1

Haruki
Murakami
O emu govorim
kada govorim
o tranju
Hashiru Koto Ni Tsuite Kataru Toki Ni Boku No Kataru Koto 2007.
2
P R !"O#OR
P$TN%$ % &T#$R '(BOR$
Postoji mudra izreka koja otprilike ovako glasi: pravi gospodin nikada ne govori o eni s
kojom je prekinuo ili o tome koliki je porez platio. Zapravo, ovo je obina izmiljotina.
Upravo sam je izmislio. Ispriavam se! a takva izreka doista postoji, vjerujem da bi u njoj
postojao i jedan preutan uvjet: pravi gospodin nikada ne bi smio iznositi detalje o tome to
sve ini da bi bio zdrav. !er, pravi gospodin ne "vali se onim to poduzima da bi bio dobra
zdravlja. #arem ja tako gledam na to.
$ao to svi znamo, ja nisam gospodin, pa se moda ne bi" trebao brinuti, ali prilino sam
neodluan po pitanju pisanja ove knjige. %oda vas se ove moje rijei mogu dojmiti kao
izvrdavanje, ali ovo je knjiga o tranju, a ne rasprava o dobrom zdravlju. &emam namjeru davati
savjete tipa: '( pa gospodo, trite svakodnevno da biste bili zdravi!' )vo je naime knjiga u kojoj
sam sakupio svoje misli o tome to je tijekom desetlje*a tranje znailo za mene kao pojedin+a.
,ako-er, ovo je knjiga u kojoj se bavim raznim temama i o njima glasno razmiljam.
.omerset %aug"am jednom je napisao da se u svakom brijanju krije /ilozo/ija. .asvim se
slaem. $oliko god se prozainim mogao initi neki postupak, dovoljno dugo ga ponavljajte i
postat *e kontemplativan, ak meditativan in. $ao pis+u a potom i kao trkau, ne ini mi se
da me pisanje i objavljivanje knjige o vlastitim razmiljanjima o tranju odve* skre*e s
uobiajenog ivotnog puta. 0jerojatno sam odve* savjesna i marljiva osoba, ali ne mogu se
pri"vatiti bilo ega a da ne zapiem misli o tome. Zato sam morao zaposliti ruke i zapisati ove
rijei. Inae, nikad ne bi" spoznao to mi sve tranje znai.
!ednom zgodom leao sam u "otelskoj sobi u Parizu i itao International Herald Tribune,
kad sam naiao na zanimljiv lanak o maratonu. U njega je bilo uvrteno i nekoliko razgovora
s poznatim maraton+ima, i svakog od nji" pitali su kakvom se osobitom magijskom izrekom
slue da bi za vrijeme utrke bili neprekidno nada"nuti. Zanimljivo pitanje, pomislio sam.
uboko su me se dojmile raznolike stvari o kojima su ti trkai razmiljali u utr+i dugoj 12 km.
,o samo pokazuje koliko je svaki maraton naporno natje+anje. 3ko si stalno ne ponavljate
neki oblik magijske izreke, nema anse da uspijete.
!edan trka je govorio o magijskoj izre+i kojoj gaje njegov stariji brat, tako-er trka,
nauio i koja ga proima jo otkad se poeo baviti tranjem. (vo te mantre: Bol je neminovna.
Patnja je stvar izbora. 4e+imo da trite i ponete razmiljati: ')vo me ba boli, ne mogu
dulje izdrati.' ,a vrsta boli neizbjean je dio stvarnosti, ali o tome moe li dulje izdrati ili
ne, odluku donosi jedino trka. ,o u prilinoj mjeri saima najvanije znaajke tranja maratona.
Prolo je desetak godina otkako mi je sinula ideja da napiem knjigu o tranju, ali godine
su prolazile a ja sam u svojim razmiljanjima pokuavao prona*i pravi pristup temi. &o, nikad
nisam sjeo za stol i poeo je pisati. ,ranje je prilino iroka tema o kojoj bi se tota dalo
pisati5 s"vatio sam da je jako teko odrediti o emu bi" tono trebao pisati.
Ipak, jednog sam trena odluio da jednostavno trebam iskreno zabiljeiti ono to mislim i
osje*am o tranju i drati se vlastitog stila. Pomislio sam daje to jedini nain da se pomaknem
s mrtve toke i tako sam u ljeto 2667. poeo pisati ovu knjigu, dio po dio, da bi" je zavrio u
kasnu jesen 2668. )sim to sam na nekoliko mjesta +itirao pojedine reeni+e iz knjiga koje
sam ve* objavio, glavninu ove knjige ine moje misli i osje*aji iz stvarnog ivota. Primijetio
sam jednu bitnu stvar: pisati iskreno o tranju i pisati iskreno o samom sebi za mene je gotovo
jedno te isto. .toga vjerujem da ovu knjigu treba itati kao uspomenu koja ponajvie
pripovijeda o samom inu tranja.
Premda nita iz ove knjige ne bi" nazvao filozofiranjem, u njoj se ipak moe na*i
svojevrsno objanjenje onoga to bismo mogli nazvati naknadnim ivotnim lek+ijama. )ne
moda nisu od velike vanosti, ali predstavljaju osobna iskustva koja sam doivio nakon to
sam poeo trati itavim svojim tijelom, pa sam tako otkrio da je patnja stvar izbora. )vo
moda nisu lek+ije koje se mogu primijeniti uop*eno i to samo zato to ovdje piem o
samome sebi, zapravo o osobi kakva jesam.
Kolovoz 2007.
3
O )M* "O#OR'M
K$!$ "O#OR'M
O TR)$N%*
+. 7. kolovoza 2667. 9 )tok $auai, :avaji
TKO B' & &M'%$O M',K* %$""R*-
&alazim se na otoku $auaiju, na :avajima, danas je 7. kolovoza 2667. an je
nevjerojatno vedar i sunan, na nebu nigdje ni najmanjeg oblaka. $ao da pojam oblai uop*e
ne postoji. oao sam ovamo krajem srpnja i, kao i proli put, unajmio stan za itavu obitelj.
.vakog jutra, jo dok je pro"ladno, sjedam za stol i piem o kojeemu. #a kao i ovog trena:
piem ovaj tekst o tranju, a mogu ga oblikovati kako me je volja. ;jeto je, pa je naravno vrlo
vru*e. :avajsko otoje poznato je po vjenom ljetu, ali s obzirom na to da pripada junoj
"emis/eri, vjerojatno ipak postoje etiri godinja doba, no vrlo slina. ;jeto je ipak neto
toplije od zime. Proveo sam prilino vremena u <ambridgeu, %assa+"usetts, i u usporedbi s
tim gradom =u kojem je ljeto sparno i zaguljivo uz brojne zgradurine od opeka i betona pa
ovjek ima dojam da se zlopati = ovdje na :avajima ljeto je uistinu pravi raj. )vdje nema
potrebe za klimauredajima = dovoljno je ostaviti prozor otvoren i svje povjetara+ ve* blago
"ladi. .tanovni+i <ambridgea redovito se iznenade kad uju da kolovoz provodim na
:avajima. '.to te to privlai da ljeto provede na tako vru*em mjestu>' stalno me pitaju. 3li,
oni zapravo ne znaju koliko je ovdje lijepo. &e znaju da pasatni vjetrovi neprestano puu sa
sjeveroistoka i ljeti "lade topli zrak. &e znaju da se ovdje vodi veseo ivot, da moemo
uivati u tumaranju, u itanju knjige u dubokom "ladu kronje, ili, ako nam se pro"tije, da se
moemo okupati, kao to i inimo, u prvoj uvali koja nam se svidi.
)tkako sam stigao na :avaje, svakog dana trim otprilike sat vremena, est dana u tjednu.
Prola su dva i pol mjese+a otkako sam se vratio starom nainu ivota, a to znai da svakoga
dana trim, osim ako se ne dogodi neto nepredvi-eno. anas sam trao sat i deset minuta i za
to vrijeme s ?alkmana sluao dva albuma grupe ;ovin@ .poon/ul = !a"dream i Hums of t#e
$ovin% &poonful = koje sam presnimio na mini < plejer.
)vi" dana moj +ilj je pove*ati udaljenost koju prelazim, brzina kojom trim manje mi je
vana. .ve dok mogu trati odre-enu udaljenost, to je jedino do ega mi je stalo. $adikad
trim prilino brzo, ali ako pove*am tempo i brzinu koraka, skratim vrijeme tranja5 bit svega
je da radost koju osje*am nakon svakog tranja potraje sve do idu*eg dana. Zapravo, to je ista
vrsta smjerni+e koja mi je nuno potrebna kada piem roman. .vakog dana stanem tono na
onom mjestu kad osjetim da mogu i dalje pisati. $ad tako postupim, idu*eg dana ono to
piem ide mi sasvim glatko. Aini mi se daje (rnest :eming?aB pisao na slian nain. a biste
mogli nesmetano napredovati, morate odrati ritam. ,o je jedan od daleko najvaniji"
preduvjeta u dugoronim pot"vatima. $ad odredite tempo, sve ostalo slijedi samo po sebi.
Problem je znati to uiniti da se zamanjak vrti pri odre-enoj brzini, a da biste dotle doli,
potrebni su vam to ve*a kon+entra+ija i snaga koje moete izvu*i iz sebe.
Zakratko je kiilo dok sam trao, ali bila je to osvjeavaju*a kia koja mi je godila. 0jetar
je dopu"ao gust oblak s puine i slaba kia poela je padati, ali kao da se iznenada sjetila:
')", zaboravila sam da imam jo nekoliko stvari za obaviti!' prestalo je kiiti i uas se
razvedrilo. ,ada se sun+e ponovno pojavilo, bespotedno eu*i. )vdje je sasvim lako
4
razumjeti klimatske zakonitosti. &ema tu niega nejasnog ili dvojbenog, a jo manje
meta/orinog ili simbolinog. ,re*i svojom stazom proao sam pokraj nekoliko drugi"
trkaa, kako mukara+a tako i ena. )ni odluniji trali su doista brzo, kao da su im za petama
pljakai. &ekoliko deblji" umorno su da"tali poluzatvoreni" oiju, snudeni kao da i" je
netko drugi primorao na tranje. Izgledali su kao da su im lijeni+i prije tjedan dana priop*ili
da boluju od dijabetesa i da se moraju poeti baviti raznim tjelovjebama. !a sam izme-u
prvi" i drugi".
0olim sluati grupu ;ovin@ .poon/ul. &ji"ova glazba djeluje oputaju*e i nikad nije
preten+iozna. ok sluam tu smiruju*u glazbu prisje*am se raznoliki" uspomena iz ezdeseti"
godina. Premda niega osobito vanog. $ao da ele snimiti /ilm o mojem ivotu Cod same
pomisli na to najeim seD, to bi bili kadrovi i s+ene koje bi izba+ili pri montai /ilma.
'%oemo i bez ovog kadra', montaer bi objasnio. '&ije lo, ali u njemu nema niega
zanimljivog.' ,akve mi uspomene padaju na pamet = nebitne i sasvim jednostavne. 3li, meni
su one znaajne i vrijedne. ok se svaka od ti" uspomena vrzma po mojoj glavi, siguran sam
da se nesvjesno osmje"ujem ili sam blago namrgo-en. )ne moda i jesu sasvim obine, ali
zbroj svi" ti" uspomena i sje*anja u konani+i tvori: mene. %ene, sada i ovdje, na sjevernoj
obali otoka $auaija. Ponekad, dok razmiljam o ivotu, osje*am se poput komada naplavine
koju su morski valovi izba+ili na obalu.
ok trim, pasatni vjetrovi koji puu iz smjera svjetionika njiu grane eukaliptusa, a li*e
uti nad mojom glavom.
U <ambridgeu, savezna drava %assa+"usetts, poeo sam ivjeti krajem svibnja ove
godine, i tranje je otada jo jednom postalo okosni+a moje svakodnevne navike. .ada ve*
trim sasvim ozbiljno. $ad kaem ozbiljno, "o*u re*i ezdeset kilometara na tjedan. rugim
rijeima, deset kilometara est dana u tjednu. #ilo bi bolje kad bi" trao svi" sedam dana, ali
moram uzeti u obzir dane kad pljuti kia, kao i one dane kad sam vrlo zauzet. Iskreno
govore*i, tu i tamo nai-e dan kad se osje*am odve* umornim za tranje. Uzevi sve te
imbenike u obzir, odbijam si jedan dan u tjednu. akle, tre*i 86 km na tjedan pretrim
otprilike 276 km mjeseno, to je moje mjerilo za ozbiljno tranje.
U lipnju sam se strogo drao tog plana, pretravi tono 276 km. U srpnju sam pove*ao
udaljenost i pretrao gotovo E66 km. )tprilike sam pretrao F6 km svakog dana, ali ni jednog
jedinog dana nisam odustao od tranja. Pri tome ne elim re*i da sam ba svakog dana
pretrao tono F6 km. 3ko sam jednog dana pretrao F7 km, idu*eg sam pretrao samo 7 km.
Cre*i se odre-enog tempa, uglavnom mogu pretrati F6 km za sat vremena.D Za mene je
takav pristup ono to zovem ozbiljnim tranjem. )tkako sam stigao na :avaje, drim se tog
ritma. Prolo je mnogo vremena kada sam mogao pretrati takve udaljenosti i pridravati se
tako strogo odre-enog rasporeda tranja.
Postoji nekoliko razloga zbog koji" sam se, u odre-enom dijelu ivota, bio prestao baviti
ozbiljnim tranjem. Prije svega, s vremenom sam bio sve zaposleniji i ba svakog dana
prona*i sat slobodnog vremena bila je prava rijetkost. Aak i kad sam bio mla-i nisam osje*ao
da imam slobodnog vremena napretek, ali barem nisam imao toliko raznorazni" obveza kao
to i" sada imam. &e znam zato, ali to je ovjek stariji, to mu ostaje sve manje slobodnog
vremena. rugi je razlog to to sam s vremenom postao sve zainteresiraniji za sudjelovanje u
triatlonuG, mnogo vie nego u maratonu. akako, triatlon kao sportska dis+iplina osim tranja
ukljuuje i plivanje i vonju bi+ikla. .to se tie samog tranja, ono mi ne predstavlja problem,
ali da bi" svladao i dvije druge dis+ipline morao sam posvetiti gotovo jednako vrijeme za
treniranje plivanja kao i za vonju bi+ikla. Hto se tie plivanja, morao sam poeti ispoetka
kako bi" postigao dobru /ormu, potom sam morao nauiti pravilnu te"niku vonje bi+ikla, i
uvjebati odre-ene mii*e. Za sve to trebalo mi je prilino vremena i truda, a kao rezultat
svega ostalo mi je manje vremena za tranje.
Premda je, najvjerojatnije, glavni kriva+ za sve bilo to to sam se jednog trena jednostavno
G triat.on / suvremeni s0ort koji se sastoji od u1asto0nog natje2anja u 0.ivanju3 vo4nji 5i2ik.om i tranju
6na sta1ama 1a 0.ivanje od 700 m do 8 km3 1a 5i2ik. od 20 do +90 km3 tranje od : km do du4ine maratona;.
5
umorio od svega. Poeo sam trati u jesen FIJ2. i otada trim ve* gotovo dvadeset i tri
godine. Za sve to vrijeme trao sam gotovo svakog dana, sudjelovao u barem jednom
maratonu svake godine = dvadeset i tri maratona do danas = a trao sam i brojne utrke na
velike udaljenosti. Utrke na duge staze odgovaraju mojoj linosti i od svi" navika koje sam
stekao tijekom ivota, moram priznati da mi je tranje na velike udaljenosti od kudikamo
najve*e pomo*i i uistinu mi jako mnogo znai. ,o to se bez dueg prekida bavim tranjem
vie od dva desetlje*a tako-er mi je pomoglo da postanem snaniji, kako tjelesno tako i
mentalno.
)snovni problem lei u tome to nisam pogodna osoba za ekipne sportove: jednostavno
sam takav. $ad god zaigram nogomet ili bejzbol Czapravo, otkad sam postao punoljetan to se
gotovo nijednom nije dogodiloD, nikad se ne osje*am oputeno. %oda je to zbog toga to
nemam bra*u, ali nikad se nisam mogao prilagoditi onim sportovima u kojima jedna ekipa
igra protiv druge. Isto tako, nisam dobar ni u onim sportovima u kojima jedan igra igra
protiv svoga suparnika, re+imo tenis. .vi-a mi se igra kao stoje zidni tenis, ali ipak, kad do-e
do toga da moram igrati protiv nekoga, smeta mi sama bit nadmetanja i ne osje*am se dobro.
3 kad na red dodu borilake vjetine, ni sluajno nemojte raunati na mene.
&emojte me pogreno razumjeti = nije sasvim tono da me ne zanima nadmetanje. Iz
nekog udnog razloga nikad mi nije bilo osobito stalo jesam li pobjednik ili pobjedeni. ,aj
moj osje*aj gotovo se ni u emu nije promijenio sve do danas. Uop*e nema veze o kojem
podruju je rije = pobjeda nad drugim jednostavno ne djeluje stimulativno na mene. %nogo
vie me zanima da postignem +ilj koji sam sebi postavio, zato tranje na velike udaljenosti
savreno odgovara mom nainu razmiljanja.
%araton+i *e razumjeti o emu govorim. &ama uop*e nije vano jesmo li pobijedili jedan
drugoga. akako, trkai svjetske klase ele nadmaiti svoje najlju*e protivnike, ali za mene,
prosjenog, svakodnevnog trkaa, osobno suparnitvo nije ono najvanije. .iguran sam da
postoje i oni trkai koje elja da budu bolji od odre-enog suparnika samo jo vie potie i
stimulira. 3li to ako nji"ov suparnik, iz bilo kojeg razloga, odustane od nadmetanja i povue
se> :o*e li nji"ova motiva+ija za tranje nestati, "o*e li se barem smanjiti, pa *e tako i sami
izgubiti razlog da nastave trati>
)ne obine, svakodnevne trkae motivira ve*inom neki osobni +ilj, vie od bilo ega
drugoga. 4e+imo, odre-eno vrijeme koje ele utroiti tre*i. .ve dok tako moe protratiti
odre-eno vrijeme, trka *e se osje*ati zadovoljno, ali ako je kojim sluajem sprijeen, ne*e
biti zadovoljan. Aak i ako ne uspije posti*i odre-eno vrijeme kojemu se nadao, sve dok osje*a
odre-eno zadovoljstvo stoje dao sve od sebe = a mogu*e je da *e tijekom tog pro+esa otkriti
neto bitno o samom sebi = ve* i sam taj in je odre-eno postignu*e, pozitivan osje*aj koji
prenosi na idu*u utrku.
Isto se moe re*i za posao kojim se bavim. U zvanju romanopis+a, barem kad sam ja u
pitanju, ne postoji neto takvo kao pobjeda ili poraz. %oda broj prodani" primjeraka,
knjievne nagrade i "vale kritiara mogu posluiti kao odre-ena knjievna mjerila, ali nijedno
od nji" nije presudno. )no to je daleko najvanije jest zadovoljava li ono to piete mjerila
koja ste sami sebi zadali. &euspje" u svladavanju te prepreke ne moete tako lako objasniti.
$ad su drugi ljudi u pitanju, uvijek moete izmisliti neko razumno objanjenje, ali sebe ne
moete prevariti. U tom smislu, pisanje romana i tranje maratona vrlo su slini. U osnovi,
pisa+ ima ti"u, unutranju motiva+iju i ne trai potvr-ivanje u vanjskom, vidljivom svijetu.
Za mene tranje predstavlja kako tjelovjebu tako i meta/oru. $ad trim iz dana u dan, sa
svakim tranjem podiem letvi+u, i dostigavi sebi zadanu razinu ja se sve vie diem. Zbog
toga se trudim ba svakog dana: kako bi" podignuo vlastitu razinu. !a ni sluajno nisam veliki
trka. !a sam sasvim obian, ili, prije *e biti = osrednji trka. 3li nije u tome stvar. .tvar je u
tome jesam li ili nisam bolji nego juer. U tranju na velike udaljenosti jedini protivnik kojega
morate pobijediti jeste vi sami, tj. onaj kakav ste bili juer ili prekjuer.
Ipak, nakon to sam napunio etrdesetu, taj oblik samoo+jenjivanja postupno se
promijenio. !ednostavno reeno, nisam vie u stanju popraviti vrijeme tranja. Pretpostavljam
da je to neto to je neizbjeno, s obzirom na moje godine. U odre-enoj ivotnoj dobi svako
ljudsko bi*e dosegne svoj tjelesni vr"una+. &aravno, postoje individualne razlike, ali u ve*ini
6
sluajeva plivai taj vr"una+ dosegnu s dvadesetak godina, boksai oko tridesete, a igrai
bejzbola u trideset i nekoj. ,o je iskustvo kroz koja svatko prolazi. !ednom sam pitao okulista
je li ikad sreo osobu koja nije bila dalekovidna kad je ostarila. &asmijao se i odgovorio: '!o
nikad nisam sreo takvu osobu.' .ve se svodi na isto. C&a sre*u, kod umjetnika taj vr"una+ u
prilinoj mjeri varira. &a primjer, ostojevski je dvije svoje najznaajnije knjige, Zli du#ovi i
Bra'a Karamazovi, napisao u nekoliko posljednji" godina ivota, a umro je u ezdesetoj.
,ijekom ivota omeni+o .+arlatti napisao je 777 sonata za klavir, a ve*inu u dobi izme-u
pedeset sedme i ezdeset druge.D
%oj vr"una+ kao trkaa dogodio se u mojim kasnim etrdesetima. Prije toga, moj osnovni
+ilj bio je istrati maraton za tri i pol sata, ritmom od jednog kilometra za pet minuta. ,u i
tamo sam trao bre od tri i pol sata, ali mnogo e*e sporije. U svakom sluaju, bio sam u
stanju istrati maraton otprilike u tom vremenu. Aak i kad sam bio uvjeren da sam gadno
zabrljao stvar, i dalje sam bio ispod tri sata i etrdeset minuta. .ve i da nisam trenirao toliko
uporno ili da nisam bio u najboljoj /ormi, trati sporije od etiri sata bilo mije nepojmljivo.
.tvari su potrajale tim tempom izvjesno vrijeme, ali ubrzo su se poele mijenjati. ,renirao
sam jednako vrijedno kao prije, ali odjednom mi je bilo sve tee istrati stazu ispod tri sata i
etrdeset minuta. ,rebalo mi je pet i pol minuta da pretrim kilometar, i sve vie sam se bliio
vremenu od etiri sata za pretrani maraton. Iskreno, to je za mene bio svojevrstan ok. Hto se
to doga-a sa mnom> #io sam uvjeren da razlog nije bilo starenje. U svakodnevnom ivotu
nijednog trena nisam osjetio da se tjelesno osje*am slabije. #ez obzira na to koliko to
pokuavao negirati ili ne pridavati tome panju, brojke su pokazivale da sam sve sporiji.
)sim toga, kako sam ve* napomenuo, sve vie su me zanimali drugi obli+i sporta kao to
su triatlon i zidni tenis. ,rati iz dana u dan jednostavno me vie ne moe zadovoljiti,
razmiljao sam i bio sve skloniji odlu+i da se ponem baviti jo nekolikim sportovima. &adao
sam se da *u tako mnogo +jelovitije i uinkovitije djelovati na svoje tijelo. Unajmio sam
privatnog trenera plivanja, koji me poeo poduavati osnovnim pravilima pravilnog plivanja, i
doista sam nauio plivati bre i lake nego prije. %oji mii*i su gotovo trenutano reagirali na
nov izazov i moja tjelesna gra-a poela se vidno mijenjati. U me-uvremenu, vremenski su
rezultati tranja maratona polako ali sigurno sve vie padali. Ubrzo sam s"vatio da u tranju
vie ne uivam kao neko*. )sje*ao sam zamor i napor pri samoj pomisli na tranje. Poeo
sam osje*ati razoaranost jer se moj ogromni trud nije isplatio, imao sam dojam da mi u
svemu tome neto smeta, kao da su vrata koja su sve vrijeme preda mnom bila irom otvorena
sada naglo zatvorena. ,akvo svoje stanje i osje*aje nazvao sam tr(a)ev blues. $asnije *u vam
detaljnije opisati kakva je to vrsta bluesa bila.
Prolo je deset godina otkako sam posljednji put ivio u <ambridgeu Condje sam ivio od
FIIE. do FII7., u vrijeme kad je #ill <linton bio predsjednik .jedinjeni" ravaD. $ad sam
ponovno ugledao rijeku <"arles, elja za tranjem sasvim me proela. 3ko se ne dogodi neki
velik tektonski poreme*aj ili kakva dniga promjena, rijeke uvijek izgledaju jednako, a rijeka
<"arles uistinu je izgledala nepromijenjeno. 0rijeme je prolazilo, moji studenti su dolazili i
odlazili, bio sam jo deset godina stariji, a u me-uvremenu se mnogo toga dogodilo. 3li,
rijeka je ostala ista. 0oda i dalje tee, brza i gotovo neujna, prema bostonskoj lu+i. 0oda
zapljuskuje obalu pa ljeti trava naraste gusta i sona, a pti+e movari+e imaju se ime "raniti.
;jeti rijeka tee usporeno ispod stari" mostova, ali nikad ne presui. ;jeti se u njoj odraavaju
obla+i, a zimi se vide brojne sante leda kako noene "ue*om vodom otjeu prema o+eanu.
&akon to sam se raspakirao, proao sve birokratske peripetije zbog nove selidbe u
<ambridge i poeo ivjeti sre-enim ivotom, ponovno sam se poeo ozbiljno baviti tranjem.
Udiu*i svje, sveproimaju* ranojutarnji zrak, jo jednom sam osje*ao radost tranja po
dobro poznatom terenu. Zvui vlastiti" koraka, disanja i otku+aja sr+a, sve se spajalo u
jedinstvenu poliritmiju. 4ijeka <"arles idealno je mjesto za regate u veslanju i jedrenju i
uvijek se moe vidjeti kako netko vesla rijekom. 0olim se utrkivati s takvima. akako, gotovo
svaki put su am+i i kanui bri od mene. 3li kad ugledam kanuista s jednim veslom kako
zadovoljno vesla, volim se malo zabaviti.
7
%oda stoga jer se tu odrava #ostonski maraton, u <ambridgeu se moe vidjeti mnogo
trkaa. .taza za tranje du <"arlesa jako je duga, i ako vam se pro"tije, moete trati satima.
Problem je to tu istu stazu koriste i bi+iklisti, pa morate biti oprezni zbog brzi" bi+iklista koji
vam se nenadano s le-a priblie i projure pokraj vas. &a pojedinim mjestima na toj stazi
tako-er postoje rupe, pa morate paziti da se ne sapletete i padnete, a ima i nekoliko prijelaza
sa sema/orima pa dugo ekanje na zeleno svjetlo moe usporiti va ritam. Inae je to uistinu
sjajna staza za tranje.
$adikad dok trim sluam jazz, ali uglavnom je to ro+k glazba jer njen ritam idealno
odgovara ritmu tranja. &ajradije sluam grupe kao to su 4ed :ot <"ili Peppers, Korillaz i
#e+k, a od stari" grupa <reeden+e <lear?ater 4evival i #ea+" #oBs. akle, glazbu vrlo
jednostavnog ritma. obar dio sadanji" trkaa za sluanje upotrebljava iPod, ali ja sam se
naviknuo na mini < plejer i radije se njime sluim. Istina, ve*i je od iPoda i ne moe primiti
obilje podataka, ali meni je sasvim dobar. U takvim okolnostima ne elim mijeati glazbu i
kompjutor. #a kao to nije mudro mijeati prijateljstvo, posao i seks.
$ao to sam ve* napomenuo, u srpnju sam pretrao E66 km. ,og mjese+a kia je padala
dva dana i jo dva dana sam proveo na putovanju. 3 bilo je i nekoliko dana kad je vrijeme bilo
odve* sparno i prevru*e za tranje. akle, pretrani" E66 km u manje od mjese+ dana i nije
tako loe. &i sluajno. 3ko se pretrani" 226 km smatra ozbiljnim tranjem, onda je moji"
E66 pretrani" km vi*e ne+o ozbiljno. akako, to vie trim, to vie gubim na teini. Za dva i
pol mjese+a izgubio sam oko tri kilograma i onaj salasti sloj koji se bio pojavio oko trbu"a
nestao je. oarajte si odlazak u mesni+u i kupnju tri kilograma mesa koji nosite ku*i.
$opate! Imao sam pomijeane osje*aje oko te teine koju sam svakog dana nepotrebno nosio
na sebi. 3ko ivite u #ostonu, onda ne moete bez toenog piva .amuel 3dams i utipaka iz
unkin@ onutsa. 3li, na svoju radost otkrio sam da se ak i ti ui+i mogu neutralizirati
ustrajnom tjelovjebom.
%oda je malo glupavo to ja, koji imam onoliko godina koliko i" ve* imam, uop*e
govorim o tome, a" elim biti siguran i razjasniti injeni+e: ja sam osoba koja voli samovati.
a to jo jednom pojasnim, ali na suptilniji nain: ja sam osoba kojoj ne pada te*(o biti sam.
%eni to to svakog dana sat ili dva trim osamljen i ne razgovaram ni sa kim, ba kao to
osamljen sjedim pet ili est sati za pisa*im stolom, ne pada teko, a niti mi je dosadno. .klon
sam tome jo od mladi" dana kada sam, ako sam ve* mogao birati, radije itao knjige ili sa
zanimanjem sluao glazbu nego vrijeme provodio s nekom drugom osobom. Uvijek sam
mogao smisliti stvari koje sam mogao izvesti sam.
3li ak i tako, nakon to sam se oenio prilino mlad Cimao sam dvadeset i dvije godineD,
postupno sam se naviknuo na ivot s drugom osobom. &akon to sam napustio /akultet, vodio
sam bar pa sam s"vatio vanost druenja s drugim ljudima, kao i da ne moemo ivjeti sasvim
sami i izdvojeni od svijeta. ,ako sam, istina sporo i postupno, vlastitim snagama i vlastitim
iskustvom otkrio da mogu biti i drutven. 4azmiljaju*i o tom razdoblju sada, svjestan sam da
se moj pogled na svijet promijenio u mojim dvadesetima, i da sam sazrio. Kuraju*i nos u
kojekakva mjesta stekao sam iskustvo i znanje koji su mi bili potrebni u ivotu. #ez ti"
desetak prilino gadni" godina ne vjerujem da bi" uspio napisati sve ono to jesam, a ak i da
sam pokuao, ne bi" bio sposoban za to. &ije rije o tome da su drugi toliko utje+ali na mene.
Lelja da budem sam nije se promijenila. Zato su mi ti" sat ili vie vremena koje provedem
tre*i, i to u drutvu sa samim sobom, toliko vani kako bi" mogao odrati svoj duevni mir.
ok trim ne moram razgovarati ni sa kim i ne moram nikoga sluati. !edino trebam voditi
rauna o stazi po kojoj trim. ,o je dio dana bez kojega ne mogu.
Aesto me pitaju o emu razmiljam dok trim. )bino ljudi koji me to pitaju nisu nikad
trali na velike udaljenosti. Uvijek se duboko zamislim nad nji"ovim pitanjem. ) emu li
doista razmiljam dok trim> &i dan=danas nemam spreman odgovor.
$ad je vrijeme "ladno, valjda barem malo razmiljam o tome koliko je doista "ladno. Isto
tako i o vru*ini u vru*e dane. $ad sam tuan, barem malo razmiljam o toj tuzi. $ad sam
veseo, barem malo razmiljam o toj svojoj veselosti. $ao to sam ve* prije napomenuo, esto
mi naviru sluajne uspomene. ,u i tamo, premda jako rijetko, javi mi se ideja koju
8
upotrijebim u romanu koji piem. 3li dok trim, zapravo ne razmiljam ni o emu vrijednom
spomena.
!ednostavno, trim. $roz prazan prostor. Ili da se moda izrazim na drugi nain: trim da
bi" svojim tranjem ostvario prazan prostor. 3li kao to moete pretpostaviiti, sluajna misao
se probije u tu prazinu. ;judski mozak nije nikada sasvim prazan. (mo+ije ljudski" bi*a nisu
dovoljno snane ili postojane da bi trpjele vakuum. 4aznolike misli i ideje koje se name*u
mojim emo+ijama dok trim ostaju podre-ene toj praznini. #udu*i da im nedostaje sadraj,
one su sluajne misli koje se okupljaju oko te praznine.
%isli koje mi se javljaju dok trim podsje*aju me na oblake na nebu. )blake razliiti"
oblika i veliina. olaze i prolaze dok nebo ostaje isto nebo. )bla+i su tek gosti na nebu
kojim prolaze i iezavaju, ostavljaju*i za sobom prazno nebo. &ebo jednako postoji i ne
postoji. Ima svoju jezgru, a istovremeno je i nema. 3 mi pri"va*amo tu golemu prazninu i
gledamo u nju.
.ada sam u kasnim pedesetima. $ad sam bio mlad, nisam mogao ni zamisliti da *u
doivjeti dvadeset i prvo stolje*e i da *u, uop*e se ne alim, doivjeti pedesetu. ,eoretski
gledano, bilo je samo po sebi jasno da *e jednog dana, ako se nita drugo ne dogodi, nastupiti
dvadeset i prvo stolje*e, a ja doivjeti pedesetu. $ad sam bio mlad i kad bi mi postavili
pitanje kako se zamiljam kao pedesetogodinjak, za mene je to pitanje bilo jednako teko kao
da su me doslov+e pitali kako zamiljam svijet poslije smrti. %i+k !agger je jednom zgodom
"valisavo izjavio: '4adije *u umrijeti nego navrivi etrdeset petu i dalje pjevati pjesmu
&atisfation.' .ada mu je vie od ezdeset godina, ali i dalje pjeva &atisfation. &ekim
ljudima *e ovo to piem moda zvuati smijeno, a" ne i meni. $ad je bio mlad, %i+k !agger
nije se mogao zamisliti kao etrdesetpetogodinjaka. Ista stvar je sa mnom. .mijem li se
smijati %i+ku !aggeru> &i sluajno. 3li meni se nije dogodilo da sam postao poznat mladi
ro+k pjeva. .re*om, nitko se vie ne sje*a kojekakvi" gluposti koje sam kao mladi* rekao, pa
mi i" sada nitko ne moe navoditi. U tome je jedina razlika.
3 sada, evo me ivog i zdravog u ovom tada nezamislivom svijetu. )sje*aj je uistinu
udan, pa ne mogu re*i jesam li imao sre*e ili nisam. 3 moda to i nije vano. Za mene =
vjerojatno kao i za svakoga drugog = ovo je tek poetno iskustvo starenja i osje*aji koje
proivljavam jednako su novi. a to iskustvo imam otprije, sada bi" ga nedvojbeno mogao
jasnije razumjeti i opisati, ali ovo je poetak mojeg starenja pa ne znam za neko drugo koje bi
bilo moje. Za sada se mogu jedino suzdrati od bilo kakvi" konkretniji" pro+jena i pri"va*ati
stvari onakve kakve jesu. &a isti nain na koji pri"va*am nebo, oblake i rijeku. akako, u
svemu tome postoji neto gotovo smijeno, neto to ne elite dokraja otkriti.
$ao to sam ve* istaknuo, nadmetanje s drugim ljudima, bez obzira je li rije o
svakodnevi+i ili o poslu kojim se bavim, nije nain ivota kakav bi mene zanimao. )prostite
mi to se izraavam uop*eno, ali ovaj svijet nastanjuju raznoliki ljudi. &eke od nji" privlae
drugaije vrijednosti, a isto vrijedi i za mene. Upravo zbog ti" raznolikosti nastaju
nesuglasi+e, a razlike u kombina+ijma ti" nesporazuma mogu donijeti mnogo ve*e sukobe.
