-5).
SI. l66. tete od kupusnih stjenica
Si. 167. Kupusne stjenice u koptilaciji
Li sne ui krstai ca
Na kupusnjaama su u nas najee ove lisne ui:
Brevicoryne brassicae, Aulacorthum solani, Myzus persicae, Macrosipbum
euphorbiae, Megoura viciae, Metopolopbium dirbodum, Myzus ascalonicus, Ap-
his fabae, Pempbigus spp., Aphis craccivora
Izrazito najvanija jest kupusna lisna u (Brevicoryne brassicae).
Kupus na l i sna u
(Brevicoryne hrassicae)
Opis. U je sivozelene do prljavozelene boje, duljine 1,6-2,8 mm. Uzdu
cijelog abdomena ima crne pravilne pruge. Sifoni su kratki i zaobljeni. Kolonije
ui potpuno su pokrivene votanim prevlakama pepeljaste boje.
Vanost. Proirena je svuda. U povoljnim uvjetima, zbog velikog broja
pokoljenja, moe se vrlo brzo prekomjerno namnoiti. Napada sve vrste krstaica.
Na napadnutim biljkama uzrokuje kovranje i deformiranje lia, koje uti i sui
se. Biljke zaostaju u rastu te propadaju. to je napadnuta biljka mlada, to je teta
vea. Za ranog i jakog napada ne formiraju glave. Osim izravnih teta, prenosi i
viruse. esto ve samom prisutnou onemoguuje prodaju nekih vrsta povra.
Si. 168. Kolonija kupusne lisne ui (vide se i
parazitirane ui) (snimio M. Maceljski)
Si. 169. Zaraene biljke kupusnom lisnom
(snimila J. Igre Bari)
Biologija i ekol ogi j a. Prezimi u obliku zimskih jaja na krstaicama i njiho-
vim ostacima, no mogu prezimiti i odrasle enke. U oujku iz zimskih jaja izlaze
ui osnivaice i stvaraju kolonije na mjestima gdje su prezimile. U svibnju se kri-
lati oblici sele na krstaice u polju. Razvoj jednog pokoljenja na 18 traje 11
dana. U ima petnaestak i vie pokoljenja godinje. Zadravaju se najee na
naliju donjeg lia, gdje formiraju brojne i guste kolonije pokrivene branenim,
voskastim prevlakama. Monoecijska je jer ne mijenja domaina i stalno se razvija
na krstaicama.
Razvoju pogoduje suho i toplo proljee. Napad ograniavaju brojni prirodni
neprijatelji (stjenice, zlatooke, boje ovice, parazitske osice itd.). Ako se ne-
prijatelji unite prekomjernom primjenom univerzalnih insekticida, prenamnoe
se ui.
Zatita. Unitavanjem ostataka povrtnih krstaica smanjuje se napad idue
godine. Potreba primjene insekticida utvruje se pregledom 5 puta po 5 biljaka
na raznim mjestima parcele. Ako se na 25 biljaka nade vie od 100 ui, potrebno
je za 3-5 dana ponoviti pregled. Ako u drugom pregledu ima vie ui nego u
prvom pregledu, treba provesti suzbijanje. Pri suzbijanju i odabiru insekticida
treba strogo paziti na potivanje karence.
Ako do zriobe ima jo dosta vremena, mogu se primijeniti pripravci koji
sadre dimetoat (Rogor 40, Chromgor 40, Perfekthion) ili triazamat{A2X(c lAO).
Kada do zriobe preostaje vie od 14 dana preporuuju se pripravci s karencom
od 14 dana na osnovi pirimikarba (Pirimor WG 50, WP 50 ili 25 WG), lambda-
cihalotrina (Karate 2,5 EC, King, Karate max) ili malationa (Radotion E-50). Ako
do zriobe preostaje tek neto vie od 7 dana, mogu se primijeniti insekticidi s
karencom od 7 dana na osnovi diklorvosa (Kofumin 50 EC), heptenofosa
(Hostaquick), beta-ciflutrina (Beta-Baythroid EC-025) ili tiametoksama (Actara
25 WG).
Za uspjeno suzbijanje kupusne lisne ui potrebno je osobito kvalitetno tre-
tiranje jer se u uglavnom nalazi na naliju lia i zatiena je votanom prevla-
kom. Poetni napad ui spreava i namakanje presadnica u pripravku Confidor
SL 200, koji je dozvoljen protiv drugih tetnika.
Kupus ni mol j ac
(Plutella xylostella = P. maculipennis)
Opis. Gusjenice narastu do 12 mm, a tijelo im je sueno prema oba kraja.
Zelenkaste su boje, isprva crne, kasnije smee glave. Isprva izgrizaju samo pa-
renhim izmeu lisnih ilica pa nastaju "prozorii" ili "srebrnkasta ipka". Neto
vee gusjenice izgrizaju list pravei nepravilne rupe u njemu. Lie je oneieno
izmetom gusjenica. Kukuljica je vretenasta oblika, a nalazi se zapreciena u kokon
privren na list. Leptir ima raspon krila oko 16 mm. Na tamnosivim prednjim
krilima ima izrazito valovitu svijetloutu prugu, dobro vidljivu kad se krila sloe
pri mirovanju.
Vanost. Proiren je svuda u nas, a najvee su tete zabiljeene u Istri i u
vranskom bazenu (Biograd). Najvee su tete kad napadne kupus koji ve formi-
ra glave, jer zbog oteenja i oneienja takav kupus gubi trinu vrijednost.
Napada i cvjetau, kojoj se ubuuje u
cvijet.
Biologija i ekologij a. Prezimi kao
kukuljica na raznim mjestima, a katkad
moe prezimiti i leptir. U travnju izlijeu
leptiri, a lete u sumrak. Odlau jaja na
kukurne ili korovske krstaice, i to po 2-
4 jaja na nalije lista, najee uz glavne
ile. Jedna enka odloi 100-200 jaja. Em-
brionalni razvoj traje 3-7 dana. Gusjeni-
ce prvo prave mine u listu, zatim karak-
teristine "prozorie", te na kraju izgri-
zaju cijelo lisno tkivo. Razvoj gusjenica
traje 9-14 dana. Kukulji se na listu. Stadij
kukuljice traje 7-14 dana. Kupusni mo-
ljac ima 3-4 pokoljenja u kontinentalnom
Si. 170. Leptir, oteeni list i gusjenica
kupusnog moljca (prema "Bayer")
dijelu, a 4-6 pokoljenja u obalnom dijelu nae zemlje. Pokoljenja se esto meu-
sobno preklapaju, a tete nanose sve vrijeme vegetacije.
Jaoj pojavi moljaca pogoduje suno vrijeme i vie temperature. Ima vrlo
mnogo prirodnih neprijatelja, a o njihovu broju ovisi estina napada.
Zatita. Redovitim svakogodinjim unitavanjem ostataka kupusnjaa du-
bokim zaoravanjem ili spaljivanjem smanjuje se brojnost tetnika. I sve mjere ko-
je ubrzavaju razvoj i jaanje biljaka smanjuju tete od tog tetnika. Jae zaraene
biljke treba uklanjati pri prorjedivanju i
odmah ih unititi. Postoje vrlo dobri fe-
romoni kojima se moe pratiti pojava i
brojnost leptira moljca.
Kemijsko suzbijanje potrebno je
kad se na svakoj biljci nalazi vie od 0,5
gusjenice. Suzbijanje treba svakako pro-
vesti prije nego to se gusjenice zavuku
u glave. Prskati treba to veom kolii-
nom vode, da bi insekticid prodro i do
sakrivenih gusj enica. Radi bol j eg
kvaenja, preporuuje se insekticidima
dodati okvaiva (Sandovit, Radovit,
Chromovit i dr.).
Kad se dovoljno rano uoi zaraza,
preporuuje se upotreba za ljude i oko-
li neopasnih biolokih insekticida na
bazi Bacillus thuringiensis kurstakiiîohii WP, Baturad-WP, Thuricide HP), kojima
je karenca 7 dana (za zelje za kiseljenje 21 dan). Od kemijskih insekticida prepo-
ruuju se insekticidi na osnovi klorpirifos metila (Reldan super), malationa (Ra-
dotion-E-50), alfacipermetrina (Fastac 10 SC, Direkt 10 SC), esfenvalerata (Sumi-
alpha 5 FL) i lambda-cihalotrina (Karate 2,5 EC, Karate max. King). Za blii rok
zriobe ili kad treba zahvatiti zaklonjene gusjenice, u inozemstvu se primjenjuju
sredstva koja sadre beta ciflutrin (Beta Baythroid EC 025), kojemu je karenca 7
dana, te naturalit spinosad (Laser).
Samo u podrujima gdje su na kupusnjaama esto primijenjeni insekticidi
iste skupine zapaeno je slabljenje njihova djelovanja. Da bi se sprijeila ili uspo-
rila pojava rezistentnosti, prepoaiuje se povremeno mijenjati skupinu sredstava.
Lisne sovi ce
(kupusna sovica - Mamestra /Barathra/ brassicae, povrtna sovica - Lacanohia/
Mamestra, Barathra/ oleracea, sovica gama - Autographa /Plusia, Phytometra/
gamma i dr.)
Opis. Noni su leptiri smee boje. Neke vrste imaju na krilima karakteristi-
ne are, po ijem su obliku dobile ime; leptir sovice game ima na krilima pjegu
slinu grkom slovu gama. Gusjenice ive na biljkama kojima se hrane, izgrizaju-
i lie, po emu su dobile naziv. Gusjenice kupusne i povrtne sovice imaju tri
Si. 171. Tipian izgled teta od kupusnog
moljca - prozorii u Uu (prema "Bayer")
para prsnih nogu i pet pari trbunih nogu, poput veine drugih gusjenica leptira.
Gusjenice su zelene ili smee (ovisno o hrani), narastu do 40 mm. Gusjenice
sovice game imaju tri para prsnih nogu i samo tri para trbunih, nogu pa se grbe
hodajui. Zelene su boje, tijela suena prema glavi. Takoer mogu narasti do 40
mm.
Vanost. Proirene su u cijeloj zemlji. Javljaju se povremeno u jakom inten-
zitetu. Napadaju kupusnjae, ali i mnoge druge vrste povra, eernu repu i dru-
ge kulture. Slino pozemljuama, najvee tete prave nezakorovljenim usjevima,
na kojima su sve gusjenice prisiljene hraniti se kulturnom biljkom. No vei broj
gusjenica obino se javlja na zakorovljenom usjevu, koji vie privlai leptire, iako
tete mogu biti manje, jer e se gusjenice hraniti i korovima.
Biologija i ekol ogi j a. Kupusna i povrtna sovica prezimi kao kukuljica u tlu,
a sovica gama prezimljuje u raznim razvojnim oblicima. Leptiri se roje najee u
Si. 172. Gusjenica kupusne sovice
svibnju. enke odlau jaja na biljke ko-
jima se gusjenice hrane, i to radije na
gue ili zakorovljene usjeve. Za razvoj
jaja potrebno je mnogo vlage unutar
usjeva. Gusjenice se hrane liem tije-
kom lipnja, zatim se kukulje u tlu i daju
leptire, koji lete u srpnju i kolovozu.
Drugo pokoljenje gusjenica javlja se na
koncu kolovoza i u rujnu. Pokoljenja sovice game - njezini leptiri dolijeu u nae
krajeve s juga - isprepletena su i ima ih vie, najmanje 3-4 godinje. Takoer je
higrofilna vrsta. Leptiri te vrste javljaju se u Dalmaciji najvie u veljai (prilikom
doleta s juga) i u rujnu (kad odlijeu na jug).
Leptire lisnih sovica privlae korovske i druge biljke u cvatu, a razvoju jaja i
mlaih stadija gusjenica pogoduje velika vlaga. Stoga irigacija i zalijevanje povra,
nia podruja, gusti nasad, koji zadrava vlagu, intenzivna gnojidba duikom.
Si. 173. Gusjenica sovice gama zaraena
parazitom (lijevo) i zdrava gusjenica
si. 174 Gusjenice sovice gamcitginiile od
poliedrije {snimio M. Maceljski)
pogoduju pojavi tih tetnika. Leptire privlai svjetlo pa i zato ulaze u objekte u
kojima se uzgaja povre.
Zatita. Predvidjeti s kakvom e estinom napasti gusjenice lisnih sovica u
nekom podruju donekle se moe na osnovi broja kukuljica koje se nadu u tlu pri
pregledima kojima se utvruje napad tetnika u tlu. No, budui da leptiri koji se
razviju iz tih kukuljica mogu odletjeti u
druga podruja, tonija je prognoza na
temelju broja leptira ulovljenih u lovne
svjetiljke ili na feromone. Postoje speci-
fini feromoni za pojedine vrste lisnih
sovica kojima treba pratiti njihovu poja-
vu. Oko dva tjedna nakon maksimalnog
ulova leptira treba oekivati poetak na-
pada gusjenica pa tada treba otpoeti te-
meljite pregledavati nasad. im se utvrdi
napad koji bi mogao unititi vie od 10
% lisne mase, odnosno nanijeti tetu 50
% veu od trokova suzbijanja, potreb-
no je primijeniti insekticide. Neki misle
da je suzbijanje potrebno kad se nade
vie od 0,5 gusjenica po biljci kupusa (jedna na svakoj drugoj biljci), no budui
da i najmanje oteeno povre teko nalazi kupca, i manja zaraza moe zahtijeva-
ti primjenu insekticida.
Gusjenice lisnih sovica treba suzbijati dok su manje od 20-25 mm. Protiv
gusjenica sovice game, a dijelom i protiv ostalih vrsta lisnih sovica, djelotvorni su
bioloki insekticidi na osnovi B. thuringienis kiirstakd. Suzbijanje kemijskim in-
sekticidima provodi se prskanjem pripravcima koji sadre beta-ciflutrin (Beta-
Baythroid EC 025) i lambda-cihalotrin (Karate 2,5 EC, Karate max, King), a u
inozemstvu se primjenjuju i drugi piretroidi, organofosforni insekticid Reldan su-
per te naturalit Laser. Moenjem presadnica 15 minuta u 0,1-postotnom Confido-
ru SL 200 suzbija se i rani napad lisnih sovica.
Gusjenice lisnih sovica napadaju brojni prirodni neprijatelji. Zbog brojnosti
grabeljivaca i posebice parazita, treba pri primjeni insekticida za suzbijanje dru-
gih tetnika kupusnjaa primijeniti to selektivije insekticide da bi se potedjeli ti
prirodni neprijatelji. Uzronici bolesti gusjenica, posebice gljivice i virusi, mogu
izazvati njihovo naglo ugibanje. Zaraene gusjenice pocrne i vise s biljaka. Ta-
kvim epizootijama najee zavravaju masovne pojave tih tetnika.
Kupusari
(veliki kupusar - kupusni bijelac - Pieris brassicae, mali kupusar - Pieris rapae)
Opis. Leptiri kupusara bijeli su, s tamnim uglovima i pjegama na prednjem
paru krila, raspona 60 mm u velikog kupusara, a 45 mm u malog kupusara.
Gusjenice su velikog kupusara ukastozelene, s crnim pjegama i rijetkim
SI. 175. Gusjenice velikog kupusara
dlakama, openito arena izgleda. Nara-
stu do 50 mm. Gusjenice malog kupusa-
ra zelenkaste su, sa ukastom prugom.
Narastu do 30 mm.
Vanost. tetnici se javljaju povre-
meno u veem broju, a masovnih poja-
va, koje su nekad unitavale kupusnja-
e, nema ve dugi niz godina. Budui
da leptiri odlau jaja u gomilicama, to na
pojedinim biljkama 20-30 gusjenica
moe napraviti veliku tetu, a susjedne
biljke ne budu uope napadnute. Za ja-
kog napada ostaju samo peteljke i glav-
ne ile lia. Napadaju sve vrste kupu-
snjaa i korovske krstaice.
Biologija i ekologija. Prezime u
obliku kukuljice na drveu, ogradama i slinim mjestima. Leptiri lete koncem
travnja i poetkom svibnja. Odlau jaja u gomilice po 20-40 komada na nalije
lia onih biljaka kojima se gusjenice hrane. Jedna enka odloi 300-600 jaja.
Razvoj jaja traje desetak dana. Gusjenice se razvijaju drei se zajedno 3-4 tjedna.
Izgrizaju lie pravei velike rupe u njemu. Pri jakom napadu ostaju samo lisne
ile. Kukulje se na domai-
nu. Leptiri idueg pokoljenja
lete koncem lipnja i u srpnju
te se razvoj ponavlja. Kupu-
sari imaju 2-3 pokoljenja na
godinu.
Leptiri se esto roje za-
jedniki, u velikom broju, te
mogu s pomou vjetra pre-
letjeti velike udaljenosti. To-
plo i sunano vrijeme pogo-
duje pojavi tih tetnika. Mno-
go prirodnih neprijatelja, na-
roito parazitskih osica, na-
pada gusjenice i jaja kupu-
sara.
Zatita. Izvjesni znak
opasnosti od gusjenica ku-
pusara moe biti opaanje
jata bijelih leptira kupusara
(valja paziti da se ne zamije-
si. 176. Slika iz prolih vremena kad su gusjenice ni s bijelim leptirima glogo-
kupusara harale Europom (prema SIAPA) vog bijelca, koji imaju jasno
izraenu tamnu nervaturu na krilima). Obino nakon 10-14 dana od masovnog
leta poinje napad gusjenica.
Budui da esto vei broj gusjenica napada samo pojedinane biljke, na ma-
lim se povrinama gusjenice mogu runo skupljati i unitava. Na veim povrina-
ma ili za jaeg napada treba upotrijebiti insekticide ako se skupine gusjenica na-
laze prosjeno na vie od 10 % biljaka. Suzbijati ih treba dok su jo malene, a
svakako prije nego se ubue u glave kupusa.
Od insekticida se napose preporuuju bioloki insekticidi, na osnovi bakte-
rije Bacillus thiiringiensis kurstaki (Biobit WP, Baturad-WP, Thuricide HP). Od
kemijskih insekticida dozvoljeni su oni koji sadre klorpirifos metil (Reldan su-
per, Reldan EC 40), lambda cihalotrin (Karate 2,5 EC, King, Karate max) i beta-
ciflutrin (Beta Baythroid EC 025), a u inozemstvu se primjenjuju i drugi piretroidi.
Preporuuje se dodatak okvaivaa.
Kupus na pi pa i kari ca
(Ceutorrhynchus pleurostigma Marsh.)
Opis. Pipa je sivocrne boje, tankog rila, duljine tijela oko 3 mm. Liinka je
bijelouta, bez nogu, sa smeom glavom. Naraste 5 mm. Napad na biljke pre-
poznaje se po pojavama izraslina okruglasta oblika na vratu korijena kupusnjaa.
Tih izraslina, iki, moe biti vie dese-
taka, nalaze se jedna do druge, a njiho-
va veliina dosee i nekoliko centimeta-
ra. ike su sline ikama koje uzroku-
je kupusna kila, ali kad se prereu, u nji-
ma se nalaze hodnici s liinkama pipe.
Vanost. Vrlo je proiren tetnik,
naroito u podrujima gdje se mnogo
uzgajaju kupusnjae, pa je na pojedinim
povrinama naeno i do 50 % zaraenih
biljaka sa do 30 liinki pipe u jednoj bilj-
ci. Osim kupusa, napada i cvjetau, ko-
lerabu, kelj pupar i druge krstaice. Ja-
ko napadnute biljke zaostaju u razvoju
i krljaju, a na mjestima gdje je mnogo
iki, nakon zavretka razvoja liinki, pojavi^se trule. Slabiji napad, s nekoliko
liinki po biljci, ne izaziva zamjetljivu tetu. tete mogu biti vee kod napada na
mlade biljke.
Biologija i ekol ogi j a. Postoje dvije rase: proljetna i jesenska, razliite biolo-
gije. Proljetna rasa prezimi kao odrasli oblik u tlu. Pojavljuje se u rano proljee, a
u travnju i svibnju odlae jaja u vrat korijena kupusnjaa. Jedna enka odloi oko
60 jaja. Liinke bue okolno tkivo i izazivaju njegovu hipertrofiju, pa tako nastaju
okruglaste izrasline - ike. Razvoj liinke traje 25-40 dana, no na niim tempera-
turama i znatno dulje. Odrasle liinke kukulje se u tlu. U lipnju se javlja odrasli
oblik, koji se hrani cvjetovima kupusnjaa te kasnije odlazi u tlo na prezimljenje.
81. 177. Izrasline uzrokovane zarazom
repiinom pipom ikaricom
(snimio V. Danon)
Ljetna rasa prezimi u obliku liinke u ikama korijena. U proljee odlaze u
zemlju, gdje se kukulje. U svibnju i lipnju javljaju se odrasli oblici, koji se intenziv-
no hrane, a u toku ljeta odlau jaja. Ta rasa napada kasni kupus.
Zatita. Zatita se provodi to rjeim uzgojem kupusnjaa na istoj parceli,
unitavanjem zaraenih ostataka biljaka, odnosno njihovim skupljanjem i ostav-
ljanjem da se prosue. Ne treba zaoravati zaraene ostatke jer pipe u njima preive.
Zaraeni prijesad ne smije se presaivati. Samo iznimno treba primijeniti insekti-
cide, i to u uglavnom u jesenskim usjevima na prijesadu i mladim biljkama. Djelo-
tvorni su neki piretroidi.
Mala repi i na prol j et na pi pa
(Ceutorrhynchuspallidactylus = C. quadridens)
Opis. Pipe su duge 2,5-3 mm, sive su boje tijela. Liinke su bjelkaste, bez
nogu, sa smeom glavom. Liinke bue hodnike u peteljci i stabljici biljke, a gla-
vatom kupusu oteuju glave.
Postoji i mnogo rjea velika repiina proljetna pipa (C. napi).
Vanost. Rjee nanose znatnije tete, iako napadaju korabicu, rotkvu, rot-
kvicu, cvjetau, kupus i druge povrtne kupusnjae. Moe posebice tetiti sjemen-
skim usjevima. Vaniji je tetnik uljane repice.
U nekim godinama u dolini Neretve i okolici Splita ubraja se u vane tetnike
zimskoga glavatog kupusa, koji, ako se ne suzbije, moe potpuno onemoguiti
uzgoj. U tim podrujima naena je do stotinjak liinki u jednoj glavi, uz zarazu do
87 % biljka. Od liinki izbueni dijelovi glave pocrne, pa su napadnute glave
neuporabljive za trite. Zaraene glave trule i propadaju.
Biologija i ekol ogij a. Prezime odrasli oblici. Vrlo rano, u Dalmaciji poet-
kom sijenja, u drugim podrujima koncem veljae, izlaze iz tla i trae krstaice.
Odlau jaja u glave zimskog kupusa, stabljiku, peteljke lia i lie, koje liinke
bue. Prodiru i kroz desetak listova glave kupusa. Razvitak liinki traje tridesetak
dana. Nakon zavrenog razvitka liinke izlaze iz napadnutih organa te se kukulje
u tlu. Novo razvijeni odrasli oblik krae se vrijeme hrani, a zatim odlazi na pre-
zimljenje u tlo. Ima jedno pokoljenje godinje.
Zatita. Zatita se provodi unitavanjem zaraenih ostatke biljka, to irim
plodoredom. Na zimskom glavatom kupusu u Dalmaciji se preporuuje primjena
piretroida dozvoljenih na kupusu tik prije odlaganja jaja (npr. beta-ciflutrin, lam-
bda cihalotrin, alfametrin) uz strogo pridravanje propisane karence.
Bari di
(crni bari d - Baris laticollis, zel eni bari d - B. chlorizans)
Opis. To su kornjai koji se ubrajaju u porodicu pipa. Imaju dugo rilo. Odra-
sli oblici dugi su 2,6-4,2 mm. Njihove su liinke bijele, a nemaju nogu. Narastu do
6 mm.
Vanost. Naroito su esti na povrinama gdje se uzastopce uzgajaju kupu-
snjae. Od napada crnog barida sue se i ugibaju cijele biljke, a od zaraze zeleno-
plavim baridom lome se stabljike i peteljke.
Biologija i ekol ogi j a. Crni barid prezimi kao odrasla pipa, rjee kao liin-
ka ili kukuljica, u ostacima korijena kupusnjaa ili u zemlji. Pipa se javlja na kraju
oujka ili u travnju. Potkraj travnja enka odlae oko 80 jaja u udubine u vratu
korijena, koje napravi rilom. Liinke bue hodnike unutar korijena. Razvoj liinki
traje 5-6 tjedana. Ima jedno pokoljenje godinje.
Zelenoplavi barid prezimi u zemlji. Pojavljuje se na poetku proljea i odlae
jaja u tkivo stabljike ili peteljke. Liinke ive u tim organima biljke buei hodni-
ke. Razvoj traje 4-5 tjedana. Ima jedno pokoljenje godinje.
Zatita. Suzbijanje je djelotvorno samo prije pojave liinki te se provodi ako
se u vrijeme presaivanja utvrdi vei broj tih pipa. Od insekticida djelotvorni su
piretroidi navedeni kod male repiine proljetne pipe. U podrujima gdje se baridi
esto javljaju preventivno se pri presaivanju tretira korijen biljica.
Repiina pi pa komuari ca
(Ceutorrhynchus ohstrictus = C. assimilis)
Opis. Pipa je duga 2-3 mm. Liinka
je bjeliasta, sa smeom glavom, naraste
do 6 mm.
Vanost. Vana je samo za sjemen-
ske usjeve kupusnjaa.
Biologija i ekologija. Prezime odra-
sle pipe. Javljaju se u proljee te odlau
jaja u jo mekane komuke. Liinke se hra-
ne sjemenkama. Razvoj liinke traje 15 da-
na.
Zatita. Sjemenske usjeve treba po-
slije cvatnje prskati piretroidima. ^^ ^ ^ ^ k o m u a r i c a (p rema "Shell")
Muica komuari ca
(Dasyneura brassicae)
Opis. Liinke su ukaste, 2-3 mm duge, na unutranjoj stijenki komuke, koja se
deformira, uti, sui i otvara.
Vanost. Vana je samo za sjemenske usjeve kupusnjaa.
Bi ol ogi j a i ekol ogi j a. Javlja se za cvatnje. Odlae jaja na komuku. Liinke najee
ulaze kroz otvore koje napravi pipa komuarica i drugi tetnici, no katkad mogu ui i u
neoteene komuke.
Zatita. Provodi se zajedno sa suzbijanjem pipe komuarice.
Kupusna cistolika nematoda
(Heterodera cruciferae)
Kupusna cistolika nematoda iroko je rasporostranjena u svijetu, u Europi i
u Hrvatskoj (Belica, Varadin, umberak, Delnice, Mrkopalj, Ogulin, Pore, Pula
itd.) u podaijima gdje se intenzivno uzgaja kupus.
opis. H. cruciferae pripada grupi nematoda s iimunastim cistama jer su
spolno zrele kao i uginule enke (ciste) limunastog oblika. enke su tijekom
razvoja mlijeno bijele boje, a kada uginu kutikula posmedi; duge su oko 0,56
mm, a iroke oko 0,42 mm. Mujaci su
crvoliki, prosjeno dugi oko 1,2 mm, a
infektivne liinke drugog razvojnog sta-
dija duge su oko 0,45 mm.
Vanost. Dobri domaini vrste H.
cruciferae, osim kupusa jesu: kelj, repi-
ca, cvjetaa i ostale vrste roda Brassica,
ali i neke vrste iz porodice Labiatae.
Budui da je ta nematoda endopara-
zit u korijenu, odumire glavni korijen, a
iznad njega se razvijaju novi sitni korijen-
ii, koji lee plitko ispod povrine tla pa
korijen dobiva bradat izgled. Nadzemni
dijelovi kupusa zaostaju u rastu i razvo-
ju, pokazuju venue, a donji listovi ute i
otpadaju te se ne oblikuju glavice.
U sluaju jakog poetnog napada
prijesadnice kupusa ne uspiju razviti se-
kundarno plitko korijenje pa masovno
propadaju te se u polju mogu zamijetiti
prazna mjesta, tzv. "pljeine".
Osim to H, cruciferae izravno ote-
uje kupus, oteuje ga i neizravno, jer
prodirui u tkivo korijena omoguava ula-
zak gljivici Phasmodiophora brassicae, koja uzrokuje oboljenje poznato pod na-
zivom "kupusna kila". U toj kombinaciji nematoda - gljivica, kupus bre propad-
ne nego kad je napadnut samo od nematode.
Biologija i ekol ogij a. Unutar tijela enke (odnosno ciste) i jajne vreice,
koja se razvije na kraju tijela enke, moe se nai od 200-600 jaja. Liinke izlaze iz
jaja i ubue se u korijen biljke domaina, gdje se hrane, presvlae i razviju u
enke limunasta oblika, koje su nepokretne. Mujaci zadre crvolik oblik i po-
kretljivost. Na kraju razvoja mujaci naputaju biljno tkivo i prelaze u tlo, a enke
usnom bodljom ostanu vezane za korijen, a nakon uginua formiraju cistu tam-
nosmede boje. Liinke u cisti mogu ostati vitalne i do devet godina. One su otpor-
ne na niske temperature, ali ne i na suu. Mogu izlaziti iz ciste pri niim tempera-
turama (2-12 C), a preivjeti mogu i na -35 Njihovo izlaenje smanjeno je na
temperaturama viim od 30 a potpuno prestaje na temperaturi iznad 40
Brzina razvoja i broj pokoljenja ovise ponajprije o temperaturi i biljci domainu.
U umjerenim klimatskim podrujima pa tako i u Hrvatskoj kupusna cistolika ne-
matoda moe razviti dva pokoljenja godinje. Prvo pokoljenje postie svoj maksi-
mum krajem proljea, a drugo pokoljenje potkraj ljeta ili poetkom jeseni.
Si. 179. tete i i p o l j u od k u p u s n e
n e m a t o d e ( s n i m i h Lj. O t r e c )
SI. 180. Kupus oteen od kMpusne nematode i
kupusne (snimila Lj. Otrec)
Zatita. Za kupusnu nemato-
du prilino je teko odrediti kriti-
ne brojeve (jaja/g tla) koji ovise o
brojnim imbenicima, klimatskim i
pedolokim, ali i o biljci domai-
nu. Poznato je da populacija od 50
vitalnih cisti ili 15 jaja/g tla znatno
smanjuje prirode kupusa, a eko-
nomskim pragom tetnosti za ku-
pus dri se 25 jaja/g tla.
Da bi se smanjila populacija
kupusne cistolike nematode u tlu,
treba se pridravati plodosmjene
(najmanje trogodinje), suzbijati korove i uzgajati otporne sorte kupusa sa to
kraom vegetacijom.
Jedna od uinkovitih preventivnih mjera svakako je pravovremeno otkriva-
nje zaraze analizom uzoraka da na prisutnost cista u rasadnicima i u polju.
Nakon rezanja glava kupusa, obvezatno treba unititi korijen da bi se preki-
nula vegetacija korijena i daljnji razvoj nematode.
Budui da se H. cruciferae n2i]ese iri zaraenim sadnicama, do u rasadni-
cima mora se redovito kontrolirati. Ako se utvrdi zaraza, treba provesti termiku
ili kemijsku sterilizaciju da.
Uinkovito je suzbijanje i fumigacijom tla (dazomet, metam) koja se prepo-
ruuje u klijalitima i rasadnicima kupusa, a u polju se fumigacija moe provesti
na manjim povrinama.
Ostali tetni ci
Vaan tetnik kupusa u nekim podrujima jest duhanov resiar, koji uzro-
kuje kvrice na vanjskim dijelovima lisnih ila. Te kvrice isprva su ukaste, a
kasnije potamne. O tom tetniku opirnije piemo kod lukoviastog povra.
Kupusnjae napadaju i manje vani tetnici koji se rjee pojavljuju. U njih se
ubrajaju neke vrste muha mi nera (Phytomyza rupifesidv.), koje bue hodnike
(mine) u liu, zatim repi i na osa li-
starica (Athalia rosae), ije crnosive pa-
gusjenice izgrizaju lie.
Na naliju lia se katkada nalaze
liinke kupus nog titastog mol j ca
(Aleyrodes proletella). One su ee za
suha ljeta i jeseni. Osim izravnih teta
na biljkama, oneiuju proizvod i sma-
njuju njegovu trinu vrijednost. Za su-
zbijanje tog tetnika u nas su dozvoljeni
pripravci Actellic 50 EC i Pirimifos-metil si. 181. Kvrice na liu kupusa uzrokovane
50 EC. duhanskim tripsom (snimila N. Pagliarini)
u naem obalnom podmju mogu stabljike i peteljke biti izbuene od pi pa
Lixus myagri i L. anguinus.
Sjemenske usjeve kupusnjaa napadaju jo i repi i n sj aj ni k (Meligethes ae-
neus), dl akavi i drugi ruiari (Tropinota hina, Oxythirea funesta i dr.), repi-
i n mol j ac (Evergestis extimalis) i dr.
Od tetnika koji napadaju razliito povre, kupusnjae napadaju tetnici u
tlu (injaci, grice, rovac), sovi ce pozeml j ue i uta kukuruzna sovica, opi-
sani u poglavlju "tetnici razliitih vrsta povra".
Hren napada malo tetnika. Na Uu se ee mogu vidjeti okaigle mine koje
se proteu preko srednje ile lista sa zelenkastim izmetom uz rubove mina ili kraj
mina, pa je vei dio mine prazan. Navedena oteenja uzrokuje mi ner Drosopbi-
la flava (= apicalis,flaveola). U veini sluajeva nije potrebno poduzimati zatit-
ne mjere.
Tablica 21. Sredstva dozvol j ena u Hrvatskoj za zatitu krstaica od
tetnika
Pripravak Dozvoljena namjena Doza ili konc. Karenca dana
Actara 25 WG kupusna lisna u 0,15-0,2 kg/ha 7
Actellic 50 EC titasti moljac 0,05-0,1 %; 0,5-1 l/ha 28
Aztek kup. lisna u 0,25-0,5 l/ha 28
Basamid gran. kupusna nematoda 4-6 kg/ar 42
Baturad-WP kupusari 0,4-0,6 kg/ha 7,21 za kiseljenje
Beta Ba>throid 1. sovice, kupusari, kupusna lisna u 0,3-0,5 l/ha
7
Biobit WP kupusari 1-1,5 kg/ha 7, 21 za kiseljenje
Chromgor40 kupusna muha zalij. 0,1 %/0,51/ m^ 42
kupusna muha prsk. 0,1 %, 1 l/ha 42
lisne ui 0,1 %, 1 l/ha 42
Confidor SL 200 kupusna lisna u, 1. sovice namakanje rasada odredena
0,1 %/15 min rokom primjene
Direkt 10 SC kupusni moljac 0,08-0,12 l/ha 28
Dursban E-48 tetnici u tlu tret. tla 60-80 ml/ar 42
Dursban G-7,5 kupusna muha, tetnici u tlu tret. tla 0,5-0,6 kg/ar 42
Fastac 10 SC kupusni moljac 0,08-0,12 l/ha 28
Finish E-48 tetnici u tlu tret. da 60-80 ml/ar 42
Finish G-7,5 kupusna muha, tetnici u tlu tret. da 0,5-0,6 kg/ar 42
Hostaquick lisne ui 0,05-0,1 % 7
Karate 2,5 EC kupusni moljac, 1. sovice, kupusari 0,3-0,4 l/ha 14
kup. lisna u 0,3-0,4 l/ha 14
Karate max kupusni moljac, 1. sovice, kupusari 0,2-0,25 kg/ha 21
King kupusni moljac, 1. sovice, kupusari 0,3-0,4 l/ha 14
kupusna lisna u 0,3-0,4 l/ha 14
Pripravak Dozvoljena namjena Doza ili konc. Karenca dana
Kofumin 50-EC lisne ui 0,05-0,1 % (u zatv.
prostoru iznad biljaka)
7
Malation kupusna lisna u 0,15-0,25% 14
Perfekthion kupusna muha zalij. 0,1 %/0,5 1/m- 42 Perfekthion
kupusna muha prsk. 0,1 % 42
Perfekthion
lisne ui 0,075-0,1 % 42
Pirifos EC tetnici u tlu tret. tla 60-80 ml/ar 42
Pirimifos-metil 50 EC titasti moljac 0,05-0,1 % 14
Pirimor 25 W lisne ui 0,08-0,12%, 0,8-1,2 kg/ha 14
Pirimor 50 W lisne ui 0,04-0,06%, 0,4-0,6 kg/ha 14
Pirimor 50 WP lisne ui 0,04-0,06%, 0,4-0,6 kg/ha 14
Pyrinex 48 EC tetnici u tlu tret. tla 60-80 ml/ar 42
Radotion E-50 buhai, stjenice, lisne ui 0,15-0,25% 14
Radotion P-5 buhai, stjenice, 1. ui 20-30 kg/ha 14
Reldan super kupusni moljac, kupusari 11/ha 21
Reldan 40 kupusari 1,25 l/ha 21
Rogor 40 kupusna muha zalij. 0,1 %/0,5 1/m^ 42 Rogor 40
Rogor 40
lisne ui 0,075-0,1 % 42
Siimialpha 5 EL kupusni moljac 0,15-0,2 l/ha 28
Thuricide HP kupusari, metlica 0,3-1 kg/ha 7, 21 za kiseljenje
Volaton G-5 % tetnici u tlu tret. tla 0,8-1 kg/ar 42
Volatonizirano
gnojivo 15-15-15
s 1 % foksima tetnici u tlu tret. tla 3-4 kg/ar 42
Zagor kupusna muha zalij. 0,1 %/0,5 l/m- 42 Zagor
Zagor
lisne ui 0,075-0,1 % 42
Bolesti
Gljivine i nj ima sUne bolesti
Pol i j eganj e rasada
Tu bolest moe uzrokovati vie gljiva. Kao mogui uzronici polijeganja ra-
sada kupusa spominju se: Pythium spp., Khizoctonia solani, Olpidium brassicae,
Alternaria brassicae i Phoma lingam. Neke od spomenutih gljiva parazitiraju
pojedinano. Meutim, esto se na poleglim biljkama nalazi nekoliko parazita,
pa se ta bolest dri kompleksnom.
Pythium spp.
Si mptomi . U zoni korijenova vrata biljka postaje tanja, vodenasta i lomi se.
Ako su prilike za razvoj parazita povoljne, naroito ako ima obilje vode, on se
brzo prenosi od biljke do biljke. Prijesadnice padaju te nastaje vea ili manja
pljeina, ovalna ili eliptina oblika.
Bi ol ogi j a. Vrste tog roda ive saprofitski u tlu ili u vodi, na odumrloj organskoj masi
ili parazitiraju na mladim biljkama. Osim P. clebmjanum registrirane su i druge vrste kao
paraziti na kupusnjaama. Tako propadanje rasada mogu izazvati P. spinosum i P. oligan-
drum, a P. aphanidermatum izaziva pale klice. Karakteristika je itavog ovog roda ne-
septirani micelij. Sporangiji spomenutih vrsta okrugli su ili ovalni, bezbojni, glatke ili na-
borane povrine a na njihovu se vrhu formira kratka cjevica, koja zavrava okruglim
mjehuriem. Unutar mjehuria izdiferenciraju se zoospore s dvije treplje. Zoospore na-
kon odbacivanja treplji klijaju u zaetak nove hife, koje obavljaju zaraze. Nakon spajanja
oogonija i anteridija stvaraju se oospore i u tom obliku gljiva prezimljuje.
Rhizoctonia solani
Si mptomi . Na mladim biljkama u rasadu izaziva usukanost stabljike pri
povrini tla. Biljke se na tome mjestu prelome i polegnu. Iznimno mogu biti na-
padnute i biljke kupusa s ve formiranom glavom.
Biol ogij a. Savreni stadij Thanatephorus cucumeris v\]îko se stV'ara. Gljiva ivi u tlu
kao saprofit, ostajui u parazitiranom tkivu kao zaspali micelij, aktivni micelij koji pro-
rauje odumrlo tkivo, ili u obliku sklerocija. Saprofitizam je izraeniji kad je vlaga tla nia.
U tlima slabe strukture, kad je tlo zasienije vodom, zaraza je izraenija. Na vrlo kiselim
tlima (pH 3,5) patogenost je umanjena. Temperatura najpogodnija za razvoj parazita ovisi
o soju i kree se od 0 do 10 C za minimalne, od 29 do 38 C za maksimalne temperature.
K. solani podijeljena je u vie anastomoznih skupina (AG), unutar kojih postoji jo niz
podjela. Skupina AG 1 izaziva trule na: kupusnjaama, leguminozama, mrkvi. AG 2 para-
zitira na: salati, crnookici, pinatu, a u kupusnjaa uzrokuje polijeganje rasada. AG 3 tipi-
na je za krumpir, premda na njemu dolaze i druge skupine. Sojevi koji parazitiraju na
kupusnjaama i krumpiru idu u skupine kojima je temperaturni optimum od 21 do 25
Olpidium brassicae
Si mptomi . Javljaju se na prijesadnicama kupusa, kelja i karfiola, i to u njiho-
voj ranoj fazi razvitka. Napadnuti dio korijenova vrata pri povrini zemlje potam-
ni i razmeka se. Biljka prestaje rasti, polijee i itava propada. Najee je napad-
nuto samo nekoliko vanjskih slojeva stanica na korijenovu vratu, ali i to je dovolj-
no da biljke uvenu, naroito ako je parazit prstenasto obuhvatio itavu stabljiku.
Bi ol ogi j a. U zaraenom korijenovu vratu formiraju se sferini sporangiji, iz kojih
kroz njegov produen dio izlaze zoospore. Kada zoospora ude u tkivo, ona se postupno
razvija u zoosporangij. Za nepovoljnih uvjeta, u tkivu nastaje trajni sporangij, u kojem
obliku gljiva preivljava nepovoljna razdoblja za njezino irenje. Kao i vrstama Pythium,
tako je i tom parazitu potrebna voda da bi se biljka zarazila.
Zatita od bol esti koj e uz r okuj u pol i j eganj e rasada
Opisani paraziti izazivaju tete najee samo u "mladenakom" stadiju ra-
zvoja. U pogodnijim uvjetima za klijanje, rast i razvoj, dobivamo vrste prijesad-
nice, koje su otpornije i prema bolesti. Osim toga, one bre prolaze kroz svoju
osjetljivu fazu razvoja pa je manja mogunost da e ih parazit napasti. Zato im
treba uzgojnim mjerama omoguiti da brzo prou osjetljivu fazu. Potrebno iza-
brati dobro tlo i prirediti ga za sjetvu. Najpogodnije su temperature za nicanje
kupusa 18-20 Nakon nicanja, poeljno je da u kraem razdoblju temperature
budu nie (7-9 C) da bilje ovrsne, a nakon toga poeljne su temperature po-
godne za rasad (15-18 ''C). Sklop biljaka ne smije biti pregust, jer je onda relativna
vlaga vea, to pogoduje irenju bolesti. Zalijevati se ne smije preobilno, jer vei-
ni uzronika polijeganja rasada pogoduje vea koliina vode. Tretiranjem sjeme-
na fungicidima moe se samo umanjiti zaraza gljivama iz tla. Da bi se izbjegao
rizik od pojave polijeganja, zemlja se prije sjetve moe sterilizirati dazometom ili
raskuiti s pomou 2 % formalina. Neposredno prije sjetve zemlja se moe zaliti
fungicidima na osnovi kaptana (Merpan, Captan 50, 0,2 %), mankozeba (Ditha-
ne. Star, 0,2 %) ili tolilfluanida (Euparen M, 0,25 %). Zalijeva se s 5-101 razrijeenog
fungicida na kvadratni metar. Ako unato poduzetim mjerama nasad polegne,
treba ga zaliti otopinom jednog od spomenutih fungicida. Nakon toga treba sku-
piti polegle biljke i iznijeti ih iz rasada.
Kupus na ki l a
(Plasmodiophora hrassicae)
Bolest je u nas prisutna u gotovo svim podaijima intenzivnog uzgoja kupusa.
Si mptomi . U povrtnih krstaica znaci se bolesti primjeuju na korijenu ili
korijenovu vratu, osim u potoarke (Nasturtium officinale), na kojoj promjene
nastaju na nadzemnom dijelu biljke. Na korijenu se formiraju zadebljanja, koja su
posljedica hiperplazije i hipertrofije stanica korijena. Korijen moe biti zahvaen
itavom svojom duljinom, tvore-
i kvrgavu masu, iz koje izlaze
malobrojni sekundarni korjeni-
i. Na sekundarnom korijenu bo-
lest se manifestira pojavom za-
debljanja, najee valjkastog ili
vretenastog oblika. U poetku za-
debljanja imaju istu boju kao i
ostali napadnuti korijen, a kasni-
je ta mjesta postaju smea i pu-
caju. Onim kupusnjaama koje
tvore mesnati korijen (rotkva,
podzemna koraba) zaraza nasta-
Sl. 182. Kupusna kila na presadnicama kupusa
je na pravom korijenu, a dio zadebijalog hipokotila pokazuje izvjesnu otpornost.
Simptomi na nadzemnom dijelu oituju se u smanjenju lisne mase, to je u kore-
laciji s oteenjem korijena. Ako se zaraze prijesadnice, tada su posljedice najoi-
tije, a tete najvee. Vanjski listovi rozete mladih biljaka gube turgor i venu. Za-
raene biljke rijetko propadaju, esto ostaju nie rastom, a starije lie uti i otpa-
da. Vanjsko lie glavatog kupusa otpada, pa su glavice manje, a esto i nedovolj-
no vrste. Meutim, ako zaraza nastupi kasnije u vegetaciji, ili je iz bilo kojeg
razloga zaraen manji dio korijena, tada se simptomi na nadzemnom dijelu jedva
opaaju, a urod nije mnogo umanjen.
Biologij a. Raspadanjem zaraenog korijena trajne spore dospiju u tlo. One klijaju i
nastaju zoospore s jednom jezgrom i dvije flagele. U kiselom tlu iscjedak korijenja kupu-
snjae potie klijanje spora. Nastale zoospore kreu se u vlanom tlu do korjenia, tu
odbace flagele i prodiru u epidermalne stanice korijena ili korijenovih dlaica. Tu nastaje
haploidni plazmodij s vie jezgara. Oko svake jezgre formira se protoplast zaodjenut be-
zbojnom membranom. Nakon mitotske diobe javlja se zoosporangij s novim zoospora-
ma, od kojih neke naputaju korijen i odlaze u okolno tlo. Inficiranim stanicama, nakon
formiranja viestaninih plazmodija, povea se obujam. Zaraene stanice potiu diobu
okolnih stanica, pa na taj nain nastaje hiperplazija. Kad se parazitirane stanice dijele, i
parazit prelazi u novu stanicu, pa se tako zaraza iri unutar biljke. U stanicama domaina
nastaju trajne spore, koje su zaodjenute debelom membranom. Kad se zaraeni korijen
raspada, spore dospiju u tlo. Tamo mogu ostati dugi niz godina. Najpogodnije su tempe-
rature za klijanje spora od 18 do 23 ali zaraza moe nastati od 9 do 30 Osim tih
temperatura, za ostvarenje zaraze tlo treba biti zasieno vodom s vie od 45 % od ukup-
nog kapaciteta tla za vodu.
Zatita. Sve su kupusnjae osjedjive prema tom parazitu. Neto su manje
osjetljive vrste roda Raphanus. Nijedna sorta kupusnjaa nije potpuno otporna.
O stupnju kiselosti da ovisi pojava i intenzitet bolesti. Jedino prihvatljive mjere
zatite jesu plodored i kalcifikacija. Nakon pojave kile na kupusnjaama treba
napraviti pauzu od 5-6 godina i na tom du ne saditi kupusnjae. U plodoredu ne
smiju biti bijele itance, jer se na njihovu korijenu parazit odrava, ne izazivajui
promjene. Kalcifikacijom moemo korigirati kiselost tla, pa podizanjem pH vri-
jednosti na 7,5 moemo onemoguiti razvoj parazita. Kalcifikaciju ne smijemo
provoditi odjednom, nego postupno, u nekoliko godina. Zaraza se smanjuje po-
tapanjem presadnica neposredno pred sadnju u 0,1 % otopinu karbendazima.
Pojavu bolesti smanjuju herbicidi na osnovi trifluralina (Treflan) i napropamida
(Razza, Devrinol), sami ili u kombinaciji s fungicidom na osnovi karbendazima.
Fuzari j sko venue
(Fusarium oxysporum - conglutinans)
Simptomi. Najee su napadnute mlade biljke 2-4 tjedna nakon rasadiva-
nja. Prvi je simptom gubitak turgora u listova koji su ve poprimili utozelenu
boju. Simptomi se mogu oitovati na itavoj rozeti, ali listovi ute ee samo na
jednoj strani biljke. U takvim sluajevima ute i uvijaju se samo pojedini listovi.
itava biljka moe imati nepravilan rast
zbog toga to je napadnut samo jedan
dio korijena, koji slabije hrani taj dio bilj-
ke, pa ona zaostaje u rastu. Donje lie
najprije pouti, a poslije se simptomi oi-
tuju i na gornjim dijelovima. Kako
poutjelo lie stari, tako postaje sme-
e, sui se i otpada. Biljke zaostaju u ra-
stu. Na presjeku kroz korijen vidi se da
su provodni snopovi tamnouti do sme-
i. Osim vrsta Fusariuma, venue mo-
gu izazvati i vrste iz roda Verticillium.
Si. 183. Fusarium na kupusu
(snimio V. Cvjetkovi)
Bi ol ogi j a. To je tipian parazit provodnih snopova. Gljiva se prenosi preko tla, za-
raenim rasadom, oruima za rad, vodom za navodnjavanje. U zaraenom tlu korijen se
zarazi preko ozljeda koje naprave tetnici (kupusna pipa ikarica ili muha) ili drugih
mehanikih oteenja. Gljiva zahvaa parenhim kore, zatim ulazi u provodne snopove, u
kojima se iri. Optimalne su temperature za infekcije od 24 do 28 C. Kada su temperature
ispod 17 bolest se obino ne pojavi.
Zatita. Plodored je neizostavna mjera u suzbijanju parazita iz tla. Ima razli-
ka u osjetljivosti sorata , ali postoje i relativno otporni hibridi kupusa: Amazon,
Bronco, Fieldsport, Gideon, Hinova, Hurricane, Ramada, Rauchero, Saratoga i dr.
Venue i zazvano f i tof torom
(Phytophthora megasperma)
Simptomi. Kada je napadnut vei dio korijena, posljedice se vide na listovi-
ma. Na starijim listovima moe se opaziti promjena boje. Na rubovima dobiju crvenu
nijansu, nakon ega se listovi objese. Na
unutranjim listovima nema vidljivih pro-
mjena, ali ilaviji su. Kora glavnoga ko-
rijena i postranih korjenia vodenasta
je. Kada se upa biljka iz da, napadnuti
dio najee ostaje u zemlji. Na glavnom
korijenu katkada se formira kalus, koji
se vidi kao tamna crta, a iznad kojega
nastaje sekundarno korijenje.
Sl. 184. Venue kupusa (snimio B. Cvjetkovi)
Bi ol ogi j a. P. megasperma zahtijeva obilje vode u tlu da bi nastala infekcija. Stoga se
bolest i pojavljuje na tlima u kojima ima vika vode. Ona zahtijeva vie temperature tla
(24-27 C). Gljiva prezimi u obliku oospora ili kao micelij u zaraenom biljnom tkivu. P.
megasperma parazitira na velikom broju biljnih vrsta, koje mogu biti izvor zaraze u iduoj
vegetaciji.
Zatita. Bolest se pojavljuje na dima koja obiluju vodom. Zato je prva mjera
zatite odvodnja suvine vode. U plodored se mogu uzeti salata, endivija, papri-
ka, rajica, a ne smiju lucerna, mrkva, pinat i drugi domaini tog parazita.
Pl amenj aa kupus a
(Peronospora parasitica)
Bolest se javlja u proizvodnji rasada gotovo svake godine. Gljiva stvara fizio-
loke rase, a neke su usko specijalizirane. Tako rotkvicu napada P. parasitica f.
sp. raphani, koja ne moe zaraziti kupus, i obrnuto. P. parasitica f. sp. hrassicae
ne parazitira na vrstama roda Raphanus.
Si mptomi . Na kotiledonima moe se opaziti gubitak boje na pojedinim mje-
stima. Ta mjesta kasnije poute, a kotiledoni se savijaju i venu. Na naliju kotile-
dona nastaje siva prevlaka, koja potjee od konidiofora i konidija. Ako kotiledoni
otpadnu prije nego se razviju pravi listovi, mlada biljka moe uginuti. Kasnije
zaraze uzrokuju simptome na listovima. Na njima s lica nastaju klorotine poligo-
nalne pjege, a s nalija sivkasta prev-
laka. Jako napadnuto lie gubi tur-
gor, objesi se, dodirujui zemlju, a
nakon nekog vremena otpadne.
Ako je vei broj listova napadnut,
itava prijesadnica moe se osuiti.
Starenjem, listovi postaju otporniji,
pa makar se zaraze i stari listovi, te-
te obino nisu velike. Cvjetaama i
brokulama moe biti osim listova
zaraen i cvijet, pa onda nastaju tam-
ne pjege na cvatovima, to umanju-
je trnu vrijednost cvjetae. Prijesad-
nice nekih vrsta (kinesko zelje, ku-
pus) mogu biti i sistemino za-
raene. Sistemino zaraene biljke zaostaju u rastu. Na rotkvicama (Raphanus
sativus) i repi (Brassica rapa) moe biti napadnut i zadebljali dio korijena. Na
njemu se vide smee ili crno obojena udubljena mjesta, esto popraena pukoti-
nama u tkivu. Ta oteenja umanjuju trnu vrijednost, a otvoreno su mjesto za
ulazak bakterija i gljiva iz tla, koje uzrokuju truljenje korijena.
Bi ol ogi j a. Parazit se prenosi na sjemenu u obliku oospora i micelija. Uloga ovog
naina prenoenja zaraze nije dovoljno istraena. Meutim, sigurno je da oospore koje
dospiju u tlo sudjeluju u primarnim infekcijama. U zaraenim kotiledonima i listovima,
nakon pojave nekroze nastaju oospore, koje mogu preivjeti i do 130 dana u suhom tlu
pri 5 C , pa je to jedan od naina prezimljenja. Iako gljiva stvara formae speciales, ipak se
dri da neki korovi iz porodice kupusnjaa mogu biti izvor zaraze za povre iz istog roda.
Taj nain prezimljenja moe biti od vanosti u toplijim krajevima. U optimalnim uvjetima
inkubacija traje 4-5 dana. Nakon pojave konidija, one dalje prenose zarazu. Na osjetlji-
vom domainu konidije klijaju u klinu cijev za 3-4 sata. Infekcija dolazi kroz pui. Koni-
dije prenose zarazu vjetrom na velike udaljenosti jer u vlanoj atmosferi mogu dugo za-
drati klijavost. Optimalne temperature za klijanje konidija i penetraciju jesu od 8 do 12
C. Bolest se brzo iri ako su none temperature od 9 do 16 a dnevne ne prelaze 24
SI. 185. Plamenjaa na listu kupusa
Zatita. Rasad treba biti rijedak, koliko to uzgojne mjere doputaju. Na taj
nain izbjegava se stvaranje visoke relativne vlage. Pojedine sorte ili hibridi razli-
kuju se u osjetljivosti, ali razlike nisu tolike da bi se mogla izostavili redovna
zatita fungicidima. Klijalita prije upotrebe treba sterilizirati ili barem raskuiti.
Prva prskanja izvode se kad su biljke u fazi kotiledona. Tada se primjenjuje neki
od fungicida na osnovi propineba*, mankozeba* koji ujedno smanjuju zarazu od
polijeganja. Druga prskanja provode se sisteminim fungicidima na osnovi meta-
laksila*, benalaksila*. Pred sadnju najbolje je prijesadnice zatititi jednim od fun-
gicida na osnovi bakra. Ako se posadi zdrav rasad, a kupusnjae se proizvode u
plodoredu, obino nije potrebno protiv plamenjae tretirati glavati kupus, kelj ili
cvjetau u polju.
Bij ela hr a
(Albugo Candida)
Si mptomi . Na svim nadzemnim dijelovima kupusnjaa mogu nastati poje-
dinano ili u skupinama bjelkaste bradaviaste izrasline promjera 0,5-2 cm. To su
sorusi koji najee nastaju na listovima. Sorusi se ispoetka jedva primjeuju
ispod epiderme, a kasnije postaju izdignuti, prekriveni epidermom. Nakon puca-
nja epiderme, koja pokriva sorus, oslobaaju se sporangiji u obliku bijelog praha.
Najvee tete nastaju u proizvodnji sjemena cvjetae, korabice i rotkvice. U na-
brojenih vrsta sistemino se zaraze cvjetne stapke i ostali dijelovi cvijeta. Na cvjet-
noj stapci nastaju sorusi, stapka se uvija i deformira. Cvjetovi ostaju sterilni, a ako
biljka i donesu sjeme, ono je turo.
Si. 186. Bijela hra na listu kupusa (snimio
B. Cvjetkovi)
SI. 187. Bijela hra - deformacija cvjetne
stapke na rotkvici (snimio B. Cvjetkovi)
Biologij a. Parazit se prenosi iz vegetacije u vegetaciju s pomou oospora, koje kliju
u vezikulu sa zoosporama koje obave primarne infekcije. Na dvogodinjim (sjemenjai-
cama) i viegodinjim biljkama (hren) parazit moe prezimiti u obliku micelija, a u prolje-
e se iz korijena iriti sistemino. Nakon primarnih infekcija i pojave sorusa sa sferinim
sporangijima oslobaaju se zoospore koje obave sekundarne infekcije. Parazit se razvija
od 1 do 25 C. Optimalne su temperature za infekcije oko 20 C, ali infekcija moe nastati
samo ako su listovi vlani.
Zatita. Za suzbijanje tog parazita djelotvorni su fungicidi koji suzbijaju pla-
menjau.
Suha trul e kupus a
(Phoma lingam)
Si mptomi . Javljaju se u svim razvojnim stadijima. U klijalitima, u proizvod-
nji rasada, javljaju se prve zaraze, koje potjeu od zaraenog sjemena. U razdoblju
klijanja i nicanja parazit zarazi hipokotil i kotiledone. Zaraza prelazi i na korijen,
koji pocrni, a cijela se biljica sui. Na zaraenom korijenu formiraju se piknidi,
koji su daljnji izvor zaraze. Na kotiledonima se pojave blijedozelene pjege. Pjege
postupno mijenjaju boju u sivopepeljastu, a unutar tih pjega nastaju brojni nepra-
vilno razbacani piknidi. Nakon presaivanja parazit moe napasti stabljiku i listo-
ve. Na stabljici su pjege sivkaste i esto imaju purpurni rub, a na njima se javljaju
piknidi tek poto se osui napadnuta zona ili itava biljka. U povoljnim prilikama
gljiva prodire duboko u stabljiku, a posljedica je
napada pucanje tkiva i formiranje rak-rane. Na li-
stovima se pojavljuju sivkastosmede prozirne pje-
ge, otro ograniene od nenapadnutog dijela lista.
Unutar tih pjega nalaze se brojni piknidi, to je ka-
rakteristika te bolesti. Napadnute biljke slabije na-
preduju, ostaju krljave, a za jakih se zaraza sue.
Na postrnoj repi {Brassica rapd) i podzemnoj ko-
rabi {B. napus var. napobrassicd) osim listova moe
biti napadnut i mesnati dio korijena, na kojemu na-
staju rak-rane, a tijekom uskladitenja pojavljuje se
i suha trule i propada korijen. U proizvodnji sje-
mena pjege s piknidima mogu se pojaviti i na ko-
mukama. Sjeme iz takvih komuki vie je ili manje
zaraeno. Zaraeno je sjeme sitnije, naborano i
loije klijavosti.
SI. 188. Suha trule na korabici
(snimio: B. Cvjetkovi)
Biologija. Parazit se prenosi sjemenom i zaraenim
biljnim ostacima. Na povrini sjemena mogu se formira-
ti piknidi, a u sjemenom ovoju spavajui micelij. Niske
zaraze sjemena mogu biti izvor vrlo jakih infekcija na
biljkama. Piknidi nastaju na zaraenim dijelovima biljke, a piknospore, noene kinicom,
rosom ili vodom od zalijevanja, raznose se do zdravih biljaka. Piknospore klijaju u hife,
koje probiju kutikulu i obave zarazu. Za irenje bolesti pogoduju temperature oko 20 C
i dugotrajne kie. Gljiva stvara i savreni stadij Leptospbaeria maculans.
Zatita. Na povrinama na kojima je opaena zaraza ne treba uzgajati kupu-
snjae 3-5 godina. Za sjetvu treba uzeti zdravo sjeme. Dezinfekcija sjemena obve-
zatna je mjera. Meutim, uobiajene metode ne daju uvijek zadovoljavajuu zatitu
protiv tog parazita. Osim fungicida za osnovi bakra, na sjemenskim usjevima
primjenjuju se i fungicidi na osnovi karbendazima*.
Prstenasta pj egavost
(Mycosphaerella brassicicola)
Ta gljiva obino ne izaziva velike tete, ali utjee na trnu vrijednost kupusa
zbog oteenja listova. U proizvodnji sjemena uzrokuje smanjenje uroda i kvali-
tete sjemena. U sjemenskoj proizvodnji moe uzrokovati defolijaciju i propada-
nje vegetacijskog vrha. Parazit se ee javlja na cvjetai i kupusu, ali moe napa-
sti i kelj pupar i podzemnu korabu.
Si mptomi . Javljaju se na starijim vanjskim listovima domaina. Na njima na-
staju prstenaste pjege, koje su najee 5-10 mm promjera, ali mogu imati i do 18
mm promjera. Pjege su gotovo pravilno okrugle, s jednim svijetlosmedim ili sivim
(ovisno o vrsti) sreditem, a otro su odijeljene od zdravog dijela lista kloroti-
nom zonom. Ako na listu ima velik broj pjega, list uti i otpada. Unutar tih pjega
nastaju spermagoniji, koji podsjeaju na piknide P. lingam. Meutim, piknidi glji-
ve P. lingam vci su. Pjege nastaju na cvjetnoj stapci i komukama sjemenjaa. Te
su pjege eliptine, ovalne i neto tamnije od pjega na listu.
Bi ol ogi j a. Parazit prezimljuje na zaraenim biljnim ostacima, kao i u sjemenu dobi-
venom od zaraenih biljaka. Osim toga u toplim krajevima prezimljuje na vrstama iz po-
rodice kupusnjaa. Na biljkama koje su zaraene u jesen bolest napreduje preko zime. To
se napose dogaa u toplijema podneblju (Istra-Dalmacija) i na lokalitetima s visokom
relativnom vlagom.
Zatita. Budui da se parazit prenosi sjemenom, potrebno je sijati zdravo,
tretirano sjeme. Iz klijalita treba ukloniti sve zaraene biljke. Druga vana mjera
zatite jest plodored. Protiv tog se parazita ne provodi posebna zatita, nego se
suzbija paralelno s drugim bolestima. Fungicidi na osnovi bakra kao i karbamati
smanjuju zarazu. U proizvodnji sjemena biljke se tite fungicidima na osnovi kar-
bendazima* i difenkonazola*.
Koncent ri na pj egavost kupusnj aa
(Alternaria spp.)
Na kupusnjaama dolaze tri vrste iz roda Alternaria.
Alternaria brassicae
Najee su domaini kupus, prokulica,
cvjetaa, repa i hren. Vee ekonomske tete
nastaju na cvjetai i sjemenskim usjevima.
Si mptomi . Na listovima navedenih do-
maina nastaju tamnosmede koncentrine zo-
nirane pjege, promjera 5-12 mm. Na cvatu
cvjetae nastaju tamnosmede pjege, pokriva-
jui vei ili manji dio cvata, to umanjuje trnu
vrijednost proizvoda. Na biljkama za proi- si. 189. Koncentrina pjegavost na
zvodnju sjemena moe biti zahvaen dio listu kupusa (snimio B. Cvjetkovi)
cvjetne stapke i komuke. Tu nastaju ovalne pjege. Zaraene komuke prisilno
dozrijevaju, ranije pucaju, pa se sjeme osipa, to utjee na urod. Osim toga, sjeme
je smeurano i slabije klijavo, pa mu je i kvaliteta slabija.
Alternaria brassicicola
Ta vrsta parazitira kupus i cvjetau, a kelj rjee napada. A. brassicicola na
sjemenskim usjevima moe izazvati vee tete nego A. brassicae.
