EUGEN KUMII:

UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA



Vrsta djela:
Povijesni roman

Mjesto radnje:
akovec, Ozalj, Karlovac Novigrad, Bakar, Mleci, Rim, Be.

Vrijeme radnje:
U razdoblju izmeu 1664. - 1673. g.

Tema:
- Pokuaj uspostave bolje i sretnije Hrvatske drave.
- Otpor bekom apsolutizmu.

Likovi:
Petar Zrinski
Katarina Zrinski
Fran Krsto Frankopan
Car Leopold
Fran Bukovaki
Jelena Zrinski
Fran Rakoczy
Otac Bargiglio
Djeca
Fran Bukovaki
Julija de Naro Frankopan
Orfeo Frankopan
Fran Nadassdy
Gremonville

Sadraj:
19. 11. 1664.
Na samom poetku Kumii opisuje grad Ozalj i nastavlja sa dijalogom
Tome Pakanovia i Grge Tonkovia koji razgovaraju o Franu i Petru.
Ubrzo iz etnje dolazi kneeva starija ki Jelena, a nakon nje dolazi grof
Sigmund Rottal, pobonik generala Auersperga, dati Petru pismo u kojem
general trai isporuku pae engia, to Petar odbija. Nasrtljivi grof
razgovara s Petrom o ruci njegove keri Jelene, na to se ovaj razljuti i
pristojno odbivi ga, poalje ga kui. Ipak, ljutiti Rottal prijeti Petru
tubom zbog odbijanja isporuke pae to Petra pomalo zabrine. Kako se
radnja odvija tako nas Kumii upoznaje s plemikom obitelji i njihovim
suradnicima. Opisuje djecu: Ivan Antun (11 god.), Zora Veronika (10) i Juditu
Petronilu (12) koja je u samostanu u Zagrebu, zatim vjerne sluge, prijatelje i
suradnike: Frana Bukovakog, Fransessca Bargiglia. Otac Bargiglio je
talijanski uitelj Petrove djece i njegov vjerni prijatelj. Petar i Bargiglio
razgovaraju o Varavskom miru i kako je on veoma sramotan, jer su
austrijanci uz pomo hrvata u bitci kod Gotharda porazili turke, a ipak je
austrijski car traio primirje. Nakon toga dvojica prijatelja zajedno s obitelji
Zrinski veeraju, no ugodnu veeru prekine neugodan posjet Bukovakog koji
donosi vijest da je ban Nikola Zrinski teko ranjen u lovu na vepra i ubrzo
podlegao ranama. Svi su zateeni i shrvani od boli. Katarina puna sumnje u
nain na koji je poginuo pita Bukovakog je li to uistinu bio vepar. Cijeli dvor
je bio u alosti. Veina dvorjana tu no nije usnula, a tuni Petar je probdio
no itajui bratova pisma. Odjednom se zauo vrisak pred dvorcem. Naime,
doli su stanovnici jednog sela pored Karlovca bjeei od karlovakih vojnika
koji u ih napali i oteli djevojke iz sela, a s ponekim seljakom se i krvavo
obraunali. Sve je to detaljno ispripovijedao starac Miko. Petar ih nahrani i
napoji i prui im utoite. Idui dan nakon mise za palog brata, Petar se uz
pratnju Bukovakog uputi u Be. U meuvremenu u novigradskom dvorcu
knez Fran Krsto Frankopan razmiljajui o svojoj porodici i prolosti napie
pjesmu. U pisanju ga prekine ugodno iznenaenje; posjet pisca, sveenika i
prijatelja Ivana Belostenca koji je na putu u Lepuglavu svratio u posjet
dragom prijatelju, objanjavajui kako prikuplja nepoznate rijei za svoj
rijenik za kojeg se boji da ga zbog starosti nee zavriti. Razgovor im
prekine mladi Jurica Frankulin nosei Franu pismo njegove polusestre
Katarine u kojem mu poruuje da sutradan dolazi i moli ga za pratnju u
Mletke. Katarina je Jurici takoer dala pismo tj. proglas za buenje
nacionalne svijesti. Sutradan Orfeo, Franov brati, i Fran pou u grad
doekati Katarinu. S njom je doao i olni kako bi odveo pau engia u
Karlovac. Dalje se opisuje kriza u Hrvatskoj izazvana tlaenjem od
austrijanaca, pa poslanik Luja 14., Bonsy, govori kako bi hrvati trebali
preuzeti inicijativu i okrenuti se protiv bekog dvora. Katarina odlazi u Mletke
u posjet biskupu bezierskom kojem govori kako Be eli unititi hrvate. U
razgovoru mu istie elju za tajnim savezom sa francuzima, na to ovaj
pristaje. Katarina se vraa u Kraljevicu gdje ostaje sa bratom tijekom
boinih blagdana. Na Stjepanje Fran odlazi u Mletke k svojoj Juliji, a Katarini
ponovno dolazi Blostenec. U dijelu kada dolazi Belostenec se spominje
njegovo itanje i divljenje Putnom tovaruu!