Ponekad se zna dogoditi da pojedine ljude nepravedno kritiziramo. ,o je s"vatljivo samo po
sebi. &ije osobito zabavno biti pogreno s"va*en ili nepravedno kritiziran5 to je vrlo bolno
iskustvo koje ovjeka duboko vrije-a.
Hto sam stariji, to polako ali sve jasnije s"va*am da su te vrste boli i patnje nuan dio
ivota. 4azmislite li o tome, s"vatit *ete da je to tako jer se ljudi razlikuju jedni od drugi" po
tome to mogu slobodno donositi vlastite odluke i miljenja. Uzmite mene za primjer. )no u
emu sam osobito darovit jesu odre-ene situa+ije koje drugi ne mogu prepoznati. Htovie,
objasnit *u i" drugaije od ostali" i izabrati rijei koje su drugaije od nji"ovi" = sve to
omogu*ava mi pisanje pria koje su samo moje. Upravo zbog gore spomenutoga imamo
neobinu situa+iju = jako malo ljudi doista ita ono to sam napisao. ,ako injeni+a da sam ja
ja i nitko drugi postaje jedna od moji" najve*i" prednosti. (mo+ionalna patnja +ijena je koju
osoba pla*a da bi bila nezavisna.
,o je ono u to najvie vjerujem, i vjeruju*i u to ivim svoj ivot. U odre-enim
segmentima ivota aktivno se odluujem za osamljenost. .amo*a je, osobito za nekoga tko se,
9
poput mene, bavi pisanjem, neizbjena okolnost. Istina, poput kiseline to istjee iz bo+e,
osje*aj osamljenosti moe kadikad nesvjesno nagristi ovjekovo sr+e i uiniti da ga izgubi.
akako, to je svojevrstan ma s dvije otri+e. Htiti me od vanjskog svijeta, a istodobno me
iznutra ustrajno povreduje. %islim da sam ne sebi svojstven nain svjestan te opasnosti =
vjerojatno za"valjuju*i iskustvu koje sam stekao = i zbog toga ve* due moram neprestano biti
u pokretu, ponekad ak sile*i samog sebe do krajnji" grani+a kako bi" zalijeio osamljenost
koju osje*am duboko u sebi i pokuao je odagnati. 3li, to je mnogo manje svjesno djelo, a
mnogo vie instinktivna reak+ija.
#it *u malo konkretniji.
$ad me nepravedno kritiziraju Cbarem prema mojem miljenjuD ili kad sam siguran da *e
me odre-ena osoba razumjeti a ona me ne razumije, odlazim trati malo due nego inae.
,ime to due trim kao da /iziki ponitavam dio nezadovoljstva. ,o mi tako-er pomae da
iznova s"vatim koliko sam slab i koliko su moje mogu*nosti ograniene. ,ako i tjelesno
postajem svjestan svoji" slabi" strana. !edan od rezultata takvoga mojeg neto dueg tranja
jest taj to se tono toliko osje*am snanije. 3ko sam ljutit, ljutnju upu*ujem samome sebi.
3ko sam doivio /rustriraju*e iskustvo, koristim se njime kako bi" sebe uinio boljim.
)duvijek tako ivim. ,i"o upijam stvari za koje sam sposoban, objelodanjuju*i i" kasnije, to
je mogu*e vie mijenjaju*i nji"ov oblik i to kao dio radnje u romanu.
&e mislim da bi mnogo ljudi volljelo moju linost. 0jerojatno bi se nala nekoli+ina ,
jedva nekoli+ina = koji bi njome bili duboko impresionirani, ali rijetko bi je tko doista volio.
,ko bi na ovoj zemlji uop*e mogao osje*ati simpatije, ili barem neto slino, za osobu koja
nije sklona kompromisu5 koja se, kad god se pojavi problem, skriva duboko u ormar> !e li
uop*e mogu*e da ljudi vole pro/esionalnog pis+a> &emam pojma. %oda negdje na svijetu
postoji i takav. ,eko je generalizirati. Hto se mene tie, mene koji ve* desetlje*ima piem
romane, ne mogu ak ni zamisliti nekoga tko bi me volio kao linost. ,o to me netko ne voli,
mrzi ili prezire ini mi se mnogo prirodnije. &aravno, nije mi osobito drago kad se tako
dogodi. Aak ni meni nije drago ako me netko ne voli.
3li, to je neka druga pria. 0ratimo se tranju. Ponovno sam se vratio svakodnevnom
tranju i takvom obliku ivota. &ajprije sam poeo ozbiljno trati, a sada trim prema
neumoljivo strogim pravilima. .to bi sve to moglo znaiti za mene, s obzirom na to da se
bliim ezdesetoj, jo uvijek ne znam. 3li mislim da mora ne*to znaiti. %oda ne neto jako
duboko, ali mora postojati neki smisao u svemu tome. U svakom sluaju, sada trim predano i
naporno. !o *u priekati i kasnije razmisliti to li sve to znai. C)dga-anje razmiljanja o
neemu jedna je od moji" spe+ijalnosti, vjeba koju sam usavrio s godinama starenja.D
.vakodnevno oistim tenisi+e za tranje, utrljam malo kreme za sunanje po li+u i vratu,
ukljuim toperi+u i ponem trati. Pasatni vjetrovi puu mi u li+e, bijela aplja pokorno leti
nebom dugi" poravnani" nogu dok ja sluam omiljenu mi grupu, ;ovin@ .poon/ul.
ok sam trao, obuzela me misao: ak i ako se vrijeme tranja ne popravi, malo mogu
uiniti. .ve sam stariji i vrijeme uzima svoju rtvu. &itko za to nije kriv. ,o su pravila igre.
#a kao to rijeka utjee u more, starenje i sporost dio su prirodnog pro+esa i moram i"
pri"vatiti. %oda to nije zabavan pro+es, a ono to *u jo kasnije otkriti vjerojatno *e biti jo
neugodnije. 3li, imam li uop*e izbora> &a svoj nain uivao sam u dosadanjem ivotu,
premda ne mogu re*i da sam u njemu potpuno uivao.
&e pokuavam se "valiti ili razmetati = tko bi se uop*e "valio neim takvim> = ali ja nisam
osobito pametna osoba. !a sam osoba koja mora iskusiti neto tjelesno, zapravo dodirnuti
neto prije no to to jasno osjetim. #ez obzira na to to je u pitanju, ako ne vidim vlastitim
oima, nisam uvjeren. !a sam mnogo vie tjelesni tip osobe, a ne intelektualni. &aravno, i ja
imam odre-eni kvo+ijent inteligen+ije = barem vjerujem da imam. a mi sasvim nedostaje, ni
sluajno ne bi" mogao pisati romane. 3li nisam tip koji djeluje s pomo*u iste teorije ili
logike5 isto tako nisam tip iji je izvor energije intelektualna spekula+ija. !edino kad se
opteretim stvarnim, tjelesnim teretom i moji mii*i ponu jeati Ca katkada i vritatiD,
pove*ava se moja sposobnost s"va*anja i napokon sam sposoban dokuiti neto. .uvino je
re*i, za to je potrebno prilino vremena, uz velik trud, da bi" proao svaku etapu, korak po
10
korak, i na kraju stigao do zakljuka. Ponekad to traje odve* dugo, i onda kad sam uvjeren u
to, ve* je kasno. 3li to drugo moe ovjek uiniti> (to, ja sam takva osoba.
ok trim govorim si da razmiljam o rije+i. I obla+ima. 3li, u biti ne razmiljam ni o
emu. !edino nastavljam trati prema svojoj udobnoj, doma*oj praznini, svojoj vlastitoj
nostalginoj tiini. 3 to je prilino lijepa stvar. #ez obzira na to to drugi govore.
2. F1. kolovoza 2667. 9 )tok $auai, :avaji
TKO B' & *&*!'O K<$!'T' N$ TRK$)$ ROM$NOP'&,$-
Aetrnaesti je dan kolovoza, nedjelja. !utros sam trao sat i petnaest minuta, sluaju*i
<arlu ,"omas i )tisa 4eddinga s mini < plejera. Poslije podne sam preplivao gotovo FE66
metara u bazenu, a predveer sam plivao u moru. &akon toga sam veerao = pivo i ribu. U
restoranu :analei olp"in, nedaleko od sredita sela :analeija. Za veeru sam naruio ribu
koju ovdanji starosjedi+i zovu ?alu, vrsta bijele ribe. Pripremili su je na aru od drvenog
ugljena. !eo sam je uz sojin umak. Za prilog su posluili mijeano povr*e, tako-er peeno na
aru i veliku zelenu salatu. U kolovozu sam do sada pretrao F76 km.
G G G
!o davno sam poeo svakodnevno trati. ,onije, u jesen FIJ2. ,ada su mi bile trideset i
tri godine.
&eto prije toga otvorio sam svojevrstan jazz klub u blizini postaje .endagaBa. &edugo
nakon /akulteta = zapravo, bio sam zauzet kojekavim sporednim poslovima pa mije
nedostajalo jo nekoliko poloeni" ispita do diplome i slubeno sam jo bio student = otvorio
sam mali klub na junom ulazu u postaju $okubunji, koji sam vodio nepune tri godine, ali
kad su poeli obnavljati zgradu u kojoj se klub nalazio, preselio sam posao u novi lokal blie
sreditu ,okija. ,aj novootvoreni bar nije bio osobito velik, ali ni skuen. Imali smo kon+ertni
klavir i tek toliko prostora da se na njemu moe zbiti peterolani sastav. Preko dana to je bila
kavana, a uveer no*ni bar. ,ako-er smo posluivali prilino ukusnu "ranu, a za vikende smo
imali i glazbu uivo. ,akva vrsta kluba u kojem se slui "rana i moe sluati jazz uivo u ono
je vrijeme bila prava rijetkost, pa smo ubrzo uspjeli pridobiti stalne goste, a i /inan+ijski smo
dobro prolazili.
0e*ina ljudi koje sam poznavao prognozirala nam je slabo poslovanje. Ainilo im se da
ugostiteljski objekt kojim gazda upravlja iz pukog "obija ne*e uspjeti opstati, a i da netko
poput mene, koji sam bio vrlo naivan i vjerojatno nisam imao blage veze kako se vodi takva
vrsta posla, ne*e uspjeti u svojoj nakani. Ipak, nji"ove prognoze pokazale su se kao sasvim
pogrene. Istini za volju, moram priznati da ni sam nisam vjerovao da sam sposoban za velik
posao. Ipak, budu*i da nisam elio doivjeti neuspje", morao sam dati sve od sebe. !o otkad
znam za sebe moja ilavost lei u injeni+i to mogu raditi vrlo naporno i mnogo podnijeti.
%nogo vie sam radni nego trka*i konj. )drastao sam u obitelji prosvjetni" radnika, pa nisam
bio dovoljno dobro upoznat s poduzetnitvom, ali na sre*u, obitelj moje supruge bavila se
poslovanjem pa mi je njeno posredno znanje bilo od velike pomo*i. #ez obzira na to koliko
sam snaan radni konj bio, nikada nisam bio dovoljno sposoban za uspje" kakav sam elio.
.am posao je bio prilino naporan. 4adio sam od jutra do kasno u no* sve dok ne bi" pao
od umora. oivio sam kojekakva runa iskustva, brojna razoaranja i esto sam se morao
snalaziti kako sam znao i umio. 3li, radio sam do iznemoglosti i napokon sam poeo
ostvarivati dovoljan pro/it kojim sam mogao zaposliti jo nekoliko ljudi. Pribliivi se
tridesetoj, napokon sam mogao uzeti preda". a bi" otvorio taj bar pozajmio sam koliko sam
mogao od svakoga tko mi je elio posuditi nova+, i gotovo sam svima sve pozajmljeno vratio.
11
.tvari su se polako smirivale. .ve do tada borio sam se za golo preivljavanje i nastojao
izbjegavati dugove, pa nisam imao vremena razmiljati ni o emu drugome. )sje*ao sam se
kao da sam se popeo na vr" vrlo strmog stubita i izaao na istinu, pa sam bio uvjeren da
mogu iza*i na kraj s budu*im problemima koji bi mogli iskrsnuti i preivjeti i". uboko sam
uda"nuo, osvrnuo se oko sebe, zagledao se u stubite kojim sam se popeo i poeo razmiljati
o sljede*em potezu. #liio sam se tridesetoj. 0ie me nisu smatrali za mladoga deka.
Iznenada sam dobio ideju da napiem roman.
%ogu se sjetiti tonog datuma, tovie onog trena kad sam pomislio da bi" mogao
napisati roman. #ilo je oko pola dva popodne prvog travnja FIMJ. ,og dana otiao sam na
stadion !ingu, +ugao pivo i gledao bejzbolsku utakmi+u. .tadion !ingu nalazi se nedaleko od
mog ondanjeg stana, pa sam bez problema mogao otpjeaiti do njega. )sim toga, tada sam
bio velik navija bejzbolskog kluba Nakult ,subame.
G
#io je divan proljetni dan, ni najmanjeg
oblaka na nebu, pu"ao je blag vjetar. &a vanjskom rubu igralita tada jo nije bilo klupa, tek
travnata kosina. ;eao sam na travi, piju+kao "ladno pivo, povremeno podizao pogled prema
nebu i oputeno uivao u utakmi+i. $ao i obino, nije bilo mnogo gledatelja. #ila je to prva
utakmi+a u sezoni, a gostovala je momad :iros"ima ,oBo $apu. .je*am se daje Nasuda bio
ba+a lopte za momad ;astavi+a. #io je onizak, zdepast ba+a lopti koji je ba+ao udnovato
'/elane' lopte. U dnu dijela za poetni udara+ pali+om za ;astavi+e stajao je udara+ ave
:ilton, mladi ameriki igra, pridoli+a u momadi. :ilton je snano udario loptu odbivi je
prema lijevoj +rti igralita. Prasak pri dodiru bejzbolske pali+e i lopte odjeknuo je itavim
stadionom. :ilton je lako poentirao prvi udara+ i podignuo pali+u spreman za drugi udara+.
Upravo tog trena pomislio sam: za*to ne bi# po(u*ao napisati roman- !o uvijek se savreno
dobro sje*am beskrajnog plavog neba, dodira mlade trave, zadovoljstva koje je izazvao prasak
bejzbolske pali+e. ,og asa neto je doletjelo s neba, i to god bilo, ja sam to pri"vatio.
&ikada nisam imao ni najmanju ambi+iju postati romanopisa+. !edino sam imao silnu
elju napisati roman. Isto tako, uop*e nisam znao o emu bi" pisao, jedino sam bio uvjeren da
*u, ako ga to prije napiem, ostvariti neto zanimljivo. $ad sam se ve* odluio sjesti za stol
kod ku*e i spremiti se za poetak pisanja, s"vatio sam da nemam ni valjano nalivpero. Zato
sam otiao u veletrgovinu $inokuniBa u ."injuki i kupio snop papira za pisanje i nalivpero u
vrijednosti ondanji" pet dolara. %ala, ali vrlo vrijedna investi+ija.
,o je bilo u prolje*e FIMJ., a u kasnu jesen dovrio sam tekst romana od dvije stotine
rukom ispisani" strani+a. &akon to sam ga dovrio, osje*ao sam se sjajno. &isam imao
pojma to *u s romanom, ali dok me zanos nosio, odluio sam ga poslati na knjievni natjeaj
asopisa .unzo za nagradu za novog pis+a. Poslao sam ga potom, nisam ak napravio kopiju
rukopisa. ,o valjda dovoljno jasno govori da mi nije bilo stalo "o*u li dobiti nagradu i "o*e li
roman biti zauvijek izgubljen. ,o djelo je objavljeno pod naslovom Kaze no uta o (i(e /&lu*aj
(a(o vjetar pjeva0. #ilo mi je mnogo vie stalo da ga dovrim nego "o*e li biti objavljen.
$asno te jeseni, stalni gubitni+i, bejzbolska momad ;astavi+a, za dlaku je pobijedila
momad )saka :ankBu u svejapanskom prvenstvu. Uistinu sam bio oduevljen i odlazio sam
vidjeti nekoliko utakmi+a koje su se odrale na stadionu $orakuenu. C&itko nije mogao ni
zamisliti da bi momad ;astavi+a mogla osvojiti prvenstvo, pa su oni u upravi kluba ve* bili
dogovorili da se stadion !ingu prenamijeni za susrete /akultetski" bejzbolski" momadi.D
Zato se tog razdoblja sje*am veoma jasno. #ila je to osobito lijepa jesen ugodnog,
sunanog vremena. &ebo je danima bilo vedro, a stabla ginkga ispred %emorijalnog muzeja
%eiji raskonija no ikad. ,o je bila posljednja jesen moji" kasni" dvadeseti".
Idu*eg prolje*a, kad me nazvao urednik knjievnog asopisa .unzo i kazao mi da je moj
rukopis uao u najui izbor za nagradu, bio sam sasvim zaboravio da sam rukopis uop*e
poslao na natjeaj. U me-uvremenu sam se bavio mnogim drugim stvarima. Isprva mi nije
bilo jasno o emu govori. 3li roman je pobijedio na natjeaju, i tog je ljeta i objavljen. $njiga
je bila prilino dobro primljena. Imao sam trideset godina i nije mi bilo jasno to se sve
doga-a oko mene i sa mnom, ali ubrzo su me poeli spominjati kao novog i perspektivnog
G &tadion %ingu na.a1i se u tokijskoj etvrti &hinjuku. '1gra=en je +>2:. i na njemu se odr4avaju
5ej15o.ske utakmi2e. &tadion je tako=er dom 0ro?esiona.ne 5ej15o.ske momadi @aku.t Tsu5ame 6<astavi2e;.
12
pis+a. I sam sam bio iznena-en, a ljudi koji su me poznavali bili su jo vie.
&akon tog doga-aja, dok sam jo vodio posao s jazz klubom, napisao sam drugi roman,
1273,nen no Pinb4ru /5liper, FIME.D. ok sam ga dora-ivao, napisao sam nekoliko kratki"
pria i preveo nekoliko kra*i" prozni" djela O. .+otta Oitzgeralda. )bje moje knjige, Kaze no
uta o (i(e i 1273,nen no Pinb4ru, bile su predloene za prestinu &agradu 3kutaga?a. Za
obje knjige govorilo se da su ozbiljni konkuretni, ali na kraju ni jedna ni druga nije dobila
nagradu. Iskreno govore*i, uop*e mi nije bilo stalo. a sam dobio tu nagradu, poeli bi me
salijetati novinari u potrazi za intervjuima, nakladnike ku*e vjerojatno bi mi ponudile nove
ugovore, a ja sam se bojao da bi sve to moglo poremetiti moju predanost u upravljanju lokalom.
.vakog dana tri pune godine vodio sam jazz klub = vode*i brigu o pla*enim i nepla*enim
raunima, nabav+i, radnom rasporedu osoblja, spravljaju*i koktele, ku"aju*i, zatvaraju*i bar u
ranim jutarnjim satima = i tek potom bi" kod ku*e uzeo pisati za ku"injskim stolom dok ne
bi" zadrijemao. Imao sam osje*aj da vodim dvostruki ivot. ,jelesno, svaki dan je bio vrlo
naporan, a istodobno pisanje romana i vo-enje ugostiteljskog posla stvaralo mi je brojne
probleme. Izme-u ostaloga, vo-enje ugostiteljskog objekta podrazumijeva da morate primiti
svakoga tko ude na vrata vaeg lokala. #ez obzira na to tko u-e, osim ako nije neki uistinu
nepodnoljiv tip, morate ga doekati s ljubaznim osmije"om na li+u. Za"valjuju*i tome, sreo
sam kojekakve udake i upoznao neke doista neobine likove. Prije no to sam se poeo baviti
pisanjem, prilino sam spremno i rado stje+ao raznolika iskustva. anas mi se ini da sam
tada ve*inom bio zadovoljan takvim poznanstvima i svim iskustvima koja su donosila.
Postupno sam sve vie elio napisati ozbiljniji, razra-eniji roman. U prva dva romana,
Kaze no uta o (i(e i FIME,nen no Pinb4ru, uglavnom sam se zabavljao pro+esom samog
pisanja, ali u njima postoje dijelovi kojima nisam zadovoljan. U ta dva prva romana uspio
sam se izraziti jedino na ma"ove, djelomino i nepotpuno. #udu*i da sam stalno bio umoran i
da sam za pisanje morao tu i tamo ukrasti sat ili dva vremena od vlastitog odmora ili nekog
drugog posla, imao sam osje*aj da se utrkujem s vremenom, pa se nisam mogao valjano
usredotoiti na samo pisanje. ,akvim nervoznim i usitnjenim pristupim uspio sam napisati
neke zanimljive i svjee ulomke, ali krajnji rezultat bio je daleko od sloenog i misaonog
romana kakav sam elio napisati. )sje*ao sam da mi se pruila sjajna mogu*nost da doista
budem romanopisa+ = ansa kakva se ne prua ba svaki dan. U meni se probudila prirodna
elja da tu ansu iskoristim i napiem roman kojim *u biti zadovoljan. Znao sam da mogu
napisati neto mnogo vanije. &akon to sam o tome dugo razmiljao, odluio sam, barem za
izvjesno vrijeme, zatvoriti bar i potpuno se posvetiti pitanju. U to vrijeme moja zarada od jazz
kluba bila je ve*a od moje zarade kao pis+a. #ila je to stvarnost na koju sam svjesno pristao.
0e*ina ljudi koje sam poznavao energino se protivila odlu+i da zatvorim bar, a ostali su
bili vrlo sumnjiavi. 'Posao ti je napokon sjajno krenuo', govorili su mi, 'zato klub ne
prepusti nekome drugome da ga vodi dok ti pie roman>' Prema miljenju mnogi" ljudi
takav potez bio bi sasvim logian. )sim toga, ve*ina ti" ljudi vjerojatno nije vjerovala da *u
uspjeti kao pisa+. 3li nisam mogao posluati nji"ov savjet. !a sam osoba koja se mora u
potpunosti posvetiti onome ime se bavi. !ednostavno, nisam bio sposoban istovremeno pisati
roman dok netko drugi vodi klub. %orao sam se odluiti, sve ili nita. #io sam spreman
pri"vatiti vlastiti neuspje". 3li, poznavaju*i samog sebe, znao sam da *u se osje*ati slabo i
razoarano ako stvari budem obavljao polovino.
Unato brojnim zamjerkama i prigovorima, stavio sam klju u bravu tada ve* dobro
u"odanog posla i, premda zbog toga prilino zabrinut, opredijelio se za posao romanopis+a
koji *e za ivot zara-ivati pisanjem. '!ednostavno elim biti slobodan idu*e dvije godine kako
bi" se mogao posvetiti pisanju', objasnio sam svojoj eni. '3ko ne uspijem u toj namjeri,
uvijek moemo otvoriti kakav mali bar. !o sam mlad i uvijek moemo poeti ispoetka.'
'&eka ti bude', kazala je. ,o je bilo FIJF. godine i jo uvijek smo bili u dugovima, ali znao
sam da *u dati sve od sebe, pa sam nestrpljivo ekao da vidim to *e se dogoditi.
Poeo sam pisati novi roman i kasno te jeseni otputovao na tjedan dana na :okkaido kako bi"
obavio neka istraivanja koja su mi trebala za taj roman. Idu*eg travnja zavrio sam roman $ov na
divlju ovu. 4azmiljao sam: ili uspje" ili potpuni kra", pa sam sve to sam znao unio u tu knjigu.
,aj roman bio je mnogo dui od pret"odna dva, a radnja mnogo zamrenija i kompleksnija.
13
&akon to sam zavrio roman $ov na divlju ovu dobro sam se osje*ao jer mi se inilo da
sam napokon uspio prona*i vlastiti knjievni stil. Aitavim tijelom dr"tao sam od uzbu-enja
pri pomisli = koliko je divno i istodobno teko = mo*i sjediti za stolom i ne brinuti se o
vremenu i rokovima, usredotoen jedino na pisanje. )sje*ao sam da u meni i dalje postoji jo
neiskoriten knjievni dar i sada sam se ve* mogao vidjeti kako za ivot zara-ujem piu*i.
,ako se na kraju rezervna ideja o ponovnom otvaranju bara nije nikad ostvarila. Pa ipak, ak i
sada tu i tamo pomislim kako bi bilo lijepo voditi mali bar.
Uredni+ima u asopisu .unzo koji su traili knjigu koja bi bila dopadljiva irem krugu
itatelja, $ov na divlju ovu uop*e se nije svidio. .je*am se s kakvom su je suzdrano*u
primili. Aini mi se da je moja predodba o tome to roman treba predstavljati tada bila
prilino iskrivljena Ckakva li je danas, jednako se pitamD. Aitateljima se me-utim ini se ta
nova knjiga svidjela i tome sam se najvie obradovao. ,o je bio moj pravi poetak kao
romanopis+a. a sam nastavio pisati sluajne romane kao to su Kaze no uta o (i(e i 1273,
nen no Pinb4ru, koje sam napisao dok sam vodio bar = vjerujem da bi" ubrzo zapao u
bezizlaznu situa+iju.
)nog asa kad sam odluio postati pro/esionalni pisa+, iskrsnuo je jo jedan problem:
kako odrati tjelesnu kondi+iju. 3ko se niim ne bavim, sklon sam debljanju. 0o-enje jazz
kluba svakodnevno je iziskivalo naporan tjelesni rad, pa sam tjelesnu teinu mogao drati pod
kontrolom. 3li onog trena kad sam poeo po itave dane sjediti za stolom i pisati, moja
tjelesna snaga poela je slabjeti i, polako ali sigurno, poeo sam se debljati. ,ako-er sam sve
vie puio dok sam bio usredotoen na pisanje. ,ada sam puio tri kutije +igareta na dan. Prsti
su mi bili jezivo sme-i, a itavo tijelo vonjalo je na du"anski dim. !ednog dana sam odluio:
ovo nije dobro po mene, ova(o vi*e ne mo6e. 3ko sam elio ivjeti dugim ivotom
romanopis+a, morao sam prona*i nain da odrim zdravu tjelesnu kondi+iju.
,ranje nudi brojne korisne prednosti. Prije svega, nije vam potreban nitko drugi da biste
trali, a osim toga ne treba vam ni skupo+jena oprema. a biste se bavili tranjem, ne morate
odlaziti na neko posebno mjesto. .ve dok imate dobre tenisi+e za tranje i stazu kojom
moete trati, moete trati do mile volje. . tenisom nije tako. %orate oti*i do najblieg
teniskog igralita, ali i tada vam je potreban netko za igru. Plivati moete sami, ali ipak
morate oti*i na bazen.
&akon to sam zatvorio bar, vjerovao sam da *e se moj nain ivota sasvim promijeniti pa
smo se preselili u &aras"ino, pre/ektura <"iba. U ono vrijeme taj kraj je bio prilino ruralan i
u blizini nisu postojali sportski objekti vrijedni spomena. 3li, postojale su +este. U blizini se
nalazila vojna baza, pa su redovito odravali +este zbog svoji" vozila. &a sre*u, u susjedstvu
su tako-er postojali sportski tereni .veuilita &i"on, i ako bi" onamo otiao rano ujutro,
mogao sam se slobodno posluiti nji"ovom trka*om stazom. Zato se nisam morao dugo
odluivati Ca i nisam imao neki velik izborD = opredijelio sam se za tranje.
&edugo nakon toga prestao sam puiti. Prirodni lijek za prestanak puenja bilo je moje
svakodnevno tranje. &isam mogao tako lako prestati s puenjem, ali nisam mogao ni
nastaviti sa svakodnevnim tranjem i puenjem. ,a prirodna elja da jo* vi*e tr)im postala je
snaan poti+aj u odvikavanju od puenja, tovie, predstavljala je veliku pomo* u
nadvladavanju krizni" trenutaka. Prestanak puenja bila je vrsta simbolikog rastanka sa
ivotom koji sam sve do tada vodio.
,ranje na velike udaljenosti nikad mi nije bilo strano. $ad sam iao u kolu, nikad mi
nije bilo stalo do satova tjelesnog i uvijek sam mrzio kolski an sporta. I to samo zato to
sam bio prisiljen sudjelovati u njima. &ikada nisam mogao podnijeti da me netko sili da
uinim neto to nisam elio uiniti onda kada to nisam elio. $ad god sam bio kadar uiniti
neto do ega mi je bilo stalo, i (ad sam ja to elio uiniti, i ona(o kako sam to elio uiniti,
dao bi" sve od sebe. . obzirom na to da nisam bio atletski gra-en, a ni osobito spretan u
borilakim vjetinama, nisam bio dobar ni u onim sportovima u kojima se rezultat odluuje u
trenu. ,ranje na velike udaljenosti i plivanje mnogo vie mi odgovaraju. &a izvjestan nain
uvijek sam bio svjestan toga, pa to moda objanjava zato sam se tako lako prilagodio
svakodnevnom tranju.
3ko mi doputate da zakratko skrenem s teme tranja, vjerojatno istu stvar mogu re*i za
14
odnos koji sam imao prema uenju. !o od osnovne kole pa do /akulteta nikad me nisu
zanimale stvari koje sam morao uiti. Uvjeravao sam samog sebe da je to neto to i ja, poput
svi" ostali", moram uiniti, pa nisam namjerno zabuavao i uspio sam se upisati na /akultet,
ali ni studiranje mi nije bilo nimalo zanimljivo. Premda o+jene koje sam dobivao na /akultetu
nisu bile toliko slabe da bi" i" tajio, ne sje*am se da me itko ikad po"valio to sam dobio
dobru o+jenu ili to sam bio najbolji u bilo emu. U studiranju sam poeo uivati tek na(on
to sam zavrio sa kolovanjem i postao ravnopravan lan drutva. 3ko me neto zanimalo i
ako sam to mogao prouavati vlastitim tempom i na nain koji je meni odgovarao, bio sam
prilino uspjean u stje+anju znanja i strunosti. Umije*e prevo-enja dobar je primjer. &auio
sam ga vlastitim snagama, onako kako sam znao i umio. Potrebno je mnogo vremena da se na
takav nain postane uspjean, kad ovjek stjee iskustvo na brojnim pokuajima i
pogrekama, ali ono to na takav nain naui zauvijek ostaje u njemu.
&ajradosnija stvar koja mi se mogla dogoditi nakon to sam postao pro/esionalni pisa+
bila je ta to sam mogao rano oti*i u krevet i ustati rano ujutro. ok sam vodio jazz klub esto
bi se dogodilo da na spavanje odem u zoru. Zatvarali smo u pono*, ali potom sam morao sve
poistiti, provjeriti utrak, sjesti i zakratko se odmoriti uz pi*e. &akon to bi" sve to obavio, i
prije nego to bi" toga uop*e bio svjestan, ve* je bilo tri ujutro. 0rativi se ku*i, esto bi"
sjedio za ku"injskim stolom i pisao, a vani bi poelo svitati. &aravno, kad bi" se napokon
probudio, ve* je uveliko bio dan.
&akon to sam zatvorio klub i poeo ivjeti ivotom pis+a, prva stvar koju smo uinili
Cmislim na svoju enu i sebeD bila je da smo sasvim promijenili nain ivota. )dluili smo na
spavanje odlaziti ubrzo nakon to padne mrak, a ustajati s izlaskom sun+a. U naim
razmiljanjima to je bilo sasvim prirodno, jer tako ivi ve*ina estiti" ljudi. &akon to smo
zatvorili lokal jednako smo odluili da *emo se ubudu*e vi-ati iskljuivo s onim ljudima s
kojima se elimo sresti i isto tako, stoje mogu*e vie, izbjegavati sve one koje vie ne elimo
vidjeti. )sje*ali smo da, barem za izvjesno vrijeme, sebi moemo dopustiti taj "ir skromnosti.
#ila je to golema ivotna promjena = od sasvim otvorenog naina ivota kakvav smo
vodili due od sedam godina do vrlo zatvorenog. 0jerujem da nam je, premda samo izvjesno
vrijeme, takav otvoreni nain ivota ipak u neemu bio od koristi. U tom razdoblju nauio
sam mnogo toga vanog. ,o je bila prava ivotna kola. 3li, ovjek ne moe tako ivjeti u
nedogled. #a kao i u koli, odre-eno vrijeme ui, naui i onda odlazi.
,ako je zapoeo moj novi ivot, jednostavan i svakodnevan. Ustao bi" prije pet ujutro i
otiao na spavanje prije deset uveer. 4aznim ljudima najbolje odgovaraju pojedini dijelovi
dana = kako kome. 3li, ja sam de/initivno ranoranila+. ,ada se mogu najbolje usredotoiti i
obaviti ono najvanije. Poslije toga se bavim drugim stvarima, ali onima za koje nije potrebna
velika kon+entra+ija. $rajem dana odmaram se i vie se ne bavim niim vanim. Aitam,
sluam glazbu, oputam se i gledam da rano odem u krevet. ,o je svakodnevni raspored kojeg
se pridravam sve do dananjeg dana. Za"valjuju*i tome, mogao sam valjano pisati posljednje
dvadeset i etiri godine. )sim to je nain ivljenja, to je sada i navika koja mi ne doputa
brojne no*ne izlaske, pa ponekad susreti s drugim ljudima i prijateljima trpe zbog toga. &eki
se ak naljute na mene, jer me pozivaju na neko otmjeno mjesto ili gdje drugdje, a ja i"
opetovano odbijam.
)sim kad je ovjek mlad, uistinu mi se ini nunim dati prednost bitnim ivotnim
stvarima i to prije s"vatiti kojim redom podijeliti vrijeme i snagu. 3ko takvu vrstu rasporeda
ne postavite do odre-eni" godina, nedostajat *e vam ivotna usredotoenost, a ivot *e vam
biti neuravnoteen. akako, na ljestvi+i onoga emu dajem prednost u svom ivotu na
prvome je mjestu predanost pisanju i izbjegavanje druenja sa svim ljudima koji se vrzmaju
oko mene. )sje*ao sam da nuan odnos koji sam trebao izgraditi u svom ivotu nije bio vezan
za odre-enu osobu nego za neodre-eni broj itatelja. .ve dok svakodnevni ivot vodim prema
vlastitim naelima, svako djelo koje napiem trebalo bi biti bolje od pret"odnog, pa bi ve*ina
moji" itatelja trebala pri"vatiti i pozdraviti kakav god oblik ivota izaberem. Zar to ne bi
trebala biti moja dunost kao romanopis+a i, istodobno, neto od najve*e vanosti za mene>
%oje miljenje nije se promijenilo sve ove godine. &e mogu vidjeti li+a svoji" itatelja i, na
15
izvjestan nain, to je misaoni oblik ljudski" odnosa, ali ja taj nevidljivi oblik misaonog
odnosa ve* dugo smatram daleko najvanijom stvari u svome ivotu.
rugim rijeima, ne moete ba svakome ugoditi.
Aak i kad sam vodio lokal, drao sam se isti" naela. %notvo ljudi dolazilo je u taj bar.
3ko se jednom od nji" deset lokal svidio pa je ponovno doao, bio sam zadovoljan. 3ko je
jedan od nji" deset poeo redovito dolaziti, to je bilo dovoljno da posao preivi. :o*u re*i,
nije mi smetalo ako se ostaloj devetori+i bar nije svidio. $ada sam toga postao svjestan,
osjetio sam golemo olakanje. Ipak, elio sam biti siguran da se onoj osobi kojoj se bar svidio
on uistinu svidio. a bi" bio siguran da joj se svidio, morao sam primijeniti svoju /ilozo/iju i
sustavno je se drati, bez obzira na sve ostalo. (to, to sam nauio vode*i bar.