Si mptomi . Na liu nastaju ograniene koncentrine pjege, promjera 1 do
10 mm. Unutranjost pjega barunasta je, tamnosmeda, pa zatim crna. Na stabljici
i komukama pjege su izduene. Sjeme u komukama moe biti zaraeno povrin-
ski, ali i u unutranjosti. Zaraeno sjeme slabije je klijavo i esto smeurano.
Alternaria raphani
Javlja se na rotkvi, premda dolazi i na sjemenu ostalih kupusnjaa.
Si mptomi . Biljke dobivene od zaraenog sjemena obino imaju pjege na
hipokotilu i polijeu. Na listovima rotkve, naroito u proizvodnji sjemena, javljaju
se ute nepravilne pjege, koje s vremenom postaju tamne, promjera do 1 cm.
Sredina pjega obino se sui i ispada. Ovalne i eliptine pjege, osim na listovima,
nastaju na cvjetnoj stapci, komukama, koje su smeurane i tamnije od neza-
raenih. Koncentrine pjege mogu nastati na korijenovu vratu, pa ak i na korije-
nu. Od zaraenih komuki dobije se zaraeno sjeme, koje je tamnije od zdravog,
smeurano i slabije klijavo. Na istom domainu mogu se nai dvije ve spomenu-
te vrste, pa je teko uvijek samo na osnovi simptoma odrediti vrste. Osim toga,
ima razlike i u optimalnim temperaturama rasta.
Bi ol ogi j a. Spomenute Alternaria vrste prezimljuju u obliku micelija u zaraenim
biljnim ostacima u polju. Isto tako zaraza se moe prenositi na sjemenu ili u obliku mice-
lija u sjemenu. U tom sluaju oteti se hipokotil i biljke propadaju, a novonastale spore na
poleglim biljkama ire zarazu. Na zaraenim biljnim ostacima razvija se micelij, a na nje-
mu za vlana vremena nastaju brojne konidije. Kada konidije dospiju na osjetljive organe,
klijaju i klinom cijevi probijaju kutikulu ili prodiru kroz oteena mjesta. Na tim mjestima
brzo nastaju brojne konidije, koje raznosi vjetar, kia, itd., te se zaraza obnavlja.
Optimalne temperature za infekcije vrstom Alternaria brassicae jesu 20-23
"^C, a za ostale dvije vrste optimum je 24-28 C, uz prisutnost vlage.
Zatita. Sve tri Alternaria vrste prenose se sjemenom pa je sjeme potrebno
tretirati ako se na sjemenu utvrdi zaraza. Standardno tretiranje sjemena fungicidi-
ma daje djelominu zatitu, to je razumljivo, jer parazit moe biti i u sjemenu, pa
je u takvim sluajevima potrebno primijeniti druge metode. Plodored je druga
vana mjera zatite. U proizvodnji glavatog kupusa za konzumiranje obino se
jai napad pojavi kad kupus ulazi u tehnoloku zriobu. U takvom sluaju treba ga
pobrati. Ako se napad pojavi prije, moe se zatititi primjenom jednog od fungici-
da na bazi bakra. U proizvodnji sjemena potrebna su tretiranja tik pred cvatnju,
zatim kad otpadne 90 % latica, a tree prskanje obavlja se 10 dana nakon toga.
Djelotvorni su fungicidi na osnovi bakra, iprodiona* i propineba*.
SI. 190. Pepelnica na listu kupusa (snimio
B. Cvjetkovi)
Pepel ni ca kupus nj aa
(Erysiphe cruciferarum)
Si mptomi . Prvi znaci zaraze oi-
tuju se u mjestiminoj pojavi prljavobi-
jelog micelija, koji najee zahvaa na-
lije lia, ali poslije prekriva i gornju
stranu plojke. Napadnuti listovi neto su
svjetlije zeleni nego nezaraeni. Na
njenim listovima na vrhu glavice mo-
gu nastati nekroze, nakon ega se nase-
ljavaju saprofiti te napadnuti listovi odu-
miru. Pepelnica obino ne izaziva vee
tete na glavatom kupusu. Meutim, postoje podaci o tetama nastalim na kelju
puparu.
Zatita. Pepelnica se javlja samo na nekim lokalitetima, a i tu samo na odree-
nim osjetljivim sortama i hibridima. Zato suzbijanje nije potrebno ako pepelnica
ne izaziva ekonomske tete. Za suzbijanje se mogu uzeti fungicidi na bazi sumpora.
Mumi ftkaci j a gl ave kupus a
Si mptomi . Simptomi se obino pojave pred zriobu, iako je zaraza nastupila
mnogo ranije. Infekcija nastaje preko kocena, preko najdonjih listova koji se na-
slanjaju na tlo. Kada se zarazi kocen, cijela glava izgubi turgor, a micelij i sklerociji
formiraju se u kocenu i prizemnim li-
stovima. Mjesto infekcije moe biti i gla-
va kupusa ako je oteena oruima pri
obradi ili ozlijeena tuom ili insektima.
U takvim sluajevima vanjski listovi ute,
a zatim ponu smeiti od vrha prema
peteljci. Katkada otpadne vei broj listo-
va, a glava kupusa poprimi dugoljasti
oblik. Konano se itava glava mumifi-
cira, izgleda slijepljena vanjskim sivka-
sto smeim listovima. Skidajui list po
list, nailazi se na bijeli micelij i na plo-
snate crne sklerocije koji su se razvili
izmeu listova.
Bi ol ogi j a. Gljiva prezimljuje kao mi-
celij na odumrlim ili ivim ali zaraenim di-
jelovima biljke. Moe prezimiti i u obliku
sklerocija na biljnim dijelovima ili u tlu. Skle-
rociji su crni, plosnati dugaki 1-2 cm. U pro-
81. 191. Mumifikacija glave kupusa
Ijee ili poetkom ljeta na sklerocijima mogu nastati apoteciji. Unutar apotecija nalaze se
askusi, iz kojih se za kina vremena oslobaaju askospore, koje izazivaju primarne zara-
ze. Sklerociji koji se nalaze u vlanom tlu mogu proklijati u micelij, koji je u stanju zaraziti
biljku.
Zatita. Sorte i hibridi se razlikuju u osjetljivosti. Osjetljiviji su neki hibridi pa
treba izabrati one manje osjetljive hibrida. Za irenje parazita naroito su pogod-
na teka zbijena tla, koja loe proputaju vodu i ostaju dugo vlana, pa takva tla
treba izbjegavati. Oboljele biljke treba ukloniti iz polja i spaliti, jer sklerociji koji
dospiju u tlo mogu biti aktivni i 8-10 godina. Kemijska zatita nije potrebna jer je
obino zaraen mali broj biljaka. Meutim, to iri plodored je obvezatna mjera, a
u plodoredu moraju biti zastupljene itarice.
Crna trul e pr ov od ni h s nopov a
(Xanthomonas campestrispv. campestris)
Bakterija parazitira na mnogim vrstama iz porodice kupusnjaa. Najee
tete nastaju na kupusu, korabici, cvjetai i kelju.
Si mptomi . Na kotiledonima tek izniklih biljaka vide se male crne pjege u
obliku slova "V". Stabljika ima staklastu boju i povinuta je od teine kotiledona.
SI. 192. Crna trule provodnih snopova na
listu (snimio B. Cvjetkovi)
SI. 193- Crna trule provodnih snopova na
presjeku korijena (snimio B. Cvjetkovi)
Uskoro se rui, razmeka i istrune. Opi-
sani simptomi javljaju se na biljkama do-
bivenim iz zaraenog sjemena. Kada bilj-
ka ima razvijene prave listove na njima nastaju trokutaste klorotine zone koje
poinju od ruba lista. Sui se napadnuti dio lista, a zatim i itav list. Bakterija
izluuje toksine koji izazivaju uenje i nekrozu tkiva. Unutar dijela lista na kojem
je vidljivo uenje, istiu se gotovo crne ile. To se jo bolje vidi na poprenom
presijeku ile. Zbog napada bakterije, biljka slabije raste, krljavi, a moe se cijela
osuiti. Ako se biljke ne osue, a jako su napadnute, ne formiraju glavicu. Na
presjeku kocena vide se promjene u boji provodnih snopova. Oni postaju tam-
nosmedi do crni. Sjemenjaice imaju redovito zaraene komuke, a bakterije ula-
ze u unutranjost sjemena, koje je i kontaminirano.
Biol ogij a. Parazit se odrava u tlu, gdje ostaje vitalan 2-3 godine. Drugi izvor zaraze
potjee od biljaka dobivenih iz zaraenog sjemena. Samonikla flora iz porodice krstaica
u okolici usjeva moe biti izvor zaraze. Bakterija inflcira biljku kroz prirodne otvore na
listovima, kroz oteenja nastala na bilo kojem mjestu domaina. Lisne ui i puevi tako-
er sudjeluju u irenju te bolesti. Kie i umjetno kienje potpomau irenju parazita. Inku-
bacija traje 7-10 dana na 24-29 Budui da je uzronik termofilni organizam, uzrokuje
vee probleme u uzgoju kupusa u toplijim podrujima.
Zatita. Primjenjiva treba tolerantne hibride, kao npr. Matsumo i dr. O tome
pogledati bakterijsku pjegavost.
Bakteri j ska pj egavost
(Pseudomonas syringae pv. maculicola)
To je esta bakterijska bolest cvjetae, iako dolazi i na ostalim kupusnjaama.
Si mptomi . Na listovima se pojave pjege promjera 2-3 mm. Pjege su u poet-
ku tamno zelene, a poslije postaju smee. Pjege se najee pojavljuju na naliju
lista, na mjestima gdje su pui. Ta mjesta postaju tamnija. Jako napadnuti listovi
ute i sue se. Meutim, tete su obino bez vee vanosti. Razvoju bolesti pogo-
duje hladno i vlano vrijeme. Bakterija se prenosi sjemenom i ostacima oboljelih
Zatita. Budui da se obje bakterije prenose na slian nain, za obje vrijedi
ista mjera zatite. Pr\â je zatitna mjera sjetva zdravog sjemena. Ako analizom
utvrdimo da je sjeme zaraeno, treba ga tretirati. Djelotvornim se jedino pokazalo
potapanje sjemena u toplu vodu, i to sjemena kupusa 15 minuta na 50 a
sjemena cvjetae 25 minuta na 50 C. Na parcelama na kojima je bolest registrira-
na u tetnoj proirenosti, ne treba sijati kupusnjae barem 2-3 godine. Prskanja
sredstvima na osnovi bakra daju odredene rezultate.
Vodenasta gnj i l oa
(Erivinia carotovora pv. carotovora)
Si mptomi . To je polifagna bakterija koja napada velik broj biljaka. E. caro-
tovora tipini je parazit rana. Infekcije nastaju na onim dijelovima biljke koji su
oteeni ratilima, insektima ili tuom. Na tim mjestima nastaju pjege smee boje.
Glava kupusa, kelja, cvjetae zadri neko vrijeme karakteristian oblik, ali na
dodir se lako odvaja od kocena. Tkivo trune, postaje vodenasto, gubi konzisten-
ciju i postaje kaasto. Zaraza u korjenastih krstaica moe se prenijeti i na korijen.
Na mjesta zaraze naseljavaju se saprofiti, a njihovoj se aktivnosti pripisuje neugo-
dan miris.
Zatita. Primjena plodoreda osnovna je mjera zatite. U plodoredu bi treba-
le doi itarice. Zaraene biljke trebalo bi ukloniti s polja. Ne smije se pretjerivati
u gnojidbi duikom, a treba paziti da se preobilno ne zalijeva. Preporuuje se
suzbijati i insekte prenosioce (Diptera) te bakterije. Nakon tue preporuljivo je
usjev poprskati fungicidom na osnovi bakra.
Vi r u s ne b ol e s t i
Vi rus mozai ka karfi ol a
(Cauliflower Mosaic Virus)
Napada sve povrtne krstaice. Na njima uzrokuje iaranost i mozaik. Mlade
biljke zahvati prosvjetljavanje ila. Prosvjetijavanje se iri i nastaje kloroza itave
plojke, na kojoj se istiu svijetlozelene i utozelene pjege. Na vanjskim listovima
kupusa pojave se nekrotine pjege. Na cvjetai nastaje prugavost ila, a najuolji-
viji je znak smanjenje cvata na samo nekoliko centimetara u promjeru. Taj virus
uzrokuje klorozu ila plojke na liu rotkve, a na prokulici se pojave mozaine
promjene. Na svim domainima simptomi se gube kad temperatura prijee 24
Virus prenose lisne ui, i to na neperzistentan nain.
Vi rus cr ne prstenaste pj egavost i kupus a
(Turnip Mosaic Virus)
A ovaj se virus javlja na svim povrtnim krstaicama, ali simptomi se razlikuju
u detaljima. Zajedniki simptomi javljaju se u obliku klorotinih pjega izmeu
ila. Te pjege imaju uglat oblik jer su obrubljene sekundarnim ilama lista. Na
kupusu nastaje klorotina pjegavost tamnijeg ruba, a mlade listove zahvati pro-
svjetljavanje ila. Na crvenim sortama pjege su u poetku zelene. Na biljkama
pred berbu mogu se opaziti crne pjege na listovima u unutranjosti glavice. Na
listovima cvjetae nastaju krune klorotine pjege. Na liu kelja javlja se arenilo
i kloroza, i to obino na starijem liu. Taj se virus ne prenosi sjemenom, nego ga
prenose lisne ui. Oba spomenuta virusa mogu istovremeno zaraziti istog do-
maina.
Vi rus utog mozai ka post r ne r epe
(Turnip Yellow Mosaic Virus)
Taj virus inficira kupus, cvjetau, kelj pupar i druge kupusnjae. Zaraene
biljke zaostaju u rastu, a na listovima nastaju nepravilne ute mrlje, koje postaju
nekrotine. Inficirana cvjetaa moe u jesen i preko zime propasti ili ne formira
cvat. Ako je zaraza izbila u proljee, cvatovi imaju manju trnu vrijednost. Virus
ne prenose lisne ui, nego drugi insekti, npr. buhai (Phyllotreta sppj i Phaedon
cochleariae.
Vi rus mozai ka rot kve
I
I
' (Radish Mosaic Virus)
Domaini toga virusa jesu rotkva, kupus, cvjetaa, kelj. Na rotkvi izmeu
glavnih ila nastaju krune i klorotine pjege. Klorotine pjege postaju sve vee i
zahvaaju vei dio plojke, a samo mali dijelovi ostaju zeleni. Na listovima kupusa
nastaju najprije klorotine, a zatim nekrotine pjege. Na cvjetai kao sistemina
zaraza nastaju difuzne klorotine i nekrotine pjege. Glavni su prenosioci buhai
(Phyllotreta sppj.
Zatita od vi rusni h bolesti. Malo je informacija o otpornosti pojedinih vrsta
kupusnjaa prema virusima. Zato preostaju samo druge mjere zatite. U uzgoju je
potrebno eliminirati izvore zaraze, koji mogu potjecati od korova iz iste porodi-
ce. Uzgoj rasada treba biti udaljen najmanje 100 m od ostalih kupusnjaa. Jo
prije sjetve ili sadnje treba na novim povrinama unititi biljke iz te porodice.
Plodored je takoer korisna mjera. U planiranju sadnje bolje je formirati polja u
obliku kvadrata nego uske i duge parcele, jer na taj nain ui zaraze manji broj
biljaka. Prenosioce virusa treba suzbijati ve zbog toga to prave direktne tete.
Suzbijanjem prenosilaca smanjujemo irenje virusa.
Bolesti hrena
Hren ima samo nekoliko bolesti. Najee se pojavljuje bijela hrda (Albugo
Candida), zatim pjegavost lia hrena, (Cercospora arjnoraciae), a vdo rijetko
venue (Venicillium spj.
Cercospora armoraciae uzrokuje pojavu okruglastih pjega na plojci. Pjege
se pojavljuju na najniem starom liu, a manje na mlaem. Za jakih zaraza lie
se sui. Zatita se sastoji u sakupljanju zaraenog lia koje treba spaliti. Za jake
zaraze prskanje se moe provesti fungicidima na osnovi bakra.
Suzbijanje korova
Porodica krstaica (Brassicaceae = Cruciferae) obuhvaa veliki broj biljnih
vrsta od kojih su vrlo vane povrtne kulture: kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa,
brokula, ratika, korabica, postrna repa, rotkva, rotkvica i hren. Porodica krstaica
obuhvaa i veliki broj napasnih i ekonomski vanih korova, koji redovito zako-
rovljuju kulture krstaice. To su: gorica - Sinapis arvensis, divlja repica - Rapha-
nus raphanistrum, pastirska torbica - Capsella bursa pastoris, poljski manjak -
Thlaspi awense, uronjak - Aiâhidopsis thaliana, sivkasta grbica - Cardaria
draha, rasperjani oranj - Descurainia sophia, upljica - Myagrum perfoliatum,
obini grbak - Rorippa sylvestris, obini oranj - Sysimhrium officinale i mnoge
druge.
Zbog meusobne anatomske, morfoloke i fizioloke slinosti, kultivirane i
samonikle vrste iz porodice krstaica slino reagiraju na primjenu herbicida. Ta-
ko e selektivni herbicidi u nekoj od kultura iz te porodice potedjeti i veinu
samoniklih predstavnika iste porodice. Upravo zbog toga navedeni korovi esto
"izbjegnu" primjeni selektivnih herbicida. Te su vrste istovremeno domaini i pre-
nositelji napasnih bolesti i tetnika krstaica pa njihovu suzbijanju treba pridati
osobitu panju, te ih osim u kulturi treba suzbijati i uz putove, na ekonomskim
dvoritima, uz kanale, odnosno u neposrednoj blizini uzgojne parcele zasaene
krstaicama.
Potreba suzbijanja korova u krstaicama ponajvie ovisi o nainu uzgoja
(izravna sjetva ili uzgoj iz prijesadnica), o vremenu sjetve odnosno sadnje i o
duljini vegetacije. Nakon izravne sjetve krstaice sporo niu, a vegetacijski ciklus
relativno im je dug (80-150 dana). Korovi, naroito u proljetnom i ljetnom roku
sjetve, ubrzo nadvladaju kulturu. Mehanika je obrada zbog sitnog sjemena i
sjetve irom (klijalita) onemoguena. Cijena sjemena F1 hibrida visoka je da bi
se ire prihvatila esto upitna sjetva u polje na konani sklop. Plijevljenje je skup
i beskonaan posao, pa primjena herbicida uz mehaniko suzbijanje ostaje jedi-
no prihvatljivo rjeenje. Herbicidi, meutim, to zbog nedovoljne selektvinosti,
to zbog uskog spektra (ne suzbijaju korove iz porodice krstaica) i relativno
kratke postojanosti, jednokratnom primjenom ne daju zadovoljavajue rezulta-
te. Zbog toga se herbicid primjenjuje vie puta u razliitim fazama rasta i razvoja
kulture i korova.
Kad se uzgaja iz prijesadnica, kultura je barem u poetku vegetacije u pred-
nosti pred korovima. Sadi se u redove pa je omoguena kultivacija. Sadnjom se
korijen polae dublje u tlo pa su herbicidi selektivniji. Vegetacijski je ciklus krai
pa i manje perzistentni herbicidi daju bolje rezultate.
I pored svih nedostataka koje imaju, herbicidi su nedvojbeno unaprijedili
proizvodnju krstaica. Njihovom primjenom omoguen je uzgoj izravnom sje-
tvom, koja jo uvijek nije ni izbliza toliko proirena kao uzgoj iz prijesadnica.
Takoer je vano upozoriti na injenicu da svi herbicidi nisu dovoljno selektivni
prema svim kultiviranim krstaicama. Kupus, kelj i kelj pupar podnose vie do-
zacije istih herbicida, a cvjetaa i korabica osjetljivije su, pa je potreban i vei
oprez. Izbor selektivnih herbicida za primjenu u rotkvi i rotkvici vrlo je ograni-
en. Mnogi herbicidi selektivni su samo u odreenoj fazi razvoja krstaica. I s
gledita djelovanja na korove vaan je rok primjene. Cesto se ti rokovi ne podu-
daraju, pa ih nastojimo uskladiti primjenom herbicida s kontaktnim rezidualnim
ili kontaktno-rezidualnim djelovanjem. U tom smislu prikazan je i pregled selek-
tivnih herbicida u krstaicama. Jo jednom napominjemo da pregled treba pro-
matrati cjelovito. Pojedinana primjena bilo kojeg od navedenih herbicida nee
dati zadovoljavajue rezultate. Od svih prikazanih mogunosti, proizvoa mora
sam odabrati najbolji program u ovisnosti o stupnju zakorovljenosti, vrsti korova,
tipu tla i plodoredu. Naime, neki u krstaicama selektivni herbicidi (Treflan npr.)
ograniavaju sjetvu mnogih kultura, to je od osobite vanosti pri primjeni u
krstaicama kratke vegetacije. S druge strane, u primjeni herbicida nakon nicanja
valja paziti na karencu. Napominjemo da neki herbicidi za sada nemaju dozvolu
za promet u Hrvatskoj (oznaeni zvjezdicom), pa i na to treba paziti. S gledita
naina uzgoja, u kulturama kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa i brokula mogu se
provesti slijedee mjere suzbijanja korova:
Kupus, kelj, kel j pupar, cvjetaa, brokul a
Izr avni uz goj i z s j e me n a
Prije sjetve (pre-sowi ng) transl okaci j ski
ROUNDUP* ili CIDOKOR*, 2-5 l/ha tri do pet dana prije pripreme tla za sjetvu na
iznikle korove. Viegodinje korove treba suzbijati primjenom viih dozacija, a
jednogodinje korove primjenom niih dozacija. Sjetva se moe obaviti odmah
nakon pripreme tla. Ne djeluju rezidualno pa se mogu sijati sve kulture.
Prije sjetve (pre-sowi ng) rezi dual no
TREFLAN, LANOS, TRIFLUR, TRIFLUREX (trifluralin), 1-1,5 l/ha. U Hrvatskoj ima
dozvolu za primjenu u kupusu, kelju i cvjetai. U drugim zemljama primjenjuje se
i u kelju puparu i brokuli. Suzbijaju vei broj jednogodinjih irokolisnih i usko-
lisnih korova. Na lakom pjeskovitom tlu i u nepovoljnim klimatskim prilikama
(sua ili obilne oborine) moe usporiti razvoj klijanaca i reducirati sklop. Hlapljivi
su i prema svjetlu nestabilni preparati. Zbog toga ih unutar jednog sata nakon
tretiranja treba oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Preparati na osnovi triflu-
ralina izrazitog su rezidualnog djelovanja. Ogranien je broj kultura koje nakon
uzgoja prijesadnica moemo sijati na istu povrinu. Upravo zbog toga ne prepo-
ruuje se njihova primjena pred sjetvu kultura kratke vegetacije.
Nakon sjetve, pri j e ni canj a (pre-emergence) kontaktno
REGLONE^ REGLONE FORTE^ BASTA 15*, 3-5 l/ha, nakon ponika korova, a
prije nicanja bilo kojih krstaica. Djeluju kontaktno. Naknadno nicanje kulture i
korova nesmetano se odvija. Protiv novoponiklih korova potrebno je dodatno
selektivno tretiranje. Zakanjeli tretman (u nicanju) moe reducirati sklop.
Nakon sjetve, pri j e ni canj a (pre-emergence) rezi dual no
DEVRINOL 45 FL i RAZ2A, 2-4 l/ha, kupus, kelj i cvjetaa u Hrvatskoj, kelj pupar
i postrna repa u nekim zemljama svijeta. Potrebno ga je u tlo unijeti navodnjava-
njem ili plitkom inkorporacijom. Sjetva treba biti ujednaena na dobro priprem-
ljenom tlu. Primjenjuje se u nekim dravama SAD-a.
PREFAR 4-E*, 5-6 l/ha, kelj, kupus, kelj pupar, cvjetaa. Primjenjuje se na mine-
ralnim tlima uz obvezatno kienje nakon sjetve. Suzbija jednogodinje uskolisne
i irokolisne korove.
FUSILADE FORTE - ima dozvolu samo za primjenu u kupusu; i FUSILADE SUPER
- ima dozvolu za primjenu u svim krstaicama; protiv jednogodinjih trava daje se
1-2 l/ha, a protiv viegodinjih trava daje se 2-3 l/ha. Ostali iz skupine cikloheksa-
dinona odnosno ariloksifenoksipropionata, koji su u Hrvatskoj registrirani za daige
namjene, u svijetu se primjenjuju i u tim kulturama.
Nakon ni canj a (post-emergence) kont akt no i rezi dual no
LENTAGRAN WP, 1-2 kg/ha, u vrijeme kad kupus razvije tri prava lista. Bolje
suzbija jednogodinje irokolisne korove.
SEMERON 25 WP*, 1-1,5 kg/ha, kad kupus i kelj pupar razviju najmanje tri prava
lista. Njima ne treba tretirati ostale krstaice. Dan nakon tretiranja ne valja primje-
njivati umjetno kienje. Sedam dana prije, odnosno etiri dana nakon tretiranja,
ne suzbijati bolesti i tetnike.
MESORANIL 50*, 3-4 kg/ha, kad kupus i kelj pupar razviju barem tri prava lista.
Prema ostalim krstaicama nije selektivan. Kontaktno dobro djeluje samo na ko-
rove u mlaem razvojnom stadiju. Dobro suzbija vei broj korovskih vrsta prije
njihova ponika. Povuen je s hrvatskog trita.
STARANE 250*, 0,5-0,8 l/ha, registriran je u nekim zemljama kao selektivan u
nekim krstaicama. Dobre uinke postie na neke vane irokolisne korove. Moe
izazvati prolazne deformacije i zastoj rasta.
LONTREL 300*, 0,2-0,4 l/ha, protiv irokolisnih korova iz porodice glavoika. Naj-
bolje rezultate postie na korove u mlaem razvojnom stadiju. Na osjak djeluje u
stadiju rozete. Slabije djeluje u hladnom klimatu (zimske krstaice).
Uzgoj iz prijesadnica
Pri j e presai vanj a (pre-transpl anti ng) kont akt no, t ransl okaci j ski i rezi-
dual no
Za tu svrhu mogu se primjenjivati preparati onako kako je prikazano u potpo-
glavlju "Uzgoj iz sjemena".
ROUNDUP*, CIDOKOR* i dr. (vidi "Uzgoj iz sjemena")
TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR (vidi "Uzgoj iz sjemena")
GOAL 2 E, 2-3 l/ha, GALIGAN 240 EC, VERTON, 1,5-2,5 l/ha, nakon pripreme tla
za sadnju kupusa. Primjenjuje se i u ostalim krstaicama (kelj, cvjetaa, postrna
repa), iako u Hrvatskoj nije registriran za tu namjenu. Tretira se plono, po povrini.
Pri sadnji valja nastojati ne remetiti "film" herbicida nanijet na povrinu tla. Suzbi-
ja vei broj uskolisnih i irokolisnih jednogodinjih korovskih vrsta. Moe izazva-
ti nekroze donjih listova. Preparat je relativno perzistentan (3-6 mj.), pa nakon
rezanja glava kupusa treba paziti na plodored.
DEVRINOL 45 FL i RA2ZA, 2-4 kg/ha, registrirani su za primjenu u kupusu, kelju
i cvjetai. U svijetu se primjenjuju jo i u kelju puparu i postrnoj repi. U sunim
uvjetima dobro ih je oruem unijeti u tlo na 2-4 cm dubine. Perzistentan je pa
treba paziti na plodored. Suzbijaju jednogodinje uskolisne i irokolisne korove.
STOMP 330 E, DOST 330 E, STON, 3-4 l/ha, prije sadnje kupusa na dobro pri-
premljeno tlo. Pri sadnji treba nastojati ne remetiti povrinski sloj tla, osim ako se
ne unosi u tlo. Inkorporacija se moe obaviti, ali vrlo plitko. Dobro suzbija jedno-
godinje trave i neke jednogodinje irokolisne korove. U Hrvatskoj ima dozvolu
samo u kupusu, iako se u svijetu rabi i u kelju puparu, brokuli i cvjetai. Kombi-
nacija s Goalom 2 E postie znatno bolje rezultate.
Nakon presaivanja (post-planting) rezidualno
MESORANIL 50*, 3-4 kg/ha. Upotrebljava se 10-14 dana nakon sadnje kupusa i
kelja pupara. Nie doze primjenjuju se na lakim tlima, a vie doze na teim
tlima. Najbolje rezultate daje na mladim tek poniklim korovima. Rezidualno spre-
ava ponik jednogodinjim irokolisnim korovima.
SEMERON 25 WP*, 1-1,5 kg/ha. Selektivan je prema kupusu i kelju puparu. Upo-
trebljava se najranije dva tjedna nakon sadnje. Kontaktno suzbija ponikle iroko-
lisne korove. Iskazuje izvjesno rezidualno djelovanje. U hladnim uvjetima (zim-
ska proizvodnja) djeluje slabije.
BUTISAN S, 2-2,5 l/ha, primjenjuje se za suzbijanje korova, 8-10 dana nakon pre-
saivanja kupusa. Bolje uinke postie na korove u mlaem razvojnom stadiju.
Odlino suzbija neke vane irokolisne korove. Selektivan je samo u bijelom i
ci-venom kupusu.
EUSILADE SUPER (kupusnjae), 1-4 l/ha, i FUSILADE FORTE (kupus), 0,8-2 l/ha,
te GRASIDIM, 1-4 l/ha. Nie doze primjenjuju se protiv jednogodinjih trava, a
vie doze protiv viegodinjih trava. Primjenjuje se nakon sadnje, kad korovske
trave razviju 2-3 prava lista u svim krstaicama. Fusilade forte ima dozvolu samo
za primjenu u kupusu, iako se u nas i u svijetu primjenjuje i u drugim kulturama
iz porodice krstaica. Posljednjih godina u zatitu bilja uvode se i novi drugi pred-
stavnici skupina ariloksifenoksipropionata i cikloheksadinona. Dobro su djelo-
tvorni prema jednogodinjim i viegodinjim korovskim travama. Zajednika je
karakteristika tih herbicida da su selektivni prema svim dikotiledonskim kultura-
ma. Suzbijaju samo korovske trave, a primjenjuju se u ranijem stadiju njihova
razvoja. U naoj se zemlji za sada iz tih skupina upotrebljavaju preparati TARGA
SUPER*, LEOPARD*, PANTERA 40 EC^ AGIL 100*, FURORE SUPER*, BASTIO-
NA!*, FOCUS ULTRA* i SELECT*. Protiv jednogodinjih korova primjenjuje se 1-2
l/ha, a viegodinje korove suzbijaju doze 2-3 l/ha. Treba paziti na karencu.
LENTAGRAN WP, 2 kg/ha, 14 dana nakon presaivanja kupusa. Suzbija jednogo-
dinje irokolisne i neke uskolisne korove. Selektivan je i u kelju puparu te u
nekim zemljama ima dozvolu (Vel. Britanija).
bolje djeluje na korove u mlaem razvojnom stadiju, a na osjak u stadiju rozete.
Dobro djeluje na limundik, kamilicu, jarmen, iak i druge vrste iz porodice
glavoika.
Rotkvica i rotkva
Broj herbicida u tim kulturama vrlo je ogranien. Zbog toga je vrlo vano
sjetvenu povrinu osloboditi korova u godinama koje prethode njihovu uzgoju.
Bez tetnih posljedica mogu se primijeniti jedino nerezidualni kontaktni prepara-
ti. Dobro je odredeno vrijeme prije sjetve unaprijed prirediti povrinu za sjetvu,
dati korovima prednost da ranije poniknu, a zatim ih suzbiti kako je opisano.
Nakon sjetve, pr i j e ni canj a (pre-emergence) kont akt no
BASTA 15", REGLONE EORTE*, REGLONE^ 3-5 l/ha.
CIDOKOR" ili ROUNDUP" i dr., 2-5 l/ha. Paziti da se isto uini prije nicanja kul-
ture.
Nakon sjetve, pr i j e ni canj a (pre-emergence) kont akt no i rezi dual no
U nekim europskim zemljama primjenjuju se ovi herbicidi:
BUTISAN S*, 1,5-2,5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih korovnih trava.
PROPAKLOR T-50*, 7-9 l/ha, protiv jednogodinjih trava i nekih irokolisnih
korova. Pripravci na osnovi propaklora primjenjuju se jo uvijek u vrlo malo
zemalja.
Hren
Na podruju Hrvatske nije registriran nijedan preparat za suzbijanje korova u
hrenu. Posljednjih godina, otkako se hren uzgaja u nas makar i na ogranienim
povrinama, steena su izvjesna iskustva i u naoj zemlji. Ipak, temeljitijih istraiva-
nja bilo je samo u inozemstvu. Iskljuivo se uzgaja iz prijesadnica pa je i pre-em
selektivnost lake postii.
Pri j e ni canj a ( pre-emegence ) kont akt no i transl okaci j ski
GRAMOXONE^ REGLONE FORTE^ BASTA 15^ 3-5 l/ha, prije nicanja hrena na
novozasadenoj povrini. Djeluju samo na ponikle jednogodinje korove. Viego-
dinje korove samo spri pa ponovno regeneriraju.
ROUNDUP* i CIDOKOR'^ i dr., 3-10 l/ha, prije nicanja kulture. Suzbijaju jednogo-
dinje korove u niim dozacijama, a viegodinje korove u viim dozacijama.
Treba sprijeiti dodir preparata s kulturom.
Navedeni preparati ne iskazuju rezidualno djelovanje. Ne suzbijaju korov koji e
niknuti nakon tretiranja. Zbog toga je prije nicanja hrena i korova potrebno do-
datno tretiranje nekim pre-emergence herbicidom.
Pri j e ni canj a (pre-emergence) rezi dual no
AFALON tekui* i dr. na osnovi linurona, 2-4 kg/ha. U tako povienim dozacija-
ma djeluje, osim na jednogodinje irokolisne korove, i na jednogodinje uskoli-
sne korove.
SIMBAR*, 2,5 kg/lia, nakon sadnje a prije nicanja hrena. Jako je perzistentan.
Suzbija mnogo jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korovskih vrsta. U tako
visokim dozacijama rezidualno djelovanje potraje i godinu dana. Zbog toga treba
biti oprezan pri sjetvi idue kulture.
DACHTAL W 75*, 6-15 kg/ha. Suzbija velik broj jednogodinjih uskolisnih i iro-
kolisnih korova.
GOAL*, 2-5 l/ha. Primjenjuje se nakon sadnje a prije nicanja hrena. Iznikle e
biljke otetiti. Suzbija velik broj irokolisnih korova i neke uskolisne korove. Ne-
dovoljno je djelotvoran na korovne trave. Ne valja tretirati oslabljen nasad.
Xn. LISNATO POVRE
Gl avoi ke - Asteraceae: salata (Lactuca sativa), endi vi j a
(Cichorium endivia), radi (Cichorium intibusvav. foliosum)
Lobodnj ae - Chenopodiaceae: pi nat (Spinacia oleracea), bli-
tva (Beta vulgaris ssp. vulgaris vdr. cicla), ci kl a (Beta vulgaris
var. conditiva)
Odol j eni - Valerianaceae: matovi l ac (Valerianella locusta)
tetnici salate
Izgrizeno korijenje, biljke venu, ute i propadaju tetnici u tlu
Vrat korijena i prizemno lie izgrizle sive gusjenice
gola tijela sovice pozemljue
Lie izgrizle gusjenice tamnih uzduih pruga uta kukuruzna sovica
Na korijenju zadebljanja, guke, naroito pri uzgoju
u zatvorenom prostoru
nematode korijenovih
guka
Lie izbueno, sluzavi tragovi puevi
Lie izgrizle gusjenice lisne sovice
Na naliju lia sitni kukci, lie se kovra, uti i sui zelena breskvina u
i druge ui
Biljke zaostaju u rastu, na korijenu sitni ukasti
kukci, pokriveni bjeliastom vunastom prevlakom korijenove ui salate
Cvjetovi zapredeni i izgrizeni, ne donose sjeme salatin moljac
tetni ci pi nata i bl i tve
Pregrizen vrat korijena ili oteeno korijenje injaci, rovac, grice
Pregrizena stabljika ili prizemno lie sovice pozemljue
Biljke zakrljale, slab razvoj glavnog, a jai razvoj
postranog sitnog korijenja repina nematoda
Biljke krljaju, u vratu korijena bjelkaste liinke
bez glave i nogu, duge do 7 mm korijenove muhe
Lie izgrizeno u obliku rupica repin buha
Lie izgrizeno s rubova u obliku ureza razliite pipe
Na Uu bjelkasti mjehuri s liinkama u njima repina muha
List se kovra, uti i sui, na naliju kolonije
sitnih kukaca
zelena breskvina u,
crna bobova u i dr.
U liu velike rupe, prisutne gusjenice lisne sovice
U liu rupe raznog oblika, srebrnkasti tragovi sluzi puevi
Bolesti salate, endi vi j e i radia
Pr omj ene na kor i j enu i kor i j enovu vratu
Mlade biljke rue se i propadaju polijeganje ponika
Biljka gubi turgor, na korijenovu vratu bijeli micelij bijela trule
Biljka gubi turgor, vene venue
Na korijenovu vratu sivi maak siva trule
Pr omj ene na l i st ovi ma
Svijetlozelene, uglate pjege, s nalija lia
prljavobijele micelarne nakupine plamenjaa
Smee koncentrine pjege koncentrina pjegavost
Tamnosmede do crne duguljaste pjege smea pjegavost
Pjege oko 5 mm promjera pjegavost lista
Rubno suenje lista i napadnuti dijelovi prekriveni
sivom pauinastom prevlakom siva plijesan
Pepeljaste nakupine na licu i naliju listova pepelnica
ute ili hrdaste nakupine na naliju lia, iz njih se
trusi uti ili smei prah hrda
Rubna trule lista bez pojave sivog maka bakterijska rubna trule
Polukrune trule zone promjera 1-2 cm na
unutranjim listovima, bez pojave maka bakterijska trule
Mozaine promjene na listovima ili zadebljanje ila viroze
Bolesti pi nata
Pr omj ene u r azdobl j u ni canj a
Mlade se biljke rue bolesti u razdoblju
nicanja
Biljke propadaju u stadiju od tri ili vie listova venue
ukaste pjege na listovima i ljubiasta prevlaka
na naliju lista plamenjaa
Male tamne pjege nepravilnog oblika na listovima tamna pjegavost
Pjege sjajne, sivkaste, sa utim rubom nekrotina prstenasta
pjegavost
arenilo ili kovranje listova virusne bolesti
Bolesti bl i tve
ukaste pjege na listovima i ljubiasta prevlaka
na naliju lista plamenjaa
Crvenkasto smei pritii nalik nakupinama spora hrda
Sivosmede pjege s crvenkasto smeim rubom pjegavost lista
Nepravilno uglate sivosmede pjege siva pjegavost
Pepeljasta prevlaka pepelnica
Zonirane pjege na listu, trule korijenova vrata prstenasta pjegavost
tetnici salate, endivije i radia
Lisne ui l i snatog povra
Na lisnatom povru u nas su najee vrste: Aphis fabae, Aulachonum sola-
ni, Hyperomyzus lactucae, Nasonovia ribisnigri, Macrosiphum euphorbiae, Myzus
persicae, Myzus ornatus, Pemphigus spp., Aphis gossypii.
O vrsti Aphis fahae vidjeti u poglavlju o mahunarkama. Osim izravnih
teta, lisne ui na lisnatom povru, poglavito na salati i pinatu, prenose vane
viruse.
Kori j enova u salate
(Pemphigus bursarius)
tetnik prezimi na topoli, s koje se
krajem proljea seli na korijen salate, en-
divije i nekih korova. Ui su ukaste,
prekrivene bjelkastom vunastom tvari.
Siu korijenje te zbog toga zaostaje rast
napadnutih biljaka. tete su vee za
suna i topla vremena, koje pogoduje ra-
zvoju ui.
Kemijsko suzbijanje rijetko je po-
trebno. U svijetu se katkada suzbija zali-
jevanjem insekticidima koji sadre piri-
Sl. 194. Korijenova lisna usna korijenu raikarb
salate
Salatin mol j ac
(Eucosma /Semasia/ conterminana)
Cr\ênkasti leptiri toga tetnika ima raspon krila oko 18 mm. Leti za vrijeme
tvorbe cvjetnih pupova, na koje odlae jaja. Crvenkasta gusjenica prodire u cvi-
jet, zapreda se i izgriza ga. Prezimi u tlu. Napadnuti cvjetovi ne donose sjeme pa
tete nastaju samo na sjemenskom usjevu. Ne suzbija se, ali je mogua primjena
insekticida u vrijeme pojave cvjetnih pupova.
Ostali tetnici
Salatu i druge povrtne glavoike napadaju i tetnici koj i i ve u tlu, sovi ce
pozeml j ue, uta kukur uzna sovica, nemat ode kor i j enovi h kvri ca i
puevi opisani u poglavlju VIII., li-
sne sovice opisane u poglavlju XI. te
zelena breskvina u i druge lisne ui.
Osobito su velike tete u zatvorenom
prostoru. Te vrste povra napada i
vie vrsta stj eni ca, mu h a mi ner
vrste Liriomyza huidobrensis, gusje-
ni ce vrste Arctia aja i neki drugi
rjei tetnici.
Endiviju oteuju tetnici u tlu,
kori j enova u salate i neke druge
Si. 195. Puevi roda Arion lisne ui, l i sne sovice te muhe mi-
(snimio M. Maceljski) ne r i .
Veina tetnika salate i drugog lisnatog povra ne samo to oteuje napad-
nutu biljku, nego znatno snizuje trinu vrijednost. To se povre uope ne moe
prodati, ak i kad je samo malo zaraeno lisnim uima ili malo oteeno od pueva
i drugih tetnika.
Budui da salate imaju kratku vegetaciju, treba biti naroito oprezan u izbo-
ru insekticida, da bi se udovoljilo njihovoj karenci. Protiv lisnih ui i drugih tetni-
ka na liu treba upotrijebiti insekticide na osnovi diklorvosa, heptenofosa, mala-
tiona i neke piretroide. U zatvorenom prostoru mogu propisane karence za neke
insekticide biti dulje nego na polju. Puevi se suzbijaju limacidima, a valja paziti
da mamci ne dodu na biljke ve samo na tlo izmeu njih.
tetnici pinata i blitve
Repi n buha
(Chaetocnema tibialis)
Opis. Kukac je dug 1,5-2 mm, tamnozelen, metalna sjaja. Dobro skae i leti.
U liu bui isprva sitne rupice, koje se kasnije poveaju.
Vanost. Proiren je svuda u zemlji. Napada pinat, blitvu, eernu i stonu
repu i korove iz porodice Chenopodiaceae. Najvee tete pravi kad u vrijeme
nicanja vlada toplo i suho vrijeme. Oteeno lie ima manju uporabnu vrijedno-
st, a i prirod je smanjen.
Biologija i ekol ogi j a. Odrasli oblik prezimljuje u tlu na zatravljenim tereni-
ma. U rano proljee, obino koncem oujka ili poetkom travnja, izlazi iz tla te
trai biljke kojima se hrani. Leti na temperaturi vioj od 20 Jaja odlae u tlo, a
liinke ive preteno na korovskim biljkama te ne prave tete. Prezimjeli buhai
ive sve do srpnja. Novi odrasli oblici javljaju se u polovici ljeta, i hrane se sve do
povlaenja na prezimljenje. Vrsta ima jedno pokoljenje godinje.
Zatita. Sve mjere koje pogoduju razvoju mladih biljaka smanjuju tete od
buhaa. Treba unitavati korove iz porodice Chenopodiaceae. Valja izbjegavati
uzgoj pinata i blitve blizu polja eerne ili stone repe. Ne treba ponavljati uzgoj
u blizini prologodinjeg uzgoja. Za jaeg napada mogu se upotrijebiti insekticidi
na osnovi malationa (Radotion E 50) ili neki piretroidi.
Pi pe
(siva pi pa - Tanymecus palliatus, kukuruzna pi pa - T. dilaticollis,
bl i tvi na pi pa - Lixus junci i dr.)
Opis. Pipe su kornjai vrsta tijela, glave izduene u rilo. Dugake su 7-12
mm. Najee izgrizaju lie s rubova, pravei duboke ureze. Pipe iz roda Lixtis
izgrizaju lie i u obliku rupica, no glavne tete prave odlaganjem jaja u peteljke
lista blitve, katkada i pinata, te u cvjetne stabljike (u sjemenskoj proizvodnji).
SI. 196. Liinke blitvine pipe
Liinke su bjelkaste ili ukaste boje,
smee glave, bez nogu, ive unutar pe-
teljke i cvjetne stabljike.
Vanost. U svim podrujima uzgo-
ja pinata i blitve opaene su pojedine
vrste pipa. Blitvina pipa proirena je sa-
mo na obalnom podruju. Oteivanjem
lia i buenjem peteljki blitve smanjuje
vrijednost i oteava ili onemoguava
prodaju i slabije zaraene blitve.
Zatita. Ne valja ponavljati uzgoj
blitve ili pinata na istoj povrini, a po
mogunosti niti u neposrednoj blizini
njihova prologodinjeg uzgoja. Valja unititi ostatke biljaka nakon berbe lia.
Treba izbjei svaku primjenu insekticida.
Repi na mu h a
(Pegomya hetae, P. hyoscyami spinaciae)
Opis. Na liu je uniten parenhim i nadignuta epiderma u obliku mjehura-
ste mine. U mini su bijele liinke bez glave i nogu. Jaja su dugoljasta, bijela,
odloena u parovima na naliju.
Vanost. Jedan od najvanijih tetnika pinata i blitve, jer svojom prisutno-
u iskljuuje mogunost upotrebe lia. tete su najvee u podrujima gdje je
vrijeme vlano za poetnog razvoja tih
vrsta biljaka.
Biologija i ekol ogi j a. Prezimi kao
kukuljica u tlu. U naem mediteranskom
podruju javlja se ve od veljae, a u
kontinentalnom podruju od travnja.
Muha odlae jaja u skupinama po 2, 4
ili 6 jaja, na nalije lista. Nakon 3-5 dana
izlaze liinke ako je vlanost zraka naj-
manje 70 % (optimalna je 90 %). One
izgrizaju parenhim, pravei sve veu
mjehurastu minu. Razvoj liinki traje 9-
18 dana, dokle mina naraste na oko 10
cml to je list pinata ili blitve manji, teta je vea. Repina muha ima 3-5 pokolje-
nja godinje.
Zatita. Valja izbjegavati est uzgoj pinata i blitve na istoj parceli ili u blizini
prologodinjeg uzgoja. Treba unitavati korove iz porodice Chenopodiaceae.
Agrotehnikim mjerama treba ubrzati razvoj pinata i blitve. Kemijsko je suzbija-
nje potrebno ako se na liu utvrde odloena jaja repine muhe, ako relativna
vlaga zraka prelazi 70 %, a do berbe preostaje jo toliko vremena da mogu nastati
tete. Upotrebljavaju se neki piretroidi uz strogo pridravanje propisane karence.
SI. 197. Repina muha (prema "Bayer")
Repi na nemat oda
(Heterodera schachtii)
Opis. Spolno zrele enke limunastog su oblika, duge od 0,50 do 1 mm, a
iroke od 0,36 do 0,50 mm. One se ne kreu, miruju na jednom mjestu u korijenu
ili na korijenu, imaju mlijeno bijelu kutikulu, koja posmedi nakon to enke
uginu (cista). Mujaci su crvoliki i migratorni, dugi od 1,3 do 1,6 mm. U oba spola
usna bodlja (stilet) duga je od 0,025 do 0,030 mm. Infektivne liinke drugog ra-
zvojnog stadija duge su od 0,40 do 0,60 mm.
Vanost. Heterodera schachtii polifagna je vrsta, najtetnija za eernu re-
pu, na kojoj je i prvi put otkrivena 1859. godine u Njemakoj (Halle). Danas je
iroko rasprostranjena u svijetu (39 zemalja), u podrujima gdje se uzgaja eerna
repa, pa tako i u Hrvatskoj. Osim eerne i stone repe dobri su domaini ove
nematode oko 400 vrsta biljaka, nekoliko porodica Chenopodiaceae, Cruciferae
i Poligonaceae, ukljuujui i korove. Od pov-
ra H. schachtii napada brokulu, ci-
klu, cvjetau, kelj, korabu, kupus, rotkvu, pi-
nat i dr.
Napadnute biljke zaostaju u rastu i ra-
zvoju, listovi su manji, svjetliji i ranije ute.
Tijekom dana, na viim temperaturama, bilj-
ke venu, ali nou se oporave. Budui da je
ova nematoda endoparazit u korijenu, glav-
ni korijen prestaje rasti, a razvija se sekun-
darno korijenje plitko ispod povrine tla, pa
korijen dobiva kratak i bujan izgled ("bradat"),
a na njemu se nalaze brojne bijele enke od-
nosno smee ciste. Od jakog napada mjesti-
mice propadaju biljke, pa se u polju zapaaju
prazna mjesta, tzv. "pljeine", a prirodi su sma-
njeni, ovisno o intenzitetu zaraze.
Biologija i ekol ogij a. Liinke drugog razvojnog stadija izlaze iz jaja pri po-
voljnim tempeaturama (15-20 ""C) i tada se ubue u korijen biljke domaina. Is-
hrana, presvlaenje i daljnji razvoj mujaka i enki obavlja se u tkivu korijena.
Mujaci potom naputaju biljno tkivo, prelaze u tlo te pronalaze enke i oplode
ih. Svaka enka moe odloiti unutar svoga tijela i jajne vreice od 200 do 600
jaja. Nakon prestanka ishrane enka ugine i transformira se u cistu. Jaja i liinke
prvog stadija, unutar ciste, mogu ostati vitalni i do 9 godina.
Ovisno o ekolokim imbenicima, napose o temperaturi, vlazi tla i prisut-
nosti biljke domaina, razvoj jednog pokoljenja moe trajati od 17 do 60 dana.
Najkrai razvoj u 17 dana mogu je pri optimalnoj temperaturi od 21 do 27
U kontinentalnim klimatskim podrujima, pa tako i u Hrvatskoj, repina nematoda
moe razviti dva pokoljenja godinje (prva u lipnju i srpnju, a druga u kolovozu i
rujnu), a u toplijim podrujima ima i tri pokoljenja.
SI. 198. Glava r e p e n a p a d n u t a
r e p i n o m n e m a t o d o m
Zatita. Danas se suzbijanje repine nematode provodi sustavom integrirane
zatite bilja.
Trogodinji do etverogodinji plodored, uz obvezatno suzbijanje korova,
uinkovit je nain suzbijanja repine nematode. U plodored treba uvrstiti biljke
koje nisu dobri domaini te nematode, a to su lucerna, penica, jeam kukuruz,
konoplja, grah, krumpir, luk, mrkva i dr.
Ranijom sadnjom ili sjetvom, kada su temperature tla niske, a nematoda jo
nije aktivna, znatno se smanjuju tete od H. schachtii.
Fumigacija tla (dazomet, metan) takoer drastino smanjuje gustou popu-
lacije repine nematode u tlu, a prepoaiuje se da se provodi u rasadnicima zbog
dobivanja zdravog, nezaraenog sadnog materijala.
Ostali tetnici
pinat i druge povrtne lobodnjae oteuju i tetnici u tlu, kori j enove ne-
matode, repi na nematoda i kori j enove muhe (korijen), te sovi ce pozem-
Ijue, l i sne sovice, puevi , l i sne ui, neke vrste titastih kornj aa i repi n
mol j ac (lie). Budui da lie slui za ishranu, treba insekticide upotrebljavati
osobito oprezno (vidjeti kod salate), vrlo rano i uz strogo pridravanje karence.
Najbolje je izbjei njihovu primjenu preventivnim mjerama (irokom plodosmje-
nom, unitavanjem ostataka usjeva, mehanikim prikupljanjem, suzbijanjem po-
lifagnih tetnika na prethodnim usjevima itd.).
Bolesti salate, endivije i radia
Gljivine i nj i ma sUne bolesti
Pol i j eganj e poni ka
Polijeganje ponika mogu izazvati Rhizoctonia solani, Pythium spp., Fusari-
um oxysporum, Sderotinia spp. i dr. stanovnici tla. Zbog toga su vrlo vane osnov-
ne preventivne mjere zatite koje su opisane kod krstaica.
Thanatephorus cucumeris = Rhizoctonia solani
Moe parazitirati na velikom broju domaina, izmeu inih na salati, radiu i
endiviji.
Si mptomi . Budui da je R. stanovnik tla, moe napasti ponik i na taj
nain izazvati polijeganje. Meutim, ona moe napasti i listove ve odraslih bilja-
ka. Infekcija dolazi preko listova koji su u kontaktu sa zemljom, i tu nastane pri-
marna infekcija. Na mjestu infekcije nastaju duguljaste pjege, koje su u poetku
malene, prozirne, a kasnije se ire, zahvaaju peteljku i glavnu ilu. Oteeno
mjesto na endiviji ima tamnosmedu boju, a na salati svijetlosmedu, gotovo pro-
zirnu. Venue, a zatim suenje vanjskih listova, prvi je uoljivi simptom bolesti.
Na kraju se itava glavica sui, poprimajui smeu, a zatim crnu boju. Na za-
raenim dijelovima biljke nastaju plosnati smei sklerociji. Stabljika je neto ot-
pornija pa je ona zadnja napadnuta. Na napadnute organe vrlo se esto naselja-
vaju bakterije, koje izazivaju trulei dajui sluzast izgled glavici.
Bi ol ogi j a. Opisana je kod krstaica.
Zatita. Tretiranje sjemena prva je zatitna mjera. Valja potivati plodored. U
zatienom prostoru treba sterilizirati tlo. Ako se opazi napad, potrebno je uklo-
niti zaraene biljke. Zaraza se moe smanjiti zalijevanjem biljaka fungicidima koji
sadre karbendazim* (Bavistin, Chromozim, Zino lOOg/100 1).
Pythiiim spp.
Nekoliko vrsta roda Pythium moe napasti ml ade biljke, uzrokuj ui polije-
ganj e.
Bi ol ogi j a. Opisana je kod krstaica.
Zatita. Vrste Pythium obino nisu problem na dobro pripremljenom tlu. Za
razvoj tih parazita potrebna je voda pa je odvodnja suvine vode vaan nain
zatite. Termikom ili kemijskom sterilizacijom tla suzbijamo vrste toga roda. Za-
lijevanjem biljaka i tla fungicidima Avi, Topic, Aliette ili Previcur (propamokarb)*
postie se zadovoljavajua zatita.
Bi j el a trul e
(Sderotinia spp.)
Bijelu trule uzrokuju dvije vrste roda Sderotinia, i to: 5. minor \ S. sderoti-
orum. Bolest se esto javlja u uzgoju pod staklom i plastikom. Moe izazvati tete
u proizvodnji na otvorenom ako se ne
potuje plodored. U proizvodnji sjeme-
na tete su uestalije.
Si mptomi . Zaraza nastaje u zoni
korijenova vrata. Na mjestu prodora pa-
razita u korijen nastaje mekana trule.
Zbog toga itava glavica gubi turgor i
vene. Ako se takva glavica salate ili en-
divije pokua dignuti, opazit e se da
se ona lako odvaja od korijena, koji
ostaje u zemlji. Na onom dijelu glavice
koji je okrenut prema zemlji moe se
vidjeti poput vate bijeli micelij, unutar
kojega se razabiru sklerociji. Oni su ne-
pravilna oblika, i najee duguljasti, u poetku sivi i mekani, a kasnije pocrne.
Trule korijenova vrata nastaje u svim stadijima razvoja salate, ali najvei broj
biljaka napadnut je pred tehnoloku zriobu.
si. 199. Bijela trule na salati
Biologija. Oba uzronika imaju isti ciklus razvoja, ali minor 'wva sklerocije velike
0,5-2 mm, a sclerotiorum duguljaste i plosnate sklerocije, velike 3-9 mm.
Osim po sklerocijima te dvije vrste razlikuju se na osnovi broja apotecija na skleroci-
ju, dimenzije apotecija, askusa i askospora. U obliku sklerocija oba parazita mogu preiv-
jeti dugi niz godina u tlu. Na sklerociju se formiraju apoteciji, koji u sebi sadre askuse s
askosporama. Iz askusa se oslobaaju askospore, koje inficiraju biljne organe. Meutim,
na sklerociju se moe razviti micelij koji moe inficirati biljku domaina. Gljiva moe preiv-
jeti odredeno razdoblje u obliku micelija kao saprofit i u povoljnom trenutku zaraziti zdra-
vu biljku.
Obje vrste vole lagana, dobro prozraena tla, u kojim se ne nakuplja suvina voda.
Viak vode i nakupljanje veih koliina COû tlu, utjee da se SderotiniavrsK slabije razvijaju.
Zatita. Treba provoditi mjere koje smanjuju infektivni potencijal parazita.
Plodored je najvanija preventivna mjera. Zaraene biljke treba iznijeti iz usjeva,
pazei da se sklerociji ne raspu po du. Nakon svake berbe treba pokupiti otpalo
lie, jer se na njemu razvija micelij i stvaraju sklerociji, to poveava infektivni
potencijal. Kemijska sterilizacija daje djelominu zatitu, jer pripravci nisu dovolj-
no uinkoviti na sklerocije. Ispravno provedena sterilizacija vodenom parom da-
je najbolje rezultate. Tijekom vegetacije moe se prskati fungicidima. Tretirati
treba odmah nakon sjetve, a prije nicanja, drugo tretiranje treba obaviti kada se
razvije 4-5 listova, a posljednje tretiranje obavlja se u poetku svijanja glavice. Za
prvâ dva tretiranja treba uzeti manje doze, jer bi se mogla pojaviti fitotoksinost.
Od fungicida mogu se primjeniti: Ronilan (vinklozolin) i Kidan, Lupo (iprodion).
Venue
Venue ve odraslih biljaka moe izazvati nekoliko patogenih organizama.
Nekoliko PythiumyvsVd moe izazvati venue, pale lista ili trule korijena. U nas
je naen Pythium tracheiphilum. On izaziva promjene pred tehnoloku zriobu, i
to u kasnih salata. Biljke zaostaju u rastu uz promjene na vanjskim listovima.
Listovi dobiju crvenkastu boju po rubovima, gube turgor, a zatim venu. Na
uzdunom presjeku korijena vidi se posmedenje u zoni sredinjeg cilindra. Zara-
za najee potjee od korijenova vrha, koji postaje smed. Zabiljeeni su sluaje-
vi parazitizma na artioki.
Venue moe izazvati i Verticillium dahliae. Prvi simptom vidi se ve u stadi-
ju rozete, kada se vanjski listovi objese, dodirivajui tlo. Kada se formira glavica,
vanjski listovi ute, venu, ali ostaju visjeti na biljci. Na njima se u zoni glavnih ila,
neposredno prije nego se list potpuno osui, mogu formirati mikrosklerociji. Fu-
sarium oxysporum f. sp. lactucum moe izazvati venue klijanaca. U odraslih
biljka listovi ute i najee na jednoj strani glavice. Poutjeli listovi na vrhu ne-
krotiziraju, uz prethodno posmedenje glavnih ila. Neke biljke zaostaju u rastu ili
ne formiraju glavicu. Najee zaraene biljke uvenu. Na uzdunom presjeku
korijena boja se mijenja u crvenkasto smeu, a provodni snopovi postaju tam-
nosmei.
Zatita. Za suzbijanje uzronika venua preporuuje se plodored, a u zati-
enim prostorima sterilizacija da.
Pl amenj aa
(Bremia lactucae)
Si mptomi . Plamenjaa napada salatu, endiviju i radi. Biljke su osjetljive u
svim razvojnim stadijima. Kotiledoni, kao i prvi pravi listovi, mogu biti potpuno
prekriveni konidioforima i konidijama. Od napada venu tek iznikle biljke. Ote-
enja na razvijenim listovima razliite su veliine, uglata oblika, jer su omeene
jaim ilama lista. Ta su mjesta u poetku svijetlozelena do uta. Na starijim listo-
vima oteenja postaju klorotina, zatim potamne ili tkivo lista postaje tanje, suho
i prozirno. Na listovima se javlja nekoliko tipova simptoma, koje moemo svrstati
u nekoliko skupina: 1. - tipine lezije sa sporulacijom na donjoj strani lista; 2. -
difuzne lezije vidljive s obje strane lista; 3. - iroke lezije; 4. - male uglate nekrot-
ske ozljede, i 5. - ozljede sa sporulacijom na licu i naliju lista. Razliiti tipovi
simptoma javljaju se zbog razliite osjetljivosti pojedinih vrsta i hibrida, kao i zbog
razlika u klimatskim uvjetima u doba pojave i irenja bolesti. Sjemenjaicama
mogu biti napadnuti cvjetna stapka i brakteje. Jak napad na cvjetnu stapku sma-
njuje urod i kvalitetu sjemena. Zaraza moe biti i sistemina. Sistemino zaraene
biljke obino su nie. Pred zatvaranje glavice u takvim sluajevima pojave se
tamnosmede pjege u pazucu listova.
Bi ol ogi j a. Izvori primarnih infekcija mogu potjecali od: 1. oospora u zaraenim
biljnim ostacima; 2. susjednog zaraenog usjeva; 3. samoniklih vrsta roda Lactuca; 4.
kontaminiranog sjemena. U ivotnom ciklusu poznat je i stadij oogonija i anteridija, koji
nastaje kad se susretnu miceliji dvaju kompatibilnih izolata (BI i B2). Kao produkt spaja-
nja anteridija i oogonija nastaju oospore, s pomou kojih se gljiva prenosi iz godine u
godinu. Neki izolati stvaraju samostalno oospore, to znai da su homotalini, ali veina
je izolata heterotalina. Oospore rjee nastaju na salati nego na drugim domainima.
Ako se nakon berbe salate ili endivije odmah sadi nova salata ili endivija, to se esto
dogada u zatienim prostorima, moe i micelij u listovima biti izvor nove zaraze. B.
lactucae parazitira i na samoniklim vrstama iz porodice glavoika (Cynara, Lactuca),
pa i one mogu biti izvor zaraze, ali samo unutar istog roda. Prijenos sjemenom od male
je vanosti, jer se zaraza sjemena izraava u promilima. Osim toga, sjeme se obino
tretira fungicidima. Sekundarne zaraze potjeu od konidija, nastalih na listovima, za-
raenih biljka. Konidije nastaju na dihotomno razgranatim konidioforima, koji zavrava-
ju proirenjem, nalik na dlan s prstima, s pet-est sterigma, na kojima se nalaze konidije.
Konidije nastaju nou, a oslobaaju se ujutro pri relativnoj vlazi izmeu 50 i 90 % i tem-
peraturi izmeu 18 i 20 C. Kontinuirano svjetlo zaustavlja proces oslobaanja konidija
pa se najvei broj konidija oslobodi prije podne. S pomou konidija zaraza se iri tije-
kom vegetacije sa zaraenih listova na zdrave listove, odnosno s oboljelih biljaka na
zdrave biljke. Konidije klijaju od 2 C do 28-31 a optimalna je temperatura 10 ako
se konidije nalaze u kapi voe. Za samo 2-3 sata, u optimalnim uvjetima, hifa probija