Sveta 3 kralja; 6. 1. 1665., Venecija.
U gradu se odrava krabuljni ples na kojem prisustvuje
Julija de Naro sa svojim bratom. Potpuno iznenaena Franovim
dolaskom, 16-ogodinja djevojka ushieno se baca svom dragom u
zagrljaj. No, Fran i Bukovaki su prerueni jer nitko ne bi smio znati za
njihov dolazak, no ipak, Bukovaki uje da su dvojica ljudi spominjala
njegovo ime, na hrvatskom, na to se obojica pomalo uplae te odlui
ostati na plesu sa Julijinim bratom Gasparom kako bi drali na oku dvojicu
prije navedenih. Fran i Julija odlaze u Julijinu palau. Julija je ivjela s
tetom i tetkom. Tetak Barnaba je bio stari, slijepi i angrizavi plemi kojeg
je stalno dvorila njegova portvovna supruga. Ubrzo dolaze Gasparo i
Bukovaki koji govore da su saznali tko su dvojica ljudi (Petar Fodroci i
Franjo poljari). Idui dan u kuu de Nara dolazi kapucin otac Jean koji
Franu govori da se zna da je Fran u Mlecima, a nakon njegova posjeta
dolazi Jurica nosei Katarinino pismo u kojem mu poruuje da se mora to
prije vratiti jer turci spremaju napad.

Sijeanj, Plaki
Petar se vratio iz Bea na sastanak kapetana na kojem je prisustvovao
grof Ivan Drakovi. Drakovi govori Bukovakom da zna za njegov
prijanji posjet Beu na to ovaj govori na nema pojma o emu pria.