&akon $ova na divlju ovu nastavio sam pisati prema jednakim naelima koja sam razvio
kao vlasnik bara. .a svakom novom knjigom pove*avao se broj moji" itatelja. )no to me
osobito radovalo bila je injeni+a to sam imao mnotvo ne samo odani" nego i stalni"
itatelja, od koji" su ve*inu inili mladi ljudi. .trpljivo su ekali da se pojavi moja nova
knjiga. Aim bi knjiga stigla u knjiare, kupovali su je i s nestrpljenjem poinjali itati. ,akav
razvoj situa+ije za mene je bio idealan, ili barem vrlo ugodan. &ema potrebe biti prvi na
ljestvi+i najprodavaniji". &astavio sam pisati knjige kakve sam elio pisati, i ako mi je to
pruilo uvjete za normalan ivot, nisam mogao ita vie traiti. $ad je roman 7orve*(a *uma
prodan u mnogo ve*oj nakladi od oekivane, lagodna situa+ija u kojoj sam ivio silom prilika
se promijenila, ali to se dogodilo znatno kasnije.
$ad sam tek poinjao trati, nisam mogao trati na velike udaljenosti. %ogao sam trati
dvadesetak minuta, u najboljem sluaju pola sata. Aak i tako sr+e bi mi poelo lupati, ostao
bi" bez da"a, noge bi me zaboljele. &aravno, to se moglo i oekivati jer se ve* dugo uop*e
nisam bavio tjelovjebom. Isprva, tako-er sam se osje*ao nelagodno to *e me ljudi iz
susjedstva vidjeti kako trim = isti osje*aj imao sam kad sam prvi put uz svoje ime i prezime
ugledao zvanje pisa. 3li to sam vie trao, moje tijelo je sve spremnije pri"va*alo injeni+u
da je u pokretu i postupno sam poeo pove*avati udaljenost. Polako sam stekao izdrljivost
trkaa, disanje mi je postalo ujedna=enije i bilo se normaliziralo. #it svega nije bila brzina ili
udaljenost, koliko redovno, svakodnevno tranje i to bez ijednog proputenog dana.
Poput tri dnevna obroka = uz spavanje, rad po ku*i i pisanje = tranje je postalo moja
duboko ukorijenjena svakodnevna navika. 3 kad je ve* postala prirodna potreba, osje*ao sam
se manje nelagodno. )tiao sam u du*an sportske opreme i kupio trenirku koja je odgovarala
mojim potrebama i tenisi+e za tranje. ,ako-er sam kupio toperi+u i proitao savjetnik za
poetnike u tranju. (to tako se postaje trka.
4azmiljaju*i sada o svemu, ini mi se da sam imao veliku sre*u to sam se rodio sasvim
zdrav. ,o mi je omogu*ilo da svakodnevno trim ve* gotovo etvrt stolje*a. $ tomu se jo
natjeem u ne ba malo utrka. &ikad mi se nije dogodilo da me noge toliko bole da nisam u
stanju trati. &e rasteem se i ne zagrijavam predugo prije svakog tranja i nikad se nisam
ozlijedio ni razbolio poslije utrke. &isam sjajan trka, ali nedvojbeno sam ilav i izdrljiv. ,o
je jedna od rijetki" osobina kojom se ponosan.
#liila se FIJE. godina i ja sam prvi put u ivotu sudjelovao u ulinoj utr+i. Utrka nije
bila osobito duga = 7666 metara = ali sam prvi put na sebi imao natje+ateljski broj, bio okruen
velikom grupom trkaa i jednog trena starter je viknuo: '&a svoja mjesta, pozor, sad!' Poslije
utrke pomislio sam: "ej, i nije bilo tako loe! U svibnju sam sudjelovao u utr+i na F7 km oko
jezera Namanakae, a u lipnju, ele*i provjeriti koliku udaljenost mogu izdrati tre*i, nekoliko
puta sam optrao kompleks <arske palae u ,okiju. &apravio sam sedam krugova i ukupno
istrao E8 km u prilino dobrom tempu i nije mi jako teko palo. &oge me uop*e nisu boljele.
&a kraju sam zakljuio da bi" se smio usuditi trati maraton. ,ek kasnije otkrio sam da najtei
dio maratona nailazi poslije tridesetpetog kilometra.
$ad pogledam /otogra/ije koje su tada snimljene, sasvim je oito da nisam imao tjelesnu
gra-u trkaa. &isam dovoljno dugo trao, mii*i mi nisu bili dovoljno snani. ,ako-er, ruke
su mi bile odve* tanke, a noge mrave i koate. Audim se samom sebi to sam s takvim
tijelom mogao trati maraton. $ad usporedite moj izgled na tim /otogra/ijama s ovim
16
dananjim, kao da je rije o sasvim drugoj osobi. &akon niza godina tranja moja muskulatura
sasvim se promijenila. 3li ak i onda sam, gotovo svakodnevno, mogao osjetiti promjene koje
su se doga-ale u mojem tijelu i to me jako radovalo. Premda sam bio preao tridesetu, imao
sam osje*aj da za mene i moje tijelo jo uvijek nije sve izgubljeno. Hto sam vie trao,
otkrivao sam sve ve*e tjelesne mogu*nosti.
$ad sam tek poeo trati znalo se dogoditi da se udebljam, ali ubrzo se teina ustalila na
prieljkivanoj. akako, svakodnevnim vjebanjem i tranjem uspio sam posti*i idealnu teinu
i, na moje zadovoljstvo, otkrio da mije i to od pomo*i pri tranju. I moja pre"rana postupno se
promijenila. Poeo sam jesti gotovo iskljuivo vo*e i povr*e, osim ribe kao glavnog izvora
bjelanevina. Ionako nikad nisam osobito volio meso i ta nesklonost s vremenom se samo jo
vie produbila. .manjio sam unos rie i alko"ola i poeo upotrebljavati iskljuivo prirodne
sastojke. .latkii mi ne predstavljaju problem jer i" nikad nisam osobito volio.
$ao to sam ve* kazao, ako se niim ne bavim, sklon sam debljanju. %oja ena sasvim
suprotno, moe jesti koliko god je volja Cona ne jede osobito mnogo, ali nikad ne odbija nita
slatkoD, nikad ne vjeba, a ipak se ne goji. Htovie, nema ni gram suvinog sala. 8ivot nije
pravedan, esto bi" pomislio. &eki ljudi se naporno trude kako bi skinuli neeljene kilograme
i u tome nikad ne uspiju, a drugi i" skinu bez i najmanjeg truda.
3li kad bolje razmislim, to to imam tijelo koje se moe lako udebljati vjerojatno je
nekakav prikriveni blagoslov. rugim rijeima, ako se ne elim udebljati, moram svakog dana
naporno vjebati, paziti to jedem i redu+irati ostale uitke. Livot katkada zna biti nepravedan,
ali ako ne krtarite na naporima, va metabolizam *e se znato poboljati uz takve navike i
postat *ete mnogo zdraviji, a usput i snaniji. onekle moete ak usporiti uinak starenja.
3li, ljudi koji prirodnom lako*om paze na svoju teinu ak nit ne moraju vjebati ili strogo
paziti na pre"ranu da bi ostali vitki. &ema ba mnogo oni" koji rado i svojevoljno odstupaju
od svoji" navika kako bi se gnjavili neugodnim mjerama mravljenja ako za to nemaju
potrebe. Upravo zbog toga, u mnogim sluajevima nji"ova tjelesna snaga slabi s proivljenim
godinama. 3ko ne vjebate, mii*i *e se, sasvim prirodno, opustiti i ukrutiti, a jednako tako i
kosti. &eki od moji" itatelja moda pripadaju onima koji se lako udebljaju, ali jedini nain
na koji ovjek moe razumjeti to je uistinu ispravno, jest gledati dalekoseno. Zbog razloga
koje sam naveo, vjerujem da na tu tjelesnu neugodnost treba gledati na pozitivan nain,
gotovo kao na vrstu blagoslova. ,rebali bismo se smatrati sretnima to se +rveno svjetlo na
sema/oru tako jasno vidi. &aravno, nije uvijek lako gledati na stvari na taj nain.
Aini mi se da takav pogled na ivot moemo lako primijeniti i na posao romanopis+a.
Pis+i koji su ro-enjem blagoslovljeni darom za pisanje mogu lako pisati romane bez obzira na
to ime se u ivotu bave, ili ne bave. Poput vode koja istjee iz prirodnog izvora, nji"ove
reeni+e slobodno teku i takvi pis+i stvaraju svoja djela bez ikakva napora. ,u i tamo ovjek
nai-e na takvog pis+a, ali naalost ja ne spadam u tu kategoriju. U meni, a ni u mojoj blizini,
takav izvor ne postoji. !a sam onaj koji mora iz sve snage eki*em i dlijetom udarati u stijenu
kako bi probio duboku rupu prije nego to prona-e izvor stvaralatva. a bi" napisao roman,
moram se marljivo baviti tjelesnim radom i potroiti mnogo vremena i snage. .vaki put kad
zaponem nov roman moram probiti jo jednu veliku, duboku rupu. 3li budu*i da u takvom
nainu ivota ustrajavam ve* dugi niz godina, postao sam prilino uspjean u probijanju rupe
u tvrdoj stijeni i pronalasku nove ile, kako te"niki tako i tjelesno. Zato, im primijetim da
jedan izvor vode poinje presuivati, ja se smjesta premjestim na drugi. 3ko ljudi koji se
uzdaju u prirodno vrelo talenta otkriju da su is+rpili svoj jedini izvor, u velikoj su nevolji.
rugim rijeima, pogledajmo istini u oi: u biti, ivot je nepravedan. 3li, ak i kad se ovjek
na-e u situa+iji koja je nepravedna, vjerujem da je mogu*e izabrati neki oblik estitosti,
pravednosti. &aravno, za to *e moda trebati vremena i truda. %oda *e vam se uiniti da uop*e
nije bilo vrijedno truda. .vaki pojedina+ treba za sebe odluiti je li vrijedno truda ili nije.
$ad kaem da trim svakog dana, neki su ljudi u prilinoj mjeri impresionirani. ')ito
imate vrlo jaku volju', pojedini+i me "vale. &aravno, lijepo je biti "valjen. &edvojbeno,
mnogo bolje nego biti pod+ijenjen. 3li, ja ne mislim da iskljuivo o snazi volje ovisi "o*ete li
neto uiniti ili ne. .vijet nije toliko jednostavan. Iskreno govore*i, uop*e ne vjerujem da
17
postoji velika veza izme-u mojeg svakodnevnog tranja i toga imam li snanu volju ili je
nemam. 0jerujem da sam se tranjem mogao baviti vie od dvadesetak godina iz
jednostavnog razloga: meni tranje godi. Ili moda zato to ga ne doivljavam bolnim.
&aravno, ljudi nastavljaju initi ono to im se svi-a, a ne ponavljaju ono to im se ne svi-a.
Usitinu, neto slino snazi volje ima neku malu ulogu u svemu tome. 3li bez obzira na to
koliko snanu volju imao, bez obzira na to koliko mrzi izgubiti, ako je rije o nekoj aktivnosti
do koje mu nije osobito stalo, ne*e ustrajati u njoj. .ve i ako ustraje, ne*e mu goditi.
(to zato tranje nisam nikada preporuio nikome drugome. .ilno sam se trudio da
nikada ne izgovorim: 9Tr)anje je sjajna stvar. &vat(o bi se trebao baviti tr)anjem.9 3ko
nekoga zanima tranje na velike udaljenosti, treba ga pustiti da sam odlui. $ad se bude
osjetio spremnim za to, poet *e trati. 3ko ga to uop*e ne zanima, ma koliko ga uvjeravali,
ne*emo promijeniti njegovo miljenje. .udjelovanje u maratonu nije sport za svakoga, ba
kao to ni pisanje romana nije posao za svakoga. &itko mi nikad nije savjetovao ili me
potaknuo da postanem romanopisa+ = zapravo, neki su me pokuali odgovoriti od te namjere.
Pomislio sam da bi" to mogao biti, i tako sam uinio. Isto tako, neka osoba ne postaje trka
jer mu je to netko drugi preporuio. U biti, ljudi se bave tranjem zato to su za to sposobni.
Pa ipak, neki bi mogli proitati ovu knjigu i zakljuiti: ':ej, evo i ja *u se pokuati baviti
tranjem', a potom *e otkriti da im se ak i svi-a. &aravno, to bi doista bilo divno. $ao autor
ove knjige bio bi" veoma zadovoljan kad bi se tako dogodilo. 3li ljudi imaju vlastite sklonosti
i odbojnosti. &ekim ljudima vie odgovara tranje maratona, neki vole igrati gol/, tre*i su
skloni ko+ki. $ad god nai-em na grupu uenika koji su na satu tjelesnog prisiljeni trati
maraton, bude mi i" ao. ,jerati ljude koji ne osje*aju nikakvu elju za tranjem ili koji za to
nisu dovoljno spremni, besmisleno je muenje. Uvijek se osje*am pozvanim upozoriti na=
stavnike tjelesnog odgoja da ne prisiljavaju mla-e i starije srednjokol+e da tre u istoj utr+i,
ali sumnjam da *e itko posluati moj savjet. ,ako vam je to u kolama. &ajvanija stvar koju
smo ikad nauili u koli jest injeni+a da se najvanije stvari ne mogu nauiti u koli.
#ez obzira na to koliko mi tranje na velike udaljenosti odgovara, dakako, postoje dani
kad se osje*am tromo i ne tri mi se. Zapravo, to se doga-a prilino esto. U takvim
situa+ijama pokuavam smisliti kojekakve uvjerljive izlike ne bi" li se opravdao pred samim
sobom. !ednom zgodom intervjuirao sam olimpijskog trkaa ,os"i"ikoa .ekoa, nedugo nakon
to se povukao iz aktivnog sporta i postao trener momadi pre"rambene tvrtke .P#. Pitao
sam ga: 'ogodi li se ikada trkau vaeg ranga da mu se tog dana ne tri> Zapravo, da vam se
uop*e ne tri i da biste radije nastavili spavati>' Aovjek se zagledao u mene i potom, glasom
kojim mi je jasno govorio koliko je moje pitanje besmisleno, odgovorio: '&aravno, tako se
osje*am sve vrijeme.'
4azmiljaju*i sada o tome, s"va*am koliko je moje pitanje bilo glupo. 0jerujem da sam
ak i onda znao da je uasno glupo, ali valjda sam elio uti izravan odgovor od velikana
kakav je .eko. Zapravo, iako smo nas dvoji+a neusporedivi po pitanju tjelesne snage, i bez
obzira na iskustvo i motiva+iju, elio sam znati osje*amo li se, kad rano ujutro navuemo
tenisi+e za tranje, sasvim jednako. .ekoov odgovor u ono vrijeme znaio je za mene veliko
olakanje. : (ona)nii, svi smo jedna(i, pomislio sam.
$ad god osje*am da mi se ne da trati, redovito si postavim isto pitanje: &posoban si
zara;ivati za 6ivot (ao romanopisa, pi*u'i (od (u'e i to ona(o (a(o tebi od+ovara i ne
mora* se voziti (ratim va+onom podzemne 6eljeznie ili satima sjediti na dosadnim
poslovnim sastanima. Zar ne s#va'a* (oli(o si sretan- C0jerujte mi, uistinu jesam.D :
usporedbi s time, tr)ati sat vremena po (vartu obi)na je sitnia, zar ne- $ad god si doaram
kr+ate vagone podzemne eljezni+e i beskrajno duge poslovne sastanke, to me iznova prome
dubokim poletom, pa navuem tenisi+e za tranje i ponem trati bez daljnji" izlika. <(o se
ne mo+u ni ovoli(o potruditi, pomislim, pravo mi budi. Kovorim sve to znaju*i jako dobro da
postoje brojni ljudi koji bi radije izabrali svakodnevnu vonju prepunim vagonima podzemne
eljezni+e i" dugotrajne poslovne sastanke umjesto da svakog dana tre sat vremena.
G G G
18
U svakom sluaju, ovo je istinita pria o tome kako sam poeo trati. ,rideset i tri = toliko
sam godina tada imao. !o uvijek sam bio mlad ovjek, premda ne vie mladi'. Imao sam
jednak broj godina kao i Isus $rist kad je umro. #io sam jednake starosti kao O. .+ott
Oitzgerald kad je poeo propadati. ,e godine moda uistinu jesu vrsta prekretni+e u ovjekovu
ivotu. U tridesetre*oj godini poeo je moj ivot trkaa, a tada je, istina sa zakanjenjem,
poeo i moj stvarni ivot romanopis+a.
A. F. rujan 2667. 9 otok $auai, :avaji
$TN$ &R!'NOM <T$ / K$KO &$M
PR#' P*T PRTR)$O 72 K'<OMTR$
!uer je bio posljednji dan kolovoza. ,ijekom toga mjese+a Ckoji ima EF danD ukupno sam
pretrao E76 km.
lipanj: 276 km C82,7 km tjednoD
srpanj: E66 km CM7 km tjednoD
kolovoz: E76 km CJM,7 km tjednoD
%oj +ilj je &e?Borki maraton, koji se odrava estog studenoga. %orao sam utimati
neke stvari kako bi" se valjano pripremio za sudjelovanje u tom maratonu. Zasad sve ide kako
treba. Pripreme sam zapoeo pet mjese+i uoi maratona, postupno pove*avaju*i udaljenost
koju pretrim.
0rijeme na otoku $auaiju u kolovozu je divno i nijednom nisam gadno pokisnuo. I onda
kad je padala, kia bi ugodno ras"ladila zrak i moje znojno tijelo. &a sjevernom dijelu otoka
$auaija ljeti je vrijeme uglavnom lijepo, ali je prava rijetkost da lijepo vrijeme potraje toliko
dugo. Za"valjuju*i tome, mogao sam trati koliko sam elio. )sje*am da sam u dobroj /ormi i
premda postupno pove*avam udaljenost koju pretrim, tijelo se dosad nije potuilo. U
posljednja tri mjese+a trao sam ne osje*aju*i bol, nijednom se nisam ozlijedio i nisam se
osje*ao pretjerano umorno.
&i ljetna vru*ina nije me is+rpila. &e inim nita osobito da bi" tijekom ljeta sauvao
energiju. 0aljda jedino to svjesno izbjegavam jest da ne pijem previe "ladni" napitaka. I
jedem vie vo*a i povr*a. 3ko je rije o "rani, :avaji su idealno mjesto za mene za ivot
preko ljeta jer mogu kupiti obilje svjeeg vo*a i povr*a = mango, papaja, avokado = jedino
trebam prije*i uli+u do prve trgovine. &e "ranim se vo*em kako bi" si olakao ljetnje tegobe
nego zato to osje*am da moje tijelo prirodno udi za njim. $ad je ovjek svakodnevno
tjelesno aktivan, lake prepozna taj unutranji zov.
!o jedna stvar koja godi mojem zdravlju jest kratko dnevno spavanje. )bino odma"
poslije ruka budem pospan, izvalim se na kau i zadrijemam. Pola sata kasnije sasvim sam
budan. )nog trena kad se probudim tijelo mi je krepko, a misli sasvim bistre. U junoj (uropi
to zovu siesta. %islim da sam naviku stekao dok sam ivio u Italiji, ali moda se ne sje*am
dobro, jer sam oduvijek volio kratko dnevno spavanje. U svakom sluaju, ja sam tip osobe
koja kad joj se prispava, moe vrsto zaspati ondje gdje se zatekne. ,o je nedvojbeno dobra
navika elim li ostati zdrav, ali problem je sa mnom to to nekad strano brzo zaspim i to
usred situa+ije kad bi" trebao biti budan.
Uspio sam smraviti kilogram=dva i u li+u sam preplanuo. ;ijep je osje*aj vidjeti kako
tijelo prolazi kroz te promjene, premda se one ne doga-aju tako brzo kao kad sam bio mlad.
Za promjene za koje mi je neko* bilo potrebno mjese+ i pol dana, sada su mi potrebna tri
mjese+a. 0rijeme koje mogu vjebati, kao i uinkovitost samog vjebanja, polako se ali
sigurno smanjuje, ali to tu ovjek moe promijeniti> !ednostavno to moram pri"vatiti i
19
pomiriti se s onim to slijedi. ,o je jedna od ivotni" injeni+a. )sim toga, mislim da ne
bismo trebali vrednovati nae ivote prema tome koliko smo uspjeni. Kimnastika dvorana u
kojoj vjebam u ,okiju ima poster na kojem pie: '%ii*i se teko stjeu, a lako gube. .alo se
lako dobiva, a teko gubi.' #olno, ali istinito.
,ako se kolovoz oprostio od nas Cdoista je izgledalo da se oprataD, rujan se priuljao, a
moj nain treniranja doivio je jo jednu trans/orma+iju. U protekla tri mjese+a u biti sam
pokuavao posti*i to ve*u udaljenost ne brinu*i se ni o emu drugom osim to sam ustrajno
pove*avao ritam i trao to sam bolje mogao. ,o mi je pomoglo pove*ati ukupnu tjelesnu
snagu: pove*ao sam izdrljivost, uvrstio mii*e i ojaao tjelesno i mentalno. &ajvaniji +ilj u
svemu tome bio je da na to izravniji nain upozorim svoje tijelo da je to to tako uporno
trim provjera za pravu utrku. $ad kaem na *to izravniji na)in, pri tome mislim na
/igurativan nain. #ez obzira na to koliko uporno tijelu slali zapovijedi, ne raunajte da *e vas
spremo i trenutano posluati. ,ijelo je iznimno pragmatian sustav i s vremena na vrijeme
morate mu poslati odre-enu bolnu poruku kako bi s"vatilo to elite. ,ek tada *e spremno
pri"vatiti Cali moda i ne*eD pove*anu aktivnost koju treba obaviti. &akon toga, malo=pomalo
pove*avate gornju grani+u tjelesne aktivnosti kojoj ste posve*eni. !ako je vano postupno
provoditi vjebe kako se ne biste naglo premorili.
. obzirom na to daje poetak rujna a utrka je za dva mjese+a, moje treniranje ulazi u
razdoblje zavrnog 'utimavanja'. 4azliitim obli+ima treniranja = povremeno dugog,
povremeno kratkog, kojiput laganog a kojiput jako zamornog = prelazim s jednog na sasvim
drugi oblik treniranja. %oj +ilj je dosegnuti krajnju toku umora otprilike mjese+ dana prije
utrke, pa je upravo sada prijelazno razdoblje. a bi" mogao napredovati, moram vrlo paljivo
oslukivati reak+ije svojeg tijela.
,ijekom kolovoza mogao sam ivjeti na jednome mjestu, na otoku $auaiju, i trenirati, ali
u rujnu me oekuje nekoliko dugi" putovanja, prvo povratak u !apan, a potom putovanje iz
!apana u #oston. ok sam u !apanu bit *u odve* zaposlen da bi" se mogao koliko=toliko
usredotoiti na tranje kako sam to do sada inio. #udu*i da ne*u mo*i trati toliko koliko bi"
elio, morat *u smisliti neki mnogo uinkovitiji program treniranja.
oista ne volim govoriti o tome = radije bi" taj doga-aj zaboravio = ali posljednji put kad
sam trao maraton bilo je jezivo. ,rao sam mnoge utrke, ali nikad nijednu nisam zavrio tako
jadno.
Utrka koju spominjem zbila se u pre/ekturi <"ibi. .ve do tridesetog kilometra napredovao
sam prilino dobrim tempom i bio uvjeren da *u posti*i sasvim pristojno vrijeme. &isam
osje*ao umor, pa sam bio siguran da ostatak staze mogu istrati bez problema. 3li upravo dok
sam razmiljao o tome, noge su me odjednom izdale. )sjetio sam kako me grevi "vataju u
obje noge i vie nisam mogao trati. Pokuao sam se uspraviti, ali osjetio sam dr"tavi+u u
stranjem dijelu obaju stegna, a potom i greve u listovima. &isam vie mogao ni stajati, i
prije no to sam s"vatio to me snalo morao sam sjesti pokraj +este. I prije mi se znalo
dogoditi da me u"vati gr, ali nakon to bi" se malo protegnuo i usporio, bilo je dovoljno pet
minuta da se mii*i opuste i da mogu nastaviti utrku. 3li ovog puta grevi nikako da popuste.
!ednog trena uinilo mi se da mi je bolje, pa sam nastavio trati, ali gotovo istog trena grevi
se me iznova u"vatili. Zato sam posljednji" pet kilometara morao "odati umjesto trati. .ve
do tada ponosio sam se, bez obzira na kojekakve poteko*e, to jo nikada usred prave utrke
nisam "odao. Ipak je maraton natje+anje u kojem se tri, a ne "oda. 3li, u toj utr+i ja nisam
mogao ak ni "odati. &ekoliko puta palo mije na pamet da odustanem i prevezeni se jednim
od prate*i" vozila. =ezultat moje+ tr)anja iona(o 'e biti o)ajno lo*, pomislio sam, za*to ne
bi# odustao- 3li, nisam elio tako lako odustati od utrke. %oda *u morati puzati, ali
posljednjim atomima snage pro*i *u kroz +ilj.
)stali natje+atelji svakog trena su tre*i prolazili pokraj mene, ali ja sam "ramlju*i
koraao, s bolnim izrazom na li+u. #rojke na mojem digitalnom satu nemilosrdno su
otku+avale vrijeme. :ladan vjetar je pu"ao s o+eana, a znoj kojim je moja maji+a bila
natopljena o"ladio se i ja sam poeo dr"tati od studeni. Ipak je to bila zimska utrka. 0jerujte
20
mi, uistinu je "ladno dok epate +estom, vjetar /ijue, a vi ste odjeveni jedino u maji+u bez
rukava i kratke "lae. ,ijelo vam se ugrije dok trite, pa ne osje*ate "ladno*u. 3li kad sam
prestao trati, zapanjio sam se koliko je bilo "ladno. 3li ono to me je mnogo vie boljelo od
"ladno*e bio je moj povrije-eni ponos. )sim toga, doista sam jadno izgledao jedva "odaju*i u
maratonskoj utr+i. )tprilike kilometar i pol prije +ilja grevi su napokon popustili i ponovno
sam mogao trati. Isprva sam tek kaskao, dok nisam osjetio da sam spreman i onda sam sve
do +ilja trao to sam snanije mogao. 3li, kao to sam i oekivao, moje vrijeme je bilo
oajno.
Postoje tri razloga zbog koji" sam doivio neuspje". Prvi je: nisam dovoljno trenirao.
rugi je: nisam dovoljno trenirao. ,re*i je: nisam dovoljno trenirao. .ve objanjavaju te tri
rijei: nisam dovoljno trenirao. )sim toga, nisam uspio smanjiti tjelesnu teinu. &esvjestan
toga, razvio sam svojevrstan nadmen pristup tranju, uvjeren da *u osrednjim treningom biti
sposoban za tranje na velike udaljenosti. !ako je tanak zid koji razdvaja zdravo
samopouzdanje od nezdrave samouvjerenosti. $ad sam bio mlad, moda bi osrednji trening
bio dovoljan da istrim maraton. &e odluivi se za naporno treniranje, mogao sam raunati
jedino na izdrljivost koju sam ve* bio postigao vjeruju*i da *u pro*i kroz +ilj i ostvariti
dobro vrijeme. &aalost, nisam vie mlad. .ve sam blii onoj ivotnoj dobi za koju vrijedi
izreka: koliko da, toliko dobije.
ok sam trao tu utrku, osje*ao sam da ne elim jo jednom pro*i kroz neto slino.
.mrznutog dupeta i osje*aju*i se jadno. &e elim ponoviti takvo iskustvo. ,ada sam odluio
da *u prije nego to ponovno sudjelujem u maratonu poeti ispoetka trenirati i dati sve od
sebe da u tome uspijem. ,emeljitim i portvovanim treniranjem otkrit *u za to sam sve
tjelesno sposoban. Prije svega, moram biti strog prema sebi i sve poeti ispoetka. ,ako sam
razmiljao dok sam vuku*i se ukoeni" nogu napredovao po ledenom vjetru, a ostali me
trkai jedan za drugim pretje+ali.
$ao to sam ve* napomenuo, nisam osoba kojoj je osobito stalo do nadmetanja. akako,
odavno sam s"vatio da je ponekad teko izbje*i poraz. &e moe se ba uvijek pobijediti. &a
auto+esti ivota ovjek se ne moe ba uvijek nalaziti u traku za brzu vonju. Ipak, ne elim
opetovano ponavljati iste greke. &ajbolje je uiti na pogrekama i to pokazati na djelu kad se
idu*i put ukae zgoda. ok sam jo uvijek sposoban za to.
%oda upravo zbog toga, dok treniram za sljede*i maraton = znameniti &e?Borki
maraton = zapisujem sve ovo. %alo=pomalo sje*am se doga-aja koji su se zbili kad sam bio
poetnik u tranju, prije vie od dvadeset godina. (vo+iraju*i svoje uspomene, ponovno
itaju*i jednostavni dnevnik koji sam tada vodio Cnikad nisam bio odve* ustrajan u vo-enju
stalnog dnevnika, ali sam dnevnik o tranju savjesno vodioD i sve to prera-uju*i u ovu knjigu
pomae mi u razmiljanju o putu kojim sam se zaputio kao i u pronalaenju osje*aja koje sam
tada imao. )vim se bavim kako bi" se istodobno opomenuo i o"rabrio. ,ako-er mi je namjera
na ovaj nain probuditi motiva+iju koja je, negdje usput, zadrijemala. rugim rijeima, sve
ovo piem kako bi" uveo red u svoje misli. Kledaju*i unatrag, a u konanoj analizi uvijek se
gleda unatrag, ovom knjigom bi" mogao zavriti svoja sje*anja koja su usredotoena na samo
tranje.
3" to ne znai da sam u ovom trenu zaokupljen pisanjem osobni" doivljaja iz daleke i
blie prolosti. %nogo mi je vanije praktino pitanje kako *u istrati &e?Borski maraton za
dva mjese+a, nadam se s koliko=toliko pristojnim vremenom. Klavni +ilj koji sada stoji preda
mnom jest kakav trening treba primijeniti kako bi" to mogao ostvariti.
vadesetpetog kolovoza doputovao je /otogra/ amerikog sportskog asopisa =unner%s
>orld da snimi nekoliko moji" /otogra/ija. %ladi /otogra/ imenom Kreg doletio je iz
$ali/ornije i proveo itav dan /otogra/iraju*i me. Pravi entuzijast, donio je nevjerojatnu
gomilu opreme na otok $auai. )ni iz asopisa jo prije su napravili intervju sa mnom, a
/otogra/ije su trebale upotpuniti +ijeli dojam. !asna stvar, nema ba mnogo romanopisa+a koji
tre maraton Cnaravno, ima i" nekoliko, ali ne mnogoD, a one iz asopisa zanimao je ivot
'romanopis+a trkaa'. Aasopis =unner%s >orld vrlo je popularan me-u amerikim trkaima,
21
pa vjerujem da *e mi se se prilian broj trkaa do*i javiti kad budem trao u &e? Norku. Zbog
toga sam bio jo nervozniji, jer ne elim uprskati stvar.
0ratimo se u godinu FIJE. .ada s nostalgijom gledam na to doba kad su uran uran i
:allP)ates izba+ivali "it za "itom.
U srpnju te godine otputovao sam u Krku i od 3tene do mjesta %aratona trao sam samo
ja. ,rao sam suprotnim smjerom od onoga kojim je glasnik od %aratona do 3tene nosio
poruku o pobjedi. )dluio sam trati suprotnim smjerom jer sam doao do zakljuka kako *e
biti pametnije da se rano ujutro uputim iz 3tene, prije najve*e guve Ci prije no to zrak bude
odve* zaga-enD, izdem iz grada i izbjegavi veliki promet zaputim se prema %aratonu. ,o nije
bila slubena utrka i trao sam samo ja i za svoje zadovoljstvo, pa se nisam mogao nadati da
*e itko pre=usmjeravati vozila samo radi mene.
Zato sam otputovao u Krku da bi" sasvim sam trao etrdeset i dva kilometra> !edan
japanski asopis za mukar+e pozvao me da otputujem u Krku i napiem reportau o tom
putovanju. .lubeni organizator putovanja i pokrovitelj bilo je grko %inistarstvo turizma.
%notvo drugi" asopisa tako-er je sudjelovalo u sponzoriranju i organiza+iji tog putovanja
koje je obu"va*alo posjet svim najpoznatijim povijesnoturistikim odreditima, potom
krstarenje po (gejskom moru itd. ogovor je podrazumijevao da nakon to izvrim svoje
obveze mogu ostati koliko elim. ,aj oblik turistikog paket=aranmana uop*e me nije
zanimao, ali privukla me mogu*nost da poslije svega toga mogu ostati jo neko vrijeme.
&aravno, Krka je domovina povijesnog maratona i s velikim sam nestrpljenjem ekao da sve
to vidim svojim oima. Pomislio sam kako *u mo*i trati istom povijesnom stazom, barem
dio puta. Za trkaa poetnika kakav sa tada bio, to je nedvojbeno bilo uzbudljivo iskustvo.
!ednog trena pomislio sam: zato bi" trao samo jedan dio, zato ne bi" istrao )itavu
dioni+u maratona>
$ada sam o toj svojoj nakani porazgovarao s uredni+ima asopisa, ideja im se svidjela. I
tako sam na kraju trao svoj prvi maraton Cili neto slino tomeD i to sasvim sam. &ije bilo
guve, ni vrp+e na +ilju, a ni bodrenja promatraa du +este. &ita od toga. 3li, meni to nije
smetalo jer se radilo o povijesnoj ruti maratona. Hto sam drugo mogao poeljeti>
Zapravo, ako trite od 3tene do %aratona, to nije puna duina koja se tri na mratonskim
utrkama, dakle puni" 12.FI7 m. )tprilike je kilometar i pol kra*a. ,o sam otkrio tek nekoliko
godina poslije kad sam sudjelovao u slubenoj utr+i koja vodi povijesnom +estom od
%aratona do 3tene. )ni koji su na televiziji gledali prijenos maratona s )limpijski" igara iz
3tene, vidjeli su kako trkai na jednome mjestu skre*u lijevo na sporednu stazu, prolaze
pokraj slabije poznati" povijesni" ostataka i potom se ponovno vra*aju na glavnu stazu. ,ako
nadokna-uju oni" kilometar i pol koji nedostaju za punu duinu maratona. 3li ja tada nisam
znao za to, i bio sam uvjeren da *u tre*i od 3tene do %aratona uistinu prije*i svi" etrdeset i
dva kilometra. akle, u zbilji sam pretrao samo etrdeset kilometara i koji metar vie. 3li, u
samoj 3teni sam na nekoliko mjesta skrenuo, i s obzirom na to da je registrator kilometara u
vozilu koje me pratilo pokazao da su preli 12 km, vjerujem da sam pretrao duinu koja je
prilino blizu stvarnoj duini maratona. 3li danas mi to vie nije toliko vano.
#ila je sredina ljeta kada sam trao maraton u 3teni. )ni koji su u to vrijeme ondje ve*
bili, znaju da vru*ina moe biti nepodnoljiva. %jetani, osim ako ba ne moraju, izbjegavaju
izlaziti vani u poslijepodnevnim satima. &iim se ne bave, samo sjede u dubokoj "ladovini i
tede snagu. ,ek kad sun+e za-e i padne mrak, oni izlaze vani. Kotovo jedini ljudi koje u
Krkoj moete sresti kako "odaju uli+ama u ljetno popodne jesu turisti. Aak i psi lee u "ladu
i miruju. %orate i" dugo i pozorno promatrati kako biste se uvjerili da su jo uvijek ivi.