kutikulu encimatskim i mehanikim putem i ulazi u stanice epiderme. Inkubacija traje
4-7 dana na temperaturi 20-22 a na 6 inkubacija traje 24-34 dana, to ovisi o vrsti,
kultivaru, kolebanjima temperatura.
Zatita. Selekcija na otpornost u tog parazita nije dala potpuni uspjeh, jer
gljiva stvara brojne patotipove. Teoretski moe stvoriti 2048 patotipova, to oteava
selekciju. Ipak postoje relativno otporni hibridi na najuestalije patotiove: Amox,
Asterix, Brigade, Brogan, Clarion, Crosby, Fatima, Manuela, Matilda, Pentared,
Tatiana, Valeska i drugi. Praktine mjere suzbijanja svode se na uklanjanje za-
raenih biljnih ostataka. Zaraeni biljni ostaci ne smiju se ostaviti u stakleniku niti
zaoravati, jer se preko njih prenosi zaraza. Pri umjetnom kienju treba nastojati
da u jutarnjim satima lie ne bude vlano, da se ne bi stvorili uvjete za infekcije.
Pored svih mjera esto je potrebna i kemijska zatita. U nas su registrirani fungici-
di Aliette, Avi, Topic i Euparen muki.
Koncent ri na pj egavost lista
(Alternaria cichorii)
Si mptomi . Parazit se javlja u uzgoju u polju, na salati, endiviji i radiu. Na
vanjskim listovima rozete nastaju ovalne produene pjege, unutar kojih se raza-
bire nekoliko prstenova. Pjege su smee, neravnog ruba. Ako na istom listu na-
stane vie pjega, a povoljne klimatske prilike za razvoj parazita traju dulje, pjege
se poveavaju i sjedinjuju i zbog toga list nepravilno raste i uti. Zbog svega toga
propada vei dio listova u rozeti. Sline simptome na salati uzrokuje i Stemphyli-
um hotfjosum f. lactucum, kojemu se svreni stadij Pleospora herbarum rijetko
javlja. Prstenaste pjege obino su neto manje (2-3 mm) i tamnije od pjega koje
uzrokuje Alternaria. Obje bolesti javljaju se ee na sjemenjaicama.
Bi ol ogi j a. Oba se spomenuta parazita prenose sjemenom i zaraenim biljnim osta-
cima. Zaraze gljivom Alternaria c/c/7on/nastaju na 10 do 13 a razvoju parazita pogo-
duje kino razdoblje.
Zatita. Protiv tih parazita moe se provoditi zatita primjenom fungicida na
osnovi iprodiona (Kidan, Lupo) Euparen Multi.
Smea pj egavost
(Microdochiumpanattonianum syn. Marssoninapanattoniana)
Si mptomi . Parazit dolazi na endiviji, salati, a rjee na radiu. Bolest se naj-
prije javlja na starim listovima, prelazei postupno na unutranje listove rozete.
List moe biti napadnut na bilo kojem mjestu, ali najee zaraza nastaje na glav-
noj ili ili u njegovoj blizini. Na mjestu zaraze nastaju vodenaste zone, koje popri-
maju utu, zatim svijetlosmedu boju, a okruene su tamnijim rubom. Ozljede u
poetku imaju ovalan oblik promjera oko 2-3 mm, ali budui da se ire do ile,
postaju uglate. Na glavnoj ili pjege su eliptine (2,5 x 4-5 mm). esto se na za-
raene listove za kinog vremena nasele razni saprofiti, pa itav list istrune. Za
jakog napada, kad je boleu zahvaen vei broj listova, itava biljka zaostaje u
rastu. Smea pjegavost javlja se i na sjemenjaicama, na kojima osim listova na-
pada i cvjetne izboje.
Bi ol ogi j a. Parazit se prenosi sjemenom. Kako sjeme stari, tako pada postotak zara-
ze u sjemenu, pa takav nain prenoenja ima manju vanost. Ako nema ivog domaina,
gljiva preivljava u zaraenim biljnim ostacima ili kao mikrosklerociji u du. Na mikroskle-
rocijima u vlanom ambijentu nastaju hife ili konidiofori s konidijama, koje obave infek-
ciju. Za infekcije je potrebna kia, umjetna kia ili visoka relativna vlaga. Pri 20 C dovolj-
no je 2-4 sata vlaenja lista za nastanak infekcije. Parazit ulazi u list direktnom penetraci-
jom ili kroz puci. Nakon zaraze lista formiraju se acervuli, koji nastaju ispod epiderme.
Epiderma puca, a iz acervula se oslobactaju spore, koje kiom, umjetnom kiom ili vje-
trom prenose zarazu. Za razvoj parazita najpogodnija je temperatura 20 Tada razdoblje
inkubacije traje 4 dana. Na temperaturama viim od 28 C spore ne klijaju.
Zatita. Za zatitu se prepoaiuju dvogodinji piodored, unitavanje zaraenih
biljnih ostataka i samoniklih biljaka u okolici usjeva. Treba smanjiti, koliko je
mogue, vlaenje lia. Kada su uvjeti za razvoj parazita uestalo povoljni, po-
trebno je primijeniti sredstva za zatitu bilja. Djelotvorni su fungicidi na osnovi
mankozeba* (Dithan M-45, Star, Pinozeb, Crittox MZ) i azoksistrobin* (Quadris).
Siva pl i j esan
(BoUytis cinerea)
Ta gljiva moe parazitirati na salati, endiviji i radiu u svim stadijima razvoja,
od sjetve do berbe, a i nakon toga u transportu i u uskladitenju. U uzgoju pod
staklom i plastikom moe izazvati vee tete.
Si mptomi . Kad se zarazi ponik, mlade biljke mogu polijegati. Prvi nagov-
jetaj zaraze starijih biljaka jest vodenasta tamna zona na bazi stabljike ili lista.
Pjega postaje klorotina i uskoro se zaraeno mjesto presvue sivim micelijem.
Ako je napadnuta zona korijenova vrata, moe itava biljka propasti. Ipak su
najee napadnuti listovi. esto
zaraza poinje s dijela lista koji je
prije toga bio oteen. Za vlanog
vremena bolest se iri u unu-
tranjosti glavica, uzrokujui tru-
le listova, koji se presvuku sivim
micelijem. Ako nakon povoljnog
razdoblja za razvoj bolesti nastu-
pi suho razdoblje, napadnuti se
dijelovi lista sue, poprimajui
svi j etl osmedu boj u, a na
osuenom dijelu tkiva nastaju
crni sklerociji.
Bi ol ogi j a. Budui da Botrytis
cinerea ivi i kao saprofit na odu-
mrlim biljnim ostacima, konidija ima
svuda i mogu izazvati zarazu im
nastanu pogodni uvjeti. Za zaraze je
SI. 200. Siva plijesan na salati
potrebna relativna vlaga vea od 85 % . Temperatura je manje vana jer se Botiytis cine-
rea razvija od 0 do 35 Botiytis prenosi sjemenom u obliku micelija ili sklerocija, koji
dospiju medu sjeme. Budui da se za sjetvu esto uzima pilirano sjeme, takav prijenos
ima manju vanost. Botiytis cinerea nazivamo skupinu morfoloki gotovo identinih ko-
nidijskih stadija, pa je moda ispravnije govoriti o skupini Botiytis cinerea. Na molekular-
noj razini postoje razlike pa su izdvojeni pojedini tipovi transpoza i vakuma. Unutar vra-
ste B. cinerea neke jedinke mogu zaraziti velik broj domaina, a druge su specijalizirane
za pojedinu biljnu vrstu. Savreni stadij (Botiyotinici fuckeliana) stvaraju samo kompati-
bilne jedinke. Pri tome sklerociji imaju ulogu majke, a mikrokonidije ulogu oca. Nakon
spajanja na sklerociju nastaju apoteciji.
Zatita. Upravo zbog toga to je parazit prisutan posvuda, potrebno je paziti
na uvjete koji su potrebni za infekcije, najvaniji je uvjet relativna vlaga. U uzgoju
pod staklom i plastikom mogu se korigirati ti uvjeti provjetravanjem i zagrijava-
njem zatienog prostora. Suzbija se istim fungicidima kojima se suzbija bijela
trule salate.
Pepel ni ca
(Eiysiphe cichoraceanim f. sp. cichorii)
Ta gljiva parazitira na radiu, endiviji i salati. Na radiu dolazi povremeno, a
vrlo rijetko na endiviji i salati.
Si mptomi . U radia lice i nalije lista izgleda kao da je posuto sivkasto bije-
lim prahom. Nalije lista jae je napadnuto nego lice. Obino su jae napadnuti
vanjski listovi rozete. Pojava prakastih nakupina jae je izraena u okolici glav-
nog nerva. Mogu biti napadnuti i listovi u unutranjosti rozete, ali to obino biva
kada postanu zeleni. Jako napadnuti listovi gube sjaj i savijaju se, a na mjestima
napada nastaje nekroza.
Bi ol ogi j a. Parazit prezimljuje u obliku kleistotecija. Pri temperaturi izmeu 15-22
C, nakon to se navlae, kleistoteciji pucaju, oslobaajui askuse s askosporama, koje
mogu inficirati radi, endiviju, ali i samonikle Lactnca, Cichorinm vrste. Spomenute sa-
monikle vrste mogu biti u proljee izvor infekcija. Prakaste nakupine na listovima potje-
u od oidija, koje raznose zarazu od biljke na biljku. Za klijanje oidija, rast infektivne hife
i micelija najpovoljnija je temperatura od oko 18 C. Na toj temperaturi i u relativnoj vlazi
od 95-98 % oidije klijaju u najveem postotku, pa su to najpogodniji uvjeti za zaraze.
Minimalne temperature na kojima moe nastati zaraza kreu se od 6 do 10 Pred kraj
vegetacije unutar prakastih nakupina formiraju se kleistoteciji.
Zatita. Poznato je da sve sorte nisu jednako osjetljive. Osjetljiva je sorta
radia Rosso di Verona. Opaena je izvjesna otpornost u endivije s visokim osmot-
skim pritiskom u stanicama. Osjetljivije su biljke koje rastu u sjeni. Zatita se moe
provoditi primjenom fungicida na osnovi sumpora, uz mjere opreza zbog mogue
fitotoksinosti kod visokih temperatura.
Hrda salate
(Puccinia opizii)
Na gornjoj strani lia nastaju ukaste, male, sjajne tokice, spermagoniji.
Na naliju lista na istom mjestu pojavljuju se ute pustule, koje se raspucaju, a iz
njih se rasijavaju ecidiospore u obliku utog praha. P. opiziiheterecijska je hrda,
tj. treba dva domaina da bi mogla imati pun ivotni ciklus. Stadij ecidije Aecidi-
iim lactucae razvija se na vrstama roda Lactuca, Sonchus, Crepis, a teleutostadij
na au (CarexJ.
Hrda endi vi j e i radi a
(Puccinia hieracii f. sp. cichorii)
Napada listove radia i endivije, ali javlja se i na stabljici radia. Na listovima
nastaju male okrugle nakupine (uredosomsi) hrdaste boje, koje kasnije postaju
tamnosmede i crne. Na stabljici radia javlja se preteno teleutostadij, s tamno-
smedim sorusima. Sline simptome izaziva i Puccinia endiviae, koja se morfo-
loki razlikuje samo u duljini drka teleutospora, pa se dri sinonimnim nazivom.
Zatita. Hrde se javljaju najee u jesen pa tada treba obratiti pozornost na
njihovo suzbijanje. U nekim zemljama primjenjuju se Dithane M-45 (mankozeb)*
azoksistrobin* (Quadris).
Pj egavosti lista
(Septoria lactucae)
Promjene nastaju na starijim listovima u obliku malih okruglih pjega, velii-
ne do 5 mm. Tkivo unutar pjega sui se, poprimajui svijetlosmedu boju, a vanj-
ski je rub tamnosmed. Unutar pjega nastaju male crne kuglice, piknidi. Osueni
dio u nekim situacijama moe ispasti pa na listu ostanu rupe. Kako bolest napre-
duje, tako se i pjege ire i spajaju pa to zavrava kompletnim suenjem lista. Na
sjemenjaicama napadnuta je cvjetna stapka i lapovi. Izazvala je tete na zaraenoj
divljoj salati (L. serriola) u kinim godinama u proizvodnji sjemena u Istri. Iz ve-
getacije u vegetaciju prenosi se sjemenom, biljnim ostacima. Moe prezimiti u
toplim krajevima. Na sjemenskim usjevima dobru djelotvornost pokazali su fun-
gicidi na osnovi karbendazima* (Bavistin, Chromozin, Zino).
Na vrstama iz porodice glavoika parazitira nekoliko bakterija. Navodimo
one koj e izazivaju vee tete. Na endiviji, salati i radiu parazitiraju Pseudomonas
marginalispv. marginalis i Pseudomonas cichorii, a na salati Pseudomonas viri-
dilivi de iXanthomonas campestrispv. vitians.
Bakteri j ska r ubna trul e
(Pseudomonas marginalis pv. marginalis)
Na rubovima vanj skih listova rozete nastaju uske tamne vodenaste pj ege.
Bolest se ne mora manifestirati uvi j ek na najstarijim listovima, ali obino su uvij ek
napadnuti listovi iste dobi. Provodni su snopovi tamni u zoni nastalih oteenja i
oko njih. Kad vlano razdoblje dulje potraje, bolest se moe proiriti ne samo na
do tada zaraene listove, nego prelazi na stabljiku koja trune. U takvim sluajevi-
ma itava biljka propada. Meutim, ako nastupi dulje suno razdoblje nakon po-
jave simptoma, napadnuto se mjesto sui, a zahvaeni dio lista podsjea na per-
gamentni papir.
Bakteri j ska trul e unut r a nj i h l i stova
(Pseudomonas cichorii)
Obino se simptomi javljaju na unutranjim listovima rozete u obliku sitnih
smeih pjega, koje postupno postaju sve vee, dosiui 1-2 cm promjera. Ozljede
mogu nastati na rubu lista i izmeu glavnih ila, ovisno o tome na kojem je mjestu
nastala zaraza. Rubne se ozljede ire polukruno i simetrine su, a mogu obuhva-
titi vei dio lista. Kad napad pone, ozljede su smee, bez promjene konzistenci-
je, ali kasnije postaju tamne i mekane.
Bakteri j ska trul e l i stova i stabl j i ke
(Xanthomonas campestrispv. vitians)
Prvi simptomi na potpuno razvijenim listovima jesu malene (do 3 mm) ugla-
te vodenaste pjege. Pjege postaju vee, smee do crne, obrubljene veim ilama.
U nastavku bolesti sui se dio lista ili itav list koji poprima konzistenciju perga-
mentnog papira. Samo u vrlo povoljnim uvjetima parazit prelazi na listove u unu-
tranjosti glavice ili na korijen. U takvim sluajevima rast zastaje, a trule se moe
proiriti na itavLi biljku. Zaraene biljke u procesu transporta protrunu zbog inva-
zije mikroorganizama truljenja. U sjemenske salate u kinim godinama osim listo-
va mogu biti napadnuti i cvjetovi. Na lapovima nastaju tamnosmee nekroze, a
sjeme dobiveno od takvih biljaka zaraeno je. Biljke dobivene iz zaraenog sje-
mena propadaju.
Zatita od bakterija. Fungicidi na osnovi bakra (Champion, Champ F2)
pokazuju izvjesno djelovanje na bakterije. Neke soite podnose bakar, a potrebno
je provjeriti kako novo uvedene sorte podnose fungicide na osnovi bakra. Upra-
vo stoga to se te bolesti teko suzbijaju treba paziti na druge mogunosti zatite,
upotrebu zdravog sjemena, uvoenje plodoreda, spaljivanje zaraenih biljnih osta-
taka. Treba izbjegavati sjetvu u podrujima s visokom vlagom. Na osjetljive sorte
nije uputno primjenjivati umjetnu kiu.
Vi rus mozai ka salate
(Lettuce Mosaic Virus)
Prvi znak zaraze jest prosvjetljavanje ila, a vrni listovi nekih sorti imaju
staklast sjaj. Kasnije se pojavljuje mozaik na listovima. U zimskim mjesecima mo-
gu nastati male nekroze na listovima. Ako se zaraza pojavi rano, unutranje je
lie krljavo i zbijeno, a glavice se ne formiraju. Virus se prenosi sjemenom i
lisnim uima na neperzistentan nain. Sjeme dobiveno od zaraenih biljaka sa-
dri 1-15 % zaraenih sjemenki. U prenoenju virusa iz jedne vegetacije u drugu
sudjeluju i druge vrste iz porodice glavoika, naroito cvijea (cinia, astra, cine-
raria), koje rastu u neposrednoj blizini. Potrebno je sijati provjereno zdravo sje-
me salate. Lisne ui, vektore treba suzbijati. Ako se spaze pojedine zaraene bilj-
ke, treba ih ukloniti iz nasada. Danas ima relativno otpornih hibrida, kao to su
Asterix, Bacio i cirugi.
Vi rus mozai ka krastvca
(CucumberMosaic Virus)
Salata je jedan od brojnih domaina toga virusa. On izaziva male nekroze
du ila lista, a zatim mozaik, pa po tome podsjea na simptome virusa mozaika
salate. Zbog toga ih je teko razlikovati prema simptomima. Zaraene biljke zao-
staju u rastu. Poznati su sluajevi istovremene zaraze virusom mozaika salate i
virusom mozaika krastavca. Tada biljke ostaju patuljaste, s izraenim klorozama i
nekrozama na liu. Taj se virus ne prenosi sjemenom, ali prenosi se neperzisten-
tno lisnim uima. Potrebno je u usjevu unititi pojedinane zaraene biljke da bi
se smanjio izvor zaraze. Lisne ui treba suzbijati u usjevu, ali to je jo vanije, oko
nasada na korovima, koji takoer mogu biti zaraeni i biti izvor zaraze.
Vi rus zadebl j anj a i l a salate
(Big Vein Virus)
Virus napada salatu i endiviju. Bolest se manifestira ve na mladim biljkama,
ali simptomi su uoljiviji na razvijenim
biljkama. Plojka izbjeljuje u zoni oko ne-
rava. ile lista abnormalno su zadeblja-
le. Virus koji uzrokuje te promjene pre-
nosi gljiva Olpidium hrassicae. Ona je
stanovnik tla, a ivi i na korijenu drugih
biljaka, odakle moe prenijeti zarazu na
salatu.
Budui da je za razvoj prenosilaca
(O. hrassicae) potrebna voda, treba iz-
bjegavati obilno zalijevanje. Sterilizaci-
jom ili dezinfekcijom tla unitava se vek- si. 201. Virus zadebljanja ila salate
tor pa nema zaraza. (snimio B. Cvjetkovi)
Bolesti pinata
Gl j i v i ne i n j i ma s l i ne b ol e s t i
Bolesti u razdobl j u kl i j anj a i ni canj a
U razdoblju klijanja i nicanja pinat napadaju gljive iz tla. Medu njima naj-
ee se spominju Pytbium spp., Phytophthora spp., Phoma sp. i Rhizoctonia
solani. Misli se da pinat najee parazitira P. dehaijanum. Meutim, osim spo-
menute vrste, na pinatu su registrirane i druge Pythium vrste i Phytophthora
ayptogea. Svi predstavnici roda Pythium i Phytophthora zahtijevaju obilje vode
u tlu da bi nastala zaraza. Na hladnim i vlanim tlima klicu moe napasti Pythium
ili Phytophthora, i tada biljke ne niknu. U razdoblju nicanja Pythium spp. izaziva-
ju djelominu nekrozu korijenova vrata. Tu nastaje tipina vodenasta pjega, a
kao posljedica, biljke poute i polijeu. Slian je simptom i u Phytophthore. Kao i
u drugih domaina, R. solani uzrokuje tipinu trule korijenova vrata. Phoma
betae moze izazvati naglo venue ponika. Stabljika poleglih biljaka ima staklastu
smeu boju.
Zatita. Svi uvjeti koji pogoduju brzom nicanju, dre se ujedno i zatitom od
bolesti. to je razdoblje nicanja dulje, to je i mogunost infekcije vea, pa se zbog
toga ne preporuuje sijati duboko, a ni u rano proljee, kad jo temperature za
klijanje nisu optimalne. Prepoaiuje se tretirati sjeme fungicidima na osnovi TMTD
i ne zalijevati preobilno.
Venue pi nata
(Fusarium oxysporum f. sp. spinaceae)
Si mptomi . Taj parazit napada pinat nakon formiranja treeg lista, pa do
pune zrelosti. Simptomi se najprije oituju na vanjskim listovima rozete. Vanjski
listovi postupno gube zelenu boju i turgor, postaju uti. Ako je vrijeme suho i
toplo, simptomi su oitiji. Postupno svi listovi ute i gube turgor, a biljka tada
vene. Parazit napada korijenove dlaice, postrano korijenje, a nakon toga i glavni
korijen. Kad je vei dio postranog korijenja napadnut, postaju vidljivi prvi sim-
ptomi na listovima. Napadnute korijenove dlaice postaju tamne, a na presjeku
glavnog korijena vide se tamna mjesta u zoni provodnih snopova. Venue mogu
izazvati i Venicillium vrste.
Zatita. Kao mjere zatite preporuuju se plodored i unitavanje zaraenih
biljnih ostataka. Na malim povrinama moe se provoditi kemijska (dazomet) ili
toplinska (solarizacija) sterilizacija tla.
Pl amenj aa pi nata
(Peronospora farinosa f. sp. spinaciae, syn. P. ejfusa, P. spinaciae )
U sklopu osnovne vrste P. farinosa izdvojene su specijalizirane formae P.
farinosa f. sp. betaei P. farinosa f. sp. spinaciae. Unato tome, neki taksonomi
si. 202. Plamenjaa pinata (snimio:
B. Cv jetko vic)
plamenjau na pinatu dre posebnom
vrstom, rabei u naslovu spomenute
nazive.
Si mptomi . Na tek izniklim biljka-
ma napad moe biti opasan, jer tada mo-
gu biti napadnuti kotiledoni. U takvim
sluajevima mlade biljke najee ugi-
nu. Na gornjoj strani zaraenih listova
vide se ukaste pjege raznih dimenzija
i oblika. Na naliju lista, ispod pjega, ra-
zvija se sivoljubiasta prevlaka, koja po-
tjee od konidiofora i konidija. Jako na-
padnuti listovi postaju mjehurasti, uvijaju se, kk:)rotini su, na kraju se sue i otpa-
daju. Sjemenjaicama moe biti napadnuta cvjetna stapka i sjeme.
Bi ol ogi j a. Konidije nastale na konidioforima na naliju lista raznose zarazu tijekom
vegetacije. Nakon otpadanja zaraenih listova u njima se formiraju oospore i s pomou
njih preivljava razdoblje bez domaina. Osim tog naina, gljiva se prenosi iz jedne vege-
tacije u drugu, u sjemenu, u obliku micelija ili na sjemenu kao oospore. Meutim, u to-
plim krajevima za vrijeme blagih zima, gljiva moe preivjeti na zaraenim biljkama u
polju (to je zapaeno u Istri). Da bi nastala infekcija, uz odgovarajue temperature
potrebno je da list bude vlaan. Optimalna temperatura za klijanje konidija jest oko 8
premda one mogu klijati od 3 do 30 C. Sekundarne zaraze mogu se ostvariti izmeu 8
i 18 uz relativnu vlagu barem 70 %, premda je optimalna vlaga iznad 85 %. Parazit
stvara fizioloke rase pa je zbog toga selekcija rezistentnih kultivara oteana.
Zatita. Mjere suzbijanja sastoje se od prostorne i vremenske izmjene usje-
va, da bi se eliminirao izvor zaraze koji potjee od zaraenih biljnih ostataka.
Usjev ne smije biti pregust, da se ne stvara visoka zrana vlaga. Sijanje zdravog ili
tretiranog sjemena vana je mjera u suzbijanju bolesti. Stare su sorte vie ili manje
osjetljive prema plamenjai, ali danas ima nekoliko selekcija koje su relativno
rezistentne na plamenjau, npr. Spanda, Spokane, Springer. U nekim zemljama
primjenjuju se fenilamidi*, fosetil. Al* ili fungicidi na osnovi bakra, uz oprez zbog
mogue fitotoksinosti.
Ant raknoza
(Colletotrichum dematium f. sp. spinaciae)
Si mptomi . Parazit na listovima uzrokuje pojavu nekrotinih pjega raznih
dimenzija. U poetku su te pjege malene, 2-5 mm, ali postupno se ire i povezuju.
Unutranjost pjege poprima vodenast izgled sivkaste boje, a dio lista oko pjege
ima ukastu boju. Unutar pjega razabiru se plodna tijela (acervîli) crne boje.
Biljkama dobivenim iz zaraenog sjemena potamne korjenii i biljke odumiru.
Bolest moe biti naroito tetna na sjemenjaicama. Na zaraenim sjemenjaica-
ma formiraju se eliptine pjege s acervulima na cvjetnim stapkama. Od zaraenih
biljaka dobije se zaraeno sjeme.
Bi ol ogi j a. Gljiva se prenosi zaraenim sjemenom, a u polju se iri s pomou kia ili
umjetne kie. Optimalna je temperatura za razvoj izmeu 22 i 26 a za klijanje konidija
20-28 uz prisutnost visoke vlage. U najpogodnijim uvjetima inkubacija traje 6-10
dana.
Zatita. Tretiranjem sjemena fungicidima na osnovi TMTD-a uspjeno se su-
zbija povrinska zaraza na sjemenu. Za unutarnju zarazu sjemena preporuuje se
potapanje sjemena 24 sata u 0,2-postotnu otopinu TMTD, ugrijanu na 30 U
hibrida postoje razlike u osjetljivosti, pa treba sijati one koji su manje osjetljivi. Za
zatitu sjemenskih usjeva djelotvorni su fungicidi na osnovi propineba*.
Nekroti na pj egavost lista
(Heterosporium variahile) isyn. Cladosporium variahile i Helminth osporium
variahile)
Si mptomi . Kao i prije spomenuta, i ova gljiva izaziva vee tete na sjeme-
njaicama. Bolest se manifestira pojavom pjega promjera 3-5 mm. Pjege su sjajne,
sivkaste, obrubljene utim prstenom. Mogu se pojaviti na obje strane lista. Ipak,
veina pjega vidljiva je na licu lista. Pjege nekrotiziraju, a zaraeno tkivo lista
moe ispasti. Kad bolest uznapreduje, za vlana vremena, pojave se tamnomasli-
naste prevlake na pjegama, koje potjeu od konidiofora. Znatne tete mogu na-
stati u proizvodnji sjemena.
Biol ogij a. Parazit se iz vegetacije u vegetaciju prenosi sjemenom i zaraenim bilj-
nim ostacima. Na zaraenim dijelovima pinata nastaju valjkasti konidiofori s konidijama.
Zaraza se prenosi tijekom vegetacijskog razdoblja s pomou konidija. Najpogodnije tem-
perature za rast i za klijanje konidija jesu 20-28 C. Za razvoj i irenje parazita potrebna je
visoka relativna vlaga.
Zatita. Sijati treba zdravo ili tretirano sjeme i provoditi plodored. U sje-
menskim usjevima u drugim zemljama primjenjuju se fungicidi na osovi bakra i
Score*.
Pj egavost lista
(Cercospora beticola)
Osim gljive C. beticola na pinatu moe parazitirati i C. benrandii.
Si mptomi . Spomenute vrste izazivaju sline simptome. Na listovima nastaju
brojne malene okaigle nekrotine sivosinede pjege s crvenkastosmedim rubom.
Kada na listu ima mnogo pjega, list uti i brzo vene.
Biologija i zatita. Opisana je kod blitve.
Siva pj egavost lista
(Ramtilaria spinaciae)
Na listovima pinata izaziva svijedosmede ovalne pjege, unutar kojih se for-
miraju bezbojni dugaki konidiofori s bezbojnim cilindrinim konidijama.
Vi rus mozai ka krastavca (VMK)
(CucumberMosaic Virus)
Taj virus izaziva stvaranje utih mrlja na listu pinata. U poetku se bolest
manifestira s vie ili manje izraenom klorozom, koja postupno zahvaa sve listo-
ve. Simptomi se najprije uoavaju na mladim listovima, kasnije na starijim listovima.
Pojedini listovi kovraju se zbog zastoja u rastu. U kasnijem tijeku bolesti vanjski
listovi rozete postaju klorotini i ranije se sue. Glavni prenosioci zaraze u prirodi
jesu lisne ui. Postoje tolerantne sorte.
Vi rus mozai ka r epe (VMR)
(Beet Mosaic Virus)
Si mptomi . U proljetnoj sjetvi simptomi se oituju na mladim listovima. Oni
se svijaju, a istovremeno se pojave male zlatnoute mrlje, koje esto imaju tamnu
toku u sredini. Pojedine mrlje mogu se spajati, ali list ostaje mozaian. Zaraene
biljke esto zaostaju u rastu. Stariji listovi pokazuju nekroze od vrha plojke prema
peteljci. pinat u jesensko-zimskoj sjetvi obino ima slabije izraene simptome.
Vie vrsta lisnih uiju moe prenositi virus na neperzistentan nain.
Vi rus uti ce r epe (VR)
(Beet Yellow Virus)
Na listovima uzrokuje pojavu nepravilno razmjetenih utih mrlja. Listovi su
svinuti u luk. Katkad se usuu peteljke. Sva tri spomenuta virusa registrirana su u
naoj zemlji na raznim domainima.
Zatita od vi rusni h bolesti. Sijati treba tolerantne sorte. Biljke sa simpto-
mima u usjevu treba unititi, napose u sjemenskim usjevima. Zatita se sastoji od
prostorne izolacije usjeva pinata od izvora zaraze. Obvezatno je suzbijanje lisnih
uiju koji su prenosioci uzronika. Pri suzbijanju prenosioca zaraze bolji se uinci
mogu postii kod virusa koji se prenose na perzistentan nain.
Bolesti blitve
Pl amenj aa
(Peronospora farinosa f. betae syn. P. scbacbtii)
P. farinosa f. betae svo]\m morfolokim karakteristikama odgovara uzroni-
ku plamenjae na pinatu, ali ne moe inficirati pinat, nego samo blitvu i ciklu.
Si mptomi . Ona je dosta esta, premda ne izaziva velike tete, osim u sje-
menskih usjeva. Najmlai listovi biljke poprimaju utoruiastu boju, postaju deblji,
naborani, a s nalija lista vide se nakupine sporonosnih organa sivoljubiaste
boje. Katkada mogu biti napadnuti i vanjski stariji listovi. Jako se zaraeni listovi
sue. esta je u sjemenskoj proizvodnji. Na sjemenjaicama osim listova moe
biti napadnuta i cvjetna stapka.
Biol ogij a. Gljiva se prenosi u obliku oospora u zaraenom liu, ali moe se preno-
siti i sjemenom. Blitva i cikla mogu biti inficirane sporama koje donosi vjetar s polja eer-
ne repe. Razvoju plamenjae pogoduje prohladno vrijeme s estim kiama. Optimalna
temperatura za sporulaciju i klijanje konidija jest 8 do 12 Inkubacija je u funkciji tem-
peratura. Pri 10 traje 12 dana, pri 14 traje 5 dana, pri 18 C traje 10 dana, a pri 22 C
traje 18 dana.
Zatita. Sijati treba zdravo ili tretirano sjeme. Plodored takoer pridonosi
smanjenju zaraze. Blitvu i ciklu ne preporuuje se uzgajati blizu eerne repe.
Pojedinane zaraene biljke treba odstraniti iz usjeva. Primjenjuju se fungicidi na
osnovi bakra* i metalaksila*
Hra
(Uromyces bete)
Si mptomi . ee napada blitvu nego ciklu. Na listovima nastaju brojne na-
kupine poput pritia, promjera oko 2 mm, smee crvenkaste boje (uredosoru-
si), koji pred kraj vegetacije postaju tamnosmei (teleutosorusi). Na peteljkama
sorusi imaju duguljast oblik. Samo se za vrlo jakih napada hre sui lie. Ipak i
od slabih zaraza lie blitve gubi trnu vrijednost.
Biologij a. To je autecijska hrda, to znai da sve razvojne stadije razvija na istom
domainu - blitvi ili cikli. Gljiva prezimljuje na otpalom liu ili u tlu u obliku teleutospo-
ra. Teleutospore u proljee klijaju, dajui bazidiospore, koje inficiraju blitvu ili ciklu. Sper-
macije (piknidi) i ecidije pojavljuju se na licu lista. Optimalna temperatura za klijanje
ecidija jest 14-15 Inkubacija pri 16-23 C traje 14-18 dana, a uredosorusi i teleutosorusi
dolaze s obje strane lista. Ecidijski je stadij ukast i obino ostane nezapaen.
Zatita. Preporuuje se to iri plodored i unitavanje zaraenih ostataka
krajem vegetacije. Moe se oko biljaka prosuti sumporni prah pa na taj nain
smanjiti zarazu.
Pj egavost l i a
(Cercospom heticola)
Na cikli se javlja mnogo ee nego na blitvi. Katkada moe izazvati ozbiljne
tete.
Si mptomi . Znaci bolesti javljaju se na starijim listovima, u obliku pjega pro-
mjera 2-3 mm. Pjege su sivosmee, rub pjege crvenkasto sme do ljubiast. Kada
se na listovima formira veliki broj pjega, moe se osuiti dio lista ili itav list. Na
peteljkama mogu nastati duguljaste pjege sline pjegama na listovima.
si. 203. Pjegavost lia na cikli
(snimio: B. Cvjetkovi)
Bi ol og i j a . Gljiva se preko zime
odrava na zaraenim ostacima u obliku
strome. Zaraza se moe prenijeti i sjeme-
nom. Infekcije se realiziraju od 12 do 35 -^C,
a optimum je kod 25 uz 98 % relativne
vlage zraka.
Zatita. Gljiva se prenosi sjeme-
nom pa je prijeko potrebno tretirati sje-
me. Plodoredom i sakupljanjem za-
raenih biljnih ostataka znatno se uma-
njuje zaraza. Za jakih zaraza moe se na-
praviti otkos, a lie iznijeti iz povrtnjaka. Novonaraslo lie zbog promjene u
temperaturi ili ako nema kie vjerojatno nee biti zaraeno. U drugim zemljama
primjenjuju se fungicidi na osnovi bakra*.
Siva pj egavost
(Ramularia beticola)
Na plojci srednje starog i najstarijeg lia nastaju nepravilno uglate sivosme-
de do sivobijele pjege. Sredinji dio pjege neto je svjetliji nego u Cercospore.
Pjege su neto veeg promjera (5-7 mm) od pjega koje potjeu od Cercospore.
Rubovi pjege nisu potpuno okrugli nego su uglati. Tkivo unutar pjega osui se.
Optimalna temperatura za razvoj jest oko 17 , a infekcije nastaju za vlanog
vremena. Parazit prezimljuje na zaraenim ostacima biljaka, prenosi se i sjeme-
nom. Fungicidi na osnovi bakra daju odredenu zatitu.
Prstenasta pj egavost
(Phoma hetae)
Simptomi. Uzrokuje trule korijenova vrata. Simptomi su najkarakteristiniji
na mladim biljkama u doba razvoja pi^vih listova. Najprije se primjeuje posmede-
nje, popraeno laganim ulegnuem povrinskog tkiva u najgornjem dijelu korije-
na. S vremenom se promijene boja i na donjem dijelu korijena. U zavrnoj fazi truli
korijenje, ute listovi i propada cijela biljka. Na listovima gljiva moe izazvati prste-
nastu pjegavost. Pjege su tamnosmede, zonirane i okruene tainnijim rubom.
Zatita. Sijati treba zdravo sjeme. Valja uvesti ploctored. Za zatitu listova
primjenjuju se fungicidi na osnovi bakra*.
Pepel ni ca
(Eiysiphe hetae)
Si mptomi . Javlja se dosta rijetko, ea je bolest blitve na jugu Hrvatske.
Znaci bolesti primjeuju se na pojedinim dijelovima plojke listova srednje staro-
sti. Na licu lista, u obliku oaza javlja se slaba pepeljasta prevlaka. Ta prevlaka
postaje sve vea, zahvaajui lice i nalije lista.
Biologij a. Gljiva se odrava iz jedne vegetacije u drugu u obliku kleistotecija, prem-
da u toplijim krajevima moe prezimiti na samoniklim Beta vrstama. Bolest se pojavljuje
kada se temperature popnu iznad 15 i ne prelaze 30 a optimum je 25 Relativna
vlaga nije limitirajui imbenik.
Zatita. Rijetko treba intervenirati fungicidima. Moe se oko biljaka prosuti
sumporni prah.
Bolesti cikle
Cikla je vrlo srodna blitvi pa je napadaju bolesti opisane kod blitve. Osim
spomenutih, na cikli parazitira Streptomyces spp., uzrokujui krastavost zadeblja-
log korijena. Na njemu nastanu vee ili manje krastave brazdice ili tamnosmeda
do crna ispupenja. Ispod tih mjesta nastaje plutasti sloj stanica, pa tkivo zbog
nejednolikog rasta puca. Infekcije nastaju za vrijeme hladnih i vlanih proljetnih
mjeseci, a simptomi se manifestiraju i kasnije.
Zatita. Jedina mjera zatite jest plodored.
Bolesti matovilca
Matovilac se sve ee uzgaja u zatienim prostorima tijekom zimskih mje-
seci pa se javljaju bolesti koje do sada nisu zabiljeene u nas.
Bolesti kori j ena i kor i j enova vrata
U zatienim prostorima biljke su napadnute od Pythiwn vrstA (P.ultimum,
P.deharianum) koje uzrokuju propadanje mladih biljaka. Crne trulei klice, kori-
jenova vrata i korijena uzrokuje Phoma valerianellae. Prenosi se sjemenom. Osim
spomenutih u zatienim prostorima javlja se i Sderotinia minor, kojoj su sim-
ptomi opisani kod salate.
Zatita. Uvesti treba plodored, provoditi sterilizaciju da kod uzgoja u
zatienim prostorima, te sijati tretirano sjeme.
Pl amenj aa matovi l ca
(Peronospora valerianelle)
Si mptomi . Napada listove. Na njima nastaju svijetlozelene do ute pjege.
Na naliju lista na mjestu pjega formira se pepeljasto ljubiasta prevlaka sporan-
giofora i sporangija. Listovi s vremenom ute, sue se i propadaju. Na otvorenom
najee se javlja poetkom svibnja na biljkama za proizvodnju sjemena. U za-
raenim biljnim dijelovima stvara oospore, koje su izvor zaraze za iduu vegeta-
ciju. Osim toga parazitira i na samoniklim Vale?ianella vrstama..
Zatita. Matovilac ne valja sijati pregusto. Pojedinane zaraene biljke treba
odstraniti iz usjeva. Djelotvorni su fungicidi za zatitu salate od plamenjee.
Pepel ni ca
(Eiysiphe orontii)
Na listovima se pojavljuju nakupine bjelkastog micelija na licu i naliju ploj-
ke. Rijetko nastaju mjestimine nekroze na listu. Parazitira na mnogim samoni-
klim biljkama koje mogu biti izvor zaraze.
Suzbijanje korova
GLAVOCIKE
Porodica glavoika obuhvaa vie od 25000 vrsta. Dijeli se na dvije potporo-
dice Asteroidae i Cichoriodae. Iz prve potporodice u naoj zemlji poznate su
ioka, artioka i karda. Manje su vane povrtne kulture. Artioka se posljed-
njih godina sve vie uzgaja, a ioka je uzgajana u prolosti na ogranienim
povrinama. Mogunosti suzbijanja korova na artioki prikazane su kod viego-
dinjeg povra. Cichoriodeae imaju veu vanost jer se iz te porodice u naoj
zemlji uzgaja salata, endi vi j a, radi, crni kori j en i neke druge manje vane
povrtne kulture.
Salata je jednogodinja vrsta, a endivija, radi i crni korijen dvogodinje su
vrste, a fakultativno jednogodinje vrste. Gotovo svaka vrsta javlja se u vie vari-
jeteta. Zajednika im je karakteristika relativno kratki vegetacijski ciklus (naroito
salata i endivija). Uglavnom ih uzgajamo sadnjom prijesadnica u polje ili u zatvo-
renom prostoru. Uzgoj izravnom sjetvom sjemena manje je vanosti. Radi i crni
korijen uzgaja se izravnom sjetvom sjemena u polje. Uzgojem iz prijesadnica ve-
getacijski je ciklus kratak pa se borba protiv korova prvenstveno usmjerava na
smanjenje koliine sjemena korova u tlu. Sadnja salate i endivije obavlja se tije-
kom cijele godine u polju i u zatvorenom prostoru. Ovisno o roku i mjestu sadnje
uvelike e se razlikovati i korovna flora. Sadnjom u proljee, kultura i korovi bre
se razvijaju pa ih treba suzbiti s mnogo panje. Kritino razdoblje zakorovljenosti
nastupi izmeu treeg i petog tjedna nakon nicanja. Primjena herbicida u tom je
roku potrebnija. I druge mjere borbe, protiv korova, primjerice kultivacija, oko-
pavanje i maliranje crnom folijom, rezultirat e veim prirodom. Izbor selektiv-
nih herbicida u svim glavoikama vrlo je ogranien. Uz to, selektivni herbicidi
uglavnom su uskog spektra djelovanja i esto vrlo perzistentni, pa nakon berbe
salate i endivije uveliko ograniavaju plodored. Pojedine korove, osim kao direk-
tne konkurente kulturi, potrebno je suzbiti i zbog toga to su prenositelji vanih
bolesti. Naroito je velik problem vrsta Senecio vulgaris, domain Beet Western
Yellow virusa, prema kojem je salata vrlo osjetljiva. U salati, endiviji i radiu mo-
gu se primijeniti sljedei herbicidi.
Pri j e sjetve, odnos no sadnj e (pre-sowi ng i l i pre-transpl anti ng)
BONALAN*, 6-9 l/ha, nakon pripreme tla za sjetvu, odnosno sadnju. Lako hlapljiv
i na svjetlu nestabilan, pa ga treba unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Bolje rezultate
daje u vlanom tlu. Suzbija jednogodinje uskolisne i neke irokolisne korove. U
uzgoju iz sjemena u Italiji mu daju prednost pred Treflanom.
TREFLAN EC* i dr. na osnovi trifluralina; 1-2 l/ha, nakon pripreme tla za sadnju.
Pripadaju istoj skupini kao i Bonalan (dinitroanilini). Spektar im je slian. Trefla-
nu EC daje se prednost u uzgoju salate iz prijesadnica.
KERB 50 3 kg/ha, (u Hrvatskoj ima dozvolu samo u salati), protiv jednogo-
dinjih irokolisnih i nekih trava. Perzistentnost mu varira od 5 do 20 tjedana,
ovisno o vremenu primjene. U zimskom je razdoblju perzistentniji.
PREEAR* (bensulide), 10-12 l/ha, prije sadnje inkorporacijom na 2,5-5 cm dubine,
ili nakon sjetve a prije nicanja, uz umjetno kienje otprilike 5-10 mm. Doza ovisi
o tipu tla. Mrkva i kukure za koje ima dozvolu za primjenu mogu se uzgajati u
plodoredu. Ostale kulture mogu doi na isto tlo 120 dana nakon tretiranja.
Pri uzgoju izravnom sjetvom u polju ili zatvorenom prostoru borbu protiv korova
treba obavljati s naroitom panjom. Izbor selektivnih herbicida dosta je ograni-
en, naroito u naoj zemlji. Meduredna kultivacija izmeu tri do etiri tjedna
nakon nicanja korova moe postii dvojake uinke. Ako se ta operacija ne obavi
paljivo oteenje korijena mladim biljkama moe rezultirati umanjenim priro-
dom.
STOMP 330 E*, DOST 330 E* i STON*, 3-4 l/ha, pred sadnju presadnica. Suzbija
jednogodinje trave i neke irokolisne korove. Ima neslubenu preporuku u Ve-
likoj Britaniji.
REGLONE^ REGLONE FORTE* ili BASTA 15", 3-5 l/ha. Primjenjuju se prije nica-
nja salate, radia ili endivije. Vano je da su korovi u stadiju klice, a da kultura nije
ponikla. Budui da sjeme kulture brzo nie, to je teko postii. Djeluju samo na
korov koji je ponikao. U uzgoju tijekom zimskog razdoblja nicanje se produlji pa
je taj pristup vie primjenjiv.
TRIHERBIDE* (klorprofam), 1,5-2,5 l/ha. Upotrebljava se odmah nakon nicanja
ili nekoliko dana prije presaivanja. Potrebne su oborine za aktivaciju. Na vrlo
lakim i humusom siromanim tlima, zbog mogue fitotoksinosti, ne treba njima
tretirati. tete su naroito mogue ako je vrijeme toplo i sunano, a i nakon jaih
oborina. Primjenjuje se u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i dr. U nas se nikad nije
primjenjivao.
LEGURAME LIQUIDE^ 10 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i korovnih tra-
va. Rezidualno djeluje kroz 6 tjedana. Selektivan je u endiviji.
KERB 50 (u salati registriran), 3-4,5 kg/ha, nakon sjetve a prije nicanja. Viso-
koselektivan prema salati, endiviji i radiu. Bolje rezultate daje u vrijeme ponika
korova, naroito u umjereno vlanom tlu. Relativno je izraene perzistentnosti.
Zbog toga je potrebno osobito paziti na kulture koje u plodoredu smjenjuju sala-
tu, naroito nakon uzgoja u zimskom ciklusu. U to vrijeme razgradnja propizami-
da (djelatna tvar Kerba 50W) tee sporije.
Nakon ni canj a i l i nakon sadnj e (post-emergence i post-transpl anti ng)
KERB 50 W*, 3 - 4 kg/ha, nakon ponika ili kad se prijesadnice prime. Selektivan u
salati, endiviji i radiu. Vano je da korovi nisu ponikli. Najbolje rezultate daje
kad su korovi u fazi klice. Nakon tretiranja dobra je umjetna kia.
GRASIDIM*, 1,25-2 l/ha, protiv jednogodinjih aktivno rastuih trava. Viegodinje
trave treba suzbiti u kulturi koja prethodi uzgoju glavoika, ako to doputaju
uzgojni uvjeti. Karenca u SAD-u za glavate salate iznosi 30 dana, a za lisnate 15
dana. U SAD-u za istu svrhu primjenjuju pripravak Eusilade forte, ali samo u endi-
viji. Na Floridi se uz posebnu dozvolu kao selektivni u salati, endiviji i radiu
primjenjuju herbicidi bentiokarb (Bolero)* i imazetapir (Pivot 100)*. Pm se irom
svijeta primjenjuje u rii, a drugi u soji i drugim lepirnjaama. Naem tritu nisu
dostupni, a i da jesu, mislimo da bi ih u povrtnim kulturama zbog perzistentnosti
i ogranienja plodoreda trebala izbjegavati.
LOBODNJAE
Porodica lobodnjaa obuhvaa vie od 1500 biljnih vrsta. U povre se ubraja-
ju pinat, blitva i cikla. Iz te porodice vane korovne vrste jesu bijela loboda -
Chenopodium album, viesjemena loboda - Chenopodium polyspermum, kriana
loboda - Chenopodium hybridum, iroka pepeljuga - Atriplex patula i dr. Bijela
loboda prema mnogim je autorima uvrtena u popis deset najnapasnijih korova
svijeta. Gotovo da nema okopavinske kulture ili jarih povrtnih kultura koje se siju
u razmaknute redove, a koje ne zakorovljuju korovne vrste iz porodice lobodnja-
a. U naem uzgojnom podruju tri su vdo vane kukure iz te porodice. pinat,
cikla i blitva uzgajaju se i u kontinentalnim i u priobalnim podrujiina. Sve te
kulture uzgajaju se izravnom sjetvom. Za ranu proizvodnju blitva i cikla mogu se
uzgojiti iz prijesadnica proizvedenih u grijanom prostoru. Sve te kulture kratke su
vegetacije pa im korovi nanose velike gubitke. Stoga su za uspjeh u proizvodnji
vrlo vane indirektne mjere borbe, npr. predsjetvena priprema da, plodored, su-
zbijanje viegodinjih korova u kulturama koje prethode uzgoju lobodnjaa, uz
direktne mjere kultivacijom, okopavanjem i primjenom herbicida. Ovisno o vre-
menu dospijea na trite, sjetvu pinata obavljamo u proljetnom, ljetnom, jesen-
skom i zimskom roku. Prijesadnice blitve za ranu proizvodnju sade se u polje
rano u proljee. Izravna sjetva u polje, ovisno o podneblju, odvija se od veljae
do travnja, a za zimsku proizvodnju od kolovoza do poetka rujna. Ciklu za ranu
proizvodnju uzgajamo iz prijesadnica sadnjom u polje poetkom travnja. Izravna
sjetva poinje polovicom oujka, a zbog kratke vegetacije moe se sijati sve do
polovice srpnja. Usjeve prvih sjetvenih rokova zakorovljuju korovi ranog proljet-
nog i ljetnog razdoblja. Brzo niu i brzo razviju veliku biljnu masu. Vani su kom-
petitori svim lobodnjaama prvog sjetvenog roka. Jesenski i zimski usjevi manje
trpe konkurenciju korova pa e i herbicidi u tom roku davati bolje rezultate.
Napominjemo da neki herbicidi za sada nemaju dozvolu za promet u Hrvatskoj
(oznaeni zvjezdicama), pa i na to treba paziti.
pinat
Pri j e sj etve (pre-sowi ng)
RO-NEET 6 E*, 3-5 l/ha. Zahtijeva inkorporaciju na 5-7 cm dubine. Suzbija odre-
den broj jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova. Selektivan je i u blitvi.
RO-NEET 6E* + VENZAR^ 3-41 + 0,6 kg/ha. Primjenjuju se kao i prethodno nave-
deni preparat. Tom kombinacijom postiu se bolji rezukati, naroito protiv jed-
nogodinjih irokolisnih korova. Selektivni su u pinatu i blitvi.
VENZAR*, 0,5-0,8 kg/ha, protiv veeg broja jednogodinjih irokolisnih korova.
Relativno je perzistentan pa je potrebno paziti na kulture koje u plodoredu smje-
njuju pinat i blitvu. Mogu se sijati samo kulture prema kojima je Venzar se-
lektivan.
ASULOX*, 5-7 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih korovnih trava. Re-
lativno je uskog spektra. Ponegdje se primjenjuje i u ranom post tretmanu.
BETANAL*, 5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova jakog habitusa. Tre-
tira se kad pinat razvije dva prava lista. Korovi su najosjetljiviji u fazi dva prava
lista. Njima ne treba tretirati na visokim temperaturama (viim od 20 C), i u vrije-
me vedrog i sunanog dana. Selektivnije e djelovati tretiranjem pred veer. Pri-
mjenit e se samo kad iznevjeri prijanje pre-em tretiranje. Selektivan je samo u
pinatu. Bolje ga je primjeniti vie puta, smanjenim koliinama. Tada je selektiv-
niji (2 X 1,5 l/ha).
U Hrvatskoj je donedavno pripravak na osnovi fenmedifama (Betanal) imao
dozvolu za primjenu u eernoj repi. Sad je registrirana kombinacija s dezmedifa-
mom (Betanal AM 11), koji e primjenom u split aplikaciji (2 x 1,5 l/ha) dati jed-
nako dobre rezukate.
GRASIDIM*, 1,25-2 l/ha, protiv jednogodinjih korovskih trava, 4 l/ha protiv viego-
dinjih korovnih trava. Ne suzbija vrstu Poa annua - jednogodinju vlasnjau.
Karenca za pinat u nekim zemljama svijeta iznosi 15 dana. U nas nije registriran
za tu namjenu.
FUSILADE SUPER*, 1-4 l/ha, i TARGA SUPER^ 0,5-1,5 l/ha, registrirani su u Fran-
cuskoj za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih korovnih trava u pinatu. Ka-
renca za oba pripravka iznosi 28 dana.
Blitva
PYRAMIN TURBO i dr. 3-4 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Kia
nakon tretiranja pospjeit e uinak.
VENZAR* 0,8 kg/ha, na isti nain i protiv istih korova kao prethodni pripravak.
PYRAMIN TURBO* i dr., 3-4 l/ha, u vrijeme kada kultura razvije dva prava lista.
Sigurnije i bolje uinke postie se split aplikacijom (2 x 1,5 l/ha).
BETANAL*, 5 l/ha, protiv irokolisnih korova kada kultura razvije dva prava lista.
BETANAL AM 11*, 5 l/ha, na isti nain kao prethodni pripravak. Sigurnija je raz-
dvojena split aplikacija dva puta po 2,5 l/ha.
BETANAL PROGRES*, 5 l/ha, protiv irokolisnih i nekih uskolisnih korova kada
kultura razvije dva prava lista. Izbjegavati treba tretman za vrijeme sunana i to-
pla vremena (iznad 20 C). Rani post-emergence tretmani dat e bolji uinak na
korove, a i djelovat e sigurnije ako se primjene u smanjenim koliinama Cl-2 1/
ha) 2-3 puta u razmaku 6-8-10 dana.
bolje rezultate daje protiv korova u mlaem razvojnom stadiju, a protiv osjaka u
stadiju rozete.
Protiv korovnih trava mogu se primijeniti ariloksifenoksipropionati i cikloheksa-
dinoni (vidi pinat). Pri tome je od osobite vanosti pridravati se karence.
Cikla
Pri j e sj etve uz i nkor por aci j u (pre-sowi ng)
RO-NEET 6 E*, 5-7 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova.
Da bi se izbjeglo prolazno depresivno djelovanje, dobro je inkorporaciju obaviti
5-7 dana prije sjetve.
PYRAMIN EL, PYRAMIN WG, BETAMIN T i PYRAMIN TURBO* na osnovi klori-
dazona, 3,5-5 1/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova.
PYRADUR EL, 6-8 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova.
GOLTIX 70 WP* i dr. na osnovi metamitrona, 3-4 kg/ha. Spektrom slian prethod-
nom pripravku. Bolje rezultate daje na mineralnim tlima. Sigurnije uinke postie
u razdvojenoj ili viekratnoj primjeni iimanjeniii dozacija (1-1,5 kg/ha) u kriti-
nom razdoblju zakorovljenosti.
PYRAMIN FL, PYRAMIN WG, BETAMIN T i PYRAMIN TURBO^ 3,5-5 l/ha, u fazi
2-4 prava lista cikle. Bolji rezultati s gledita selektivnog uinka na korove postiu
se razdvojenom (split) aplikacijom (2 x 2,5 l/ha).
BETANAL AM 11* i dr., 3-5 l/ha, u vrijeme kad cikla razvije 4-6 listova, a korovi dva
prava lista. Bolji rezukati postiu se razdvojenom (split) aplikacijom (2 x 2,5 l/ha).
Protiv korovnih trava primjenjuju se pripravci iz skupine cikloheksadinona i ari-
loksifenoksipropionata (vidi pinat).
ODOLJENI
Matovilac
Matovilac je esta samonikla livadna biljka. Raste u vonjacima, vinogradi-
ma, po oranicama. Uzgaja se i u kulturi. U Hrvatskoj se najee uzgaja u malim
vrtovima za vlastite potrebe, ali i za trite. U nekim EU zemljama (Erancuska,
Njemaka, Austrija i dr.) uzgaja se u polju i u plastinim tunelima na relativno
velikim povrinama. Matovilac je dvogodinja biljka, a uzgaja se kao jednogo-
dinja. Jedu se listovi rozete prije pojave cvjetne stapke. Relativno je kratke vege-
tacije, od 40 do 100 dana, to ovisi o roku sjetve. Na malim povrinama sije se
omake, a u uzgoju za trite sjetvom u redove.
U naoj zemlji za suzbijanje korova nije registriran niti jedan herbicid. Sjetva
se obavlja od konca kolovoza pa do sredine listopada. Nie za 8-10 dana.
Nakon sj etve a pri j e ni canj a (pre-emergence)
REGLONE^ REGLONE EORTE* ili BASTA 15*, 3-5 l/ha, ovisno o stupnju zakorov-
ljenosti. Navedeni nerezidualni herbicidi kontaktno e suzbiti sve iznikle korove
prije nicanja matovilca. Znatno bolji uinci postiu se ako se priprema da za sje-
tvu obavi 10-15 dana prije sjetve. Na taj nain do primjene herbicida iznikne znat-
no vie korova pa su i rezultati bolji.
PATORAN 50*, 2,5-3 kg/ha, na dobro pripremljeno tlo. Sjetvu treba obaviti ujed-
naeno na 2 cm dubine. Suzbija irokolisne korove.
PATORAN 50 WP*, 2-3 kg/ha, u ranom razvojnom stadiju korova (klini listii).
GRASIDIM*, TARGA SUPER* i dr. iz skupine cikloheksadinona i ariloksifenoksi-
propionata, 1-2 l/ha, primjenjuju se protiv jednogodinjih travnih korova u zem-
ljama gdje se proizvodi na veim povrinama. Panju treba usmjeriti na karencu,
pogotovo u ljetnom sjetvenom roku.
XIII. LEPIRNJAE - MAHUNARKE
Lepi rnj ae - Fabaceae (Leguminosae): grah (Phaseolus vul-
garis ssp, vulgaris), graak (Pisum sativum ssp. sativum), bob
(Vicia faba), lea (Lens culinaris)
tetnici
Na p o d z e mn i m i pr i z e mni m di j el ovi ma
Korijenje izgrizeno, biljke zaostaju u razvoju tetnici u tlu
Zastoj u rastu, baza stabljike
odebljala, stabljika i mahune graha
crvene, graku pocrne stabljikina nematoda
Zastoj u rastu, uenje lia, odumiranje
korjenia
nematode koje
slobodno ive
Biljke graka i boba zaostaju u rastu, listovi
ute od baze prema vrhu, na korijenju bijele ciste grakova nematoda
Zadebljanja na korijenju nematode korijenovih
guka
Mlade biljke graha, rjee graka, venu, u
vratu korijenja bjelkaste liinke, duge do 7 mm korijenove muhe
Na na d z e mni m di j el ovi ma
Lie graha proarano sitnim bjelkastim
tokicama, prijevremeno uti i otpada, na
naliju fina pauina sa sitnim paucima koprivin crveni pauk
Na naliju lia i vrnom dijelu stabljike
crni sitni kukci crna bobova (repina) u
Na naliju lia kolonije zelenkastih kukaca zelena grakova u
Lie mahunarki odmah nakon nicanja
izgrizeno s rubova, pa poprima izgled hrastova lista pipe mahunarke
Lie nepravilno izgrizeno, tragovi sluzi puevi
Vrni izboji graka i graha zaostaju u
rastu, cvjetovi zadebljali i ne donose mahune grakova muica
Cvjetovi i mahune graka i boba sa srebrnkastim
sjajnim mrljama, koje kasnije posmede,
mahune krljaju
grakov trips i drugi
tripsi
Mahune graka iznutra izgrizene i oneiene grakovi savijai
Zrno graha izbueno, u njemu jedna
bijela liinka bez nogu ili vie njih grahov iak
Zrno graka izbueno, u njemu jedna liinka grakov iak
Bolesti graha
Na plojci smei, a potkraj vegetacije crni jastuii hrda
Na plojci sivkaste uglate pjege uglata pjegavost
Na listovima tamnosmede ovalne pjege smea pjegavost
Listovi deformirani, vie ili manje izraen mozaik virusi
Na listovima i mahunama vodene pjege nepravilna
oblika
bakterijska prstenasta
pjegavost
Na korijenovii vratu bijeli micelij bijela trule
Na korijenovu vratu uzdune nekroze, biljke
propadaju
nekroza korijenova
vrata
Bolesti graka
Lie uti, na naliju plojke modrikasta prevlaka peronospora
Na listovima i stabljici smee pjege; podnoje
stabljike crno, protrunulo pale
Sivi maak na listovima pepelnice
Na liu smei, kasnije crni jastuii hrda
Na korijenovu vratu bijeli micelij bijela trule
Biljke ute i venu venue
Na plojci ute zone, priraslice na listu, slab rast biljke viroze
376
tetnici
Li sne ui mahunar ki
Na mahunarkama su u nas najee prisutne ove ui: Aphis fabae, Acyrtho-
sphon pistim, Aulachortum solani, Megoura viciae, Macrosiphum euphorhiae,
Myzus persicae
Crna bobov a (repi na) u
(Aphis fabae)
Opis. Relativno je malena u; 1,3-2,6 mm, crne boje. Odrasle su ui ovalne,
mutnocrne, s kratkim crnim sifonima i ticalima dugim do polovice tijela. Na ab-
domenu ima vei broj crnih pruga i dobro vidljive marginalne toke. Determina-
cija ovisi o veem broju morfo-
lokih karakteristika i vrlo je teka.
Najlake i najee moe se zamje-
niti s Aphis craccivora.
Vanost. Ta je u jedna od
najrasprostranjenijih vrsta ui u
nas. Redovito se javlja na krumpi-
ru (naroitu vanost ima na sje-
menskom krumpiru), plodovitom
i lisnatom povru, mrkvi, pargi,
bobu a vrlo esto i na grahu,
graku, nadalje na eernoj i sto-
noj repi itd. Izraziti je polifag, hra-
ni se na vie od 200 biljnih vrsta.
Si. 204. Kolonije crne bobove ui
Direktne tete nanosi sisanjem sokova, kao i sve ui, to uzrokuje promjenu boje
listova i njihovo kovranje. Indirektne tete nanosi prenoenjem velikog broja
virusnih bolesti (vie od 150) te mednom rosom.Na bobu moe uzrokovati totalne
tete.
Biologija i ekol ogij a. Crna bobova u ima potpun razvojni ciklus. Prezimi
kao zimsko jaje na grmu Evonymus europaea, rjee \iburnum opulus. Na zim-
skom domainu u osnivaica stvara najee 3-4 beskrilna pokoljenja. Krilata
pokoljenja poinju prelaziti na ljetnog domaina kad temperatura dosegne 15 "^C,
a to je uglavnom u drugoj polovici travnja. U povoljnim uvjetima razvoj jednoga
pokoljenja traje 10-12 dana. Potencijal je razmnaanja velik, pa ta u moe imati
13-19 pokoljenja godinje. Najpogodnije su temperature za razvoj kreu se od 20
do 24 uz veu relativnu vlagu zraka. Na zimskog domaina vraa se najee
u rujnu. enka odlae zimsko jaje i ciklus se ponavlja.
Zatita. Zbog velike brojnosti esto se moraju suzbijati insekticidima na osnovi
pirimikarba, heptenofosa, malationa, diklorvosa, metomila, pirimifos metila i imi-
dakloprida.
Zel ena grakova Usna u
(Acyiihosipbon pisiim)
Opis. Jedna je od najveih ui, duljine 3,5-6 mm. Odrasli su oblici utozeleni