Veljaa
Natporunik Gellar odlazi u sela kraj Korane gdje s porunikom Ivanom
Wegingerom otima djevojke mlae od 17 godina radi zabave, te tamo
brutalno ubijaju nekoliko nedunih ljudi koji su molili za milost djevojaka i
njih samih. Nakon 3 otmice odlaze na gozbu kod Auersperga gdje blate
ime Zrinkih. Poto su se napojili i napili, Gellar i pratnja pou za Karlovac,
no put im presjeku vojnici u crvenim kabanicama koji se osvetie za
zlodjela koja netom poinie. Kad su se obraunali s Gellarovom pratnjom,
pou u onu kuu i tamo pokolju sve prisutne, a 3 djevojke oslobode te
zapale kuu. Dvije djevojke su bile keri dvojice haramija. Petar dolazi u
Ozalj i govori prisutnima kako je stari Barnaba preminuo u naslonjau
prigovarajui, a mladi Gasparo de Naro poginuo u dvoboju. Julija njeguje
majku u Rimu. Obitelj Zrinski odlazi u Zagreb u posjet keri Juditi Petronili
koja im priopuje da je odluila da e se zarediti te da se ne eli vratiti jer
je ula da e njena obitelj izdati hrvate turcima. okirana obitelj se dalje
uputi u akovec na dvor pokojnog brata Nikole, gdje proslave zaruke
mlade Jelene i Frana Rakoczya. Odmah nakon zaruka je uslijedilo novo
putovanje; ovoga puta u Be. Vidjevi da su svi vie nego ljubazni prema
njima, dolaze do zakljuka da je u Beu procurila informacija o buduoj
uroti, odnosno savezu sa Lujom XIV. Tamo ih iznenauje posjet Frana
Gundulia. On biva dirnut Jeleninim znanjem o knjievnosti i poznavanjem
stvaralatva njegova preminula oca Ivana. Radnja se dalje odvija gotovo
jednako, ali u suprotnom smjeru. Zrinski se ponovno vraaju u akovec
gdje ih neugodno iznenadi hladnokrvnost njihove snahe Marije koja se
hladno, gotovo bezobrazno ponaa prema njima to ih je navelo na
zakljuak da i ona neto zna o cijeloj aktualnoj situaciji.
1. 3. 1666. vjenanje Jelene i Frana.
Studeni, vjenanje cara Leopolda.
Na piru cara Leopolda Petar saznaje da je Gremonville od nekoga uo da
je Fran Vesseleny dao njegovo pismo Leopoldu to je dovelo do ogromne
peripetije. Petar je bio izvan sebe i nije znao kako rijeiti problem.

Prosinac, Skuptina u Pounu.
Nadasdy, Zrinski i palatina sastavljaju spomenicu caru u kojoj
objanjavaju promjenu njihove politike. Car okree igru u svoju korist
pa se pretvara da ne zna nita o uroti, i Petra i Rottala imenuje za svoje
povjerenike na skuptini u Banjskoj Bistrici. Ubrzo izbijaju nemiri zbog
prava graana. Palatin umire 23. 3. 1667. Njegova udovica poziva Petra
kako bi mu rekla da su izdani. U meuvremenu, Fran se oenio i zato svi
Zrinski odlaze u Kraljevicu kako bi doekali mladence. Tjedan nakon pira
odlaze u Bakar gdje ih ponovno posjeuje Gunduli te saznaju da je
djevojka Marica preminula. Petar se krajem 1667. vraa u Ozalj iz Bea.
Ubrzo dobiva carski poziv da doe na sabor u Rezno. Bio je to jo jedan
in cara koji je htio Petru dati na znanje da mi je veoma potreban.

Oujak 1668.
Turci se pribliavaju. Petar alje oca Bargiglia u Be da izvidi stanje na
dvoru pa se otac nakon nekoliko mjeseci vraa i podnosi izvjetaj.
Iako je sve znao, Leopold je Petra stavio u bansku ast to je ovog veoma
iznenadilo. Ponovno ga je poslao na sabor u Preovu gdje su mu turci
ponudili savez sa sultanom. Petar naravno odbija. Ubrzo Leopold imenuje
mladog oca Frana Frankopana senjskim kapetanom. Katarina i Petar ele
sklopiti savez sa poljacima, no Leopoldova sestra se ubrzo zaruuje s
poljskim kraljem tako da im jo jedna nada propada. Nadassdy izdaje
Zrinske i Frankopane dajui kralju sve podatke o uroti. Leopold, kojim
manipulira Muller, zove Petra k sebi u dvor. Petar mu iznosi svoje elje,
no izbija prepirka. Na odlasku Petar sretne grofa Rottala koji mu u
razgovoru govori da je Nadassdy moda Nikolin ubojica. Nakon povratka
u Ozalj, uli su da su Austrijanci podivljali, ali da je Bukovaki uguio
bunu. Bukovaki, opsjednut mrnjom prema Austrijancima, eli da ban
sklopi savez sa turcima mislei da im je to jedina nada. Petar ga odluuje
poslati u Carigrad kako bi ovaj otkrio planove napada i njihove namjere,
ali ne kako bi sklopio savez. Pred Boi Zrinski odlaze u akovec gdje ih
Marija neuljudno i jo hladnije prima te je odlue natjerati da im kae to
se zbiva. Ona uplaena u ranu zoru sa sinom Adamom bjei u Be.
Obitelj tamo ostaje za Boi te im se na Badnjak pridruuju sin koji je bio
u svijetu te ker i zet. Tamo na bogatoj gozbi punoj prijatelja velikaa ban
odri govor.