&epojmljivo je vru*e. ,rati 12 km po takvoj vru*ini ravno je ludilu.
$ad sam Kr+ima objasnio svoj plan i da elim trati od 3tene do %aratona, svi su u jedan
glas kazali: ',o je ludost. &itko normalan ne bi ni pomislio na neto slino.' Prije nego to
sam doputovao, nisam znao da su ljeta u 3teni toliko vru*a, pa sam tranju pristupio prilino
lakomisleno. 4azmiljao sam kako je sve to trebam uiniti istrati 12 km i jedino sam se
brinuo zbog udaljenosti. ,emperatura zraka nijednom mi nije pala na pamet. 3li kad sam
22
stigao u 3tenu bilo je pakleno vru*e, pa sam odjednom postao jako uznemiren. Pomislio sam:
ovi ljudi imaju pravo, )ovje( mora biti lud da tr)i po ova(vom vremenu. Pa ipak, dao sam
nerazumnu izjavu, obe*avi da *u trati izvornom stazom kojom je trao glasnik Oeidipid te
da *u o tome napisati lanak. Htovie, zbog toga sam prevalio golem put i stigao u Krku da
bi" to i ostvario. .ada se vie nisam mogao povu*i. #io sam na silnim mukama smiljaju*i
rjeenje kako me velika vru*ina ne bi s"rvala i na kraju sam ga smislio: 3tenu *u napustiti
rano ujutro dok je jo mrak kako bi" u %araton stigao jo dok ne pone velika vru*ina. Hto
kasnije stignem to *e biti sve toplije5 sve je nalikovalo na priu Has#ire ?erosu@ u kojoj
glavni junak pokuava biti bri od sun+a.
Ootogra/ koji je radio za spomenuti asopis, %asao $ageBama, trebao se voziti u kombiju
koji me pratio. )n *e me /otogra/irati dok trim. $ako to nije bila slubena utrka, nisu bili
postavljeni stolovi s vodom za pi*e i povremeno bi" zastao, a oni iz kombija dodali bi mi
plastinu au s vodom da se napijem. ;jeto u Krkoj uistinu je okrutno, pa sam morao
pripaziti da ne de"idriram.
'Kospodine %urakami', obratio mi se /otogra/, iznana-en, vidjevi kako se pripremam za
poetak tranja, 'ne mislite valjda pretrati itavu stazu>'
'I te kako. 4adi toga sam doao ovamo.'
'oista> 3li kad smo na ovakvim i slinim zada+ima, ve*ina ljudi koje /otogra/iramo ne
tri do +ilja. .amo snimimo nekoliko /otogra/ija na samom poetku i tu svi stajemo. 0e*ina ne
tri +ijelu stazu. Zar doista mislite istrati itav maraton>'
Ponekad me ljudi zbunjuju. &e mogu vjerovati da se neki uistinu slue takvim je/tinim
varkama.
U svakom sluaju, poeo sam trati u pet i pol ujutro, zaputivi se od stadiona na kojem
su kasnije odrane )limpijske igre. o %aratona se moe doi jednom jedinom +estom =
glavnom +estom. !edino kad se zateknete na takvoj +esti moete uistinu s"vatiti o emu
govorim = umjesto ljunka u as/alt stavljaju mljeveni mramor zbog ega povrinski sloj +este
svjetlu+a na sun+u, a i prilino je sklisko. $ad pada kia morate biti jako oprezni. Aak i kad ne
kii ujete udnovate kripave zvukove koje proizvode vae tenisi+e dok trite po glatkoj,
skliskoj povrini +este.
)vo to slijedi skra*ena je verzija teksta koji sam napisao za spomenuti asopis i u kojem
opisujem kako sam trao od 3tene do %aratona.
G
.un+e izlazi i nevjerojatnom brzinom sve vie se die. !ako je naporno trati +estom koja
prolazi gradskim etvrtima 3tene. )d stadiona do prikljuka za glavnu +estu ima oko pet
kilometara i +ijelim tim putem mnotvo je sema/ora koji usporavaju moj ritam. ,ako-er ima
bezbroj mjesta gdje se isprijee zgrade ispred koji" su nepropisno parkirani automobili, pa
moram skrenuti nasred uli+e. Uz automobile koji jure u ranim jutarnjim satima tranje ovdje
moe biti jako opasno.
.un+e poinje grijati upravo kad ulazim u 3veniju %araton i javna rasvjeta istodobno
prestaje gorjeti. 0rijeme kada ljetno sun+e vlada nad zemljom ubrzano se pribliava.
Pojavljuju se prvi ljudi na autobuskim postajama. Kr+i se odmaraju u podne jer uglavnom
rade dvokratno, pa na posao odlaze prilino rano. .vi me znatieljno zagledaju. ,eko mi je
zamisliti da su neki od nji" ikad prije vidjeli nekog istonjaka kako tri uli+ama 3tene prije
zore. 3tena nije grad kojim izjutra tri mnogo trkaa.
Poslije est kilometara tranja svlaim maji+u i ostajem gol do pojasa. Uvijek trim s
gornjim dijelom trenirke ili s tanjom maji+om, pa je lijep osje*aj dok je svlaim sa sebe
Cpremda *e me kasnije poeti muiti jezive opekline od sun+aD. o trinaestog kilometra trim
uz blagu uzbrdi+u. &i daka vjetra. $ad stignem na vr" uzbrdi+e, imam osje*aj da sam
napokon izaao iz grada. ;aknulo mi je, ali upravo na tom mjestu prestaje plonik i odatle ide
G Po1nata 0ri0ovijest knji4evnika Osamu !a1aija3 BTri3 MeroseCB 6Hashire MerosuC;3 o5jav.jenu +>70.
23
tek bijela +rta koja oznaava rub +este uz koju se protee uska pjeaka staza. Poela je
prometna guva i autombila je sve vie. 3utobusi i golemi kamioni brek*u*i jure pokraj mene
brzinom od oko J6 km na sat. &ejasan doivljaj povijesti osje*a se prolaze*i 3venijom
%araton, ali u biti to je obina prigradska +esta.
U tom asu nailazim na prvog mrtvog psa. 0elikog, smedeg psa. &e vidim nijednu
vidljivu, vanjsku ozljedu na njemu. !ednostavno lei nasred +este. Pretpostavljam da je rije o
skitni+i kojeg je velikom brzinom udario automobil usred no*i. ;eina kao da je jo topla, pa
mi ne izgleda mrtav. Prije izgleda kao daje zaspao nasred +este. 0ozai kamiona jure u oba
smjera ne obra*aju*i na njega ni najmanju panju.
%alo dalje nailazim na maku koju je pregazio auto. %aka je sasvim spljotena, nalik na
izoblienu, osuenu pizzu. %ora biti da ve* dugo vremena lei tako mrtva i spljotena.
(to o takvoj vam vrsti +este govorim.
.ada se ve* pitam zato moram trati ba tom turobnom prigradskom +estom. Zar sam
zbog toga prevalio put od ,okija do ove lijepe zemlje> .igurno bi" se mogao baviti neim
drugim, pametnijim. anas sam prebrojio tri psa i jedanaest maaka koji su izgubili ivot na
3veniji %araton. #rojim i" sve na koje nailazim, bez razlike, to je deprimiraju*e.
,rim i ne osvr*em se. .un+e sve jae pee i nevjerojatnom brzinom die se na nebo.
!ezivo sam edan. &e uspijevam se valjano oznojiti jer je zrak posve su", pa znoj gotovo
trenutano isparava ostavljaju*i jedino bijele slane mrlje. Postoji izraz: +ra*(e znoja, ali ovdje
znoj isparava mnogo prije no to se grake znoja mogu /ormirati. )djednom itavim tijelom
osje*am nepodnoljivo pe+kanje. Poinjem sanjati "ladno pivo, toliko "ladno da mi zubi trnu.
3li nema piva, pa se zadovoljavam vodom koju mi dodaju iz urednikova kombija, otprilike
svaki" pet kilometara. !o nikad nisam popio toliko vode za vrijeme tranja.
Ipak, tjelesno se osje*am prilino dobro i snano. &apredujem s otprilike M6 posto snage,
ali uspijevam odrati dobar tempo. <esta se blago uspinje, potom se sputa i stalno tako.
#udu*i da trim od unutranjosti prema moru, +esta se ipak blago sputa. )stavio sam za
sobom +entar grada, predgra-e i postupno zalazim u ruralnije podruje.
ok trim kroz selo &ea %akri, star+i i stari+e sjede na otvorenom, ispijaju kavu iz mali"
ali+a i nijemo me promatraju. $ao da prisustvuju prizoru iz davne prolosti.
&a otprilike dvadeset sedmom kilometru nailazim na uzbrdi+u i kad izbijem na njen vr",
mogu u daljini vidjeti brjegove oko %aratona. Pretpostavljam da sam pretrao dvije tre*ine
staze. Pokuavam izraunati vrijeme za prije-eni dio puta kao i za onaj koji mi jo predstoji i
vjerujem da *u utrku uspjeti zavriti za tri i pol sata. 3li, stvari ne idu tako. &akon prije-eni"
trideset kilometara vjetar s mora poinje pu"ati ravno u mene. .to sam blii %aratonu, vjetar
je sve jai. Pue takvom jainom da mi se koa jei. 3ko se opustim, imam osje*aj da *e me
otpu"ati i da *u pasti na le-a. %iris soli dopire do mene dok se staza blago uspinje. Postoji
jedna jedina +esta koja vodi u %araton, a ona je pravo+rtna poput ravnala. &a tom mjestu
poinjem osje*ati umor. #ez obzira na to koliko vode popijem, poslije nekoliko minuta opet
osje*am e-. :ladno pivo sjajno bi mi leglo.
Kovorim si: zaboravi pivo. Zaboravi sun+e. Zaboravi vjetar. Zaboravi tekst koji mora
napisati. Usredotoi se na rad nogu. ,o je jedino bitno.
Preao sam trideset i pet kilometara. &ikad prije nisam trao na ve*u udaljenost od
trideset i pet kilometara i svaki daljnji korak za mene je nepoznani+a. .lijeva se vidi niz
kreviti", ogoljeni" brda. $omu li je uop*e palo na pamet tako i" opustiti> Zdesna se vide
beskrajni nizovi maslinika. .ve izgleda prekriveno slojem bijele praine. 3 snaan vjetar s
mora nikako ne posustaje. Hto li je tome vjetru> Zato toliko snano pue>
&a trideset i sedmom kilometru odjednom mi sve poinje smetati. .vega mi je dosta!
.nage mi ponestaje, posustajem. )sje*am se kao da vozim automobil u kojem vie nema
goriva. Ledan sam, ali ako se sada zaustavim napiti se vode, vjerojatno ne*u mo*i nastaviti
dalje. Umirem od e-i, ali sada mi nedostaje snaga ak i da se napijem vode. ok mi se te
misli vrzmaju po glavi, poinjem se ljutiti. ;jut sam na ov+e to veselo pasu na livadi pokraj
+este, ljut sam na /otogra/a koji snima /otogra/ije nagnuvi se kroz prozor kombija. 3li
snimati /otogra/ije posao je /otogra/a, ba kao stoje preivanje trave posao za ov+e, pa se
nemam pravo aliti. Uzalud, +ijela me stvar poinje ljutiti. &a koi mi se poinju pojavljivati
24
mali bijeli mje"uri od pretjerano jakog zraenja sun+a. )vo se pretvara u ruglo. Hto se to
doga-a s vru*inom>
Prolazim pokraj znaka za etrdeseti kilometar.
'Izdri jo malo pa si na +ilju!' urednik mi veselo dovikuje iz kombija. Tebi je to lako
re*i, elim mu uzvratiti, ali odustajem. .un+e nesmiljeno ee. ,ek je prolo devet ujutro, ali
osje*am se kao da sam u pe*ni+i. Znoj mi +uri u oi. )d soli, oi me jo vie peku i
povremeno nita ne vidim. lanovima briem znoj, ali i ruke i li+e jednako su znojni, pa kad
probijam oi jo gore me peku.
Iza visokog ljetnog korova i trave mogu nazrijeti +ilj, spomenik maraton+u na ulazu u selo
%araton. Iznena-en sam. Isprva nisam siguran je li to pravi ilj. &aravno, radujem se to sam
se pribliio +ilju, ali taj nagli i nenadani preokret odjednom u meni izaziva bijes. #udu*i daje
to posljednja etapa utrke elim uiniti posljednji, oajniki napor kako bi" trao to bre
mogu, ali noge me vie ne sluaju. .asvim sam zaboravio vladati tijelom. %ii*i me jezivo
bole, kao da su oguljeni tupom blanjom. &a korak sam do +ilja.
&apokon sam stigao do kraja +este. Audnovato, ne osje*am zadovoljstvo zbog
postignu*a. !edino to osje*am neizmjerno je olakanje to vie ne moram trati. &a
benzinskoj +rpki uzimam vodeno +rijevo i njime ras"la-ujem tijelo trude*i se isprati sa sebe
sol i znoj koji me peku. Aitavog me prekrivaju slojevi osuenog znoja i soli.
$ad stara+ koji radi na benzinskoj +rpki uje to sam uinio ubere nekoliko +vjetova iz
lon+a s +vije*em i prui mi i". :)inio si sjajnu stvar, estita mi osmije"om. Poa*en sam tim
potezom dobrodoli+e i blagonaklonosti prema meni, potpunom stran+u.
%araton je malo, gostoljubivo selo, mirno i ti"o. &e mogu zamisliti da su ba ovdje, prije
nekoliko tisu*a godina, Kr+i porazili perzijsku osvajaku vojsku u jezivoj bit+i. .jedim u
seoskoj kavani i udno ispijam "ladno pivo 3mstel. Ima sjajan okus, ali ni izdaleka nije onako
sjajno kao ono pivo o kojem sam matao dok sam trao. &ita u stvarnom svijetu nije toliko
divno koliko iluzije osobe koja gubi razum.
4astojanje od 3tene do %aratona pretrao sam za tri sata i pedeset jednu minutu. &ije
osobito dobar vremenski rezultat, ali barem sam uspio istrati +ijelu udaljenost i to sasvim
sam, a jedina pratnja bili su mi veliki promet, nepodnoljiva vru*ina i uasna ed. 0jerojatno
bi" se trebao ponositi onim to sam uinio, ali ovog trena nije mi stalo do toga. )no to me
ovog trena ispunja rado*u spoznaja je da vie ne moram trati.
:ej! &e moram vie trati!
G
,o je bilo moje prvo iskustvo kad sam pretrao CgotovoD 12 km. &a sre*u, to je bio
posljednji put da sam morao trati 12 km po toliko neljudskim uvjetima. U prosin+u iste
godne trao sam maraton u :onoluluu i ak sam postigao prilino dobro vrijeme. &a
:avajima je bilo vru*e, ali to se ne moe usporediti s 3tenom. ,ako je :onolulu postao moj
prvi slubeni maraton. !o otada uobiajio sam istrati jedan puni, pravi maraton godinje.
Ponovno itaju*i lanak koji sam napisao u vrijeme utrke u Krkoj, otkrio sam da su
dvadeset i vie godina kasnije, i poslije isto toliko istrani" maratona, osje*aji koje imam dok
trim ti" 12 km jednaki kao i onda. Aak i sada, kad god trim maraton, moja svijest prolazi
isti pro+es. .ve do tridesetog km uvjeren sam da mogu istrati dobar vremenski rezultat, ali
nakon trideset i petog km ponestane mi snage i ponem se brinuti zbog svega. &a kraju se
osje*am poput automobila koji je ostao bez goriva. 3li nakon to zavrim utrku i pro-e
izvjesno vrijeme, zaboravim na svu bol i muku i ve* razmiljam kako bi" mogao istrati bolje
vrijeme u idu*oj utr+i. .mijena stvar je to, bez obzira na to koliko sam iskustvo stekao,
koliko sam star, sve se ponavlja kao i pret"odni put.
%islim da odre-ene vrste pro+esa ne doputaju nikakvu promjenu, ili barem nekakvo
odstupanje. 3ko ve* morate biti dio tog pro+esa, sve to moete uiniti jest preobraziti, ili ak
izobliiti samog sebe kroz to ustrajno ponavljanje, i taj pro+es uiniti dijelom vlastite linosti.
U/!
25
7. FI.rujna2667.9,okio
#D'N* ONO"$ ETO (N$M O P'&$N%* N$*)'O &$M
($H#$<%*%*D' &#$KO!N#NOM TR)$N%*
esetog rujna rastao sam se od otoka $auaija i vratio se u !apan na dva tjedna. .ada se
svakodnevno vozim autom od nae ku*e u pre/ekturi $anaga?i do ureda u ,okiju. I dalje
ustrajno trim, ali s obzirom na to da ve* neko vrijeme nisam bio u !apanu eka me mnotvo
poslovni" obveza i kojekakvi" sastanaka. 0olim se brinuti o svim, makar i nebitnim
poslovnim detaljima i osobno se sresti sa svakom strankom. &e mogu trati onako bezbrino
kao to sam mogao u kolovozu. Zato, kad god iskrsne slobodan trenutak pokuavam trati to
je dulje mogu*e. )tkako sam se vratio, dvaput sam istrao po dvadeset km, a jednom ak i
trideset km. ,ako gotovo uspijevam odrati prosjenu normu od deset kilometara na dan.
,ako-er sam se namjerno odluio trati po oblinjim padinama i uzvisinama. )ko moje
ku*e nalazi se niz padina, a nji"ova visina otprilike odgovara visini petokatni+e i jednom
zgodom taj sam krug istrao ak dvadeset i jedan put. #ilo mi je potrebno sat i etrdeset pet
minuta. #io je jako topao i vlaan dan, pa sam se prilino umorio. &e?Borski maraton
uglavnom se tri po ravnom terenu, ali prelazi preko sedam mostova od koji" su ve*ina tzv.
vise*i mostovi, pa im je sredinji dio blago uzdignut. &a &e?Borskom maratonu do sada sam
sudjelovao tri puta i te relativno blage uzbrdi+e i nizbrdi+e uvijek me umore vie nego to
oekujem.
Posljednja dioni+a tog maratona tri se u <entral Parku. &akon ulaza u park ima nekoliko
otri" uzvisina koje me redovito uspore. $ad ujutro iza-em trenirati po <entral Parku, to su
blage uzbrdi+e koje mi ne predstavljaju problem, ali u posljednoj dioni+i maratona prije mi
izgledaju kao zid koji se isprijeio ispred umornog trkaa. ,i usponi izvlae iz mene
posljednji atom snage koji sam uvao za sam kraj. Ailj je preda mnom, uvijek si ponavljam,
ali tada ve* trim noen iskljuivo snagom volje i imam osje*aj da sam stalno na jednakoj
udaljenosti od +ilja. Ledan sam, ali ne i moje tijelo. &a tom mjestu i moje noge poinju se
strano buniti.
Prilino sam uspjean u tranju uz uzbrdi+u i uglavnom volim utrku u kojoj ima
mjestimini" strmina i uzvisina jer ba na takvim mjestima mogu presti*i ostale trkae. 3li
kad je rije o uzbrdi+ama u <entral Parku, sasvim sam nemo*an. )vog puta elim se, barem
donekle, zabaviti tre*i ti" nekoliko posljednji" kilometara, i pro*i kroz +ilj s osmije"om na
li+u. )voga puta, to je moj +ilj.
Ukupan broj kilometara koje pretrim moda se smanjuje, ali barem se pridravam
jednoga od svoji" temeljni" pravila tranja: nikada si ne dopustim da ne trim dva dana
zaredom. %ii*i se ponaaju poput dresirani" ivotinja =jako brzo s"va*aju zapovijed. 3ko
umjereno i postupno pove*avate za#tjeve, oni *e i" nauiti izvravati. .ve dok svojim
mii*ima objanjavate ono to od nji" oekujete, zadaju*i im rad koji trebaju obaviti, vai
mii*i *e vas sluati i postupno *e biti sve snaniji i izdrljiviji. akako, to se ne doga-a
preko no*i. 3li sve dok se ne urite i to inite postupno, oni se ne*e aliti = osim to im tu i
tamo ne*e biti po volji = ali, ipak *e strpljivo i posluno izvravati vae zapovijedi i malo=
pomalo biti sve otporniji i snaniji. Ponavljaju*i vjebe vai mii*i *e s"vatiti poruku koju im
aljete, kao i da takav i toliki napor oekujete od nji". &ai mii*i vrlo su savjesni. .ve dok se
pridravamo valjanog postupka, oni se ne*e aliti.
3li, ako u nji"ovoj optere*enosti dode do stanke od jedva nekoliko dana, mii*i
automatski pretpostavljaju da vie ne moraju biti toliko aktivni i smanjuju svoje radne sposob=
nosti. %ii*i se uistinu ponaaju poput ivotinja i ele biti oputeniji to je mogu*e vie5 ako
i" niim ne opteretimo, oni se opuste i sasvim zaborave na pret"odni rad. 3ko i" redovito ne
podsje*amo na dunosti, ubrzo sve zaborave pa moramo ponoviti itav +iklus treninga od
samog poetka i najlaki" vjebi. &aravno, povremeno je nuno napraviti stanku i uzeti
26
preda", ali u odluuju*em razdoblju kad treniram pred utrku, moram svojim mii*ima
pokazati tko je gazda. &ekako im moram dati na znanje to oekujem od nji". Isto tako,
moram ostati nemilosrdan prema samom sebi, ali ne u tolikoj mjeri da se is+rpim. ,o su vane
taktike mjere koje svi iskusni trkai s vremenom naue.
ok jo boravim u !apanu, objavljena je moja nova zbirka kratki" pria T4("4 Kitans#u i
moram dati nekoliko intervjua. ,ako-er moram provjeriti probne otiske za knjigu glazbeni"
kritika koja *e biti objavljena u studenom, pa se moram dodatno na*i i s nekoliko ljudi koji *e
dizajnirati naslovni+u. Isto tako, elim jo jednom provjeriti svoje stare prijevode sabrani"
djela 4aBmonda <arvera. #it *e to izdanje od nekoliko svezaka u mekom uvezu, pa elim
preispitati i popraviti sve svoje rane prijevode, a to za"tijeva prilino vremena. Potom jo
moram napisati dug uvod za engleski prijevod zbirke kratki" pria koja *e idu*e godine biti
objavljena u .jedinjenim ravama pod nazivom Blind >illoB, &leepin+ >oman. Povr" svega
toga, ustrajno radim i na ovim tekstovima o tranju, premda takvu knjigu jo nitko nije
zatraio od mene. Poput kakvog sam radinog seoskog kovaa koji od jutra do mraka udara
po metalu.
,ako-er se moram pobrinuti za nekoliko poslovni" pojedinosti. ok smo ivjeli u
.jedinjenim ravama, djevojka koja je u mojem uredu za odnose s javno*u i knjievna
prava u ,okiju radila kao tajni+a, iznenada me obavijestila da se poetkom idu*e godine udaje
i da je zbog toga prisiljena dati otkaz, pa se ve* sada moram pobrinuti za zamjenu. &isam tako
lako mogao zatvoriti ured usred ljeta. )sim toga, im se vratim u <ambridge oekuje me
nekoliko predavanja na tamonjem sveuilitu, pa se i za to moram pripremiti.
&alaze*i se u vremenskom tjesna+u, svim silama se trudim obaviti sva ta zaduenja to
bolje znam i umijem. ,ako-er se moram nastaviti pripremati za &e?Borki maraton. Aak i da
postoje dva ista mene, ne bi" uspio izvriti sve te obveze. I pored svega, uspijevam trati ba
svakog dana. .vakodnevno treniranje za mene predstavlja oblik ivotnog spasa i to to sam
zauzet drugim bitnim i vanim obvezama ne moe me odvojiti od tranja. a svoju pretjeranu
poslovnu zauzetost ikada upotrijebim kao izliku kako se ne bi" bavio tranjem, nikad vie ne
bi" niti pomislio na tranje. Premda imam tek nekoliko osobni" razloga koji govore u korist
tranja, bezbroj drugi" mi govore da je dolo vrijeme da prestanem trati. !edino to mi
preostaje jest drati se ti" ne(oli(o razlo+a.
$ad boravim u ,okiju, naje*e trim oko parka !ingu Kaiena, tj. oko rubni" vrtova
"rama %eijija, stazom koja prolazi pokraj stadiona !ingua. ,o podruje uop*e se ne moe
usporediti s <entral Parkom u &e? Norku, ali to je jedno od rijetki" mjesta u ,okiju gdje jo
ima malo zelenila. ,rim tom stazom ve* godinama i jako dobro poznam svaki njen dio i
pojedinanu udaljenost izme-u nji". Zapamtio sam sve rupe, udubljenja i izboine na toj stazi
koja je idealna za treniranje a pri tome sam svakog trena svjestan kojom brzinom trim.
&aalost, oko tog kompleksa promet je strano gust, da ne spominjem brojne pjeake a,
ovisno o satima dana, ni zrak nije ist5 ali taj kompleks nalazi se usred ,okija, pa se to moe i
oekivati. ,o je najbolje emu se mogu nadati. .matram se pravim sre*kovi*em to se taj park
nalazi blizu mojeg ureda.
!edan krug oko kompleksa !ingu Kaiena iznosi oko tisu*u i dvjesto metara, i ba mi je
drago to su vlasti postavile oznake za udaljenost od jednog do drugog ulaza u kompleks. $ad
god elim uskladiti brzinu tranja = re+imo u ritmu od devet ili osam ili sedam i pol minuta za
prije-eni krug, uvijek trim tom stazom. $ad sam jo u samom poetku poeo trati tom
stazom, ,os"i"iko .eko jo uvijek se aktivno bavio tranjem i trao je ba istom stazom kao
ja. .vakodnevno je naporno trenirao za )limpijske igre u ;os 3ngelesu. Pred oima mu je
stalno bila zlatna medalja. &a )limpjiskim igrama u %oskvi ta ansa je propala, i to jedino
zbog ekipnog japanskog bojkota ti" igara pa su Igre u ;os 3ngelesu bile njegova posljednja
ansa da osvoji olimpijsko zlato. )ko njega je vladala gotovo tajanstvena, zavjetna atmos/era,
a vrsta "erojske odlunosti jasno se vidjela u njegovim oima. ,rener ondanje momadi pre=
"rambene tvrtke .P# bio je iva legenda &akamura, a u momadi je imao itav niz sjajni"
trkaa koji su tada bili na vr"un+u svoji" sportski" sposobnosti. Alanovi momadi .P#
svakog dana su trali tom istom stazom i s vremenom smo se svi poznavali i to, kao to se
27
govori, iz vi-enja. !ednom zgodom ak sam otputovao u )kina?u kako bi" napisao lanak o
njima jer su ondje trenirali.
4ano izjutra i prije posla svaki od ti" trkaa na duge staze trao je izdvojeno od ostali", a
poslijepodne bi svi zajedno trenirali. U ono vrijeme obiavao sam trati prije sedam sati kad
promet nije bio odve* gust, zrak je bio jo nezaga-en, a i pjeaka je bilo manje. Aesto bi" se
mimoiao s lanovima momadi .P# kimnuvi im glavom, a i oni bi meni uzvratili. $ini"
dana obino bi mi se osmje"ivali kiselim osmije"om koji je znaio: runa li vremena. )sobito
dobro sje*am se dva mlada trkaa: ,anigu+"ija i $aneija. )boji+a su se bliila tridesetima i
bili bivi lanovi atletske ekipe .veuilita Qaseda za koju su sudjelovali u znamenitom
japanskom maratonu od ,okija do :akonea. $ada je .eko postavljen za trenera momadi
.P#, oekivalo se da *e nji" dvoji+a postati zvijezde +ijele ekipe. #ili su jako dobri trkai pa
se javnost nadala da *e oboji+a osvojiti zlatne medalje na idu*im )limpijskim igrama.
.vakodnevni, iznimno naporni trenizi uop*e im nisu teko padali. &aalost, oboji+a su
poginula u tekoj prometnoj nesre*i u vrijeme kada je itava momad tog ljeta trenirala na
:okkaidu. 0lastitim oima svjedoio sam nji"ovom iznimno napornom reimu treniranja i
uistinu sam se osje*ao tuno i zaprepateno kad sam uo vijest o nji"ovoj pogibiji. ,o mi je
strano teko palo i to je bio golem gubitak za japanski i uop*e svjetski sport.
&ekoliko puta zakratko smo popriali i nisam i" dobro poznavao. ,ek nakon nji"ove
pogibije doznao sam da su se oboji+a bili tek oenili. Ipak, kao nji"ov drug u tranju na velike
udaljenosti, susretao sam i" iz dana u dan, pa sam imao dojam da se jako dobro razumijemo.
Aak i ako se +ilj i postignu*a me-u odre-enim ljudima razlikuju, postoje neke stvari koje
jedino trkai razumiju i me-usobno dijele. Iskreno vjerujemo u to.
Aak i u dananje vrijeme, kad trim oko kompleksa !ingu Kaiena ili mamorijalnog parka
3kasaka Kos"a, kadikad se sjetim ti" dvoji+e trkaa. $ad iza-em iz zavoja oekujem da *u i"
ugledati kako tre prema meni, bijela para izlazi im iz usta na "ladnom ranojutarnjem zraku.
Uvijek pomislim na nji" i pitam se: toliko naporno i samoprijegorno su trenirali, ali kamo su
nestale nji"ove misli, nji"ove nade i snovi> $ad ljudi umru, nestanu li jednostavno i nji"ove
misli>
#lizu moje ku*e u pre/ekturi $anaga?i mogu se baviti sasvim drugaijim oblikom
treniranja. $ao to sam ve* prije napomenuo, u blizini moje ku*e nalazi se staza za tranje s
itavim nizom uzvisina i padina. Postoji jo jedna staza u blizini, ali da bi" je +ijelu pretrao
trebaju mi tri puna sata = to je idealna staza za trkae na velike udaljenosti. .taza je ve*inom
ravna i paralelna s rijekom i morem, i, to je jo vanije, promet je slab, a nema ni mnogo
sema/ora koji bi me usporili. Zrak je ist, za razliku od onoga u ,okiju. Istina, ponekad je
dosadno trati sasvim sam i to puna tri sata, ali zato sluam glazbu s ?alkmana i, s obzirom na
to da znam to me eka, mogu uivati u tranju. !edini problem s tom stazom jest to to se na
polovi+i puta razdvaja i vra*a drugim krakom, pa ako se umorite ne moete tako lako odustati.
&ema drugog naina da se vratim ku*i, ak i ako moram puzati korak po korak. 3li, ipak je to
jako lijep ambijent za tranje.
Zakratko se vra*am romanima.
U gotovo svakom intervjuu postave mi pitanje koja je najvanija znaajka koju
romanopisa+ mora posjedovati. %islim daje, barem taj odgovor, sasvim jasan: dar za pisanje.
#ez obzira na to koliko entuzijazma i napora uloili u pisanje, ako doista nemate dara za
pisanje, pametnije vam je to prije odustati. Istina, to je mnogo vie preduvjet nego neto to
je nuno potrebno. 3ko u spremniku nemate ni kap goriva, ni najbolji auto ne moete voziti.
)snovni problem s darovito*u jest taj to u ve*ini sluajeva dotina osoba ne moe
kontrolirati koliinu ili kvalitetu te darovitosti. %oda vam se ini da koliina nije dovoljna,
pa je elite pove*ati, ili moete pokuati biti tedljivi kako bi sve skupa potrajalo due. 3li, ni
u jednom ni u drugom sluaju, ne ide tako lako. arovitost je osobita vrsta sposobnosti koja
izbije kad se njoj pro"tije. Isto tako, kad presui, gotovo je s njom. &aravno, pojedini pjesni+i
i ro+k pjevai koji su pravi genijal+i, pa su zbog toga postali slavni = ili umjetni+i poput
28
.+"uberta ili %ozarta, ije su tragine i prerane smrti od nji" uinile legende = privlae golem
dio javnosti, ali za golemu ve*inu nas prosjeni", to nije uzor koji bismo mogli slijediti.
3ko mi postave pitanje koja je druga najvanija znaajka romanopis+a, i to je lak
odgovor: usredotoenost, mogu*nost da sve svoje ograniene sposobnosti usmjerite na istu
stvar, bez obzira na to o emu je rije. #ez takve sposobnosti ne moete posti*i nita
"valevrijedno. 3li, ako se znate uinkovito usredotoiti, moda moete nadoknaditi
prosjenost i" ak potpun nedostatak talenta. Uop*eno govore*i, ja se svim svojim snagama
kon+entriram na pisanje tri ili etiri sata svakog jutra. .jedim za pisa*im stolom i sasvim se
predajem onomu to piem. &e vidim nita drugo, ne razmiljam ni o emu drugome. Aak ni
pisa+ koji je obdaren velikim talentom i ima mnotvo sjajni" ideja, vjerojatno ne*e mo*i
valjano pisati ako ga jako zaboli zub. .vaki oblik boli onemogu*uje nau usredotoenost na
bilo to. &a to mislim kada kaem da bez usredotoenosti ovjek ne moe posti*i nita
vrijedno.
&akon usredotoenosti, prema mojem miljenju, najvanija sljede*a stvar za pis+a jest,
bez ikakve dvojbe, ustrajnost. Aak i ako se uspijete usredotoiti na pisanje tri ili etiri sata
svakodnevno, ali poslije tjedan dana osjetite umor i is+rpljenost, vjerojatno ne*ete biti u stanju
napisati dugo djelo. )no to je pis+u beletristike nuno potrebno = barem onome koji se nada
da *e napisati roman = jest snaga da se usredotoi na pisanje iz dana u dan barem pola godine,
godinu ili ak dvije. ,akav nain rada moe se usporediti s disanjem. 3ko za slikovit primjer
uzmemo da je kon+entra+ija pro+es u kojem zadravate da", ustrajnost je umjetnost
usporenog i smirenog disanja dok istodobno zadravate zrak u plu*ima. &e uspijete li prona*i
ravnoteu izme-u ti" dviju bitni" odredni+a, bit *e vam jako teko pisati zanimljive romane iz
godine u godinu. a budem jasniji, morate znati disati dok istodobno zadravate da".
&a sre*u = kon+entriranost i ustrajnost predstavljaju suprotnost prirodnom talentu, s
obzirom da se mogu nauiti i ak poboljati upornim vjebanjem. &aravno, dobar dio ljudi
nauit *e se kon+entrirati i biti ustrajan ako svakog dana budu sjedili za stolom i vjebali
usredotoivanje na jednu jedinu stvar. ,o me u mnogome podsje*a na vjebanje mii*a o
kojemu sam malo prije pisao. .vojim +ijelim tijelom ovjek mora biti usredotoen na predmet
kon+entra+ije, ali i biti siguran da sve to temeljito razgra-uje kako bi mogao pisati svakog
dana i biti duboko svjestan onoga o emu pie. ,ako *e se vae sposobnosti poeti postupno
pove*avati. Kotovo neprimjetno, va +ilj *e biti sve izazovniji. ,o je pro+es koji je jednak
trkaevom svakodnevnom treniranju mii*a i op*e tjelesne izdrljivosti. ,ome jo dodajte
osobnu pobudu i ne klonite du"om ak ni kad vam je teko. &a tom i takvom putu strpljivost i
ustrajnost su nuni, ali uvjeren sam da *e u tom sluaju rezultati biti vidljivi.
U jednom od svoji" pisama sjajni i tajnoviti 4aBmond <"andler priznao je da je, ak i kad
nita ne bi zapisao, ipak svakog dana sjeo za stol i kon+entrirao se. %ogu razumjeti pravu
svr"u takvog njegovog ponaanja. ,o je nain na koji je <"andler stje+ao tjelesnu izdrljivost
koja je potrebna pro/esionalnom pis+u, smireno i pribrano jaaju*i snagu volje. ,akva vrsta
dnevnog treninga bila mu je prijeko potrebna.