no postoje i ruiasti oblici. Tijelo je bez ikakvih pjega, s vrlo dugim sifonima i
ticalima.
Vanost. Proirena je u cijeloj naoj zem-
lji na velikom broju biljaka, najee na
lepirnjaama. Masovno se javlja na graku,
ee na krupnim mahunarkama, rjee na bo-
bu, grahu i nekim drugim kulturama. Izravne
tete nanosi sisanjem sokova na liu i stablji-
kama, a za jaeg napada tete mogu biti veli-
ke. Nanosi i tete prenoenjem virusnih bole-
sti, poglavito na graku (PLR i PEM).
Biologija i ekol ogij a. U ima uglavnom
potpun razvojni ciklus te prezimi kao zimsko
jaje blizu korijenova vrata viegodinjih lepir-
njaa ili na biljnim ostacima. Za topla vremena
u travnju izlazi u osnivaica, koja daje beskril-
na pokoljenja. Krilate ui javljaju se krajem svib-
nja i lete na graak. U ima velik potencijal ra-
zmnaanja. U povoljnim vremenskim uvjetima
(srednje dnevne temperature oko 20 razvoj
jednog pokoljenja traje 10 dana. Za toplog i
umjereno vlanog vremena moe imati i do 19
pokoljenja godinje.
Zatita. Za jaeg napada kolonije ui mo-
gu nanijeti velike tete pa ih treba suzbijati in-
sekticidima. Primijeniti se mogu insekticidi na-
vedeni kod crne bobove lisne ui.
Pi pe mahunar ke
(Sitona spp.)
Opis. To su mali kornjai, dugi 4-5 mm, uska produena tijela, prekrivena
dlaicama Ijuicama, karakteristino rasporeenim za pojedine vrste. Liinke su
beznoge, prljavobijele i malo povijene.
Vanost. Pipe mahunarke rairene su u itavoj Hrvatskoj. tete uzrokuju gri-
zui lie, najee po rubovima u obliku polumjeseastih ureza. Na mladom
usjevu graka u proljee mogu nastati znatne tete. Osim graka, oteuju grah i
druge mahunarke.
Biologija i ekol ogij a. Odrasle pipe prezimljuju na luceritima, djetelitima,
grahoritima i povrinama pod drugim mahunarkama. Javljaju se u rano proljeu,
Si. 205. Zelena grakova lisna u
(prema "Bayer")
SI. 206. Tipina slika oteenja lia od pipa
mahunarki
obino u travnju, i odmah se poinju
hraniti jer prezimljuju kao spolno nezreli
odrasli oblici. U to vrijeme potrebno im
je vie hrane. Na mladim biljkama graka
izgrizaju plojku lista sve do glavne ile,
a poslije kad lie otvrdne, oteuju ga
samo s ruba, pa lie slii listu hrasta.
Za ranog napada i kad ima mnogo pipa
mogu propasti i cijele biljke, hiiaju jed-
no pokoljenje godinje.
Pipe mahunarke mogu se nai sve
do polovice ljeta. Za to vrijeme enke
postupno odlau jaja, ne birajui mje-
sta. Stoga velik broj jaja propada, to pi-
pe nadoknadu ju velikom plodnou.
enka prosjeno odloi 1400 do 2000
jaja. im liinke iziu iz jaja, odmah se
zavlae u zemlju. Ispliva nagrizaju sitno korijenje, a kasnije se uvlae u bakterijal-
ne kvrice, koje izgrizaju. Razvoj liinki traje 6-7 tjedana, nakon ega se kukulje.
Kornjai se javljaju koncem kolovoza i poetkom rujna; spolno zreli postaju tek u
proljee idue godine. U nekim su zemljama liinke tetnije od odraslih oblika.
Zatita. Primjena je insekticida opravdana kada je uniteno 10 % lisne
povrine, odnosno kada se po kvadratnom metru nade vie od 2-3 pipe. U ino-
zemstvu se suzili janje provodi prskanjem insekticidima na osnovi fosalona (Zo-
lone liq., Zolone PM, Atac EC, Atac WP), alfametrina (Fastac 10 SC, Direkt 10 SC),
bifentrina (Talstar 10) i nekih drugih piretroida.
Grahove muhe, "kori j enove muhe"
{Delia /Phorbia/ platura i Delia /Pborbia/ florilega)
Opis. Liinke Pborbiapla-
mm bezbojne su, bjelkaste, du-
ge 6-7 mm, a liinke Pb. florile-
ga ue su i krae od liinki pi^ve
vrste. To su srodne vrste muha,
koje se najee nazivaju kori-
jenove muhe.
Vanost. Korijenove mu-
he vdo su polifagne. Najvie
tete prave na grahu, graku,
krastavcima, luku, rajici, pina-
tu, parogi itd. Prema tome koju
biljku oteuju te se muhe na- si. 207. Biljka (lijevo) zaraena liinkama
zivaju: grahova muha, kukuru- korjenovih muha (snimio M. Maceljski)
zna muha, muha sjemena itd. Korijenove muhe u nas su sve ee. Naroito su
brojne ako za vrijeme prezimljenja vladaju pogodne vremenske prilike i kad je
nicanje zbog vlanog i hladnog vremena usporeno. tete od tih muha napose su
zabiljeene na grahu u Meimurju 1970. i 1974. Liinke oteuju biljke tako da se
ubuuju u kotiledone, u vrat korijena, u sr klice ili u ve izniklu mladu biljku;
izjedaju je te oteena biljka zakrlja i propadne. Kroz nainjene ozljede u biljku
prodiru gljivice i bakterije, koje izazivaju trule, te se na taj nain tete i poveaju.
tete su znatnije ako je nicanje usporeno.
Biologija i ekol ogij a. Korijenove muhe imaju tri pokoljenja godinje, a
najtetnije je prvo pokoljenje. Muhe najee prezimljuju u stadiju kukuljice u tlu,
ali mogu prezimiti i u stadiju liinke i odraslog oblika. enka odlae 30-90 jaja u
sipko, vlano i humusno tlo uz biljke, naroito na sjeme u fazi nicanja. Liinke
izjedaju kotiledone, korijenje i vrat korijenja, biljke ne niu, pa ostaju prazna mje-
sta u usjevu.
Zatita. Ne preporuuje se gnojenje svjeim stajskim gnojem u proljee.
Treba se pridravati plodoreda. Treba izbjegavati sjetvu graha i boba nakon pi-
nata. U vrijeme nicanja, ako se stvorila pokorica, treba je pogodnim agroteh-
nikim mjerama razbiti, da bi biljke imale bolje uvjete za nicanje. Nakon berbe
treba ukloniti, odnosno unititi biljne ostatke.
Za subijanje korijenovih muha na grahu i bobu preporuuju se isti insektici-
di kao i za suzbijanje kupusne muhe. Upotrebljavaju se insekticidi za prskanje,
zalijevanje ili rasipanje.
Grahov i ak
{Acanthoscelides obtectu)
Opis. Odrasli su ici crni, prekriveni sivosmedim dlaicama, dugi 3,5-4,5
mm. Na nadvratnjaku ispred titia nalazi se bijela pjega. Na pokrilju, koje ne
pokriva zadak, vidljiva je kosa sivobijela pruga. Noge i ticala crni su, osim baze
ticala i goljenica prednjih nogu, koje su smedoute. Liinka je bijela, zbijena, po-
vijena, beznoga, a kukuljica glatka i prljavobijela.
Vanost. Grahov iak vdo je opa-
san tetnik graha. Podrijetlom je iz June
Amerike, a prvi je put u nas zapaen
1918. u Dalmaciji. Danas je rairen u svim
naim uzgojnim podrujima graha. U po-
etku je bio samo skladini tetnik, a da-
nas ga ima i na polju, gdje ne napada
podjednako sve vrste i odlike graha.
Grah kolar napada ee i jae, a grah
uavac rjee. Osim graha, oteuje bob,
graak i leu. tetan je naroito u proi-
zvodnji graha za konzervnu industriju i
sjeme.
SI. 208. Grahov iak
Grahov iak napada grah cijele godine. Za jaeg napada zrnje je potpuno
izjedeno i u unutranjosti pretvoreno u sitne ogrizotine.
Sasueni iak moe izazvati alergijske bolesti: svrab, upalu oiju, kihanje,
asmatine tegobe.
Biologija i ekol ogi j a. enka u 2-3 tjedna odlae prosjeno 50-70 jaja izme-
u zrna graha ili na sama zrna u skladitu, a na polju odlae jaja u poluzrele
mahune graha. Broj odloenih jaja na uskladitenom grahu ovisi uvelike o tem-
peraturi, vlazi, ishrani Uinaka i drugim imbenicima. Nakon izlaska iz jaja liinke
imaju tri para nogu i kreu se relativno brzo. Poto prodru u zrno, liinke se
presvlae etiri puta i gube noge. Liinka izjeda ovalnu komoricu, a pri kraju
razvia izjeda sjemenjau. Zaraza se zapaa po ovalnim ili-okruglastim mrljama
na sjemenu graha. Na povoljnoj temperaturi od 27 do 28 C ukupan razvoj traje
oko mjesec dana. U jednom zrnu moe se razviti i vei broj liinki, najvie 20-30.
U sitnijem grahu ima ih manje, u krupnijem vie. U nezagrijanim skladitima ra-
zvija 3-4 pokoljenja, a u skladitima s povoljnom temperaturom razmnaa se ne-
prestano.
Zatita. Grah koji napadne iak nije za ljudsku prehranu, a ne preporuuje
se takav grah ni kao sjemenski, iako grahov iak u veini sluajeva ne oteti
klicu. Ako se zaraeno zrnje upotrebljava za sjetvu, tetnik se prenosi u polje i na
vrtove i dalje se iri. tete od grahova ika mogu biti u pojedinim godinama vrlo
velike. Procjenjuje se da svake godine grahov iak zarazi 20-50 % sjemena graha.
Na polju je rijetko kad potrebno provoditi zatitne mjere, osim ako je napad
jai (vie od 5 jaja ili liinki na 100 mahuna). Za suzbijanje treba upotrijebiti pri-
pravke koji se uzimaju za suzbijanje grakova ika.
U skladitima se grahov iak suzbija preventivno tako da se prije nego se
spremi grah u skladite zidovi poprskaju insekticidima: Radotion E-50, Reldan ili
Actellic 50.
Naa su istraivanja pokazala da je zarazu manjih koliina graha graho-
vim ikom najprikladije unititi izlaganjem niskoj temperaturi. U zamrzivau pri
-18 svi razvojni oblici ika uginu za 3 sata. Zaraza se moe potpuno unititi i
zagrijavanjem (npr. u tavi iznad vatre) na oko 65 tijekom 4 sata.
Grakov i ak
(Bruchus pisorum)
Opis. Kornja je sivosmed, dug 4-5 mm, s bijelim pjegama i pokriljem koje
ne pokriva potpuno zadak. Liinka je prljavobijela, duga 6 mm. Kad izie iz jaja,
liinka ima tri para slabo razvijenih prsnih nogu, koje ubrzo zakrljaju u obliku
bradavica. Kukuljica je sivkasta, duga 5-5,5 mm. Jaje je dugoljastoovalnog oblika,
jantarnouto, dugo 0,6 mm.
Vanost. Grakov iak proiren je po cijeloj zemlji, a naroito je tetan u
proizvodnji graka za konzer\^nu industriju i sjeme. Napada graak za ljudsku i
stonu hranu. Zaraeno zrno nije pogodno ni za ishranu, niti za sjetvu, jer tetnik
jae oteuje klicu zrna.
SI. 209. Grakov iak prema "Bayer")
Bi ol ogi j a i ekol ogi j a. Grakov
iak ima samo jedno pokoljenje godi-
nje. Odrasli oblik prezimijuje u zrnima
graka u smonicama i skladitima, ali i
u prirodi, pod korom drvea ili u polju
na otpalom zrnju. Prilikom berbe, nai-
me, izvjestan dio zaraenog zrnja ostaje
na polju, na povrinama na kojima se
graak uzgaja ili na mjestima na kojima
se graak vri. Za vrijeme prezimljenja
odrasli se kornjai ne hrane.
U proljee, u vrijeme cvatnje najra-
nijih sorti graka, dolijeu na biljke kor-
njai s mjesta prezimljenja, te se, ovisno
o vremenskim prilikama, oko dva tjed-
na vrlo intenzivno hrane peludovim pra-
hom. U to vrijeme lako se uoavaju na cvjetovima graka. Nakon parenja, koje se
u naim krajevima odvija koncem svibnja i poetkom lipnja, enka poinje odla-
gati jaja na mlade mahune, oko 1 cm duge, a kasnije i na vee mahune. Jaja
polae pojedinano. Na jednoj mahuni moe biti odloeno i vie jaja, koja su
vrsto prilijepljena za podlogu. im se iz jaja razvije liinka, odmah se ubuuje u
mahunu i zatim u pi^vo zrno na koje naie. Rupica kroz koju se ubuila liinka
brzo zaraste, te se izvana takva mahuna ni po emu ne razlikuje od zdrave nena-
padnute mahune. U jednom zrnu graka moe se nai vei broj liinki, ali razvije
se samo jedna, a ostale uginu. Liinka ostaje u zrnu dok se ne razvije u kornjaa.
Ukupan razvoj, od jaja do odraslog oblika, traje oko dva mjeseca. Zaraena zrna
prepoznaju se po okruglim prozoriima.
Od napada grakova ika naroito strada graak u blizini uma, vonjaka i
drvoreda, tj. u blizini mjesta prezimljenja. Moe biti jae napadnut i graak koji se
nalazi u blizini veih skladita, odnosno graak koji se nalazi u blizini prologo-
dinjih povrina koje je napao grakov iak.
Razdoblje odlaganja jaja ovog tetnika dosta je rastegnuta, pa na graku za
vrijeme vegetacije nalazimo odloena jaja, liinke i odrasle, prezimljene enke,
koje su kasnije izile i koje znatno kasnije i poinju odlagati jaja.
Zatita. Dobri rezultati postiu se suzbijanjem grakova ika u polju jer se
iak razmnaa samo u polju, a ne i u skladitu. Tretiranje je potrebno ako se na
etvornom metru nalazi vie od 60 jaja ili tragova ovipozicije. No lake je utvrditi
potrebu za suzbijanjem s pomou keera (lovne mreice): kada se u 25 zamaha
nade barem 2-3 ika, treba primijeniti insekticid. Za zatitu graka od tog tetni-
ka preporuuje se, im se na prvim mahunama zamijeti napad, prskanje jednim
od insekticida na osnovi fosalona (Zolone liq., Zolone PM, Atac WP, Atac EC)
ili insekticidima na osnovi piretroida, koji se primjenjuju u inozemstvu. Zbog
rastegnutog razdoblja odlaganja jaja dobro je tretiranje ponoviti nakon 10-14
dana.
Da bi se odredilo vrijeme tretiranja, treba pratiti cvatnju graka, i to naroito
na rubnim dijelovima parcela, na kojima prvo i poinje cvatnja. esto je dovoljno
tretirati samo rubove veih parcela jednim od navedenih insekticida.
Zaraza tim tetnikom smanjuje se i unitavanjem biljnih ostataka na polju,
izbjegavanjem sjetve graka u blizini uma, vonjaka i drvoreda, a i u blizini prolo-
godinjih jae zaraenih povrina. Zaraza obim vrstama iaka smanjuje se preki-
danjem lanca skladite - polje odnosno sprjeavanjem razvoja i izletanja tetnika
iz skladita.
Ostali i ci l epi rnj aa
Zrno boba napada bobov iak (Bruchus rufimanus), a leu lein iak (B.
lentis). Obje vrste imaju razvoj slian grakovu iku pa se i suzbijaju na slian
nain.
Crni i pj egavi grakov savi j a
{Laspeyresia nigricana, Laspeyresia dorsana)
Opis. Prednja krila leptira crnoga grakova savijaa su smee boje s bijelim
pjegama po rubovima. Stranja krila su jednobojna sivosmeda. Na rubovima krila
su svijetle rese. Gusjenica je 10 mm duga, zelenkastoukaste boje.Glava je sme-
a. Kukuljica je utosmede boje. Jaja su ovalnog oblika duga oko 0,8 mm, ute
boje. Grakov pjegavi savija ima tam-
nosmede tijelo i krila. Na prednjim kri-
lima u sredini nalazi se srpolika blije-
douta uska pruga. Gusjenica je naran-
astouta, duga do 14 mm. Raspon je
krila obe vrste je 13-17 mm.
Vanost. Grakovi savijai raspro-
stranjeni su u svim uzgojnim podruji-
ma graka. Od napada grakovih savi-
jaa naroito stradaju one sorte graka
koje cvatu u vrijeme leta leptira. Leptiri
pjegavog grakovog savijaa javljaju se
ranije, a leptiri crnog grakovog savija-
a kasnije, pa su i tete od te vrste ma-
nje. Gusjenice u mahunama izjedaju i zapredaju zrna graka i oneiuju ga svo-
jim izmetinama. Graak oteuju samo dok je zrno mlado i mekano, a kada otvrdne,
prestaju s ishranom. Napadnute mahune lake se kvare, trunu i propadaju, te
nisu pogodne za dulji transport. ak i vrlo mala zaraza graka namijenjena za
konzerviranje iziskuje temeljito izdvajanje gusjenica i oteenog zrnja. Oteene
mahune esto napadaju uzronici bolesti.
Biologija i ekol ogi j a. Grakovi savijai imaju jedno pokoljenje godinje.
Prezimljuju u zaprecima (kokonima) plitko u tlu, u stadiju odrasle gusjenice. U
proljee se kukulje. Leptiri se javljaju od svibnja do kolovoza. Lete nou, a tije-
kom dana skrivaju se pod biljem i grudicama zemlje. Za vrijeme cvatnje enka
odlae jaja na lie, cvjetne ake i mlade mahune. Najradije odlae jaja na biljke
Si. 210. Gusjenica grakovog savijaa
u zavjetrini. Gusjenice prvo bue mine na listovima, a kasnije se ubuuju u mlade
mahune, u kojima oteuju zrna. Razvoj gusjenica, sukladno vremenskim uvjeti-
ma, traje od 17 do 20 dana. Odrasle gusjenice naputaju mahunu i zavlae se u
tlo, gdje prezime.
Zatita. Budui da velik broj gusjenica naputa mahune prije berbe, nuno
je sprijeiti ulazak gusjenica u tlo. Zbog toga se preporuuje ranija i brza berba i
vridba graka. Zarazu smanjuje i sjetva ranozrelih sorata, koje su manje podlone
napadu grakovih savijaa. Nakon berbe, dobro je to prije ukloniti sve biljne
ostatke i spaliti ih, a zemlju preorati. Gusjenice vrtnoga graka obino se s polja
unose u skladita. Napadnute mahune graka za krmu i sjeme ee se prijevre-
meno otvaraju te vei dio gusjenica dospijeva u tlo.
Za jaeg napada grakovih savijaa u inozemstvu se prvo tretiranje provodi
u vrijeme cvatnje pripravcima na osnovi fosalona ili piretroidima. Tretiranje treba
ponoviti nakon 10-12 dana. Optimalni rokovi tretiranja odreduju se uz pomo
feromona koji vrlo dobro privlae i hvataju grakove savijae.
Grakov tri ps
{Kakothrips robustus)
Opis. Odrasli oblik grakova tripsa crne je boje, dug 1,4-1,8 mm. Liinka je
beskrilna, slina odraslom obliku, najprije sivouta, a kasnije boje mesa.
Vanost. Oteuje mahunarke, ponajvie graak i bob. ee se nade u ma-
lim vrtovima na zatienim poloajima, u podrujima gdje se graak mnogo uzga-
ja i gdje se ne primjenjuje plodored. Oteuje vrne dijelove izboja i cvjetova.
Cvjetovi se ne otvaraju, deformiraju se, venu i otpadaju. Na cvjetovima su vidljive
bijele srebrnkastosjajne mrlje. One kasnije posmede i otvrdnu. Na napadnutim
mahunama stvaraju se takoer bijele sjajne mrlje, koje kasnije posmede i odu-
mru. Za ranijeg napada ne formiraju se mahune, odnosno, ako se mahune formi-
raju, ostaju malene i krljave, sue se, a sjeme ostaje nerazvijeno. Uroda nema ili
je vrlo slab.
Biologija i ekol ogi j a. Liinke grakova tripsa prezimljuju u tlu. Polovicom
svibnja javlja se odrasli oblik. enka odlae jaja u cvjetove, na vrno lie i mlade
mahune. Razmnaa se veinom partenogenetskim nainom. Odrasli oblici i liin-
ke hrane se sisanjem sokova iz biljnog tkiva.
Zatita. Suzbija se unitavanjem biljnih ostataka na polju i u vrtovima te tre-
tiranjem prije ili odmah poslije cvatnje preparatima na osnovi fosalona (Zolone
liq., Zolone PM, Atac PM, Atac EC), malationa (Radotion E-50) te nekim piretroi-
dima (alfametrin, bifentrin, deltametrin, betaciflutrin).
Grakova mui ca
(Contarinia pii)
Opis. Orasli je oblik ute boje, s crnim ticalima, dug 2 mm. Jaja su ovalnobu-
breastog oblika, s kratkim drkom, prljavobijele boje. Liinka je crvolika, bijela,
a kukuljica utosmeda.
Vanost. Grakova je muica tetnik graka i graha. ee se javlja u krajevi-
ma s veom koliinom oborina u proljetnim mjesecima, jer joj je za razvoj prijeko
potrebna odgovarajua vlanost tla. Napad grakove muice nepovoljno se odrava
na porast biljaka i formiranje mahuna odnosno sjemena, pa je taj tetnik naroito
opasan za sjemenski graak.
Biologija i ekol ogij a. Grakova muica prezimljuje u stadiju kukuljice u
zemljanom kokonu u tlu, na 5-8 cm dubine. enka prvoga pokoljenja odlae jaja
u grupicama na unutarnju stranu ake cvjetnih pupoljaka, odnosno vrnih izbo-
ja. Napadnuti izboji zaostaju u rastu, kratki su, sa stisnutim liem i kratkim cvjet-
nim drkama i zadebljanim cvjetovima, iz kojih se ne razvijaju mahune, a ako se
i razviju, krljave su, a prirod je manji.
Drugo pokoljenje grakove muice odlae jaja u mahune, a liinke se hrane
s unutarnje strane mahune. Napadnute mahune iznutra su obloene bijelim dlaica-
ma, sjeme je zakrljalo, neravno, grbavo, a takve mahune podlonije su kvarenju
i stoga slabije podnose transport.
Zatita. Preporuuje se napadnute izboje i mahune prikupiti i spaliti, a kad
je napad jai, tretirati insekticidima navedenim kod tripsa.
U podrujima s veom koliinom oborina u proljetnim mjesecima obvezatno
se treba pridravati plodoreda i ne sijati graak nakon graaka. Valja paziti i na
prostornu izolaciju, pa ne treba sijati graak u blizini prologodinjih povrina
zaraenih tim tetnikom.
Grakova ci stol i ka nemat oda
{Heterodera goettingiand)
Opis. enke i ciste vrste Heterodera goettingiana limumsiog su oblika, pro-
sjeno duge oko 0,60 mm, a iroke 0,50 mm. Mlijeno bijele enke imaju na
stranjem dijelu tijela elatinoznu jajnu vreicu, u koju odloe manji broj jaja, a
znatno se vei broj jaja (150-200) nalazi
unutar njihova tijela. Uginula enka
ispunjena jajima cista je kojoj je kutiku-
la tamnosmede boje. Ciste mogu ostati
vitalne u tlu i 12 godina, bez prisutnosti
biljke domaina. Mujaci su crvoliki, du-
gi od 1,21 do 1,29 mm, sa stiletom dugim
0,028 mm. Infektivne liinke drugog ra-
zvojnog stadija velike su oko 0,49 mm.
Vanost. Grakova cistolika nema-
toda rasprostranjena je u: Europi, Rusiji,
Kini, Izraelu, Japanu, Jordanu i SAD-u, a
naena je i u uzorcima tla na nekoliko
lokaliteta u Hrvatskoj. Dobri domaini te nematode jesu: grah, graak, bob, lea,
soja, lucerna i mnoge korovne vrste, a loi su domaini npr. itarice i eerna repa.
Osjetljive biljke, pri napadu te nematode zaostaju u rastu i razvoju, slabije se
granaju, listovi venu i ute, a zbog slabije cvatnje daju znatno manji broj mahuna
SI. 211. Heterodera goettingiana na
korijenu graka
i zrna. Za jakih zaraza biljke propadaju prije donoenja ploda, a prirodi mogu biti
smanjeni vie od 75 %, osobito ako istovremeno postoji i zaraza s Fusarium ox-
ysporum.
Biologija i ekol ogij a. Razvoj grakove cistolike nematode slian je razvoju
ostalih Heterodera vrsta. Ta nematoda daje jedno pokoljenje godinje, a moe se
razviti za 3-15 tjedana, ovisno o temperaturi i vlazi tla te o vrsti biljke domaina.
Najvei broj liinki drugog razvojnog stadija izlazi iz jaja u proljee (15 C) i
ubuuje se u korijen biljaka. Stoga je graak koji se sije u proljee jae napadnut
od graka koji se sije u srpnju.
Zatita. Za suzbijanje odnosno smanjenje populacije grakove cistolike ne-
matode u tlu preporuuje se viegodinji piodored (3-6 godinji) uz obvezno su-
zbijanje korova. Visoka uinkovitost u suzbijanju te nematode postie se toplin-
skom sterilizacijom tla i fumigacijom tla (dazomet, metam), koja se mora provesti
nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci prije sadnje odnosno sjetve, da bi se izbje-
gla fitotoksinost.
Ostali tetnici
Vrlo est tetnik graha na polju jest kopri vi na grinja. Od njezina napada
lie prije vremena pouti i sui se,
ranije se prekida vegetacija i tako se
smanjuje prirod. Taj je tetnik opir-
no opisan kod plodovitog povra.
Sve lepirnjae katkada napadaju i
tetnici u tlu, stabl j i ki na nema-
toda, nematode koj e sl obodno
i ve i puevi - svi opisani u po-
glavlju o polifagnim tetnicima. U
stabljici graha moe se katkada na-
i gusjenica kukuruznog moljca,
a zrno graha moe otetiti soj i n
mol j ac Etiella zinckenella.
Bolesti graha
Gl j i vi ne bol es t i
Hra graha
iUromyces appendiculatu)
Parazitira na grahu, grahu mahunaru, ali najjae su zaraze na grahu pritkau,
zatim pri uzgoju graha u kukumzu. Na niskim sortama hrda je rjea. Nakon ka-
snije sjetve obino su zaraze jae.
Si. 212. Liegraha zaraeno obinim crvenim
paukom (snimio M. Maceljski)
Simptomi. Gljiva napada list, a rjee stab-
ljiku i mahune. U kasno proljee na donjoj stra-
ni plojke nastaju ecidije u obliku malih bijelih
pritia. Njih obino nema mnogo pa prou ne-
zapaeno, ali o njihovoj pojavi esto ovisi tijek
bolesti. Potom se pojavljuju smei jastuii. To
su uredosorusi koji nastaju na listu, a rjee na
stabljici i mahunama. Oko uredosorusa tkivo
je lia svijetloute boje. Ako je vrijeme vlano,
broj se uredosorusa poveava. Ako se javlja ve-
liki broj uredo pokoljenja jedno za drugim,
listovi se prerano sue, zbog ega je urod ma-
nji. S vremenom sorusi mijenjaju boju, postaju
crni, to znai da u njima nastaju teleutospore.
Na zaraenim mahunama sorusi imaju promjer
oko 5 mm, malo su odignuti, zbog ega mahu-
ne imaju manju trnu vrijednost.
Si. 213. Hrda na grahu (snimio
B. Cvjetkovi)
Bi ol ogi j a. To je autecijska hrda, to znai da svi stadiji dolaze na istom domainu.
Na zaraenim biljnim ostacima prezimljuju teleutospore. Teleutospore klijaju u proljee,
dajui bazidiju s bazidiosporama, koje inficiraju mladi list graha. Na listu graha nastaju
najprije ecidije blijedoute boje. Ecidiospore inficiraju list, te nastaju prvi uredosomsi.
Uredospore raznosi vjetar i do 1000 metara udaljenosti te nastaju ponovne infekcije. Na
tim mjestima ponovno nastaju uredosorusi. Koliko e se puta ciklus uredosomsa ponovi-
ti, ovisi o osjetljivosti sorte, klimatskim prilikama i duljini vegetacije posijane sorte. Ure-
dospore klijaju na listu koji je vlaan barem osam sati, uz temperature od I6 do 25
Kada se temperature podignu iznad 28 C ili padnu ispod 15 klijanje uredospora
znatno je smanjeno. Pred kraj vegetacije, unutar uredosorusa nastaju teleutospore, a so-
rus poprima crnu boju.
Zatita. U podrujima gdje se hrda ee javlja, treba sijati manje osjetljive
sorte. Na manjim parcelama nakon etve treba prikupiti ostatke i spaliti ih, a motke
(kolce) raskuiti s 2-postotnom formalinom ili varikinom. Treba uspostaviti plo-
dored. Fungicidi na osnovi bakra, mankozeba* (Dithane, Star, Pinozeb) ili biter-
tanola* (Baycor) na sjemenskim usjevima daju dobru zatitu.
Smea pj egavost graha
{Colletotrichum lindemuthianuni)
Simptomi. Mogu se javiti na svim nadzemnim dijelovima biljke. Biljke izrasle
iz zaraenog sjemena imaju tamna udubljenja na kotiledonima. Na hipokotilu
nastaju duboke smee lezije, zbog ega biljka moe propasti. Na liu nastaju
tamnosmee ovalne pjege, koje kasnije, obrubljene lisnim ilama, postaju uglate.
Simptomi se oituju na lisnim peteljkama i stabljici u .obliku duguljastih tamnih
pjega. Na mahunama su pjege malene, okrugle, ovalne ili izduene, a s vreme-
nom se poveavaju. Pjege su u sredini smee, s crvenkastim rubom.
si. 214. Smea pjegavost na grahu
Bi ol ogi j a. Parazit se prenosi u unu-
tranjosti i na povrini sjemena. Micelij koji se
nalazi u sjemenu ulazi u kotiledone, na koji-
ma nastaju plodna tijela (acervuli). Gljiva
moe prezimiti i na zaraenim biljnim ostaci-
ma, ali taj nain prezimljenja manje je vanosti.
Na kotiledonima nastaju acervuli, iz kojih ko-
nidije obavljaju sekundarne infekcije. Kia i
vjetar omoguavaju irenje konidija. Na taj na-
in nastaju sekundarne zaraze tijekom vege-
tacije. Da bi nastala infekcija, potrebna je re-
lativna vlaga preko 95 % ili kia. Optimalne
temperature za irenje bolesti kreu se od l6
do 18 Inkubacija je kratka, u optimalnim
uvjetima 4-5 dana.
Zatita. Sjeme treba uzimati sa zdravih usjeva, jer u nas dozvoljeni fungicidi
za tretiranje sjemena ne daju sigurne rezultate. Nakon etve treba spaliti biljne
ostatke. Treba uvesti dvogodinji, trogodinji plodored. Sijati treba tretirano sje-
me. Sjemenske usjeve moe se zatiti prskanjem poetkom cvatnje, zatim pri
zavretku cvatnje i prema potrebi u vrijeme punjenja mahune. U nekim zemljama
preporuuje se karbendazim (Bavistin, Chromozin, Zimo) i fungicidi na osnovi
bakra.*
Uglata pj egavost lista
(Phaeoisariopsis griseola, syn. Isariop-
sis griseold)
Bolest je u nas poznata od 1953. go-
dine. Javlja se periodino, pa ukupne
tete nisu velike. Zaraene mahune ne-
maju trnu vrijednost.
Si mptomi . Na listovima nastaju
sivkaste uglate pjege, obrubljene malim
lisnim ilama. Na listovima za vlana
vremena nastaju sivkaste nakupine spo-
ra u koremiju. Jako se zaraeni listovi
sue. Simptomi na stabljici rijetko se jav-
ljaju. Pjege na stabljici duguljaste su,
smee i nejasnih rubova. Na mahuna-
ma nastaju tamnosmede ovalne pjege.
Ako su mahune rano inficirane, mogu
zakrljati i deformirati se. S mahuna mi-
celij prelazi na povrinu sjemenke, oko
hiluma pa je sjeme zaraeno samo na
povrini.
SI. 215. Uglatapjegavost lista
(prema Snowdon)
Bi ol ogi j a. Gljiva preivljava na zaraenim biljnim ostacima u obliku micelija i mi-
krosklerocija i na sjemenu. Za vlana vremena stvara obilje konidija koje vjetar i kia
raznose do domaina.
Zatita. Treba sijati zdravo tretirano sjeme. Potrebno je unititi i spaliti za-
raene biljne ostatke i paziti na plodored. Prskanja karbamatima* i bakrom daju
zadovoljavajuu zatitu
Bi j el a trul e
(Sclerotinia sderotioruni)
Bolest se obino pojavljuje na starim biljkama u gustome sklopu ili za kinog
vremena. Zaraza nastaje na dijelovima biljke koji su blie du, dakle tamo gdje je
cirkulacija zraka slaba, a relativna vlaga visoka. tete obino nisu znatne.
Si mptomi . Mogu biti napadnute stabljike, mahune i listovi. Na najdonjim
dijelovima stabljike nastaju vodenaste lezije. Napadnuta mjesta postaju sluzava.
Nekoliko dana nakon pojave prvih znakova bolesti taj dio prekrije bijeli pahulja-
sti micelij. Unutar micelija nastaju najprije bijeli, a nakon toga crni sklerociji, koji
se mogu razviti i u unutranjosti napadnute stabljike. Stabljika trune pa se preki-
daju provodni snopovi i sue itave biljke. Na mahunama nastaju ovalne vodena-
ste pjege, nakon ega ta mjesta prekriva bijeli pahuljasti micelij uz pojavu sklero-
cija. Micelij se moe iriti u unutranjosti mahune i formirati sklerocije. U takvim
sluajevima i sjeme je povrinski zaraeno micelijem.
Bi ol ogi j a. Opisana je kod salate
Zatita. Pouzdana preventivna mje-
ra jest plodored i ne pregusta sjetva. Sijati
treba tretirano sjeme.
Nekroza kor j enov og vrata
Zaraza moe nastupiti u svim razvoj-
nim stadijima biljke, ali gospodarske se
tete oituju na mladim biljkama. U nas
je bilo sluajeva kada su propali itavi
usjevi.
Si mptomi . Napadnut je korijenov
vrat ili korijen na kojem nastaju crvenka-
sto smee udubljene pjege koje mogu
prstenovati stabljiku. Zbog toga zastaje ra-
st i biljke ugibaju. Kada zaraza zahvati sta-
rije biljke, primjeuje se zastoj u rastu, a
urod je manji. Na rubovima starih pjega
mogu nastati mali tamnosmedi sklerociji. sl. 216. Rhizoctonia na grahu
Bi ol ogi j a. Opisana je kod krstaica. (snimio B. Cvjetkovi)
Zatita. Plodored je najvanija mjera zatite. Poznato je da nastaje jaki napad
na grah ako se posije na parceli na kojoj je prole godine bila eerna repa koja je
bila zaraena s Rhizoctoniom.
Bakteri j ska prstenasta pj egavost
(Pseudomonas syringaep. v. phaseolicola)
Si mptomi . Na mladom se liu javljaju vlane poligonalne pjege. Sredinji
dio pjega postaje smed, a okruen je ukastim rubom. Na mahunama nastaju
sitne ovalne pjege koje s vremenom postaju vee i masnog izgleda. Na pjegama
se moe, za vlana vremena, razviti bakterijski eksudat. S mahuna, bakterija infi-
cira sjeme, te se zaraza prenosi inficiranim sje-
menom. Jace izraena klorotina zona oko pje-
ga, kao i pojava pjega manjih dimenzija, vizu-
alne su karakteristike te bolesti, ime se razli-
kuje od bakterijske pjegavosti iXanthomonas
campestris pv. phaseoli).
Zatita. Za obje bakterioze vrijede iste
preporuke za zatitu. Prva mjera zatite jest sje-
tva sjemena koje je dobiveno od zdravih bilja-
ka. Plodored je takoer vaan u zatiti od tih
bakterija. Prskanjem graha fungicidima na
osnovi bakra nakon pojave prvih pjega postiu
se odredeni uspjesi.
SI. 217. Bakterioza graha (snimio
B. Cvjetkovi)
Vi rus obi nog mozai ka graha
{Bean Commonon Mosaic Virus)
SI. 218. Virus utog mozaika graha (snimio
B. Cvjetkovi)
Rano zaraene biljke iz sjemena ili
prije cvatnje daju manje urode. Smanje-
nje uroda moe iznositi i do 15 %.
Si mpt omi . Mozaik na listovima
glavno je obiljeje bolesti. Zbog nerav-
nomjernog porasta plojka je vie ili ma-
nje naborana. Zaraenim biljkama otpa-
daju cvjetovi, a ako donesu mahune,
one su manje i krivudave. nastaju i po-
remeaji u rastu, ali ovise o osjetljivosti
sorte. U vrlo osjetljivih kultivara moe
nastupiti i venue nedugo nakon infek-
cije.
Bi ol ogi j a. Virus se prenosi sjemenom u velikom postotku. Neki uzorci imali su 50-
83 % zaraenih sjemenki. Iz zaraenog sjemena izrastu zaraene biljke, s kojih lisne ui
prenose zarazu.
Zatita. Najvanija je zatita sjetva nezaraenog sjemena. Da bi se dobilo
zdravo sjeme, mora se sjemenska proizvodnja smjestiti tamo gdje su manje po-
voljni uvjeti za razvoj lisnih uiju. Sjemenske usjeve graha treba sijati im dalje od
parcela na kojima su posijane biljne vrste domaini tog virusa (bob, crnookica,
gladiola i dr.). Pri aprobaciji sjemenskih usjeva treba unititi sve zaraene biljke.
Vi rus utog mozai ka graha
{Bean Yellow Mosaic Virus)
Si mptomi . Na grahu se mogu manifestirati dva tipa simptoma. Na najveem
broju kultivara javlja se mozaik na listu, u obliku svijetloutih i zelenih polja.
Cijela povrina plojke vie je ili manje naborana, to je jedan od karakteristinih
znakova bolesti. Drugi tip bolesti znatno je rjei, a manifestira se nekrozom vrnog
pupa. Ako je zaraza nastala u poetku vegetacije, nakon nekroze pupa odumire
cijela biljka. Meutim, ako je infekcija nastupila kada je biljka razvijena, odumire
vrni pup, a biljka preivljava, ali javljaju se simptomi mozaika. U nekih hibrida
nastaje zadebljanje, mahune se naboraju i u njima ima manje sjemenki.
Biol ogij a. Virus se odrava na mnogobrojnim domainima, a viegodinji domaini
osobito su vaan izvor zaraze. Oko 20 vrsta lisnih ui prenosi taj virus na perzistentan
nain.
Zatita. Preporuljivo je grah uzgajati to dalje od viegodinjih biljaka (Ro-
hinia, Trifolium, Medicago) koje su domain tog virusa. Potrebno je unititi ko-
rove u usjevu, od kojih neki mogu biti izvor zaraze i suzbijati lisne ui.
Bolesti graka
Pl amenj aa
{Peronospora viciae f. sp. pisi - syn. P. pisi)
Simptomi. Pojava te bolesti moe imati ozbiljne posljedice, osobito ako su
zaraene mlade biljke. Infekcija koja nastupi rano, u fazi nicanja, uzrokuje siste-
minu zarazu. U tom sluaju stabljika je svinuta i krljava rasta. Na listovima se
pojavljuju ute, odnosno smee lezije na gornjoj stani lista. S nalija na istom mje-
stu nastaje modrikasti maak, koji potjee od sporangiofora i sporangija. Zelene, a
zaraene mahune, u parazitiranom dijelu postaju smee, sa zelenim nenapadnu-
tim oazama. U unutranjosti mahune nastaje bijela prevlaka micelija, koja s vreme-
nom postaje smea. U tkivu mahune nastaju oospore. Pojedine sjemenke u mahu-
nama zaraene su micelijem. Na takvu sjemenu vide se male, smee, upale zone.
Bi ol ogi j a. Premda se uzronik bolesti prenosi sjemenom, ipak je najvanije pre-
noenje parazita iz jedne u drugu vegetaciju putem oospora u zaraenim biljnim ostaci-
ma. Oospore ostaju u tlu 10-15 godina i izvor su primarnih infekcija. Nakon pojave spo-
rangija nastaju sekundarne infekcije. Spo-
rangiji nastaju pri visokoj relativnoj vlazi
(iznad 90 %) koja traje barem 12 sati. Na tem-
peraturama od 1 do 20 C klijaju sporangiji.
Optimum za klijanje izmeu je 4 i 8 C. Me-
utim, spore mogu preivjeti samo 24 sata
pri 20 sedam dana pri 15 a 31 dan pri
4C.
Zati ta. Ploored je jedna od
osnovnih mjera zatite. Postoje brojni re-
lativno rezistentni hibrii pa ih treba
primjenjivati u podrujima gdje se ue-
stalo javlja plamenjaa. U nekim zem-
81. 219. Plamenjaa graka
(prema Snowdon)
ljama sjeme se tretira fungicidom na osnovi metalaksila* (Apron). Za suzbijanje
toga parazita u usjevu primjenjuje se velik broj fungicida iz skupine ditiokarba-
mata* (Polyram DF, Antracol, Dithane M-45). Na sjemenskim usjevima primjenjuju
se sistemici* (Riomil MZ, Galben M).
Pale graka
Pale graka mogu izazvati tri gljive:
a) Ascohyta pisi;
b) Phoma medicagins var. pinodella s vrlo esto koritenim sinonimom Ascoc-
hyta pinodella-,
c) Ascochytapinodes, koja tvori na odumrlim ostacima savreni stadij poznat
pod nazivom Mycosphaerella pinodes.
Na osnovi simptoma Ascochyta pisi moe se razlikovati od ostale dvije gljive
koje uzrokuju pale. Meutim, razlike u simptomima izmeu Phome medicagi-
nis i Ascochytepmoîesnedostatne su da bi se sa sigurnou mogao utvrditi uzro-
nik. To se moe dokazati jedino laboratorijskom analizom.
Ascochyta pisi
Si mptomi . U pravilu parazitira na nadzemnim dijelovima biljke. Na listovi-
ma se javljaju utosmee ovalne pjege, unutar kojih nastaju male crne kuglice
(piknidi). Pjege na stabljici duguljasta su oblika, svijedosmee, uleknute, s tam-
nim rubom. Na mahunama pjege su okrugla, ovalna oblika, malo upale u tkivo,
svijedosmee, s tamnim rubom. U sreditu lezije nastaju brojna plodna tijela. S
povrine mahune gljiva prodire u unutranjost, gdje inficira sjemenke. Ako su
mahune rano napadnute, mogu ostati krljave. Gljiva se nalazi u sjemenu u obli-
ku micelija.
Bi ol ogi j a. Gljiva se prenosi iz jedne vegetaci-
je u drugu zaraenim sjemenom. Premda se pre-
nosi i zaraenim ostacima, taj nain manje je vaan.
Tijekom vegetacije, nakon pojave prvih plodnih ti-
jela, piknospore obavljaju sekundarne zaraze.
Phoma medicagnins var. pinodella, syn.
Ascochyta pinodella
Simptomi. Na listovima i stabljici izaziva
sline simptome kao i A. pisi, ali napada i ko-
rijen i osnovu stabljike, pa graak slabije raste
ili vene. Klica se moe osuiti jo prije nego
izie iz zemlje. Od vrste Ascochytapinodesx2i-
zlikuje se po tome to stvara vie pjega. Iz za-
raenog sjemena razvijaju se biljke koje nakon
pojave trulei stabljike i korijena propadaju.
Micelij gljive nalazi se u unutranjosti sjeme-
na. Osim u sjemenu, gljiva ostaje u du u obliku
hlamidospora, odakle inficira ponik.
SI. 220. Pale graka (pTfm2i
Snowdon)
Ascochyta pinodes = Mycosphaerella pinodes
Si mptomi . Iz zaraenog sjemena razvijaju se biljke na kojima truli dio izme-
u plumule i radikule. Katkad biljka jo truli prije nego to izie iz da. Zbog napa-
da tog parazita na listovima nastaju malene purpurnocrvene pjege, oko 5 mm
promjera. Zaraza se obino iri s listova na peteljke i stabljiku. Zaraeni dijelovi
poprimaju plavkastocrnu boju. Na cvjetovima infekcija poinje oteenjem koje
podsjea na ubode iglom, ali uskoro, zbog toksina koje proizvodi gljiva, odumire
itav cvijet. U zaraenim mahunama, koje su se smeurale, obino je sjeme za-
raeno. Zaraeno je sjeme naborano i svjedije od zdravoga. Embrionalni dio sje-
mena u sluaju unutranje zaraze poprima purpurnocrvenu boju. Zaraeno sje-
me i biljni ostaci izvor su zaraze.
Zatita. Osim zdravog ili tretiranog
sjemena (TMTD), plodored je najvani-
ja mjera zatite. Najbolji bi bio etvero-
godinji plodored bez leguminoza. Do-
brom pripremom tla postie se brzo ni-
canje i razvoj usjeva i tako smanjuje mo-
gunost jaih zaraza klice i mlade biljke.
Ako je sjeme dubinski zaraeno, uobi-
ajene metode tretiranja sjemena ne da-
ju potpuni uspjeh; zato je potrebno pro-
izvodnji sjemena pridodati punu panju.
Sve tri spomenute vrste Ascochyta bolje
se razvijaju u vl anom klimatskom po- si. 221. Pale graka {snimio^. Cvjetkovi)
druju. Zato za proizvodnju sjemena treba birati aridnija podruja. Sjemenski se
usjevi protiv palei mogu prskati fungicidima iz skupine benzimidazolkarbamata*
(Bavistin*, Ckromozin, Zino), premda u nas nisu registrirani za tu namjenu.
Hr da
(Uromyces pisi)
Bolest se javlja rijetko i obino na kraju vegetacije. Neki autori poistovjeuju
tog uzronika s vrstom Uromyces fabae, a drugi misle da je zasebna vrsta.
Si mptomi . Na licu i naliju lista nastaju smei jastuii (uredosorusi). U po-
etku ih je malo, a kasnije se nji-
hov broj poveava. Pred zriobu
jastuii postaju crni, a u njima
nastaju teleutospore za jakih za-
raza lie se poinje suiti.
Bi ol ogi j a. To je heterecijska
hrda, koja ecidijsko pokoljenje razvi-
ja na mljeiki (Euphorbia cyparisias
i dr.), a uredo i teleuto pokoljenje ra-
zvija na graku. Gljiva prezimljuje u
podzemnim dijelovima mljeike, i u
proljee, im potjera izboje, nosi eci-
dije koje inficiraju graak.
SI. 222. Hrda na graku (snimio B. Cvjetkovi)
Zatita. Obino nije potrebno poduzimati mjere zatite. Preporuljivo je uklo-
niti mljeiku iz blizine povrtnjaka. Na malim parcelama poeljno je prikupiti i
spaliti biljke graka nakon etve. Na sjemenski graak mogu se primjeniti karba-
mati* navedeni kod plamenjae graka.
Pepel ni ca
(Eiysipbe pisi)
Si mptomi . Lie, stabljika i mahune mogu biti djelomino ili potpuno pre-
krivene sivim maskom, koji potjee od micelija i oidija parazita. Napadnuto tkivo
lista i mahuna ispod maka postaje smee ili purpurno i sui se. Micelij se nalazi
u unutranjosti sjemena. Bolest se pojavljuje obino na kraju vegetacije pa nije
potrebno uvijek provoditi zatitu. Djelotvorni su fungicidi na osnovi sumpora.
Bi j el a trul e
Si mptomi . Isti su kao i u graha. Mogu biti napadnute stabljike, mahune, a
rijetko i listovi. Za kasne etve na industrijskom graku javlja se na mahunama.
Na mahunama nastaju ovalne vodenaste pjege. Na tim mjestima nastaje bijeli pa-
huljasti micelij i sklerociji.
Zatita. Opisana je kod graha.
Venue
(Fusarium solani f.sp.pii)
Ta je gljiva obino sudjeluje u kompleksnoj bolesti koju nazivamo trule ko-
rijena i korijenova vrata. Spomenuta Ksp. specijalizirana je na graak premda F.
solani i druge Fusarium vrste mogu parazitirati na graku, bobu i grahu.
Si mptomi . Pred kraj cvatnje pa do formiranja prvih mahuna pojedine biljke
zaostaju u rastu. Donji listovi postaju sivkasti prije nego to poute i osue se. Na
stabljici neposredno iznad tla vide se crne nekrotske pruge, koje se proteu du
korijena. uenje lia uskoro se primjeuje i na gornjim listovima. Biljka ivotari
neko vrijeme, a zatim se osui.
Zatita. Plodored i sjetva otpornijih hibrida jedina su praktina mjera zatite.
Vi r oz e gr a ka
Vi rus obi nog mozai ka graka
(Fea Common Mosaic Virus)
To je najraireniji virus graka, a osim graka, domaini su mu bob i druge
leguminoze. Gubici u urodima mogu biti znatni ako se zaraze mlade biljke.
Si mptomi . Na listu graka uz ile lista pojavljuju se ukaste zone u obliku
mree. Zatim se na listovima izmeu ila izmjenjuju klorotine zone sa zelenima,
pa itava plojka dobiva mozaian izgled. Simptomi ovise o soju virusa i osjetljivo-
sti kultivara graka.
Vi rus enaci j a graka
(Fea Fnation Mosaic Virus)
Taj virus parazitira na biljkama iz porodice lepirnjaa, a graak je najosjetlji-
viji domain.
Si mptomi . Poetni simptomi javljaju se u obliku mozaika na listovima. Na
liu se javljaju klorotine pjege, koje postaju bijele i gotovo providne. Zbog ne-
ujednaenog rasta, listovi se kovraju. Na naliju lista nastaju priraslice u obliku
bradavica ili resica (enacije). Internodiji su krai pa itava biljka poprima grmolik
izgled. Ako je infekcija nastala prije cvatnje, mahune mogu biti deformirane, a
sjemenke manje od zdravih i ute. Taj virus izaziva mozaik i na bobu. Ne prenosi
se sjemenom graka, ali moe se prenijeti sjemenom boba. Bob moe biti izvor
primarne infekcije.
Zatita. Bob i graak ne smiju se sijati jedan pored drugoga. Usjeve treba titi
od napada lisnih uiju koje su vektor toga virusa.
Vi rus rane nekr oze graka
(Fea Farly Browning Virus)
Si mptomi . Virus uzrokuje smee nekrotske pjege uz lisne ile. Na listovima
i stipulama nekrotske se zone poveavaju i imaju svjetliju sredinu i tamniji rub.
Na stabljici nastaju longitudinalne nekroze, karakteristine boje. Smee su na
povrinskom dijelu kore, a dublje u pukotini imaju crvenkastosmedu boju. Ne-
kroze mogu nastati i na mahunama. Katkada moe itava biljka uvenuti. Virus se
prenosi sjemenom, i to u visokom postotku (do 37 %), i nematodama iz roda
Trichodorus.
Zatita. Zdravo sjeme graka i provjereno zemljite bez nematoda osnovne
su preventivne zatitne mjere. Ako se zaraene biljke pojave u sjemenskom usje-
vu, treba ih ukloniti.
Bolesti boba
Hrda
(Uromyces viciae - fahae)
Bolest se javlja u svim podrujima uzgoja boba, ali u Dalmaciji i Istri tete su
znatnije, pogotovo na sjemenskim usjevima. Prema nekim autorima parazitira i
na graku.
Si mptomi . Pojava svijetlih uredosoaisa na listovima, stabljici i peteljkama
lia najkarakteristiniji je simptom. Pod kraj vegetacije sorusi postaju tamniji, to
znai da su se unutra razvile teleutospore. Epiderma iznad uredosorusa i teleuto-
sorusa puca a spore dospijevaju u okoli. Sorusi su na listovima okrugla oblika, a
na stabljici i peteljkama izdueni su.
Biologij a. To je autecijska i makrociklika hrda, to znai da se svi razvojni stadiji
ostvaruju na bobu i da ima sve stadije karakteristine za hrde. U junim krajevima moe
prezimiti u obliku ecidija, zatim u obliku uredospora i teleutospora. Teleutospore mogu
zadrati klijavost do dvije godine. One klijaju i daju bazidiospore. Tako primarne infekci-
je mogu potjecati od bazidiospora i od uredospora. Uredospore nastale nakon primarnih
infekcija odgovorne su za sekundarne zaraze tijekom vegetacije.
Zatita. Nakon etve biljne ostatke treba spaliti. Valja provoditi plodored.
Kemijska zatita rijetko se provodi, osim u sjemenskim usjevima, gdje se primje-
njuju fungicidi na osnovi bakra, mankozeba ili bitertanola* (Baycor).
Smea pl i j esan
(Botrytis fabae)
Parazit uzrokuje stvaranje malih, otro ogranienih, okoladnosmedih pjega
na listu, cvjetovima i mahunama. Na stabljici nastaju duguljaste lezije, iste boje,
esto ulegnute u tkivo. Sline pjege, neto tamnije boje, uzrokuje B. cinerea. Oba
speciesa prenose se sjemenom. Bolest se javlja za vlana vremena i pri niskim
temperaturama (10 C). Na tog parazita djeluju fungicidi na osnovi dikarboksimi-
dima* (Ronilan, Kidan).
Venue
(Fusarium spp.)
Nekoliko Fusarium vrsta (F. ox-
ysporum f. sp. fahae, F. culmorum, F.
avenaceum) moe izazvati trule ko-
rijena. Kao posljedica napada na ko-
rijen nastaje venue.
Zatita se sastoji u podoredu i
sjetvi tretiranog sjemena.
Vi rus uvel ost i boba
(Broad Bean Wilt Favavirus)
Na listovima nastaju svijetlozele-
ne pjege, nakon ega nastaje prosv-
jetljavanje ila na plojci. Biljke zaosta-
ju u rastu. U nastavku bolesti nastaje
nekroza vrnog lia, koje se sui. Ve-
nue u osjetljivih sorata popraeno je
otpadanjem cvjetova i lia. Uz tete
koje izaziva na bobu, virus izaziva tete i na paprici, grahu, artioki i daigom
povru. Zaraze na bobu su vane i zato to je bob kao najranija kultura izvor
zaraze za drugo povre. Virus prenosi Myzus persicae, Aphis craccivora, Aphis
fabe, Macrosiphum euphorhiaei dr., na neperzistentan nain.
Zatita. Treba suzbijati korove koji su domaini tog virusa (Plantago spp).
Potrebno je napravit prostornu izolaciju izmeu boba, cvijea (dragoljub, gladi-
ola) i drugog povra koje moe biti zaraeno timi virusom i suzbijati lisne ui.
Si. 223. Fusarium na hohu (snimio
B. Cvjetkovi)
Suzbijanje korova
Porodica lepirnjaa - Fahaceae (Legumonosae) vrlo je brojna. Obuhvaa
oko 12000 zeljastih, jednogodinjih, viegodinjih, ali i drvenastih vrsta. Kao pov-
rtne kulture u Hrvatskoj uzgaja se desetak vrsta, od kojih grah i graak imaju
veu vanost. U nas se sporadino uzgajaju jo bob, slanutak i lea. Hektarski u
svijetu i Hrvatskoj medu lepirnjaama najveu vanost ima soja. Iako se osim za
proizvodnju ulja i bjelanevina uzgaja i kao povrtna kultura (mahune i zrno)
ovom prilikom neemo prikazivati mogunosti suzbijanja korova u soji, jer je to
dobro obraeno u ratarskoj proizvodnji. Napominjemo da neka sredstva za sada
nemaju dozvolu za promet u Hrvatskoj (oznaeni zvjezdicom), pa i na to treba
paziti.
Grah
Grah je jednogodinja mahunarka, koja nakon sjetve nie relativno brzo. I
pored brzog ponika u prvom dijelu vegetacije, ne stvara veu lisnu masu pa se na
slobodnom prostoru razvije korov. Zbog sjetve u redove korov se moe suzbiti
medurednim kukiviranjem. U redu je i nadalje potrebno korov uklanjati okopa-
vanjem i raupavanjem pa to zahtijeva dosta radne snage. Jo jedan razlog ne
ide u prilog mehanikom suzbijanju korova. Grah, naime, formira korijen u plit-
kom povrinskom sloju tla. Zbog toga se kultivacija mora obavljati plitko i palji-
vo. Mehanikom obradom ne moe se potpuno suzbiti korov sve do etve, te
primjena samo tih mjera zbog izbjeglih korova oteava kombajniranje. Zato se,
uz mehanike mjere, primjeni herbicida daje velika vanost. Broj selektivnih her-
bicida za suzbijanje korova u grahu prilino je velik. Vrijeme primjene, spektar
djelovanja i selektivnost dosta im se razlikuje.
Te razlike naroito su izraene unutar razliitih biotipova i ekotipova graha,
a one uoene su i unutar razliitih sorata (sortna osjetljivost). U tom smislu vane
su razlike izmeu graha mahunara i graha zrnaa. "uavac", i "pritka" mogu se
uzgajati za proizvodnju mahuna ili za zrno. Budui da se navedeni ekotipovi
graha anatomski, morfoloki i fizioloki razlikuju, razliita im je i osjetljivost pre-
ma nekom herbicidu. Stoga je herbicide u grahu, uz njihovo dobro poznavanje,
potrebno primjenjivati uz veliki oprez.
Pri j e sj etve (pre-sowi ng) upot r ebl j avaj u se:
TREFLAN EC, (i dr. na osnovi trifluralina), 1-2 l/ha, uz obvezatnu inkorporaciju
na 5-10 cm dubine. Suzbija jednogodinje korove. Preporuuje se nakon sjetve
dodatno tretiranje herbicidom djelotvornim na korove koje Treflan ne suzbija.
Treflan je perzistentan herbicid, pa se u nekim zemljama pet mjeseci nakon treti-
ranja ne doputa sjetva drugih kultura, osim u kojima ima dozvolu za primjenu.
PIVOT 100*, 0,8-1,0 l/ha, uz plitku inkorporaciju. Suzbija jednogodinje irokoli-
sne i neke uskolisne korove. Vrlo je perzistentan. Postoje znatna ogranienja u
sjetvi iduih kultura. Upravo zbog toga u Hrvatskoj mu je uskraena dozvola za
primjenu. I u niim dozacijama daje zadovoljavajue uinke.
BONALAN*, 6 l/ha. Primjenjuje se protiv istih korova i na isti nain kao Treflan EC
i drugi pripravci na osnovi trifluralina. Pripada istoj skupini herbicida. Povuen je
s hrvatskoga trita.
EPTAM 6-E*, 4-6 l/ha, prije sjetve uz inkorporaciju. U SAD-u mu je ograniena
primjena. Ne preporuuje se njime tretirati sorte graha crnookaca. U Engleskoj se
prakticira odgoda sjetve 3 tjedna poslije tretiranja. Povuen je s hrvatskoga trita,
iako je jo uvijek na istoj osnovi za druge namjene registriran pripravak ERADI-
CANE 6 E.
AVADEX BW*, 4 l/ha, protiv divlje zobi i drugih korovskih trava. Inkorporirati ga
treba odmah nakon tretiranja na 5 cm dubine. U naoj zemlji nikad nije bio regi-
striran.
NORTRON SUPER*, 1 l/ha.Primjenjuje se protiv irokolisnih i nekih uskolisnih
jednogodinjih korova. Najee zahtijeva dodatni post-emergence tretman, npr.
s Basagranom.
PATORAN 50*, 2,5-3,5 kg/ha. Nia doza daje se na srednje tekim tlima a via
doza na tekim tlima. Na lakim pjeskovitim tlima moe otetiti kukuru. Dobro
suzbija jednogodinje irokolisne korove. Ne djeluje na korovske trave pa se upo-
trebljava u kombinaciji s drugim herbicidima (npr. s-metolaklor DUAL GOLD 960
EC*).
DUAL GOLD 960 EC*, 1-1,2 1/ha, protiv jednogodinjih uskolisnih i nekih iroko-
lisnih korova. Ima dozvolu u SAD-u. Tamo ga, osim pre-emergence, primjenjuju
prije sjetve unoenjem u tlo zajedno s Eptamom 6-E ili Treflanom.
FRONTIER 900 EC*, 1,2-1,4 l/ha, suzbija jednogodinje uskolisne i neke irokoli-
sne korove. Dozvolu ima u SAD-u i u nekim europskim zemljama.
TRIBUNIL WP-70*, 3-4 kg/ha. Bolje djeluje na irokolisne korove. Zbog toga se
upotrebljava u kombinaciji s herbicidima koji djeluju na trave.
ARESIN*, 1-1,5 kg/ha. Bolje djeluje na irokolisne korove, pa se upotrebljava u
kombinaciji s drugim herbicidima. Lagana kia nakon aplikacije pospjeit e ui-
nak na korove. Neke sorte graha mogu biti osjetljive na laganim pjeskovitim tli-
ma.
PIVOT 100*, 0,8-1 l/ha. Suzbija jednogodinje irokolisne i neke travne korove.
Perzistentan. Ogranien je broj kultura u plodoredu. Povuen je s hrvatskoga
trita.
GALEX 500 EC*, 5 l/ha. Dobro suzbija jednogodinje irokolisne i uskolisne koro-
ve. Zbog toga se primjenjuje u kasnijem roku sjetve, kad korovi trave dominiraju
u polju. Povuen je s hrvatskoga trita.
STOMP 330 E*, i drugi na osnovi pendimetalina, 4 l/ha. Spektrom slian Treflanu
EC. Djeluje protiv veeg broja jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova.
Sam najee ne daje zadovoljavajue rezultate. Potreban je dodatni tretman pro-
tiv irokolisnih korova i vei oprez na lakim propusnim tlima. Nakon jaih kia
moe djelovati fitotoksino.
PROPAKLOR T-50*, 8-10 l/ha. Djelotvorniji je na korovske trave. Zbog toga se
preporuuje u kombinaciji s nekim herbicidom koji djeluje na irokolisne koro-
ve. Povuen je s hrvatskoga trita.
BASAGRAN 600, SAX 600, BAZANO, BENTAGRAN 600, 1,5-2,5 l/ha. Protiv jed-
nogodinjih irokolisnih korova. Njime treba tretirati kad grah razvije prvu troli-
sku, a u vrijeme mlaeg razvojnog stadija korova. Pojedine sorte graha osjetljive
su, pa prije upotrebe treba konzultirati proizvoaa.
ELEX*, 0,75 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih korova u
vrijeme prve troliske. Moe se primijeniti u split aplikaciji u dva puta. Drugo tre-
tiranje treba obaviti u fazi 2-4 troliske.
COBRA*, 0,4-0,6 l/ha, za istu namjenu kao i prethodni pripravak. Pripadaju istoj
skupini kontaktnih herbicida (difeniletera). Ne suzbija bijelu lobodu - Chenopo-
dium album. Prolazna nekroza u obliku nekrotinih mrlja na listu ne utjee na
prirod.
PULSAR, 0,4-0,6 l/ha, nakon nicanja, kad grah razvije prvu trolisku, a korovi 2-4
lista. Suzbija veliki broj jednogodinjih irokolisnih korova.
PIVOT 100*, 0,8-1 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova.
Primjenjuje se u vrijeme kad grah razvije prvu trolisku. Perzistentan. Ograniena
sjetva kultura u plodoredu. Zbog toga je povuen s hrvatskoga trita. U svijetu i
srednjoeuropskim zemljama ima dozvolu.
FUSILADE SUPER i GRASIDIM (u grahu i graku). U svijetu se i drugim graminici-