8. 1. 1670.
Bargiglio dolazi iz Bea i daje izvjetaj o stanju na dvoru,
a Petar ga u znak zahvalnosti imenuje upraviteljem primorskih dobara.
U meuvremenu u Kraljevici Franu i Juliji umire desetomjeseni sin.
Shrvani od boli, mladi ga roditelji neprestano oplakuju. Kad je doao,
Petar mu iznosi izvjetaj o pregovorima u Turskoj. Sultan je nudio svoju
pomo u 7 toaka i uz 3 uvjeta koje bi Petar morao ispuniti, ukljuujui
davanje sina kao taoca na 2 godine sultanu, koje Petar bez razmiljanja
odbija. Ipak, u Petrovoj se domovini proiri kriva informacija, tovie la
da je savez sa sultanom ipak sklopljen. alje biskupa Borkovia da
Leopoldu objasni sve o tobonjem savezu i da e se smiriti samo ako kralj
ispuni njegove uvjete koje mu je iznio verbalno dok je boravio u Beu.
Otprativi biskupa u posjet im dolaze Ivan Belostenec, Drakovi i barun
ikulin okirani vijeu o savezu, no Petar ubrzo sve objasni. Po njihovom
odlasku se Katarina nakratko razboljela, no nije htjela priznati Petru da ju
ve podue vrijeme mui kostobolja. Upoznavi se sa Forstallom,
Fran govori Petru da mu nije mio, tovie da mu ne djeluje kao ovjek od
povjerenja. Petar uvi to ve i prije osjeti kako nie klica sumnje i opreza
u njemu. Pokvareni Erdelj ve na veliko iri lai o savezu i narod okree
protiv bana to je dovelo do panike i paranoje. Dvor je bio u strahu,
a u dravi je vladalo predratno stanje.

19. 3. 1670.
Borkovi stie u Be te se sastaje s Rottalom koji govori da nije
imao nikakve veze s Petrom i savezom. Idui se dan na sastanku
ministara raspravljalo o hvatanju urotnika. Odluili su nagovoriti
kralja da ljubazno i prijateljski pozove urotnike u Be te da e raspraviti
o svemu, no namjere su bile potpuno drukije: namjeravali su ih uhititi.
Petar alje Forstalla u Be sa zahtjevima za pomirbu, no velikai ga
namjeravaju podmititi kako bi izdao Petra. Ovaj slubeno prisee da e
nagovoriti bana u Be. Bez velikaeva znanja, Leopold Petru ukida bansku
ast (na njegovo mjesto stavlja Borkovia), a u narod alje tisue proglasa
u kojima blati Petra. Fran alje Juliju u Mletke sa svim dragocjenostima.