Prema mojem miljenju, pisanje romana uglavnom je /iziki rad. Zapravo, sam in
pisanja intelektualni je rad, ali stvaranje opsenog romana mnogo je blie /izikom radu.
akako, nije rije o dizanju teki" utega, brzom tranju ili skokovima u vis. ;judi uglavnom
vide povrinsku stranu pisanja i o pis+ima razmiljaju kao o osobama koje se bave ti"im,
intelektualnim radom u miru svoji" radni" soba. 3ko imate snage podignuti ali+u kave, ve*
vjeruju da moete napisati roman. 3li kad to sami pokuaju, ubrzo otkriju da to nije tako lako
i jednostavno kao to im se ini. Aitav taj pro+es = sjediti za stolom, naprezati se umno poput
laserske zrake, zamiljati neto na pustom obzoru, smiljati priu, izabrati prave rijei, jednu
po jednu, odravati razvoj doga-aja = sve to za"tijeva mnogo ve*u energiju i mnogo vie
vremena nego to ve*ina ljudi moe uop*e zamisliti. %oda ovjek ne mora izvoditi naporne
tjelesne pokrete, ali zato se duboko u njemu zbiva teak, dinamian rad. &aravno, svatko
koristi glavu kad razmilja. 3li, pisa+ se slui pripovjednim stilom i razmilja itavim svojim
bi*em i taj postupak za"tijeva od njega svu njegovu tjelesnu snagu, a esto i veliko
naprezanje.
29
)ni pis+i koji su blagoslovljeni knjievnim talentom prolaze kroz taj pro+es gotovo
nesvjesno, ne znaju*i za nj. )sobito ako su jo mladi i prirodno daroviti, pisanje romana ne
pada im teko. ;ako se osloba-aju razni" zabluda i smetnji. $ad je ovjek mlad, njegovo
tijelo je ispunjeno prirodnom vitalno*u. %o* kon+entriranja i ustrajnost javljaju se kad god
su mu potebni i, to je jo vanije, nikad se ne mora naprezati da bi do nji" doao. 3ko ste
mladi i daroviti, kao da imate krila.
U ve*ini sluajeva me-utim, kako mladost prelazi u sredovjenost taj oblik energinosti i
ilosti gubi svoju prirodnu vitalnost i otroumnost. &akon to doivite odre-ene godine, stvari
koje ste neko* mogli uiniti bez i najmanjeg napora odjednom nisu vie tako lake = ba kao
to s godinama slabe brzina i okretnost ba+aa lopte u bejzbolu. akako, danas je mogu*e da
ljudi koji stare utjeu na sam pro+es starenja, pa i na slabljenje prirodnog talenta. $ao kad se
mladi ba+a brzi" lopti u bejzbolu preobrazi u mudrog ba+aa koji se oslanja na iskustvo i
promjenu ritma u ba+anju lopti. 3li, u svemu postoji ogranienje, kao i konani osje*aj
gubitka.
Isto tako, pis+i koji nisu blagoslovljeni velikim talentom = oni iji je uspje" jedva
zamjetan = moraju svoju snagu i ustrajnost graditi na sasvim drugaiji nain. %oraju se
naviknuti da se bolje usredotoe na pisanje i da budu ustrajniji. )ni su donekle prisiljeni
koristiti se upravo tim vrijednostima umjesto svojim talentom. #udu li u tome uistinu
uspjeni, moda *e zbilja otkriti i stvarni, skriveni talent u sebi. Znoje se, lopatom kopaju*i
duboku rupu pred sobom dok ne otkriju izvor vode. akako, to je ono to zovemo sre*a, ali
ono to je omogu*ilo da se taj sretni sluaj ostvari bilo je silno vjebanje koje im dalo snagu
da ustraju u kopanju. Pretpostavljam da su gotovo svi pis+i zakanjelog uspje"a proli kroz
vrlo slian pro+es.
Istini za volju, na ovom svijetu postoje i ljudi Cali vrlo rijetkiD koji su blagoslovljeni
nevjerojatno velikim talentom koji se od ro-enja do smrti nije ni najmanje smanjio, i ija su
djela redovito vr"unska ostvarenja. ,a nekoli+ina sretnika imaju izvor koji nikad ne presuuje,
bez obzira na to koliko ga obilno i rasipno koristili. U knjievnosti, to je ono neto na emu
morate biti iznimno za"valni. ,eko je zamisliti povijest knjievnosti bez pisa+a kao to su
."akespeare, #alza+ i i+kens. 3li, ti velikani doista su grdosije, divovi, legendarni pis+i.
Kolema ve*ina pisa+a koji ne mogu dosegnuti takve visine Cubrajaju*i i mene, naravnoD
moraju ono to im nedostaje nadoknaditi kako god znaju i umiju. Inae je nemogu*e nastaviti
pisati romane bilo kakve knjievne vrijednosti. %etode i postup+i kojima se pisa+ slui da bi
doao do odre-eni" rezultata postaju dio njegove linosti, ono to ini njegovu svojstvenost.
0e*inu onoga to znam o pisanju nauio sam za"valjuju*i svakodnevnom tranju. ,o su
sasvim praktine, tjelesne lek+ije. okle mogu /orsirati samog sebe> $oliko odmora mi je
potrebno, a koliko je pretjerano> $oliko daleko mogu oti*i, a jo uvijek biti pun
samopouzdanja i dosljednosti> $ada sve postaje prenapregnuto i odve* optere*uju*e> o koje
mjere trebam biti svjestan vanjskog svijeta i do koje se toke trebam kon+entrirati na svoj
unutarnji sklad> o koje mjere se smijem pouzdati u svoje sposobnosti i kada trebam poeti
sumnjati u samog sebe> !edino to znam jest = da nisam postao trka na duge staze upravo u
vrijeme kad sam se poeo baviti pisanjem, sva moja djela bila bi sasvim drugaija. 3li, koliko
drugaija> ,eko mije re*i. 3li, mnogo bi toga ipak bilo drugaije.
U svakom sluaju, raduje me injeni+a to sve ove godine nisam prestao trati. !er, ja
volim romane koje sam napisao. oista me zanima kakav *e biti sljede*i roman koji *u
napisati. #udu*i da sam pisa+ koji ima svoje nedostatke = nesavrena osoba koja ivi
nesavren, manjkav ivot = injeni+a to se jo uvijek osje*am ovako, za mene predstavlja
stvarno postignu*e. #ilo bi pretjerivanje nazvati ga udom, a" doista se tako osje*am. 3 ako
mi svakodnevno tranje pomae to posti*i, onda sam ponajvie za"valan samom tranju.
;judi ponekad podrugljivo gledaju one koji svakog dana tre, vjeruju*i da *e ba takvi
dulje ivjeti. 3li, mislim da to nije razlog zbog kojeg ve*ina ljudi tri. $oliko ja znam, ve*ina
trkaa ne tri iz uvjerenja da *e due ivjeti nego zato to ele ivjeti zdravim ivotom. 3ko
elite ugodno provesti nailaze*e godine, mnogo je pamenije ivjeti i" s jasnim +iljevima i
punim plu*ima nego u ivotnoj zbunjenosti, a ja vjerujem da u tome tranje doista pomae.
&aprezati se do krajnji" grani+a vlastiti" mogu*nosti: to je bit tranja, i prava je meta/ora
30
ivota = kako za mene tako i za moje pisanje. 0jerujem da bi se mnogi trkai sloili s mojim
miljenjem.
)dlazim na masau u gimnastiki +entar blizu mojeg ureda u ,okiju. )nako kako me
maser masira manje je masaa, a vie pomo* pri oputanju mii*a i nogu kad ja to ne mogu
uiniti. Zbog svakodnevnog treniranja moji mii*i su odve* umorni i prenapregnuti, i ako
ponekad ne dobijem tu vrstu masae, mogao bi" izgubiti kontrolu nad tijelom i to prije same
utrke. )pteretiti svoje tijelo do krajnji" mogu*nosti svakako je vano, ali ako i" prekoraite,
moete dobiti neeljenu reak+iju.
Zapravo osoba koja me masira mlada je sportska ma=serka, ali ima vrlo snane i
energine ruke. &ain na koji me masira jako je = tonije bi bilo re*i = stra*no je bolan. &akon
polusatne masae sve stoje na meni, ukljuuju*i i donje rublje, sasvim je mokro od znoja.
Uvijek se oduevi mojom tjelesnom kondi+ijom. '0i doista optere*ujete svoje mii*e do
maksimuma. .asvim su napeti. U ve*ine ljudi ve* odavno bi dolo do puknu*a. #a sam
zadivljena to se i dalje bavite tranjem.'
Upozorava me da *e se, nastavim li mii*e optere*ivati vie nego to mogu podnijeti,
prije ili kasnije dogoditi ozljede. 0jerojatno ima pravo. 3li isto tako imam osje*aj, zapravo
vrstu nadanja, da nema pravo, jer na isti nain optere*ujem svoje mii*e ve* godinama. $ad
god se usredotoim na treniranje, moji mii*i su napeti. $ad ujutro navuem tenisi+e za
tranje i iza-em vani, noge su mi sasvim ukoene pa mi se ini da ne mogu prije*i ni nekoliko
koraka. Polako ponem zagrijavati noge gotovo se vuku*i +estom. .tarija gospoda iz
susjedstva "itro koraa uli+om, ali ak ni nju ne uspijevam prest*i. 3li to dulje trim, mii*i
se postupno oputaju i nakon dvadesetak minuta mogu normalno trati. Polako pove*avam
brzinu. &akon toga mogu trati gotovo me"aniki, bez ikakvi" problema.
rugim rijeima, mojim mii*ima potrebno je vie vremena da se ugriju. U samom
poetku sporo reagiraju. 3li kad se dobro ugriju, mogu dugo i bez prekida trati a da ne
osjetim umor. Upravo takvi mii*i odgovaraju za utrku na duge staze, a uop*e nisu prikladni
za kra*e utrke. ok bi se moji mii*i zagrijali dovoljno da uop*e mogu poeti ozbiljnije trati,
kra*a utrka ve* bi zavrila. #a nita ne znam o te"niko=medi+inskim znaajkama takvi"
mii*a, ali pretpostavljam daje to neto stoje u velikoj mjeri priro-eno. Isto tako, ini mi se
daje takva vrsta mii*a povezana s nainom na koji moj mozak reagira. Pitam se: upravlja li
ljudskim mozgom tijelo, ili je sasvim suprotno> Ukljuuje li nain na koji ovjek razmilja i
svjesno upravljanje tijelom>
Ili se moda i mozak i tijelo uzajamno dopunjuju i djeluju jedno na drugo> 0rlo dobro
znam da pojedini ljudi imaju odre-ene priro-ene sklonosti, i bez obzira na to svi-a li se to
dotinoj osobi ili ne, od nji" ne mogu pobje*i. &aravno, odre-ene se sklonosti mogu donekle
prilagoditi, ali se nji"ova bit ne moe nikada promijeniti.
Isto vrijedi za moje sr+e. %oje bilo uglavnom pulsira ritmom od oko pedeset otku+aja u
minuti, to je, koliko znam, prilino sporo. CAuo sam da je u osvajai+e zlatne medalje na
)limpijskim igrama u .BdneBu &aoko ,aka"as"i bilo pulsiralo ritmom od jedva trideset
otku+aja u minuti.D 3li poslije tranja od tridesetak minuta kod mene se broj otku+aja pove*a na
oko sedamdeset otku+aja. &akon dugog i brzog tranja pove*a se na oko stotinu otku+aja u minuti.
,ako nekako ispada da je tek nakon zavretka tranja moje bilo na razini onog koje ve*ina
ljudi ima kad se odmara. ,o je tako-er vana odlika tjelesne konstitu+ije trkaa na duge staze.
&akon to sam se poeo baviti tranjem, bilo je u tijeku odmaranja tako-er pulsiralo znatno
sporije. Zapravo elim kazati kako je moje sr+e uskladilo otku+aje kako bi se prilagodilo
/unk+iji tranja na duge staze. a su otku+aji mojeg sr+a bili ubrzani u stanju odmaranja,
znatno bi se pove*ali za vrijeme tranja i vjerojatno bi mi pozlilo ili bi" ak bio ivotno
ugroen. $ad sam u 3meri+i i neka bolniarka provjerava moje bilo, svaka mi kae: '3", vi
ste sigurno trka!' Pretpostavljam da ve*ina trkaa na velike udaljenosti, a koji ve* godinama
tre, imaju slino iskustvo. $ad usred ljeta nai-ete na trkae, lako je raspoznati poetnike od
veterana. )ni koji su zadi"ani pripadaju poetni+ima5 oni drugi, smirenog i odmjerenog da"a,
veteranima. &ji"ovo sr+e, dok usredotoeno tre, polako otku+ava vrijeme. $ad se mimoi-emo
na uli+i, oslukujemo jedan drugome ritam disanja i pokuavamo osjetiti ritam kojim sr+e radi. ,o
31
me u mnogome podsje*a na dva pis+a koji jedan drugome oslukuju stil i dik+iju.
I tako, moji mii*i upravo su dobrano napeti, a sve napornije vjebanje ne ini i"
pokretnijima. .ada sam na maksimumu treniranja, ali ak i tako su neuobiajeno pre=
napregnuti. Ponekad moram jednom ili dvaput udariti akom u jednu i drugu nogu ne bi" li i"
malo opustio. Ca, to jako boli.D %oji mii*i mogu biti uporniji ak i od mene. )ni dobro
slijede moje namjere, izdrljivi su i na izvjestan nain sve su bolji. 3li, nikad nisu spremni na
kompromis. I nikad ne odustaju. )vo je moje tijelo sa svim njegovim ogranienostima i
"irovitostima. #a kao to je moje li+e samo moje, sve i ako mi se ne svi-a, nemam drugo pa
se moram zadovoljiti njime. .to sam stariji, to lake pri"va*am takve stvari. )tvorite "ladnjak
i moete sku"ati ukusan, zapravo jako ukusan i vrlo domiljat obrok od ostataka koje ondje
imate. .ve to imate u "ladnjaku jesu jedna jabuka, jedan luk, komad sira i nekoliko jaja. 3li,
ne oajavajte. .na-ite se s onim to vam je pri ru+i. ,o je jedna od bolji" stvari u pro+esu starenja.
0e* neko vrijeme opet trim uli+ama ,okija, koje su u rujnu prepune ljudi. Zaostala
vrelina ljeta u gradu posebna je pria. ,rim ti"o, itavo tijelo mije znojno. %ogu ak osjetiti
kako kapa na mojoj glavi postupno postaje sve vlanija. Znoj je dio moje jasne sjene dok
kaplje na tlo. $aplji+e znoja padaju na plonik koji i" istog trena upije.
#ez obzira na to kamo se uputili, izrazi na li+ima trkaa na velike udaljenosti uvijek su
isti. .vi izgledaju kao da o neemu razmiljaju dok tre. Pri tome, moda ba ni o emu ne
razmiljaju, ali izgledaju kao da napeto razmiljaju. Zadivljuju*e je to svi tre po ovakvoj
vru*ini. 3li, kad bolje razmislim, to i ja inim.
ok trim stazom oko kompleksa !ingu Kaiena, javlja mi se ena pokraj koje prolazim.
Ispostavlja se da je itatelji+a moji" knjiga. ,o se ne doga-a jako esto, ali kadikad se ipak
dogodi. Zastajem i malo porazgovaramo. 'Aitam vae romane ve* vie od dvadeset godina',
objanjava mi. Poela i" je itati kao tinejderi+a, a sada je u kasnim tridesetima. ':vala
vam', odgovaram joj. )boje se osmje"ujemo, rukujemo i pozdravljamo. #ojim se da mi je
ruka bila jako znojna. &astavljam trati, a ona odlazi prema svojem odreditu. !a nastavljam
trati prema svojem odreditu. 3 koje je to> &aravno, &e? Nork.
8. 3. listopada 2005. Cambridge, Massachusetts
&# ' !$ &$M * ONO #R'%M 'M$O KON%&K' RP
U irem gradskom podruju #ostona svakog ljeta nai-e nekoliko nepodnoljivo vru*i"
dana, pa psujete i proklinjete sve oko sebe. &aravno, preivite li to, ostatak ljeta nije tako lo.
#ogatuni pobjegnu od vreline u 0ermont ili <ape <od, pa grad opusti i ovjek se osje*a
barem malo lagodnije. 0eliki drvored koji je davno zasa-en du etalita uz rijeku <"arles
tvori ugodnu "ladovinu, a studenti s :arvarda i .veuilita u #ostonu uporno vjebaju za
regatu na ljeskavoj rije+i. %lade djevojke u kratkim "lai+ama sunaju se lee*i na golemim
runi+ima i sluaju glazbu s iPodova ili ?alkmana. $ombi preure-en u pokretnu slastiarni+u
zaustavi se na odre-enom mjestu, a vlasnik otvori prozor i pone prodavati sladolede i
slasti+e. &eki tip na gitari svira staru pjesmu &eila Nounga, dugodlaki pas zalu-eno tri za
/rizbijem. Psi"ijatar simpatizer emokratske stranke Cako i nije tako, zamiljam da jestD vozi
tamno+rveni .aab kabriolet +estom uz rijeku.
)sobita jesen u &ovoj (ngleskoj = kratka i ljupka, gotovo stidljivo ispunja sve kra*e dane.
%alo=pomalo bujno zelenilo koje nas okruuje poprima utosmede nijanse. $ad umjesto
kratki" "laa za tranje moram poeti odijevati trenirku, otpalo li*e ve* se kovitla noeno
vjetrom a brojni irevi padaju po as/altnim stazama odjekuju*i tupim, gotovo su"im zvukom.
%arljive vjeveri+e veselo tre uokolo skupljaju*i "ranu koja *e im potrajati preko zime.
&akon to :allo?een pro-e, poput kakvog sposobnog i nemilosrdnog poreznika stie
zima. Prije nego to toga postanem svjestan, rijeku prekriva debeo led i am+i su odneseni u
32
spremita. 3ko mu se pro"tije, ovjek moe lako prije*i s jedne strane rijeke na drugu. rve*e
je ogoljeno i nji"ove tanke grane njiu se i dodiruju na vjetru, proizvode*i zvukove poput
stari", su"i" kostiju. ,u i tamo, visoko u deblima, ovjek moe uoiti vjeverija gnijezda.
%ora da spavaju dubokim snom u svojim skrovitima. !ata gusaka dolije*u iz $anade,
podsje*aju*i me daje sjevernije odavde jo mnogo "ladnije. 0jetar to pue preko rijeke
"ladan je i otar poput tek izbruena sjeiva. ani su sve kra*i, obla+i sve gu*i.
%i trkai sada nosimo rukavi+e, vunene kape navuene su nam sve do uiju, a poneki od
nas koriste i "igijenske maske za disanje. Ipak, vr"ovi prstiju i uiju uvijek su nam "ladni.
&ije u pitanju samo "ladni vjetar, da je tako jo bi bilo dobro. 3ko je ovjek uvjeren da se s
neim moe izboriti, onda mu je mnogo lake. 3li, najgore je kad nai-e snjena oluja. .nijeg
to je napadao preko no*i zaledi se u golemu sklisku ledenu povrinu, pa se po takvim
stazama gotovo ne moe trati. Zato smo mi trkai primorani odustati od svakodnevnog
tranja i da bismo ostali u /ormi, odlazimo plivati na zatvorene bazene, vozimo one
besmislene neljudske sta+ionarne bi+ikle i ekamo prolje*e.
$ao to ve* znate, rijeka o kojoj piem zove se <"arles. %nogi ljudi vole povremeno
boraviti uz rijeku. !edni odlaze na dugo pjeaenje, izvode psa u etnju, voze bi+ikl ili se bave
rekreativnim tranjem, a drugi uivaju u utrkivanju na koturaljkama ili na daskama s
koturaljkama. C$oliko je taj oblik zabave uistinu zabavan, uop*e ne mogu dokuiti.D $ao da
su privueni magnetom, ljudi se okupljaju du obala rijeke.
Kledati u takvo obilje vode i to svakoga dana vjerojatno je bitno za ljudska bi*a. )vo, za
ljuds(a bi'a, vjerojatno je pretjerano i uop*eno = ali znam da je strano bitno jednoj osobi:
meni. 3ko pro-e neko vrijeme da ne vidim vodu, imam osje*aj da duboko u meni neto
presuuje. 0jerojatno je taj osje*aj slian onome koji ima ljubitelj glazbe kad je zbog nekog
razloga due odvojen od glazbe. Ainjeni+a to sam odrastao pokraj mora vjerojatno ima neke
veze s time.
Povrina vode mijenja se svakodnevno5 njena boja, obli+i valova, brzina struje. .vako
godinje doba donosi izrazite promjene kako biljkama tako i ivotinjama koje ive u blizini
rijeke. )bla+i kojekakvi" oblika pojave se i nestanu, a povrina rijeke, osvijetljena sun+em,
odraava te bijele oblike onako kako se pojave i nestanu, ponekad vrlo vjerno, ponekad
sasvim izoblieno. $ad god je u pitanju promjena godinji" doba, smjer vjetra mijenja se kao
da je netko pritisnuo elektrini prekida. Zanimljivo je to trkai osje*aju svaku, makar i
najmanju promjenu godinji" doba, i to na vlastitoj koi, ak i nain na koji vjetar pue i
kakav miris donosi. uboko sam svjestan da usred svega toga predstavljam si*unu mrvu u
golemom mozaiku prirode. !a sam lako zamjenjiva prirodna pojava, poput vode koja tee
ispod mosta i otjee u more.
U oujku se golemi nanosi snijega napokon ponu topiti i nakon bljuzgavi+e koja redovito
uslijedi nakon to snijeg okopni i sve se osui = upravo u vrijeme kad ljudi ponu odlagati
teke zimske kapute i ponovno se pojavljivati du <"arlesa gdje *e krajem travnja pro+vjetati
trenja = poinjem se osje*ati kao da sam izaao na pozorni+u na kojoj je dekor ve* sasvim
postavljen, jer, #ostonski maraton se blii.
&aalost, sada je tek poetak listopada. 0e* je poprilino "ladno za tranje u maji+i bez
rukava, ali i prerano za trenirku dugi" rukava. !o mjese+ i koji dan, pa *u sudjelovati u
&e?Borskom maratonu. Upravo je vrijeme da smanjim koliinu pretrani" kilometara i
oslobodim se umora koji sve e*e osje*am. Pravi je trenutak da ponem smanjivati napore.
#ez obzira na to koliko od dananjeg dana idu*i" dana pretrao, to mi ne*e pomo*i u samoj
utr+i. Zapravo, moe smanjiti moje anse. Kledaju*i u malu biljeni+u u koju zapisujem misli
o tranju, ini mi se da sam se ipak dobro pripremio za taj maraton:
lipanj: 276 km
srpanj: E66 km
kolovoz: E76 km
rujan: E66 km
33
.ve skupa izgleda prilino dobro. ,jedni prosjek pretrani" kilometara u lipnju iznosi
82,7, u srpnju M7, u kolovozu JM,7 i u rujnu M7 km. )ekujem da *e krajnji broj pretrani"
kilometara u listopadu biti jednak onome iz lipnja, otprilike 276 km.
$upio sam i nove %izuno tenisi+e za tranje. U golemoj trgovini sportske odje*e u
<ambridgeu isprobao sam bezbroj razni" modela, ali opet sam kupio isti model %izuno
tenisi+a u kakvima ve* dugo trim. Prije svega, lake su, a i jastui*i nad potplatima donekle
su vrsti i otporni. 3li, kao i uvijek, treba pro*i izvjesno vrijeme da se noge naviknu na nji".
.vi-a mi se to taj model tenisi+a nema nikakve nepotrebne 'modne' dodatke. ,o je moj
osobni izbor. !ednostavno mi se svi-aju te i takve tenisi+e, nita vie. .vaka osoba ima svoj
vlastiti stil. )nog trena kad sam poeo razgovarati s prodavaem koji mi je prodao %izuno
tenisi+e, priznao mi je: 'Istina je, taj model tenisi+a izgleda sasvim obino i ne izdvaja se ni
po emu osim po vr"unskoj kvaliteti, ali to se tie op*eg izgleda, ba i nije jako dobro
pri"va*en.' Posve mi je jasno to mi je elio re*i. ,e tenisi+e nemaju na sebi nita otkaeno,
ak ni osobit stil koji bi se trebao mijenjati iz godine u godinu, ak nisu atraktivne. Za
prosjenog kup+a te tenisi+e nemaju gotovo nita privlano. Crugim rijeima, u svijetu obu*e
tj. tenisi+a predstavljaju pandan jednom obinom .ubaru automobilu.D 3li gumeni potplati na
tim tenisi+ama jako su dobro izra-eni i kad trim osje*am odlinu stabilnost i potrebno trenje.
Prema mojem miljenju, zapravo, prema mojem iskustvu, sjajne su za udaljenost koja se tri u
maratonu. akako, kvaliteta tenisi+a posljednji" nekoliko godina izrazito se popravila, pa
izme-u tenisi+a koje imaju otprilike istu +ijenu, bez obzira na marku proizvo-aa, nema neki"
veliki" razlika. 3li, pojedini trkai pronalaze bitne, male detalje u nekima od nji" i u njima
uvijek trae odre-enu vrstu psi"olokog pouzdanja.
. obzirom na to da je ostalo jo jedva mjese+ dana do maratona koji toliko eljno
iekujem, upravo poinjem trati u tim novim tenisi+ama.
&akon svi" ti" treninga i pretrani" kilometara silan umor nakupio se u meni i ini mi se
da ne mogu trati onako brzo kao prije mjese+ dana. .ada samo trkaram uz rijeku <"arles
dok djevojke za koje mi se ini da su bru+oi+e s :arvarda, tre dvaput bre od mene. 0e*ina
ti" djevojaka onieg je rasta, vrlo su mrave, na sebi nose trenirke boje trule vinje sa znakom
.veuilita u :arvardu, imaju plavu dugu kosu svezanu u konjski rep, koriste nove modele
iPoda, i tre nevjerojatno brzo. Aovjek moe jako lako osjetiti agresivnost koja izbija iz nji".
)ito su se, na razne naine, ve* nauile pobje-ivati ljude, ali se jo nisu naviknule na
injeni+u da i nji" netko moe pobijediti. .ve izgledaju jako pametno, zdravo, zgodne su i,
joj, vrlo ozbiljne, tovie, prepune samopouzdanja. Promatraju*i nji"ove izduene korake i
snane zama"e, ovjek moe lako zakljuiti da su tipine trkai+e na srednje udaljenosti,
sasvim nenaviknute na utrke na velike udaljenosti. %entalno su mnogo sposobnije za kratke
utrke pri velikoj brzini.
U usporedbi s njima ja sam ve* odavno nauio biti gubitnik. Postoji bezbroj stvari na
ovome svijetu za koje nisam sposoban, a i ne razumijem i" valjano, uz mnotvo suparnika
koji me lako mogu pobijediti. &e elim o tome govoriti, ali ve*ina ti" djevojaka vjerojatno ne
zna onoliko koliko ja znam o boli. &aravno, moda jo nema potrebe da o tome znaju koliko
ja znam. )ve sluajne misli jave mi se dok promatram nji"ove prkosne konjske repove kako
se njiu, uz vie nego agresivne korake tranja. re*i se usporenog, gotovo leernog ritma,
nastavljam trati uz rijeku <"arles.
!esam li ikada, za +ijeloga ivota, imao toliko, poput svjetlosti laki" dana kao to i" one
imaju> %oda svega nekoliko. 3li, sve i da sam tada imao kosu spletenu u dugi konjski rep,
sumnjam da bi se moj rep tako pobjedonosno nji"ao kao nji"ovi. 3 moje noge ne bi tako
lakonogo i "itro trale kao nji"ove. &ita bolje nisam mogao ni oekivati. Ipak, te su djevojke
bru+oi+e na jednom jedinom :arvardu.
oista je zanimljivo promatrati te jako lijepe djevojke dok tre. ok i" tako promatram,
sasvim jednostavna misao mi padne na pamet: jedna genera+ija smjenjuje drugu. Kotovo sve
stvari na ovome svijetu tako /unk+ioniraju, pa se ne osje*am loe kad me prestignu. ,e
djevojke imaju svoj ritam, svoj osje*aj za vrijeme, ili *e prije biti, za prolaznost vremena. Isto
34
tako, ja se drim svoga ritma, svoga osje*aja za vrijeme. ,a dva naina gledanja na stvari
sasvim su suprotna, ali tako i treba.
ok rano ujutro trim uz rijeku <"arles esto sretnem iste ljude. !edna od nji" je onia
Indijka koja u to vrijeme izlazi u etnju. Pretpostavljam da joj je oko ezdeset godina, vrlo je
vitka, ima jako otmjene pokrete i uvijek je besprijekorno odjevena. Audno = ali moda uop*e
nije toliko udno = svakog dana na sebi ima sasvim drugaiju odje*u. !ednom je na sebi imala
jako elegantan sari, drugi put savim komotan gornji dio trenirke s imenom odre-enog
/akulteta. 3ko me pam*enje dobro slui, nikad je nisam vidio dva puta u istoj odje*i. ok
svakog jutra trim, jedno od mali" zadovoljstava koje uistinu osje*am jest da vidim to *e
imati na sebi.
!o jedna osoba koju svakog dana sretnem krupni je stari bijela+ koji ustro "oda s
velikom +rnom longetom na desnoj nozi. %oda to nosi zbog neke ozbiljne ozljede. ,u istu
+rnu longetu, koliko se mogu sjetiti, ima ve* etiri mjese+a. Hto li mu je to bilo s nogom> Hto
god bilo, ne usporava ga, i "oda jako brzim ritmom. .lua glazbu na neke goleme sluali+e i
nijemo i "itro koraa stazom uz rijeku.
,re*i juer sluao sam album 4olling .tonesa Be++ars BanCuet. )naj veseli re/ren '"uu,
"uu' u pjesmi &"mpat#" for t#e !evil savrena je pratnja tijekom tranja. an prije sluao
sam album =eptile (ri+a <laptona. 0olim te albume. Ima u njima neto to me jako privlai, i
nikad se ne umorim od toga to i" esto sluam = osobito album =eptile. &ita se ne moe
usporediti sa sluanjem albuma =eptile za vedrog, "ladnog jutarnjeg tranja. ,aj album nije
pretjerano sirov, a ni odve* dotjeran. Ima vrlo ujednaen ritam i sasvim prirodnu melodinost.
%oj mozak lako se opusti uz takvu glazbu, a noge posluno prate ritam. Ponekad, istina ne
tako esto, uz glazbu koju sluam na sluali+e, zaujem glas upozorenja: ';ijeva strana!' ,ren
kasnije s moje lijeve strane projuri bi+iklist.
@ @ @
Upravo dok trim kojekakve misli o knjievnosti padnu mi na pamet. Ponekad mi ljudi
postave ovakvo pitanje: 'Potovani gospodine %urakami, vi ivite veoma zdravim ivotom,
ne mislite li da jednog dana ne*ete uop*e vie mo*i pisati>' $ad sam u inozemstvu takva
pitanja su rijetkost, ali kad sam u domovini, mnogi !apan+i misle da je pisanje romana
prilino nezdravo zanimanje, da su romanopis+i izopaene osobe i da u dobroj mjeri ive
nezdravim i opasnim ivotom kako bi mogli pisati o tome to su doivjeli. &aravno, postoji
iroko rasprostranjeno miljenje da se pisa+ koji ivi nezdravim i opasnim ivotom udaljava
od svakidanjeg, beskrajno dosadnog ivota kako bi mogao dosegnuti umjetniku isto*u
kakva mu je potrebna za stvaranje. ,akav nain razmiljanja ve* neko vrijeme prevladava. U
/ilmovima i tv dramama odavno se koriste takvim banalnostima = ili, da barem kaem koju
dobru rije = na takav nain opisuju lik umjetnika.
Uglavnom se slaem s razmiljanjem da je pisanje romana jako nezdrava ljudska
djelatnost. %i pis+i, kad se odluimo pisati roman, kad ponemo razmiljati o radnji koja se
provlai kroza nj, bez obzira na to je li to ili nije vrsta otrova koji se krije negdje duboko u
ovjeanstvu, on ipak izbije na povrinu. .vaki pisa+ mora se suoiti s tim otrovom i, svjestan
op*e opasnosti, svaki pisa+ mora za sebe prona*i nain na koji *e se izboriti s time, jer inae
njegova kreativnost ne*e nikada izbiti na vidjelo. C%olim vas da me ispriate zbog ove udne
ali oite analogije: kod ribe koju u !apanu zovemo fu+u, najslasniji dio nalazi se uz lijezdu
koja lui otrov = otprilike o neemu slinom i ja ovdje piem.D #ez obzira na to kako to mogli
tumaiti, ipak je to nezdrava djelatnost.
Zato umjetnika aktivnost jo od samog poetka u sebi sadri i dijelove koji su nezdravi i
aso+ijalni. !a u to uop*e ne sumnjam. Upravo me-u pis+ima i drugim umjetni+ima ima
prilian broj oni" iji su ivoti dekadentni ili koji se ponaaju aso+ijalno. Zapravo, elim
izjaviti da ne poriem istinu.
)ni me-u nama koji se nadaju da *e se jo dugo baviti pisanjem moraju razviti
svojevrstan osobni obrambeni sustav kojim se mogu oduprijeti opasnim Ci katkada ak
smrtonosnimD otrovima koji su se zadrali u nama. 3ko u tome uspijemo, moemo se mnogo
35
djelotvornije suprotstaviti jo opasnijim otrovima. rugim rijeima: moemo stvoriti mnogo
snaniju, dojmljiviju prozu. U tom sluaju, ovjek mora imati silnu snagu kako bi stvorio
obrambeni sustav i uspio ga odrati za due vrijeme. ,u i takvu energiju ovjek mora negdje
prona*i, gdje li drugdje nego u svojoj psi"i/izikoj kondi+iji>
%olim vas, nemojte me razumjeti pogreno. &e elim tvrditi da je nain na koji ja piem
jedini ispravan put koji bi pis+i trebali slijediti. #a kao to u knjievnosti postoji mnotvo
anrova i podanrova, tako postoji i mnotvo raznoliki" pisa+a, a svaki od nji" ima svoj
pogled na svijet. )no o emu piu razlikuje se, i +iljevi su im sasvim drugaiji. akle, nije
istina da za prozaika postoji samo jedna mogu*nost. 0aljda je to u dananje vrijeme svakome
jasno. 3li, iskreno govore*i, elim li napisati opseno i vrijedno djelo moram dati sve od sebe
da u tome uspijem. Iskreno vjerujem da je to vrijedno mojeg truda, ili, ako vam se vie svi-a
ovako: vjerujem kako je bolje da barem pokuam nego da nita ne uinim. )vo je ve* prilino
trivijalno, ali izreka kae: ako je neto vrijedno truda, onda vrijedi dati +ijeloga sebe. Ili, u
nekim sluajevima, vi*e od +ijeloga sebe.