dima suzbijaju korovne trave. Svi su selektivni prema svim dikotiledonskim kultu-
rama pa i prema grahu. Protiv jednogodinjih trava upotrebljava se 1-1,5 l/ha. Ako
se ele suzbiti viegodinje trave, treba primijeniti 2-4 l/ha. Jednogodinje trave
osjetljivije su kad razviju 2-3 lista, a viegodinje trave kad razviju 3-5 listova.
Grah + kukuruz
Na seljakim se gospodarstvima grah jo tradicionalno uzgaja zajedno s ku-
kuruzom. Najee se tako zasijane povrine ne tretiraju herbicidima. Korov se u
tom sluaju uklanja okopavanjem motikom. Budui da danas postoje vrlo selek-
tivni herbicidi za obje kulture, drimo da se izostavljanjem okopavanja ili primje-
nom oba zahvata mogu postii vrlo dobri rezultati. Zbog toga emo navesti samo
neke, prema naem miljenju, najdjelotvornije herbicide za tu svrhu.
STOMP 330 E*, STON*, DOST 330 E*, 4-5 l/ha. Sjetvu graha i kukuruza treba
obaviti istovremeno. Tretira se odmah nakon sjetve. Obino ne postie zadovo-
ljavajui uinak na irokolisne korove pa je potrebno obaviti dodatno tretiranje
nekim djelotvornim preparatom (Basagran npr.).
DUAL GOLD 960* i FRONTIER 900 EC*, takoer su jednako dobri kao i prethodni
pripravci. Primjenjuju se nakon sjetve kukuruza i graha prije nicanja korova 1-1,2
l/ha odnosno 1,2-1,4 l/ha.
GALEX 500 EC, 5 l/ha. Primjenjuje se na isti nain kao i prethodni preparat. Povu-
en je s hrvatskoga trita.
PROPAKLOR T-50*, 8-10 l/ha. Budui da nije dovoljno djelotvoran na irokolisne
korove, preporuuje se primijeniti ga zajedno s Patoranom, Aresinom ili Tribuni-
lom. Dozu tih preparata treba prilagoditi tipu tla.
CODAL 400 EC*, 4-6 l/ha. Na lakim pjeskovitim tlima, zbog agresivnog djelovanja
prometrina, treba izbjegavati tretiranje tim pripravkom. Nia doza primjenjuje se
na srednje tekim, a via doza na tekim tlima.
Graak
Graak je tradicionalno vrtna kultura. Tek uvoenjem djelotvornih herbicida
prelo se na industrijski nain proizvodnje graka. U naem klimatu graak se sije
pod konac zime. Sjetva se obavlja u redove na 20 cm razmaka pa se meduredna
kultivacija ne moe obavljati. Zbog toga ga gue korovi ranog proljetnog razdoblja.
Budui da brzo nie, graak u prvom dijelu vegetacije nadvlada korov. Kako vri-
jeme odmie, korovi uzimaju sve vie maha, pa ako ih ne suzbijemo, nanose
velike tete. Stoga se od herbicida u graku ponajprije zahtijeva dobro rezidualno
djelovanje ako ih primijenimo u pre-em roku, odnosno kontaktno djelovanje u
post-em roku. Broj selektivnih herbicida u graku prilino je velik. Dobri uinci
postiu se samo primjenom nakon nicanja. Selektivnost im je uglavnom dobra.
Na korove djeluju razliito. Ako primijenimo bilo koji herbicid pojedinano, naj-
ee se ne postiu eljeni rezultati. Zbog toga je vrlo vano poznavati spektar
djelovanja svakog herbicida. Tek kombiniranjem dvaju ili vie preparata, ili
viekratnom primjenom, postiu se eljeni rezukati. S obzirom na vrijeme primje-
ne, selektivni herbicidi za graak dijele se u tri skupine.
TREFLAN EC* i drugi na osnovi trifluralina, 1-2 l/ha. Neposredno nakon primjene
potrebno ga je omdem unijeti u tlo na 5 -10 cm dubine. Selektivnost nije izraena
kao u mnogih drugih kultura. Zbog toga u mnogim zemljama (i u Hrvatskoj)
nema dozvolu za promet u graku. teti poetnom razvoju korijena.
PIVOT 100 E*, 0,8-1 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih
korova. Treba ga oaidem unijeti plitko u tlo. Procjenjujemo da mu je previsoka
dozacija. Vrlo je perzistentan. Ograniava plodored. Zbog toga povuen s hrvat-
skoga trita.
BONALAN*, 6 l/ha, protiv istih korova i na isti nain kao Treflan EC. Pripada istoj
skupini herbicida (dinitroanilina).
AVADEX 480* (trialat), 3 l/ha, protiv divlje zobi, mijeg repka i drugih trava. In-
korporaciju treba obaviti unutar dva sata nakon primjene.
TRIBUNIL WP-70* 3-4 kg/ha (vidi grah). Neke su sorte osjetljive. Stari herbicid.
Primjenjuje se u zemljama EU. U Hrvatskoj nikad nije bio registriran.
PROPAKLOR T-50*, 7-10 l/ha. Zbog proirenja spektra treba ga mijeati s nekim
herbicidom koji djeluje na irokolisne korove.
FRONTIER 900 EC*, 1,2-1,4 l/ha, na isti nain kao u grahu.
DUAL GOLD 960 EC*, 1-1,2 l/ha, na isti nain kao u grahu.
SENCOR 70 WG*, 0,3-0,5 kg/ha, primjenjuje se u SAD-u na srednje tekim i tekim
tlima. Kultura slabe kondicije (hladno vrijeme, sua) moe trpjeti tetu. Jae kie
mogu pospjeiti fitotoksini uinak na propusnim tlima.
PROHELAN T-50, GESAGARD 50 WP, GESAGARD 500 EL, PROMETREX 50 SC
(prometrin) 1,5-3 l/ha. Djelotvoran je samo na irokolisne korove. Na lakim pje-
skovitim tlima moe djelovati fitotoksino.
CHALLENGE 600* (aklonifen), 4,5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih
uskolisnih korova.
IGRAN 500* i dr. na osnovi terbutrina, 2-3 l/ha. Djelotvoran je na irokolisne ko-
rove. Na lakim tlima nakon jaih kia moe djelovati fitotoksino. Ne suzbija ko-
rove iz porodice krstaica.
MESORANIL 50*, 3,5-4 kg/ha. Suzbija irokolisne korove.
BLADEX 50 SC, 2-4 l/ha. Bolje suzbija irokolisne korove. Izvjesno djelovanje
iskazuje i na neke jednogodinje trave.
STOMP 330 E* i drugi na osnovi pendimetalina, 3-4 l/ha. Suzbija jednogodinje
uskolisne i irokolisne korove. Primjenjuje se dobro pripremljeno do.
PIVOT 100*, 0,8-1 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih ko-
rova. esto ne postie zadovoljavajue uinke pa je potreban dodatni zahvat.
Budui da pojedini preparati bolje djeluju na uskolisne korove (Stomp 330 E i
Propaklor T-50, Frontier 900 EC, Dual Gold 960 EC), a drugi na irokolisne korove
(Igran 500, Prohelan T-50 i dr.), bolji se rezultati postiu kombinacijom jednog iz
prve skupine s nekim iz druge skupine.
BASAGRAN 600, SAX 600, BAZANO, BENTAGRAN 600 (bentazon), 3-4 l/ha nakon
treeg lista graka, na oko 10 cm visine, pa sve do cvatnje. Suzbija samo jednogo-
dinje irokolisne korove. Korovi su osjetljiviji u mlaem razvojnom stadiju.
BASAGRAN 600 i drugi na osnovi bentazona + BETANAL^ 1,5 + 1,5 l/ha. Tretira-
nje treba obaviti kad graak dosegne 10 cm. Korovi su najosjetljiviji od stadija
klinih listova pa sve dok ne razviju dva prava lista.
BLADEX 50 SC, 1,5-2 l/ha. Tretira se kad graak dosegne 15-25 cm visine. Na
lakim pjeskovitim tlima moe otetiti graak. Zbog toga se zahtijeva ujednaena
sjetva na 1-2,5 cm dubine. Pojedine su sorte osjetljive.
PULSAR (imazamoks), 0,4-0,6 l/ha, primjenjuju se na isti nain kao u grahu.
SENCOR 70 WG* i drugi na osnovi metribuzina, 0,3-0,5 kg/ha. Suzbija jednogo-
dinje irokolisne korove. Eitotoksini uinci mogu se javiti kad je kultura pod
stresom zbog hladnog vremena, oteena od insekata ili slabo ishranjena.
Korovne trave mogu se je suzbiti djelotvornim herbicidima prikazanim u po-
glavlju o grahu. Pri tome treba paziti na zadnji rok primjene prije berbe graka.
Bob
od svih leguminoza bob ima najkrupnije zrno. Zbog toga podnosi i dublju sjetvu.
Brzo nie i formira korijen u dubljem sloju da. Zbog toga se primjenom herbicida
na povrinu da moe postii "prostorna selektivnost". Na taj nain i neki vrlo
perzistentni herbicidi (simazin) djeluju selektivno. Istovremeno, bob je vdo osjet-
ljiv prema herbicidima iz skupine regulatora rasta. Zbog toga je ogranien izbor
post-emergence herbicida. U naem kontinentalnom podruju bob se sije u rano
proljee. Zato ga najee zakorovljuju korovi ranog proljetnog razdoblja. Suku-
lentna stabljika i zelena lisna masa oteavaju mehaniku berbu. Zbog toga se
preporuuje da se prije kombajniranja obavi desikacija. Od velikog broja herbici-
da koji se uporebljavaju irom svijeta, zbog smanjenog interesa u Hrvatskoj do-
zvolu za promet nema nijedan. Zbog toga emo navesti iskustva drugih proizvo-
aa.
Pri j e sj etve (pre-sowi ng) uz i nkor por aci j u
TREFLAN EC* i dr. na osnovi trifluralina (vidi grah). Kad se oekuje jaa zakorov-
Ijenost irokolisnim korovima, dobro je dodatno tretirati nekim djelotvornim her-
bicidom nakon sjetve a prije nicanja.
AVADEX BW*, 4 l/ha, protiv divlje zobi i drugih korovskih trava. Inkorporaciju
treba obaviti odmah nakon tretiranja. Primjenjuje se u Vel. Britaniji protiv divlje
zobi.
Nakon sjetve, a pr i j e ni canj a (pre-emergence)
RADOKOR * i dr. preparati na osnovi simazina, 1-2 kh/ga. Treba sijati barem na
7,5 cm dubine. Na lakim tlima, nakon jaih oborina, mogu se na tek poniklim
biljkama uoiti prolazni znakovi fitotoksinog djelovanja (rubna kloroza listova).
Sedam mjeseci nakon tretiranja, mogue je sijati itarice.
TRIBUNIL*, 2-3 kg/ha. Treba sijati na barem 5 cm dubine. Suzbija vei broj iro-
kolisnih korova i neke uskolisne korove.
PREMIUM* (terbutrin + neburon), 5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih koro-
va. Primjenjuje se u Francuskoj.
TREPLIK DUO* (pendimetalin + neburon), 5,5 l/ha, na isti nain s istom namje-
nom kao prethodni pripravak.
DUAL GOLD 960*, 1-1,5 l/ha, primjenjuje se nakon sjetve, a prije nicanja. Radi
proirenja spektra i na irokolisne korove potrebno je istovremeno tretirati Tribu-
nilom, Radokorom, Prohelanom, Afalonom ili Bladexom T-50.
BLADEX 50 SC*, 1-2,5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih korovnih
trava.
PROHELAN T-50* i dr. na osnovi prometrina (vidi grah). Tretira se s 1,5-2,5 kg/ha.
Izbjegavati treba primjenu na lakim i pjeskovitim dima.
AFALON* i dr. na osnovi linurona, 1-1,5 l/ha odmah nakon sjetve. Spektar mu je
slian spektru Prohelana. Treba izbjegavati primjenu na lakim pjeskovitim dima.
Zahtijeva dublju i ujednaenu sjetvu. Nije djelotvoran na korovne trave.
LEGURAME PM*, karbetamid, 3 kg/ha, upotrebljava se u ranijoj fazi razvoja kul-
ture, a protiv korovnih trava. Suzbija i neke irokolisne korove. Najee se pri-
mjenjuje nakon pre-emergence upotrebijenog Radokora.
Desikacija
REGLONE FORTE*, REGLONE*, BASTA^ 3-4 l/ha, kad je vei broj biljaka dospio
za etvu. Tretiranjem se ne ubrzava sazrijevanje, nego samo suenje nedozrelih
dijelova biljke.
Lea
Lea se u Hrvatskoj uzgaja na ogranienim povrinama. Sije se u relativno
stisnute redove 17,5-30 cm u proljee kad zatopli i tlo se zagrije iznad 15 U
Hrvatskoj nije registriran ni jedan herbicid za suzbijanje korova u toj kulturi.
U svijetu se primjenjuju ovi pripravci:
Prije sjetve (pre-sowi ng)
TREELAN EC* i dr. na osnovi trifluralina, 1,5-2 l/ha.
Nakon sjetve a pri j e ni canj a (pre-emergence)
PROHELAN T-50* i dr. na osnovi prometrina, 1,5-2 l/ha.
CHALLENGE 600* (aklonifen), 4,5 l/ha, suzbija jednogodinje irokolisne korove.
LEGURAME PM* (karbetamid), 3 kg/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i ne-
kih uskolisnih korova.
KARMEX* i dr. na osnovi diurona, 0,75 kg/ha, protiv irokolisnih korova.
U Erancuskoj protiv jednogodinjih i viegodinjih trava dozvolu imaju pripravci
EUSILADE EORTE i GRASIDIM*, na isti nain kao to je prikazano kod graha.
XIV. LUKOVICASTO POVRE
Lukovi - Alliaceae: l uk (Allium epa} enj ak (Allium sati-
vum), pori l uk (Allium ampeloprasum ssp. porrum)
KLU ZA PREPOZNAVANJE TETOINJA
tetnici
Na p o d z e mn i m i l i p r i z e mni m di j el ovi ma:
Korijenje izgrieno tetnici u tlu
Vrat korijena izgrizle sive gusjenice gola tijela sovice pozemljue
Zastoj u rastu, izmeu Ijuica lukovica siu
sitne grinje lukova grinja
Odebljali bazalni dijelovi, lie odebljalo i
smotano, uti i vene, lukovice mekane stabljiina nematoda
Zastoj u rastu, lie uti i propada, korijenje
posmedi i odumire
nematode koje
slobodno ive
Biljke venu, sredinji se list sui i lako izvlai,
u bazi stabljike bjelkaste liinke duge 10 mm lukova muha
Na na d z e mni m di j el ovi ma:
Biljke enjaka zaostaju u razvoju, sredinji
list pouti, stabljika i lukovica prazne i mekane enjakova muha
Lie puno uzdunih srebrnkastih pruga
izgrienih od gusjenica koje narastu do 10 mm lukov moljac
Karakteristini hodnici (mine) beznonih
liinki dugih do 3 mm na listu luka
lukova minirajua
muha
Bijele tokice na listu luka i poriluka, mine u smjeru
lukovice, biljke su krljave, listovi se sue i uvijaju miner poriluka
Srebrnkaste pjege na liu luka, lie uti i sui se trips duhana
Bolesti
Na listovima utozelene blijede pjege sa sivo-
Ijubiastom prevlakom plamenjaa
Biljka naglo vene, lukovica pokrivena bijelim
micelijem bijela trule
Na listovima jastuii, najprije ute boje, zatim
postanu smei, a na kraju pocrne hrda
Na listovima duguljaste pjege ljubiastog ruba koncentrina
pjegavost
Na listovima utobijele pjege, listovi mekani i
vodenasti, nekroze vrata, trule luica siva plijesan
Na mladim listovima srebrnaste nabrekline, koje
se raspuknu, iz njih ispada crna praina snijet
Na lukovicama crne sitne pjege, u koncentrinom
krugu crna pjegavost ljuske
tetnici
Lukova mu h a
(Delia /Chortophila, Phorbia, Hylemyia / antiqua)
Opis. Odrasli oblik lukove muhe vrlo je slian kunoj muhi, sivkastog tijela,
duljine 6-8 mm, smolasto crnih nogu. Jaja su duguljasta, bjelkasta, duga oko 1,2
mm. Liinke su cilindrine, tijelo im se suuje
prema glavi, ukasto-bijele boje, a pred ku-
kuljenje duine priblino 10 mm. Kukuljica je
ukasto smea, duga 4-7 mm.
tete izaziva liinka, koja se nalazi unutar
stabljike i hrani njezinim sadrajem. Na mjesti-
ma oteenja razvijaju se sekundarno saprofit-
ske gljive koje izazivaju truljenje biljaka. U po-
lju se napad lukove muhe moe vrlo lako pre-
poznati. Zaraene biljke poinju naglo venuti, listovi ute, sredinji se list sui i
lagano izvlai iz stabljike. Prereeo li se uzduno takva biljka, u njezinoj unutranjo-
sti nalazi se vie liinki te muhe. Za jakog napada u jednoj biljci moe biti i do 50
liinki. Ve samo jedna liinka u mladoj stabljici luka izaziva truljenje te biljke.
Vanost. tetnik se javlja u godinama s vrlo vlanim proljeem. Najopasnije
je prvo, proljetno pokoljenje, koje se javlja u doba kad su biljke luka jo nerazvi-
Sl. 224. Odrasli oblik lukove muhe
(prema B. Zaden)
si. 225. Liinke lukove muhe
jene, a u doba leta muha drugoga
pokoljenja luk ve ima razvijenu glavi-
cu. Drugo pokoljenje u posljednjih de-
setak godina velike tete izaziva na po-
riluku, koji se najee sadi krajem lip-
nja, u doba leta muha te generacije. Lu-
kova muha najee napada luk i pori-
luk, a rjee napada enjak.
Biologija i ekologija. U naem kli-
matu lukova muha ima 2-3 pokoljenja
godinje. Prezimljuje kao kukuljica u
zemlji. U godinama s klimatskim uvje-
tima tipinim za kontinentalni dio
Hrvatske let muhe poinje u drugoj
polovici travnja i esto se produi tije-
kom prve polovice svibnja. Izlijetanje
odraslih muha ovisi o klimatskim prilikama pojedinih godina, za stabilnog vre-
mena traje krae, a produuje se u proljeima s estim klimatskim promjenama.
Desetak dana nakon izlijetanja muhe se pare i odlau jaja izmeu listova luka, na
vrat korijena mladih biljica, na samu luicu ili na zemlju u neposrednoj blizini
luka. Jaja odlau u skupinama po 5-12 komada. U samo nekoliko dana jedna
enka odloi 50-100 jaja. Nakon 3-8 dana iz jaja izlaze liinke, koje se odmah
ubuuju u mlade stabljike luka, gdje se intenzivno hrane njezinim sadrajem.
Zbog toga lie uti, vene i sui se. tete su to vee, to su prilikom napada biljke
mlade. Liinka dovri razvoj 15-20 dana nakon ubuivanja, izlazi iz biljke i kuku-
Iji se u zemlji na od 10 cm dubine, a katkada i u lukovici. Stadij kukuljice traje
oko 14 dana, nakon ega izlijee odrasli oblik drugoga pokoljenja u lipnju ili
poetkom srpnja. tete od liinki drugoga pokoljenja na luku su mnogo manje,
jer je luk ve tada dobro razvijen. Ta pokoljenja izaziva velike tete na poriluku.
U izrazito povoljnim godinama mogu se u kolovozu javiti i odrasli oblici treega
pokoljenja.
Zatita. Lukova muha na velikim povrinama suzbija se inkorporacijom gra-
nuliranih insekticida prilikom sadnje luica ili sjetve. Zbog vie razloga inkorpo-
raciju je bolje obavljati u redove. Dozvolu za primjenu imaju Dursban G-7,5 i
Finish G-7,5 u dozi 15-20 kg/ha (150-200 g/ar) u redove ili Dursban 48 E, Pirifos
EC, Pyrinex 48 EC ili Einish u dozi od 2-3 l/ha, prskanjem povrine uz obvezatnu
inkorporaciju (karenca 63 dana). Nia doza potrebna je na lakim tlima, a via na
teim tlima.
Ako inkorporacija nije obavljena prilikom sjetve ili sadnje, te na manjim
povrinama, obavlja se zalijevanje u doba leta muha prvoga pokoljenja uz istov-
remeno prskanje jednim od insekticida Chromgor 40, Rogor 40 ili Perfektion (ka-
renca 21 dan). Zalijeva se sa 80 ml/biljci razrijeene tekuine preporuene kon-
centracije insekticida. U godinama s vlanim i hladnim proljeem, kada je let
muhe rastegnut, tretiranje treba ponoviti nakon 14 dana. Dozvolu za primjenu na
poriluku nema ni jedan insekticid. Ni jedna od tih mjera ne smije se provoditi na
luku koji se jede kao mladi luk.
enj akova mu h a
(Helomyza / Suilia / lurida)
Opis. Odrasli oblik muha je smedeg tijela, duine 8-10 mm. Odrasla je liin-
ka bijela, bez nogu, duga do 12 mm. Kukuljica je tamnosmeda, duga 5-8 mm.
tete izaziva liinka, koja ivi
unutar mlade biljke, hranei se
njezinim sadrajem. Na mjestima
grizotina naseljuju se uzronici
gljivinih bolesti ili saprofitske
gljive, koje izazivaju trule za-
raenih biljaka. Napadnute se bilj-
ke lako uoavaju u polju. Sredinji
listi pouti i poinje se suiti, stab-
ljika je na dodir meka, prazna, a
takova je i lukovica. Za razliku od
lukove muhe, u stabljici se nalazi
samo jedna liinka enjakove
muhe.
Vanost. To je est i vrlo
opasan tetnik enjaka u nekim
dijelovima Hrvatske. Npr. 1984. g.
zabiljeene su zaraze enjako-
vom muhom u iroj okolici Zagre-
ba, a zaraza se ponavljala i iduih
godina. U pojedinim godinama,
kad joj klimatski uvjeti odgovara-
ju, u nekim naim krajevima
utvreno je da enjakova muha
moe unititi do 70 % biljaka, a npr. u Bugarskoj do 90 %. Prema literaturi javlja
se svugdje gdje se uzgaja enjak. Iskljuivo napada enjak.
Biologija i ekol ogi j a. Biologija joj nije precizno utvrena, pa se pretpostav-
lja da ima samo jedno pokoljenje godinje. Meutim, mogue je da postoji i dru-
go pokoljenje, jesensko. Ako postoji, preivljuje na biljkama srodnim enjaku.
Prezimljuje kao odrasli oblik, a jo krajem zime, u veljai ili oujku, nakon kopu-
lacije enke poinju odlagati jaja. Jaja odlau na vrlo niskim temperaturama, blizu
0 neposredno nakon otapanja snijega, na listove mladih prezimjelih biljaka ili
na zemlju u neposrednoj blizini. Izrazito bijela jaja mogu se lako primijetiti na
zemlji ili na listovima biljaka. Tek ispiljena liinka prvo se ubuuje u list, a kada
biljka malo poraste, ubuuje se u stabljiku i na kraju u glavicu, te se hrani sa-
drajem. Pred kukuljenje liinka izlazi iz glavice, zavlai se u zemlju na kukulje-
Sl. 226. tete od enjakove muhe
nje. Katkad se kukulji u lukovici. Najee se kukuijenje odvija na 10-15 cm dubi-
ne. Krajem svibnja ili poetkom lipnja iz kukuljice izlijee muha, koja se, prema
nekim autorima povlai na prezimljenje, a prema drugim autorima daje drugu
generaciju u jesen.
Zatita. Suzbija se na isti nain i istim insekticidima kao i lukova muha, samo
mnogo ranije. Ranijom sadnjom enjaka u jesen ili kasnijom u proljee donekle
se mogu ublaiti posljedice napada toga tetnika. Prskanje se provodi u doba leta
muhe, ali let moe potrajati pa je dobro prskanje ponoviti nakon 10 dana.
Lukova mi ni r aj ua mu h a
(Liriomyza / Dizygomyza, Phytobia / cepae)
Opis. Odrasli oblik mala je muica, mlijeno prozirnih krila, duga 3-4 mm.
Liinka je valjkasta, bjelkasto-uta, a potpuno razvijena duga je 2-3 mm. Kukulji-
ca je crveno-smeda, bavasta, duga 3 mm.
tete izaziva liinka, koja
ivi izmeu lisnih stijenki, hrani
se biljnim tkivom, buei u nje-
mu karakteristine hodnike - mi-
ne, koje se lako uoavaju na li-
stovima. Napad ovog tetnika
izaziva tete samo na mladim bilj-
kama, kasniji napad ne moe
vie ugroziti razvijene biljke.
Vanost. Iako se javlja sva-
ke godine, znatnije tete nastaju
samo u godinama s velikom ko-
liinom oborina tijekom prolje-
a. Najvee tete izaziva prvo,
proljetno pokoljenje. Napada sa-
mo luk.
Biologija i ekol ogi j a. Ta muha ima 2-3 pokoljenja. Prezimljuje kao kukulji-
ca u zemlji, a u drugoj polovici travnja ili u svibnju izlijee muica - odrasli oblik.
Pred odlaganje jaja enke se dopunski hrane, pravei tokasta oteenja na gor-
njim dijelovima listova. Jaja odlau najee na bazu listova. Tek ispiljene liinke
ubuuju se u list, pravei u njemu hodnike. Mina je u poetku uska, linearna i
najednom se prekida. Nakon izvjesnog vremena liinka izlazi iz starog hodnika, a
ubrzo se ponovno ubui. Pred kukuijenje liinka izlazi iz mine i kukulji se na tlu,
gdje padne.
Zatita. Lukovu minirajuu muhu treba suzbijati samo na mladim biljicama
luka, kad se opaze prve mine na listovima. U svijetu se primjenjuju insekticidi na
osnovi dimetoata, pirimifosmetila, alfametrina, deltametrina, lambda cihalotrina i
dr. Za jaih zaraza prskanje treba ponoviti nakon 10-12 dana. Te se mjere ne
smiju provoditi na luku koji se jede kao mladi luk.
Si. 227. Mine lukove minirajue muhe
Miner pori l uka
(Napomyza gymnostoma)
Opis. Odrasli oblici malene su sivkaste muice, duge 4-6 mm, sa utim na-
dvratnim titiem i s jednim parom velikih prozirnih krila. enke su vee od muja-
ka. Liinke su bjelkaste, apodne, pred kukuljenje duge oko 5 mm, a umjesto
glave imaju sratene dvije tamno smee usnene iljaste kukice. Kukuljice su oval-
ne, tamnosmede, duge 3,5-4 mm. Jaja su mlijeno bijela, ovalno izduena, velii-
ne 0,5 X 0,2 mm.
Vanost. To je noviji tetnik luka i poriluka u Hrvatskoj, Sloveniji, Maar-
skoj, vicarskoj i Srbiji. Krajem 90-ih godina u Sloveniji i Hrvatskoj je taj tetnik
izazvao velike tete na luku i poriluku, tete su u pojedinim podrujima bile vee
od 50 %. Mjestimice je postao najvaniji tetnik tih kultura.
tete izazivaju samo liinke,
koje miniraju listove i lukovice
pravei vijugave hodnike uvijek
prema dolj e. Odrasli oblici
uzrokuju bijele male pjege na li-
stovima. Zaraene biljke zaosta-
ju u rastu, listovi se uvijaju i sue.
Za razliku od drugih muha na
luku, miner poriluka napada sa-
mo vanjsko lie. Na jednoj bilj-
ci moe se nai i do dvadesetak
liinki.
Bi ol ogi j a i ekol ogi j a. Pre-
zimljuje u stadiju kukuljice u
ostacima listova u polju. Odra-
sle muhe izlijeu ve krajem oujka i tijekom travnja, kada poinju odlagati jaja
na listove. Ta vrsta ima dva pokoljenja godinje.
Zatita. Suzbijanje se provodi mehaniki uklanjanjem i unitavanjem za-
raenih listova i biljaka te unitavanjem biljnih ostataka u polju. Kemijska zatita
obuhvaa primjenu insekticida preporuenih protiv drugih muha na luku, a do-
bar uspjeh prua moenje luica prije sadnje u pripravke koji sadre imidaklo-
prid ili dimetoat.
Lukov mol j ac
(Acrolepiopsis / Acrolepia / assectella)
Opis. Odrasli je oblik leptir, dug 6-8 mm, raspon mu je krila 12-14 mm. Pred-
nja su krila tamnosmeda, s bijelom pjegom na stranjem rubu, a donja su krila
svjetlija. Gusjenica je ukasto-bijela do zelenkasta, s crnim prugama uzdu tijela,
a pred kukuljenje dosegne od 10 mm duljine.
tete izaziva gusjenica, koja se hrani lisnim parenhimom, a tek kasnije prodi-
re u glavicu. Poetni simptomi napada prepoznaju se po uzdunim srebrnasto-
Sl. 228. Kukuljice minera poriluka (snimio A. Mei)
bijelim prugama na listovima (vrlo su slini simptomima lukove pipe, ali taj tet-
nik dosad jo nije naen u Hrvatskoj). Te pruge nastaju od izgrizanja lisnog pa-
renhima, a epiderma ostaje neoteena. Kada gusjenica ude u glavicu, biljka po-
inje utjeti, vene i na kraju se osui.
Vanost. Taj tetnik nije est u naim krajevima, ali pojedinih godina moe
izazvati vee tete. Naroito velike tete mogu nastati na sjemenskom luku. Na-
pada luk i enjak, a katkad se nalazi i na poriluku.
Biologija i ekologija. U kontinental-
nom dijelu lukov moljac ima dva
pokoljenja, a u toplijim krajevima moe
imati i tree pokoljenje. Preteno prezim-
Ijuje kao odrasli oblik, leptir, na raznim
skrovitim mjestima u polju ili pod biljnim
ostacima, a katkad prezimi i u fazi kuku-
ljice. Nakon buenja iz zimskog sna lepti-
ri su aktivni samo nou. Pare se u svibnju,
nakon ega enke odlau jaja na listove i
vrat korijena. Jedna enka odloi prosje-
no oko 100 jaja. Ispiljene gusjenice
ubuuju se u listove luka, koje miniraju,
branei se lisnim parenhimom. Zbog toga
nastaju poetni simptomi na vanjskim li-
stovima u obliku srebrnkastih uzdunih
pruga. Nakon 14 dana gusjenica dovri ra-
zvoj, izlazi iz glavice i kukulji se na vanj-
skoj strani lista. Gusjenice drugoga
pokoljenja javljaju se u srpnju i prvo] po-
lovici kolovoza, ali nanose znatno manje
tete.
Zatita. Na malim parcelama indivi-
dualnih proizvoaa najee nije potreb-
no suzbijati ovog tetnika. Zatita od lu-
kova moljca mora se provoditi samo na
povrinama za proizvodnju sjemenskog luka prskanjem s Chromgor 40, Rogor
40; Perfekthion, Actelic 50, Fastac 10 % SC, Decis EC-1,25, Karate 2,5 EC i dr.
Izvode se po dva prskanja u doba leta leptira pi^vog pokoljenja i dva prskanja u
doba leta leptira drugog, ljetnoga pokoljenja u razmaku od 10 dana.
Si. 229. Mine na listovima mladog Inka
izazvane gnsjenicama lukovog moljca
(prema B. Zaden)
Duhanov tri ps
(Thrips tabaci)
Opis. Duhanov trips maleni je kukac, mekanog, izduenog tijela, svijetlosme-
de do oker boje, duine oko 1 mm. Nosi dva para uskih resastih krila. Liinka je
beskrilna svijede uto-zelenkaste boje, neto manja od odraslog oblika.
tete izazivaju liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova, zbog ega na
listovima luka nastaju karakteristine srebrnaste pjege nepravilna oblika. Od jake
zaraze listovi ute i sue se. Ako se malo razgrnu listovi, u njihovim pazucima
nai e se mali njeni kukci.
Na kupusu, na licu i naliju listova nastaju kvrice nepravilna oblika, boje
neto blijede od boje lista. S vremenom kvrice tamne dok ne pocrne. Na kupusu
za kiseljenje, ako kvrice nisu pocrnile ranije, boja im se mijenja tijekom kiseljenja.
Izmeu listova kupusa u polju ili ve ubranog kupusa nalaze se brojni tripse.
Vanost. Duhanov trips osim duhana napada vrlo veliki broj kulturnih i sa-
moniklih biljaka. Redovno se javlja na luku, a u srednjoj Dalmaciji i u kontinental-
nom dijelu Hrvatske (okolica Zagreba) velike tete izaziva na kupusu. tete na
luku najee su neznatne, samo u iznimno sunim godinama, poput 2003-, bile
su veeg intenziteta. Naroito velike tete utvrene su u Slavoniji.
Na kupusu njegove su tete indirek-
tne, duhanov trips ne izaziva snienje
prihoda. Glavice ne tmnu, okus nije pro-
mijenjen, pokvaren je estetski izgled gla-
vica. Zaraza na kupusu nastaje ve tije-
kom svibnja i postupeno raste u ljetnim
mjesecima. U godinama s izrazito suhim
ljetom, zaraze naglo napreduju i pro-
duuju se u kasnu jesen. U takvim godi-
nama najjae zaraze nastaju na kupusu
sadenom izmeu sredine svibnja i
poetka srpnja. Na kasnije sadenim
kupusima zaraze su to manje, to su ka-
snije posaeni. U poetku se zavlai
izmeu vanjskih listova, a s vremenom
prodire sve dublje u glavicu, kamo se
sklanja zbog pada temperature. Zbog is-
hrane, na mjestima uboda nastaju na listovima opisane kvrice, gotovo do srca
glavice. Nema daljeg propadanja kupusa, kao ni promjene okusa. Meutim takav
se kupus ne moe plasirati na trite i proizvoau ne preostaje drugo, nego da
takav kupus zaore.
Biologija i ekol ogi j a. U naim krajevima duhanov trips ima pet pokoljenja.
Pokoljenja nisu vremenski ograniena te se u svako doba mogu nai svi razvojni
stadiji tripsa. Prezimljuje kao odrasli oblik na ostacima korova, a moe prezimiti u
glavicama kupusa ili u povrinskom sloju zemlje. U rano proljee, iz zimskoga
sna bude se odrasli oblici tripsa i naseljavaju razne samonikle biljke, najee
korove, a kasnije prelaze i na kulturne biljke.
enke odlau jaja razbacano po listovima, ubadajui ih leglicom u lisni pa-
renhim. Ovisno o temperaturi i relativnoj vlazi zraka, razvoj od jaja do odraslog
oblika traje 10-30 dana. Optimalni uvjeti za razvoj duhanova tripsa jesu tempera-
tura 25-27 ""C i relativna vlaga zraka 65 %.
Si. 230. Duhanov trips i tete na Uu
Zatita. Na luku se duhanov trips suzbija samo u onim godinama kada je
njegov napad jak. Suzbijanje se provodi prskanjem jednim od insekticida: Ra-
dotion E-50, Actelic 50 EC, Fastac 10 % SC, Direkt 10 SC, Decis EC-1,25,
Karate 2,5 EC i drugi. Te se mjere ne smiju izvoditi na luku koji e se jesti kao
mladi luk.
Za sada nema insekticida koji bi mogao pruiti zadovoljavajuu zatitu pro-
tiv tripsa koji ive izmeu listova na kupusu, te se preporuuje samo uklanjanje
korova na rubnim dijelovima parcela. Postavljane plavih, ali i utih ploa, tako-
er moe sniziti zarazu duhanovim tripsom.
Ostali tetni ci
Na luku i poriluku tete mogu nastati i od napada gusjenica sovica pozem-
Ijua, injaka, grica hruteva, rovca, liinki vrtnih muha i nekih drugih tetnika.
Na podzemnim dijelovima biljaka ti tetnici prave grizotine opisane u poseb-
nom poglavlju (VIII.). Rijetko kad l ukove zlatice {Lilioceris merdigerd) oteuju
luk izgrizanjem lia. Unutar Ijuskica lukovica luka razvija se i razmnoava luko-
va grinja Rhi zogl yphus echi nopus. Hrani se sisanjem sokova biljke i na mje-
stima poinje truljenje, koje se prenosi na cijelu lukovicu. Na enjaku i luku
tete izaziva i stabljiina nematoda iz roda Ditylenchus, takoer opisana u po-
glavlju VIII.
Bolesti
Pl amenj aa
(Peronospora destructor, syn. P schleideni)
Parazitira na luku, poriluku i enjaku. To je najea bolest crvenog luka u
nas. tete se oituju u smanjenju uroda. Osim toga, lukovice zaraenih biljaka
trunu u vrijeme skladitenja.
Si mptomi . Iz zaraenih luica razviju se sistemino zaraene biljke, koje
ostaju patuljaste. Listovi su im zavinuti i svjetlije su zelene boje nego u zdravih.
esto su prelomljeni, pa dio lista visi prema tlu. Uskoro itav list bude presvuen
sivkastoljubiastom prevlakom, koja potjee od sporonosnih organa. U posljed-
njoj fazi patogeneze listovi klonu, smeuraju se i osue. Lokalne lezije posljedica
su sekundarnih infekcija. U tom sluaju na listovima nastaju male, svijetloute
pjege, koje se postupno poveavaju. Na tim mjestima za vlana vremena nastaje
sivkastoljubiasta prevlaka konidiofora i konidija. Ako je vrijeme suho, nastaje
nekroza napadnute zone, a na ta mjesta naseljavaju se gljive Stemphylium ho-
tryosum i Alternaria alternata, zbog ega lezija poprima gotovo crnu boju. U
svakom sluaju, napadnu-
ti listovi gube vrstou na
mjestu gdje je nastala in-
fekcija. Na tom mjestu list
se prelomi i visi prema tlu,
a dio iznad toga mjesta
osui se. Na sjemenjaica-
ma, ako je zaraena cvjet-
na stapka, dolazi do sli-
nih simptoma kao i na li-
stovima. Posljedica je za-
stoj u rastu i slabije sazrije-
Sl. 231. Plamenjaa na luku (snimio B. Cvjetkovi) vanj e Sjemena.
Bi ol ogi j a. Nakon pro-
padanja, u zaraenim biljnim organima, formiraju se oospore. One nakon razdoblja mi-
rovanja klijaju u micelij, koji je odgovoran za infekcije. Ipak plamenjaa se iz godine u
godinu najee prenosi zaraenim luicama. Iz luica micelij se proiri na mlade cjevaste
listove na kojima nastaju sporonosni organi. Konidiofori izlaze iz pui u skupinama, a na
njima se nalaze konidije. Konidije klijaju u klinu cijev te ulaze u biljno tkivo irei se
izmeu stanica. Micelij s pomou filamentoznih haustorija ulazi u stanice i uzima hranu.
Infekcije mogu nastati pri temperaturama 3,5-25 (optimum 12 C), uz uvjet da je rela-
tivna vlaga zraka 6 sati iznad 80 %, nakon ega barem 11 sati relativna vlaga mora biti via
od 95 %. Plamenjaa se moe odrati preko zime na perenirajuem luku, na kojem se
rano u proljee razvija prva konidijska generacija. Unato tome to sjeme moe biti jako
zaraeno oosporama, nije potvreno prenoenje gljive na taj nain, osim u eksperimen-
talnim uvjetima.
Prognoza. U uzgoju luka na veim povrinama, pogotovo u ravniarskim
terenima, moe se uspostaviti prognoza koja pridonosi racionalnijoj primjeni fun-
gicida (Whiteman & Bresford, 1998.), model ONIMIL.
Zatita. Kao preventivna mjera moe se prepomiti plodored i sadnja zdra-
vih luica. Unitenje micelija u luici, provodi se termoterapijom (41 uz ek-
spoziciju 4 sata). U proljee je potrebno prekontrolirati usjev jesenske sadnje lu-
ica i eventualno zaraene biljke unititi. Ne preporuuje se uzgajati konzumni
luk u blizini sjemenskoga luka. Umjetnim kienjem poveavamo mogunost za-
raze pa je povoljnije navodnjavanje kap po kap. esto sve te mjere nisu dostatne,
pa se moraju primijeniti fungicidi. Fungicidi na osnovi bakra, zatim kombinirani
fungicidi (Bakreni antracol, Cupramix i Antracol combi WP 76 ) i karbamati (An-
tracol, Chromoneb) daju odredenu zatitu. Pri primjeni fungicida s povrinskim
djelovanjem treba dodati okvaiva (Chromovit, Radovit N, Citowett, Sandovit i
dr.). Mnogo su djelotvorniji sistemini fungicidi Galben C, Metaxyl MZ 72, Rido-
mil MZ 72, Sandofan M-8, Aliette*, Avi,* Topic^
si. 232. Sivaplijesan na listu luka (snimio
B. Cvjetkovi)
Siva pl i j esan
(Botrytis spp.)
Nekoliko vrsta roda Bot rytis parazitira na vrstama, od kojih neki para-
zitiraju na nadzemnim i podzemnim dijelovima, a neki izazivaju tete samo na
luici.
Botrytis squamosa
Si mptomi . Znaci bolesti manifestiraju se u proljee za vlana vremena. Na
listovima nastaju male, okrugle do elip-
tine utobijele uleknute pjege, 1-3 mm
promjera. Okruene su vodenastom zo-
nom. Ta gljiva uzrokuje nekroze vrata
listova. Ako je vrijeme vlano, za 5-12
dana lezija se moe proiriti, uzrokujui
trule listova. U tom sluaju propada i-
tava biljka. Na zaraenim listovima na-
staju konidije koje prenose zarazu tije-
kom vegetacije. Na biljnim ostacima i lu-
ici formiraju se sklerociji.
Botrytis cinerea
Si mptomi . To je parazit slabosti. Na cjevastim listovima uzrokuje povrin-
ske pjege, koje se ne ire dublje u tkivo. Ne uzrokuje propadanje cjevastih listova,
osim ako listovi nisu bili prethodno oteeni. Na luici moe izazvati uto smee
mrlje na vratu i na unutranjim mesnatim listovima glavice. Kad mesnati listovi
fizioloki sazriju, postaju otporni na parazita. Na zaraenim organima vrlo rijetko
sporulira i ne stvara sklerocije.
Zatita. Na polju na kojem se uzgajao luk zaostaju mnogi zaraeni ostaci pa
je plodored vana mjera. Protiv spomenutih Botrytis vrsta primjenjuju se fungici-
di na osnovi iprodiona (Kidan, Lupo) i vinklozolina (Ronilan). Prskati se poinje
nakon pojave prvih znakova bolesti. Vano je da se luice nakon vaenja im
prije donesu u skladite, a najkasnije 48 sati nakon vaenja, da bi se izbjegla
oteenja i infekcije.
Botrytis aclada = B. allii
To je najvaniji patogen uskladitenih luica crvenog luka. Bolest se oituje
u pojavi sive plijesni i trulei vrata luica u skladitu.
Si mptomi . Mesnati listovi u zoni vrata postaju mekani, vodenasti, a nakon
toga luice se osue, smeuraju i mumificiraju. Kada protrune vei dio luice,
nastaje bujna sporulacija u obliku sivkaste prevlake. Na luicama mogu nastati
sitni sklerociji, veliine 1-5 mm promjera. U doba klijanja i nicanja B. allii moe
izazvati pale klice ili polijeganje izniklih biljaka. U tom posljednjem simptomu
esto sudjeluju i druge Botrytis vrste. Samo na zaraenim sjemenjaicama moe
nastati infekcija nadzemnih dijelova biljke. Na cvjetnoj stapci nastaje eliptina
lezija, utosmede boje, zatim se sue dijelovi cvjetne stapke ili itava cvjetna stapka.
Dosta rijetko na cjevastim listovima nastaju sitne bijele pjege.
Bi ol ogi j a. Gljiva se prenosi iz jedne vegetacije u drugu zaraenim luicama, ali i
sjemenom. Konidije nastale na zaraenim dijelovima raznosi vjetar. Kie ispiru spore koje
dospiju izmeu mesnatih listova luice. Luice se obino inficiraju pred vaenje ili u vri-
jeme vaenja.
Botrytis byssoidae
Si mptomi . Poetni simptom jest nekroza vrata glavice luka. Nakon toga se
na razorenom tkivu lukovice formira barunasti micelij, s oskudnom sporulaci-
jom ili bez sporulacije. Napadnuta povrina izgleda votano, s vremenom tamni,
a na njoj se stvaraju sklerociji. U literaturi je dosta nejasno je li ta vrsta samostalna,
jer je dosta slina vrsti B. aclada.
Zatita. U proizvodnji luice zatita u polju izvodi se na isti nain kao i zatita
od prije spomenute Botrytis vrste Meutim, nakon vaenja luice, vrlo je vaan
postupak dorade i skladitenja. Luice moraju proi ovakav tretman:
1. Sue se na 25 1-3 dana, ovisno o vlanosti i veliini luice. Luice pro-
laze kroz etke za ienje od zemlje i kalibriraju se.
2. Dosuuju se 2-3 tjedna na 25 Dosuivanje se prekida kada se vanjske
ljuske mogu oljutiti poput papira, a vratovi luice budu potpuno suhi.
3. Postupno se sniava temperatura svaki dan za 1 C, dok se ne postigne
10 Na toj se temperaturi skladite do pakiranja.
Bi j el a trul e
(Sderotium cepivorum)
Napada luk, poriluk i enjak, a enjak je najosjetljiviji. este su zaraze u Istri.
Si mptomi . Prvi znak bolesti jest uenje, zatim nekroza listova, poevi od
vrha prema dolje, te potom odumiranje tih listova. Ako su napadnute mlade bilj-
ke, propadanje je brzo. Ako zaraza zahvati biljke u poodmakloj razvojnoj fazi,
agonija traje tjedan ili dva. Vanjski mesnati listovi lukovica postaju votani, vode-
nasti, prekriveni snjenobijelim pahuljastim
micelijem, u kojem se stvaraju sitni crni skle-
rociji. Lukovica je trula i zaudara.
Bi ol ogi j a. Infekcije potjeu iz tla u kojem
gljiva preivljava kao sklerocij. Sjeme moe biti
pomijeano sa sklerocijima, pa sklerociji i na taj
nain mogu dospjeti u tlo. U formi sklerocija
moe preivjeti u tlu nekoliko godina. Micelij
nastao na sklerocijima inficira lukovice. Micelij
ne moe ivjeti saprofitski, ali igra vanu ulogu
kod infekcija u usjevu, prenosei zarazu od za-
raene na zravii biljku. Bolest se iri kada je
temperatura tla izmeu 15-20 Ako su tem-
perature previsoke, iznad 25 ili preniske
ispod 5 zaraza ne nastaje, iako je tlo za-
raeno.
Si. 233. Bijela trule luka (snimio
B. Cvjetkovi)
Zatita. Jedina je zatita viegodinji plodored (barem tri godine). Odre-
deni daje uspjeh sjetva luica zapraenih fungicidom na bazi iprodiona* i vin-
klozolina*.
Hrda
(Puccinia allii)
Hrda je najtetnija na poriluku, zatim na enjaku i luku, a na ostalim Allium
vrstama rjee se javlja. Iako izmeu te dvije vrste, P. allii i P. porri, postoje male
morfoloke razlike, dre ih istom vrstom.
Si mpt omi . Znaci
bolesti manifestiraju se
na listovima i cvjetnoj
stapci. Na listovima se
poj avl j uj u utosmedi,
okruglasti ili izdueni
uredosorusi. Oni dugo
ostaju prekriveni epider-
mom. Pred kraj vegeta-
cije nastaju tamnosmedi
teleutosorusi, dugi oko 5
mm, a iroki oko 3 mm.
Za jakih zaraza lie se
sui, a lukovice su ma-
nje.
Si. 234. Hrda na luku (snimio B. Cvjetkovi)
Bi ol ogi j a. Teleutospore prezime na zaraenim biljnim ostacima, a u proljee klijaju
i zaraze listove Allium vrsta. Na zaraenim listovima nastaju spermagoniji i ecidije, a za-
tim uredospore i na kraju teleutospore. Prenosi se sjemenom, ali taj je prijenos od manje
vanosti.
Zatita. Treba pokupiti i unititi sve zaraene biljne ostatke. Primjenom fun-
gicida na osnovi bakra za suzbijanje plamenjae, suzbija se i ta bolest. Na sjemen-
skim usjevima pokazao se djelotvoran bitertanol*.
Koncent ri na pj egavost l i a
(Alternaria porri)
Parazitira na crvenom luku i poriluku.
Si mptomi . Na liu, lukovici i cvjetnoj stapci uzrokuje male upale pjege s
purpurnom sredinom. Zaraene lukovice trunu poevi od vrata, poprimajui
utoruiastu boju. Bolest je osobito tetna na sjemenskom luku. Na njemu je
napadnuta cvjetna stapka, pa biljke daju sjeme loe kvalitete, koje je i kontamini-
rano.
Zatita. Sijati treba zdravo i tretirano sjeme. Kemijska zatita provodi se vrlo
rijetko. Ako je zatita ipak potrebna, moe se primijeniti preparat na osnovi ipro-
diona (Kidan, Lupo) ili propineba* (Antracol).
Crna pj egavost l j uske l ukovi ca
(Colletotrichum dematiumf. circinans)
To je bolest koja se javlja na luku s
bijelom ljuskom. Sorte s obojenom ljuskom
otporne su jer stvaraju katehol i pirokate-
holnu kiselinu, koji onemoguavaju razvoj
te gljive. Bolest umanjuje estetski izgled lu-
kovice, ali bitno ne utjee na kvalitetu.
Si mpt omi . Na ljusci se pojavljuju
crnozelene do crne pjege, u obliku kon-
Sl. 235. Crna pjegavost ljuske luka centrinih krugova. Rijetko gljiva prelazi
(snimio B. Cvjetkovi) unutranje mesnate listove. U tom slu-
aju mijenja se boja na mjestu ispod pje-
ge, a mesnati listovi ute.
Zatita. Valja provoditi plodored. Na parcelama na kojima se javlja bolest
treba saditi sorte luka obojene ljuske, koje su manje osjetljive.
Snij et
(Urocystis cepulae)
Parazitira na mnogim vrstama roda Allium, a vani su crveni luk, enjak i
poriluk.
Si mptomi . Snijet luka javlja se na biljkama dobivenim iz sjemena u prvoj
godini njihova razvitka. Na biljkama moe biti zahvaen itav list, a zaraza moe
prijei i unutar ljusaka lukovice. Za jakih zaraza lie se lomi i savija prema zemlji,
a biljke ugibaju tri do etiri tjedna nakon nicanja. Na svim zaraenim organima
nastaju srebrnasti, a kasnije crni mjehurii (1-2 cm), koji pucaju, a iz njih izlazi
mnogo tamnosmedih spora. Luice zaraenih biljaka sitne su, smeurane, tam-
nosive, s istim ispupenjima i sporama kao na listovima.
Bi ol ogi j a. Parazit se moe prenijeti sjemenom, ali je mnogo vanija je zaraza iz tla.
Hlamidospore iz tla ili sa sjemena klijaju u kratki hijalini bazidij, koji preraste u micelij.
Micelij probija kutikulu kotiledona od poetka klijanja do nicanja. Osjetljivo razdoblje
traje prvih 12-20 dana. Nakon tog razdoblja biljka postaje otporna. Inkubacija obino
traje tjedan dana, nakon ega se pojave srebrnasti, a kasnije crni mjehurii (somsi), unu-
tar kojih se nalazi masa tamnosmedih spora. Spore u tlu mogu zadrati klijavost 10 i vie
godina.
Zatita. Na povrini na kojoj se pojavila bolest ne smiju se uzgajati Allium
vrste desetak godina. Treba sijati tretirano sjeme (TMTD).
Fusarium spp.
Na lukovicama parazitira nekoliko Fusarium vrsta: F. avenaceum, F. equise-
ti, F. moniliforme, F. acuminatum i F. solani. Ipak najvaniji je F. oxysporum f.
sp. cepae. Na zaraenim biljkama lie vene, a korjenii su truli. Mesnate ljuske,
418
mr
poevi od osnove, trunu. Tmljenje glavica nastavlja se u skladitu. Na mjestu
korjenia nastaje bjelkasti micelij, koji se iri u unutranjost glavice.
Zatita. Sjetva zdravih luica, tretiranog sjemena i plodored (4 godine) jedi-
ne su praktine mjere zatite.
Suzbijanje korova
Lukoviasto povre ubraja se u porodicu Alliaceae koja obuhvaa vie od
500 vrsta. Uglavnom su trajnice, koje u lukovicama nagomilavaju asimilate (osim
poriluka) za iduu vegetacijsku sezonu. Kao povrtne kulture u naoj zemlji uzga-
ja se desetak vrsta, od kojih luk ili kapula, enjak i poriluk imaju veu komerci-
jalnu vanost.
Luk se proizvodi na tri naina: iz sjemena (izravnom sjetvom), iz luica i iz
prijesadnica. Poriluk se tradicionalno uzgaja iz prijesadnica, koje su uzgojene iz
sjemena, a enjak se iskljuivo uzgaja sadnjom enjeva (renjeva). Na istoj osnovi
zasniva se i primjena herbicida. U proi zvodnj i iz luica, enj eva i prijesad-
nica, broj selektivnih herbicida prilino je velik. Tim nainom uzgoja sadnja se
obavlja relativno duboko, pa se primjenom herbicida na povrinu tla postie do-
bra selektivnost. Nakon sadnje biljke se razvijaju bre od korova, pa ubrzo razviju
tri lista, kad veini post-emergence herbicida pada rok primjene. Pri takvom nai-
nu uzgoja i borba protiv korova znatno je laka.
Pri uzgoju iz sj emena situacija u razvoju korova potpuno je drukija. Sjeme
luka i poriluka nie dugo, a mlada se biljka razvija sporo. Za to vrijeme korov
uzima maha i potpuno ugui usjev pa bez suzbijanja korova prirod potpuno izo-
stane. Uspjena borba protiv korova uglavnom se svodi na razdoblje od sjetve pa
dok luk ne razvije 3 prava lista. Prilino je ogranien izbor herbicida koji u to
vrijeme djeluju selektivno . Uglavnom su to kontaktni nerezidualni herbicidi pa je
tretiranje potrebno ponavljati nakon svakog ponika korova. Nakon to luk dospi-
je do 3 lista, izbor rezidualnih i kontaktno-rezidualnih herbicida znatno je iri, pa
je i daljnja borba protiv korova laka. Oito je da proizvoa selektivnu primjenu
herbicida u uzgoju luka mora shvatiti kao cjelovit program borbe protiv korova.
Kojem e herbicidu dati prednost, ovisit e o stupnju zakorovljenosti o tipu tla i
pristupu suzbijanju korova koji je izabrao. Prije primjene herbicida potrebno je
dobro prouiti i spektar djelovanja preparata, osobito i stoga to neki od navede-
nih herbicida za sada nemaju dozvolu za promet na podruju Hrvatske (oznaeni
su zvjezdicom).
Luk
a) Uzgoj iz sjemena
U svijetu je uope poznat mali broj herbicida selektivnih u luku prije sjetve. U
nekim se zemljama primjenjuje TREFLAN EC*, 1-1,5 l/ha, i dr. na osnovi triflurali-
na. Tretiranje se moe obaviti i 15 dana prije sjetve. Hlapljiv je pa ga je potrebno
oruem unijeti u tlo. Mislimo da ga treba izbjegavati jer esto znatno zakoi ra-
zvoj luka u startu.
AMEX 820* (butralin), 7 l/ha, primjenjuje se u istom roku. Herbicid butralin iz
iste je kemijske skupine kao i prethodni herbicid. Iako je vrlo star, zbog bolje
selektivnosti daje mu se prednost pred pripravcima na osnovi trifluralina (Tre-
flan EC i dr.).
Nakon sj etve a pr i j e ni canj a (pre-emergence) kont akt no
REGLONE*, REGLONE FORTE*, BASTA 15*, 3-5 l/ha, protiv izniklih korova koji
niu prije sjemena kulture. Otetit e iznikli luk. Dobro je tlo ranije pripremiti za
sjetvu i tako dati korovima prednost u nicanju.
Nakon sj etve a pr i j e ni canj a (pre-emergence) rezi dual no
PROPAKLOR T-50*, 8-10 l/ha. Primijeniti ga treba nakon sjetve, a prije nicanja.
Selektivan je i u vrijeme kad luk nie ili je ve niknuo. Korovi su najosjetljiviji u
fazi klice. Tlo mora biti dobro pripremljeno, bez gmda. Na humusom bogatim
tlima rezidualno je djelovanje krae, a na mineralnim tlima dulje. Ipak, u praksi se
ee primjenjuje dolje prikazana kombinacija. Zbog manjeg ekonomskog inte-
resa proizvoa ga je povukao s hrvatskoga trita. U svijetu se jo uvijek
primjenjuje.
PROPAKLOR T-50* + REGLONE* ili REGLONE FORTE* ili BASTA 15*, 8-10 + 2-41/
ha, daju zbog istovremenog kontaktnog i rezidualnog djelovanja vrlo dobre re-
zultate. Panju treba obratiti na nain pripreme kombinacije jer pojedine formu-
lacije nisu uvijek kompatibilne.
ALICEP* (kloridazon + klorbufam), 3-4 kg/ha, registriran je u Velikoj Britaniji.
Moe se primijeniti i nakon nicanja. Na lakim i pjeskovitim tlima treba izbjegavati
primjenu zbog mogueg fitotoksinog djelovanja. tete se mogu javiti i za jaih
kia poslije tretiranja.
STOMP 330 E, STON i DOST 330 E, 3-4 l/ha. Sve se vie primjenjuje otkako je s
trita povuen Propaklor T-50. Selektivnost nije sigurna. Biljke esto zaostaju u
razvoju. Sigurnije rezultate daje na organskim tlima. Sjetvu luka potrebno je oba-
viti na 1,5-2 cm dubine. Na lakim tlima treba primijeniti nie dozacije. Nedjelo-
tvoran je na korove iz porodice krstaica i glavoika. Osnovni je pripravak u
proizvodnji izravnom sjetvom. Nije potrebno uriti s primjenom. Luku treba dati
priliku da korijenom odmakne dublje u tlo, ali treba ga primijeniti prije no to luk
nikne.
STOMP 330 E + PROPAKLOR T-50*, 2,5 + 5 l/ha. Naroito dobro djeluje na kami-
licu (Matricaria chamomilla) i obini kostri (Senecio vulgaris). Tom kombinaci-
jom postiu se bolji uinci i s gledita selektivnosti i s gledita uinka na korove.
Nakon nicanja pa sve do faze treeg lista, mali je broj herbicida selektivnih u
prosjeno propisanim dozacijama. Zbog toga se ee primjenjuju u smanjenim
koliinama. Smanjene koliine djelotvorne su samo na korove u fazi klinih listo-
va ili na korove koji su razvili 1-2 prava lista.
TOTRIL*, 0,3 - 0,4 l/ha, moe se primijeniti ve u fazi klinih listova luka. Kad luk
razvije prvi pravi list, poveava se koliina na 0,5 l/ha. U fazi 2-3 lista luka doza se
poveava na 0,6-0,8 l/ha. U veem broju tretiranja u poetku se daju manje koliine.
PARDNER* se primijenjuje na isti nain kao i Totril. Pripadnici su iste skupine i
spektar im je djelovanja slian. U naoj zemlji primjenjuje se u kukuruzu. Totril
nije u prodaji pa proizvoai luka radije izabiru ovaj pripravak.
PROPAKLOR T-50*, moe se primijeniti u fazi potpuno razvijenog prvog lista (faza
B 3). Suzbija samo korove koji upravo niu.
GOAL, GALIGAN 240 EC i VERTON, 0,25-0,3 l/ha, mogu se primijeniti u vrijeme
kad luk potpuno razvije prvi pravi list (B 3) ili kad se pone javljati drugi list (Cl).
U fazi 3 lista doza se poveava na 0,5-1 l/ha.
STARANE 250*, 0,5-1 l/ha, primjenjuje se u nekim zemljama (Njemaka) za suzbi-
janje napasnih vrsta iz porodice glavoika, mijakinje, slaka, kunjaka i dr. U ve-
im dozacijama primjenjuje se kad luk razvije tri i vie listova. Mogue su prola-
zne deformacije lista.
LONTREL 300*, 0,15-0,2 l/ha, i drugi na osnovi klopiralida, u istom roku kao i
Goal suzbit e limundik (Ambrosia artemisiifolia) i neke druge irokolisne koro-
ve. Mogua prolazna uvijenost listova.
BASAGRAN*, 1-1,5 l/ha, protiv irokolisnih korova kad luk razvije 2 prava lista.
MESORANIL 50*, 1-2 kg/ha, u fazi dva prava lista protiv jednogodinjih irokoli-
snih korova. Kad luk razvije 3 prava lista, dozacija se poveava na 2-3 kg/ha. Ne
suzbija korove iz porodice krstaica. Povuen je s hrvatskoga trita. U svijetu se
jo primijenjuje.
RONSTAR 25 EC, 1-1,5 l/ha, kod dva prava lista luka. Povuen je iz Hrvatske.
AEALON*, 0,3-0,5 l/ha, i dr. na istoj osnovi, kad luk dosegne tri lista. Suzbija jed-
nogodinje irokolisne korove.
LENTAGRAN WP, 2-2,5 kg/ha, u isto vrijeme protiv istih korova kao i prethodni
pripravak.
PROHELAN T-50*, 0,3-0,5 l/ha, u isto vrijeme protiv istih korova kao prethodni
pripravak.
TRIHERBIDE* (klorprofam), 7,5 l/ha, od prvog do drugog pravog lista. Vrlo je
selektivan. Na lakim propusnim tlima primijeniti treba 6 l/ha. Primjenjuje se na
tlo bez korova. Primjenjuje se u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji i dr.
X-PAND*, 2 l/ha, u fazi 1-2 lista, na tlo bez korova. Suzbija velik broj irokolisnih
korova koji niu iz sjemena. Primjenjuje se u Francuskoj.
CHALLENGE 600*, 4-5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i korovnih trava.
Primjenjuje se u Erancuskoj.
b) Uzgoj iz l ui ce i pri j esadni ce
Pri j e sadnj e
TREELAN EC* i drugi na istoj osnovi, 1-2,5 l/ha, ovisno o tipu tla. Nakon tretiranja
sredstvo treba oruem unijeti u tlo na 5 - 10 cm dubine. U Hrvatskoj navedeni
preparati nemaju dozvolu za primjenu u uzgoju luka. Dobro suzbijaju jednogo-
dinje uskolisne i neke irokolisne korove.
Nakon sadnj e a pr i j e ni canj a
PROPAKLOR T-50* i dr. na istoj osnovi, 8-10 l/ha. Najbolje rezukate postie kad
korovi niu.
TENORAN 50*, 6-8 kg/ha, deset dana nakon sadnje. Suzbija korove u mlaem
razvojnom stadiju. Povuen je s hrvatskog trita.
DACTHAL W 75*, 12 kg/ha, prije nicanja korovnih trava. Ne djeluje na iznikle
korove. Selektivan je sve do faze dva lista luka.
TRIBUNIL*, 2 kg/ha, na srednje tekim i tekim tlima. Suzbija jednogodinje iro-
kolisne i uskolisne korove.
X-PAND*, 2 l/ha, nakon sadnje luice pa sve do drugog lista. Ne djeluje na iznikle
korove. Jako je irokog spektra. Ne djeluje na trave. Registriran je u Erancuskoj.
Nakon ni canj a, odnos no presai vanj a
PARDNER*, 1 l/ha, + AEALON*, 1 l/ha, mogu se primijeniti na dobro razvijenom
luku (tri i vie listova) u uzgoju iz luice. Kad je kultura zbog bilo kojeg razloga
slabe kondicije, zbog mogue fitotoksinosti tretiranje treba izbjegavati.
LENTAGRAN WP, 2 kg/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih
korova, kad luk razvije 3 prava lista.
MESORANIL 50*, 2-3 kg/ha, kad luk iz luice razvije 3 prava lista ili kad se prije-
sadnica primi. Korovi su otporniji kad su vei od dva prava lista.
TOTRIL*, 1-1,5 l/ha, kad luk iz luice dosegne 3 prava lista ili nakon to se prije-