6. travnja 1670., Uskrs
Vraa se Forstall te nagovara Petra da ode u Be jer e samo na taj nain
prihvatiti / odbiti zahtjeve. Petar na to kralju odgovara da nee napadati
Austriju, a kao jamstvo mu nudi sina. 13. 3. dolazi mladika Miaki
pokazujui Petru jedan proglas to ga je dobio od roaka. Petar se naljuti
na svoje neprijatelje mislei da kralj nije sposoban takvo to napisati.
Vjerovao je da je sve, ukljuujui i to da Leopold namjerava pogubiti
Petra glupost te odlui poi u Be. Dok su roaci bili na putu u Be Katarini
javljaju da su njemaki vojnici spremni za napad na njen dvor. Pred dvor
joj dolazi etica sa bijelom zastavom molei za utoite od kie prije boja s
turcima. To je bila varka jer su namjeravali ui u dvorac i sve uzurpirati.
Netko od izdajnika unutar dvora im otvori vrata te uslijedi pljaka i
maltretiranje Katarine i Zore. General Spankau stavi u kuni pritvor sa 3
sobe majku i ker. Ubrzo uslijede traume, okovi Saznaju da su Petar i
Fran u zatvoru, Katarina se razboli, nedugo nakon velikaa je pritvoren i
mladi Ivan Katarina je bila oajna. Jedne noi dolazi Marija Zrinski i moli
urjakinju za oprost nudei pomo. Iduih nekoliko dana Marija po dvoru
kradom skuplja Katarinine vrijednosti. Ubrzo ode, a Zeiss natjera majku i
ker na mukotrpan put. Katarinu uhvati groznica. Srea u nesrei je bila
pomo Wegingera. Ubrzo dolazi Calcucci i pregledava im torbe te u torbi
slukinje nae Katarinin nakit koje su sakrile kako bi imale koju
uspomenu, ali da i preive od neega. On ubije slukinju Mariju koja je
branila Katarinu i nakit. Naposljetku ih ostave u Gradcu. U meuvremenu
u gornjoj Ugarskoj Rakoczy podie bunu, a u Beu se Gunduli sastaje s
Gremonvilleom. Gunduli je bio zgroen uvi sve strahote koje su
zadesile obitelji Frankopan i Zrinski. Gremonville govori da je Bukovaki u
Bosni s turcima, Forstall je pobjegao nakon izdaje, Bargiglio u Rimu,
a Miaki u zatvoru. Poetkom svibnja Ivan Pavao Hocher provodi istragu o
velikaima, a nakon istrage se sazove sud. Datuma 7. studenog je
izreena presuda: Petar je osuen zbog 10 zloina, sve veleizdaja,
a Fran za 7, takoer veleizdaja. Kao branitelje su dobili dr. Ivana Eylersa
i dr.Ignata Strellu. Do 31. prosinca Petar je kralju Leopoldu,
sav jadan i razoaran, napisao mnotvo pisama na koje nikad nije
dobio odgovor. U travnju idue godine je u Ugarskoj uguena buna.

18. travnja 1671.
Tajnik Abele donosi konanu presudu i kaznu: banu i knezu odrubit e se
glava i desnica. Frana je posebno okirala vijest da e ostati bez desnice.
Posljednji put pred smrt roaci se sastaju u tamnici, ispovjedivi se
meusobno. Tu no su obojica tugovala i isplakala rijeku, a napisali gorke
stihove i retke Posljednji put

30. travnja. 1671., etvrtak, beko Novo Mjesto
Abele i Eirl razgovaraju,pred svjetinom to se skupila, o krvniku koji pije,
prolosti i kobi hrvatskih plemia Govore da je Leopold pomilovao
njihove desnice, no to im nee rei. U 9 sati dovode Petra i nakon 3 bolna
pokuaja krvnik ga pogubi. Nakon njega dolazi Fran koji razgovara sa
sveenikom pa nakon razgovora pijani krvnik i njemu zada 2 bolna udarca
pa tek trei put uspije odrubiti kneevu glavu. Svjetina je fukala i plakala
kudei beke velikae. U Gradcu Katarina i Zora padaju u sve veu bijedu,
na sve su veim mukama. Na sve njihove muke dolazi bezosjeajna
slukinja koja ih provocira; fiziki i emotivno ih zlostavlja, omalovaava,
pa prije odlaska na Katarinu baca pismo u kojem stoji da vie nema mua
ni brata