Leliti li se baviti neim nezdravim kao to je to knjievnost, ovjek mora biti to je
mogu*e zdraviji. ,o je moja ivotna izreka. rugim rijeima, nezdravoj dui potrebno je
zdravo tijelo. %oda *e vam se uiniti paradoksalnim, ali to je neto to duboko osje*am jo
otkad sam se poeo pro/esionalno baviti pisanjem. Zdravo i nezdravo ne nalaze se uvijek na
suprotnim stranama. ,e dvije mogu*nosti nisu u proturjenosti nego se mnogo prije
nadopunjuju, a u nekim sluajevima ak djeluju zajedniki. akako, mnogi ljudi koji ive
zdravim ivotom razmiljaju jedino o to boljem zdravlju, a oni koji ive nezdravim ivotom
razmiljaju jedino o tome. 3li, ako ovjek slijedi takav jednostrani pogled na stvari, ivot mu
ne*e biti osobito plodan.
&eki pis+i koji su u mladosti napisali divna, zanimljiva, uvjerljiva djela, kad dosegnu
odre-ene godine ponu osje*ati velik umor. Izraz (nji6evno potro*eni sasvim je primjenjiv na
nji". &ji"ova kasnija djela mogu i dalje biti zanimljiva, a nji"ova nemo* moe im ak dati
dodatnu vrijednost, ali sasvim je oito da kreativna snaga ti" pisa+a slabi. 0jerujem da se to
doga-a zbog toga to se nji"ova tjelesna snaga ne moe izboriti s toksinom koji i" truje.
.posobnost organizma koja je sve do odre-enog dana mogla pruiti otpor i svladati taj otrov
odjednom je poela slabjeti, a nji"ov obrambeni sustav sve je slabiji. $ad se to dogodi, pisa+
teko moe biti i dalje intuitivno kreativan. Popustila je ravnotea izme-u bujne mate i
tjelesni" sposobnosti koja je odravala njegovu kreativnost. Pis+u ne preostaje drugo nego
posluiti se te"nikama i metodama kojima se tijekom vremena sluio upotrijebivi preostalu
snagu kako bi stvorio neto to podsje*a na knjievno djelo = ali takva djela gotovo redovito
ostaju tek pokuaj. U takvoj se situa+iji neki pis+i ubiju, a drugi jednostavno odustanu od
pisanja i odlue baviti se neim drugim.
3ko je ikako mogu*e, volio bi" izbje*i takvu knjievnu potroenost. %oja vizija
knjievnosti mnogo je spontanija i povezanija, zapravo to je knjievnost iz koje snano izbija
prirodna, pozitivna ivotna snaga. Za mene, pisanje romana slino je usponu na strmu
planinu, tegobno napredovanje uz otru liti+u, dosegnuvi vr" nakon dugog i mukotrpnog
penjanja. Aovjek ili uspije nadvladati svoje ogranienosti ili ne uspije, nema tre*eg. ,o uvijek
imam na umu dok piem.
.uvino je napominjati, jednog dana poet *e poputanje. . vremenom se neizbjeno
dogode tjelesne promjene. Prije ili poslije tijelo je poraeno i raspada se. $ad do-e do
tjelesnog propadanja, i du" Csude*i po svemuD jednako nestaje. uboko sam svjestan toga.
%e-utim, trudim se odgoditi, koliko god je mogu*e, onaj tren kad *e moja ivotna vitalnost
biti poraena i tijelom zavladati otrovi. ,o je moj +ilj kao pis+a. )sim toga, u ovom trenutku
nemam vremena za dokoli+u. Upravo zbog toga ak i vrlo izdrljivi ljudi kau za mene: '%a
taj nije umjetnik.' ok ja nastavljam trati.
Hestog listopada trebam odrati predavanje na Institutu te"nologijeG, i s obzirom na to da
*e vjerojatno biti prisutno mnogo ljudi, tre*i danas vjebao sam govor koji trebam odrati
G M'T 6Massa2usetts 'nstitute o? Te2hno.ogF;
36
Cnaravno, ne glasnoD. $ad se bavim takvim stvarima, ne sluam glazbu. !edino ustrajno
apu*em na engleskom.
$ad sam u !apanu veoma rijetko nastupam pred publikom. Uop*e ne drim predavanja.
Ipak, u .jedinjenim ravama odrao sam prilino mngo predavanja na engleskom jeziku i
nadam se da *u, ako se ukae prilika, tako i nastaviti. Audno, a" mnogo se lagodnije osje*am ako
govorim osrednjim engleskim nego tenim japanskim jezikom. %islim da je to zbog toga to
kad moram krajnje ozbiljno govoriti o neemu na japanskom, imam dojam da *u se izgubiti u
moru rijei. Postoji beskrajan broj mogu*nosti i varijanti kako se mogu izraziti na japanskom.
&aime, ja i japanski u vrlo smo prisnom odnosu. Zato, ako trebam govoriti pred velikim
brojem nepoznati" ljudi, zbunim se i osje*am se nelagodno kad izgovorim itavu buji+u rijei.
$ad je u pitanju japanski jezik, elim to vie i due sjediti osamljen za stolom i pisati. &a
doma*em terenu mogu se uspjeno baviti rijeima i nji"ovi me-usobnim vezama, i to onako kako
elim, oblikuju*i i" u odre-eni tekst. Uostalom, to mi je posao. 3li, kad pokuam javno govoriti o
stvarima za koje sam siguran da sam i" tono utvrdio, osje*am da se u mojem govoru neto
vano izgubilo. !er ja sam osoba koja se ne moe tako lako pomiriti s takvim zbunjuju*im gubitkom.
$ad se ve* odluim pri"vatiti i odrati predavanje na stranom jeziku, moje lingvistike
sposobnosti prilino su ograniene: premda veoma volim itati knjige na engleskom,
govorenje na engleskom nije mi jaa strana. 3", zbog toga se osje*am mnogo lagodnije dok
drim predavanje. ovoljno je da pomislim: to je strani jezi(, *to ti tu mo6e*- ,o mi je bilo veoma
zanimljivo otkri*e. &aravno, treba mi vremena da se pripremim. Prije nego to iza-em na
podij moram upamtiti govor od etrdesetak minuta na engleskom. 3ko samo itate napisani
tekst, publi+i sve djeluje beivotno i nezanimljivo. %oram izabrati rijei koje mije lako
izgovoriti kako bi me prisutni mogli razumjeti5 isto tako, ne smijem i" zaboraviti nasmijati
kako bi se mogli opustiti. )nima koji doista sluaju ono to govorim moram nekako pokazati
tko sam. Aak i ako moje predavanje traje manje od sat vremena, moram pridobiti publiku ako
elim da me s pozorno*u slua. 3 da bi" u tome uspio svoj govor moram ponoviti bezbroj
puta, a za to je potreban velik trud. 3li, to je i vrsta nagrade koja dolazi s novim izazovom.
,ranje je sjajna aktivnost tijekom koje se trudim zapamtiti govor. Kotovo nesvjesno
trim, redaju*i rijei u glavi. )dmjeravam ritam reeni+a, nain na koji *e zvuati. ok tako
razmiljam i smiljam mogu trati na velike udaljenosti, dre*i se prirodnog ritma koji me ne
umara. Ponekad, dok u glavi vjebam govor, u"vatim se kako izvodim razne pokrete i
grimase, a ljudi koji dolaze iz suprotnog smjera gledaju me udnim pogledima.
G G G
ok sam danas trao ugledao sam punanu kanadsku gusku kako lei mrtva na obali
rijeke <"arlesa. I jednu mrtvu vjeveri+u to je leala pokraj stabla. )bje leine izgledale su
kao da su u dubokom snu, ali bile su mrtve. Izrazi su im bili smireni kao da su mirno
pri"vatile kraj ivota, kao da su napokon doivjele punu slobodu. U blizini spremita za
am+e uz samu rijeku sreo sam besku*nika koji je na sebi imao nekoliko komada prljave
odje*e. Kurao je koli+a za kupnju i glasno izvikivao: '3meri+a t"e #eauti/ul'. !e li uistinu to
mislio ili je tek bio ironian, nisam mogao zakljuiti.
U svakom sluaju, uli smo u listopad. Prije nego to toga budem svjestan, i ovaj mjese+
*e pro*i. 3 runo godinje doba tek to nije stiglo.
:. 2E. lipnja FII8. 9 !ezero .aroma, :okkaido
N'TKO N'% *!$R'O E$KOM O &TO<
N'TKO N'% R$(B'O )$E*
!este li ikad pretrali stotinu kilometara u jednom jedinom danu> Kolema ve*ina ljudi
37
diljem svijeta Coni koji su zdravi, usu-ujem se re*iD nikad nije doivjela takvo iskustvo. &i=
jedna normalna osoba ne bi uinila neto toliko ludo i odvano. 3li ja jesam, jednom. Uspio
sam istrati utrku koja je trajala od jutra do veeri, puni" F66 km. $ao to moete zamisliti,
bilo je is+rpljuju*e i poslije toga sam se zarekao da nikad vie ne*u trati. &i sad ne vjerujem
da *u to ikad vie pokuati, ali nikad se ne zna to budu*nost donosi. %oda *u jednog dana,
zaboravivi lek+iju koju sam nauio, pri"vatiti izazov da ponovno trim neku slinu ili
jednako dugu utrku. Aovjek mora biti strpljiv da bi doznao to sutranji dan donosi.
U svakom sluaju, ako se sada osvrnem na tu utrku, jasno mi je da mi je, kao trkau, silno
mnogo znaila. &i danas mi nije sasvim jasno kakvo bi znaenje moglo imati ti" pretrani"
F66 km, ali kao vrsta postupka koji se razlikuje od normalnog, svakodnevnog, ovjek bi
oekivao da donosi svojevrstan osje*aj samopouzdanja i samospoznaje. Zapravo, takav
postupak trebao bi vam pruiti nekoliko novi" podataka o tome tko ste. $rajnji rezultat
trebala bi biti promjena pogleda na vlastiti ivot, njegove boje i oblike. 0ie=manje to se i
meni dogodilo i doista sam se promijenio.
)vo to slijedi tekst je zasnovan na biljekama koje sam zapisao nekoliko dana nakon te
utrke kako ne bi" zaboravio detalje. Aitaju*i ove zabiljeke poslije deset godina, sve misli i
svi osje*aji koje sam tog dana doivio vratili su mi se sasvim jasno. 0jerujem da *ete, kad
proitate ovaj tekst, dobiti jasnu sliku kakve mi je uspomene ta tegobna utrka ostavila, kako
one radosne tako i one prilino mune. 3li, moda uop*e ne*ete s"vatiti to sam svime to
slijedi elio kazati.
,a utrka od stotinu kilometara doga-a se svake godine u lipnju, na jezeru .aromi, otok
:okkaido. U ostalim dijelovima !apana u to vrijeme vlada kino razdoblje, ali otok :okkaido
nalazi se mnogo sjevernije. 4ano ljeto na :okkaidu veoma je ugodno, premda na
najsjevernijem dijelu otoka, gdje se nalazi jezero .aroma, ak se ni usred ljeta ne osje*a ljetna
toplina. 4ano ujutro kad utrka zapone jo je jako "ladno i svaki trka mora se toplo odjenuti.
$ako dan odmie postupno se i temperatura penje, a trkai, nalik na kuk+e koji prolaze kroz
preobrazbu, malo=pomalo svlae dempere i debele maji+e. Premda sam na rukama zadrao
rukavi+e, pred kraj utrke skinuo sam sve sa sebe i ostao u maji+i bez rukava zbog ega sam se
ubrzo poeo tresti od "ladno*e. a je kojim sluajem padala kia bio bi" se uistinu smrznuo,
na sre*u iz posve oblanog neba nije pala ni kap kie.
,rkai sve vrijeme tre oko obale jezera .arome koje gleda prema )"otskom moru. Aak i
onaj prvi Cmoda i jediniD put kad trite oko .arome lako s"vatite koliko je to jezero veliko.
Utrka poinje iz grada Nuubetsua, koji se nalazi na zapadnoj obali, a krajnji +ilj je mjesto
,okoro+"o Ckoje su iznenada, ne znam zato, preimenovali u $itamiD na istonoj strani.
Posljednji dio staze prolazi kroz &a+ionalni park Qakku, gdje se nalazi stoljetni botaniki vrt
koji se protee dugim i uskim obalnim podrujem koje gleda na more. Za vrijeme utrke = ako
si to kao trka moete priutiti, pogled na okolinu je nezaboravan. Zaudo, dok utrka traje
prometna poli+ija ne kontrolira promet jer je broj automobila na toj +esti zanemariv, a isto
tako i broj gledatelja. $rave oputeno pasu travu uz +estu. &aravno, nji" trkai uop*e ne
zanimaju. &ji" jedino zanima sona zelena trava koju pasu i preivaju glava pognuti" do tla.
)sim toga, trkai tre i nisu oputeni kao to su krave. &akon etrdesetog kilometra, otprilike
na svaki" deset kilometara postavljeno je kontrolno mjesto i ako u odre-enom vremenskom
razmaku ne uspijete pro*i pokraj svakog kontrolnog mjesta, automatski ste iskljueni iz utrke.
0rlo su strogi po tom pitanju i svake godine mnogi trkai budu diskvali/i+irani. &akon dugog
i zamornog putovanja do najsjevernijeg dijela japanskog teritorija, i to samo da bi" sudjelovao
u utr+i oko jezera .arome, svakako ne elim biti diskvali/i+iran usred utrke. U svakom
sluaju, odluan sam trati bre od zadanog prolaznog vremena.
,a je utrka najstariji i najznaajniji ultramaraton u !apanu, a itav doga-aj organiziraju i
sjajno vode ljudi koji ovdje ive. oista je zadovoljstvo sudjelovati u tom trkakom doga-aju.
&ema mnogo toga o emu bi" mogao pisati o prvom dijelu utrke, sve do mjesta za odmor
na pedeset i petom kilometru. ,rim neumorno i ti"o. &e osje*am neku veliku razliku prema
uobiajenom ranonedjeljnom tranju. Izraunao sam da *u, uspijem li odrati ritam od oko
38
est minuta po kilometru, uspjeti zavriti utrku za oko deset sati. Pridodavi vrijeme za odmor
i okrepu, ponadao sam se da *u itavu utrku zavriti za manje od jedanaest sati Ckasnije sam
otkrio da sam bio pretjerano optimistianD.
&a etrdeset i drugom kilometru trkai nailaze na znak na kojem turo pie: 'Udaljenost
maratona'. Ima ak i bijela +rta na as/altu koja oznaava tono mjesto. &a pretjerujem kad
kaem da sam osjetio dr"tavi+u koja je prostrujila itavim mojim tijelom onog trena kad sam
pretrao preko te +rte, jer to je bio prvi put da trim udaljenost ve*u od maratona. Za mene je
to bilo neto poput Kibraltarskog tjesna+a iza kojeg se irilo nepoznato more. Hto me ondje
ekalo, kakva su nepoznata stvorenja ondje ivjela, nisam imao pojma. &a svoj nain osje*ao
sam svojevrstan stra" kakav su vjerojatno osje*ali moreplov+i u antiko doba.
&akon to sam proao to mjesto i dok sam se pribliavao pedesetom kilometru, osjetio
sam blagu tjelesnu promjenu, kao da su se mii*i u mojim nogama poeli stezati. Istodobno
sam poeo osje*ati glad i ed. !o prije utrke bio sam odluio da *u na svakom mjestu za
odmor popiti nekoliko gutljaja vode, bez obzira na to "o*u li biti edan, ali ak i tako, poput
zlosretne sudbine, poput +rnog sr+a no*ne kralji+e, ed me neprestano progonila. Poeo sam
se osje*ati nelagodno. ,ek sam bio pretrao polovi+u utrke i ako sam se tada tako osje*ao, s
razlogom sam se pitao "o*u li uop*e mo*i protrati kroz +ilj.
&a pedeset i petom kilometru, na mjestu predvi-enom za odmor, presvukao sam se i
pojeo nekoliko zalogaja koje mi je supruga pripremila. !utro je ve* uveliko prolazilo, pa je i
temperatura bila ugodnija. Zato sam svukao trenirku i odjenuo istu maji+u bez rukava i
kratke "lae. ,ako-er sam promijenio tenisi+e u kojima sam trao5 umjesto broja 16 koji sam
sve do tada imao na nogama, obuo sam broj 1F. &oge su mi poele oti+ati, pa sam bio
primoran obuti malo udobnije tenisi+e. #ilo je sasvim oblano i odluio sam skinuti kapu koju
sam nosio kako bi" se zatitio od sun+a. $apu sam tako-er nosio kako bi" se zatitio od kie,
ali inilo se da ne*e kiiti. &ije bilo odve* "ladno a ni pretjerano vru*e, idealni uvjeti za utrku
na duge staze. Uz malo vode progutao sam sadraj dviju energetski" vre*i+a u obliku gela,
pojeo komad kru"a s masla+em i jedan keks. &ekoliko minuta sam se paljivo protezao i
izmasirao listove, koje sam potom poprskao sprejom za ras"la-ivanje. Umio sam se, obrisao
znoj i prljavtinu i olakao se u nuniku.
)dmarao sam se desetak minuta, ali nijednom nisam sjeo. lamo sam osje*aj da ako
sjednem, ne*u vie biti u stanju ustati i nastaviti trati.
'!este li dobro>' netko me pitao.
'.asvim sam dobro', odgovorio sam kratko i jednostavno.
&akon to sam se napio jo vode i nekoliko puta protegnuo, nastavio sam trati. .ada vie
nije bilo prekida do +ilja. 3li, im sam nastavio trati osjetio sam da neto nije u redu. %ii*i
u nogama stegnuli su mi se poput stare, stvrdnute automobilske gume. !o uvijek sam se
osje*ao snano, disanje je bilo ravnomjerno, ali noge me vie nisu sluale. Imao sam i elju i
snagu da i dalje trim, ali noge su se drugaije ponaale.
Prestao sam razmiljati o nogama koje me nisu "tjele sluati i usredotoio se na gornji dio
tijela. Hiroko i snano sam zama"ivao rukama dok sam trao, pokuavaju*i na taj nain
prenijeti silinu zama"a iz gornjeg dijela u donji dio tijela. $oriste*i se takvim prijenosom
snage uspijevao sam pokretati noge Cpremda su mi nakon utrke zglobovi otekliD. &aravno,
takvim nainom tranja napredovao sam jako sporo, zapravo uop*e nisam trao nego brzo
"odao. Iznenada, kao da im je sinulo i ponovno postalo jasno to od nji" oekujem, ili *e prije
biti da su se odluili prepustiti sudbini, mii*i nogu su se opustili i mogao sam trati gotovo
uobiajenim tempom.
Premda sam opet ovladao nogama, taj dvadeset i jedan kilometar od odmorita na pedeset
i petom kilometru staze do sedamdeset i estog bili su strano bolni. )sje*ao sam se poput
komada govedine koji mesar proputa kroz stroj za mljevenje. Imao sam volju da nastavim
trati, ali sada se ve* +ijelo moje tijelo bunilo. $ao da sam pokuavao voziti automobil uz
jako strmu padinu, ali sa sputenom runom koni+om. Imao sam osje*aj da mi se tijelo
raspada na sastavne dijelove. )stavi bez goriva, sa zavrtnjima koji su popustili, sa zup+ima
zupanika koji se zaglavio, sve sporije sam trao dok su me brojni trkai prestizali. .i*una i
mrava stari+a od sedamdesetak godina protrala je pokraj mene, doviknuvi mi: '.amo
39
"rabro naprijed!' Hto li *e se jo dogoditi u preostalom dijelu utrke, pitao sam se. !o sam
imao gotovo etrdeset kilometara za pretrati.
,ijekom tranja, pojedini dijelovi mojeg tijela, jedan za drugim, poeli su me boljeti.
Isprva me jako bolio desni kuk, potom lijevi kuk itd. .vaki dio mojeg tijela doekao je
nekoliko svoji" minuta da iza-e nasred s+ene i odigra svoj dio pritube. #oli, izrazima
nezadovoljstva i prigovorima jasno su me upozoravali da vie ne*e podnositi moju samovolju.
Za nji" je, ba kao i za mene, utrka od stotinu kilometara bila potpuna nepoznani+a,
nedoivljeno iskustvo, i svaki dio tijela na svoj se nain alio. .asvim dobro sam i" razumio,
ali ja sam jedino elio da se ne bune i nastave trati. Poput antona ili 4obespierrea, koji su
rjeito pokuavali uvjeriti nezadovoljne i pobunjene lanove 4evolu+ionarnog suda, pokuao
sam razgovarati sa svakim pojedinim dijelom tijela trae*i malo vie suradnje. :rabrio sam
i", drao i" na okupu, laskao im, grdio i" i trudio im se dodvoriti. &amo jo* malo izdr6ite,
govorio sam im. 7emojte me ba* sada izdati. 3li, kad bolje razmislite = a ja uistinu jesam =
anton i 4obespierre zavrili su na giljotini, odrubljeni" glava.
&a kraju, stisnuo sam zube i kako sam umio i znao uspio pretrati posljednji" dvadeset
kilometara trpe*i velike muke.
Da nisam ljuds(o bi'e. Da sam obi)an stroj. 7e moram ni*ta osje'ati. &amo naprijed.
&eprestano sam to ponavljao. !edino o tome sam razmiljao i tako sam se ipak uspio
spasiti. a sam se ponaao kao osoba od krvi i mesa, bio bi" se sruio od boli. )ndje i tada
postojalo je samo moje ja. 3 da bi moje ja postojalo, bila je potrebna i svijest o mojem ja.
%orao sam priznati samome sebi da su sve to tek obine konven+ije. ,o je udan nain
razmiljanja, pa je i sam osje*aj jako udan = svijest koja pokuava pore*i svijest. Aovjek se
mora prisiliti na netjelesni nain razmiljanja. Instinktivno sam s"vatio da je to jedini nain da
uspijem.
Da nisam ljuds(o bi'e. Da sam obi)an stroj. 7e moram ni*ta osje'ati. &amo naprijed.
Ponavljam te rijei poput mantre. Ponavljam i" me"aniki, poput stroja. .vim silama se
trudim, to je mogu*e vie, zanemariti osjetilne dojmove. .ve to vidim jest nekoliko metara
tla preda mnom, nita vie. akako, nemam oi na le-ima pa iza sebe isto tako nita ne vidim.
<ijeli moj svijet predstavlja ti" nekoliko metara tla preda mnom. &e moram razmiljati ni o
emu drugome. &ebo i vjetar, trava, krave koje uokolo pasu, gledatelji, povi+i bodrenja,
jezero, romani, stvarnost, prolost, uspomene = sve to mi nita ne znai. &eprestano
napredovati ti" nekoliko metara , to je moj si*uni razlog postojanja kao ljudskog bi*a. &e,
ispriavam se = kao stroja.
&akon svaki" pet kilometara zastanem i popijem nekoliko gutljaja vode na mjestu za
odmor. $ad god se zaustavim, nekoliko se puta ustro i energino protegnem. %ii*i su mi
tvrdi poput kore tjedan dana starog kru"a. &e mogu povjerovati da su to moji mii*i. &a
jednom od mjesta za odmor nude ukiseljene ljive, pa uzmem jednu i pojedem je. &isam znao
da su ukiseljene ljive toliko ukusne. .ol i gorak okus proimaju moja usta i ire se itavim
mojim tijelom.
Umjesto to sam se silio trati, vjerojatno je bilo mnogo pametnije da sam "odao brzim
korakom. obar dio natje+atelja koji su sudelovali u utr+i upravo tako je postupio, dobar dio
kilometara "odali su brzim korakom. 3li ja nisam napravio nijedan takav korak. Istina, esto
sam se zaustavljao da bi" se malo protegnuo. &isam doao ovamo da bi" se etao. oao sam
trati u utr+i. ,o je razlog = jedini razlog zbog kojeg sam doputovao sve do najudaljenijeg
sjevernog dijela japanskog teritorija. #ez obzira na to koliko slabo i sporo trao, nisam elio
"odati. Prekrim li jedno jedino naelo koje sam sebi zadao, kad=tad bit *u prisiljen prekriti
jo mnogo drugi". a sam tako postupio, vjerojatno ne bi" bio u stanju zavriti utrku.
ok sam se tako zlopatio tre*i, oko sedamdeset i petog kilometra osjetio sam da sam
proao kroz neto. ,ako mi se barem uinilo. Pro*ao (roz neto, jedini je nain na koji to to
sam osjetio mogu opisati. $ao daje moje tijelo sasvim lako prolo kroz kameni zid. &e mogu
se ba tono sjetiti na kojem sam mjestu to osjetio, ali jednog trena primijetio sam da sam ve*
izbio na drugu stranu onoga kroza to sam proao. #io sam uvjeren da sam proao kroz neto.
40
&ije mi jasno logino objanjenje svega toga ili zakonomjeran slijed tog doga-aja, ali doista
sam uvjeren u stvarnost u kojoj sam pro*ao (roz neto.
&akon toga nisam vie morao razmiljati. rugim rijeima, nisam vie morao svjesno
razmiljati o tome da ne trebam ni o emu razmiljati. !ednostavno sam se trebao prepustiti
razvoju doga-aja, pa *u do +ilja sti*i bez problema. Uspijem li se prepustiti tome, neka vrsta
sile *e me voditi sve do +ilja.
$ad ovjek tri stotinu kilometara, za oekivati je da *e se osje*ati umorno. #arem to nije
nikakva mudrost. &akon odre-enog broja prije-eni" kilometara, umor je neizbjean pratila+
trkaa. %oji mii*i nisu vie predstavljali pobunjene lanove 4evolu+ionarnog suda i inilo se
da su odluili prekinuti s pritubama. &itko vie nije udario akom o stol, nitko nije razbio
au. %oji mii*i nijemo su pri"vatili umor kao povijesnu injeni+u, kao neminovnu
posljedi+u 4evolu+ije. Preobrazio sam se u stvorenje kojim je upravljao automat iji je jedini
zadatak bio ritmino ma"ati rukama naprijed=natrag i pomi+ati noge. &isam razmiljao ni o
emu. &ita nisam osje*ao. Iznenada sam s"vatio daje ak i tjelesni bol koju sam donedavno
osje*ao sasvim nestao. Ili se moda bio sakrio u kakav zape*ak poput runog starog komada
poku*stva koji nitko od uku*ana vie ne eli vidjeti.
U takvom stanju, nakon to sam pro*ao (roz tu nevidljivu zapreku, poeo sam prestizati
brojne trkae. Upravo nakon to sam proao pokraj kontrolnog mjesta na sedamdeset i petom
kilometru do kojeg morate sti*i ispod vremenskog rezultata od J sati i 17 minuta ili ste
diskvali/i+irani, mnogi drugi trkai, za razliku od mene, poeli su usporavati, a neki su ak i
odustali od tranja i poeli "odati brzim korakom. )d tog kontrolnog mjesta pa do +ilja, mora
biti da sam prestigao vie od dvije stotine natje+atelja. #arem sam brojio do dvije stotine.
.vega jednom ili dvaput drugi trka mi se uspio privu*i iza le-a i presti*i me. %ogao sam
brojiti one koje sam prestigao, jer moj mozak nije bio niim drugim zauzet. )sje*ao sam se
posve is+rpljeno, ali i dalje sam mogao trati jer to sam jedino i elio.
#udu*i da sam sve radnje prepustio automatu, da mije netko rekao da nastavim trati,
vjerojatno bi" bio pretrao i vie od stotinu kilometara. Znam daje veoma udno sve ovo to
piem, ali na kraju utrke jedva sam znao tko sam ili to inim. Zapravo, takvo tjelesno i
psi"iko stanje trebali su predstavljati ozbiljno upozorenje, ali ja se nisam tako osje*ao. ,ada
je moje tranje ve* bilo zalo u kraljevstvo meta/izike. Prvo se dogodila aktivnost zvana
tranje, a potom se pojavila i osoba zvana ja. ,rim, dakle postojim.
,aj osje*aj postao je osobito snaan kad sam uao u posljednji dio utrke, niz dugi
poluotok na kojem se nalazi Park +vije*a. ,o je krajolik za medita+iju i kontempla+iju.
$rajobraz du obale je zanosan, a miris )"otskog mora proimao je zrak. Poelo se smrkavati
Ca utrku smo zapoeli rano ujutroD. ,ako-er sam mogao nanjuiti onaj osobit vonj mlade trave
koji najavljuje ljeto. 0idio sam i nekoliko lisi+a kako tre livadama. Zastale bi i zau-eno se
zagledale u trkae. Kusti, kionosni obla+i nalik na one sa slika britanski" slikara
devetnaestog stolje*a prekrivali su nebo. &ije bilo ni daka vjetra. %nogi trkai u mojoj
blizini, vidno umorni, nijemo su trali prema +ilju. )sje*ao sam zadovoljstvo i radost to sam
i ja me-u njima. Uda", izda", uda", izda"... Zaudo, da" mije i dalje bio pravilan. .mireno
sam udisao i izdisao. Isto tako, moje sr+e irilo se i stezalo pravilnim ritinom. Poput mije"a
kakvog starog kovaa, plu*a su savjesno unosila kisik u moje tijelo. %ogao sam osjetiti kako
svi moji organi rade i razlikovati svaki zvuk koji su stvarali. .vi su skladno radili. Promatrai
du +este "rabrili su nas, dovikuju*i: '.amo naprijed! Izdrite jo malo!' Poput istog i
svjeeg zraka, nji"ovi povi+i prodirali su +ijelim mojim tijelom. Zapravo, nji"ovi su glasovi
jasno prolazili kroz mene.
Da sam ja, a u isto vrijeme nisam ja. ,ako sam se osje*ao. 0rlo udan, ali i smiruju*
osje*aj. 4azum mi nije bio toliko vaan. akako, kao pisa+ znao sam da moj razum kritiki
razmilja o svakoj aktivnosti kojom se bavim. )duzmite mi razum, i nikad vie ne*u uspjeti
napisati ak ni dobru priu. Pa ipak, inilo mi se da mi u tom trenu razum nije bitan. 4azum
mi jednostavno nije znaio nita.
$ad se pribliim zavretku tranja na duge staze, gotovo redovito se javi osje*aj da to
prije elim zavriti tu utrku. !edino o tome razmiljam. 3li to sam bio blii +ilju te utrke,
nisam o tome razmiljao. .am kraj utrke tek je trenutaan prelazak preko +rte koja oznaava
41
+ilj i sam po sebi nema neki velik smisao. Ista stvar je s naim ivotima. .amo zato to postoji
kraj, ne znai da nae postojanje ima ikakvog smisla. .am trenutak smrti zapravo je taj
prelazak preko +rte, ili moda posredna vrsta meta/ore o prolaznoj naravi naeg postojanja.
&aravno, to je /ilozo/ski nain razmiljanja, ali u ovom trenu nije mi stalo do toga. &ejasno
sam doivio takvo iskustvo, ali manje rijeima a mnogo vie kao tjelesni osje*aj.
Premda sam bio mrtav umoran, kad sam proao kroz +ilj u mjestu ,okoro=+"ou osjetio
sam veliku radost. Uvijek se osje*am radosno kad god u utr+i na veliku udaljenost pro-em
kroz +ilj, ali ovog puta doista sam bio posve is+rpljen i slomljen. !edva sam uspio podignuti
desnu ruku. 0rijeme na mojem satu pokazivalo je F8 sati i 12 minute poslije podne. )d
poetka utrke do +ilja trao sam ukupno FF sati i 12 minute.
Prvi put poslije pola dana tranja napokon sam sjeo i runikom obrisao znoj, popio
nekoliko gutljaja vode, izuo tenisi+e i dok je padao mrak, paljivo izmasirao glenjeve. ,ada
sam poeo osje*ati neto sasvim novo = ne tako snano kao ponos, prije odre-enu vrstu
ispunjenja, postignu*a. Zapravo, bila je to duboko intimna vrsta radosti, ali i olakanja, jer
pri"vatio sam se neega sasvim neizvjesnog, a imao sam dovoljno snage da u tome ustrajem
do kraja. ,og trena osje*aj olakanja nadvladao je osje*aj radosti i zadovoljstva. $ao da se
duboko u meni zamreni vor postupno razmrsio, vor za koji nikad prije nisam s"vatio da je
postojao u meni.
an nakon utrke oko jezera .arome jedva sam uspio si*i stubitem. &oge su mi kle+ale,
itavo me tijelo boljelo i imao sam dojam da bi" svakog trena mogao pasti. %orao sam se
vrsto drati za ruko"vat kako bi" siao stubitem. Poslije nekoliko dana bol u nogama je
nestao i normalno sam se mogao uspinjati stube i silaziti stubama. &edvojbeno, tijekom
mnogi" godina moje noge su se naviknule na tranje na velike udaljenosti. Pravi problem, kao
to sam maloprije napomenuo, predstavljale su moje ruke. a bi" nekako zaboravio na umor
u nonim mii*ima, snano sam zama"ivao rukama. an nakon utrke zape*e na desnoj ru+i
mi je oteklo, po+rvenjeilo i poelo me boljeti. .udjelovao sam u prilino velikom broju utrka
na velike udaljenosti, ali to je bilo prvi put da su moje ruke, a ne noge, platile ve*u +ijenu.
Ipak, daleko najznaajnija posljedi+a tranja spomenutog ultramaratona nije bila tjelesna
nego mentalna. )no to me dokrajilo bio je svojevrstan osje*aj mrtvila, potpune otupjelosti,
letargije. )djednom sam imao dojam da me itavog obavija sumagli+a, neto to sam tada
nazvao tr(a)ev blues. CPremda je ono to sam uistinu osje*ao bilo mnogo blie dojmu
mlijenobijele magli+e.D &akon tog ultramaratona izgubio sam zanos koji sam godinama imao
za samo tranje. &aravno, umor je uinio svoje i predstavljao je osnovnu smetnju, ali to nije
bio jedini razlog. .ama elja za tranjem vie nije bila izrazita kao prije. &isam si to mogao
valjano objasniti, ali bilo mi je jasno: neto se dogodilo sa mnom. &akon toga, broj utrka na
kojima sam sudjelovao kao i broj pretrani" kilometara znatno se smanjio.
Ipak, i poslije toga sam se drao uobiajenog plana da barem jednom godinje sudjelujem
napravom maratonu. Aovjek ne moe trati do +ilja ako je maloduan, pa sam i dalje uporno
trenirao i jednako uporno sudjelovao u utrkama na velike udaljenosti. 3li, nijednom nisam
uspio doivjeti neto vie od uobi)ajene prosje)nosti. $ao da je vor koji se razmrsio u meni,
a kojeg nikad prije nisam bio svjestan, uinio da popusti i moje zanimanje za tranje. &ije
problem bio samo u tome to je moja elja za tranjem oslabjela. U isto vrijeme osje*ao sam
da se neto sasvim novo duboko ukorijenilo u meni. ,ijekom tog pro+esa u kojem je jedna
stvar gubila na snazi a druga se snano javljala, zbio se i taj neobini tr(a)ev blues.
Hto bi" jo mogao re*i o toj novoj stvari koja se snano javlja u meni> &ikako ne
uspijevam prona*i rijei kojima bi" to mogao valjano opisati, ali moda je neto slino
rezigna+iji, pomirenosti sa sudbinom. %oda malo pretjerujem, ali kao da sam nakon
pretrani" stotinu kilometara zakoraio na neko dru+o mjesto. &akon to je moj umor nestao
nakon sedamdeset i petog kilometra moja svijest je postala sasvim prazna, stanje koje bismo
mogli nazvati /ilozo/skim ili du"ovnim. &eto me potaknulo da se mnogo vie bavim svojim
osje*ajima, a to novootkriveno samo=ispitivanje preobrazilo je moj odnos prema tranju.
%oda prema tranju vie nemam onaj jednostavni, pozitivni odnos koji sam neko* imao.