sadnice prime. Razdvojena (split) aplikacija daje sigurnije rezukate.
PARDNER*, 1-1,5 l/ha. Na isti nain kao i Totril.
PROBE 3* i MEZOPUR*, 2-3 kg/ha, ovisno o tipu da u fazi 2 prava lista luka.
PROPAKLOR T-50*, 8-10 l/ha. Najbolji rezultati postiu se kad korovi niu. Selek-
tivan je prema luku uzgajanom iz luice.
ALICE?*, 3-5 kg/ha. Nie doze daju se na lakim tlima, a vie doze na teim tlima.
Tretira se kad kultura razvije 2-3 prava lista, odnosno kad se uzgojem iz prijesad-
nica biljka primi. Na lakim pjeskovitim tlima moe djelovati fitotoksino. Na or-
ganskim tlima djeluje samo na iznikle korove.
GOAL, GALIGAN 240 EC, VERTON, 1-1,5 l/ha, kad luk razvije 3 prava lista ili
kad se prijesadnice prime. Djeluje kontaktno i rezidualno. Oslabljene i slabo
razvijene biljke tee podnose tretiranje, pa primjenu viih dozacija treba izbje-
gavati.
STARANE 250*, 0,5-1 l/ha, protiv irokolisnih korova na isti nain kao i u luku
uzgojenom izravnom sjetvom.
LONTREL 300* i dr. na istoj osnovi, 0,2-0,4 l/ha, protiv irokolisnih korova iz po-
rodice glavoika. Najbolje djeluje na korove u mlaem razvojnom stadiju, a na
osjak u stadiju rozete. Ne treba tretirati ako je temperatura via od 20 Provodi
se jedno tretiranje u toku vegetacijske sezone. Ne valja ga primjenjivati u pori-
luku.
RONSTAR, 4-6 l/ha, na dobro oiljene i razvijene prijesadnice ili u fazi 3 lista.
Djeluje kontaktno i rezidualno na uskolisne i irokolisne korove.
TENORAN 50*, 6-8 kg/ha, deset dana nakon sadnje, odnosno kad se prijesadnice
prime. Djeluje na mlade tek ponikle korove. Perzistentnost je 2-3 mjeseca pa
iskazuje i rezidualnu aktivnost.
TRIBUNIL*, 2 kg/ha, kad luk razvije 3 prava lista ili nakon to se prijesadnice
prime. Dobro djeluje na mlade korove (2-3 lista), a iskazuje i dobru rezidualnu
aktivnost.
Od svih u luku spomenutih herbicida, jedino su oksifluorfen (Goal, Galigan
240 EC i Verton), pendimetalin (Stomp 330 E, Ston i Dost 330 E) i piridat (Lenta-
gran WP) registrirani za suzbijanje korova u luku. Sve reeno o mogunostima
njihove primjene zasniva se na vlastitom iskustvu i iskustvu iz svijeta. Zbog toga
je vrlo vano naglasiti da za svaku primjenu navedenih pripravaka treba traiti
dozvolu nadlenog ministarstva. U svijetu se za primjenu pesticida u "malim kul-
turama" za male namjene brinu dravne institucije, izdavajui dozvolu za tzv.
"minor uses" primjenu. U naoj zemlji ni jedan spoj do danas nije dobio takvu
dozvolu za primjenu, to esto dovodi do "ilegalne" primjene pesticida. Za suzbi-
janje korovnih trava u svim lukovima selektivnim su se pokazali herbicidi iz sku-
pine ariloksifenoksipropionata i cikloheksadinona. U Hrvatskoj su registrirana
etiri pripravka: Fusilade super, Fusilade forte, Agil 100 i Grasidim. Primjenom
nakon nicanja odnosno u fazi razvoja 2-3 lista u jednogodinjih korova ili 3-5
listova u viegodinjih korova postiu se odlini uinci. U svijetu su za istu namje-
nu registrirani i dmgi herbicidi iz te skupine. U Hrvatskoj imaju dozvolu za primjenu
u drugim kulturama. Pri primjeni tih pripravaka naroitu panju treba obratiti na
zadnji rok primjene prije berbe plodina, koji, ovisno o pripravku, iznosi 28-70
dana.
e nj ak
Herbicidi koji se primjenjuju kao selektivni u uzgoju luka iz luice, uglav-
nom su selektivni i u kulturi enjaka. S toga e se ovdje ukratko spomenuti.
Detaljne upute za primjenu nalaze se u poglavlju koje prikazuje mogunosti pri-
mjene selektivnih herbicida u uzgoju luka iz luice. enjak se u naem podneb-
lju ee uzgaja sadnjom enjeva u jesen. Nasuprot tomu, luk za industriju i za
trite ee se sadi u proljee. S toga gledita i sastav korovne flore u te dvije
kulture moe se razlikovati. enjak uglavnom zakorovljuju ozimi korovi, a luk
jari korovi. Za suzbijanje korova u toj kulturi nije u nas registriran niti jedan pre-
parat. Zbog toga je prije primjene potrebno dobro prouiti iskustva proizvoaa
enjaka iz drugih zemalja. Iz sjemena se enjak u naoj zemlji ne uzgaja pa
izbor herbicida za tu namjenu ovdje ne prikazujemo.
Pri j e sadnj e
TREFLAN EC^ 1-2,0 l/ha (vidi luk).
Nakon sadnj e kont akt no
REGLONE*, REGLONE FORTE*, BASTA 15" (vidi luk). Uglavnom se primjenjuju
zajedno s nekim dolje navedenim herbicidom.
Nakon s adnj e pri j e ni canj a - rezi dual no
PROPAKLOR T-5O'^ (vidi luk).
CHALLANGE 600*, 4,5 l/ha, nakon sadnje prije nicanja. Suzbija veliki broj jedno-
godinjih uskolisnih i irokolisnih korova.
AMEX 820* (butralin) protiv istih korova i na isti nain kao prethodni pripravak.
X-PAND*, 2 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Primjena nakon sad-
nje na isto tlo. Ne djeluje na iznikle korove.
STOMP 330 E*, STON*, DOST 330 E*, 3-4 l/ha, protiv jednogodinjih korova. Pri-
mjena na isto tlo nakon sadnje ili neposredno prije nicanja enjaka.
TENORAN 50* (vidi luk).
TRIBUNU*, 4 kg/ha, nakon sadnje, protiv jednogodinjih uskolisnih i irokoli-
snih korova. Ako se planira primjena dodatnog tretiranja u proljee, moe se
reducirati dozacija na 3 kg/ha.
Nakon ni canj a
PARDNER*, TOTRIL*, MESORANIL 50*, PROPAKLOR T-50*. ALICEP* (vidi luk).
Pori l uk
Poriluk se danas u zemljama svijeta sve vie uzgaja izravnom sjetvom, naro-
ito za industrijsku preradu. U Hrvatskoj se uglavnom uzgaja iz prijesadnica jer
trite vie zahtijeva poriluk s duom bijelom stabljikom. Uzgoj poriluka moe
poeti u jesen ili u proljee pa e se prema tome razlikovati broj i vrsta korova
koje mu nanose tete te nain borbe protiv korova.
Izravnom sjetvom sjemena u klijalitu (za uzgoj prijesadnica) ili direktno u
polju kultura se u poetku sporo razvija te joj korovi nanose velike tete. Pri
takvu uzgoju primjena nekog pre-emergence rezidualnog herbicida znatno e
pomoi i olakati kasniju borbu protiv korova. Herbicidi koji su se pokazali se-
lektivni u luku uglavnom su selektivni i u poriluku. Ipak, zbog grade lista porilu-
ka, koji upija vie herbicida, treba ih paljivije primjenjivati. Manje su selektivni.
Kad korovi jae ovladaju, odnosno kad se jae razviju, teko ih je uspjeno suzbiti
post-emergence herbicidima. Zbog toga su u svijetu prihvatili viekratni tretman
smanjenim koliinama herbicida u ranom post-emergence roku. Budui da pori-
luk akumulira vie pesticida od luka, posebnu panju treba obratiti reziduama,
odnosno treba voditi rauna o karenci i toleranci.
a) Uzgoj iz sjemena
Pri j e ni canj a, kont akt no
REGLONE*, REGLONE FORTE*, BASTA 15*, 3-5 l/ha (vidi luk iz sjemena).
Pri j e ni canj a, rezi dual no
PROPAKLOR* T-50 (vidi luk iz sjemena).
ALICEP* 3-5 l/ha (vidi luk).
REGLONE FORTE*, 2-4 1, + PROPAKLOR T-50, 8-10 l/ha (vidi luk).
Posl i j e ni canj a
TRIHERBIDE*, 7,5 l/ha (vidi uzgoj luka iz sjemena). Selektivan je i u fazi klinog
lista (bia). Vano je da u vrijeme tretiranja nisu niknuli korovi.
MESORANIL 50*, 2 kg/ha (vidi luk).
TOTRIL*, 1,5 l/ha, ovisno o fazi razvoja poriluka treba primjeniti ove doze: u fazi
nicanja 0,3-0,4 1, u fazi prvog lista 0,5 1, u fazi 2-3 lista 0,6-0,75 1, u fazi 3-4 lista
1,2-2,5 l/ha.
PARDNER*, (na isti nain kao i TOTRIL).
ALICEP*, 3-5 kg/ha (vidi luk).
PARDNER* + AFALON*, 1 + 0,5 l/ha, kad poriluk razvije 2-5 pravih listova. Oslab-
ljen poriluk zbog bilo kojeg razloga moe pretrpjeti izvjesna oteenja.
AFALON* i dr. na osnovi linurona, 0,8 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih
korova, kad poriluk dosegne debljinu olovke. Mogu je fitotoksini uinak na
laganim pjeskovitim tlima.
PROHELAN T-50*, 1 kg/ha na isti nain protiv istih korova i u istoj fazi razvoja
kao AFALON*.
b ) Uz goj i z p r i j e s a d n i c a
STOMP 330 E^ STON*, DOST 330 E*, 3-4 l/ha, na tlo pripremljeno za sadnju. Vrlo
plitka, gotovo povrinska inkorporacija poboljat e uinak. Dublja inkorporacija
smanjuje djelotvornost i selektivnost.
MESORANIL 50*, 2 kg/ha (vidi luk).
TOTRIL*, 2-2,5 l/ha (vidi luk i enjak).
PARDNER* + AFALON*, 1 + 0,5 l/ha ( vidi luk ).
ALICEP*, 3-5 kg/ha (vidi luk).
ARESIN*, 1,5 kg/ha, kad prijesadnice visinom dosegnu barem 15 cm, odnosno
kad se biljke dobro oile. Povuen je s hrvatskoga trita.
AEALON* i dr. na osnovi linurona, 1 l/ha, 10 dana nakon sadnje, kad se prijesad-
nice prime. Djeluje na jednogodinje irokolisne korove. Na laganim pjeskovitim
tlima dozaciju treba smanjiti na 0,75 l/ha.
PROHELAN T-50*, 1,5-2 l/ha, na humidnim tlima protiv irokolisnih korova u
mlaem razvojnom stadiju. Na lakim humusom siromanim tlima treba primije-
niti niu dozu.
PROPAKLOR T 50*, 8-10 l/ha, deset dana nakon sadnje, kad se prijesadnice pri-
me. Na dobro pripremljenom tlu primjenjuje se prije kretanja korova.
XV. KORJENASTO POVRE
titarke - Apiaceae (Umbeliferae): mr kva (Daucus carota),
per i n (Petroselinum crispum), cel er (Apium graveolens),
past rnj ak (Pastinaca sativa), kopar (Anethum graveolens
var. hortorum), komora (Foeniculum vulgare var. azoricum)
tetnici mr kve
Korijen izbuen ili nagrien tetnici u tlu
Biljke dobivaju ljubiasto lie, koje uti i
propada, u korijenu hodnici mrkvina muha
Korijenje oteeno, u njemu plitki spiralni
hodnici lana mrkvina muha
Lie raupano, promijenjene boje, uz
ile sitni kukci mrkvina lisna u
Lie zakovrano, zeleni kukci s ruiastim
oima ili spljotene liinke mrkvina lisna buha
Mrkva zaostaje u rastu, ci^venkastoute mrlje
na liu, korijen drvenast, korijenova brada mrkvina nematoda
Lie izgrizle gusjenice mrtvaka glava,
lastin rep
U liu mine (hodnici) razne vrste
minirajuih muha
Radi veeg broja vrsta korjenastog povra, a i veeg broja tetnika, ne daju se
kljuevi za ostale vrste, nego treba pogledati u odgovarajui tekst.
Bolesti
Na listovima i peteljkama mrkve tamnosive pjege,
koje ubrzo pocrne, lie se potpuno osui pale lia
Na listovima mrkve svijetlozelene, a zatim smee
pjege s piknidima smea pjegavost
Na listovima celera smee pjege, unutar pjega
piknidi, listovi se sue siva pjegavost lista
Uglate pjege ukaste boje pjegavost lista perina
Trule korijena pastrnjaka rak
Listovi prevueni bijelim makom pepelnica
Na listovima simptomi palei, na korijenu plitke,
nepravilne, crne pjege crna trule korijena
Micelij boje vina prekriva dio korijena crvena trule
Trule korijenova vrata i korijena uenje lia
Svijetlozelene pjege na licu, a bjelkasta prevlaka
na naliju plamenjaa
Promjena boje glave korijena krastavost korijena
Mozaik na listovima, listovi ui, deformirani virusi
tetnici
Mrkvi na mu h a
(Psila rosae)
Opis. Tijelo mrkvine muhe crno je glava je smea, noge su utosmede, a
duga je 4-5 mm. Jaja su izduena, prijavobijela. Liinka je mlijenobijela, duga
6-8 mm, ua u prednjem dijelu tijela, a ira u stranjem dijelu.
Vanost. Mrkvina muha najvaniji je tetnik mrkve u nas. Napada i drugo
povre: celer, pastrnjak, perin, kim i kopar, a zapaene su tete i na repi i na
krstaicama. U pojedinim krajevima javlja se masovno i esto. Osim direktnih
teta u obliku buotina, tj. hodnika punih izmeta, vidljivih na korijenu mrkve,
tete nastaju i zbog kvalitativnih promjena. Oteena mrkva poprima lo miris i
gorak okus, pa nije prikladna za jelo. Takva mrkva podlonija je i truljenju i pro-
padanju. Biljke koje napadne mrkvina muha lako se prepoznaju po ljubiastom
liu, koje kasnije pouti i osui se.
Biologija i ekol ogi j a. Mrkvina muha ima dva pokoljenja godinje. Prvo se
pokoljenje javlja na poetku svibnja i u lipnju, a daigo u srpnju, te je obino
brojnije i tetnije od prvoga pokoljenja. Prezimi u stadiju kukuljice u bavastom
kokonu u tlu ili u stadiju liinke u korijenu mrkve u povrtnjaku ili trapu. Odlaga-
nje jaja poinje koncem svibnja. enka odlae jaja pojedinano ili u skupinama
na vrat korijena mrkve ili u zemlju oko nje. Jedna enka prosjeno odloi oko 100
jaja. Muhe radije odlau jaja na vlani-
jim terenima, na zaklonjenim i sjenovi-
tim mjestima oko kuca, na povrinama
jae obraslim korovima, oko grmlja i ib-
lja. Sipko tlo pogoduje odlaganju jaja.
Nakon izlaska iz jaja liinke se
ubuuju u mrkvu, i to na mladim biljka-
ma obino pri vrhu korijena, a na stari-
jim biljkama na svim mjestima. Liinke
lane mrkvine muhe (Phytomyza late-
ralis) bue, odnosno miniraju spiralne
hodnike plitko ispod povrine korijena,
i ne zalaze dublje u korijen. Hodnici u
celeru hrdaste su boje, a korijen popri-
ma ljubiastu boju. Liinke izjedaju hod-
nike razne veliine i debljine, ovisno o
stadiju liinki. Nakon 3-6 tjedana
zavravaju razvoj, ostavljaju korijen
mrkve i kukulje se u tlu. Vei broj lii-
nki ostaje u tlu i nakon vaenja mrkve,
a manji broj daje drugo pokoljenje. Po-
stotak izalih muha u veoj mjeri ovisi o
temperaturi i vlazi tla.
Liinke drugoga pokoljenja ine
tete od kolovoza do rujna, esto na
istim mrkvama koje su napale i liinke
prvoga pokoljenja. Vei dio jedinki dru-
goga pokoljenja prezimi u stadiju liinki u biljkama na polju ili u trapovima, a
manji se dio kukulji u tlu.
Suzbijanje. Suzbija se agrotehnikim i kemijskim mjerama. tete se smanju-
ju ako se pridrava plodoreda, a mrkva se sije na istoj povrini tek svake etvrte
godine na prozranim poloajima. tete se smanjuju i ranom ili vrlo kasnom sje-
tvom mrkve. Budui da sipkije tlo pogoduje odlaganju jaja i zarazi, preporuuje
se zemlju oko mrkve nabiti tako da ne bude pukotina pogodnih za odlaganje jaja.
Poeljno je izmeu redova mrkve sijati luk, koji svojim mirisom odbija muhe.
Preporuuje se unitavanje divljih biljnih vrsta iz porodice titarki (Umhelliferae)
u krugu od kilometra, a novo zasijane povrine moraju biti udaljene od prologo-
dinjih povrina napadnutih mrkvinom muhom najmanje kilometar. Sve biljke
Si. 236. Konjeni mrkve zaraeni liinkama
mrkvine muhe (snimila N. Pagliarini)
koje pokazuju simptome napada mrkvine muhe treba to prije izvaditi i unititi.
Na malim povrinama uspjenu zatitu prua pokrivanje mreama.
Kemijsko suzbijanje mora se provoditi oprezno i uz puno pridravanje uputa
jer mrkva upija insekticide iz tla. Mrkva namijenjena za djeju hranu ne smije se
tretirati. Granulirani insekticidi mogu se preventivno rasipati irom prije sjetve, u
redove istovremeno sa sjetvom ili nakon nicanja, uz inkorporaciju. To su pri-
pravci Dursban G-7,5 ili Finish G-7,5 (6 g/m\ 0,7 g/m) ili Volaton G-5 (10 g/m\ 1
g/m). Umjesto primjene granuliranih insekticida moe se prskati cijela povrina
prije sjetve, uz inkorporaciju pripravka na osnovi klorpirifosa. Prskati se mogu i
trake uz sjeme, uz utroak jedne treine normalne doze.
Usjev zaraen mrkvinom muhom u inozemstvoi se tretira zalijevanjem bilja-
ka u polovici svibnja protiv prvoga pokoljenja i u polovici srpnja protiv drugoga
pokoljenja, pri emu treba paziti na karencu. Za zalijevanje uzimaju se pripravci
na osnovi dimetoata i neki drugi, uz utroak 0,5 1 tekuine po tekuem metru
reda.
Li sne ui korj enast og povra
Na korjenastu povru u nas su prisutne vrste: Cavariella aegopodii, Myzus
persicae, Myzus ornatus, Aphisfabae, Aphisgossypii, Macrosiphum euphorhiae,
Hyadaphis foeniculi, Semiaphis dauci
Mrkvi na l i sna u
(Cavariella aegopodii)
Opis. U je zelene do utozelene boje, duga 1,4-2,7 mm. Krilati oblici imaju
na abdomenu veliku tamnu pjegu. Sifoni su dugi i zaobljeni. Zato se moe zamni-
jeniti s vrstom C. theobaldi.
Vanost. Vrlo je rairena vrsta u nas. Najvie napada mrkvu, zatim celer,
perin, pastrnjak i neke druge kultivirane titarke. Lie napadnutih biljaka defor-
mirano je i djeluje raupano, esto mijenja boju, postaje crveno katkad i uto.
Zaraene biljke zaostaju u rastu, a mogu i uginuti. Ui dolaze na mrkvu uglavnom
u drugom ili treem tjednu svibnja pa esto strada ranije sijana mrkva. U tom
sluaju gubitak priroda mrkve moe biti velik. Osim tih teta, u nanosi tete i
prenoenjem virusa, a budui da vrlo obilno lui mednu rosu, listovi znaju biti
potpuno prekriveni i oneieni.
Biologija i ekol ogi j a. U moe biti holociklika i anholociklika, tj. moe
imati potpuni ili nepotpuni razvojni ciklus, to ovisi uglavnom o temperaturi.
Prezimi u naelu kao zimsko jaje oko pupova vrbe. U toplim krajevima (Dalmaci-
ja, Primorje, Istra) prezimi odrasla enka na mrkvi koja tijekom zime ostaje u tlu.
Ako u prezimi kao zimsko jaje, liinke se javljaju u veljai ili oujku te na vrbi
stvaraju kolonije beskrilnih ui. Poetkom svibnja krilati oblici sele na mrkvu, a
najjaa je pojava na mrkvi krajem lipnja. Tada brojnost pada i dio ui naputa
mrkvu, a dio ostaje na tom usjevu.
Razvoju ui i brojnosti populacije pogoduje toplo i suho vrijeme, naroito
krajem svibnja i poetkom lipnja. Hladno i kino vrijeme moe potpuno zaustavi-
ti prijelaz na mrkvu. Reducirajui su initelji prirodni neprijatelji (boje ovice,
zlatooka, parazitske osice i dr.).
Zatita. Ukoliko je potrebna zatita treba primijeniti insekticide na osnovi
heptenofosa, malationa, diklorvosa ili metomila, a u svijetu se primjenjuju i neki
drugi insekticidi. Male povrine mogu se zatititi mreom.
Mrkvi na l i sna buha
(Trioza apicalis - Trioza viridula)
Opis. Odrasli je oblik svijetlozelenoute boje, prozirnih krila, dug oko 3 mm.
Oi su mu ruiaste. Liinka je spljotena, svijetloute boje. Lena strana prekri-
vena je votanim nitima. Jaje je izdueno, jajoliko, vrlo sitno, dugo 0,3 mm.
Vanost. Mrkvina lisna buha uzrokuje kovranje lia mrkve i perina. Na-
padnuto lie uvijeno je i kovravo te izgleda kao da su ga napale lisne ui. Mlade
biljke brzo propadaju. tete mogu biti vrio velike. Mrkvina lisna buha opasna je i
kao prenosilac raznih virusnih oboljenja.
Biologija i ekologija. Ima jedno pokoljenje godinje. Prezimljuje kao odrasli
oblik na zaklonjenim mjestima. Odrasli se oblik javlja u travnju, odnosno na po-
etku svibnja. Dobro leti i brzo se proiri na vee udaljenosti. enka odlae jaja
na donju stranu lista u lipnju i srpnju. Ukupno odloi 400-700 jaja. Nakon 12-15
dana javljaju se liinke, koje se gmpiraju oko lisnih ila i peteljaka. Iz tkiva isiu
biljne sokove. Nakon 30 dana liinke se pretvaraju u odrasli oblik, koji tijekom
kolovoza esto uzrokuje vee tete nego liinke.
Zatita. Rano sijana mrkva manje trpi od napada mrkvine lisne buhe. U
suzbijanju treba primijeniti ista kemijska sredstva kao i za lisne ui. Uinkovitu
zatitu pruaju mree.
Mrkvi na ci stol i ka nemat oda
(Heterodera carotae)
Mrkvina cistolika nematoda vaan je tetnik mrkve, osobito u podru-
jima gdje se mrkva uzgaja na pjeskovitim tlima (Francuska, Italija, vicarska,
Njemaka).
Opis. Spolno zrele enke i ciste H. carotae limunasta su oblika, duge od
0,21 do 0,86 mm, a iroke od 0,15 do 0,53 mm. enke na kraju svog tijela razviju
jajnu vreicu, u kojoj se moe nai mnogo jaja. Mlade su enke mlijenobijele, a
ciste su smee do tamnosmede. Mujaci su crvôliki, dugi od 1,0 do 1,2 mm, a
liinke drugog razvojnog stadija duge su od 0,37 do 0,45 mm.
Vanost. H. endoparazit je u korijenu mrkve. Napadnute biljke zao-
staju u rastu i razvoju, listovi ute i crvene, a za jakih se zaraza i sue. Pojaan je i
razvoj sekundarnih korjenia, plitko pri povrini tla, pa korijen dobiva bradat
izgled. Mrkva je zakrljala, drvenasta i deformirana, a najee se na vrhu rava.
Ako se mrkva uzgaja u monokulturi kroz tri godine na zaraenom tlu, prinos
moe biti smanjen 40-70 %.
SI. 237. Mrkva oteejia od mrkvine
nematode (desno zdrava mrkva)
Mrkvina cistolika nematoda ima vrlo mali broj domaina. Osim kulturne i
divlje mrkve (Daucus carota, D. pulcherrimu) jo su samo tri divlje U^nbellife-
raei Torillis arvensis, T. japonica i T. leptophylla) njezini domaini.
Biologija i ekologija. Razvojni ci-
klus H. carotae slian je razvojnom ci-
klusu ostalih Heterodera vrsta. Infektiv-
ne liinke daigog razvojnog stadija izla-
ze iz jaja, koja su ili u cisti ili u jajnoj
vreici, te ulaze u korijen pri optimal-
nim temperaturama (15 - 20 Ot-
prilike 4 tjedna poslije toga razvijaju se
enke; one miruju privrene za kori-
jen, a mujaci prelaze u tlo, kreu se i
oplouju enke.
Ta nematoda moe razviti i etri
pokoljenja godinje, a u kontinentalnim
klimatskim podrujima razvije dva pokoljenja. Tako se na ranoj mrkvi, koja se sije
u oujku, a bere u srpnju, razvije prvo pokoljenja, a na mrkvi koja se sije u svib-
nju, a bere u studenom, razvije se drugo pokoljenje.
Zatita. Budui da nema otpornih sorata mrkve na napad H. carotae, ta se
nematoda uinkovito suzbija fumigacijom tla (dazomet, metam) u kombinaciji s
viegodinjim plodoredom te solarizacijom tla, kojom se moe unititi 35-76 %
jaja H. carotae u tlu.
Ostali tetnici
Mrkvu napadaju i tetnici u tlu,
poglavito i nj aci , koji prorjeduju
usjev, a korijen ine neuporabljivim.
U korijenu se razvijaju s l ob odno
i vue nematode, pa biljke zaostaju
u razvoju.
I gusj eni ce s ov i ca oteuj u
mrkvu. Liem mrkve hrane se i gu-
sjenice polifagnog tetnika metlice, a
na njemu siu titasti mol j ci i kopri-
vi na grinja.
Si. 238. Grizotine injaka na korijenima
mrkve (snimila N. Pagliarini)
tetnici celera
Celer oteuju tetnici u tlu: grice, injaci, sovi ce i stonoge roda Julus,
koje osim celera oteuju i mrkvu.
Nadzemne dijelove celera oteuju gusjenice leptira: lastin rep Papilio mac-
haon koje su tetne i na brojnim drugim titarkama, mrtvaka glava - Acheron-
tia atropos i ki mov mol j ac - Depressaria depressella, koji zapreda cvat raznih
vrsta titarki pa tako i celera i anisa, izjeda drke cvjetova i sjeme. Sline tete ini
i vrsta Depressaria nervosa. I neke vrste stj enica {Lygusi CalocorisvxsX.^) siu na
liu te uzrokuju krljanje sranog lia, koje kasnije vene. O l i sni m ui ma
napisano je kod mrkve.
Osim mrkvine muhe - Psila rosae, koja oteuje i korijen celera, celer moe
napasti i l ana mrkvi na muha Phytomyza lateralis. Liinke te vrste esto napa-
daju peteljke celera i perina te tako ne nastaju vee tete na korijenu. Liinke
bue plitke spiralne hodnike.
Celer napada nekoliko vrsta mi ni -
raj ui h muha: Phytomyza atricornis-
grakova minirajua muha (stvara zmi-
jolike mine s gornje strane lista, a pred
kukuljenje prelazi na donju stranu lista),
Lyriomyza strigata (stvara zmijolike mi-
ne, koje se na ilama lista granaju u uske
hodnike).
Na celeru je esta cel erova mi ni -
raj ua muha - Euleia heradei. Napa-
da 30 vrsta biljaka, preteno titarki: ce-
ler, pastrnjak, perin, anis i dr. Liinke
te muhe miniraju lie, a ako ih je vie, ulaze i u peteljke. Mine se nalaze s gornje
strane lista i okruglastog su oblika. Na pojedinanim biljkama, kao i u manjim
vrtovima, mogu se liinke unitavati mehanikim putem stiskanjem mina, a na
veim je povrinama mogua kemijska zatita nekim piretroidima. Pri tome se
moraju strogo potivati karence jer se celer jede i sirov.
Si. 239. Oteenje lista celera od minera
(prema ADAS)
tetnici perina
Korijen perina napada mrkvi na muha Psila rosae ihilnî mrkvi na muha
- Phytomyza lateralis.
Nadzemne dijelove perina mogu otetiti gusjenice lastina repa - Papilio
machaon, te vie vrsta l i sni h ui (vidjeti kod mrkve). Perin pohranjen u podru-
mima i skladitima napada u Rhopalosiphoninus latysiphon.
Mine na liu stvara cel erova mi ni r aj ua mu h a - Euleia heradei.
Cvjetove oteuje mui ca Kiefferia pimpinellae, a njezine liinke ive u nabre-
klim crvenkastoljubiastim ikama na titovima, zbog ega izostaje tvorba sjeme-
na. Vrsta Lasioptera carophila mui ca je koja oteuje titove i titie perina.
tetnici pastrnjaka
Korijen pastrnjaka oteuje mrkvi na muha - Psila rosae. Liinke muhe
Phytomyza pastinacae ine na liu pastrnjaka uske zmijolike mine, s malim
proirenjem na gornjoj i donjoj strani lista. Liinke cel erove mi ni raj ue muhe -
Euleia heradei stvaraju okruglaste mine s gornje strane lista. Liinke mrkvi ne
mui ce ikarice Kiefferia pimpinellae oteuju cvjetove te su tetne naroito
za sjemensku proizvodnju. Gusjenice l astma repa - Papilio machaon oteuju
lie pastrnjaka. O l i sni m ui ma treba vidjeti kod mrkve.
tetnici kopra
Korijen oteuju liinke mr kvi ne muhe - Psila rosae. Grakova mi ni raj u-
a muha - Phytomyza atricornis stvara mine na liu, a mui ca Lasioptera ca-
rophila oteuje titove. Gusjenica lastina repa - Papilio machaon oteuje lie
kopra.
tetnici kumi na
Kumi nov mol j ac
(Depressaria newosa)
Opis. Kuminov moljac ima raspon krila oko 20 mm. Prednja su krila bakrene
boje. Gusjenica, duga 12 mm, u poetku je svijetlozelena, s tamnosmedom gla-
vom i crnim nogama, a kasnije je tamnomaslinasta, tamnoplava ili crvenkastosi-
va.
Vanost. Kuminov moljac napada kumin, mrkvu, perin, pastrnjak, komo-
ra, anis, celer i druge titarke. Oteuje ih od svibnja do srpnja.
Gusjenice najprije izgrizaju rupice na stabljici, a kasnije oteuju titove. Sva-
ka gusjenica ivi u posebnom svilenkastom zapretku, a na jednom titu moe ih
biti nekoliko. Leptiri su slabi letai, stoga najvie stradaju rubne biljke, na koje ih
donese vjetar. Ako kuminov moljac napadne u veem broju, naini velike tete.
Takav usjev izgleda kao da je spaljen.
Biologija i ekol ogi j a. Kuminov moljac ima jedno pokoljenje godinje. Pre-
zimljuje na skrovitim mjestima u stadiju leptira. Prvi leptiri javljaju se u travnju.
enka prosjeno odloi do 200 jaja na lisne peteljke, stabljiku i lie. Nakon 3-4
tjedna iziu gusjenice, koje najprije izgrizaju rupice na stabljici, a kasnije zapre-
daju titove, hranei se peteljkama, pupovima, cvjetovima i sjemenjem. Gusjeni-
ce preko dana miruju, a nou se hrane. Ishrana traje 4-5 tjedana, zatim se ubue u
stabljiku i kukulje. Cesto se u jednoj stabljici nalazi vei broj kukuljica. Stadij ku-
kuljice traje 3-4 tjedna. Leptiri se javljaju na koncu lipnja, relativno rano odlaze na
mjesta prezimljenja, na kojima ostaju sve do travnja.
Zatita. Broj tetnika moe se smanjiti spaljivanjem suhih biljaka jo na po-
lju. Na taj nain unitavaju se neotvorene kukuljice kuminova moljca. Od kemij-
skih insekticida u inozemstvu se preporuuje prskanje nekim piretroidima 5 tje-
dana nakon glavnog leta leptira (koji se utvruje s pomou lovnih posuda).
Bolesti mrkve
Pale l i a mr kv e
{Alternaria dauci)
To je najei uzrok suenja lia mrkve. Bolest se javlja nakon uestalih kia
ili dugotrajnih rosa. Uz tete koje nastaju zbog smanjenog uroda, oteano je va-
enje strojevima, koji vade mrkvu primajui je za lie.
Si mpt omi . Gljiva
moe izazvati padavicu si-
janaca, slino Pythium
vrstama. Klijanci propada-
ju 2-3 tjedna nakon nicanja.
Na ve razvijenim biljkama
najjae su napadnuti naj-
stariji listovi, a najmlai li-
stovi ostaju zeleni. Na za-
raenim listovima se po-
javljuju male ovalne svije-
tloute pjege, koje postaju
smee, a zatim gotovo
crne. Pjege se ubrzo spaja-
ju, a zaraeno se lie sui,
zbog ega usjev izgleda
kao spaljen. Ako se bolest
pojavi rano, urod moe biti smanjen. Zaraze pred kraj vegetacije ne utjeu bitno
na urod. Osim listova na sjemenjaicama, moe biti zaraena glavna stabljika sa
titcima, a i sjeme.
Bi ol ogi j a. Gljiva se prenosi sjemenom, a zadrava vitalnost na zaraenim biljnim
ostacima neto krae od godine dana. Samonikle mrkve i divlja mrkva takoer mogu biti
izvor zaraze.
81. 240. Bijela trule na mrkvi (snimio B. Cvjetkovi)
Rizik od infekcija pri odreeni m temperaturama i
vlaenju lia
h = sati vlaenja lia
(Pryor, B. M. 2002)
Pr ognoz a. Me-
toda prognoze nasta-
la je na osnovi znanja
o potrebnim korelaci-
jama izmeu tempe-
ratura i vlaenja lia
da bi nastala infekci-
ja. Kada je list vlaan
navedeni broj sati,
kod odredene tempe-
rature, infekcija se re-
alizirala i treba obavi-
ti zatitu.
Tu metodu kao i
sve modele prognoze, treba provjeriti barem dvije godine na podruju u kojem
se namjerava primjenjivati.
Zatita. Tamo gdje se uzastopno uzgaja mrkva vrlo je teko provesti us-
pjenu zatitu zbog vrlo visokog inokuluma, pa je plodored, uz zdravo sjeme,
vrlo vana mjera zatite. Postoje velike razlike u osjetljivosti hibrida, pa i tu mo-
gunost treba iskoristiti. Primjena regulatora rasta na osnovi giberelinske kiseli-
ne pridonosi robusnosti listova (dulje peteljke, uspravni rast, vea lisna povrina).
Zbog takva rasta, rose se krae zadravaju, biljka lake podnosi oteenja od
Alternarie, a uz to je vaenje mrkve lake. Unato poduzetim mjerama esto je
prijeko potrebno provesti kemijsku zatitu. U nedostatku prognoze, prskanje se
provodi nakon pojave prvih simptoma. Registrirani su fungicidi na osnovi ba-
kra, ali manje su djelotvorni od fungicida na osnovi iprodiona*, azoksistrobina*,
difenkonazola*
Smea pj egavost mr kv e
(Septoria daucina)
Si mptomi . Pjege na listu u poetku su utozelene, a uskoro postaju smee.
Unutar pjega primjeuju se male crne tokice, koje su plodna tijela. Pjege se
obino spajaju pa se lie i sui. Nije esta bolest, ali u nas su poznati sluajevi
da je u kinim godinama dolo do suenja lia u punoj vegetaciji. Gljiva se pre-
nosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima. Na mrkvi je u nas registrirana Cer-
cospora carotae; javlja se u poetku vegetacije, ali ne izaziva znatne tete.
Zatita. Pravilnim plodoredom smanjuje se mogunost zaraze. Sijati treba
zdravo ili tretirano sjeme. Sjemenskim usjevima dobru zatitu dali su fungicidi na
osnovi karbendazima*
Bolesti celera
Siva pj egavost lista cel era
(Septoria apiicola, syn. S. apii i S. apii-graveolentis)
Bolest se esto javlja i moe izazvati zna-
tne gubitke. U nas je najopasnija bolest celera,
a bilo je sluajeva kada se osuilo i do 80 %
lisne mase. Zaraeni listovi imaju manju trnu
vrijednost. Zbog smanjene lisne povrine, u ce-
lera korjenjaa korijen slabije deblja.
Simptomi. Najizraajniji simptomi pojav-
ljuju se na listovima i peteljkama. Na plojci na-
staju svijetlosive do smee ovalne pjege, a na
peteljkama su pjege eliptine. Spajanjem pje-
ge na plojci poprimaju nepravilan oblik. Za ja-
kih zaraza lie se potpuno osui, to moe
uzrokovati suenje cijele biljke. Unutar pjega
nastaju plodna tijela (piknidi). Na cvjetnoj stab-
ljici pjege su izduene. Sjeme takoer moe
biti zaraeno micelijem i piknidima.
Bi ol ogi j a. Glavni izvor zaraze jest zaraeno
sjeme, premda se gljiva odrava i na zaraenim bilj-
nim ostacima. Piknospore na zaraenom sjemenu
zadre vitalnost i do dvije godine. Inkubacija traje
7-8 dana pri 21-27 a 10 dana pri 16-21
Prognoza. Model prognoze (P. A. Phillips)
bazira se na znanju o korelaciji temperatura i
trajanja vlaenja lia,
potrebnih za realiza-
ciju infekcije. Kada
svakodnevnim zbra-
janjem DVIP (0-4) do-
bijemo sumu 20, to je
vrijeme za primjenu
fungicida. Pojedini
autori misle da se ta
vrijednost moe po-
Sl. 241. Siva pjegavost lista na celeru
h = sati vlaenja lia
veati na 25 pa ak i na 30. Stoga taj model kao i sve modele prognoze, treba
provjeriti barem dvije godine na podruju u kojem se namjerava primjenjivati.
Zatita. Treba sijati zdravo ili tretirano sjeme (TMTD). Tretiranje fungicidima
ne daje uvijek zadovoljavajui rezultat. Potapanjem sjemena 24 sata u otopinu
TMTD zagrijanu na 30 C postie se visoka djelotvornost. Dvogodinji plodored
je takoer mjera zatite. Zatita lia moe se provesti primjenom fungicida na
osnovi bakra. U drugim zemljama primjenjuju se Brestanid, Fado, Bris* (karenca
42 dana) za celer korjena i Antracol* (karenca 28 dana). Na sjemenskim usjevi-
ma djelotvoran je karbendazim* (Bavistin, Zino, Chromozim).
Bolesti perina
Pj egavost lista peri na
(Septoria petroselini)
Na listovima nastaju pjege ovalnih ili uglatih aibova, ukaste boje, okruene
tamnijim rubom. Spajanjem pjega zahvaene su sve vee povrine plojke, to
dovodi do suenja dijela lista ili itavog lista. Na peteljci su pjege duguljaste i
mogu izazvati suenje peteljke i lista. Prenosi se sjemenom pa je to est izvor
primarnih zaraza. Bolest se javlja u vlanom razdoblju pri 18-25
Zatita. Ista kao i za Septorie apiicola.
Bolesti pastrnjaka
Rak past rnj aka
(Itersonilia pastinacae)
To je najtetnija bolest pastrnjaka, koja se javlja za vrijeme obilnih kia, na
hladnim i vlanim tlima. Povremeno se javlja u Meimurju.
Si mptomi . Bolest se manifestira na listovima, peteljkama lista, cvatu i kori-
jenu. Na listovima nastaju vodenaste pjege. One se poveavaju, postaju nepravil-
ne, poprimaju smeu boju. Okruene su tamnijim rubom. Na peteljkama su pje-
ge duguljasta oblika. Prve promjene na korijenu primjeuju se na mjestima gdje
sekundarno korijenje izlazi iz glavnog zadebljalog korijena. Na tim mjestima mijenja
se boja a nastale male smee tokice se postupno ire. Pjega postaje hrapava,
poprima smedocrvenkastu boju. Napadnute zone na korijenu udube se a zatim
postaju crne. esto se na tako oteen korijen nasele saprofitski organizmi zbog
ega korijen protrune dokraja.
Zatita. Plodored i izbor parcele koja nije vlana, pr\d su preduvjet da se
izbjegne zaraza. Prema potrebi treba provesti drenau. Treba suzbijati korove,
napose divlju mrkvu. U nekim zemljama lie tite primjenom fungicida na osno-
vi bakra.*
Zajednike bolesti titarki
Crna trul e kor i j ena
(Altemaria radicina)
Osim pjegavosti lista, koju izaziva u mnogih titarki, promjene na korijenu
zabiljeene su na mrkvi, celeru, celeru korjenau, pastrnjaku.
Si mptomi . Crna trule vrlo je opa-
sna bolest kao uzronik trulei klica onih
kultura u kojih se prenosi sjemenom. Za
vrijeme klijanja i nicanja iz zaraenog
sjemena tamni micelij prelazi na klicu i
korijen, koji pocrne i protrunu. Zbog to-
ga na polju ostaju pljeine. Simptomi na
listovima slini su simptomima koje
uzrokuje Altemaria dauci, ali jae se za-
raze oituju na peteljci lista. Napadnute
peteljke lia pocrne i omekaju. S peteljki listova zaraza prelazi na glavu korije-
na. U titarki koje imaju zadebljali korijen zapaaju se crna udubljenja, ne dublja
od 3 mmm razliita oblika i veliine. U vlanom tlu moe propasti itav korijen.
Infekcija nastaje preko peteljke ili se korijen inficira iz zaraenoga tla. Ta gljiva
esto napada sjemensku mrkvu, pa moe zaraziti i sjeme.
Bi ol ogi j a. Gljiva se prenosi zaraenim sjemenom mrkve, celera i pastrnjaka. Preiv-
ljava na zaraenim biljnim ostacima dok se ne raspadnu, a ostaje vitalna u tlu i do est
godina. Zaraze nastaju kada se temperature popnu neto iznad 20 C. Zaraze nastaju na
polju gdje se mogu primijetiti i prvi simptomi, meutim irenje zaraze nastavlja se u skla-
ditu pa su tu simptomi najuoljiviji.
Zatita. Preporuuje se etverogodinji plodored. Na malim parcelama tre-
ba pokupiti i spaliti zaraeno lie. Sijati treba zdravo ili tretirano sjeme (TMTD).
Ako postoji unutranja zaraza sjemena, nee se postii zadovoljavajui uspjeh.
Sjeme s unutranjom zarazom potapa 24 sata se u 0,2-postotnu otopinu d. t. TMTD,
zagrijanu na 30 C. Za suzbijanje zaraze na listu u nas nije registriran ni jedan
fungicid. Zatita listova na sjemenskim usjevima postie se fungicidima na osnovi
propineba* ili iprodiona.* Zatitu treba poeti kada je zaraeno 1-2 % lisne povrine.
Pepel ni ca
(Erysiphe heradei)
Opisana je u literaturi i kao E. umbelliferarum. Parazitira na 86 vrsta iz poro-
dice titarki (na mrkvi, celeru, perinu, pastrnjaku, kopru, komorau, i dr). Na
mrkvi se javlja krajem kolovoza ili kasnije u jesen.
Si mptomi . Listovi su prekriveni bjelkastom vie ili manje gustom prevla-
SI. 242. Bijela brda lista hrena
si. 243. Pepelnica na mrkvi
Si. 244. Pepelnica na perinu
kom. Stari listovi jae su zaraeni i sue se. Zaraeni listovi imaju manju trnu
vrijednost. Za jakih zaraza ima mnogo manje listova za trite. Biljka iz rezervi
korijena istjera novo lie, to je iscrpljuje, pa je kakvoa korijena slabija. Gljiva
prezimljuje na zaraenom liu kao kleistotecij. Sjeme mrkve moe biti kontami-
nirano. U junim krajevima gljiva moe preivjeti u obliku micelija na samoni-
klim titarkama.
Zatita. Zaoravanjem zaraenih ostataka, sjetvom zdravog sjemena, pravil-
nim plodoredom, zaraza se moe smanjiti. Katkad je ipak potrebno primijeniti
fungicide. U nas ni jedan nema dozvolu, ali primjenjuju se fungicidi na osnovi
sumpora, a za mrkvu i heksakonazola* (Anvil, Konzul - 0,2 l/ha).
Crvena trul e
(Helicobasidium brebissonii)
Ta je gljiva poznatija pod nazivom Rhizoctonia violacea. Dosta je rasprostra-
njena i napada razliite biljne vrste (celer, perin, pastrnjak, parogu i dr.). Medu
titarkama najosjetljivija je mrkva. Bolest se ee javlja u vlanim tlima.
Si mptomi . Crvena trule napada pojedine dijelove korijena mrkve i ostalih
spomenutih vrsta. Moe biti zahvaen i vei dio korijena pa ak i itav korijen.
Zaraeni dio presvuen je gustim micelijem, crvenkastoljubiaste boje (kao crve-
no vino). esto su zaraene zone ulegnute. Gljiva prodire u unutranjost korije-
na, zbog ega venu listovi. Nakon vaenja mrkve crvena sa trule moe iriti u
spremitu odnosno u trapovima. U polju, spremitu ili trapovima kao komplika-
cija patolokog stanja moe nastati infekcija gljivom Sderotinia sderotiorum ili
bakterijom Erwinia carotovora.
Zatita. Jedina praktina mjera jest dugogodinji plodored, u kojem su za-
stupljene itarice, a ne domaini tog patogena (titarke, eerna repa, djetelina,
lucerna i clr.)
uenj e l i a
(Thanatephorus cucumeris)
Uzronik je poznatiji pod nazivom Rhizoctonia solani. Parazitira na svim
titarkama, premda su najee napadnuti perin i celer. Moe izazvati propada-
nje klice i ponika. U odraslih biljaka promjene nastaju na korijenovu vratu i glavi
korijena, gdje nastaje uoljivo plie ili dublje potamnjenje tkiva. Posljedica ote-
enja korijena jest uenje lia i zastoj u rastu. Na zaraena mjesta esto se nase-
ljava uzronik trulei.
Biologija i zatita. Opisane su kod kupusnjaa.
Pl amenj aa titarki
(Plasmopara umhelliferarum)
Parazitira na mnogim titarkama, medu kojima su najosjetljiviji mrkva pa
perin. Rabe se nazivi Plasmopara nivea i P. crustosa, premda opisi ne zadovo-
ljavaju Kodeks.
Si mptomi . Na mrkvi i perinu napada samo listove. Prepoznaje se po svije-
tlozelenim pjegama, koje s vremenom postaju svijetlosmede. Na naliju lista pri-
mjeuje se njena bijela prevlaka, koja potjee od sporonosnih organa. Prezim-
Ijuje u obliku oospora u zaraenim biljnim ostacima, a prenosi se i sjemenom.
Zatita. Plodored je jedna od mjera zatite. U nas nema registriranih fungici-
da. Svi fungicidi koji suzbijaju ostale plamenjae, suzbijaju i plamenjau titarki.
Krastavost kori j ena
(Phoma apiicola)
Parazitira na celeru, perinu, mrkvi i pastrnjaku.
Simptomi. Napada korijen na mjestu gdje listovi i stapka izlaze iz korijena i
uzrokuje trule. Zaraeno tkivo poprimi
zelenkastomodru boju, koja kasnije po-
staje crna. Peteljke listova na djelu blie
korijenu trunu, pa listovi venu. Na za-
raenim organima nastaju brojni crni pik-
nidi. Zaraeni dio, rastom ne moe pra-
titi zdravi dio korijena pa nastaju puko-
tine na korijenu. Kroz ta mjesta ulaze mi-
kroorganizmi koji uzrokuju trule, zbog
ega korijen istrune. Gljiva se prenosi sje-
menom, iako ne redovito,a vaniji su
izvor infekcije, zaraeni biljni ostaci.
Zatita. Uz sijanje zdravog ili treti-
ranog sjemena, najvanija mjera zatite
je plodored.
Vi rus mozai ka cel era
(Celery mosaic virus)
Osim na celeru, taj virus parazitira
na drugim titarkama (na mrkvi, perinu,
pastrnjaku). Moe znatno utjecati na si. 245. Virus mozaika krastavaca na
urod celera. celeru (snimio B. Cvjetkovi)
Si mptomi . Na mladim listovima nastaju ute pjege, koje kasnije prelaze u
mozaik. Listovi nemaju normalan oblik, postaju nitasti. Zaraene biljke zaostaju u
rastu. Pastrnjak je otporan prema obinom soju, ali napada ga soj kovravosti
lista. Izvor su zaraze samonikle titarke. Lisne ui prenose virus na neperzistentan
nain.
Zatita. Uzgoj celera treba organizirati na prostornoj udaljenosti od drugih
dvogodinjih biljaka koje su domaini tog virusa. Unitavati treba korovske biljke
iz porodice titarki.
Suzbijanje korova
Porodica titarki obuhvaa mrkvu, perin, pastrnjak, celer, kopar i komora.
titarke su dvogodinje biljke. U prvoj godini tvore lisnu rozetu i odebljali kori-
jen, u kojem se tijekom prve godine uzgoja, kao rezerva za generativni razvoj,
gomilaju asimilati. Zadebljali korijen u prvoj vegetacijskoj godini uzgaja se kao
povre. Uz korijen, list rozete perina, celera i komoraa zainsko je povre. Mrkvu,
perin i kopar uzgajamo izravnom sjetvom u polju. Celer najee uzgajamo iz
prijesadnica, a pastrnjak se uzgaja iz prijesadnica ali i izravnom sjetvom sjemena.
Gotovo sve titarke uzgajamo na manjim povrinama u vrtovima za potrebe
domainstva, ali i na veim povrinama za industrijsku preradu.
Mrkva
Sjetva mrkve u mediteranskom podruju poinje ve u veljai, a u kontinen-
talnom se podruju obavlja neto kasnije. Sije se u gredice po 5-6 redova, razma-
ka oko 20 cm red od reda. Sporo nie te je u poetku razvoja nadvladavaju pro-
ljetni jednogodinji irokolisni korovi, a kasnije i jednogodinji uskolisni korovi.
Treba izbjegavati sjetvu sitnosjemenskih titarki na povrine zakorovljene viego-
dinjim korovima. Slak, osjak, piriku, divlji sirak i druge viegodinje korove po-
trebno je suzbiti u godinama koje prethode uzgoju mrkve. Osim to reduciraju
prirod, korovi deformiraju korijen, a oni koji se razviju tijekom vegetacije oteavaju
etvu, odnosno vaenje korijena.
Za suzbijanje korova u mrkvi u Hrvatskoj su registrirana samo tri herbiida
(vidi tablicu). Pripravci na osnovi linurona vrlo su dobro rjeenje protiv jednogo-
dinjih irokolisnih korova, ranog proljetnog, proljetnog i ljetnog razdoblja. Se-
lektivni su i prije i poslije nicanja mrkve. Izvrsni rezultati postiu se ako sredstvo
na osnovi linurona uporabimo viekratnom primjenom smanjenih koliina u prvoj
fazi razvoja mrkve. Tim pristupom izvrsne uinke postiu i trostmko nie kolii-
ne od propisanih. Jednogodinje i viegodinje korovne trave uspjeno e suzbiti
sredstva Fusilade super i Grasidim. Mogu se mijeati zajedno s pripravcima na
osnovi linurona, iako postoje sumnje da im se u takvim kombinacijama smanjuje
uinak. U post-emergence primjeni treba paziti na karencu i tolerancu, naroito
kad mrkvu uzgajamo kao "baby" mrkvu, koju iznosimo znatno ranije na trite.
U nekim poljoprivrednim zemljama svijeta dozvolu za primjenu imaju i neki
u naoj zemlji u drugim kulturama poznati herbicidi. Npr. sredstva na osnovi tri-
fluralina imaju dozvolu u Velikoj Britaniji, SAD-u, Australiji i dr. Ta sredstva po-
trebno je primijeniti tri tjedna prije sjetve ili neposredno pred sjet\û. Skloni su
hlapljenju pa ih je unutar 12 sati nakon tretiranja potrebno oruem unijeti u tlo na
5-10 cm dubine. Trifluralin je perzistentan herbicid. Njegove rezidue u tlu mogu
tetiti nekim kulturama koje smjenjuju mrkvu u plodoredu.
U prolosti su i u nas dozvolu imali i pripravci na osnovi prometrina. Danas
se jo uvijek primjenjuju u mnogim zemljama svijeta. Mrkva pod stresom zbog
vocioleaja, oteena tetnicima, oslabljena od bolesti ili slabo ishranjena, moe
biti znatnije oteena.
Metoksuron je godinama bio vodei herbicid za suzbijanje irokolisnih koro-
va u mrkvi i primjenom nakon sjetve i primjenom nakon nicanja. I danas je regi-
striran u mnogim zemljama svijeta. U naoj zemlji zbog malog trita proizvoa
nije prilikom revizije obnovio vanost dozvole. U nekim zemljama dozvolu za
promet ima pendimetalin (Njemaka), a u drugima i metolaklor (Maarska i dr.).
U Francuskoj npr. dozvolu za promet ima kombinacija herbicida pendimeta-
lin + linuron. Primjena se obavlja nakon sjetve a prije nicanja. Pendimetalin do-
brim uinkom na jednogodinje trave izvrsno nadopunjuje linuron, pa kombina-
cija u sluaju dobrog rasporeda oborina postie odline rezultate.
Pripravci na osnovi metribuzina (u Hrvatskoj ih je registrirano nekoliko) pri-
mjenjuju se u koliini 0,25 kg d. t. u vrijeme kad mrkva razvije 5-6 listova. Ranija
primjena moe izazvati prolaznu klorozu pa ak i oteenja na listovima mrkve.
Neke korovne vrste bolje suzbija od linurona ili prometrina (kamilicu npr.) pa se
s njima dobro nadopunjuje. Ne treba tretirati pri visokim temperaturama. Hladno
i kiovito vrijeme u danima prije tretiranja moe utjecati na selektivnost.
Peri n
Za suzbijanje korova u perinu u Hrvatskoj nije registriran niti jedan herbi-
cid. Za tu namjenu u drugim zemljama najee se primjenjuju herbicidi na osno-
vi linurona, prometrina, trifluralina.
TREFLAN EC* i dr. na istoj osnovi, 1-1,5 l/ha. Tretiranje na lakim pjeskovitim
tlima treba izbjegavati. Neposredno nakon tretiranja (unutar 12 h) sredstvo treba
oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Mrkva je tolerantnija na ta sredstva, stoga
se primjenjuje u neto niim dozacijama.
Kontaktni i translokacijski herbicidi na osnovi dikvata, glufosinata, glifosata i
sulfosata. Tretiranje treba obaviti pred nicanje perina (vidi mrkvu).
AFALON*, 1-2 kg/ha, i dr. na istoj osnovi (vidi tablicu). Tretiranje na lakim i
pjeskovitim tlima treba izbjegavati.
PROHELAN-T* i dr. na istoj osnovi, 1,5-3 l/ha. Tretiranje na lakim pjeskovi-
tim tlima treba izbjegavati. Vlano tlo i umjereno kienje pospjeit e uinak. Sje-
tvu treba obaviti na dobro pripremljeno tlo i na ujednaenu dubinu. Meduredna
kultivacija tijekom vegetacije pridonijet e borbi protiv korova.
PROHELAN-T*, 2 l/ha, kad perin razvije barem 2 prava lista.
AFALON*, 1-2 kg/ha, nakon to perin razvije prvi pravi list. Izbjegava se
tretman po toplom vremenu. Ne treba tretirati ako je obavljena pre-emergence
primjena. Valja paziti na karencu. Perin je obino osjetljiviji od mrkve na post-
em primjenu herbicida. U posljednje vrijeme borba protiv korova u toj kulturi
prakticira se viekratnom primjenom smanjenih dozacija pripravaka na osnovi
linurona. Polovinim ili trostruko umanjenim dozacijama u 2 ili 3 navrata postiu
se odlini uinci.
Pastrnj ak
Dozvolu za promet na podruju Hrvatske nema ni jedan preparat. Zbog toga
emo prikazati primjenu herbicida u svijetu. Posljednjih goclina sve se vie tei
uzgoju pastrnjaka iz peletiranog sjemena. Sukladno toj tehnici uzgoja razraen je
i program primjene herbicida. Uglavnom se primjenjuju slini herbicidi kao i u
mrkvi. Takoer je vano napomenuti da se jednokratnim tretiranjem, bez obzira
na vrijeme primjene, ne postiu zadovoljavajui rezultati. Tek cjelovitim pristu-
pom, koji obuhvaa primjenu prije i nakon nicanja pastrnjaka, postiu se eljeni
rezultati. Iako se primjenjuju slini herbicidi kao i u mrkvi, valja imati na umu da je
pastrnjak neto osjetljiviji, pa herbicide treba primjenjivati strunije i s vie panje.
Tijekom vegetacije obavlja se meduredna kultivacija sve dok se redovi ne zatvore.
TREFLAN EC* i drugi na osnovi trifluralina, 1,5-2,5 l/ha (vidi mrkvu). Ako
povrinu zakorovljuju korovi koje Treflan ne suzbija, potrebno je i pre-emergence
ili post-emergence tretiranje.
Pri j e ni canj a (pre-emergence)
Za tu namjenu slue isti preparati prikazani u istom poglavlju kod mrkve.
AEALON* i drugi na osnovi linurona, 1-2 kg/ha (vidi mrkvu).
STOMP 330 E*, 3-4 l/ha. Suzbija jednogodinje uskolisne i neke irokolisne
korove. Potrebno je dodatno tretiranje, herbicidom djelotvornim na irokolisne
korove (Afalon npr.).
AFALON* i dr. na osnovi linurona, 1-2 kg/ha (vidi mrkvu).
PROMETRIN* i dr. na istoj osnovi, 2 kg/ha (vidi mrkvu).
Celer
Nekad su u naoj zemlji dozvolu za promet imali jedino preparati na osnovi
prometrina. Nedavno je i njemu uskraena dozvola za veinu povrtnih kultura.
Ipak, velike su mogunosti suzbijanja korova herbicidima u celeru. Izbor herbici-
cla ovisi o nainu uzgoja. U uzgoju iz sjemena vei je izbor selektivnih herbicida.
No manja je i selektivnost pre- emergence primjene.
Prije presai vanj a pri j esadni ca
TREFLAN EC* i dr. na istoj osnovi, 1,5-3 l/ha. Neposredno nakon tretiranja
sredstvo oruem treba unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Sadnja prijesadnica moe
se obaviti odmah nakon tretiranja ili dva tjedna poslije tretiranja.
TENORAN 50* (kloroksuron), u 7,5 kg/ha, primjenjuje se u Francuskoj nepo-
sredno pred presaivanje.
Prije ni canj a (pre-emergence) kontaktno dj el ovanj e
Na iznikle korove neposredno prije nicanja celera mogu se primijeniti nere-
zidualni herbicidi na osnovi dikvata, glufosinata, glifosata i sulfosata (vidi mrkvu).
Prije ni canj a (pre-emergence) rezi dual no dj el ovanj e
Celer je openito osjetljiviji prema primjeni herbicida prije nicanja. Zbog to-
ga se prednost daje post-emergence primjeni, iako se u Velikoj Britaniji (linuron)
upotrebljavaju u reduciranim dozacijama i nakon sjetve a prije nicanja.
AFALON* i dr. na osnovi linurona, 0,5-1 kg/ha. Selektivan je jedino na tlima s
veim sadrajem organske tvari.
POTABLAN L 20* (monalid), 12-15 l/ha. Primjenjuje se u Francuskoj prije
sjetve i poslije nicanja, kad celer razvije pm pravi list.
Nakon ni canj a (post-emergence) ili nakon presai vanj a
PROMETRIN* i dr. na istoj osnovi, 1-3 kg/ha, kad celer uzgajan izravnom
sjetvom u polje razvije barem dva prava lista ili kad se prijesadnice dobro oile
(2-3 tjedna nakon sadnje). Viekratna primjena smanjenih dozacija daje odline
rezultate.
AFALON* i dr. na osnovi linurona, 1-2 kg/ha, kad biljke uzgajane izravnom
sjetvom potpuno razviju prvi pravi list, odnosno kad se prijesaclnice prime (dva
tjedna nakon sadnje).
FUSILADE SUPER*, GRASIDIM*, TARGA SUPER* i drugi, 1-2 l/ha, protiv jed-
nogodinjih i viegodinjih korovnih trava. Rok primjene treba uskladiti tako da
se ne prekorae propisane tolerance.
Komora
Primjena herbicida ovisi o nainu uzgoja. Pri uzgoju izravnom sjetvom na
stalno mjesto, sve do nicanja mogu se primijeniti kontaktni herbicidi (vidi mrkvu).
Tablica 22. Herbi ci di koj i u Hrvatskoj i svi j et u i maj u doz v ol u za p r i mj e n u u p ov r t ni m kul t ur ama i z por odi ce
ti tarki
Trgovaki nazi v Kul t ura Dj el at na tvar 1, kg/ha Vr i j eme p r i mj e n e Spektar dj e l ov anj a
TREFLAN EC*
TRIFLUREX 48 EC*
LANOS*
TRIFLUR*
mrkva
perin
pastrnjak
kopar
trifluralin 1,5-2,5 prije sjetve inkorp.
jednogod. uskolisni i
jednogod. irokolisni
CIDOKOR* HERBOKOR*
GLYPHOGAN 480SL*
HERKULES 480 SL*
mrkva
perin
celer
pastrnjak
komora
kopar
glifosat
2-4 P'
ili
4-8 P
nakon sjetve prije
nicanja kulture
suzbija sve
iznikle korove
TOUCH-DOWN*
mrkva
perin
celer
pastrnjak
komora
kopar
sulfosat
2-4 P'
ili
4-8 P
nakon sjetve prije
nicanja kulture
suzbija sve
iznikle korove
REGLONE*
REGLONE FORTE*
mrkva
perin
celer
pastrnjak
komora
kopar
dikvat
2-3
2-3
2-4
nakon sjetve a prije
nicanja kulture ili
pred sadnju
suzbija sve
iznikle korove BASTA*
mrkva
perin
celer
pastrnjak
komora
kopar ^lufosinat
2-3
2-3
2-4
nakon sjetve a prije
nicanja kulture ili
pred sadnju
suzbija sve
iznikle korove
LINUREX 50WP
LINURON CHROMOS 50WP
LINURON CHROMOS TEKUI
AFALON disperzija
AFALON WP
mrkva
celer*
perin*
linuron 2,0
nakon sjetve
prije nicanja
jednogodinji
irokolisni
korovi
STOMP 330 E*
STON* DOST330E*
mrkva
pastrnjak
pendimetalin 3-4
nakon sjetve
prije nicanja
jednogodinji uskolisni i
neki irokolisni korovi
DUAL GOLD 960*
DUAL 960 EC*
SPOT 960* DUKAT*
mrkva
S-metolaklor 1-1,2 nakon sjetve
prije nicanja
DUAL GOLD 960*
DUAL 960 EC*
SPOT 960* DUKAT*
mrkva
metolaklor
1-2
nakon sjetve
prije nicanja
DUAL 500* EC
mrkva
metolaklor
2-4
nakon sjetve
prije nicanja
PROHEIAN T-50*
GESAGARD 50 WP* i 500 FL*
mrkva
perin*
celer
prometrin 1,5-3
nakon sjetve
prije nicanja, odnosno
pred sadnju jednogodinji i irokolisni
korovi
PROMETREX*
mrkva
perin*
celer
prometrin 1,5-3
nakon sjetve
prije nicanja, odnosno
pred sadnju jednogodinji i irokolisni
korovi
SENCOR* i dr. na istoj osnovi
mrkva
pastrnjak
metribuzin 0,25-0,5
nakon sjetve prije
nicanja
jednogodinji i irokolisni
korovi
FUSILADE SUPER mrkva
perin*
fluazifop-p-butil 1,5 (2-4) nakon nicanja
korova
jednogod. (nia doza) i viegod.
(via doza) uskolisni korovi GRASIDIM
mrkva
perin* setoksidim 1-2,5 (4)
nakon nicanja
korova
jednogod. (nia doza) i viegod.
(via doza) uskolisni korovi
nisu registrirani u Hrvatskoj za tu namjenu ^^ u malom volumenu u veem volumenu
Tablica 23- Relativna osj etl j i vost korova na neke herbi ci de koj i se pri-
mj enj uj u u povrt ni m kul turama iz porodi ce titarki (mrkva, peri n, ce-
ler, komora, pastrnj ak, kopar)
\Korov
Herbicid
i
r