1. prosinca 1971.
Tattenbach je pogubljen. Katarinu i Zoru ne primie ni u jedan samostan.
Gdje je ona lijepa, stara, slavna Hrvatska voena dobroudnim i potenim
bojim ljudima? Nema je Ubrzo Zoru odvedoe Urulinkama u Celovac,
uz godinji prihod od 350 forinti od kralja. Iako je bila u bojoj kui,
Zora je patila i trpjela. 1672. Julija postaje opatica u Rimu, a Jelena
postaje majka Barbare Julijane, a 1676. majka sina Frana Rakoczya
mlaeg. 1673. u zimi Katarina lei sve bolesnija, no ne samo tjelesno
Pred smrt joj dolazi sin Ivan; odrastao mukarac. Ona ga ne prepoznaje
u poetku te ga zamjenjuje s ocem Petrom. Iz njihovog tunog razgovora
se vidi da Katarina nije ista uma ak joj se priinie brat i mu u obliku
anela. Umire 16. 11. 1673. u sinovu naruju sa smijekom na licu,
vidjevi sretnu budunost slobodne i ponosne Hrvatske. Godine 1682.
Jelena se udaje za Imru Tokokija. Adam pogiba u boju, Judita do smrti
ostaje opatica kao i Zora, a Ivan umire od bolesti takoer pomuena uma,
u zatvoru 1703. kao posljednji Zrinski.

Vavarski mir povod zavjeri hrvatskih i ugarskih velikaa
U isto vrijeme umjesto da se progoni poraena turska vojska,
carski poslanik, po uputama predsjednika tajnog savjeta i bez znanja
saveznika, dolazi u Vavar k velikom veziru i nudi mu mir koji je ugovoren
10. 08. Mir je ugovoren na 20 godina i trebao je biti tajnim sve dok ga
Leopold ne objavi. Vijest o tom tajnom miru iznenadila je kransku
Europu. Hrvati i maari ve su se dugo nadali da e svoja podruja
osloboditi od turske vlasti uz pomo bekog dvora. Sada su uvidjeli da to
dvor ne eli to u hrvata i maara poveava mrnju protiv cara, dvora i
nijemaca openito, kao nositelja carske apsolutistike samovolje.
Sklapanjem tog mira bez znanja onih naroda ija je sudbina ovisila o tom
miru, bio je povod da se nezadovoljstvo bekom politikom prema
hrvatima i ugrima, stvarano jo od izbora Habzburgovaca za ugarskog i
hrvatskog vladara, pretvori u bunt protiv takve politike, te da hrvati i ugri
sami sudjeluju u stvaranju svoje politike budunosti. Tada su nastale
mnoge broure i leci kojima se irilo nezadovoljstvo protiv bekog dvora.
(Nezadovoljstvo se najbolje vidi iz napisa vrhovnog ugarskog suca
Nadadija.)
Jezik djela:
Kumii je izvanredan knjievnik koji ima bogatu riznicu znanja.
Iz te riznice potjeu brojni detaljni opisi interijera, eksterijera,
likova i dogaaja. S lakoom zaintrigira itatelja i dolazi do efekta
kad je itatelj primoran itati bez prestanka zbog one njegove napetosti.
Djelo vrvi aforizmima, opisima i napetou. Toliko je jednostavno,
a opet posebno. Iako je djelo ozbiljne tematike, esto se osjeti odreena
doza humora, pa ak i sarkazma te ironije. Iako je pripovjeda u treem
licu, uz njegovo indirektno nahoenje postajemo vezani za Frankopane i
Zrinske osuujui beki dvor.

Aforizmi:
Kad se svali drvo, sav se plod stue
Na vik on ivi ki zgine poteno
Gdje je aa strah tu je i njegov sin mete
I siromahu pravi je batinik njegova otabina, jer njoj pripadaju
njegove kosti
Tko u oganj pue,iskre mu u oi lete
Stid je rumeni dah potenja
Za lai carina se ne plaa



Lektire - download lektira:
www.lektire.org