42
&isam sasvim siguran, moda pretjerujem. 0jerojatno sam se tranjem bavio vie i due
no to je trebalo, pa sam se s vremenom jednostavno umorio i zasitio. )sim toga, tada sam bio
u kasnima etrdesetima, pa sam naiao na odre-ene,tjelesne smetnje koje su neizbjene za
ovjeka ti" godina. 0jerojatno sam se suoio s injeni+om da sam preao vr"una+ svoji"
tjelesni" sposobnosti. Ili sam moda prolazio kroz depresiju koju je izazvala neka vrsta
mukog klimakterija. &ajprije *e biti da su svi ti imbeni+i stvorili udnu mjeavinu osje*aja.
$ao osoba koja je prola sve to, jako mi je teko objektivno analizirati. Hto god to bilo,
nazvao sam ga tr(a)ev blues.
Pa ipak, to to sam uspio pretrati stotinu kilometara na ultramaratonu pruilo mi je
veliko zadovoljstvo, ak mi je dalo novu vrstu samopouzdanja. !a sam i sada radostan to sam
sudjelovao u toj utr+i. 3li, kad=tad morat *u se suoiti sa spomenutim popratnim
posljedi+ama. ugo nakon te utrke osje*ao sam svojevrsnu krizu = dakako, ne samo zato to
su i vremenski rezultati bili u pitanju. .vaki put kad sam istrao maraton, moj vremenski
rezultat bio je sve slabiji. .vakodnevni trening i utrka postali su tek obine /ormalnosti koje
sam uredno obavljao, ali vie me nisu poti+ali kao neko*. $oliina adrenalina koji sam luio
na dan utrke, tako-er se poela smanjivati. Zbog svega navedenog na kraju sam zanimanje za
maraton preusmjerio na triatlon i poeo se vie zanimati za zidni tenis. I moj nain ivota
postupno se promijenio i tranje vie nisam smatrao glavnim dijelom ivota. rugim rijeima,
poeo se pove*avati duevni jaz izme-u mene i tranja. #a kao to izblijedi onaj poetni
osje*aj ma"nitosti koji imate kad se tek zaljubite.
&apokon mi se ini da sam se poeo udaljavati i izvlaiti iz magle tr(a)evo+ bluesa koja
me dugo obavijala. Istina, nisam je se uspio potpuno osloboditi, ali mogu osjetiti kako se u
meni neto mijenja. Ujutro dok vezujem vezi+e na tenisi+ama mogu naslutiti slabi znak neke
promjene u sebi. Lelim posvetiti dunu pozornost tom novom izdanku koji nie u meni. #a
kao kad ne elim krenuti pogrenim smjerom ili ne elim propustiti vanu vijest ili odre-eni
doga-aj = moram se skon+entrirati na ono to se doga-a s mojim tijelom.
Poslije dugo vremena ponovno osje*am zadovoljstvo to svakodnevno trim i treniram
pripremaju*i se za idu*i maraton. Poeo sam pisati u novu biljeni+u, otvorio novu boi+u
tinte i sada piem o tome. Zato se zbog tranja ba sada osje*am toliko dobro, ne mogu
potanje objasniti. %oda je povratak u <ambridge i svakodnevni odlazak na obalu <"arlesa
oivio stare uspomene. %oda su lijepi osje*aji koji me vezuju za to mjesto uzburkali
uspomene na one dane kad je tranje u mojem ivotu zauzimalo najvanije mjesto. Ili je
moda sve skupa tek stvar prolaznosti. %oda sam morao pro*i neizbjene unutranje
promjene, a razdoblje koje je bilo potrebno da bi se to dogodilo sada se blii svome kraju.
0jerujem kako je istina da mnogi koji pisanjem zara-uju za ivot, ba kao i ja, razmiljaju
o kojekakvim stvarima. &aravno, ne moram zapisati ba sve ono o emu razmiljam5 upravo
dok piem ovo, razmiljam o raznim stvarima. ok piem, razvrstavam svoje misli.
Prera-uju*i i dora-uju*i ono ve* zapisano, jo dublje zalazim u misaoni pro+es. #ez obzira na
to koliko toga napiem, me-utim, nikad ne uspijem do*i do zakljuka. Isto tako, bez obzira na
to koliko odre-eni tekst prepravljao, nikad ne uspijem posti*i ono eljeno. Aak i nakon
desetlje*a bavljenja pisanjem, sve ovo vrijedi i dan=danas. !er, ja jedino iznesem nekoliko
pretpostavki ili prepriam par problema. Ili uspijem prona*i analogiju izme-u strukture
problema i neega drugoga.
Iskreno govore*i, uistinu ne znam objasniti razloge koji su izazvali moj tr(a)ev blues. Ili
zato se taj osje*aj poinje sada povlaiti. !o je rano da bi" to mogao valjano objasniti.
%oda jedina stvar koju o tome mogu re*i sa sigurno*u jest: to je ivot. %oda je jedina
stvar koju moemo uiniti pri"vatiti ga onakvim kakav jest, a da zapravo ne znamo to se
doga-a. Poput pla*anja poreza, plime i oseke, smrti !o"na ;ennona i pogreno dosu-eni"
sudaki" odluka.
U svakom sluaju, imam jasan i nedvojben osje*aj daje vrijeme napravilo pun krug, da je
+iklus zatvoren. .amo bavljenje tranjem ponovno je postalo radostan i nuan dio mojeg
svakodnevnog ivota. )dnedavno ponovno trim portvovno iz dana u dan. 3li, to vie nije
me"aniko ponavljanje i" uzimanje propisanog lijeka. %oje tijelo sada osje*a prirodnu elju
43
da iza-e na +estu i tri, na isti nain na koji kad sam edan +ijedim sok i pijem ga. . veseljem
oekujem esti studenoga i &e?Borski maraton kako bi" se uvjerio koliko *u uivati u samoj
utr+i, koliko *u biti zadovoljan svojim tranjem i na kakav *u nain to posti*i.
0ie mi nije toliko stalo do vremenskog rezultata. %ogu se sluiti kojekakvim taktikama,
ali duboko sumnjam da *u ikad vie trati onako kao to sam neko* mogao. .preman sam se s
time pomiriti. &aravno, nije to istina kakvoj bi se ovjek radovao, ali to je sasvim normalno
kad ovjek stari. #a kao to ja igram svoju ulogu, tako i vrijeme igra svoju. 0rijeme svoj
posao obavlja mnogo vjernije, mnogo dosljednije no to sam ja ikad mogao. !o otkad postoji
Cpitam se kad li je to bilo>D vrijeme neprestano prolazi ne stavi ni jednog jedinog trena. 3
jedan od privilegija koje su doivjeli oni koji nisu umrli mladi, blagoslov je to *e ostarjeti.
Aeka nas ast tjelesnog propadanja i ovjek se mora naviknuti na takvu stvarnost.
&atje+anje s vremenom nije bitno. )no to mi sada mnogo vie znai jest koliko u svemu
mogu iskreno uivati, i mogu li utrku od 12 kilometra zavriti s osje*ajem zadovoljstva.
Uivat *u i vrednovati ono to se ne moe izraziti brojkama, trait *u osje*aj ponosa koji
dolazi s dru+a)ije+ mjesta.
&isam vie mladi* koji bi se sasvim usredotoio na postizanje rekorda, a ni obian stroj
koji sve obavlja po zapovijedi. !a sam ni vie a ni manje pisa+ Cnadam se potenD koji dobro
pozna svoja ogranienja, koji eli stoje mogu*e due zadrati svoje sposobnosti kao i ivotnu
vitalnost.
)stao je jo samo mjese+ dana do &e?Borskog maratona.
7. E6. listopada 2667. 9 <ambridge, %assa+"usetts
%&N * NG@ORK*
$ao da tuguje zbog poraza bostonske bejzbolske momadi 4ed .oRa u doigravanju
prvenstva Cizgubili su ba svaku utakmi+u protiv momadi iz <"i+agaD, "ladna kia je deset
dana uzastopno padala po &ovoj (ngleskojG. osadna jesenja kia. Povremeno je lilo kao iz
kabla, a povremeno tek sipilo5 tu i tamo bi se uinilo da *e kia zakratko stati, ali nijednom se
nije razvedrilo. )d prvog do posljednjeg kinog dana nebo su prekrivali gusti sivo+rni obla+i
tako karakteristini za taj dio .jedinjeni" rava. Poput kakve dangube, kia se dugo ne*kala,
ali na kraju se ipak odluila i prela u viednevni pljusak. Kradovi u saveznoj dravi &e?
:amps"ireu kao i oni u %assa+"usettsu pretrpjeli su velike tete zbog poplava, a glavna
me-udravna auto=+esta bila je na nekoliko mjesta zatvorena. Cakako, za sve to ni sluajno
ne krivim momad 4ed .oRa.D ,rebao sam obaviti nekoliko poslova na koledu u %aineu, i
jedino ega se sje*am s tog putovanja jest vonja po tmurnom kinom vremenu. )sim usred
velike zime, putovanje tim podrujem pravi je uitak, ali naalost, moje putovanje taj put nije
bilo toliko zabavno. ;jeto je ve* bilo prolo i kasnojesenje boje jo nisu proimale krajolik.
<ijelog dana pljutala je kia, a jedan od brisaa na vjetrobranu unajmljenjog vozila nije
radio, pa kad sam se kasno no*u vratio u <ambridge bio sam veoma is+rpljen.
U nedjelju devetog listopada sudjelovao sam na jutarnjoj utr+i i jo uvijek je kiilo. #ila je
to utrka na dvadeset kilometara, koja se odrava svake godine u to doba, a organizira je
3tletski savez grada #ostona. )ni organiziraju i poznati #ostonski maraton, ali u prolje*e.
Utrka poinje blizu Parka Oen?aBa, prolazi pokraj !amai+a Ponda i potom skre*e i vra*a se
prema Zoolokom vrtu kroz koji prolazi i zavrava ondje gdje je i poela. )ve godine
sudjelovalo je oko 1766 trkaa.
G &jeveroistoni dio &jedinjenih !r4ava3 0o1nat kao Nova ng.eska 6save1ne dr4ave ,onne2ti2ut3
Maine3 Massa2husetts3 NeH Ham0shire3 Rhode 's.and i #ermont;.
44
,u utrku trao sam kao svojevrstan oblik zagrijavanja za &e?Borki maraton, pa sam
uloio tek oko osamdeset posto energije, davi sve od sebe jedino posljednja tri kilometra.
Ipak, jako je teko ne dati sve od sebe u bilo kojoj utr+i, pokuavaju*i kalkulirati
suzdravaju*i se. $ad je ovjek okruen brojnim trkaima koji daju sve od sebe, to
nedvojbeno mora utje+ati i na njega. 0eliko je zadovoljstvo biti u prisutnosti velikog broja
natje+atelja u trenutku kad zaujete povik: 'Priprema, pozor, sad!' I prije no to ste toga
svjesni, u vama se probudi natje+ateljski du". ,aj put sam se uistinu trudio potisnuti ga i ostati
priseban, ovako razmiljaju*i: ?oram sa)uvati sna+u (a(o bi# je poput ru)ne prtlja+e unio
sa sobom (ad u;em u avion za 7eB Eor(.
%oj vremenski rezultat iznosio je jedan sat i pedeset pet minuta. )srednji rezultat,
zapravo neto slino sam i oekivao. Posljednji" nekoliko kilometara naglo sam ubrzao
pretekavi stotinjak trkaa i stigao na +ilj ne osje*aju*i se umorno. ,rkai su bili ve*inom
bijel+i, osobito ene. ,ako-er sam primijetio da je bilo veoma malo mladi" trkaa. #ilo je
"ladno nedjeljno jutro i slaba kii+a padala je sve vrijeme. Privrstivi broj na le-a,
oslukuju*i ostale trkae kako diu dok smo trali, odjednom mi je palo na pamet: &ezona
utr(a je pred nama. 3drenalin se poeo iriti itavim mojim tijelom. )bino trim i treniram
sasvim sam, pa je ta utrka predstavljala svojevrsni stimulans. Uspio sam ste*i dobar osje*aj za
ritam kojim bi" trebao trati maraton idu*eg mjese+a. &e preostaje mi nita drugo nego ekati
i osobno se uvjeriti to *e se dogoditi u drugom dijelu te utrke.
$ad treniram gotovo redovito pretrim dvadesetak kilometara, a esto i vie, pa mi se
uinilo da je utrka u #ostonu jako brzo zavrila. Zar je to sve- pitao sam se. ,o je bio dobar
znak, jer da sam se poslije pretrani" dvadeset kilometara osje*ao umorno i is+rpljeno to li bi
mi se tek dogodilo da sam trao u pravom maratonu>
$ia je i dalje danima padala i tek povremeno prestajala, a ja sam za to vrijeme morao
otputovati poslom pa sam znao da ne*u mo*i trenirati onoliko koliko bi" elio. . obzirom na
to da se &e?Borki maraton ve* dobrano pribliio nisam mislio da je neki veliki problem ako
nekoliko dana na budem mogao trenirati. Zapravo, odmor mi koristi. &aime, veoma dobro
znam da bi" trebao preda"nuti i uzeti nekoliko dana odmora, ali kako se maraton blii sve
sam uzbu-eniji, pa se trudim to vie trati. Ipak, ako pada kia lako odustanem od tranja.
Pretpostavljam da mi ak i obilna kia koja sada pada ide na ruku.
Premda u posljednje vrijeme nisam trao onoliko koliko sam elio, koljeno me ponovo
poelo boljeti. Poput ve*ine problema i ovaj se pojavio iznenada, bez ikakvog upozorenja.
Ujutro sedamnaestog listopada poeo sam silaziti stubitem ku*e u kojoj smo unajmili stan, i
desno koljeno iznenada me poelo boljeti. $ad sam ga svinuo pod odre-enim kutom aska
koljena zaboljela me je na vrlo udan nain, sasvim drugaije od uobiajenog osje*aja boli.
!ednog trena poeo sam se osje*ati nesigurno stoje*i na toj nozi, osobito ako bi" se oslonio na
nju. ."vatio sam to znai izreka: na (limavim no+ama. %orao sam se vrsto drati za
ruko"vat da bi" siao u prizemlje.
)sje*ao sam se is+rpljeno od svi" naporni" treninga i vjerojatno je iznenadna promjena
temperature samo ubrzala i pogorala boljku. ;jetna toplina jo se osje*ala poetkom
listopada, ali nakon tjedan dana neprestane kie brzo smo uli u jesen u &ovoj (ngleskoj. .ve
do prije nekoliko dana upotrebljavali smo klima ure-aj, ali sada je "ladan vjetar pu"ao
gradom i zna+i jeseni mogli su se posvuda vidjeti. %orao sam smjesta izvaditi nekoliko
dempera iz ormara. Aak su i njuki+e vjeveri+a izgledale drugaije dok su trkarale uokolo i
sakupljale "ranu. Posljednji" nekoliko godina zna mi se dogoditi da osjetim tjelesne probleme
tijekom ti" prijelaza iz jednog u drugo godinje doba, a to mi se dok sam bio mlad nije nikad
dogodilo. &ajve*e smetnje osje*am kad je "ladno i vlano.
3ko ste trka na velike udaljenosti koji trenira svakodnevno, jednog dana koljena
neizbjeno postanu slaba toka. .vaki put kad stopalima dodirnete tlo kojim trite, to je golem
ok za vae tijelo, a taj ok se za vrijeme utrke ili treninga moe ponoviti i deset tisu*a puta,
svakodnevno. #eton ili as/alt kojima je pokrivena ve*ina dananji" +esta nevjerojatno
odbijaju udar teine vaeg tijela Cnaravno, postoje i jastui*i u tenisi+ama koji smanjuju taj
srazD, a koljena nijemo podnose sve te silne udar+e. 3ko malo ozbiljnije razmislite o tome
45
Cak i ja priznajem da o tome gotovo nikad ne razmiljamD doista je pravo udo ako nemate
problema s koljenima. %orate biti svjesni da *e se jednog dana koljena pobuniti i potuiti
otprilike sljede*im rijeima: ',ranje +estom korisno je i zdravo, ali ne treba li i nama tu i
tamo posvetiti malo panje> Zato gazda, ne zaboravi, ako se nama to dogodi, propast *e ti
tranje.'
Zbilja, kad li sam posljednji put ozbiljno pomislio na svoja koljena> ok sam razmiljao
o tome, odjednom sam poeo osje*ati krivnju i kajanje. %oja koljena sasvim su u pravu u
svojim pritubama. .vatko moe disati kako ga je volja, ali "odanjem upravljaju koljena. )vo
su jedina koljena koja *u ikada imati, pa mi je pametnije povesti malo ve*u brigu o njima.
$ao to sam prije naglasio, imao sam sre*u to kao trka jer nijednom nisam zadobio
ozbiljniju ozljedu. Isto tako, jo nijednom nisam morao otkazati sudjelovanje u utr+i zbog
bolesti ili odustati usred tranja. Istina, u prolosti sam nekoliko puta osjetio neke udne
promjene u desnom koljenu Cuvijek je rije o desnom koljenuD, ali redovito sam uspijevao
ublaiti bol i nastaviti baviti se tranjem. Zato bi moje desno koljeno i sada trebalo biti
zdravo. 0olio bi" da je tako. 3li ak i dok leim u krevetu i odmaram se, osje*am odre-enu
vrstu nemira. Hto mi je initi ako poslije svega ne budem mogao sudjelovati u &e?Borkom
maratonu> !esam li pogrijeio negdje tijekom naporni" treninga> %oda se nisam dovoljno
dugo zagrijavao i protezao> C0jerojatno nisam.D Ili sam moda na onoj utr+i od dvadeset
kilometara pred kraj trao odve* brzo> ok su se sve te i druge misli vrzmale po mojoj glavi,
nisam mogao zaspati. 0ani je pu"ao "ladan i jak vjetar.
Probudivi se idu*eg jutra umio sam se "ladnom vodom, popio ali+u jake +rne kave i
pokuao si*i stubitem zgrade u kojoj imamo unajmljen stan. )prezno i polako siao sam
stubitem pridravaju*i se za ruko"vat, obrativi najve*u pozornost na desno koljeno.
Unutranji dio koljena i dalje se ponaao udno. Upravo tu sam otkrio svojevrsno arite boli,
premda to vie nije bila ona otra, zabrinjavaju*a bol od pret"odnog dana. Pokuao sam se jo
jednom uspeti i si*i stubitem etverokatni+e. )vaj put sam se uspeo i siao stubitem u gotovo
normalnom ritmu "odanja. Iskuao sam razne naine "odanja, nekoliko puta provjerivi ko=
ljeno pod raznim optere*enjima i savijaju*i ga pod raznim kutovima osje*aju*i blago olakanje.
)vo o emu sada piem nema nikakve veze s mojim tranjem, ali moj svakodnevni ivot
u <ambridgeu ne tee sasvim glatko. &a zgradi u kojoj imamo unajmljen stan upravo
obavljaju razne preinake i popravke pa po +ijele dane odzvanjaju buili+e i brusili+e. Pokraj
nai" prozora na etvrtom katu svakog dana na postavljenoj skeli vrzmaju se brojni radni+i.
4adni+i s poslom poinju u sedam i pol ujutro dok je vani jo slabi mrak i rade do tri i pol
popodne. ogodio se nekakav kvar u odvodnim +ijevima koje skupljaju kini+u s ravnog
krova zgrade, tono iznad naeg stana, pa svaki put kad pada kia pojavi se ne samo velika
vlaga nego sa stropa kaplje. !ednom je toliko kapala da je na brani krevet bio sasvim vlaan.
Upotrijebili smo svaki lona+ i posudu koje smo imali u stanu, ali i" nismo uspjeli rasporediti
na sva mjesta s koji" je kapalo, pa smo po podu rasprostrili novine. $ao da sve to nije bilo
dovoljno, pokvario se parni kotao i mora" smo se snalaziti bez tople vode i grijanja. 3li ni to
nije bilo sve. &i detektor dima u "odniku nije bio ispravan, pa se alarm svako malo
ukljuivao. ,ako je svaki dan bio prilino buan i kaotian.
&a sre*u, taj stan se nalazi blizu :arvardskog trga pa sam lako mogao otpjeaiti do ureda
na koledu, ali useljenje u stan dok su u tijeku bili radovi na itavoj zgradi nije bio osobito
sretan izbor. Ipak, ne mogu se sve vrijeme samo aliti. Aekaju me poslovi koje moram
obaviti, a i dan sudjelovanja u maratonu sve je blii.
Ukratko, ini se da se bol u koljenu smirila, to je sjajna vijest. Pokuat *u biti
optimistian u svemu.
G G G
Imam jo jednu dobru vijest. %oj knjievni nastup estog listopada u Institutu te"nologije
proao je jako dobro. %oda ak vie nego dobro. )ni sa sveuilita osigurali su dvoranu koja
moe primiti 176 osoba, ali dolo je vie od FM66 ljudi, a to je znailo da svi ne mogu u*i.
Pozvani su i sveuilini redari, koji su trebali rijeiti kaotinu situa+iju. Zbog velike guve i
46
zbrke moj nastup je kasnio, a povr" svega ras"ladni ure-aji nisu radili. #ilo je vru*e kao usred
ljeta i svi u dvorani su se eali, brisali znoj i negodovali.
&astup sam poeo sljede*im rijeima: 'Iskreno za"valjujem svima koji su odvojili svoje
drago+jeno vrijeme da bi prisustvovali mojem nastupu. a sam znao da *e se okupiti ovoliko
posjetitelja, nastup bi" odrao u Parku Oen?aBu.' .vi su se znojili i bili vidno nervozni zbog
guve i velike vru*ine, pa sam pomislio kako *e biti najbolje da i" pokuam nasmijati i
oraspoloiti. .vukao sam sako i nastup poeo u maji+i kratki" rukava. 4eak+ija publike bila je
sjajna = ve*inu su inili studenti. )d poetka do kraja nastupa osje*ao sam se dobro i
zabavljao se. oista mije bilo drago vidjeti mnotvo mladi" ljudi koji se zanimaju za moje
romane.
rugi projekt na kojem upravo radim jest prijevod romana O. .+otta Oitzgeralda Feli(i
.atsb" na japanski, i zasad sve ide dobro. Zavrio sam prvu verziju prijevoda +ijelog romana
i sada popravljam ve* obavljeno. Za to mi je potrebno vrijeme i kon+entra+ija jer paljivo
provjeravam svaku reeni+u, pa osje*am kako je prijevod sve bolji, a ja sve uspjenije
uspijevam izraziti Oitzgeraldovu prozu na japanskom jeziku. Audno je to sljede*u izjavu
dajem s ovolikim zakanjenjem, ali ja sam uistinu uvjeren da je Feli(i .atsb" izvanredan
roman. #ez obzira na to po koji ga put itam, nikad mi ne dosadi. ,o je ona vrsta tiva kojim
se itatelj "rani dok ga ita. .vaki put kad itam tu knjigu privue me neto novo i doivim
neku novu reak+iju. oista sam zapanjen i zau-en to je toliko mlad pisa+, kojem je u
vrijeme pisanja tog romana bilo jedva dvadeset i devet godina, mogao s"vatiti = toliko
duboko, toliko nepristrano i toliko ljudski toplo = stvarnost ljudskog ivota. Hto vie
razmiljam o tome i to vie puta itam taj roman, sve mi je zagonetniji.
vadeseti listopada. &akon to zbog etiri dana kie nisam trao pa sam se prisilno
odmarao, kao i zbog one udne boli u koljenu, iznova sam poeo trati. ,og poslijepodneva,
nakon to je temperatura porasla, toplo sam se odjenuo i usporeno trao etrdesetak minuta.
&a sre*u, s koljenom je bilo sve u redu. Isprva sam trao sporim ritmom, ali kad sam se
uvjerio da je sve u redu, postupno sam ubrzao. I noga i koljeno i peta sasvim dobro su
reagirali. )sjetio sam veliko olakanje jer mije sada daleko najvanija stvar bilo sudjelovanje
u &e?Borskom maratonu i da zavrim tu utrku. a stignem do +ilja, ali ne brzim "odom nego
tre*i i uivaju*i u utr+i. ,im redom te su tri stvari moj +ilj.
.unano vrijeme potrajalo je tri dana pa su radni+i napokon uspjeli popraviti kvar na
odvodnim +ijevima na krovu zgrade u kojoj se nalazi na stan. $ao to mi je objasnio avid,
visoki mladi gra-evinski nadglednik iz Hvi+arske = smrknutog izraza li+a dok je gledao u nebo
= posao su mogli zavriti samo kad se ostvare tri sunana dana zaredom i napokon se i to
dogodilo. $onano su prestale brige zbog prokinjavanja. I parni kotao je popravljen, pa smo
dobili toplu vodu i napokon se mogu istuirati vru*om vodom. Podrum je bio izvan /unk+ije
dok su poprav+i trajali, ali sada opet moemo koristiti perili+u i suili+u rublja koje su ondje
smjetene. Kovore mi da *e sutra i grijanje proraditi. &akon svi" ti" kvarova i problema =
ukljuuju*i i moje koljeno = stvari ipak idu nabolje.
vadeset sedmi listopada. anas sam napokon uspio trati s oko osamdeset posto snage a
da nisam imao onaj udni osje*aj u koljenu. !uer sam i dalje osje*ao neku udnu unutranju
bol, ali jutros sam trao sasvim normalno. ,rao sam oko pedeset minuta, a posljednji"
desetak minuta ubrzao sam ritam na onaj kakvim *u sve vrijeme trati &e?Borski maraton.
oarao sam si ulaz u <entral Park i pribliavanje +ilju, ali nisam mogao naslutiti nikakav
problem. .vom snagom sam se odraavao od tla, a koljena me nisu boljela ni kle+ala.
)pasnost je prola. &adam se.
0e* je dobrano za"ladnjelo i grad je pun izrezbareni" bundeva za :allo?een. Ujutro je
staza uz rijeku prekrivena vlanim otpalim arenim li*em. 3ko ovjek eli trati u jutarnjim
satima, potrebne su mu rukavi+e.
vadeset deveti listopada. %araton *e se odrati za tjedan dana. ,u i tamo tijekom jutra
47
zaleprala bi pokoja pa"ulja snijega, ali popodne je ve* padao gust, obilan snijeg. Pod
dojmom njenog snjenog pokrivaa pomislio sam, ljeto je te( nedavno pro*lo. ,akvo vrijeme
tipino je za &ovu (nglesku. $roz prozor ureda u sveuilinom kampusu promatrao sam
snijeg kako pada. Aini mi se da sam u sasvim dobroj tjelesnoj /ormi. $ad se previe umorim
noge mi postanu teke, pa se za vrijeme tranja ne osje*am sasvim sigurno, ali ovi" dana
osje*am lako*u kao da tek poinjem utrku. &e osje*am ni umor u nogama, pa mi se ini da
bi" mogao trati i ve*u udaljenost.
Ipak, nekako sam zabrinut. !e li onaj nelagodni, zagonetni osje*aj uistinu nestao> Ili se i
dalje krije duboko u meni i eka zgodu da se ponovo pojavi> Poput kakvog mudrog lopova
koji se krije u ku*i, ti"o die i eka da svi uku*ani odu na spavanje. Istina, zagledao sam se
duboko u sebe i pokuao otkriti ono to bi se moglo kriti ondje. 3li, kao to je naa svijest
svojevrstan labirint, isto tako je i tijelo. &a koju god se stranu okrenuli, svugdje vlada mrak i
nita se ne vidi. .vugdje nailazite na nejasne nagovjetaje, svugdje vas eka iznena-enje.
.ve na to se mogu osloniti jesu iskustvo i instinkt. Iskustvo me nauilo ovome: :)inio si
ba* sve *to si trebao, pa nema ni(a(va smisla da iznova sve ponavlja*. Dedino *to sada mo6e*
u)initi jest )e(ati utr(u. 3 instinkt me nauio jednoj jedinoj stvari: Koristi se ma*tom.
Zatvorio sam oi i doarao si sve to. Ugledao sam sebe zajedno s tisu*ama drugi" trkaa i
kako trimo kroz #rooklBn, kroz :arlem i druge ne?Borske uli+e. Ugledao sam sebe kako
prelazim preko nekoliko eljezni" vise*i" mostova i pokuao doarati svoje osje*aje dok
budem trao kroz prometnu .out" <entral Park .treet sve do +ilja. Ugledao sam stari restoran
u kojem *emo jesti nakon utrke. .vi ti prizori daju mojem tijelu nunu podrku. Pogledom
vie ne traim sjene u tami. 0ie ne oslukujem odjeke tiine.
;iz, koja se brine za objavljivanje moji" knjiga u nakladnikoj ku*i $nop/, poslala mi je
e=mail. I ona *e sudjelovati u &e?Borskom maratonu. ,o *e joj biti prvi put da tri udaljenost
od 12 kilometra. U poru+i odgovaram joj: ';ijepo se zabavi!' Upravo tako: ako maraton treba
imati ikakvo znaenje, onda bi to trebala biti zabava. Zato bi inae tisu*e ljudi trale 12
kilometra>
Provjerio sam rezerva+iju za sobu u "otelu koji se nalazi u .out" <entral Park .treetu i
kupio avionske karte za let od #ostona do &e? Norka. U sportsku torbu spakirao sam trenirku
i tenisi+e, koji su ve* prilino iznoeni. .ada se jedino trebam dobro odmoriti i ekati dan
utrke. &e preostaje mi drugo nego nadati se dobrom vremenu i lijepom jesenjem danu.
.vaki put kad posjetim &e? Nork da bi" sudjelovao u maratonu Covo *e mi biti etvrti
putD sjetim se divne, du"ovite balade 0ernona ukea, '!esen u &e? Norku':
Desenje u 7eB Eor(u
$ijepo ju je ponovno 6ivjeti.
U studenome &e? Nork uistinu iri arobnu privlanost. Zrak je ist i "ladan, li*e na
drve*u u <etral Parku poinje dobivati zlatnoutu boju. &ebo je beskrajno vedro, a od
nebodera se raskono odbijaju sunane zrake. Aovjeku se ini da bi mogao neprestano "odati
od uli+e do uli+e. .kupi kaputi od kamira izloeni su u izlozima modne trgovine #ergdor/
Koodman, a uli+ama se iri zamaman miris vru*i" pere+a.
:o*u li na dan utrke, dok budem trao tim istim uli+ama, mo*i potpuno uivati u jeseni u
7eB Eor(u- Ili *u bit> odve* zaokupljen samim tranjem> ,o ne mogu znati sve dok ne
ponem trati. 3ko postoji jedno jedino, nepromjenjivo pravilo za tranje maratona, onda je to
ova pret"odna reeni+a.
48
9. 28. kolovoza 2668. 9 %jesto na obali mora u pre/ekturi $anaga?i
+9 T'< ' !'
)vi" dana treniram za triatlon. )dnedavno sam svoje snage usmjerio na vonju bi+ikla i
svakog dana uporno vozim bi+ikl sat ili dva stazom koja vodi du morske obale kod mjesta
)isa. ,a se staza popularno zove Pa+i/ika obalna staza za bi+ikliste. CZa razliku od
zavodljivoga imena, staza je vrlo uska i ak se na nekoliko mjesta prekida i njome je zapravo
jako teko voziti.D Za"valjuju*i prilino opasnom treningu tom stazom, moji mii*i od koljena
do bedara vrsti su i snani.
#i+ikl koji vozim u utrkama ima pedale koje vam omogu*uju da se svom snagom oslonite
o nji" dok i" okre*ete i podignete stranji+u. ,ako pove*avate brzinu. a bi pokretljivost
nogu bila to bolja, potrebno je usredotoiti se na trenutak kad podignete stranji+u, osobito
kad vozite uz dugu strminu. )snovni je problem to su mii*i koje koristim za pokretanje
pedala u svakodnevnom ivotu rijetko aktivni, pa kad ponem ozbiljnije trenirati vonju
bi+ikla ti mii*i neizbjeno otvrdnu i bole me. 3li ako izjutra treniram na bi+iklu uveer mogu
trati, premda su mii*i nogu tvrdi i umorni. ,akvu vrstu ozbiljnog treniranja ni sluajno ne
bi" nazvao zabavnom, ali ne alim se. Upravo s tim problem *u se suoiti sudjeluju*i u
triatlonu.
U svakom sluaju volim se baviti tranjem i plivanjem, ak i kad ne treniram za
natje+anje. ,e dvije dis+ipline redovit su dio mojeg svakodnevnog ivota, ali vonja bi+ikla
nije. !edan od. razloga zbog koji" sam neodluan kad na red do-e vonja bi+ikla jest taj to je
sam bi+ikl vozilo tj. stroj, a meni se to nikako ne svi-a. Potrebna vam je zatitna ka+iga,
posebna vrsta +ipela i mnogi drugi dodatni dijelovi opreme koju morate stalno imati pri sebi,
pa je ak i odravati. !a jednostavno nisam osoba koja se voli brinuti o opremi. )sim toga,
morate prona*i sigurnu stazu kojom moete voziti bi+ikl velikom brzinom. %eni je sve to
prevelika gnjavaa.
rugi bitan imbenik je stra". a bi" stigao do koliko==toliko sigurne bi+iklistike staze
moram pro*i kroz grad, a stra" koji osje*am dok krivudaju*i vozim izme-u automobila i
drugi" vozila i to na sportskim bi+iklistikim gumama dok bi+iklistikim +ipelama vrsto
pritiskam pedale neto je to ne moete razumjeti ako niste osobno iskusili. &akon to sam
postao malo iskusniji donekle sam se naviknuo, ili sam barem nauio kako preivjeti, ali esto
mi se znalo dogoditi da me od stra"a oblije "ladan znoj.
$ad treniraju*i u-em velikom brzinom u neki opasan zavoj sr+e mi pone ubrzano ku+ati.
3ko se ne drim pravilne putanje i ne nagnem se gornjim dijelom tijela pod odre-enim kutom
dok ulazim u zavoj, past *u ili udariti u zatitnu ogradu. &aravno, vlastitim iskustvom morao
sam prona*i grani+e do koji" mogu voziti brzo. Prilino je zastrauju*e kad vozite bi+ikl niz
strminu i pri brzini, a +esta je vlana od kie. Za vrijeme utrke jedna pogreka dovoljna je da
prouzroi pad velikog broja bi+iklista.
&isam osobito okretan i ustar ovjek i ne volim sportske dis+ipline koje se oslanjaju na
brzinu i agresivnost, zato bi+iklizam sigurno nije moja jaa strana. Zato izme-u tri sportske
dis+ipline od koji" se sastoji triatlon = plivanje, bi+iklizam i tranje = vonju bi+ikla uvijek
odga-am do posljednjeg trena. ,o je nedvojbeno najslabiji dio moji" sportski" mogu*nosti u
triatlonu. .ve i ako postignem dobar rezultat u tranju na deset kilometara, taj posljednji dio
nije dovoljno dug da bi" znatnije popravio ukupan vremenski rezultat za sve tri dis+ipline.
Upravo zbog toga donio sam odluku da izvjesno vrijeme provedem na bi+iklu. anas je prvi
kolovoza, a natje+anje se odrava prvog listopada to znai da imam na raspolaganju tono
dva mjese+a. &isam siguran "o*u li do tada uspjeti ojaati mii*e nuno potrebne za vonju
bi+ikla, ali barem se moram naviknuti na vonju bi+ikla.
#i+ikl kojim se koristim lak je poput pera. ,o je Pana=soni+ov sportski bi+ikl od titana i
upotrebljavam ga ve* sedam godina. Promjena brzina na njemu slina je jednoj od moji"
tjelesni" /unk+ija. ,o je sjajan stroj i mnogo je superiorniji od onoga koji ga vozi. Prilino
49
grubo sam ga vozio u etiri triatlona, ali jo nijednom se nije dogodio ve*i kvar. &a trupu
bi+ikla pie: 'FJ ,il I ie'. ,o je naslov pjesme #rBana 3damsa. &aravno, naziv pjesme je
ala. Imati osamnaest godina sve dok ne umre znai umrijeti u osamnaestoj.