p
a
s
t
i
r
s
k
a

t
o
r
b
i
c
a

l
o
b
o
d
a

k
o
n
i
c
a

s
v
i
n
j
a
k

c
r
.

m
r
t
v
a

k
o
p
r
i
v
a

k
a
m
i
l
i
c
a

p
o
m
o
n
i
c
a

k
r
i
v
i
i
c
a

t
u
t

d
.

r
e
p
i
c
a

v
i
j
u
a
c

d
v
o
r
n
i
k
k
o
s
t
r
i

d
v
o
r
n
i
k

k
o
s
t
r
i
e
s
t
o
s
l
a
v
i
c
a

s
v
r
a
i
c
a
k
o
t
a
n

r
o
s
u
l
j
a

l
j
u
l
j

m
u
h
a
r

linuron 0 0 0 UR 0 UO UR UR 0 0 0 0 0 R 0 R R R R R
prometrin 0 UO 0 UR 0 UO UO UO 0 0 R UO UR UR 0 R R R R R
trifluralin 0 R 0 0 R R R R 0 UO R UO UO R 0 0 0 0 UO 0
pendi metal i n uo 0 uo R UR UO UR R 0 R UO UO UO 0 UO 0 0 R R 0
met r i buz i n
O = osjetljiv, UO = umjereno osjetljiv, UR = umjereno otporan, R = otporan
PROMETRIN T* i dr. na istoj osnovi, 1,5-2,5 l/ha. Bolje je tretiranje obaviti
neposredno pred nicanje. Tijekom proljea sve do zatvaranja redova dobro je
obavljati kultivaciju.
Prije sadnj e (pre-transpl anti ng)
TREFLAN EC* i dr. na istoj osnovi, 1,5-2,5 l/ha. Sredstvo treba oruem unijeti
u tlo na 5-10 cm dubine.
Kopar
Sjetva kopra obavlja se poetkom travnja u redove razmaka 8-15 (za berbu
lia) odnosno 25 cm u uzgoju za preradu. Nie relativno brzo pa ne ostaje pro-
stora za primjenu kontaktnih herbicida. Oni se primjenjuju gdje to prilike do-
putaju. U SAD-u se za tu svrhu primjenjuje pripravak Schyte (pelargonina kise-
lina). U nas ga jo nema na tritu. Dobri rezultati postiu se primjenom priprava-
ka na osnovi dikvata, glufosinata, glifosata ili sulfosata (vidi mrkvu).
Prije sjetve (pre-sowi ng)
TREFLAN EC* i dr. na istoj osnovi, 1-2 l/ha. Dobre uinke ima na jednogo-
dinje trave i neke irokolisne korove. Potpun uinak postie se uz dodatni tret-
man selektivnih herbicida nakon sjetve.
PROHELAN T* i dr. na istoj osnovi, 1,5-2,5 l/ha. Na lakim pjeskovitim tlima
treba izbjegavati primjenu. Moe izazvati prolazni zastoj razvoja.
Posl i j e ni canj a (post-emergence)
PROMETRIN* i dr. na istoj osnovi, 1,5-2 l/ha. Bolji uinci na korove i vea
selektivnost postiu se viekratnom primjenom. Ne preporuuju se primjena na
povrinama koje su tretirane herbiciciom u pre-emergence roku.
AFALON* i dr. na istoj osnovi, 1-2 kg/ha, kad kultura razvije 10-12 cm, samo
za potrebe industrijske prerade. Viekratna primjena, 2-3 tretiranja s 0,3 kg/ha
postie sigurnije i bolje uinke. Tretiranje treba obaviti kad su korovi u fazi kli-
nih listia pa sve do faze dva prava lista.
XVI. VIEGODINJE POVRE
Gl avoi ke - Asteraceae: artioka (Cynara scolymus)
paroge - Asparaginaceae: parga (Asparagus officinalis)
Artioka
tetnici
Artioka je kultura koja se u nas uzgaja uglavnom na priobalnom podruju u
manjim nasadima, po vrtovima, kao povre, ili/i kao cijenjena ukrasna biljka.
Zbog ogranienog proirenja te kulture u nas su slabo proueni tetnici. Stoga
emo navesti neke od najvanijih tetnika artioke na osnovi inozemnih i pone-
kih naih podataka.
Artioku napadaju brojni tetnici. Podzemne organe oteuju zemljini tet-
nici grice, injaci, rovci i sovi ce pozeml j ue. Nadzemne organe oteuju
grinje, tripsi, nekoliko vrsta kornjaa: zla-
tica - Spheroderma testaceum i kasida
Cassida deflorata.
U stabljici bue liinke pi pe Apion
damryi, odrasli oblik pi pe Larinus cyna-
rae oteuje lie i stabljiku, a liinka
cvjetne glavice.
Minirajua muha Agromyza anda-
lusiaca stvara mine po listu i u nervaturi,
a liinke Agromyza apfelheckizw^ u glav-
nim i postranim ilama artioke i stvaraju
male okruglaste mine meusobno pove-
zane.
Na artioku dolazi vrlo veliki broj
l i sni h ui, koje mogu nanijeti znatne te-
Sl. 246. Leptir i gusjenica strikovog
arenjaka
te. Primjerice u podrujima uzgoja artioka u Francuskoj upravo su lisne ui njezini
glavni tetnici a mogu ak i ugroziti proizvodnju. U literaturi se spominje 15-tak
vrsta koje oteuju artioke, a najvanije vrste {Aphis fabae, Aphis craccivora,
Aphis gossypii, Brachycaudus cardui i dr.) redoviti su i iroko rasprostranjeni
lanovi nae faune.
Kao tetnici artioke poznate su gusjenice strikova arenj aka (Pyrameis
cardui), koje se javljaju periodino, u velikom broju i mogu izazvati ozbiljne te-
te, pa ak i golobrst. Vrsta ima dva pokoljenja godinje, a opasnije je jesensko
pokoljenje. Vrboto - Cossus C055t/5 javlja se u lipnju i srpnju; njegove gusjenice
bue hodnike u stabljici artioke. Gusjenice sovi ce game Autographa gamma
oteuju lie, a puevi u vlanijim godinama stabljiku i lie. Medu leptirima
istiu se i dvije ekonomski vrio tetne vrste: artiokin mol j ac - Depressaria eri-
naceella i artiokina sovica - Hvdroecia xantenes.
Bolesti
Pepel ni ca
(Leveillula taurica f.sp. cynarae)
To je najea bolest artioke u mediteranskom podruju. U nas se javlja
svake godine u veem ili manjem intenzitetu. Obino napada starije vanjske listo-
ve, a mladi su listovi rijetko napadnuti. Na gornjoj strani lista nastaju nepravilne
zone prekrivene ukastobijelim branastim makom. Te zone s vremenom ne-
krotiziraju. Za povoljna vremena bolest se iri, zahvaajui sve vei dio plojke,
koja se uvija prema gornjoj strani lista. Napadnute zone postaju krhke, pa vjetar
rastrga listove. Zbog napada pepelnice, pricvjetni su listovi manje soni, a glavice
su manje. ukasto branasta prevlaka konidijski je stadij Oidium haplophylli
(sin. O. cynarae). Gljiva u tom stadiju moe prezimiti u junim dijelovima Hr\ât-
ske. Parazit se najbolje razvija pri 25-26 C i relativnoj vlazi zraka izmeu 52 i 75
%, makar infekcije mogu nastati ve iznad 10 C.
Zatita. Fungicidi na osnovi sumpora ne daju najbolju zatitu, pogotovo kad
se ve pojave simptomi, jer Z. turica, za razliku od ostalih uzronika pepelnica,
nije ektoparazit. U drugim zemljama preporuuju se sistemici: Bayleton special*,
Rubigan*, Quadris*.
Pl amenj aa
(Bremia lactucae)
Napadi plamenjae najee su sporadini i javljaju se obino u proljee i u
jesensko-zimskom razdoblju. Bolest se javlja u vlanom razdoblju, u gustim usje-
vima, s irigacijom, pri umjerenoj temperaturi (15-16 C).
Si mptomi . Na listovima nastaju smee pjege koje se sue, a na naliju lista
nastaju fruktifikacijski organi bjelkaste boje. B. lactucae posebna je forma, koja
parazitira samo na artioci. Ako su napadnuti pricvjetni listovi, na ta se mjesta
vrlo esto naseljava B. cinerea.
Biologija i Zatita. Opisana kod salate.
Trul e gl avi ce
(Ascochyta hononum)
Si mptomi . Napada neotvoreni cvat, tj. glavicu. Na pricvjetnim listovima na-
staju ovalne smee pjege unutar kojih se pojavljuju piknidi, to umanjuje trnu
vrijednost proizvoda. U poveanoj vlazi, mogu truliti cvjetne peteljke pa i itave
glavice. U Italiji se primjenjuju fungicidi na osnovi bakra*. Simptomi se mogu
zamijeniti sa simptomima nedostatka kalcija.
Trul e kor j enovog vrata i venue
Nekoliko mikroorganizama moe izazvati trule korijenova vrata, a to su:
Sclerotinia spp., Rhizoctonia solani, Fusarium solani Erwinia carotovora izazi-
va mokru trule, a venue izaziva Verticillium dahliae.
Zatita. Pri podizanju nasada treba voditi rauna o pretkulturi i njezinu zdrav-
stvenom stanju. Izbjegavati treba teka tla.
Suzbijanje korova
Artioka je viegodinja povrtna kultura. Uzgaja se zelenim ili korijenovim
reznicama, dijeljenjem busa ili izdancima. U posljednje vrijeme razvijeni su i kul-
tivari koje se uzgajaju izravnom sjetvom sjemena u polje. Za proizvodnju povra
uspostavljeni nasad obino se eksploatira 3-5 godina. Prema vremenu sadnje i
nainu uzgoja razlikuje se i borba protiv korova. Viegodinje korove potrebno je
suzbiti u godini prije uspostavljanja nasada. Za tu svrhu odlinim su se pokazali
pripravci na osnovi glifosata (Cidokor* i drugi) te sulfosata (Touchdow^n*). Prije
njihove uporabe viegodinji korovi moraju biti u dobroj fotosintetskoj kondiciji.
Moraju dosei propisanu visinu i aktivno rasti. Izbor selektivnih herbicida relativ-
no je dobar. S gledita selektivnosti razlikuju se herbicidi koji se primjenjuju u
godini uspostavljanja nasada od herbicida koji se primjenjuju u ve uspostav-
ljenom nasadu. I korovna flora takoer je razliita u mlaem nasadu od korovne
flore u starijem nasadu. U pr\dm godinama uzgoja prevladavaju jednogodinji
korovi, a dok kasnije se sve vie javljaju viegodinji korovi. Na sreu, u uspostav-
ljenom nasadu korijen je ve duboko formiran, pa se zbog toga mogu primijeniti
vie dozacije perzistentnih herbicida. Protiv nekih korova moe se primijeniti
herbicid u vrijeme mirovanja vegetacije pa nam uspostavljeni nasad u tome prua
vie mogunosti. Niti jedan herbicid nema u Hrvatskoj dozvolu za primjenu u
artioki.
TREFLAN EC* i drugi na osnovi trifluralina, 1-2 l/ha. Sredstvo treba odmah oru-
em unijeti u tlo na 5-10 cm dubine.
Pri j e i l i nakon sadnj e u ml a d om nasadu
PATORAN 50*, 4 kg/ha. Bolje suzbija jednogodinje irokolisne korove. Ima
izvjesno djelovanje na trave. Primjenjuje se pred sadnju ili neposredno nakon
obavljene sadnje. Pred sadnju na lakim tlima zbog opasnosti od fitotoksinosti
dobro je smanjiti dozaciju na 3 kg/ha. U Hrvatskoj je imao dozvolu za druge
namjene.
Pri j e i l i nakon sadnj e u st ari j em nasadu
PATORAN 50 WP*, 4 kg/ha, pred kretanje nove vegetacije na isto tlo ili na koro-
ve u klinim listiima.
DEVRINOL 45 FL* i RA2ZA* ,4 l/ha (8 1 u drugoj i treoj godini uzgoja), na neza-
korovljeno tlo pred kretanje vegetacije. Gdje prilike doputaju, dobro je plitko ga
unijeti u tlo. Isti uinci postiu se i umjetnim kienjem.
KERB 50 W*, 4 kg/ha (8 1 u drugoj i treoj godini uzgoja), prije nicanja korova i
ve uspostavljene kulture. Artioka ga dobro podnosi pa se tretiranje moe oba-
viti i prije no to novi listovi artioke dosegnu 20-40 cm. Tijekom vegetacije na-
kon meduredne kultivacije moe se na nezakorovljenu povrinu primijeniti us-
mjereno tretiranje pod list. Suzbija jednogodinje irokolisne i uskolisne korove.
U visokim doza-cijama uinkovit je i na piriku.
GOAL*, GALIGAN 240 EC* i VERTON*, 4-8 l/ha, kao rezidualni herbicid tijekom
zimskog mirovanja ili usmjerenom aplikacijom pod list tijekom vegetacije. Ne
smije se prskati 60 dana prije "vraanja" vegetacije u iduoj sezoni. Treba izbjega-
vati dodir sa zelenim dijelovima biljke.
GRASIDIM*, 1,25-2 l/ha, protiv jednogodinjih korovnih trava odnosno 4 l/ha,
protiv viegodinjih korovnih trava.
EUSILADE EORTE*, EUSILADE SUPER*, 1-2 l/ha, protiv jednogodinjih odnosno
viegodinjih korovnih trava.
TARGA SUPER*, 0,5-4 l/ha, protiv jednogodinjih odnosno viegodinjih korov-
nih trava.
parga
tetnici
pargi ne zlatice
(Crioceris asparagi, C?ioceris duodecimpunctata)
Opis. Kornja vrste Crioceris asparagi dug je 5-7 mm. Glava je metalno-
zelenoplava. Nadvratni je tit crvekastosmed, a pokrilje zelenkastoplavo, sa
svijetloutim pjegama. Odrasla je liinka sivozelena i crne glave, duga 6-7 mm.
Jaja su duguljasta, ovalna, sivozelena, oko 2 mm duga.
Dvanaestotokasta pargina zlatica - Crioceris duodecimpunctata
ciglastocrvene je boje, zdepastog tijela, duga od 5 do 7 mm. Na svakoj strani
pokrilja nalazi se 6 simetrino poredanih toaka. Liinka je smedonaranasta i
ute glave, a jaja su smedozelena.
SI. 247. pargina zlatica (snimila K. anic)
Si. 248. Dvanaestotokasta
pargina zlatica (prema "Bayer")
Vanosti. pargine zlatice tetnici su parge u svim uzgojnim podriijima
te kulture, a naroito su tetne u mladim nasadima. Liinke i kornjai oteuju
nadzemne dijelove parge, izjedaju lie i izboje, a ako ih je mnogo, pojavit e se
i golobrst. Liinke dvanaestotokaste pargine zlatice vole plodove te su tetne
naroito na sjemenskoj pargi.
Biologija i ekologija. pargine zlatice imaju dva pokoljenja godinje. Odrasli
kukci prezimljuju pod biljnim ostacima na tlu, pod korom drvea i kolja te na
ostacima stabljika. Kornjai se javljaju esto masovno ve u travnju. Dvanaesto-
tokasta pargina zlatica trai vie topline te se javlja 8-10 dana nakon vrste C.
asparagi ali obino ne tako masovno kao ta vrsta.
U svibnju enke poinju odlagati jaja, prosjeno oko 100 komada. Crioceris
asparagi od\2iie jaja u redove, tako da vise prema dolje. Crioceris diiodecimpun-
ctata lijepi jaja pojedinano po duini uz stabljiku i granice. Liinke izlaze iz jaja
nakon 5-12 dana i odmah se poinju hraniti. U poetku oteuju samo listie,
poslije i izboje. Nakon dvadesetak dana liinke ostavljaju biljke i kukulje se plitko
u tlu, u izglaanoj komorici. Odrasli oblik javlja se nakon 20 dana.
Zatita. Budui da pargine zlatice rado odlau jaja i na korovske biljke,
nasadi parge moraju biti isti od korova. U manjim nasadima i pojedinanim
gredicama parge, te kad je manje parginih zlatica, dovoljno je stresati kornjae
u ranim jutarnjim satima i unititi ih mehaniki. U nasadima dospjelim za berbu
preporuuje se ostavljati lovne biljke. Mlade nasade parge treba esto pregledati
i kad se pojave prvi kornjai, treba prskati insekticidima. U inozemstvu se prepo-
ruuju betaciflutrin (Beta - Baythroid 025 EC), deltametrin (Decis 2,5 EC i dr.),
lambdocihalotrin (Karate 2,5 EC i dr.) i dr. Treba voditi rauna o zatiti pela na
rascvalim nasadima parge.
pargi na mu h a
(Platyparaea poeciloptera)
Opis. Muha je tamnosmeda, prozirnih krila, preko kojih se protee karakte-
ristina cik-cak pruga. Liinka je utobijela, beznoga, duga 1 cm.
Vanost. U nasadima parge taj tetnik moe napraviti velike tete na zele-
nim izbojima, koji se krive, nepravilno rastu, ute i venu. U njima se nalaze hod-
nici, koji dopiru do korijenja. U donjem dijelu izboja esto se pojavi truljenje.
Biologija i ekol ogi j a. pargina muha ima jedno pokoljenje godinje. Muhe
lete u vrijeme intenzivnog rasta izboja, od travnja do lipnja. enka odlae pro-
sjeno oko 60 jaja pojedinano iza Ijuica na izbojima ili pak u mekane vrne
dijelove starijih izbojaka. Liinke se ubuuju u izboje i prave hodnike sve do ko-
rijena, gdje se i kukulje na poetku lipnja. Taj tetnik prezimi u stadiju kukuljice.
U jednoj biljci moe se nai vie liinki i kukuljica pargine muhe.
Zatita. Vei broj jaja i liinki propada nakon rezanja dospjelih izboja. Ako
se i nakon zavrenog rezanja javljaju izboji s opisanim simptomima, treba ih to
dublje rezati i spaliti. Tu mjeru svakako treba provoditi u jednogodinjim i dvogo-
dinjim nasadima, u kojima se esto pargine muhe namnoe preko svake mjere.
Da bi se sprijeilo odlaganje jaja, preporuuje se na biljke postavljati valjke od
nepromoivog papira ve na koncu travnja. Dobri rezultati postiu se posipa-
njem biljaka, tj. mokrih izboja, rano ujutro drvenim pepelom. Primjena kemijskih
sredstava protiv pargine muhe dozvoljena je samo u nasadima koji jo nisu dos-
pjeli za rezanje.
pargi n korj ena
(Parahypopta / Hypopta/ caestrum)
Opis. Leptir ima utobijeli prednji par krila, a smei stranji par krila. Raspon
je krila 3-4 cm. Gusjenica je ukasta, naraste do 4,5 cm. Ima neugodan miris.
si. 297. Gusjenice sparoginog korjenaa
(snimila K. ani)
Vanost. tetnik je vaan u primor-
skim dijelovima Hrvatske, posebice u
Dalmaciji. Godine 1993. prouzroio je
vee tete na otoku Brau. Osim kultivi-
rane vrste napada i spontane vrste pa-
roga. Oteuje jestive podzemne izdan-
ke unutar kojih se razvija gusjenica.
Biologija i ekol ogij a. Prezime po-
lurazvijene gusjenice u izdancima pa-
rga u tlu. U proljee se nastavljaju hra-
niti te najvee tete prave u svibnju. Ra-
zvijene gusjenice napuste biljku i kuku-
lie se unutar kokona sasvim plitko u tlu.
Cesto vrh kokona viri izvan povrine tla. Nakon priblino mjesec dana izlijee
leptir. Let se u Dalmaciji odvija koncem lipnja i sredinom srpnja. Lete nou,
uglavnom unutar polja parge. enka nakon kopulacije odloi jaja oko korijeno-
va vrata parge. Nakon 3-4 tjedna iz jaja izlaze gusjenice, koje se hrane pupovi-
ma, mladim izdancima i podankom korijena parge. Poetkom zime sputaju se
nie i tu prezime.
Zatita. Treba prikupljati i unitavati gusjenice i kokone. Pri jaem napadu
valja zavriti berbu ranije te nakon toga prskati ili zalijevati nasad 2-3 puta, u
razmaku od desetak dana. S obzirom da je berba zavrena, mogu se primijeniti
brojni organofosforni insekticidi ili piretroidi. U inozemstvu se primjenjuje i
spinosad.
Nain zatite u Italiji sastoji se u tretiranju rubnog nasada rasipanjem granula
na osnovi klorpirifos etila (Dursban G-7,5 ili Finish G-7,5 -10-15 kg/ha ili 100-150
g/ar) oko biljaka. U starijem nasadu isti se insekticid primjenjuje odmah nakon
zadnje berbe, uz inkorporaciju na 5-10 cm.
Ostali tetni ci
pargu napadaju i razne vrste stj enica (npr. Lygus), mi ni raj ui h muha, te
drugi tetnici, a njihova prisutnost i brojnost ovisi o uestalosti uzgoja te vrste
povra, koja se u nas jo premalo uzgaja.
Bolesti
Hra
(Puccinia asparagi)
Javlja se u svim podrujima gdje se uzgaja parga. Napad moe prouzroiti
prijevremeno suenje nadzemnih dijelova, a tete se oituju i idue godine. Biljka
sadri manje hraniva u korijenu pa je podlonija napadu mikroorganizama iz tla.
Si mptomi . U proljee se na nadzemnim dijelovima biljke pojavljuju dugu-
ljaste pjege neto bijede (ukaste) od okolnog tkiva. Tu nastaju piknidi i ecidije.
Ljeti na stabljici i granama, a rjee na liu, nastaju smee pustule, duge 0,5-2
mm. To su uredosorusi koji pucaju, a iz njih se rasipaju uredospore smee crvene
boje. Prema jeseni formiraju se teleutosorusi crne boje. Prezimljuje u obliku tele-
utospora.
Zatita. Iz okolice usjeva treba odstraniti sve divlje, ali i ukrasne Asparagus
vrste. Postoje rezistentni kultivari (Golia, Eros, Cipres). U drugim zemljama pro-
vode se prskanja fungicidima na osnovi mankozeba* (Dithane M-45, Mankozeb,
Star), azoksistrobina* (Quadris), ciprokonazola* (Alto), difenkonazola* (Score).
Crvena trul e
(Helicobasidium brehissonii)
Ta je gljiva poznatija pod nazivom Rhizoctonia violacea, a opisana je kod
bolesti titarki.
Fusarium vrste
Fuzarioze se dre glavnim uzrocima degeneracije usjeva sparge. Napadnute
biljke u proljee daju manji broj izboja, a obino pokazuju zastoj u rastu, uenje
i venue. Promjene nastale na nadzemnom dijelu posljedica su napada na kori-
jen. Iz zaraenih biljaka izolirani su: F. roseum, F. moniliforme, F. oxysporum.
Prve dvije Fusarium izazivaju trule korijena uz promjene boje. Kora korije-
na postaje crvenkasta. F. oxysporum f. asparagi izaziva. pravu traheomikozu.
Zatita. Potrebno je voditi rauna o pretkulturi i njezinu zdravstvenom sta-
nju. Treba osigurati dobru drenau na povrini na kojoj se sadi. Za sadnju treba
izabrati samo zdrave korjenjake. Kao preventiva u nekim zemljama korjenjaci se
potapaju u otopinu benzimidazolkarbamata* (Bavistin, Chromozin, Zino). Za pro-
izvodnju iz sjemena, sjeme treba tretirati.
Suzbijanje korova
parga jedina je povrtna kultura od dvjestotinjak vrsta porodice paroga.
Potjee iz davnine, a podrijetlom je s Mediterana. parga je viegodinja kultura.
Jednom uspostavljen usjev eksploatira se deset i vie godina. Nasad se moe
zasnovati izravnom sjetvom ili uzgojem iz prijesadnica. Izravnom sjetvom obino
se podie nasad zelene parge, a iz prijesadnica se uzgaja bijela parga. ei je
uzgoj iz prijesadnica. Upravo se prema tome zasniva i pristup suzbijanju korova.
Pri uzgoju izravnom sjetvom meduredni razmak (40-60 cm) ostavlja slobodan
prostor za razvoj korova. Budui da sjetva poinje tek nakon to se tlo zagrije na
vie od 15 pargu zakorovljuju termofilni okopavinski korovi. To su: tir -
Amaranthus retroflexus, loboda - Chenopodium album, tust - Portulaca oleracea,
dvornici - Polygonum spp., kotan - Echinochloa cms - galli, muhari - Setaria
spp., svraica - Digitaria sanguinalis i dr. Na povrini planiranoj za zasnivanje
nasada parge, viegodinje korove, kao to su slak - Convolvulus arvensis, osjak
- Cirsium arvense, pirika - Agropyron repens, troskot - Cynodon dactylon i dr.,
potrebno je sustavno suzbijati svim raspoloivim mjerama u godinama koje pret-
hode sjetvi. Odlini uinci postiu se primjenom preparata na osnovi glifosata
(Cidokor i dr.) i sulfosata (Touch down*). Niti jedan herbicid u Hrvatskoj nema
dozvolu za primjenu u pargi.
Obino od sjetve do nicanja parge protee 3 i vie tjedana. Pred samo nicanje
dobro je primijeniti nerezidualne kontaktne herbicide za suzbijanje do tada izni-
klih korova. Za tu svrhu primijenjuju se:
REGLONE*, REGLONE FORTE* i BASTA 15*, 3-5 l/ha. Dobro je tlo pripremiti
tjedan i vie dana prije sjetve. Na taj nain korovima se prua jo vea mogunost
da izniknu. Tretirati treba neposredno pred nicanje parge.
KARMEX* (diuron), 0,5 kg/ha, primjenjuje se u Francuskoj neposredno pred
nicanje klijanaca. Zbog reducirane dozacije suzbit e samo odredene jednogodinje
irokolisne korove.
Nakon s adnj e a pri j e ni canj a (post-pl anti ng, pre-emergence)
Nakon sadnje a prije nicanja presadnica mali je izbor selektivnih herbicida. U tom
roku selektivni su samo herbicidi REGLONE*, REGLONE FORTE*, BASTA 15*, te
pripravci na osnovi glifosata (Cidokor* i dr.) i sulfosata (Touch down*). Primjenjuju
se na isti nain kao to je opisano u poglavlju "nakon sjetve a prije nicanja".
Pr i j e n i c a n j a ( pr e - e me r g e nc e ) i l i n a k o n z av r et ka v eget aci j e v e
uspost avl j enog nasada
U tom roku velik je izbor selektivnih herbicida.
KARMEX* i dr. na istoj osnovi, 1-2 kg/ha. Tretirati treba u proljee, nakon to se
nasad uredi, ali prije nicanja parge. Drugo tretiranje treba obaviti na kraju berbe.
Valja paziti da se dvokratnim tretiranjem ne prijee dozvoljena koliina. Treba
izostaviti tretiranje u posljednjoj godini uzgoja. Moe tetiti iduoj kulturi.
X-PAND*, 2-4 l/ha, na dobro ureeno tlo nasada. Suzbija samo jednogodinje
irokolisne korove, prije nicanja.
RADOKOR* i dr. na osnovi simazina, 2-3,5 kg/ha, nakon proljetnih radova u
uspostavljenom nasadu, prije nicanja. U posljednjoj godini uzgoja primjeniti treba
nie dozacije.
GOLTIX 70 WP* i dr. na osnovi metamitrona, 3-4 kg/ha, protiv irokolisnih korova
u Velikoj Britaniji.
SENCOR WP 70*, 1-1,5 kg/ha. Primjena nakon zavretka proljetnih radova, a prije
nicanja parge ili nakon berbe.
ARESIN*, 2-3 kg/ha. Na isti nain kao Sencor. Zbog krae perzistentnosti dat e
mu se prednost pred ostalim pripravcima u posljednjoj godini uzgoja.
AFALON* i dr. na istoj osnovi, 2-3 kg/ha. Na isti nain i ista primjena kao Aresin.
U SAD-u se obavlja i usmjerena primjena pod list kad izdanak sparge visinom
dosegne 20-30 cm.
DEHERBAN A* i dr. na osnovi 2,4-D amino soli, 1,4-2,5 l/ha. Za "spot" tretiranje
protiv irokolisnih korova (slak, osjak i dr.). Mlaz treba usmjeriti pod list. Kontakt
s lisnom masom sparge treba sprijeiti to je mogue vie.
DEHERBAN M*, na isti nain kao Deherban A.
LONTREL 300* i dr. na osnovi klopiralida, 0,15-0,25 l/ha u uspo-stavljenom
nasadu prije sezone rezidbe ili nakon obavljanja rezidbe sparge. Ne treba
prskati u vrijeme rezidbe.
BANVEL 480 S* i dr. na osnovi dikambe, 0,5-1 l/ha, nakon obavljene rezidbe
parge. Moe izazvati prolazne deformacije na novim izbojima.
DEVRINOL 45 E* i RAZZA*, 3-4 l/ha, nakon to je tlo ureeno za iduu sezonu,
u travnju odnosno svibnju na aktivno rastue korove. Plitka meduredna
inkorporacija ili umjetno kienje unijet e sredstvo u tlo i sprijeiti gubitke
fo t ora zgra dn j om.
EUSILADE SUPER*, GRASIDIM* i dr. iz skupine ariloksifenoksi-propionata i
cikloheksadinona uspjeno e suzbiti jednogodinje korovne trave, 1-2 l/ha,
odnosno viegodinje trave, 2-3 l/ha.
XVII. UZGAJANE GLJIVE
tetnici plemenite peurke, bukovaa i drugih
vrsta gljiva
a mp i n j o n s k e mu i c e i m u h e
(Muice Sciaridae: Zjcon' e// (Sciara, Brady sia) auripila, L mali \L solani;
C^cidomyidsiî: Heteropeza pygmaea, Mycophilla speyeri \M, barnesi; muhe Pho-
ri dae: Megaselia halterata, M. nigra i M, agarici
Opi s porodice Sciariclaei Phoridae naVdzi se kod plodovitog povra.
Odrasli oblici muica Cecidomyidae vrlo su rijetki, jo su sitniji od muha, izrazito
njene grade, smedaste boje, s naranastim zatkom, duine manje od 1 mm. Liinke su
takoer njene grade, tanke, naranasta tijela, dugog do 2 mm, s neupadljivom glavom i
parom tamnih pjega neposredno iza glave.
Si. 250. Liinke ampinjonskih muica u
supstratu
Si. 251. Kukuljice ampinjonskih muica u
supstratu
Vanost. Direktne tete izazivaju samo liinke muica i muha koje ive i hrane se u
kompostu, pokrovnom sloju i u samim gljivama. Indirektne tete izazivaju odrasli oblici
prenoenjem grinja, nematoda, bakterija i spora gljiva uzronika bolesti ampinjona. Odra-
sle muice i muhe jako privlai miris organske mase u razgradnji, pa su hrpe komposta na
otvorenom njihovo idealno stanite, gdje se njihove liinke hrane organskom tvari. Tem-
peratura koja se postie pravilnom pasterizacijom komposta unitava njihove liinke. te-
te izazivaju podjednako na ampinjonima i bukovaama. U loe pasteriziranom kompo-
stu liinke preivljuju, u svim onim dijelovima gdje nije postignuta potrebna temperatura
pasterizacije. Odrasle oblike muica i muha jako privlai miris svjee pasteriziranog kom-
posta, a naroito miris rastueg micelija gljive, koji moe pri\aii oploene enke s udalje-
nosti do 10 km. Zaraza tim tetnicima moe nastati nakon pasterizacije komposta, prili-
kom sjetve micelija, proratanja komposta i pokrovnog sloja, ali i kasnije tijekom plode-
nja i berbi. Najopasnije su najranije zaraze, jer se tada liinke hrane s tek posijanim mice-
lijem gljive na zrnju itarica; manje su opasne zaraze koje nastupe neto kasnije, pri pro-
rastanju komposta ili pokrovnog sloja. Liinke muica i muha mogu potpuno unititi mi-
celij pa se u tom sluaju na povrini pokrovnog sloja ne razvije nita ili se razvije vrlo mali
broj sitnih ampinjona. Liinke muica Sciaridae preferiraju micelij gljive, a muhe Phori-
de same gljive. No sve se one hrane i tkivom gljiva u koje se ubuuju. Kada se ubue u
posve mlade gljive, na povrini pokrovnog sloja umjesto ampinjona razvi e se smea
masa nalik spuvi. U stapkama i klobucima razvijenih gljiva bue brojne hodnike, a hrane
se i micelijskim vezovima na bazi stmka, zbog ega takve gljive posmee i uginu. Ve
samo 3 liinke u gljivi unite njezinu trnu vrijednost. tete su manje ako zaraza nastupi
kasnije. Zaraze lako otkrivamo; naime svjetlo jako privlai odrasle oblike, naroito bijelo
svjetlo neonskih cijevi. ampinjoni se uzgajaju u mranim komorama pa e se muice i
muhe uoiti nakon paljenja svjetla na rasvjet-
nim tijelima. Liinke se malo tee pronalaze u
kompostu, gdje ih nalazimo u skupinama, ako
ga malo razgrnemo. Nai emo ih u prerezu
zaraenih gljiva, ali i na njihovoj povrini.
tete od liinki Cecidomida znatno su ma-
nje, to zbog njihovih malih dimenzija, a to
zbog rijetke pojave, ali tete mogu biti i 20-50
%. Izvjesno vrijeme nakon proratanja pokrov-
nog sloja penju se iz supstrata i zaraze gljive.
Dok je kompost suh, ostaju u njemu, a vlaenj-
em izlaze na povrinu, gdje prave aglomeraci-
je po rubovima uzgojnih stolova, sanduka ili
vrea. esto padnu na pod, gdje mogu preiv-
jeti do idueg uzgojnog ciklusa.
Osim aktivnim kretanjem odraslih muica
i muha, prenose se i loim odravanjem isto-
e uzgojnih komora i njihove okoline, stolo-
va, neistim priborom, odjeom i obuom rad-
nika.
Bi ol ogi j a i ekol ogi j a. enke ampinjonskih muica iSciaridae odlau jaja u skupi-
nama, na hrpe komposta na otvorenom, na svjee pasterizirani kompost prilikom sjetve
micelija, kasnije tijekom njegova proratanja, na prorateni pokrovni sloj i na baze stapki
gljiva. enka prosjeno odloi oko 150 jaja. Pri temperaturi 23 C za 3-4 dana izlaze liin-
ke, a njihov razvoj do kukuljenja moe trajati 3-4 tjedna, ovisno o temperaturama pojedi-
nih faza proizvodnje ampinjona. Mlae se liinke veinom hrane micelijem u kompostu,
a starije gljivama. Odrasla liinka pravi svilenkasti kokon, a kukuljenje traje 1-2 tjedna.
Nakon toga izlijeu odrasli oblici, koji se pare i odlau jaja.
Muhe Phoridae odlau jaja kao i muice, ali razvoj je mnogo krai. Liinke izlaze 4
dana nakon odlaganja jaja, a nakon 5 dana (24 C) odnosno - 10 dana (15 C) hranjenja
SI. 252. Liinka ampinjonske muice i
tete na hukovai
si. 253. Oteenja stapke ampinjona
uslijed napada ampinjonskih muica
Lycoriella sp. (snimila N. Pagliarini)
razviju se kukuljice. Pri 15 razvoj od jaja do
odraslog oblika traje 28 dana, a na 24 razvoj
14 dana. Pri viim temperaturama odrasli obli-
ci muica i muha lete vrlo ivahno.
Odrasle muice Cecidomida vrlo su ri-
jetke. enka odloi samo 1 ili 2 jaja, iz kojih
izlaze liinke, a razvoj do odraslog oblika liin-
ke vrlo je kratak. Traje samo nekoliko dana.
Dalje se razmnaaju u stadiju liinke, produci-
rajui velik broj novih pokoljenja liinki, sve
dok se ne prenamnoe. Tada izlaze iz kompo-
sta i migriraju, a mali se broj preostalih zaku-
kulji u kompostu 4-5 dana nakon izlaska iz ja-
ja. Kukuljenje traje 5 dana, nakon ega izlijeu
vrlo sitne muice, koje se pare i odlau jaja. To-
liko su sitne da se teko mogu primijetiti.
Zatita. Zatita od ampinjonskih muha i muica najveim se dijelom sastoji od pre-
ventivnih mjera, a mnogo manje od kurativnih mjera. Preventivne mjere protiv ampi-
njonskih muica i muha manje su ili vie iste kao i protiv ostalih tetnika i bolesti gljiva, uz
mala odstupanja, a obuhvaaju slijedee:
1. Upotrebljava se samo dobro pasterizirani kompost i potpuno sterilizirani pokrov-
ni sloj.
2. Obavlja se temeljito ienje i dezinfekcija uzgojnih komora i stolova prije svakog
punjenja s novim posijanim kompostom. Dezinfekcija se provodi 40 postotnim formalinom.
3. Na otvore za ventilaciju treba postaviti vrlo guste mree, da se sprijei ulijetanje
muica i muha.
4. Micelij se sije samo u temeljito oienim i zatvorenim prostorima, a nikako na
otvorenom.
5. Odrava se besprijekorna higijena uzgojnih komora i njihove okoline tijekom cije-
log procesa proizvodnje.
6. Pere se i dezinficira upotrebljen pribor, mke, odjea i obua radnika nakon svake
upotrebe. Za dezinfekciju obue na ulazu komore dobro je postaviti spuve natopljene s
40 postotnim formalinom.
7. Nakon zavretka ciklusa stari kompost i pokrovni sloj treba 12 sati dezinficirati
vodenom parom na 65-70 ili 40-postotnim formalinom. Hrpe starog komposta ne valja
odlagati u dvorite uzgajalita gljiva.
Kurativne mjere provode se samo kada se na rasvjetnim tijelima nade vie od 10
muha dnevno. Koriste se Kofumin 50 ili Nuvan 50 za tretiranje zidova i prostora uzgojnih
komora. Gljive se ne smiju izravno tretirati, zbog mogunosti ostataka i palea. Tretiranje
provodi se samo nakon berbe gljiva, a karenca iznosi 3 dana.
Miceliofagne i saprofagne nematode
(Aphelenchoides composticola, A. saprofilus, Ditylenchus myceliophagus,
Paraphlencchus myceliophthorns i Rhabditis sp.)
Opis. Nematode imaju crvoliki oblik tijela, vrlo su njene grade, duine do 1 mm. a
vidljive su samo mikroskopom. Miceliofazi A composticola, A. saprofilus, D. myce-
Hophagus i Paraphelnchus myceliophthorus razlikuju se od saprofaga, npv Rhab-
ditis sp. po gradi usnog ustroja. Prvi imaju stilet, a drugi nemaju.
Vanost. Broj vrsta nematoda vrlo je velik i uvijek se nalaze u organskoj masi u
razgradnji. Ovisno o nainu ishrane razlikuju se dvije skupine tih organizama. Miceliofa-
zi se hrane micelijem ampinjona, njihove su tete direktne, a odraavaju se velikim snienj-
em priroda. Saprofazi se hrane bakterijama, sporama gljiva ili su predatori drugih vrsta
nematoda i insekata, ali ne izazivaju direktne tete na ampinjonima. No njihova prisu-
tnost znai da u supstratu prisutni organizmi kojima se oni hrane, to znai da su indika-
tori ili loeg komposta ili loeg pokrovnog sloja.
Znakovi zaraze s miceliofagnim nematodama javljaju se na povrini pokrovnog sloja
kao mjestimini ili potpuni nestanak micelija. Na tim mjestima nastaju tamne, raskvaene
i utonule pljeine, vrlo neugodna mirisa, na kojima nema gljiva. Dalja se proizvodnja
mora prekinuti, stari kompost u kojem su uzgajane gljive mora se dezinficirati, kako je
opisano pod tokom 7. kod zatite od ampinjonskih muha, i isprazniti iz komora. Ako se
dezinfenkcija provodi formalinom, stari se kompost mora jednolino navlaiti. Izvori za-
raze mogu biti loe pasterizirani kompost, loe dezinficirani pokrovni sloj, neist pribor,
odjea i obua radnika, odbaene hrpe starog komposta u dvoritu, a ampinjonske muice
i muhe prenose nematode. Zaraza moe nastati u svim fazama proizvodnje. Najtee su
zaraze nastale iz loe pasteriziranog komposta, u kojem su nematode preivjele pasteri-
zaciju. Pri pasterizaciji kompost mora biti jednolino vlaan, mora sadravati 66-72 %
vlage, jer u suhom kompostu nematode preivljuju temperaturu pasterizacije. U suhom
supstratu one mogu preivjeti i nekoliko godina.
Zatita. Zatita od nematoda sastoji se iskljuivo u spreavanju njihove pojave. Ke-
mijske zatite od tih tetnika nema. Preventivne mjere opisane su kod ampinjonskih
muha, uz male iznimke kao to su:
1. pravilna pasterizacija samo jednolino vlanog komposta, i
2. pri dezinfekciji pokrovnog sloja formalinom, on mora biti jednolino vlaan i sa-
dravati 66-72 % vlage; formalin se za tu namjenu primjenjuje u dozi od 0,5 1 po kubnom
metru pokrovnog sloja.
Gri nj e
(Tarsonemus myceliophagus, Tyroglyphtis linteri, Caloglyphus mycophagus,
Pygmephorus sp. i Linnopodes antennaepes)
Opis. Grinje r. myceliophagus ili tarsonemidne grinje, vrlo su sitne, njenog, oval-
nog, poluprozirnog tijela, duine samo 0,2 mm. Nevidljive su ak i malo boljim povea-
lom.
Tiroglifidne grinje T, lintneri i C mycophagus malo su krupnije, takoer vrlo
nj enog, oval nog i pol uprozi rnog tijela, obrasl og dugim dlakama, dui ne
1-1,5 mm. Vrlo se sporo kreu. Pygmephorus vrste vrio su sitne, tijelo im je dugo samo
0,25 mm, a L antennaepes krupnije su, njenog, ovalnog, poluprozirnog tijela, s vrlo
dugim nogama. Kreu se brzo.
Vanost. Razlikujemo tetne grinje, koje izazivaju tete na gljivama, jer se hrane
organskim materijalom, ukljuujui micelij, hife i plodna tijela gljiva. Nevidljive su ili
slabo vidljive prostim okom, osim u masovnoj pojavi. Korisne vrste L antennaepes i
si. 254. Oteeni ampinjon od
tiroglifidnih grinja (prema ADAS)
neke druge hrane se grinjama ili nemato-
dama, a Pygmephorus sp. plijesnima, stoga
j e nj ihova prisustnost znak l oeg stanja
komposta.
Sve grinje unitava temperatura fermen-
tacije i pasterizacije komposta, pa ih dobro pa-
sterizirani kompost ne sadri. Meutim, tije-
kom tih procesa one bjee u hladnije, povrin-
ske dijelove komposta, pa neke brze vrste i
preive pasterizaciju.
Paraziti ampinjona tarsonemidne grinje
ive u kompostu i u pokrovnom sloju, ali ne
i na njegovoj povrini. Hrane se svim dijelo-
vima gljive. Od rane zaraze ampinjoni uope
ne niu, niu slabo ili sporadino. U kasnijoj
zarazi baze stapki poprimaju sjajnu crve-
nosmedu boju ili su kao prerezane na bazal-
nom dijelu, a takve gljive posmede i uginu.
Pri pojavi smedenja ampinjona u supstratu
se nalazi vie od 1000 grinja po jednoj gljivi.
Ako se to dogodi tijekom berbe prvog vala, prinosi e u svakom iduem valu berbe biti
sve nii i nii.
Tiroglifidne grinje hrane se takoer svim djelovima gljive i njezinim micelijem. Naro-
ito je opasno ako su prisutne u kompostu prilikom sjetve micelija. U masovnoj pojavi u
stanju su unititi posijani micelij na sjemenu, djelomice ili potpuno. Zbog brzog razm-
naanja, brzo se razvije masovna pojava. Takav kompost ili pokrov slabo prorauje, a
gljive koje se razvijaju, sitnije su, malog klobuka i zakrljalog struka. Na razvijenim am-
pinjonima izgrizaju tkivo glavice i struka u obliku nepravilnih mpica, a na povrini klo-
buka na tim mjestima nastaju uleknua, oteeno tkivo gljive sekundarno naselju ju bak-
terije, uzrokujui truljenje. Vrlo slini simptomi nastaju i od bakterioze Pseudomonas sp.,
ali bakterijska uleknua kasnije pucaju, a pregledom povealom u njima ne nalazimo
grinje.
Izvori zaraze tarsonemidnih i tiroglifidnih grinja loe su pasterizirani kompost, loe
dezinficirani pokrovni sloj, neistoa uzgojnih komora i pribora, a prenose ih i ampi-
njonske muhe.
Bi ol ogi j a i ekol ogi j a. Za cijeli razvoj tarsonemidnih grinja pri 24 C potrebno je
samo 9 dana, a pri l6 C razvoj se na 12 dana. Slino je i u razvoju tiroglifidnih grinja.
Zatita. Kemijska zatita ne moe se provoditi jer se ni jedan od akaricida ne smije
primjenjivati na ampinjonima. Mogu se primijeniti samo insekticidi na bazi diklor\ôsa,
ali ne za direktno tretiranje gljiva, nego samo za tretiranje zidova i prostora u uzgojnim
komoroma. Preventivne mjere iste su kao i za ampinjonske muhe.
Ostali tetnici
Od ostalih tetnika na ampinjonima vee ili manje grizotine sa sluzavim, sjajnim
tragom mogu izazvati puevi. Tijekom jeseni i zime u komore se zavlae mievi, koji bue
rupe u kompostu, zagauju ga i hrane se gljivama.
Bolesti plemenite peurke
Meka trul e
(Mycogone perniciosa) :
Taj parazit izaziva deformaciju plodita, zbog ega proizvod gubi svaku trnu vrijed-
nost. Ako se bolest pojavi ranije, tete su vee, jer propadne vei broj peuraka.
Si mptomi . Peurka moe biti napadnuta u svim stadijima razvoja. Ako su napadnu-
ta plodita u poetnom stadiju rasta, ona se deformiraju poput gomolja, poprimajui ova-,
lan ili jajast oblik. Deava se da se klobuk uope ne razvije, a ostaje zadebljali i deformi-
rani struak. Nakon toga se na njima ra-
SI. 255. Meka trule ampinjona
zvije samtast bijeli maak, koji potjee
od sporonosnih organa parazitske glji-
ve. Kratko vrijeme nakon toga deformi-
rano tkivo postaje sivkasto smee, uz po-
javu ukastosmedih kapljica eksudata.
U ve formiranih plodita simptomi se
oituju u promjenama na klobuku, koji
se deformira. Listii u klobuku odebljali
su, valovitih rubova. Struak je znatno
deblji nego u zdravih peurki. S vreme-
nom "meso" peurke postaje smee bo-
je, omeka, pojavljuje se eksudat. Nakon
pojave eksudata iri se neugodan miris.
Bi ol ogi j a. M. perniciosa stvara obilje konidija na zaraenim ploditima, a posebno
na zaraenim ostacima peurke. S pomou konidija parazit se iri po leglu zranim stmja-
ma. Insekti takoer imaju vanu ulogu u irenju bolesti. Spore se zadre na povrini sup-
strata, armaturi, zidovima prostora za uzgoj itd., te mogu izazvati infekcije pri odgovaraju-
oj temperaturi i vlazi. Optimalna temperatura za rast jest oko 18-20 Razvoju bolesti
pogoduje visoka relativna vlaga zraka (iznad 90 %) i slabo zraenje prostora za uzgoj.
Zatita. Postupci navedeni kod suzbijanja ampinjonskih muica i muha, smanjuju
rizik od pojave bolesti i moraju se primijeniti kao preventivna mjera. Te preporuke vrije-
de za sve bolesti. Loe dezinficirani pokrovni sloj primarni je izvor infekcija pa je prijeko
potrebno dezinficirati ga 0,8-postotnim formalinom. Zatim se pokrov prska s fungicidima
na osnovi prokloraza* (Mirage 45, Sportak 45, Sporgon). Zbog ostataka, primjenjuje se
samo jedna preventivna zatita neposredno nakon pokrivanja. Nekada se vie obavljalo
zapraivanje mankozebom*, 1-1,2 g/ml Kao preventivu za suzbijanje svih bolesti potreb-
no je odravati higijenu u prostorima za uzgoj, a nakon zavretka berbe treba dezinficirati
ili sterilizirati itav prostor, opremu i kompost.
Suha trul e
(Verticillium fungicola sin. V. malthousei)
Si mptomi . Plodita ne trunu, nego se isuuju, stapka postaje koasta i ispuca. Lspu-
cali dijelovi savijaju se i Ijute. Za razliku od drugih bolesti, ne pojavljuje se eksudat, niti se
iri neugodan miris. To su osnovne karakteristike te bolesti, po kojima se razlikuje od
sl. 256. Suha trule na ampinjonima
drugih bolesti. Meutim, ovisno o stadiju u
kojem je nastala infekcija, pojavljuju se spe-
cifini simptomi. Ako infekcija nastane u po-
etku razvoja stapke i plodita, nastaju oval-
na tijela poput bijelih unjia, koji izlaze iz
pokrovnog sloja. Uskoro se na takvu defor-
miranom tkivu pojavljuju fruktifikacijski or-
gani parazita, sivkaste boje. Moe nastati di-
ferencijacija stapke, koja je hipertrofirana, te
podsjea na napuhani baloni, a klobuk
atrofira i zadrava veliinu malog puceta.
Ako nastane djelomina infekcija stapke, na-
padnute stanice prestaju rasti. Zaraene sta-
nice rastom ne mogu pratiti rast zdravih, zbog ega se stapka krivi i savija. Dio tkiva na
stapci postaje koast, ispuca i Ijuti se. Na ve razvijenim ploditima moraju se pojaviti
smee pjege utonule u tkivo. Infekcije uz rub klobuka takoer uzrokuju smee nekroti-
ne pjege. Te infekcije na klobuku najee potjeu od insekata koji su vektori spora. Zara-
za se prenosi i kapljicama vode koje se odbiju od pokrova pri preenerginom oroavanju.
Zatita. Praktino je ista kao i za meku trule. Pokrov se prska fungicidima na osno-
vi karbendazima* (Bavistin, Chromozin ) ili prokloraza* (Sporgon, Mirage 45, Sportak
45). Zatita se provodi neposredno nakon pokrivanja. Nabrojeni fungicidi, mogu se in-
korporirati u pokrovnu smjesu. Mogu se provesti dodatna tretiranja natrijevim hipoklori-
dom (300 ml 5 % Na-hipoklorida u 100 litara vode) ili formalinom (0,25 %).
Pauinasta pl i j esan
(Dactylium dendroides)
Moe uzrokovati znatne gubitke u urodu zbog toga to se micelij vrlo brzo iri i
zahvaa vei broj plodita.
Si mpt omi . Obino zaraza poinje od pokrova i najprije zahvaa stapku na kojoj se
javlja bijeli micelij. Sa stapke zaraza prelazi na klobuk. Gljiva se moe naseliti na itavo
plodite. Napadnuto plodite dobije uka-
stu boju i vrlo brzo trune. Zaraza se iri u
krugovima od prvog zaraenog plodita. Mi-
celij parazita raste po supstratu, prekrivaju-
i pokrov poput koprene, moe uzrokovati
ugibanje peurke prije nego to izae na
povrinu.
Zatita. Na tu gljivu takoer djeluje
prokloraz i karbendazim* pa je postupak isti
kao i za suhu trule. Ako su pojedina mjesta
napadnuta, moraju se oprezno odstraniti za-
raena plodita. Samo ako se bolest pojavi-
la u drugom valu berbe, arita zatite mo-
gu se zapraiti vinklozolinom* (Ronilan) 0,7- SI. 257. Pauinasta plijesan na
1 g/m ampinjonima (snimila N. Pagliarini)
si. 258. Tartufska bolest na ampinjonima
Tartufska bol est
(Diebliomyces microsporus)
Bolest se unosi u leglo zaraenim kompostom ili smjesom za pokrov. Poznata je pod
sinonimom Pseudobalsamina microspora.
Si mptomi . Gljiva proizvodi toksine koji utjeu na metabolizam peurke, inhibirajui
rast micelija. Ako je micelij ve formiran, on odumire. U kompostu i pokrovu razvija se
micelij parazita, koji je u poetku bijel, a kasnije krem boje. Peurke ne formiraju plodita,
ali se umjesto njih pojavljuju plodna
tijela parazita. Ona mogu biti pojedi-
nana (velika 0,5 cm) ili u skupina-
ma (do 3 cm promjera). Plodna su ti-
jela ute krem boje, a kasnije su sme-
e crvenkaste boje. Aglomeracije
plodnih tijela parazita podsjeaju na
plodite tartufa ( Tuber vrsta). Iz plod-
nih tijela oslobaa se otar miris po
kloru. Bolest se javlja u krugovima.
Parazit se ne razvija ispod l6 C, a
optimum mu je izmeu 27 i 30 C.
Zatita. Vrlo su vane preven-
tivne higijenske mjere. Snienjem
temperature na 16 C onemoguava
se irenje parazita. irenje bolesti moe se
lokalizirati kao kod mumifikacije plodita.
Zelena pl i j esan
(Trichoderma, Aspergillus, Penicilli-
um, Cladosporium)
Tim nazivom obuhvaa se nekoliko
gljiva koje stvaraju konidijsku formu zelen-
kaste boje. To su gljive iz rodova Aspergil-
lus, Cladosporium, Penicillium, Trichoder-
ma. Meu spomenutima posebno mjesto
pripada Trichoderma vrstama, meu koji-
ma su zastupljene: T. viride T harzianum i
T koningii U nas je bilo sluajeva takve za-
raze pokrova, zbog ega je bio zaustavljen
rast micelija peurke, a kao posljedica toga
stvorio se mali broj karpofora. Trichoderma
vrste rastu dosta brzo po supstratu za po-
krov, stvarajui, ovisno o vrsti, svjetliji ili tam-
niji zelenkasti micelij i sporonosne organe.
Zbog toga micelij ampinjona slabo napre-
Sl. 259. Zelena plijesan na bukovai duje i ne nastaje diferencijacija plodita. Po-
(snimila N. Pagliarini) sljednjih godina T harzianuharzianum 2 iza-
zvala je znatne tete. T. koningii javlja se kasnije, pokrivajui povrinu komposta u uzgo-
ju. esto naseljava zaostali dio stapke nakon berbe. Ako se nasele na karpofore, na njima
nastaje vlana trule. Grinje iz roda Pygmephorus hrane se sporama Trichoderma i Peni-
cillium vrsta pa moe porasti populacija grinja, to donosi jo vee tete i komplicira
zatitu.
Zatita. Kontaminirani pokrovni sloj est je izvor primarnih infekcija. Kad su prisut-
ne Trichoderma vrste u supstratu, treba ga sterilizirati na 80 C, a za suzbijanje ostalih
gljiva potrebne su nie temperature. To je najuinkovitija metoda zatite. Manje koliine
pokrova mogu se u hrpi raskuiti formalinom. Mjestimine zaraze mogu se lokalizirati
tako da se kuhinjskom soli pospu zaraena zona i desetak centimetara od podruja koje
je zaraeno zelenom plijesni.
Bakterij ska pj egavost
(Pseudomonas tolaasii)
Si mpt omi . Na klobuku i stapci nastaju vlane pjege, nepravilna oblika, u poetku
ukaste, zatim zlatnoute i na kraju tamnosmede boje. irenjem i spajanjem pjege pokri-
vaju sve veu povrinu napadnutoga plodita. Klobuk moe biti potpuno zaraen. Peur-
ke mogu biti napadnute u poetku razvoja, pa sve do tehnoloke zriobe. Plodita, napose
mlada, u povoljnim uvjetima za razvoj bakterije trunu uz irenje neugodnog mirisa. Pre-
sjekom kroz zaraeno tkivo, vidi se da je zaraen samo tanki sloj, ne deblji od jednog
milimetra. Bolest se moe javiti i nakon berbe, za vrijeme transporta i skladitenja.
Zatita. Poslije svakog zalijevanja, plodita treba im prije osuiti, pojaanim provje-
travanjem prostorije za uzgoj.
Mumifikacij a pl odi ta
(Pseudomonas sp.)
Ta neidentificirana vrsta slina je P. florescens. Uzrok ovim simptomima pripisivali
su se prethodno opisanoj bakteriji.
Si mptomi . Napadnute peurke imaju savijenu, neto dulju i zadebljalu stapku na
osnovici. esto prijevremeno i nepravilno puca vjeni. Plodita postaju sivkasta, a pri-
mjeuje se zastoj u rastu. Klobuk i listii postaju tvrdi. Tkiva na pritisak pucketaju, a "me-
so" je na presjeku crvenosmede boje. Zaraeni primjerci ne tmnu, ostaju uspravni, suhi,
koasti, poprimajui izgled mumificiranog tkiva.
Zatita. Zaraza se iri vrlo brzo, dnevno zahvaa 20-30 cm. Bolest se moe lokalizi-
rati tako, da se zaraena zona odijeli jarkom od zdravog dijela. Nakon toga zaraena se
zona zalije s 2-postotnom otopinom formalina i prekrije folijom. Taj dio izgubljen je za
proizvodnju, ali zaraza se ne iri dalje.
Bijela gi psasta bol est
(Scopulariopsis fimicola syn. Oospora fimicola)
Promjene u leglu uzrokuje Scopulariopsis fimicola, sama ili u asocijaciji s gljivama
Botryotrichum piluliferum i Trichotecium roseum. Plijesan se pojavljuje u oazama na
kompostu i na pokrovu. Kompost i pokrov izgledaju kao posuti branom ili gipsom,
bijele je boje, koja se starenjem ne mijenja. Javlja se na prevlanom kompostu, u kojem
je prestari stajnjak. Kompost koji sadri prevelike koliine duika pogoduje razvoju bo-
'Jesti. Toj bolesti takoer pogoduje alkali-
na reakcija supstrata. Na mjestima koja je
zaposjela bijela gipsasta bolest, rast je pe-
urke ugroen. Micelij peurke sporo pro-
rasta supstrat, a plodita, ako se razviju, sla-
bije napreduju od plodita koja rastu na ne-
zaraenom supstratu. Vrlo je vano da je
kompost ispravno napravljen. Ne smije biti
prevlaan, pasterizacija treba biti korektno
izvedena, a higijena u prostorijama za uzgoj
mora biti besprijekorna. Djelotvornim se
pokazala octena kiselina. Ona se koristi u
omjeru 1 dio octene kiseline (33 %) i 10 di-
jelova vode. Prska se povrina pokrova na
kojem se javila plijesan, zahvaajui i usku
zonu na kojoj se jo nije pojavila bolest. Na taj nain sniava se pH supstrata, to je
nepovoljno za razvoj uzronika. Povrine na kojima se pojavila plijesan mogu se po-
prskati 10-postotnom otopinom superfosfata.
Si. 260. Bijela gipsasta plijesan
Jednogodinji irokolisni korovi
c^
o
T r
Jednogodinji irokolisni korovi
Si. 272. Veronica persica - Perzijska estoslavica
4
7
2

Viegodinje trave
XIX. RJENIK UPOTRIJEBLJENIH
STRUNIH I2RA2A
Abiotski faktori - neivi faktori okolice
Acennil- pk)ciite - pk)dno tijelo gljivica
Aditiv (aduvanti) - pesticidno inaktivne kemijske tvari koje dodane kropivu pospjeuju
uinak sredstva
Adsoipcija - vezanje molekula sredstva (herbicida i dr.) fizikalno-kemijskim silama uz
estice mineralnih i/ili organskih koloida tla
Adidticidnost - djelovanje na odrasle oblike tetnika
Adventivne biljke - biljke pridolice, biljke unijete u nae podneblje iz drugih krajeva
svijeta (kontinenata)
Aficidi - sredstva za suzbijanje lisnih ui
Agar - hranidbena podloga za uzgoj mikroorganizama
Akaricidi - kemijska sredstva za suzbijanje grinja
Aktivna tvar - djelatna tvar u pripravku (preparatu), ima medunarodno prihvaen naziv
Aktivatori- doprinose aktivaciji sredstva mjenjajui pH vrijednost kropiva
Akumulacija = kumulacija = nagomilavanje
Akutna otrovnost- djelovanje jednokratne doze unutar 24 sata
Antidot- protuotrov
Anualni korov - jednogodinji korov
Aplikacija- primjena
Apoteci] - plodite - plodno tijelo gljivica
Aprohacija - postupak pregleda i priznavanja sjemenskih usjeva i sadnog materijala
usvajanje (upijanje) pesticida kroz list ili korijenom biljke iz tekue ili plinovite
faze tla
Askusi- mjeinaste ili vreaste tvorevine unutar kojih nastaju askospore
Askospore - spolno nastale spore unutar askusa
Atraktanti- sredstva koja privlae tetnike
Atrofija - zakrljanje, zaostajanje u rastu
Baktericidi - kemijska sredstva za suzbijanje bakterija
Bakterija - sitni jednostanini organizmi koji uzrokuju bolesti biljaka a mogu biti uzrok i
bolesti kukaca
Bakterioza - bolest izazvana bakterijama
Bazidije - kijaaste tvorevine na kojima izrastaju bazidiospore
Bazidiospora - spolno nastala spora na bazidiji
Bijenalni korovi - dvogodinji korovi
Biljno zdravstvo - vidjeti fitomedicina
Biofimgicidi - sadre organizme koji napadaju uzronike bolesti bilja
Bioherbicidi - sadre organizme - uzronike bolesti korova
Bioinsekticidi - sadre bakterije, gljivice ili vimse - uzronike bolesti tetnika
Biologija (u smislu upotrebe u ovoj knjizi) - nain ivota nametnika
Biotoksin - otrov stvoren u nekom organizmu
Biotski faktori (imbenici) - ivi faktori okoline
Cista nematode - uginulo tijelo enke ispunjeno jajima
Cu - preparati = bakrena sredstva
Defolijacija - kemijski prouzroeno otpadanja lia
Degeneracija - izrodivanje
Dekontaminacija - uklanjanje zaraze ili otrova
Deratizacija - mjere suzbijanja takora i mieva u naseljima, gospodarskim objektima i
kuama
Dermalno - kroz kou
Desikacija - unitenje zelenih dijelova biljka (kemijsko spaljivanje)
Determinacija - identifikacija, utvrivanje vrste tetoinje
Dezinfekcija - raskuivanje = unitavanje nametnika biljnog porijekla
Dezinsekcija - unitavanje kukaca
Dikotiledoni korovi - dvosupnice, irokolisni korovi
Diploidni- s dvostrukim brojem kromosoma
Distribucija sredstva - raspored sredstva za zatitu bilja po ili u biljci ili po fazama tla
Doputena dnevna doza - (acceptable daily intake = ADI) - ona koliina kemijske tvari
koju ovjek moe uzimati svaki dan cijeli ivot bez opasnosti po zdravlje (raunajui
teinu ovjeka 60 kg)
Dormantnost - stadij mirovanja mikroorganizama, ivotinja, sjemena biljke ili njezinih
vegetativnih organa u poljskim uvjetima
Doza - koliina sredstva izraena po jedinici povrine
Doza bez uinka (no effect level = NOEL) - najmanja dnevna doza koja u kroninom
pokusu ne izazove mjerljive tetne promjene u organizmu
Drift - zanoenje sredstva uz pomo vjetra izvan tretirane povrine
Ecidije - plodita gljivica u obliku vra
Ecidiospore - spolno nastale spore u ecidijama
Ekologija (u smislu upotrebe u ovoj knjizi) - utiecd] raznih vanjskih imbenika na tetoinje
Ekoloka proizvodnja - sukladno Zakonu o ekolokoj proizvodnji ovaj je naziv dat
organsko-biolokoj proizvodnji. Popularno se (i pogreno) naziva i proizvodnjom
"zdrave hrane".
Ekoloka proizvodnja - zahvaljujui posebnom znanju proizvoaa, koristei preteno
izvore vlastitog gospodarstva i provodei ekoloki prihvatljivu tehnologiju proizvodi
hranu i druge proizvode. To je organiziranana, registrirana i nadzirana proizvodnja,
a proizvod je evidentiran i certificiran. Ovom se proizvodnjom proizvode manje
koliine namirnica uz vie trokove.
Ekoloka teta je utvrena ili procjenjena vrijednost popratnih pojava pojedinih mjera
izraunata oduzimanjem trokova mjere od umnoka trokova mjera i ekok)kog
faktora
Ekoloki faktor utvrenu ili procjenjenu vrijednost svih popratnih pojava koje
nastaju primjenom neke mjere zatite bilja izraenu faktorom u odnosu na troak
mjere. U zatiti povra ekoloki faktor najee iznosi 1,3-1,8
Ektoparazit- parazit koji ivi na organima biljke ili na nekom drugom domainu
Ekspozicija - trajanje izlaganju sredstva (otrova)
Emhriotoksiaiost - toksino djelovanje na embrij
Emiilgator- tvar koja omoguava i povisuje stabilnost emulzije
Emulzija - tekuina u kojoj je druga tekuina (netopiva u prvoj) rasprena u sitnim
kapljicama
Endoparazit- parazit koji ivi unutar biljke ili nekog drugog domaina
Entomologija-u uem smislu je znanost koja prouava kukce, a u irem smislu (primjenjena
u poljodjelstvu) znanost koja se bavi tetnim ivotinjama. Postoje i nazivi akarologija
za znanost koja se bavi grinjama, nematologija nematodama, nadalje afidologija lisnim
uima itd.
Eradikativno djelovanje- djelovanje sredstvâ za zatitu bilja na tetoinje bilja do istrebljenja
Faktor rentabilnosti kvocijent vrijednosti sprijeenog gubitka i zbroja trokova mjere i
ekoloke tete: ako je oko 1,0 ili nii od 1,0 mjera nije rentabilna
Eenofaza - faze promjene u ciklusu razvoja biljke
Eeromoni- sintetizirani seksualni mirisi enki koji privlae mujake
Eitocenifikat - svjedodba o zdravstvenom stanju biljke odnosno biljnog proizvoda
Fitofarmacija - znanost koja se bavi kemijskim sredstvima za zatitu bilja
Fitohormoni - biljni hormoni, skupine organskih proizvoda (prirodni ili sintetiki) koji u
malim koncentracijama reguliraju ivotne funkcije biljaka
Fitomedicina - biljno zdravstvo (zatita bilja) je znanost koja se bavi prouavanjem biljnih
tetnika, uzronika biljnih bolesti i korova te mjera zatite od njihovog tetnog
djelovanja
Eitopatogeni organizmi - organizmi tetni biljkama
Eitopatologija - znanost koja se bavi uzronicima biljnih bolesti. Unutar te znanosti postoji
mikologija (bavi se gljivicama), virologija (bavi se virusima) itd.
Eitosanitarna inspekcija - inspekcija zatite bilja
Eitotoksinost - nepoeljan (tetan) uinak sredstva za zatitu bilja na eljenu kultuai
Elagele - treplje
Eloem - provodni snopovi biljaka kojim se prenose asimilati i sistemina sredstva za zatitu
bilja
Eolijarno tretiranje - tretiranje lia (zelenih dijelova)
Eormulacijapesticida - oblik u kojem se kemijska sredstva stavljaju u promet, a koji ovisi
o metodi primjene
Eruktifikacija - plodonoenje, pojava spora
Eruktifikacija vrijeme - vrijeme od zaraze do pojave spora
Eumigacija - upotreba kemijskih sredstava koja djeluju u obliku plina
Fungicidi- kemijska sredstva za suzbijanje gljivica
Fungistatiko djelovanje - djelovanje na zaustavljanje razvoja gljivica
Gala (giika) - zadebljanje tkiva biljke izazvano nekim nametnikom
Generiki naziv - standardizirani kratki kemijski naziv djelatne tvari pesticida
Giherelini - skupina biljnih hormona
Granule - granulati - kemijska sredstva u obliku zrnaca od 0,2 do 1 mm
Grinje (Acarina) - sitne ivotinje s etiri ili dva para nogu koje se ubrajaju u paunjake
Haploidni- organizmi s jednostrukim brojem hromosoma
Haustorije - ovg-mci hifa koji ulaze u stanice domaina i kojima gljiva crpe hranu
Herbicidi - sredstva za suzbijanje korova
Herhivori (fitofagi) - biljoderi
Herhologija - znanost koja se bavi prouavanjem korova i njihovog suzbijanja
Hife - nitasto vegetativno tijelo gljivica
Hipenrofija - poveanje nekog organa ili dijela organa radi poveanja obujma stanica
Hipeiplazija - poveanje nekog organa ili tkiva zbog stvaranja novih stanica
Hlamidospore - nespolne spore nastale iz hife s odebljalom stijenkom
Imago - odrasli oblik kukca (kornja, leptir itd)
Infekcija - zaraza
Inhalacijski - kroz dine organe
Inicijalno djelovanje - poetno djelovanje
Inkoiporacija - unoenje (umjeavanje) kemijskog sredstva u gornji sloj tla, najee od 3
do 10 cm dubine
Inkubacija - trajanje stadija jaja ivotinja ili vrijeme od zaraze pa do pojave pr\ah simptoma
bolesti
Insekticidi - sredstva za suzbijanje kukaca (insekata)
Integrirana zatita bilja (integralna zatita bilja) - koristi sve raspoloive mogunosti u
cilju spreavanja gospodarski znaajnijih teta od tetoinja uz to vee sauvanje
korisnih organizama, to manje oneienje okolia, te tednju energije. Ovim se
nainom nastoji proizvesti velike koliine kvalitetnih proizvoda po istoj ili ak nioj
cijeni od uobiajenog naina proizvodnje (konvencionalne zatite bilja). Zahtjeva
znatno vie znanja od uobiajene proizvodnje.
Intoksikacija - bolesno stanje organizma uzrokovano toksinima (u zatiti bilja se koristi i
za oznaavanje biljke koja je upila sistemini insekticid te je toksina za tetnike)
Karantena - mjere spreavanja unoenja biljnih nametnika u podruja gdje nisu proireni
Karenca - propisani najkrai rok koji mora proi od posljednje primjene sredstva za zatitu
bilja do berbe ili etve
Karenca radna - propisani najkrai rok koji mora proi izmeu posljednje primjene
kemijskog sredstva i ulaska ovjeka u ili na tretiranu povrinu
Karnivori- mesoderi
Kaipofori - plodita peurke
Kloroza - uenje zelenih dijelova biljke uzrokovano fiziolokim poremeajima (herbicidi,
nedostatak hranjiva) kao i biotikim ili abiotikim initeljima
Keer- platnena vrea na metalnom okviru, slui za pregled ima li na usjevu tetnika
Kleistotecij - plodite gljivica s askusima, okruglo i zatvoreno
Kokon - ahura ispredena od kukca unutar koje se nalazi kukuljica
Kokteli sredstava - smjese tri ili vie pripravaka
Kombinirana sredstva - tvorniki pripremljena sredstva koja sadre dvije ili vie djelatnih
tvari
Kompatibilnost - sposobnost mjeanja dvaju ili vie sredstava
Koncentracija-% sredstvâ u kropivu (1 litra sredstvâ u 99 litara vode daje 1%-tno kropivo)
Konfuzija - metoda zbunjivanja mujaka primjenom velike koliine feromona
Konidije- nespolne spore gljivica nastale na vrhovima hifa
Konidiofori - nosioci konidija
Kontaktno djelovanje - djelovanje dodirom
Kontaminacija - oneienje kemijskim sredstvom, zaraza uzronikom bolesti
Koprofagi - hrane se stiîinom
Korovi - neeljene biljke na eljenom mjestu
Kritino razdoblje zakorovljenosti - razdoblje u razvoju kulture kad joj korovi najvie
tete
Kronina otrovnost- djelovanje nakon viekratnog uzimanja ili djelovanja otrova
Kiirativno suzbijanje - provodi se u tijeku pojave ili napada tetoinje
Kutikula - zatitni sloj vanjske stjenke epidermalnih stanica ivih organizama kroz koje
prodire sredstvo u biljku
Laivicidnost - djelotvornost na liinke
Leaching - ispiranje pesticida kroz profil tla
Lezije - ozljede
Liinke (larve) - stadij kukca koji raste i nije sposoban za razmnaanje
Limacidi - sredstva za suzbijanje pueva
MAK (ili MAC) - maksimalna doputena koncentracija otrova u zraku na radnom mjestu
Maksimalna doputena koliina (MDK) ili toleranca - najvia doputena koliina neke
tvari i proizvoda njene razgradnje (metabolita) u ili na namirnicama (ili stonoj hrani)
u asu stavljanja u promet. Izraava se u mg na kg ili ppm (dijelova na milijun dijelova)
Menzura - mjerilica za male koliine tekuine
Micelij- splet hifa
Mikoplazme - MLO - mikoplazmama slini organizmi - uzronici bolesti slini virusima
Mikoza - bolest izazvana gljivicama
Mikroklimatski uvjeti - uvjeti vlage i topline na dijelu usjeva ili nekoj manjoj povrini
Mikrometar- um - tisuiti dio milimetra
Mililitar- tisuiti dio litre -100 ml = 1 decilitar
Mineralno tlo - tlo koje preteno sadri mineralne tvari (koloide) s manje od 5% organske
tvari
Monitoring - praenje pojave i brojosti tetoinja
Monofag - tetnik koji se hrani jednom vrstom biljaka
Monokotiledoni ôroz;/- jednosupnice, uskolisni korovi (korovske trave)
Monokultura - kultura preteno jedne biljne vrste, uzgajana na istoj povrini vie godina
uzastopce
Mozaino - proarano svijetlim i tamnijim plohama
Mutagenost - svojstvo kemijske tvari da djeluje na kromosome u kojima izaziva
ireverzibilne promjene u genetskoj informaciji. Ispituje se in vitro na mikroorganizmima
i u kulturi stanica, te in vivo na pokusnim ivotinjama.
Nekroza - odumiranje stanija
Nematocidi - sredstva za suzbijanje nematoda
Nematode - oblici, ivotinje koje se ubrajaju u oblenjake, vrlo sitna dugoljasta tijela
Okvaiva (ovlaiva) - tvar koja poboljava svojstva kvaenja kemijskih spojeva ili u
pripravku sredstava za zatitu bilja
Oligofag - nametnik koji se hrani s nekoliko srodnih vrsta biljaka
Omnivori- svederi
Oospora - trajna spora nastala spolnom oplodnjom
Opasnost - izraz koji ukljuuje vjerojatnost da dode do otrovanja (primjena istog otrova
opasnija je u zatvorenom prostoru nego u prirodi, primjena istog otrova rsprivanjem
je opasnija nego prskanjem i si.)
Oralno - kroz usta
Organsko-bioloka proizvodnja - vidjeti ekoloka proizvodnja
Organsko tlo - tlo koje sadri visok postotak (vie od 5%) organske tvari (humusa)
Otopinu - ini topljivo sredstvo (oznaka SP ili SL) otopljeno u vodi
Otrov - kemijska tvar ili mjeavina tih tvari koje mogu uzrokovati nepovoljan uinak u
biolokom sustavu organizma, poremetiti funkciju organa ili izazvati smrt organizma
Otrovanje-bolesno stanje organizma uzrokovano otrovom
Ovicidnost - djelotvornost na jaja
Ovlaivai - smanjuju povrinsku napetost kapljica i bolje moe tretiranu povrinu
Parazit - organizam koji se hrani na drugom ivom organizmu
Patotipovi - fizioloke rase iste vrste razliite sposobnosti zaraze
Perzistentnost - stabilnost u prirodi, trajnost ostatka
Peritecij - plodite nekih gljivica
Perkutano - vidjeti dermalno
Pesticid - kemijsko sredstvo za zatitu bilja, ljudi, domaih ivotinja i nekih predmeta
(tekstil, dr\'o itd) od tetoinja. Daleko najvei udio u pesticidima imaju sredstva za
zatitu bilja, pa se nazivi katkada poistovjeuju.
Piknide - plodita nekih gljivica
Piknospore - spore piknida
Plasmodij- steljka primitivnih gljiva
Plodored - prostorna i vremenska izmjena kulture kao i vrijeme "odmaranja" tla
Polifag - organizam koji se hrani s mnogo vrsta hrane
Poligonalno - uglato
Post-emergence (postemerdens) - primjena poslije nicanja
Post-transplanting - primjena poslije presaivanja
Ppb - dijelova na milijardu (bilijun)
Ppm - pipiem - pars per million - dijelova na milijun dijelova, mg/kg
Ppt - dijelova na trilijun
Prag odluke (kritina brojka)-]esi onaj stupanj zaraze tetoinjom ili onaj skup imbenika
o kojima ovisi pojava tetoinja, kod koje je oekivana vrijednost sprijeenog gubitka
jednaka zbroju trokova primjene i vrijednosti ekoloke tete
Pre-emergence (priemerdens) - primjene prije nicanja
Pre-sowing (prisoving) - primjene prije sjetve
Pre-transplanting - primjena prije presaivanja
Prepoznatljivost - vid]eii sljedivost
Preventivno suzbijanje- provodi se prije poetka napada tetoinje (katkada prije poetka
jaeg napada)
Pripravak (preparat) - posebno formulirana aktivna tvar s dodatnim i dopunskim tvarima.
Ima izmiljen naziv dat od proizvoaa na koji se esto nadovezuju slova i brojke
koja najee oznauju oblik formulacije i sadraj aktivne tvari
Prirodni neprijatelji tetnika su grabeljici (buhe mare, neke stjenice, krtica, ptice itd.),
paraziti (ose najeznice itd.) i uzronici bolesti tetnika (gljivice, bakterije, virusi)
Prognoznni poslovi (sluba) - predvidanje i najavljivanje pojave tetoinja (postoji
dugorona, srednjerona i kratkorona prognoza, pozitivna i negativna prognoza,
te signalizacija)
Prostorna selektivnost- selektivnost zemljinih herbicida zasnovana na prostoru izmeu
dubine sjetve i filma sredstva (npr. herbicida) nanijetog na povrinu tla
Prskanje - primjena kropiva u kapljicama veim od 150 mikrometara
Raspravanje (oroavanje) - primjena kropiva u kapljicama velikim 50 do 150 mikrometara
Razgradnja - raspad sredstva za zatitu bilja na jednostavnije komponente koje najee
nisu toksine
Registrirano sredstvo za zatitu bilja - sredstvo za zatitu bilja kojem je izdana dozvola za
promet i primjenu u R. Hrvatskoj
Regulatori razvitka biljaka - na razliite naine djeluju na biljke (skrauju vlat itarica i si.)
Regulatori razvitka kukaca - ometaju razvitak kukaca (spreavaju tvorbu hitina i sL), pa
ih tako postepeno unite
Repelenti - sredstva koja odbijaju tetnike
Resorpcija - upijanje (usvajanje) tvari u tekuoj fazi preko stanine stjenke u unutranjost
stanice
Rezidualno sredstvo - perzistentno sredstvo, sredstvo koje nakon primjene due vrijeme
iskazuje uinak
Rezidualno djelovanje - dugotrajno djelovanje
Reziduum (rezidui) - ostatak (ostaci) pesticida
Rezistentnost - otpornost
Rezistentnost tetoinja-po]2iV2i gubitka djelotvornosti jednog isprva djelotvornog pesticida
(izazvana neeljenom selekcijom prirodno rezistentnih jedinki)
Rizom - podanak biljke
Rodenticidi - sredstva za suzbijanje glodavaca
Saprofiti - organizmi koji se hrane mrtvom organskom tvari
Selektivnost - djelovanje samo na neke organizme; kod insekticida na tetnike, a ne na
korisne kukce, kod herbicida na korove, a ne na kulturnu biljku itd.
Signalizacija - upozorava na napad tetoinja i potrebu njihova suzbijanja te odreduje
optimalni rok suzbijanja tamo gdje njihova brojnost prelazi prag odluke odnosno
vladaju uvjeti koji e dovesti do gospodarski veih teta
Sinergizam - zajedniko djelovanje dviju ili vie tvari, pri emu su njihovi uinci vei od
zbirnog uinka
Sisteminost - svojstvo nekog sredstva da ga biljka upije i provodi u svoje organe gdje
neko vrijeme ostaje djelotvorno. Sredstva s takvim djelovanjem zovu se sistemici
Sklerocij- vegetativni trajni organ gljivica u kojem se razvijaju nespolne spore
Sljedivost- prepoznatljivost, mogunost ulaenja u trag robe od proizvoaa do kupca
Solarizacija - termika sterilizacija uz pomo topline sunca
Spektar djelovanja - popis vrsta (biljnih ili ivotinjskih) na koje djeluje neko sredstvo za
zatitu bilja
Split aplikacija - razdvojena primjena jedne doze u dva ili vie navrata
Sporangiospore - spore nastale u sporangiju
Spore - sjemenke ili truske gljivica
Srednja letalna doza (LD50) je ona koliina mg neke tvari na kg pokusne ivotinje koja
ubije 50% tih ivotinja. Moe biti oralna ili dermalna. to je brojka vea sredstvo je
manje otrovno
Sredstva za zatitu bilja-posebno formulirani pripravci koji slue za suzbijanje tetoinja
ili neki drugi nain zatite kulturnih biljaka i biljnih proizvoda od njihova napada
Sterilizacija tla - potpuno ili gotovo potpuno unitavanje svih ivih organizama u tlu
Stilet- usna bodlja nematoda i lisnih ui
Suspenzija - tekuina u kojoj su rasprene vrste estice druge tvari netopljive u tekuini
kropivo - vodom razrijeeno sredstvo u spremniku prskalice ili rasprivaa ili nekom
sudu odnosno posudi. Pogreno je koristiti izraz otopina koji vrijedi samo za
sredstva topljiva u vodi, a takvih ima malo.
tetnik - tetoinac, ivotinja koja kulturnom bilju nanosi tete. U te se ivotinje ubrajaju
kukci ili insekti (daleko najbrojniji tetnici), grinje, nematode, puevi, glodavci, ptice,
pa i divlja
tetoinje - nametnici, zajedniki naziv za tetnike, uzronike bolesti i korove
Teleutosorusi - nakupine teleutospora
Teratogenost - svojstvo kemijske tvari da izazove stalne strukturne ili funkcionalne
abnormalnosti kroz razdoblje embrionalnog razvitka
Toksini - otrovi koje izluuju neki organizmi, kemijska tvar sintetizirana u organizmu ili
izvan organizma koja je otrovna za druge organizme
Toleranca -MDK- maksimalno doputena koliina ostataka pesticida i njihovih metabolita
u namirnici ili na njoj kad se stavlja u promet (propisana zakonom)
Totalni herbicidi - unitavaju sve vrste biljaka
Trabeomikoze, trabeobakterioze - mikoze ili bakterioze koje zaepe provodne snopove
biljaka
Trajnica - viegodinja biljka
Turgor- unutranji tlak u biljkama vaan za njihovu vrstou
Univerzalnost - svojstvo pesticida da djeluju na mnoge organizme
Uredosorusi - nakupine uredospora
Uredospore - ljetne spore hrda
Usmjereno tretiranje- tretiranje pod list usmjerenim mlazom ili u meduredni prostor tako
da ne dotie organe kulturne biljke
Uzronici bolesti - izazivaju poremetnje u biljci koje tete svrsi uzgoja te biljke.
Uzronici bolesti mogu biti ivi: gljivice (najee), bakterije, viaisi, mikoplazme itd. ili
neivi: vremenske neprilike, tetni sastojci u zraku ili tlu, itd.
Vektor - prenosilac zaraze
Virulentnost - sposobnost vrenja zaraze
Viroze - biljne bolesti izazvane virusima
Virusi - uzronici nekih biljnih bolesti
Viekratna primjena smanjenim dozaci j ama-pnmj ena herbicida u viestruko smanjenim
koliinama tri i vie puta uzastopce u osjetljivoj fazi razvoja korova
Vulvalni otvor - otvor enskog spolnog organa nematoda
Zapraivanje - primjena vrstih estica manjih od 40, najee velikim 1-10 mikrometara
Zatvoreni prostor - zatieni prostor, staklenici, plastenici, tuneli i si. objekti za uzgoj
biljaka
Zdruena sjetva - sjetva dviju ili vie kultura zajedno na istoj povrini (kukuruz i grah)
Zemljini insekticidi, herbicidi, fungicidi - sredstva koja se koriste na golo tlo i najee
umjeavaju s tlom u cilju suzbijanja tetoinja koji se nalaze u tlu
Zoosporangij - sporangij u kojem se razviju zoospore
Zoospore - spore s trepljama koje se gibaju u vodi
XX. ZNAENJE OZNAKA UPOZORENJA
I OBAVJESTI
Znaenje oznaka upozorenja:
R 1 Eksplozivan u suhom stanju;
R 2 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori paljenja mogu uzrokovat eksploziju;
R 3 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori paljenja mogu vrlo lako uzrokovati eksploziju;
R 4 Gradi vrlo osjetljive eksplozivne spojeve s metalima
R 5 Zagrijavanje moe uzrokovati eksploziju
R 6 Eksplozivno u dodiru ili bez dodira sa zrakom
R 7 Moe uzrokovati poar
R 8 U dodiru sa zapaljivim materijalom moe uzrokovati poar
R 9 Eksplozivno u smjesi sa zapaljivim materijalom
R 10 Zapaljivo
R 11 Lako zapaljivo
R12 Vrlo lako zapaljivo
R13 Vrlo lako zapaljiv ukapljeni plin
R 14 Burno reagira s vodom
R 15 U dodiru s vodom oslobaa vrlo lako zapaljive plinove
R 16 Eksplozivno u smjesi s oksidirajuim tvarima
R17 Samozapaljivo u dodiru sa zrakom
R18 Pri uporabi moe nastati eksplozivna ili zapaljiva smjesa para - zrak
R 19 Mogu nastati eksplozivni peroksidi
R 20 tetno ako se udie
R 21 tetno u dodiru s koom
R 22 tetno ako se proguta
R 23 Otrovno ako se udie
R 24 Otrovno u dodiru s koom
R 25 Otrovno ako se proguta
R 26 Vrlo otrovno ako se udie
R 27 Vrlo otrovno u dodiru s koom
R 28 Vrlo otrovno ako se proguta
R 29 U dodiru s vodom oslobaa otrovni plin
R 30 Pri uporabi moe postati lako zapaljivo
R 31 U dodiru s kiselinama oslobaa otrovni plin
R 32 U dodiai s kiselinama oslobaa vrlo otrovni plin
R 33 Opasnost od uinka nakupljanja
R 34 Izaziva opekotine
R 35 Izaziva teke opekotine
R 36 Nadrauje oi
R 37 Nadrauje dini sustav
R 38 Nadrauje kou
R 39 Opasnost od vrlo tekih trajnih oteenja
R 40 Mogua opasnost od trajnih oteenja
R 4l Opasnost od tekih ozljeda oiju
R 42 Udisanje moe izazvati preosjetljivost
R 43 U dodiru s koom moe izazvati preosjetljivost
R 44 Opasnost od eksplozije ako se grije u zatvorenom prostoru
R 45 Moe izazvati rak
R 46 Moe izazvati nasljedna genetska oteenja
R 47 Moe izazvati oteenja ploda kod sisavaca
R 48 Opasnost od tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju
R 49 Moe izazvati rak ako se udie
R 50 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi
R 51 Otrovno za organizme koji ive u vodi
R 52 tetno za organizme koji ive u vodi
R 53 Moe dugotrajno tetno djelovati u vodi
R 54 Otrovno za biljke
R 55 Otrovno za ivotinje
R 56 Otrovno za organizme u tlu
R 57 Otrovno za pele
R 58 Moe dugotrajno tetno djelovati na okoli
R 59 Opasno za ozonski sloj
R 60 Moe smanjiti plodnost
R 6l Moe tetno djelovati na plod
R 62 Mogua opasnost smanjenja plodnosti
R 63 Mogua opasnost tetnog djelovanja na plod
R 64 Moe tetno djelovati na dojenad preko mlijeka
R 14/15 Burno reagira s vodom i razvojaju se vrlo lako zapaljivi plinovi
R 15/29 U dodiru s vodom razvijaju se otrovni vrlo lako zapaljivi plinovi
R 20/21 tetno ako se udie i u dodiru s koom
R 20/22 tetno ako se udie i ako se proguta
R 20/21/22 tetno ako se udie, u dodiru s koom i ako se proguta
R 21/22 tetno u dodiru s koom i ako se proguta
R 23/24 Otrovno ako se udie i u dodiru s koom
R 23/25 Otrovno ako se udie i ako se proguta
R 23/24/25 Otrovno ako se udie, u dodiru s koom i ako se proguta
R 24/25 Otrovno u dodiru s koom i ako se proguta
R 26/27 Vrlo otrovno ako se udie i u dodiru s koom
R 26/28 Vrlo otrovno ako se udie i ako se proguta
R 26/27/28 Vrlo otrovno ako se udie, u dodiru s koom i ako se proguta
R 27/28 Vrlo otrovno u dodim s koom i ako se proguta
R 36/37 Nadrauje oi i dini sustav
R 36/38 Nadrauje oi i kou
R 36/37/38 Nadrauje oi, dini sustav i kou
R 37/38 Nadrauje dini sustav i kou
R 39/23 Otrovno: ako se udie opasnost vrlo tekih trajnih oteenja
R 39/24 Otrovno: u dodim s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenja
R 39/25 Otrovno: ako se proguta opasnost vrio tekih trajnih oteenja
R 39/23/24 Otrovno: udisanjem i u dodim s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenja
R 39/23/25 Otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrio tekih trajnih oteenja
R 39/24/25 Otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja
R 39/23/24/25 Otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih
trajnih oteenja
R 39/26 Vrlo otrovno: udisanjem opasnost vrlo tekih trajnih oteenja
R 39/27 Vrlo otrovno: u dodiru s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenja
R 39/28 Vrlo otrovno: ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja
R 39/26/27 Vrlo otrovno: udisanjem i u dodiai s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenja
R 39/26/28 Vrlo otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenja
R 39/27/28 Vrlo otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih
oteenja
R 39/26/27/28 Vrlo otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo
tekih trajnih oteenja
R 40/20 tetno: udisanjem mogua opasnost trajnih oteenja
R 40/21 tetno: u dodim s koom mogua opasnost trajnih oteenja
R 40/22 tetno: ako se proguta mogua opasnost trajnih oteenja
R 40/20/21 tetno: udisanjem i u dodiai s koom mogua opasnost trajnih oteenja
R 40/20/22 tetno: udisanjem i ako se proguta mogua opasnost trajnih oteenja
R 40/21/22 tetno: u dodiru s koom i ako se proguta mogua opasnost trajnih oteenja
R 40/20/21/22 tetno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta mogua opasnost
trajnih oteenja
R 42/43 Moe izazvati preosjetljivost udisanjem i u dodiru s koom
R 48/20 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem
R 48/21 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe
R 48/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljemizlaganju gutanjem
R 48/20/21 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i
putem koe
R 48/20/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i
gutanjem
R 48/21/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe i
gutanjem
R 48/20/21/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem,
putem koe i gutanjem
R 48/23 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem
R 48/24 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe
R 48/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem
R 48/23/24 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i
putem koe
R 48/23/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i
gutanjem
R 48/24/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe i
gutanjem
R 48/23/24/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem,
putem koe i gutanjem
R 50/53 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u
vodi
R 51/53 Otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi
R 52/53 tetno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi
Znaenje oznaka obavijesti:
S 1 uvati pod kljuem
S 2 uvati izvan dohvata djece
S 3 uvati na hladnom mjestu
S 4 uvati izvan naseljenih mjesta
S 5 uvati uz ove uvjete (uvjete za tekuine propisuje proizvoa)
S 6 uvati uz ove uvjete (uvjete za inertne plinove propisuje proizvoa)
S 7 uvati u dobro zatvorenim spremnicima
S 8 uvati spremnike na suhom
S 9 uvati spremnike na dobro provjetrenom mjestu
S 10 uvati sadraj vlanim
S 11 Sprijeiti dodir sa zrakom
S 12 Ne smije biti hermetiki zatvoren
S 13 uvati odvojeno od hrane, pia i stone hrane
S 14 uvati odvojeno od.... (inkopatibilni materijal navodi proizvoa)
S 15 uvati od topline
S l6 uvati odvojeno od izvora paljenja - zabranjeno puenje
S 17 uvati odvojeno od zapaljivog materijala
S 18 Paljivo aikovati i paljivo otvarati spremnike
S 19 Ne uvati spremnike hermetiki zatvorene
S 20 Pri rukovanju ne jesti i ne piti
S 21 Pri rukovanju ne puiti
S 22 Ne udisati prainu
S 23 Ne udisati plin/dim/pare/aerosol
S 24 Sprijeiti dodir s koom
S 25 Sprijeiti dodir s oima
S 26 Ako dode u dodir s oima, odmah isprati s puno vode i zatraiti savjet lijenika
488
S 27 Odmah skinuti svu zagaenu odjeu
S 28 Nakon dodira s koom odmah isprati s dovoljno (sredstvo propisuje proizvoa)
S 29 Ne izlijevati u kanalizaciju
S 30 Ni u kojem sluaju proizvodu ne dodavati vodu
S 31 uvati odvojeno od eksplozivnog materijala
S 32 Oprezno rukovati spremnikom
S 33 Poduzeti mjere protiv pojave statikog elektriciteta
S 34 Izbjegavati udaranje i trenje
S 35 Ostaci tvari i spremnici moraju biti odloeni na siguran nain
S 36 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu
S 37 Nositi zatitne rukavice
S 38 U sluaju nedovoljne ventilacije nositi odgovarajua zatitna sredstva za dini sustav
S 39 Nositi zatitna sredstva za oi/lice
S 40 Pod i sve druge oneiene predmete oistiti (sredstvo za ienje propisuje
proizvoa)
S 4l U sluaju poara i/ili eksplozije ne udisati dim
S 42 Za vrijeme fumigacije ili prskanja nositi odgovarajue zatitno sredstvo za dini ustav
S 43 Za gaenje poara koristiti (navesti toan tip aparata za gaenje poara. Ako gaenje
vodom poveava opasnost dodati "ne gasiti vodom")
S 44 U sluaju nesree ili zdravstvenih tegoba zatraiti savjet lijenika (ako je mogue
pokazati naljepnicu)
S 45 U sluaju nesree ili zdravstvenih tegoba hitno zatraiti savjet lijenika i pokazati
naljepnicu ili spremnik
S 46 Ako se proguta, hitno zatraiti savjet lijenika i pokazati naljepnicu ili spremnik
S 47 Ne skladititi na temperaturi vioj od.... 'C (propisuje proizvoa)
S 48 uvati navlaeno s (odgovarajui materijal propisuje proizvoa)
S 49 uvati samo u originalnom pakovanju
S 50 Ne mijeati s (propisuje proizvoa)
S 51 Koristiti samo u dobro prozraenim prostorijama
S 52 Ne koristiti na velikim povrinama u zatvorenom prostoru
S 53 Sprijeiti izloenost - prije uporabe traiti posebne upute
S 54 Pri odvoenju u ureaje za proiavanje potrebno je odobrenje nadlenih tijela
S 55 Prije izlijevanja u kanalizaciju ili vodotokove, obraditi prema najnovijim tehnikim
mogunostima obrade otpada
S 56 Tvari i ambalaa moraju biti odloeni na posebna odlagalita opasnog otpada
S 57 Koristiti odgovarajuu ambalau kako bi se sprijeilo zagaivanje okolia
S 58 Odloiti kao opasan otpad
S 59 Od proizvoaa/dobavljaa zatraiti podatke o recikliranju/preradi ambalae
S 60 Ostaci tvari i ambalaa moraju se odloiti kao opasan otpad
S 6l Izbjegavati isputanje u okoli. Pridravati se posebnih uputa - sigurnosni list
S 62 Ako se proguta ne izazivati povraanje, hitno zatraiti pomo lijenika i pokazati
naljepnicu ili spremnik
S 1/2 uvati pod kljuem i izvan dohvata djece
S 3/7 uvati u dobro zatvorenim spremnicima na hladnom mjestu
S 3/9/14 uvati na hladnom i dobro prozraenom mjestu odvojeno od.... (inkopatibilne
tvari navodi proizvoa)
S 3/9/14/49 uvati samo u originalnom pakovanju na hladnom i dobro pro-zraenom
mjestu odvojeno od.... (inkompatibilne tvari navodi proizvoa)
S 3/9/49 uvati samo u originalnom pakovanju na hladnom i dobro prozraenom mjestu
S 3/14 uvati na hladnom mjestu odvojeno od.... (inkompatibilne tvari navodi proizvoa)
S 7/8 uvati u dobro zatvorenim spremnicima na suhom mjestu
S 7/9 uvati u dobro zatvorenim spremnicima na dobro prozraenom mjestu
S 7/47 uvati u dobro zatvorenim spremnicima pri temperaturi koja ne prelazi....
(propisuje proizvoa)
S 20/21 Pri rukovanju ne jesti, piti niti puiti
S 24/25 Sprijeiti dodir s koom i oima
S 29/56 Ne isputati u kanalizaciju, odloiti kao opasan otpad
S 36/37 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu i rukavice
S 36/37/39 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu, mkavice i zatitna sredstva za oi - lice
S 36/39 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu i zatitna sredstva za oi - lice
S 37/39 Nositi zatitne rukavice i zatitna sredstva za oi - lice
S 47/49 uvati samo u originalnim spremnicima pri temperaturi koja ne prelazi....
(propisuje proizvoa)
XXI. POPISI DJELATNIH TVARI I
PRIPRAVAKA SREDSTAVA ZA ZATITU
BILJA DOZVOLJENIH U HRVATSKOJ U
POVRU
Popis djelatnih tvari
(djelatne tvari oznaene su slovima prema pripadnosti skupinama: i - insekticidi, f -
fungicidi, h - herbicidi, a - akaricidi, n - nematocidi, 1- limacidi, r - rodenticidi, rr - regulatori
rasta biljaka, ps - pomona sredstva)
alfacipermetrin - i - FASTAC 10 SC, DIREKT 10 SC
Bacillus thunngiensis kurstaki-i - THURICIDE HP, BIOBIT-WP, BATURAD-W
Bacillus thuringiensis tenebrionis - i - NOVODOR-FC
bakreni sulfat - f- MODRA GALICA, PLAVI KAMEN
bakar - hidroksid - kalcij - sulfat kompleks - f - BORDOKA JUHA WP-20, BORDOKA
JUHA CAFFARO 20 WP, BORDOKA SUSPENZIJA WP 200, BORDOKA JUHA 20
WP MANICA
bakreni hidroksid - f - CHAMPION WP, CHAMPION TEK., CHAMP FORMULA 2,
CUPROXAT, CUPROLINE, KOCIDE DF
bakreni hidroksid - Ca klorid kompleks - f - RAME CAFFARO 32 WP
bakreni hidroksid - Ca klorid kompleks - cinksulfid - f - CUPRABLAU Z
bakreni oksid - f - NORDOX 75 WG, NORDOX SUPER 75
bakreni oksi kl ori d - f - BAKARNO VAPNO WP 50, KUPROPIN, GYPSO GD,
CUPROCAFFARO 50 WP
bakreni oksiklorid + mankozeb - f - BAKRENI DITHANE
bakreni oksiklorid + propineb - f - BAKRENI ANTRACOL WP 63
benalaksil - f - GALBEN C, GALBEN-M
bensultap - i - BANCOL 50-WP
bentazon - h - BASAGRAN, BASAGRAN 600, SAX 600
beta-ciflutrin - i - BETA-BAYTHROID EC 025
bifentrin - i - TALSTAR 10-EC
brodifakum - r - KLERAT-PELETE, KLERAT WAX BLOCKS-5, KLERAT WAX BLOCKS-20,
CHROMORAT PELETE, CHROMORAT BLOKOVI
bromadiolon - r - BRODILON MAMAK, BRODILON MIKI MAMAK, BRODILON PELETE,
BRODILON BLOK, BROMADIOLON PELETE, RODEXION, SURADIOLON, RATI-
MOR PELETE, RATIMOR, RATIMOR ITNI MAMAC,TERMINATOR ITNI MAMAC
idr.
brompropilat - a - NEORON 500, PINORON
cijanazin - h - BLADEX 50 SC
cikloksidim - h - FOCUS ULTRA
cimoksalin + famoksadon - f - EQUATION PRO
cimoksalin + metiram - f - AVISO DF
cimoksalin + propineb - f- ANTRACOL COMBI
ciromazin - i - TRIGARD 75 WP
dazomet - n - BASAMID GRANULAT
deltametrin - i - DECIS EC-2,5, DECIS 1,25 EC, DECIS 6,25 WG, SKUD, ROETEM
difetialon - r - BARAKI PELETE, BARAKI PARAFINSKI BLOKOVI, GLODACID MAMCI
diklorvos - i - KOFUMIN 50 EC, NUVAN 7, KOFUMIN 7, NUVAN 50 EC
dikvat - h - REGLONE, REGLONE FORTE
dimetoat - i - ROGOR 40, CHROMGOR 40, PERFEKTHION, 2AGOR
dimetomorf - f - ACROBAT MZ
dinokap - f - KARATHAN EC, KARATHAN WP
esfenvalerat - i - SUMIALFA 5 FL
etefon - rr - ETHREL
fenarimol - f - RUBIGAN 12 SC
fenheksamid - f - TELDOR SC 500
fenpropatrin - i - MEOTHRIN 10 FL
fentin hidroksid - f - BRESTANID, BRIS FLO, FADO SC
fipronil - i - REGENT
flokumafen - r - STORM PELETE, STORM PARAFINSKE PLOICE
fluazifop butil - h - FUSILADE SUPER
fluazifop-p- butil - h - FUSILADE FORTE
fluazinam - f - SHIRLAN 500 SC
flufenacet + metribuzin - h - PLATEEN 41,5 WG
flukloridon - h - RACER 25 EC
foksim - i - VOLATON EC-500, VOLATON G-5
fosalon - i - 20L0NE LIQ, ZOLONE PM, ATAC EC, ATAC WP
fosetil al - f - ALIETTE WP, ALIETTE FLASH WG, AVI WP, TOPIC WP
glifosat - h - ROUNDUP, CIDOKOR, HERBOKOR, CLINIC, DOMINATOR, COSMIC, TEN-
DER, GLYPHOS, MENTOR
glufosinat - h - BASTA 15
heksaflumuron - i - SONET 100 EC
heksakonazol - f - ANVIL 5 SC
heptenofos - i - HOSTAQUICK
imazamoks - h- PULSAR
imazamoks + pendimetalin - h - ESCORT
imidakloprid - i - CONFIDOR SL 200, BOKSER 200 SL, GAUCHO FS 350, PRESTIGE FS 290
iprodion - f - KIDAN
iprovalikarb - f - MELODY DUO
kaptan-f- CAFTAN SP-4
karbofuran - i - Geocid G-5
karbosulfan - i - MARSHAL 25 EC, MARSHAL ZLATICA 1,5 P
ki2ak)fop tefuril - h - TARGA SUPER, PANTERA, LEOPARD
klorfacinon - r - EACIRON FORTE M, RATOX MAMAC, FACIRON ULJNI KONCENTRAT,
CHLORPHACINONE 025
kletodim - h - SELECT, SELECT SUPER
klofentezin - a - APOLLO 50-SC
klomazon - h - COMMAND 4 E, COMxMAND 36 CS
kloridazon - h - BETAMIN T, PYRAMIN FL, PYRAMIN WG
kloridazon+metolaklor - h - PYRADUR FL
kk)rpirifos etil - i - DURSBAN E-48, DURSBAN G-7,5, PIRIFOS EC, PYRINEX 48 EC, FIN-
ISH E-48, FINISH G-7,5
klorpirifos metil - i - RELDAN SUPER, RELDAN 40 EC
klorpirifos etil+cipermetrin - i - CHROMOREL-D, HERBOREL-D, NLJRELLE - D, PIREL - D,
CHROMOREL P-2
klorprofam - h - TUBERITE-N, NEO-STOP
kvinalfos - i - EKALUX 25, CHROMOFOS 25, EKALUX P,
kumatetralil - r - RACUMIN 57, RACUMIN PASTA
lambda cihalotrin - i - KARATE 2,5 EC, KARATE MAX, KING
linuron - h - AFALON, AFALON DISPERZIJA, LINURON CHROMOS 50 WP, LINURON
CHROMOS TEKUI, LINUREX 50 WP
lufenuron - i - MATCH 050
malation - i - RADOTION E-50, RADOTION P-5
mankozeb - f - DITHAN M-45, DITHAN M-70, DITHAN M-45 FLO, DITHANE DG NEOTEC,
PINOZEB M-45 WP, MANKOZEB, STAR 80, CRITOX MZ
metalaksil - f - RIDOMIL PLUS 48 WP, RIDOMIL MZ 72-WP, RIDOMIL GOLD MZ 68,
METAXYL MZ 72, METAXYL PLUS 48, MATADOR, PLANET 72 WP, EUCRIT, VITINIT
metaldehid -1 - PUOMOR, LIMAX
metazaklor - h - BUTISAN S
metiokarb -1 - MESUROL - GRANULAT
metiram - f - POLYRAM DF
metobromuron - h - PATORAN 50
metomil - i - LANNATE 20 L, NUDRIN L-20
metribuzin - h - SENCOR WP 70, SENCOR 70 WG, TOR 70 WG, DANCOR 70 WG,
METRIPHAR 70 WG
miklobutanil - f - SYSTHANE 12 E
mineralno ulje - i - BIJELO ULJE
napropamid - h - DEVRINOL 45 F, RAZZA
oksadiazon - h - RONSTAR
oksadiksil - f - SANDOFAN M-8, SANDOFAN C
oksifluorfen - h - GOAL 2 E, GALIGAN 240 EC, VERTON
pendimetalin - h - STOMP 330 E, STON, DOST 330 E
pimetrozin - i - CHESS 25 WP
piridafention - i - ZLATICA OFUNACK P
piridat - h - LENTAGllAN WP
pirimifos metil - i - ACTELLIC 50, PIRIMOFOS-METIL 50 EC
pirimikarb - i - PIRIMOR WP 50, PIRIMOR 50 WG, PIRLMOR 25 WG
procimidon - f - SUMILEX
prometrin - h - PROHELAN T-50, PROMETREX 50, GESAGARD 500, GESAGARD 50 WP
FORTE
propakizafop - h - AGIL 100
propamokarb - f - PREVICUR 607 SL, PROPLANT, TAITOO
propineb - f - ANTRACOL W-20, CHROMONEB S-70
propizamid - h - KERB 50 W
rimsLilfuron - h - TAROT 75 DF
setoksidim - h - GRASIDIM
sumpor - f - CHROMOSUL 80, KALINOSUL 80, KALINOSUL 80 WG, KUMIJLUS DP, KOSAN
WG, KVALJIVI SUMPOR, SUMPOR SC-80, SUMPOR MIKRO- 80, SUMPOR 80
TIOSAM MIKRO, SULFOLAC 80 WG, SULFOLAC 85 SC
teflubenzuron - i - NOMOLT
tiakloprid - i - CALYPSO SC 480
tiametoksam - i - ACTARA 25 WG
tiociklam - i - EVISECT-S, EVISECT P
tiram - f - CHROMOTIRAM KS, ROYAL FLO
tolilfluanid - f - EUPAREN MULTI WP, EUPAREN MULTI WG
triadimefon - f - BAYLETON SPECIAL WP 5
triadimenol - f - SHAVIT 250 EC, BAYFIDAN EC 250
triazamat - i - AZTEC 140
trifluralin - h - TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR
vernolat - h - SURPASS 6,7 E
vinklozolin - f - RONILAN WG, RONILAN FL
zetacipermetrin - i - FURY 10 EC
Popis pripravaka
ACROBAT MZ - dimetomorf+mankozeb
ACTARA 25 WG - tiametoksam
ACTELLIC 50 - pirimifos metil
AFALON - linuron
AFALON DISPERZIJA - linuron
AFALON SPECIAL - monolinuron+linuron
AGIL 100 - propakvizafop
ALIETTE FLASH - fosetil Al
ALIETTE WP - fosetil Al
ANVIL 5 SC - heksakonazol
ANTRACOL WP-70 - propineb
ANTRACOL COMBI - cimoksanil+propineb
APOLLO 50-SC - klofentezin
ATAC EC - fosalon
ATAC WP - fosalon
AZTEC 140 - TRIAZAMAT
BAKRENO VAPNO - bak. oksiklorid
BAKRENI ANTRACOL WP 63 - bak. oksikL+propineb
BAKRENI DITHANE - bak. oksikL+mankozeb
BANCOL 50 WP - bensultap
BARAKI PARAEINSKI BLOKOVI - difetialon
BARAKI PELETE - difetialon
BASAGRAN - bentazon
BASAGRAN 600 - bentazon
BASAMID GRANULAT - dazomet
BASTA 15 - glufosinat amonij
BATURAD WP - Bacillus thuringiensis kurstaki
BAYFIDAN EC 250 - triadimenol
BAYLETON SPECIAL \VP 5 - triadimefon
BETA-BAYTHROID EC 025 - beta-ciflutrin
BETAMIN T - kloridazon
BIJELO ULJE - mineralno ulje
BIOBIT \VP - Bacillus thuringiensis kurstaki
BLADEX 50 SC - cijanazin
BOKSER 200 SL - imidakloprid
BORDOKAJUHA WP 20 - bakar-hidroksid-kalcij-sulfat-kompleks
BORDOKA JUHA CAEEARO 20 \VP- bakarsulfat
BORDOKA SUSPENZIJA WP 20 MANICA - bakarsulfat
BRODILON MAMAK - bromadiolon
BRODILON MIKI MAMAK - bromadiolon
BRODILON PELETE - bromadiolon
BRODILON BLOK - bromadiolon
BLJTISAN S - metazaklor
CAITTOX M2 - mankozeb
CAPTAN SP 4 - kaptan
CHAMPION \VP - bakr. hidroksid
CHAMPION TEKUI - bakr. hidroksid
CHAMP EORMULA 2 - bakr. hidroksid
CHESS 25 WP - pimetrozin
CHLORPHACINONE 025 - klorfacinon
CHROMGOR 40 - dimetoat
CHROMOEOS 25 - kvinalfos
CHROMONEB S-70 - propineb
CtIROiVlORAT BLOKOVI - brodifakum
CHROMORAT PELETE - brodifakum
CHROMOREL-D - klorpirifos etil+cipermetrin
CHROMOREL P-2 - klorpirifos etil+cipermetrin
CHROMOREL - Z - klorpirifos+zetacipermetrin
CHROMOSUL 80 - sumpor
CHROMOTIRAM WP- tiram
CHROMOVIT - pom. sredstvo
CIDOKOR - glifosat
CITOWETT - pom. sredstvo
CLINIC - glifosat
COMMAND 4 E - klomazon
COMMAND 36 CS - klomazon
CONEIDOR SL 200 - imidakloprid
COSMIC - glifosat
CUPRABLAU Z - bakar hidroksid-Ca klorid kompleks+cinksulfid
CUPROLINE - bakr. hidroksid
CUPROXAT - bakr. hidroksid
CUPROCAEEARO 50 WP - bakr. oksiklorid
DANCOR 70 WG - metribuzin
DECIS 1,25 EC - deltametrin
DECIS EC 2,5 - deltametrin
DECIS ,25 WG - deltametrin
DEVRINOL 45 E - napropamid
DIREKT 10 SC - alfacipermetrin
DUHANE M-45 ELO - mankozeb
DITHANE xM-45 - mankozeb
DITHANE M-70 - mankozeb
DITHANE DG NEOTEC - mankozeb
DOMINATOR - glifosat
DOST 330 E - pendimetalin
DURSBAN 48 E - klorpirifos
DURSBAN G 7,5 - klorpirifos
EKALUX 25 - kvinalfos
EKALUX P - kvinalfos
EQUATION PRO - cimoksalin+famoksadon
ESCORT - mankozeb+pendimetalin
ELICRITT - metalaksil
ETHREL - efefon
EVISECT-S - tiociklam
EACIRON FORTE M - klorfacinon
EACIRON ULJNI KONCENTRAT - klorfacinon
EADO SC - fentin hidroksid
EASTAC 10 SC - alfametrin
EAZOR - maleinski hidroksid
FINISH E-48 - klorpirifosetil
FINISH G-7,5 - klorpirifosetil
FOCUS ULTR.\ - cikloksidim
FURY 10 EC - zetacipermetrin
FUSILADF SUPER - fluazifop butil
FUSILADE FORTE - fluazifop butil
GALBEN C - F - benalaksil+bakar. oksiklorici
GALBEN M - benalaksil+mankozeb
GALIGAN 240 EC - oksifluorfen
GAUCHO FS-350 - imidakloprid
GEOCID G-5 - karbofuran
GESAGARD 500 - prometrin
GESAGARD 50 WP - prometrin
GLODACID - difetialon
GLYPHOX - glifosat
GOAL 2E - oksifluorfen
GRASIDIM - setoksidim
GYPSO GD - bakr. oksiklorid
HERBOKOR - glifosat
HERBOREL-D - klorpirifos etil+cipermetrin
HOSTAQUICK - heptenofos
KALINOSUL 80 - sumpor
KALINOSUL 80 WG - sumpor
KARATE 2,5 EC - lambda cihalotrin
KARATE MAX - lambda cihalotrin
KARATHANE EC - dinokap
KARATHANE WP - dinokap
KERB 50 W - propizamid
KIDAN - iprodion
KING - lambda cihalotrin
KLERAT-PELETE - brodifakum
KLERAT WAX BLOCKS-5 - brodifakum
KLERAT WAX BLOCKS-20 - brodifakum
KOCIDE DF - bakr. hidroksid
KOFUMIN 7 - diklor\ôs
KOFUMIN 50 EC - diklorvos
KONZUL - heksakonazol
KOSAN - sumpor
KUMULUS DP - sumpor
KUPROPIN - bar. oksiklorid
KVALJIVI SUMPOR - sumpor
LANNATE 20 L - metomil
LANOS - trifluralin
LASER - spinosad
LENTAGRAN WP - piridat
LEOPARD - kizalofop tefuril
LIMAX -1 - metaldehid
LINUREX 50 WP - linuron
LINURON CHROMOS 50 WP - linuron
LINURON CHROxMOS TEKUI - linuron
LLIPO - iprodion
MARSHAL 25 EC - karbosulfan
MATCH 050 - lufenuron
MAIADOR - metalaksil
MELODY DUO - iprovalikarb
MENTOR - glifosat
MEOTHRIN 10 EL - fenpropatrin
MERPAN - kaptan
MESORANIL 50 - aziprotrin
MESUROL - gran. -1 - metiokarb
METAXYL MZ 72 - metalaksil
METAXYL PLUS 48 - metalaksil+bakr. oksiklorid
METHOMEX SL-20 - metomil
METRIPHAR 70 WG . metribuzin
MODRA GALICA - bakreni sulfat
xMOSPILAN 20 SP - acetamprid
NEORON 500 - brompropilat
NEO-STOP - klorprofam
NOMOLT - teflubenzuron
NORDOX 75 WG - bakr. oksid
NORDOX \VP SUPER 75 - bakr. oksid
NOVODOR-EC - Bacillus thuringiensis tenebrionis
NURELLE - D - klorpirifos etil+cipermetrin
NUTVAN 50 EC - diklorvos
NUVAN 7 - diklorvos
OEUNACK 40 EC - piridafention
OKVAIVA CAEEARO - pom. sredstvo
PANTERA - kvizalofop tefuril
PATORAN 50 WP - metobromuron
PEREEKTHION - dimetoat
PINORON - brompropilat
PINOVIT - pom. sredstvo
PINOVIT-N - pom. sredstvo
PIREL-D - klorpirifos etil+cipermetrin
PIRIEOS EC - klorpirifos etil
PIRIMIEOS-METIL 50 SC - pirimifos metil
PIRLMOR 25 WG - pirimikarb
PIRLMOR 50 WG - pirimikarb
PIRLMOR WP 50 - pirimikarb
PLANET 72 WP - metalaksil
PLATEEN 41,5 WG - flufenacet+metribuzin
PLAVI KAMEN - bakr. sulfat
POLYRAM DE - metiram
PRESTIGE ES 290 - imidakloprid+pencikuron
PREVICUR 607 SL - propamokarb
PROHELAN T-50 - prometrin
PROPLANT - propamokarb
PROiMETREX - prometrin
PULSAR - imazamoks
PUuOMOR -1 - metaldehid
PYRADUR EL - kloridazon+metolakk)r
PYRAMIN EL - kk)ridazon
PYIUMIN WG - kloridazon
PYRINEX 48 EC - klorpirifos etil
QUADRIS - azoksistrobin
RACER 25 EC - flukloridon
RACUxMIN 57 - kumatetralil
RADOTION E-50 - malation
RADOTION P-5 - malation
RADOVIT N - pom. sredstvo
RAiME CAEEARO 32 WP - bakr. hidroksid-Ca klorid kompleks
RATIMOR PELETE - bromadiolon
RATOX MAMAK 5 - klorfacinon
RAZZA - napropamid
REGENT - fipronil
REGLONE - dikvat
REGLONE EORTE - dikvat
RELDAN 40 EC - klorpirifos metil
RELDAN SUPER - klorpirifos metil
RIDOMIL MZ 72 WP - metalaksil+mankozeb
RIDOMIL PLUS 48 - metalaksil+bakar. oksiklorid
RIDOMIL GOLD MZ 68 - metalaksil+mankozeb
RODEXION - bromadiolon
ROETEM - deltametrin
ROGOR 40 - dimetoat
RONILAN WG - vinklozolin
RONILAN EL - vinklozolin
RONSTAR - oksadiazon
ROUNDUP - glifosat
ROYAL ELO - tiram
RUBIGAN 12 SL - fenarimol
SANDOEAN C - oksadiksil+bakr. oksiklorid
SANDOEAN M-8 - oksadiksil+mankozeb
SANDOVIT - pom. sredstvo
SAX 600 - bentazon
SELECT - kletodim
SELECT SUPER - kletodim
SENCOR 70 WP - metribuzin
SENCOR 70 WG - metribuzin
SHAVIT 250 EC - triadimenol
SHIRLAN 500 SC - fluazinon
SKUD - deltametrin
SONET 100 EC - heksaflumuron
STAR 80 - mankozeb
STOMP 330 E - pendimetalin
STON - pendimetalin
STORM PELETE - flokumafen
STORM PARAEINSKI BLOKOVI - flokumafen
SULEOLAC 80 WG - sumpor
SULEOLAC 85 SC - sumpor
SUMIALEA 5 EL - esfenvalerat
SUMILEX - procimidon
SUMPOR SC-80 - sumpor
SUMPOR MIKRO 80 - sumpor
SUMPOR 80 TIOSAM 80 MIKRO - sumpor
SURADIOLON - bromadiolon
SURPASS 6,7 E - vernolat
SYSTHANE 12 E - miklobutanil
TALSTAR 10 EC - bifentrin
TARGA SUPER - kizalofop tefuril
TAROT 75 DE - rimsulfuron
TATTOO - propamokarb i mankozeb
TELDOR SC 500 - fenheksamid
TENDER - glifosat
TERMINATOR ITNI MAMAC - bromadiolon
THURICIDE HP - Bacillus thuringiensis kurstaki
TOPIC WP - fosetil Al
TOR 70 WP - metribuzin
TREELAN EC - trifluralin
TRIELUR - trifluralin
TRIGARD 75 WP - ciromazin
TUBERITE - N - klorprofam
VERTON - oksifluorfen
VITINIT - metalaksil+bakr. oksiklorid
VOLATON EC 500 - foksim
VOLATON G-5 - foksim
ZAGOR - dimetoat
ZLATICA OEUNACK P - piridafention
ZOLONE LIQ. - fosalon
ZOLONE PM - fosalon
XXII. INDEKSI
I.
Hrvatski i znanstveni nazivi spomenuti h vrsta
povra
Pomonice - Solanaceae
krumpir - Solanum tuberosum L.
rajica - Lycopersicon esculentum UiW.
paprika - Capsicum annuum L.
patlidan - Solanum melongena L.
Tikvenjae - Cucurbitaceae
krastavci - Cucumis sativusL.
lubenica - CitruUus lanatus (Thumb)
Matsum et Nakai
dinja - Cucumis melo L.
tikve - Cucurhita ssp.
Krstaice - Brassicaceae
kupus - Brassica oleracea var. capitata L.
kelj - Brassica oleracea var sabauda L.
kelj pupar - Brassica oleracea L. var.
gemmiferae Zenk.
cvjetaa - Brassica oleracea L. var
botritis L.
brokula - Brassica oleracea L. var italica
Plenck.
rotkva - Raphanus sativusL. var niger
(Mili.) S. Kerner
rotkvica - Raphanus sativus L. var
sativus
hren - Armoracia rusticanaVh. Garten,
B. Mey et Scherb
korabica - Brassica oleracea L. var.
gongyloides
postrna repa - Brassica rapa L. ssp. rapa
ratika - Brassica oleracea L. var.
acepbala
Lepirnjae - Fabaceae (Leguminosae)
grah - Pbaseolus vulgaris L. ssp. vulgaris
graak - Pisum sativum L. ssp. sativum
bob - Vida f aba L.
lea - Lens culinaris Medicus
slanutak - Cicer arietinum L.
titarke - Apiaceae
mrkva - Daucus carota L.
perin - Petroselinum crispum Mili.
celer - Apium graveolens L.
pastrnjak - Pastinaca sativa L.
komora - Foeniculum vulgare var.
azoricum Mili.
kopar - Anethum graveolens var
bortorum
Lukovi - Alliaceae
luk - Allium cepa L.
enjak - Allium sativum L.
poriluk - Allium ampeloprasum L. ssp.
porrum
Glavoike - Asteraceae
salata - Lactuca sativa L.
endivija - Cichorium endivia L.
radi - Cichorium intybus var foliosum
Hegi
artioka - Cynara scolymusL.
ioka - Helianthus tuberosus L.
crni korijen - Scorzonera hispanica L.
karda - Cynara cardunculusl..
Lobodnjae - Chenopodiaceae
pinat - Spinacia oleracea L.
blitva - Beta vulgaris ssp. vulgaris L.
cikla - Beta vulgaris var. conditiva Alef.
Valerianaceae
matovilac - Valeria nella locusta L.
paroge - Asparagaceae
parga - Asparagus officinalis L.
Hrvatski i znanstveni nazivi tetoinja povra
(u zagradi je naveden broj stranice na kojoj su opisani)
tetnici povra
Hrvatski nazivi
Artiokin moljac (450)
Artiokina sovica (450)
Baridi (318)
Bijeki muica (237)
Bizamac (177)
Blitvina pipa (349)
Bobov iak (383)
Celerova minirajua muha (433, 434)
Crni barid(318)
Crna bobova u (186, 377)
Crni grakov savija (383)
Cr\'eni (koprivin) pauk (243)
Cvjetni titasti moljac (237)
enjakova muha (408)
Divlja (178)
Dlakavi ruiar (322)
Duhanov resiar (321)
Duhanov trips (411)
Duhanov titasti moljac (235)
Glodavci (175)
Grahov iak (380)
Grahove muhe (379)
Grakov trips (384)
Grakov iak (381)
Grakova muica (384)
Grakova cistolika nematoda (385)
Grakovi savijai (383)
Grice (159, 449)
Grinje na gljivama (462)
Hrak (176)
Hrdasta grinja rajice (248)
Hrutevi (159)
Kalifornijski trips (232)
Klisnjaci (159)
Komar (159)
Koprivina grinja (386)
Koprivin obini cr\êni pauk (243)
Korijenove muhe (352, 379)
Korijenove nematode (352)
Korijenova u salate (348)
Krtica (178)
Krumpirov moljac (197)
Krumpirove cistolike nematode (198)
Krumpirova zlatica (190)
Kuni mievi (178)
Kukuruzna pipa (349)
Kukuruzni moljac (248, 386)
Kuminov moljac (433, 434)
Kuni divlji (178)
Kupusari (315)
Kupusna lisna u (311)
Kupusna muha (307)
Kupusna cistolika nematoda (319)
Kupusna muica srikarica (309)
Kupusna pipa ikarica (317)
Kupusna sovica (313)
Kupusne stjenice Ciganke (309)
Kupusni buhai (306)
Kupusni moljac (312)
Kupusni titasti moljac (321)
Lastin rep (434)
Lana mrkvina muha (433)
Lein iak (383)
Lisne sovice (313, 348, 352)
Lisne ui krumpira (184)
Lisne ui krstaica (310)
Lisne ui lisnatog povra (347)
Lisne ui mahunarki (377)
Lukov moljac (410)
Lukova minirajua muha (409)
Lukova muha (406)
Lukova grinja (413)
Lukove zlatice (413)
Mala repiina proljetna pipa (318)
Metlica (168)
Miceliofagne nematode (461)
Miner (322)
Miner poriluka (410)
Minirajua muha (449, 455)
Mrkvina lisna buha (431)
Mrkvina lisna u (430)
Mrkvina muha (428)
Mrkvina cistolika nematoda (431)
Muhe (lisni) mineri (241, 321, 348)
Muica komuarica (319)
Nematode korijenovih kvrica (172, 348)
Nematode smee pjegavosti korijena (171)
Pipe mahunarke (378)
Pjegavi grakov savija (383)
Poljske voluharice (175)
Povrtna sovica (313)
Proljetna sovica (l65,l66)
Prugasti poljski mi (176)
Ptice (178)
Puevi (174, 348, 352, 386)
Repiin moljac (322)
Repiin sjajnik (322)
Repiina osa listarica (321)
Repiina pipa komuarica (319)
Repiine proljetne pipe (320)
Repiin crvenoglavi buha (307)
Repin buha (349)
Repin moljac (352)
Repina muha (350)
Repina nematoda (351, 352 )
Rovac (159, 449)
Ruiari (322)
Salatin moljac (348)
Saprofagne nematode (461)
Siva pipa (349)
Sojin moljac (386)
Sovica gama (313, 450)
Sovica ipsilon (165,166)
Sovice pozemljue (l65, 322, 348, 352,
449)
Stabljikina nematoda (l69, 386)
Strikov arenjak (450)
ampinjonske grinje (462)
ampinjonske muhe (459)
pargin korjena (454)
pargina muha (454)
ampinjonske muice (249, 459)
pargine zlatice (453)
takori (178)
tetnici u du (159, 322, 348, 352, 386)
Usjevna sovica (165)
Velika kupusna muha (309)
Vepar(178)
Vodena voluharica (176)
Voluharice (175)
Vrboto (450)
Zec divlji (178)
Zelena breskvina u (186), (246)
Zelena grakova lisna u (378)
Zeleni barid (318)
injaci (159, 449)
uta kukuruzna sovica (167, 322, 348)
utogdi mi (176)
tetni ci povra
(Znanstveni nazivi)
Acanthoscelides obtectus (380)
Acrolepia assectella (410)
Acrolepiopsis assectella (410)
Acvrtosiphon pisum (185, 378)
Agriotes lineatus (159)
Agriotes sp. (159)
Agriotes sputator (159)
Agriotes ustulatus (159)
Agromyza andalusiaca (449)
Agromyza apfebecki (449)
Agrotis ypsilon (l65, l66)
Agrotis segetum (l65)
Aleyrodes proletella (321)
Aphelenchoides composticola (461)
Aphelenchoides saprofilus (461)
Aphis craccivora (310, 450)
Aphis fabae (185, 310, 347, 377, 450)
Aphis frangulae (185)
Aphis gossypii (186, 347, 450)
Aphis nasturtii (185)
Aphis pomi (185)
Apion dainryi (449)
Apodemus agrarius (176)
Apodemus flavicollis (176)
Arctia caja (348)
Arion (174)
Ar\icola terrestris (176)
Athalia rosae (321)
Aulacorthum circumflexus (185)
Aulacorthum solani (185, 310, 347)
Autographa gamma (313, 450)
Baris chlorizans (318)
Baris laticollis (318)
Bemisia tabaci (235)
Brachycaudus cardui (450)
Brachycaudus helichrysi (185)
Bradysiacaprica (249)
Brevicor>'^ne brassicae (310), (311)
Bruchus pisorum (381)
Bruchus leutis (383)
Bruchus rufimanus (383)
Calocoris (433)
Caloglyphus mycophagus (462)
Capitophorus hippophaes (185)
Cassida deflorata (449)
Cavariella aegopodii (185, 430)
Cavariella pastinacae (185)
Cecidomydae (459)
Ceutorrhynchus (obstrictus) assimilis (319)
Ceutorrhynchus pallidactylus (318)
Ceutorrhynchus pleurostigma (317)
Ceutorrhychus quadridens (318)
Chaetocnema tibialis (349)
Chortophila antiqua (406)
Chortophila brassicae (307)
Chortophila floralis (309)
Chramatomyia /Phytomyza/ horticola
(241)
Contarinia nasturtii (309)
Contarinia pisi (384)
Cossus cossus (450)
Cricetus cricetus (176)
Crioceris asparagi (453)
Crioceris duodecimpunctata (453)
Dasyneura brassicae (319)
Delia brassicae (307)
Delia /Chortophila, Phorbia, Hylemyia/
antiqua (406)
Delia floralis (309)
Delia /Phorbia/ florilega (379)
Delia /Phorbia/ platura (379)
Delia radicum (307)
Depressaria clepressella (433, 434)
Depressaria erinaceella (450)
Depresaria nervosa (434)
Deroceras (174)
Ditylenchus clipsaci (169)
Ditylenchus myceliophagus (461)
Drosophila flava (322)
Elateridae (159)
Etiella zinckenella (386)
Eucosma /Semasia/ conterminana (348)
Euleia heraclei (433, 434)
Euridema oleraceum (309)
Euryxlema ventrale (309)
Euxoa temera (165, 166)
Evergestis extimalis (322)
Erankliniella occidentalis (232)
Gastropoda (174)
Globodera pallida (198)
Globodera rostochiensis (198)
Giylotalpa grylotalpa (159)
Helicella (174)
Helicoverpa armigera (l67)
Heliothis obsoleta (l67)
Helix (174)
Heliothrips haemorrhoidalis (233)
Helomyza lurida (408)
Heterodera carotae (431)
Heterodera cruciferae (319)
Heterodera gottingiana (385)
Heterodera schachtii (351)
Heteropeza pygmaea (459)
Hydroecia xantenes (450)
Hylemyia antiqua (406)
Hylemyia floralis (309)
Hyperomyzus lactucae (347)
Kakothrips robustus (384)
Kiefferia pimpinellae (433)
Larinus cynarae (449)
Lasioptera carophila (433, 434)
Laspeyresia dorsana (383)
Laspeyresia nigricana (383)
Leptinotarsa decemlineata (190)
Lepus europaeus (178)
Lilioceris merdigera (413)
Limax (174)
Linnopodes antennaepes (462)
Liriomyza biyoniae (241)
Liriomyza cepae (409)
Liriomyza huidobrensis (241, 348)
Liriomyza trifolii (241)
Lixus anguinus (322)
Lixus junci (349)
Lixus myagri (322)
Lyoriella auripila (249)
Lycoriella /Sciara, Bradysia/ auripila (459)
Lycoriella mali (249, 459)
Lycoriella solani (459)
Lygus (433)
Loxostega sticticalis (l68)
Macrosiphum euphorbiae (185, 310, 347)
Magaselia agarici (459)
Magaselia halterata (249, 459)
Megaselia nigra (349, 459)
Megoura viciae (310)
Meligethes aeneus (322)
Meloidogyne arenaria (172)
Meloidogyne artiellia (172)
Meloidogyne chitwoodi (172)
Meloidogyne fallax (172)
Meloidogyne hapla (172)
Meloidogyne incognita (172)
Meloidogyne javanica (172)
Meloidogyne spp. (172)
Melolontha melolontha (159)
Mamastra brassicae (313)
Mamastra oleracea (313)
Metopolophium dirhodum (185), (310)
Microtus arvalis (175)
Milax (174)
Mycophilla barnesi (459)
Mycophilla speyeri (459)
Myzus ascalonicus (185), (310)
Myzus ornatus (185, 347)
Myzus persicae (184, 185, 246, 310, 347)
Napomyza gymnostoma (410)
Nasonoria ribisnigri (347)
Ondatra zibethica (177)
Oryctogalus cuniculus (178)
Ostrinia /Pyrausta/ nubilalis (248)
Oxythirea funesta (322)
Papilio machaon (433, 434)
Parahypopta /Hypopta/ caestrum (454)
Paraphlencchus myceliophthorus (461)
Pegomya betae (350)
Pegomya hyoscyami spinaciae (350)
Pemphigus bursarius (348)
Pemphigus spp. (310, 347)
Phlyctaenodes sticticalis (168)
Phyllotreta atra (306)
Phyllotreta cruciferae (306)
Phyllotreta diademata (306)
Phyllotreta nemorum (306)
Phyllotreta nigripes (306)
Phyllotreta undulata (306)
Phytomyza atricornis (433, 434)
Phytomyza lateralis (463)
Phytomyza pastinacae (434)
Phytomyza rupifes (321)
Phorbia floralis (309)
Phoridae (459)
Phorodon humuli (185)
Phthorimaea operculella (197)
Pieris brassicae (315)
Pieris rapae (315)
Pitymys sp. (176)
Platyparaea poeciloptera (454)
Plutella xylostella (312)
Pratylenchus brachyurus (171)
Pratylenchus coffeae (171)
Pratylenchus penetrans (171)
Pratylenchus spp. (171)
Pratylenchus thornei (171)
Pratylenchus vulnus (171)
Pratylenchus zeae (171)
Psila rosae (428, 433, 434)
Psylliodes chr>\socephala (307)
Pygmephorus sp. (462)
Pyrameis cardui (450)
Rhabditis sp. (461)
Rhizoglyphus echinopus (413)
Rhopalosiphoninus latysiphon (433)
Rhopalosiphum insertum (185)
Rhopalosiphum padi (185)
Sciariclae (249, 459)
Semasia conterminana (348)
Sitona spp. (378)
Spheroderma testaceum (449)
Suilia lurida (408)
Sus scrofa (178)
Talpa eurapea (178)
Tanymecus dilaticollis (349)
Tanymecus palliates (349)
Tarsonemus myceliophagus (462)
Tetranychus urticae (243)
Thrips tabaci (233, 411)
Thrips fuscipennis (233)
Tipula sp. (159)
Trialeurodes vaporariorum (237)
Trioza apical is ( 431)
Trioza viridula (431)
Tropinota hirta (322)
Tyroglyphus linteri (462)
Vasates lycopersci (248)
B
Bolesti povra
Hrvatski nazivi
Antraknoza krastavca (288)
Antraknoza pinata (363)
Bakterijska krastavost plodova paprike i
patlidana (278)
Baktrijska pjegavost kupusnjaa (335)
Bakterijska pjegavost lista paprika (279)
Bakterijska pjegavost lista peurke (467)
Bakterijska pjegavost rajice (266)
Bakterijska prstenasta pjegavost graha
(390)
Bakterijska rubna tmle salate (359)
Bakterijska trule listova i stabljike salate
(360)
Bakterijska trule unutranjih listova
salate (360)
Bakterijske bolesti krumpira (214)
Bakterijsko venue rajice (267)
Barunasta plijesan lista rajice (263)
Bijela gipsasta bolest peurke (467)
Bijela noga krumpira (207)
Bijela Hrda hrena (337)
Bijela Hrda kupusnjaa (329)
Bijela trule lukoviastog povra (416)
Bijela trule graha (389)
Bijela trule graka (394)
Bijela trule krastavca (283)
Bijela trule lisnatog povra (353)
Bijela trule paprika (274)
Bijela trule rajice (253)
Cerkospora cikle (366)
Crna noga krumpira (215)
Crna pjegavost korijena (439)
Crna pjegavost lista krastavaca (284)
Crna pjegavost ljuske lukovice (418)
Crna trule mrkve (439)
Crna trule provodnih snopova
kupusnjaa (334)
Crtiavost lia krumpira (217)
Crvena trule (440)
Crvêna trule parge (4
aava pjegavost rajice (263)
Enacijski mozaik graka (395)
Fitoplazma rajice (268)
Fuzarijsko venue kupusa (326)
Fuzarijsko venue paprika (275)
Gangrena gomolja krumpira (213)
Gangrena korijena vrata paprika (273)
Hrda blitve (366)
Hrda boba (396)
Hrda endivije i radia (359)
Hrda graha (386)
Hrda graka (394)
Hrda luka (417)
Hrda poriluka (417)
Hrda salate (359)
Hrda parge (455)
Koncentrina pjegavost kupusnjaa (331)
Koncentrina pjegavost lia cnênog luka
i poriluka (417)
Koncentrina pjegavost lista krumpira
(205)
Koncentrina pjegavost lista salate (356)
Koncentrina pjegavost paprike i
patlidana (276)
Koncentrina pjegavost rajice (261)
Krasta vost korijena celera (441)
Krastavost korijena cikle (368)
Krastavost obina krumpira (214)
Krastavost plodova krastavca (289)
Krastavost plodova rajice (267)
Krastavost prana krumpira (211)
Krumpirova plijesan (201)
Krumpirov rak (211)
Kupusna kila (325)
Masna pjegavost graha (390)
Meka trule peurke (464)
Mozaik lista krumpira (217)
Mumifikacija glave kupusa (333)
Mumifikacija plodita peurke (467)
Nekrotina (prstenasta) pjegavost lista
pinata (364)
Nekroza korjenovog vrata (389)
Obini mozaik graha (390)
Obini mozaik graka (395)
Pale graka (392)
Pale lia mrkve (435)
Pauinasta plijesan peurke (465)
Pjegavost lista blitve (366)
Pjegavost lista salate (359)
Pjegavost lista pinata (364)
Pjegavost lista blitve (366)
Plamenjaa luka (413)
Plamenjaa rajice (259)
Pepelnica blitve (367)
Pepelnica artioke (450)
Pepelnica graka (394)
Pepelnica krastavca (287)
Pepelnica kupusnjaa (333)
Pepelnica matovilca (369)
Pepelnica mrkve (439)
Pepelnica patlidana (277)
Pepelnica rajice (264)
Pepelnica salate (328)
Peronospora graka (391)
Peronospore luka (413)
Pjegavost gomolja krumpira (212)
Pjegavost lista perina (438)
Pjegavost lista rajice (262)
Plamenjaa artioke (450)
Plamenjaa blitve (365)
Plamenjaa graka (391)
Plamenjaa kupusnjaa (328)
Plamenjaa krastavca (285)
Plamenjaa luka (413)
Plamenjaa matovilca (368)
Plamenjaa patlidana (276)
Plamenjaa paprika (276)
Plamenjaa rajice (259)
Plamenjaa salate (355)
Plamenjaa pinata (362)
Plamenjaa titarki (441)
Plijesan rajice (259)
Plutavost korijena patlidana (276)
Plutavost korijena rajice (255)
Polijeganje ponika (lisnatog povra) (352)
Polijeganje rasada kupusnjaa (323)
Prstenasta pjegavost blitve (367)
Prstenasta pjegavost kupusnjaa (331)
Prstenasta trule gomolja krumpira (215)
Rak krumpira (211)
Rak pastrnjaka (438)
Rak stabljike rajice (254)
Siva pjegavost lista blitve (367)
Siva pjegavost lista celera (437)
Siva pjegavost lista paprika (276)
Siva pjegavost lista pinata (364)
Siva plijesan patlidana (277)
Siva plijesan luka (415)
Siva plijesan rajice (265)
Siva plijesan salate (357)
Smea pjegavost graha (387)
Smea pjegavost plodova paprika (277)
Smea pjegavost mrkve (436)
Smea pjegavost salate (356)
Smea plijesan boba (396)
Smea trule krumpira (216)
Smea trule rajice (254)
Snijet luka (418)
Srebrolikost kore krumpira (210)
Stisnue korijenovog vrata paprika (275)
Stolbur (217), (279)
Suha trule kupusa (330)
Suha trule peurke (464)
Suha trule plodova paprika (278)
Tartufska bolest (466)
Trule gomolja krumpira (208)
Trule korijena krastavaca (283)
Trule korijena rajice (256)
Trule stabljike krastavaca (284)
Trule glavice artioke (451)
Trule korijenova vrata artioke (451)
Trule plodova patlidana (278)
Uglata pjegavost lista graha (388)
Uglata pjegavost lista krastavca (290)
Uvijenost lista krumpira (218)
Venue artioke (451)
Venue boba (397)
Venue graka (395)
Venue krastavca (281)
Venue kupusnjaa (fitoftora) (327)
Venue krumpira (209)
Venue salate (354)
Venue pinata (362)
Viroidi vretenastosti gomolja krumpira
(218)
Viroidi vretenastosti gomolja krumpira na
rajici (273)
Virus crne prstenaste pjegavosti kupusa
(336)
Virus enacije grake (395)
Virus mozaika celera (441)
Virus mozaika karfiola (336)
Virus mozaika krastavca na krastavcu (290)
Vims mozaika krastavca na paprici (280)
Virus mozaika krastavca na rajici (270)
Virus mozaika krastavca na salati (361)
Virus mozaika krastavca na pinatu (365)
Virus mozaika lucerne na paprici (280)
Virus mozaika rajice (269)
Virus mozaika rajice na paprici (280)
Virus mozaika repe na pinatu (365)
Virus mozaika rotkve (337)
Virus mozaika salate (360)
Virus pjegavosti i venua rajice (273)
Virus rane nekroze graka (395)
Virus uvelosti boba (397)
Virus obinog mozaika graha (390)
Virus obinog mozaika graka (395)
Virus zadebljanja ila salate (361)
Virus utice repe na pinatu (365)
Virus utog mozaika postrne repe (336)
Virus utog mozaika graha (391)
Vodenasta gnjiloa kupusnjaa (335)
Zelena plijesan peurke (466)
Zeleno venue paprika (275)
injaci (432)
uenje lia titarki (440)
uto venue paprike (Stolbur) (279)
B
Bolesti povra
Znanstveni nazivi
Actinomyces scabies (214)
Albugo Candida (329, 337)
Alfalfa mosaic virus (280)
Alternaria brassicae (331)
Alternaria brassicicola (332)
Alternaria cichorii (356)
Alternaria dauci (435)
Alternaria porri (417)
Alternaria radicina (439)
Alternaria raphani (332)
Alternaria solani (205), (261)
Alternaria spp. (276, 331)
Ascochyta hortorum (451)
Ascochyta pisi (392)
Ascochyta pinodes (393)
Aspergillus (466)
Bean common mosaic virus (390)
Bean yellow mosaic vims (391)
Beet mosaic virus (365)
Beet yellow virus (365)
Big vein virus (361)
Botr>tis aclada = B. allii (415)
Botrytis byssoidae (416)
Botiytis cinerea (265, 277, 357, 415)
Botr>l:is fabae (396)
Botrytis squamosa (415)
Botrytis spp. (415)
Bremia lactucae (355, 450)
Broad bean wilt favavirus (397)
Cauliflower mosaic virus (270, 336)
Cercospora armoraciae (337)
Cercospora beticola (364, 366)
Chalara elegans (252)
Cladosporium (466)
Cladosporium cucumerinum (289)
Cladosporium fulvum (263)
Cladosporium variabile (364)
Clavibacter michiganensis (215)
Clavibacter michiganensis subsp.
michiganensis (267)
Celer)' mosaic virus (441)
Cercospora unamunoi (276)
Colletotrichum altramentarium (209)
Colletotrichum coccodes (209)
Colletotrichum dematium f. sp. circinaus
(418)
Colletotrichum dematium f. sp. spinaciae
(363)
Colletotrichum lindemuhianum (387)
Colletotrichum nigrum (277)
Colletotrichum orbiculare (288)
Cucumber mosaic virus (280, 290, 361,
365)
Dactylium dendroides (465)
Diehliomyces microspoais (466)
Didymella lycopersici (254)
Didymella biyoniae (284)
Erwinia carotovora (451)
Ewinia carotovora v. atroseptica (215)
Ewinia carotovora v. carotovora (215,
335)
Ewinia carotovora v. chiysantemi (215)
Eiysiphe betae (367)
Eiysiphe heraclei (439)
Eiysiphe cichoricearum (287)
Eiysiphe cichoriacearum f. sp. cichorii
(358)
Erysiphe caiciferarum (333)
Er^^siphe orontii (369)
Erysiphe pisi (394)
Eulvia fulva (263)
Eusarium asparagi (456)
Eusarium moniliforme (456)
Eusarium oxysporum (209, 281, 456)
Eusarium oxysporum f. sp. melonis (281)
Fusarium
Fusarium
(258)
Fusarium
Fusarium
(282)
Fusarium
Fusarium
(362)
Fusarium
Fusarium
Fusarium
Fusarium
Fusarium
Fusarium
Fusarium
oxysporum - conglutinans (325)
oxysporum f. sp. lycoperisici
oxysporum f. sp. capsici (275)
oxysporum f. sp. cumerinum
oxysporum f. sp. niveum (282)
oxysporum f. sp. spinaceae
roseum (456)
solani (451)
solani var. coeruleum (209)
solani f. sp. emartii (209)
solani f. sp. psi (395)
spp. (208, 397, 418)
trichothecioides (209)
Helicobasidium brebissonii (440, 456?)
Helminthosporium solani (210)
Helminthosporium variabile (364)
Heterodera carotae (431)
Heterosporium variabile (364)
Itersonilia pastinacae (438)
Lettuce mosaic virus (360)
Leveillula taurica (264, 277)
Leveillula taurica f. sp. cynarae (450)
Marsonina panattoniana (356)
Michrodochium panattonianum syn.
Marsonina panattoniana (356)
Mycogone perniciosa (464)
Mycosphaerella brassicicola (331)
Mycosphaerella pinocles (393)
Olipidium brassicae (324)
Oospora pustu la ns (212)
Pea common mosaic virus (395)
Pea eady brownning virus (395)
Pea enation mosaic virus (395)
Penicillium (466)
Peronospora destructor syn. P. schleideni
(413)
Peronospora effusa (362)
Peronospora farinosa f. betae syn. P.
schachtii (365)
Peronospora farinosa f. sp. spinaciae (362)
Peronospora parasitica (328)
Peronospora spinaciae (362)
Peronospora tabacina (276)
Peronospora valerianellae (368)
Peronospora viciae f. sp. Pisi syn. P. pisi
(391)
Phaeoisanopsis griseola syn. Isariopsis
griseola (388)
Phoma aplicola (441)
Phoma betae (367)
Phoma exigua var. exigua (213)
Phoma exigua var. foveata (213)
Phoma lingam (330)
Phoma medicaginis var. pinodella syn.
Ascochyta pinodella (393)
Phoma valerianellae (368)
Phomopsis sclerotiodes (283)
Phomopsis vexans (278)
Phytophthora capsici (256, 273, 278)
Phytophthora citricola (256)
Phytophthora ciyptogea (256)
Phytophthora infestans (201, 259)
Phytophthora megasperma (327)
Phytophthora (parasitica) nicotianae
(256)
Phytoplasma solani (217, 268, 279)
Phytophthora nicotianae var. parasitica
(260)
Plasmodiophora brassicae (325)
Plasmopora umbelliferarum (441)
Polyscytalum pustulans (212)
Potato leaf roll virus (218)
Potato spindle tuber viroid (218, 273)
Potato virus A (218)
Potato virus Y (X) (217)
Pseudomonas cichorii (360)
Pseudomonas syringae (279)
Pseudomonas syringae pv. lachiymans
(286, 290)
Pseudomonas syringae pv. Maculicola
(335)
Pseudomonas marginalis pv. Marginalis
(359)
Pseudomonas syringae pv. Phaseolicola
(390)
Pseudomonas syringae pv. tomato (266)
Pseudomonas solancearum (216)
Pseudomonas sp. (467)
Pseudomonas tolaasii (467)
Pseudoperonospora cubensis (285)
Puccinia alii (417)
Puccinia asparagi (455)
Pucx1nia hieracii f. sp. Cichorii (359)
Puccinia opizii (359)
Pyrenocheta lycopersici (255, 276)
Pythium debarianum (368)
Pythium spp. (252, 324, 353)
Pythium ultimum (368)
Radish mosaic virus (337)
Ralstonia solanacearum (216)
Ramularia beticola (367)
Ramularia spinaciae (364)
Rhizoctonia solani (207, 252, 275, 324,
352, 389, 451)
Sclerotinia minor (368)
Sclerotinia sclerotiorum (253, 274, 283,
333, 389, 394)
Sclerotinia spp. (353, 451)
Sclerotium cepivorum (416)
Sclerotium rolfsii (254)
Scopulariopsis fimicola (467)
Septoria apii (437)
Septoria apiicola syn. S. apii (437)
Septoria apiicola graveolentis (437)
Septoria ducina (436)
Septoria lactucae (359)
Septoria lycopersici (262)
Septoria petroselini (438)
Sphaerotheca fuliginea (287)
Spongospora subterranean (211)
Synchytrium endobioticum (211)
Streptomyces candidus (214)
Streptomyces globisporum (214)
Streptomyces scabies (214)
Streptomyces spp. (368)
Streptomyces violaceus (214)
Thanatephorus cucumeris (207, 352, 440)
Tricohoderma (466)
Urocystis cepulae (418)
Uromyces appendiculatus (386)
Uromyces bete (366)
Uromyces pisi (394)
Uromyces viciae - fabae (396)
Verticillium albo - atrum (257, 275, 283)
Verticillium dahliae (257, 275, 283)
Xanthomonas campestris pv. Campestris
(334)
Xanthomonas campestris pv. vesicatoria
(267, 278)
Xanthomonas campestris pv. Vitians (360)
Tomato mosaic virus (269, 280)
Tomato spotted wilt virus (273)
Turnip mosaic virus (336)
Turnip yellow mosaic virus (336)
Virus A (218)
Virus X (217)
Virus Y (217)
Veticillium albo - atrum (210)
Veticillium dahliae (210, 451)
Veticillium fungicola syn. V. malthausei
(464)
Veticillium sp. (337)
Popis hrvatskih i znanstvenih naziva najvanijih
korova u povru
crvena mrtva kopriva - Lamium
pwpureum L.
estoslavica - Veronica spp.
divlja ljubica - Viola awensis iMurr.
divlja mrkva - Daiicus carota L.
divlja repica - Raphanus raphanistrum L.
divlja zob - Avena fatiia L.
divlji sirak - Sorghum halepense (L.) Pers.
dvornici - Polygonum spp.
europski mranjak - Abutikm theophrasti
iMed.
gavez - Symphitum officinale
goruica - Sinapis awensis L.
grbak obini - Rorippa sylvestris {1..) Bess,
grbica sivkasta - Cardaria draba (L.)
Desv.
jarmen - Anthemis awensisL.
jednogodinja vlasnjaa - Poa annua L.
kamilica - Matricaria chamomillaL.
konica - Galinsoga parviflora Cav.
koniak - Rumex obtusifolius L.
kostri - Senecio vulgaris L.
kotan - Echinochloa crus -gallUL.) P. B.
ladole - Convolvulus sepium
limundik - Ambrosia ajiemisiifoliaL.
loboda - Chenopodium album L.
Ijuljevi - Lolium spp.
manjak - Tblaspi awense L.
metvica - Mentha spp.
mijakinja, revec - Stellaria media (L.)
Will.
mjehurasta sljezolika - Hibiscus
trionum L.
mnogosjemena loboda - Chenopodium
polyspermum L.
muhar sinji - Setaria glauca (L.) P. B.
muhar zeleni - Setaria viridis (L.) P B.
obina vlasnjaa - Poa trivialis
obini iak - Xanthium strumarium L.
obini oranj - Sisymbrium officinale (L.)
Scop.
os jak - Cirsium awense {L.) scop.
pastirska torbica - Capsella bursapastoris
(L.) Med.
pepeljuga - Atriplex patula L.
pirika - Agropyron repensil.) P B.
pomonica - Solanum nigrum L.
preslica - Equisetum aivensisL.
proso - Panicum spp.
rasperjani oranj - Descurainia sophia (L.)
Prantl
slak - Convolvulus arvensis L.
svinjak - Sonchus awensisL.
svraica - Digitaria sanguinalis (L.) Scop.
tavelj - Rumex crispus L.
tir - Amaranthus retroflexus L.
upljica -Myagrum perfoliatum L.
troskot - Cynodon dactylon (L.) Pers.
tut - Ponulaca oleracea L.
uronjak - Arabidopsis thaliana (L.)
Heynh.
abljak Ranunculus repensL.
XXIII. LITERATURA
ACTA (1990): Guide pratique de defense des cultures. ACTA, Paris
Baric K. (2001). Suzbijanje korova u krumpiru prije i nakon sadnje. Gospodarski list, 5:53
Blackman, R.L., Eastop, F. F. (2000): Aphids on the Wodd,s Crops. Wiley, Chichester, New
York
Calzolori A., PontiL, LaffiF., (1992): Malattie batteriche delle piante; Ed. Informatore Agrario
ContiM., Gallitelli D. (1996) : I principali vims della piante ortive; Calderini Bologna
Copping, L. G. (1998): The BioPesticide Manual. BCPC, Farnham
Davis R. M. (1997): Compendium of Lettuce Diseases; APS Press, St. Paul, Minnesota
DavisM. R. (2002): Compendium of Umbelliferous Crop Diseases; APS Press, St. Paul, Minne-
sota
Decker, H. (1981): Plant Nematolodes and their Control,Washington
Fragmenta phytomeciica et herhologica, Zagreb, Hrvatsko agronomsko drutvo, svi brojevi
Furlan, L. et al (1999): Elateridi e altri insetti terricoli. Edagncole Bologna
Haskell, F.T., McFwan, P. (1998): Ecotoxicology. Kluwer Publ. Dordrecht, Boston, London
Hoivse, P., Stevens, I., Jones, O. (1998): Insect Pheromones and their Use in Pest Management.
Chapman & Hall, London
Gebel D. (2003). U'nkrautbekûiiphung im Ackerbau und Griinland. Im 2003 Taschenbuch des
Flanzenarztes. Munster.
Glasilo biljne zatite, godita od 2001 dalje, Hrvatsko drutvo biljne zatite, Zagreb
llagedorn J. DonaId {19S9): Compendium of Pea Diseases; APS Press, St. Paul, Minnesota
Hall R. (1994): Compendium of Bean Diseases; APS Press, St. Paul, Minnesota
Igrc Bari,J. (1998): Sredstva za zatitu bilja. Kem. sredstva u poljoprivredi, pravilna i sigurna
uporaba, broj 1/6. Min. polj. i um., Zagreb
Igrc Bari, ]., Maceljski, M. (2001): Ekoloki prihvatljiva zatita bilja od tetnika. Zrinski,
akovec
Jaivis R. (1993): Managing diseases in greenhouse crops; APS Press, St. Paul, Minnesota
Jones J. (1993): Compendium of Tomato Diseases; APS Press, St. Paul, Minnesota
KipatiJ. i sur (1969). Korovi i herbicidi. Zagreb.
KipatiJ. (1967). Herbicidi i njihova primjena u poljoprivredi. Zagreb.
Kolektiv autora: (1983): Prirunik izvjetajne i prognozne slube zatite poljoprivrednih kultura.
Savez drutava za zatitu bilja Jugoslavije.
KovaeviJ. (1976). Korovi u poljoprivredi. Zagreb.
Kovaevi, . (1952., I960): Primijenjena entomologija, I. i IL knjiga, Polj. nakladni zavod, Zagreb
Lei R., Pavlek P., Cvjetkovi B. (1993): Proizvodnja povrtnog sjemena; Udbenici Agro-
nomskog fakulteta, Zagreb
Lei, R. i sur (2002): Povrarstvo, Zrinski, akovec
Maceljski, M. (1967): Fitofarmacija, opi dio. Sveuilite u Zagrebu.
Maceljski, M., Igrc,J. (1991): Entomologija, tetne i korisne ivotinje u ratarskim usjevima.
Sveuilite u Zagrebu, Fakultet poljoprivrednih znanosti
Maceljski, M. (1992): Metode i aparati za primjenu pesticicia. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski
fakultet, Zagreb
Maceljski, M. i sur. (1997): Zatita povra od tetoinja. Znanje, Zagreb
Maceljski, M. (2002): Poljoprivredna entomologija, II. izdanje, Zrinski, akovec
Maceljski, M., Cvjetkovi, B., Igre Bari, Ostoji, Z. (2002): Prirunik iz zatite bilja (za
zaposlenike u poljoprivrednim ljekarnama). II. izd. Zavod za zatitu bilja i Hrvâtsko dmtvo
biljne zatite, Zagreb
Maas G. et al. (1990). Official and not registred herbicide recommendations for vegetable
crops, herbs and medical plants. Intern. Society for Horticukural Science and EWRC. 3rd
issue. Braunschvîeg.
Maurin G. (1993). Possibilites de remplacement diune culture accidentEe. ACTA, Paris.
National Reserch Council {19%)'. Ecologically Based Pest Management. National Acad. Press.
Washington
OerkeE. C., Debne, H. W., Schonheck, ., Weber, A. (1994): Crop Production and Crop Protec-
tion. Elsevier.
Ostoji Z., Bari K. (2001). Korovi kao initelji proizvodnje krumpira. Glasilo biljne zatite, 2:
102-106
Ostoji, Z., Bari, K. (2002): Suzbijanje korova u povru. Gospodarski list, 7: 45-51
Ostoji, Z., Ban, K. (2002): Openito o korovnoj flori i suzbijanju korova u povru. Glasilo
biljne zatite, 6: 317-323
Ostoji Z., Bari K. (2003). Kemijske mjere borbe protiv korova u plodovitom povru. Glasilo
biljne zatite, 1: 11-18
Otrec, Lj. (1998): Zoologija, tetne i korisne ivotinje u poljoprivredi. Zrinski, akovec
PelletierJ. et al. (1994). MEmento dEsherbage des legurames. CTIEL, Paris.
Persley,]., G. (1999): Biotechnology and Integrated Pest Management. CAB International.
Pimentel, D. (1997): Technique for Reducing Pesticide Use. Wiley, New York
Ponti I., LaffiF. (1990): Malattie crittogamiche delle piante ortive; Ed. Informatore Agrario
PolliniA. (2003): La difesa delle piante da orta; Edagricole, Bologna
PolliniA. (2003): Manuale di Entomologia applicata. Edagricole, Bologna
RecbciglJ., E., Recbcigl, N. A. (2000): Insect Pest Management. Lewis Publ. London
Rousb R. T., Denbohn, I., Pickett J. A., Devonshire, A. L. (1998): Insecticide resistance: from
mechanisms to management. Ph. trans. Royal Soc., London
Riii S. (2002). Suzbijanje korova herbicidima u povrtlarstvu. Novi Sad.
ScbwaiizF. H. (1995): Compendium of Onion and Garlic Diseases; APS Press, St. Paul, Minne-
sota
Speigbt, R.M., Hunter, D.M., Watt, D.A. (1999): Ecology of Insects, Blackwell Sciences, Oxford
Tomlin D.S. Editor The Pesticide Manual X Edition. Brit. Crop Prot. Counc & Roy. Soc.
Chem. London
Vrabl, S. (1999): Posebna entomologija. Univerza v Mariboru
Webster, J. M. (1972): Economic Nematology, London
Wbitebead, A. G. (2002): Plant Nematode Control, London
Zitter T. A. (1998): Compendium of Cucurbit Diseases; APS Press, St. Paul, Minnesota
Au t o r i
Akademi k Milan Maceljski, profesor emeritus, Agronomski fakultet, Zagreb:
Predgovor, tetoinje koji ugroavaju povre (tetnici), Mjere zatite povra (osim solarizacije
tla i kemijske sterilizacije tla), Sredstva za zatitu bilja. Pregled sredstava za zatitu povra
(uvod, zoocidi), Priprema i primjena sredstava za zatitu bilja, Sustavi zatite povra, tetnici
razliitih vrsta povra (osim nematoda). Krumpir (uvod, klju tetnici, krumpirov moljac),
Plodovito povre (klju tetnici, kukuruzni moljac i ostali tetnici). Krstaice (klju tetnici i
tetnici osim lisnih ui i nematode), Lisnato povre (klju tetnici i tetnici osim lisnih ui i
nematode), Lepirnjae, Lukoviasto i Korjenasto povre (kljuevi tetnici). Viegodinje povre
(tetnici), Rjenik upotrijebljenih strunih izraza. Znaenje oznaka upozorenja i obavijesti.
Popis djelatnih tvari i pripravaka sredstava za zatitu bilja. Indeks 2.
Dr. sc. Bogdan Cvjetkovi, red. sveu. prof., Agronomski fakultet, Zagreb:
tetoinje koji ugroavaju povre (uzronici bolesti). Pregled sredstava za zatitu bilja (fungicidi),
Krumpir, Plodovito povre. Krstaice, Lisnato povre, Lepirnjae, Lukoviasto povre,
Korjenasto povre (u svim tim poglavljima klju bolesti i bolesti). Viegodinje povre (bolesti).
Uzgajane gljive (bolesti).
Dr. sc. Zvoni mi r Ostoji, red. sveu. prof., Agronomski fakultet, Zagreb:
tetoinje koji ugroavaju povre (korovi), Pregled sredstava za zatitu bilja (herbicidi), Krumpir,
Plodovito povre. Krstaice, Lisnato povre (u svim tim poglavljima suzbijanje korova),
Najvaniji korovi u povru, Rjenik upotrijebljenih strunih izraza (dio). Indeks 1. i 3.
Dr. sc. Jasmi nka Igrc Bari, red, sveu. prof., Agronomski fakultet, Zagreb:
Krumpir (lisne ui, krumpirova zlatica), Plodovito povre. Krstaice, Lisnato povre (u tim
poglavljima lisne ui), Lepirnjae, Korjenasto povre (u tim poglavljima tetnici osim nematoda).
Mr. sc. Neda Pagliarini, Zavod za zatitu bi l j a u pol j opri vredi i umarstvu, Zagreb:
Plodovito povre (tetnici osim lisnih ui i kukuruznog moljca), Lukoviasto povre (tetnici).
Uzgajane gljive (tetnici).
Dr. sc. Ljerka Otrec, izv. sveu. prof., Agronomski fakultet, Zagreb:
Mjere zatite povra (solarizacija tla i kemijska sterilizacija tla), tetnici razliitih vrsta povra.
Krumpir, Krstaice, Lisnato povre, Lepirnjae, Korjenasto povre (u tim poglavljima nema-
tode).
Mr. sc. Klara Baric, Agronomski fakultet, Zagreb:
Lepirnjae, Lukoviasto povre, Korjenasto povre. Viegodinje povre (u tim poglavljima
suzbijanje korova).
Mr. sc. Ivanka izmi, Zavod za zatitu bi l j a u pol j opri vredi i umarstvu, Zagreb:
Bolesti povra koje se prenose sjemenom i njihovo suzbijanje.
BASF
( s p o n z o r i )
( SF O N Z O R J)
syngenta
PROIZVODNJA,
USLUGE,
UVOZ - IZVOZ,
ZASTUPSTVA,
TRGOVINA
AGROTRG
d.0.0. za proizvodnju i trgovinu
GORNJA LOMNICA, Lj. Gaja 36
BIBLIOTEKA ZNANSTVENO POPULARNA DJEL\
knjiga 50
Nakladnik:
ZRINSKI d. d, akovec
Za nakladnika:
Vladimir Hali, dipi. graf. ing.
Urednik:
akademik Milan Maceljski
Recenzenti:
Dr. sc. Josip Boroi
Dr. sc. Draenka Jurkovi
Dr. sc. Lea Milevoj
Lektor:
Ivan Martini, prof.
Grafiko ureenje i oblikovanje naslovne stranice:
Sluba dizajna ZRINSKI d.d.
Autor fotografije na naslovnici:
akademik Milan Maceljski
Copyright:
autori i ZRINSKI d.d., akovec, 2004.
Odobrenjem Povjerenstva za znanstveno-nastavnu literaturu Sveuilita u Zagrebu br.
02-4312/3-2003. od 9. oujka 2004. rukopisu pod naslovom "TETOINJE POVRA",
autora: dr. sc. Milana Maceljskog, dr. sc. Bogdana Cvjetkovia, dr. sc. Zvonimira Ostojia,
dr. sc. Jasminke Igre Bari, mr. sc. Nede Pagliarini, dr. sc. Ljerke Otrec, mr. sc. Klare
Bari, mr. sc. Ivanke izmi odobrava se koritenje naziva sveuilini udbenik
(Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis).
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 635.1/.8:632.9>(035)
632.9:635.1/.8X035)
TIiTOTNJE povra : s opsenim prikazom
za.tite povra od tetnika, uzronika
bolesti i korova / Milan Maceljski . . . <et
al.>. - akovec : Zrinski, 2004. -
(Udbenici Sveuilita u Zagrebu =
Manualia Universitatis studiorum
Zagrabiensis) (Biblioteka Znanstveno-
popularna djela ; knj. 50)
Bibliografija.
ISBN 953-155-080-8
1. Maceljski, Milan
I. Povrtlarstvo - tetnici ~ Zatita
II. Povre ~ tetnici ~ Zatita
440317043
Tisak:
ZRINSKI d.d., akovec / 1000 primjeraka

Stetocinje Povrca

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Stetocinje Povrca

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

K A Z A L O

You might also like