)vog ljeta vrijeme u !apanu ponaa se veoma udno. $ino razdoblje koje uobiajeno
prestane poetkom srpnja potrajalo je sve do kraja mjese+a. ozlogrdilo mi je koliko je kiilo.
Zbog obilni" kia u pojedinim dijelovima drave umrlo je ili se utopilo mnotvo ljudi.
)bjanjenje je daje to zbog globalnog zatopljenja. %oda je tako, a moda i nije. &eki
znanstveni+i tvrde daje upravo globalno zatopljenje osnovni razlog klimatski" promjena, neki
drugi tvrde da problem nije u tome. &eki poda+i govore u prilog toj tvrdnji, neki ne.
Uglavnom, ljudi se zadovoljavaju tvrdnjom da ve*ina problema s kojima se zemlja suoava
proizlazi iz globalnog zatopljenja. $ad se prodaja odje*e drastino smanji, kad mora i o+eani
izba+e tone drveni" naplavina na obalu, kad se dogode poplave i sue, kad +ijene robe iroke
potronje vrtoglavo rastu, za sve je ponajprije krivo globalno zatopljenje. ;judima je oito
potreban deurni kriva+ u kojeg mogu uprijeti prstom i kazati: 'Za sve ovo ti si kriv!'
U svakom sluaju, za"valjuju*i deurnom kriv+u s kojim se ne moe iza*i na kraj, kia je
nastavila padati, pa sam tijekom +ijelog srpnja jedva nekoliko puta uspio trenirati na bi+iklu.
&ije krivnja do mene nego do deurnog kriv+a. &apokon, nekoliko posljednji" dana zasjalo je
sun+e, pa sam mogao iza*i na svje zrak i voziti bi+ikl. &a glavu sam navukao zatitnu ka+igu
aerodinaminog oblika, stavio sunane naoale, plastinu bo+u napunio vodom, namjestio
brzinomjer i uputio se.
Prva stvar koju stalno morate imati na umu ako vozite brzinski bi+ikl jest da se stoje
mogu*e vie nagnete naprijed kako biste to vie bili u skladu s aerodinaminom linijom.
)sobito je vano da vam je glava izbaena naprijed. &e preostaje vam drugo nego nauiti
zadrati taj poloaj glave i tijela. )sim ako se niste ve* naviknuli, zadrati takav poloaj due
od sat vremena = poput bogomoljke podignute glave = gotovo je nemogu*e. Ubrzo vas le-a i
vrat ponu jezivo boljeti. $ad se umorite, imate osje*aj da *e vam glava pasti i da *ete
izgubiti kontrolu, a kad se to doista dogodi, vrebaju vas raznorazne opasnosti.
!ednom zgodom kad sam trenirao za svoj prvi nastup na triatlonu i vozio bi+ikl gotovo
stotinu kilometara, zabio sam se u metalni stup = jedan od oni" brojni" zatitni" stupova koje
postavljaju kako vozai automobila i motora ne bi svojim vozilima prelazili na rekrea+ijsku
stazu uz rijeku. #io sam umoran, misli mi odlutale kojekuda, pa ni glavu nisam drao u
propisanom poloaju. Prednji kota bi+ikla sasvim se izobliio, a ja sam glavom poletio
prema tlu. Iznenada sam doslov+e letio zrakom. &a sre*u imao sam zatitnu ka+igu na glavi,
inae bi" zadobio ozbiljne ozljede. Udarivi rukama o beton prilino sam se ugruvao i
izgrebao laktove, ali imao sam veliku sre*u to sam tako proao. Poznam nekoliko bi+iklista
koji su doivjeli mnogo tee ozljede.
$ad doivite takvu nezgodu doista se uplaite i ne zaboravljate je lako. a bi ovjek
nauio neto veoma vano i ivotno, u ve*ini sluajeva potrebno je da doivi tjelesnu bol.
)tkad sam doivio tu nezgodu voze*i bi+ikl, bez obzira na to koliko se umorno osje*ao, glava
mije uvijek izbaena naprijed i gledam u +estu.
&aravno, zbog velikog opreza i pozornosti gotovo zaboravim na umorne mii*e, ali ja se
ne znojim ak i usred ljetne vru*ine. Zapravo, vjerojatno se znojim, ali zbog snanog vjetra
koji mi pue u prsa znoj lako ispari. Zato neuobiajeno ednim. 3ko odve* dugo ne popijem
malo vode tijelo de"idrira, a kad se to dogodi misli su mi sasvim zbrkane. &ikad ne idem
voziti bi+ikl bez bo+e s vodom. ok vozim bi+ikl jednom rukom izvadim bo+u iz njezina
spremita, popijem gutljaj=dva i vratim je na mjesto. &atjerao sam samog sebe da se drim
svi" ti" pravila i da glave izbaene naprijed gledam +estu pred sobom.
$ad sam se tek poinjao baviti vonjom bi+ikla nisam imao pojma to me sve eka, pa
sam zamolio odre-enu osobu koja zna mnogo toga o bi+iklistikim utrkama da mi pomogne u
treniranju. &as dvoji+a bismo blagdanima natovarili bi+ikle na karavan i zaputili se prema
pristanitu u mjestu )iju. #lagdanima prijevozni+i ne voze kamione i ne dolaze na pristanite,
a iroka +esta koja prolazi pokraj brojni" skladita idealna je za vonju bi+ikla. &as dvoji+a
dogovorili bismo se koliko krugova *emo napraviti i kojom brzinom *ermo voziti. )n me
50
ispoetka pratio na gotovo svim mojim vonjama na velike udaljenosti = pa je jednom
prisustvovao i mojoj nezgodi.
Iskreno govore*i, bi+iklistiki trening veoma je zamoran. ,ranje na velike udaljenosti
kao trening za maraton de/initivno je za samotnjake, ali vrsto drati upravlja bi+ikla i
neumorno voziti bi+ikl pot"vat je za jo ve*e osobenjake. Iste pokrete ponavljate bezbroj
puta. Uspinjete se uzbrdi+om, vozite po ravnome ili se sputate nizbrdi+om. !ednom vam
vjetar pue u le-a, drugi put u prsa. Po potrebi mijenjate brzine, mijenjate poloaj tijela,
provjeravate brzinu, pijete malo vode, mijenjate brzinu, mijenjate poloaj tijela... Ponekad me
sve skupa podsje*a na nekakvo muenje. ,riatlona+ ave .+ott u svojoj knjizi je napisao daje
od svi" sportski" dis+iplina koje je ovjek izumio bi+iklizam daleko najneugodniji od svi".
Potpuno se slaem.
Ipak, nekoliko mjese+i prije triatlona, bez obzira na to koliko se nelogino moglo initi, i
time se moram baviti. Pjevue*i poput oajnika re/ren iz pjesme 'FJ ,il I ie', kadikad
prok"nju*i ovaj svijet, snano okre*em pedale bi+ikla sile*i noge da upamte pravilan ritam.
,opao vjetar s Pa+i/ika pue u mene, a obrazi mi bride.
$rajem lipnja zavrile su moje obveze na :arvardu, a to je znailo i kraj mojeg boravka u
<ambridgeu Ckao i moj oprotaj s toenim pivom .am 3dams i utip+ima iz unkin@
onutsaD. Pokupio sam svoje stvari i poetkom srpnja vratio se u !apan. !esam li ita kupio
dok sam boravio u <ambridgeu> Priznajem, kupio sam gomilu ;P ploa. U #ostonu jo
uvijek postoji velik broj izvrsni" trgovina koje prodaju i otkupljuju rabljene gramo/onske
ploe. $ad god sam imao malo slobodnog vremena odlazio sam provjeriti i trgovine rabljeni"
ploa u &e? Norku i %aineu. )tprilike sedamdeset posto gramo/onski" ploa koje sam kupio
odnose se na jazz, a ostale na klasinu glazbu uz nekoliko oni" koje pripadaju ro+k glazbi.
0elik sam Cprije bi" trebao re*i iznimno sam velikD kolek+ionar gramo/onski" ploa. .pakirati
i poslati sve te ploe a da se u potanskom prometu ne razbiju, nije bio nimalo lak posao.
&e znam koliko uistinu gramo/onski" ploa posjedujem u svojoj kolek+iji. &ikad i"
nisam brojio, a i prilino je obes"rabruju*e pokuati uiniti neto slino. !o kao
petnaestogodinjak poeo sam kupovati ploe, ali sam i" i prodavao. &e vodim rauna o
svima koje kupim ili prodam. U svakom sluaju, broj gramo/onski" ploa u mojoj kolek+iji
sve je ve*i. &aravno, nji"ova brojnost ni sluajno nije moj osnovni +ilj. 3ko me tko pita znam
li koliko gramo/onski" ploa imam, jedino to bi" mogao odgovoriti jest: 'Imam i" veoma
mnogo. 3li jo uvijek nedovoljno.'
U romanu Feli(i .atsb" O. .+otta Oitzgeralda jedan od likova, ,om #u+"anan, bogata
kojem je omiljeni sport polo, kae: 'Auo sam da se od staje za konje moe napraviti garaa,
ali ja sam prvi ovjek koji je od garae napravio staju.' &e "valim se, ali ja postupam na isti
nain. $ad god prona-em kvalitetno izdanje ;P ploe koju ve* imam na <=u ni asa ne
oklijevam nego < prodam i kupim ;P plou. 3 kad prona-em tu istu plou ali u jo
kvalitetnijem izdanju, ni tren ne razmiljam nego onu koju ve* imam prodam i kupim tu jo
kvalitetniju. &aravno, za takvo to potrebno je i vrijeme i znatan nova+. Prilino sam siguran
da bi me dobar dio ljudi nazvao osobenjakom.
$ao to sam i namjeravao, u studenome 2667. sudjelovao sam na &e?Borskom maratonu.
#io je divan sunan jesenji dan, jedan od onakvi" kad oekujete da se svakog trena niotkuda
pojaviti pokojni %el ,orme i oslonjen o kon+ertni klavir oputeno zapjevati sti" iz pjesme
'!esen u &e? Norku'. Zajedno s tisu*ama drugi" trkaa tog jutra utrku sam poeo kod mosta
0errazano &arro?sa na .taten Islandu, nastavio trati kroz #rooklBn, gdje me knjievni+a
%arB %orris redovito eka kako bi me obodrila, potom kroz Sueens, pa kroz :arlem i #ronR
i nekoliko sati kasnije i nekoliko mostova dalje proao kroz +ilj koji je postavljen blizu
restorana ,avern on t"e Kreen u <entral Parku.
$akav je bio moj rezultat> Iskreno govore*i, ne ba dobar. #arem ne onoliko dobar koliko
sam se potajno nadao. $ad bi to bilo ikako mogu*e, volio bi" da ovu knjigu mogu zavriti
dojmljivom izjavom, re+imo: 'Za"valjuju*i brojnim i napornim treninzima, uspio sam
ostvariti izvanredan vremenski rezultat na &e?Borskom maratonu. $ad sam stigao na +ilj
doista sam bio ganut do suza.' 3 potom leerno odetati u sumrak dok iz pozadine s razglasa
51
odzvanja tema iz /ilma =o(". .ve dok nisam poeo trati taj maraton nadao sam se da bi se
neto slino uistinu moglo i dogoditi, i s veseljem sam oekivao taj dan. ,o je bio moj plan.
Uistinu sjajan plan, mislio sam.
3li, u stvarnom ivotu stvari ne idu tako glatko@. U odre-enom trenutku u ivotu, kad nam
je doista potrebno sasvim jasno rjeenje, osoba koja poku+a na naa vrata po svoj prili+i je
glasnik koji donosi loe vijesti. ,o se ne doga-a ba uvijek, ali iz vlastitog iskustva mogu
potvrditi da loi" vijesti ima mnogo vie od dobri". U znak pozdrava glasnik dodirne kapu,
izgleda pokunjeno kao da se ispriava, ali to ne pomae da se promijeni ili pobolja sadraj
poruke. akako, nije glasnik kriv za to. &e treba mu zamjeriti, a ne treba ga ni okriviti i
istresti se na njega. Klasnik jedino savjesno obavlja posao koji mu je povjerila njegova
gospodari+a. ,ko je ta gospodari+a> &itko drugi nego naa stara prijatelji+a .tvarnost.
Prije same utrke vjerovao sam da sam odmoran i u dobroj /ormi. )naj udnovati osje*aj
koji sam lo+irao u unutranjosti koljena nestao je. U nogama sam, osobito oko listova, i dalje
osje*ao blagi umor, ali zbog toga se nisam trebao brinuti Cbarem tako sam mislioD. Program
treniranja odradio sam bolje nego za ijednu drugu utrku. Zato sam se nadao Cili sam barem
donekle vjerovaoD da *u uspjeti posti*i najbolji vremenski rezultat u utrkama koje sam trao
nekoliko posljednji" godina. !edino to sam jo trebao uiniti bilo je prije*i s rijei na djelo.
&a poetku utrke odluio sam trati tempom kojim sam trebao posti*i rezultat od E sata i
17 minuta. #io sam vie nego siguran da to vrijeme mogu istrati. 0jerojatno je ba to bila
pogrena odluka. 4azmiljaju*i sada o tome, bilo bi mnogo pametnije da sam se odluio trati
ritmom kojim sam trebao posti*i rezultat od E sata i 77 minuta i tek kasnije pojaati tempo, i
to samo ako sam siguran da ga mogu izdrati. 0jerojatno mije trebao takav, razumniji pristup
utr+i. 3li, neto drugo me poti+alo i u sebi sam ponavljao: Gitavo+ ljeta sam trenirao po
najve'oj vru'ini, i to najbolje *to sam mo+ao, nisam li- <(o ni ovaj put ne mo+u uspjeti,
(a(av je onda smisao sve+a- ?u*(ara sam, vrijeme je da se ta(o po)nem pona*atiH ,e su mi
rijei odzvanjale u uima na isti nain na koji su prepredeni maak i lukava lisi+a pokuali
nagovoriti Pino++"ija kad je iao u kolu. .ve donedavno, vrijeme od E sata i 17 minuta za
mene je predstavljao sasvim uobiajen i ostvariv rezultat.
.ve do dvadeset petog kilometra dobro sam odravao zadano vrijeme, ali nakon toga
jednostavno nisam vie mogao odrati taj tempo. &isam se mogao pomiriti s time, ali
postupno sam poeo osje*ati umor u nogama, pa je i tempo kojeg sam se do tada uporno
drao popustio. Pomislio sam, ne*u uspjeti istrati utrku ni za E sata i 76 minuta. ,o je najgore
to mi se moglo dogoditi. !ednostavno nisam mogao dopustiti da trim vie od 1 sata. &akon
to sam preao preko mosta na 3veniji %adison i zaputio se irokom, ravnom stazom od
gornjeg grada prema <entral Parku poeo sam se osje*ati malo bolje, pa sam se ak ponadao
da *u moda uspjeti nadoknaditi izgubljeno vrijeme, ali nada je kratko je trajala jer kad sam
uao u <entral Park i naao se pred onim blagim ali za mene sudbonosnim uzbrdi+ama i
nizbrdi+ama, osjetio sam gr u desnom listu. &a sre*u, nije bio toliko bolan da bi" morao
prekinuti utrku, ali bol me ipak prisilila da usporim korak, pa sam gotovo "odao umjesto
trao. Komila ljudi pokraj staze "rabrila me i bodrila uz povike: '.amo naprijed!' 0ie od
iega elio sam nastaviti utrku, ali nisam vie vladao svojim nogama.
&a kraju je moj rezultat bio nekoliko minuta vie od 1 sata. Uspio sam istrati +ijelu
utrku, istina ne s osobito vrijednim rezultatom, ali zato sam postigao osobni rekord jer sam
svaki maraton u kojem sam ikad sudjelovao Cukupno 21 maratona do sadaD istrao do +ilja.
rugim rijeima, uspio sam posti*i pozitivni minimum, ali nakon naporni" mjese+i treniranja
i opseni" priprema, za mene je to ipak bio /rustriraju* rezultat. Imao sam osje*aj da se
ostatak nekog +rnog zloslutnog oblaka potajno uvukao u moj trbu". #ez obzira na sve, nisam
se mogao pomiriti s time. &aporno i ustrajno sam trenirao, zato me onda u"vatio gr> &e
pokuavam natuknuti da su moji napori slabo nagra-eni5 ali ako #og uistinu postoji, nije li
traio previe od mene da bi mi zauzvrat dopustio da se naas uvjerim da postoji nebo> Zar
sam traio previe ako sam oekivao malo razumijevanja>
$oji" est mjese+i poslije, u travnju 2668., sudjelovao sam i u #ostonskom maratonu. Po
pravilu, trim samo jedan maraton godinje, ali s obzirom na to da je moj rezultat na
52
&e?Borkom maratonu izazvao nelagodan osje*aj odluio sam pokuati jo jedanput. )vaj
put, svjesno i namjerno, odluio sam drastino smanjiti sate provedene u treniranju. &aporno
treniranje za &e?Borki maraton nije mi bilo od velike pomo*i. %oda sam trenirao vi*e nego
stoje bilo potrebno. .ada nisam imao detaljno razra-en plan priprema, umjesto toga svakog
dana sam trao malo due nego inae i nisam razbijao glavu kojekavim detaljima. Pokuao
sam svemu pristupiti leerno. ,o je tek maraton, govorio sam si. )dluio sam tako postupiti i
vidjeti to *e se dogoditi.
,o je bio sedmi put da sudjelujem u #ostonskom maratonu, pa sam jako dobro poznavao
stazu utrke = gdje se nalaze uzbrdi+e i nizbrdi+e, a gdje skretanja. 3li, naravno, to nije bilo
jamstvo da *u uspjeti u svojoj namjeri.
Pitate se, kakav je bio moj rezultat>
%oj vremenski rezultat nije se mnogo razlikovao od onoga u &e? Norku. &auivi
lek+iju ondje, dao sam sve od sebe da u prvom dijelu #ostonskog maratona stvari drim pod
kontrolom, odravaju*i tempo, uvaju*i dio energije za zavrni dio utrke. Zabavljao sam se
sudjeluju*i u utr+i, promatrao prizore pokraj koji" sam trao, ekaju*i onaj trenutak kad *u
osjetiti da mogu ubrzati. 3li, taj trenutak nisam doekao. )d trideset drugog do trideset petog
kilometra, na mjestu na kojem prijedete :eartbreak :ill, osje*ao sam se dobro. %oji prijatelji,
koji su ekali na :eartbreak :illu da bi me obodrili, kasnije su mi rekli: 'Zaista si izgledao
sjajno.' ,rao sam uzbrdo osmje"uju*i se i odma"uju*i im. #io sam siguran da na tom mjestu
mogu ubrzati i istrati utrku u dobrom vremenu. 3", nakon to sam proao <leveland <ir+le i
uao u +entar grada, noge su mi odjednom oteale. Ubrzo mu svladala is+rpljenost. &ije me
u"vatio gr, ali posljednji" nekoliko kilometara utrke, nakon to sam preao preko mosta
#oston UniversitB, jedino to sam mogao uiniti bilo je da ne zaostanem. Ubrzati tempo
tranja kao to sam bio planirao i nadao se, jednostavno nisam mogao.
&aravno, uspio sam zavriti utrku. Pod djelomi+e oblanim nebom pretrao sam svi" 12
kilometra bez zaustavljanja i proao kroz +ilj koji je bio postavljen ispred zgrade Prudential
<entra. Umotao sam se u srebrnu termalnu pla"tu kako bi" se zatitio od "ladno*e i primio
medalju od nekog volontera. Preplavio me val olakanja = olakanja to vie nisam morao
trati. .jajan je osje*aj kad zavrite trati maraton = ve* to je samo po sebi izvanredno
postignu*e = ali nisam bio zadovoljan vremenskim rezultatom. )bino se radujem ai
"ladnog piva .am 3dams, ali nisam ak ni osjetio tu elju. Umor i is+rpljenost zavladali su
svakim dijelom mojeg tijela.
'Hto li se to doga-a s tobom>' pitala je moja ena, koja me je ekala na +ilju, oito i sama
zbunjena. '!o uvijek si snaan, a znam i da si naporno trenirao', dodala je.
Zbilja, to li se to doga-a sa mnom> I sam sam se pitao, ali nisam znao odgovor.
0jerojatno je razlog injeni+a to sam sve stariji. %oda odgovor lei negdje drugdje, moda
sam previdio neku bitnu stvar. &a kraju, svako naga-anje ostaje ono to jest: puko naga-anje.
Poput malog izvora vode koji nestaje usred pustinje.
Ipak, postoji jedna stvar koju mogu pouzdano kazati: sve dok mi se osje*aj zadovoljstva
da sam dobro trao ne vrati, nastavit *u sudjelovati u maratonima i ne*u dopustiti da me
rezultat obes"rabri. Aak i kad sasvim ostarim i klonem, kad me ljudi ponu upozoravati da je
vrijeme da se predam i povuem, ne*u odustati. .ve dok mi tijelo to doputa, nastavit *u se
baviti tranjem. Aak i ako moji vremenski rezultati budu sve gori, nastavit *u se truditi =
vjerojatno jo* vi*e = prema osnovnom +ilju, a to je da svaki maraton u kojem sudjelujem
istrim do kraja. &ije mi stalo to drugi govore = u pitanju je moja narav, osobine moje
linosti. #a kao to korpije napadaju, +vr+i usred ljeta +vre, lososi plivaju uzvodno prema
mjestu gdje su se oplodili, a divlje patke migriraju u parovima.
%oda ne*u doivjeti da leerno odetam u sumrak dok iz pozadine s razglasa odzvanja
tema iz /ilma =o(", ali to se mene osobno tie, a isto tako i ove knjige, ovo bi mogao biti
prijevremeni kraj. 0rsta nedoreenog zavretka. 0rsta razoaranja, ako vam se tako vie svi-a.
&apravite od njega s+enarij, i "olivudski produ+ent samo *e ga prelistati i smjesta ba+iti u
ko. Ukratko, takva vrsta kraja primjerena je mojoj linosti.
:o*u re*i, nisam postao trka zato to mi je netko rekao da to postanem. #a kao to
nisam postao pisa+ zato to je to netko od mene zatraio. !ednog dana, iznenada, poelio sam
53
napisati roman. Isto tako, jednog dana sam se iznenada poeo baviti tranjem = samo zato to
sam tako poelio. Uvijek sam postupao onako kako mi se u danom trenutku inilo da trebam
postupiti. ;judi me mogu pokuati sprijeiti u onome to inim ili uvjeriti da nemam pravo,
ali moju namjeru ne*e promijeniti.
Kledam u nebo i pitam se "o*u li barem naas ondje ugledati pogled razumijevanja, ali
ne*u. .ve to vidim jesu ravnoduni ljetni obla+i nad Pa+i/ikom. &emaju mi to re*i. )bla+i
su uvijek utljivi. 0jerojatno ne bi" trebao gledati u nji". )no u to bi" trebao gledati duboko
je u meni. $ao kad se ovjek zagleda u dubok bunar. %ogu li na tamnom dnu bunara ugledati
razumijevanje> &e, jedino to vidim jest vlastiti lik, odraz jedne linosti. %oja individua,
svojeglava, tvrdoglava, esto ego+entrine naravi koja i dalje sumnja u samu sebe = koja, kad
nai-e problem, u samoj situa+iji pokuava prona*i neto smijeno, ili neto gotovo smijeno.
&osim taj karakter sa sobom poput starog kovega, dugom pranjavom uli+om. &e nosim ga
zato to mi se svi-a. .adraj je odve* teak, a izvana izgleda bezvrijedno. &osim ga ovoliko
dugo zato to nisam imao nita drugo nositi. Ipak, vjerujem da sam se, s vremenom, vezao za
nj. $ao to ste i mogli oekivati.
G G G
(vo me gdje svakodnevno treniram za natje+anje u tria=tlonu u gradu %urakamiju u
pre/ekturi &iigati. rugim rijeima, jo uvijek uokolo nosim taj stari koveg, najvjerojatnije
prema jo jednom razoaranju. Prema utljivoj nevoljenoj starosti = ili, da se izrazim
umjerenijim rijeima, prema sve izvjesnijoj bezizlaznosti.
>. F. listopada 2668. 9 Krad %urakami, pre/ektura &iigata
B$RM N'K$! N'% KOR$)$O
!ednom zgodom kad mi je bilo oko esnaest godina i kad sam ostao sam kod ku*e, svukao
sam se do gola, stao ispred velikog zr+ala i dobro pregledao svoje tijelo od glave do noni"
prstiju. Aine*i to pamtio sam i u svojoj glavi sastavljao popis svi" svoji" tjelesni" nedostataka
= ili barem onoga to se meni inilo kao nedosta+i. 4e+imo Cuzimam samo kao primjerD, imao
sam odve* guste obrve, ili je oblik moji" noktiju na prstima bio neobian itd. 3ko se dobro
sje*am, kad sam doao do dvadeset i sedmog nedostatka dodijalo mi je, pa sam odustao od
daljnjeg evidentiranja. (vo to sam tada pomislio: <(o u usporedbi s normalnim, ljudima
imam ovoli(o vidljivi# tjelesni# mana i nedostata(a i njima jo* pridodam ostale zna)aj(e ,
(ara(ter, pamet, tjelesnu +ra;u i sve ostalo , popis 'e biti bes(rajan.
Imati esnaest godina i biti toliko mlad da vie ne pripada dje+i, ali jo ni odraslima,
uistinu moe uzrokovati brojne neugodne traume. #rine se zbog kojekavi" sitni+a, ne moe
tono odrediti tko si a ni to eli postati, zanimaju te besmislene stvari i mue kojekakvi
teko objanjivi kompleksi. &aravno, to si stariji sve vie ui na pogrekama i neuspjesima i
svjesno odba+uje ono to ti ne treba. &apokon, jednog trena poinje prepoznavati Cili barem
pri"va*atiD injeni+u da su tvoje pogreke i nedosta+i brojni i da *e biti pametnije da to prije
s"vati svoje bolje strane i naui se snalaziti s onim to ima.
,i zbrkani i isprepleteni osje*aji koje sam imao kao esnaestogodinjak dok sam stajao
ispred velikog ku*nog zr+ala i nabrajao sve tjelesne mane i nedostatke jo uvijek su, ak i
sada, neka vrsta mojeg iskuenja. ,uni knjigovodstveni poda+i mojeg ivota koji otkrivaju
koliko moji dugovi premauju moju imovinu.
3 sada, koji" etrdeset godina poslije, dok stojim na obali mora odjeven u +rno gumeno
odijelo za plivanje, sa zatitnim naoalama podignutim na elo, i ekam na poetak triatlona,
54
odjednom mi je pala na pamet ta davnanja uspomena. !o jednom me proima osje*aj koliko
je jadna i besmislena ova mala tjelesna posuda zvana ja, i kakvo sam nesposobno i bijedno
ljudsko bi*e. Za nekoliko minuta ba+it *u se u more da bi" otplivao F766 metara, potom *u 16
kilometara voziti bi+ikl i na kraju pretrati F6 kilometara kako bi" stigao na +ilj. I to *u, na
kraju, time dokazati> Ima li u tome ita vie od ulijevanja vode u uplju posudu>
#arem je lijep, divan dan = jednostavno savren za triatlon. &ema ni daka vjetra, more je
sasvim mirno. .un+e obasjava zemlju toplim zrakama, temperatura je oko 2E stupnja. I
temperatura mora gotovo je idealna. )vo je ve* etvrti put da sudjelujem u triatlonu u gradu
%urakamiju u pre/ekturi &iigati, i svi" pret"odni" godina vremenski uvjeti bili su grozni.
!ednom je more bilo toliko uzburkano Ckao to !apansko more zna biti ujesenD, pa smo
dis+iplinu plivanja zamijenili tranjem du obale. Aak i kad vremenski uvjeti nisu bili toliko
drastino loi, doivio sam razna runa iskustva: pljutala bi kia ili bi valovi bili toliko visoki
da nisam mogao disati plivaju*i kraul, ili bi bilo toliko "ladno da bi" se smrznuo voze*i
bi+ikl. Zapravo, kad god sjednem u auto i odvezem se do &iigate Ca to podrazumijeva vonju
od E76 kilometaraD da bi" sudjelovao u tamonjem triatlonu, uvijek oekujem najgore mogu*e
vremenske uvjete i uvjeren sam da *e se neto strano runo dogoditi. %oglo bi se re*i da je
to ak oblik treniranja moje mate. I ovaj put, kad sam isprva ugledao mirno, toplo more,
imao sam dojam da netko eli izvesti neku prijevaru. 7e daj se prevariti, opominjao sam
samoga sebe. )vo je neki privid, iza svega se krije neka zamka. %oda jato zlokobni",
otrovni" meduza. Ili *e prije zimskog sna neki ljutiti medo skoiti na mene i moj bi+ikl. Ili *e
me grom iz vedra neba pogoditi dok trim. Ili *e me moda napasti roj razjareni" osa. %oda
*e moja ena, koja me eka na +ilju, u me-uvremenu otkriti neke jezive tajne o meni
Codjednom sam se preznojio od muke pomislivi da neka tajna moda doista i postojiD. &e
moram to ni spominjati, na ovaj Interna+ionalni triatlon u %urakamiju uvijek gledam sa
zebnjom i strepnjom. &ikad nemam pojma to se sve moe dogoditi.
3li, danas barem u jednome nema neizvjesnosti = vrijeme je divno. ok stojim u
gumenom pliva*em odijelu i ekam poetak utrke, odjednom osje*am da se poinjem znojiti.
)ko mene je mnotvo ljudi koji se jednako natjeu, svi su odjeveni poput mene i svi su
nervozni prije poetka natje+anja. Audan prizor, ako ozbiljnije razmislite o tome. &alikujemo
na grupu dupina vrijedni" saaljenja koje je veliko nevrijeme izba+ilo na obalu i sada ekamo
da nas plima odnese natrag u more. !edino to svi ostali izgledaju mnogo optimistinije od
mene. Ili se moda samo meni tako ini. U svakom sluaju, odluio sam ne pridavati vanost
nebitnim stvarima. Prevalio sam velik put da bi" stigao ovamo i sada moram dati sve od sebe
kako bi" ostvario to bolji rezultat. Idu*a tri sata jedino se ne smijem niim optere*ivati nego
to bolje plivati, voziti bi+ikl i trati.
$ad li *e napokon dati znak za poetak> Kledam na sat. 3li, prolo je tek nekoliko minuta
otkako sam posljednji put provjerio vrijeme. $ad natje+anje pone ne*u vie imati vremena za
razmiljanje...
.ve do dananjeg dana sudjelovao sam u est triatlona razliiti" duina, premda od 266F.
do 2661. nisam sudjelovao ni u jednom. ,a praznina u mojim sportskim ostvarenjima pojavila
se zbog toga to sam na triatlonu u %urakamiju 2666. godine bio diskvali/i+iran jer nisam
mogao plivati. ,rebalo mi je vremena da se oporavim od tog oka i povratim smirenost i
samopouzdanje. &i dan=danas mi nije sasvim jasno zato nisam mogao plivati. %ozgao sam i
pronalazio razne razloge, ali tako je jedino moje samopouzdanje bilo sve slabije. .udjelovao
sam u mnogim utrkama, ali to je bio prvi put da se moje ime pojavilo na popisu
diskvali/i+irani" natje+atelja.
Istinu govore*i, nije to prvi put da sam pokleknuo u plivakoj dis+iplini triatlona. U
bazenu i" u moru, svejedno, mogu plivati kraul na veliku udaljenost a da ne uloim velik
napor. )bino dis+iplinu od F766 metara mogu preplivati za oko trideset tri minute = naravno,
nije to neka velika brzina, ali je za triatlon sasvim dobar rezultat. )drastao sam pokraj mora i
odmalena sam se nauio plivati u o+eanu. &ekim ljudima koji treniraju iskljuivo u bazenu
pada prilino teko, ak zastrauju*e, plivati u moru, ali meni ne. Zapravo, meni je mnogo
lake plivati u moru jer osje*am se mnogo slobodnije, a i zabavnije je.
55
Iz nekog meni nepoznatog razloga, me-utim, kad god na red do-e samo natje+anje,
redovito uprskam stvar u dis+iplini plivanja. Aak i kad sam sudjelovao u relativno kratkoj
udaljenosti u triatlonu ,inmanu na otoku )a"uu na :avajima, nisam dobro otplivao kraul.
.koio sam u more spreman za poetak utrke, ali ubrzo sam upao u probleme jer nisam
mogao disati. izao sam glavu iznad povrine mora kako bi" uda"nuo, ali u pogrenom
trenutku. 3 kad mi se dogodi da ne mogu valjano disati, obuzme me stra" i mii*i se ukoe. U
prsima osjetim snano lupanje i ruke i noge vie me ne slue onako kako bi" elio. $ad
trebam glavom uroniti u vodu uplaim se i ponem paniariti.
U triatlonu ,inmanu dis+iplina plivanja kra*a je nego inae, jedva M76 metara, pa sam se
nekako uspio sna*i5 odustao sam od kraula i preao na prsno plivanje. 3li, u regularnom
natje+anju na F766 metara ne moete uspjeti ako plivate prsno. ,akav nain plivanja sporiji je
od kraula, osim toga, noge vam se jako umore. Zato sam u triatlonu u %urakamiju 2666.
godine na svoju golemu alost bio diskvali/i+iran.
Izaao sam iz mora i zaas sjeo na obalu, ali bio sam silno ljut na samog sebe, pa sam se
vratio na poetnu pozi+iju i iznova pokuao preplivati +ijelu stazu. )stali natje+atelji ve* su
bili zavrili plivaku dis+iplinu, popeli se na bi+ikle i vozili i", pa sam plivao sasvim sam.
.ada sam uspio plivati kraul bez ikakvog problema. ;ako sam disao i jo lake zama"ivao
rukama. Zato tako nisam plivao tijekom natje+ateljskog dijela>
&a prvom triatlonu na kojem sam ikad sudjelovao, organizatori su koristili plutaju*e
polazite ispred kojeg su se poredali svi natje+atelji. ok smo ekali na znak, osoba do mene
nekoliko puta me pod vodom snano udarila nogom. . obzirom na to da je u pitanju bilo
natje+anje, neto slino mogao sam i oekivati = svi pokuavaju ste*i to ve*u prednost nad
suparni+ima i pri tome ne biraju sredstva. obiti udara+ u lakat dok plivate, dobiti udara+
nogom pod vodom, nagutati se slane vode = sve je to sastavni dio utrke. Istinu govore*i, ti"
nekoliko udara+a koje sam dobio ve* u prvoj utr+i za mene su predstavljali pravi ok i moda
je upravo to ono to me odbija od plivanja. %oda mi se podsvjesno ta runa uspomena vra*a
svaki put kad ponem plivati utrku. &e volim razmiljati na taj nain, ali psi"oloka strana
utrke je odluuju*a, pa je sasvim mogu*e da je i to utje+alo na mene.
rugi problem lei u injeni+i to moja plivaka te"nika nije bila dobra. $ao i svaki
samouk, kraul sam plivao kako sam znao i umio jer nikad prije nisam imao trenera. %ogao
sam plivati veoma dugo, ali nitko mi nikad nije rekao (a(o plivam. Zapravo, plivao sam iz
sve snage, ali na pogrean nain. ugo me muila spoznaja da *u, ako se uistinu elim
ozbiljno baviti triatlonom, morati neto uiniti kako bi" poboljao svoje plivanje. )sim to
sam uporno pokuavao otkriti to je to bilo pogreno s psi"oloke strane, pomislio sam kako
*e ipak biti pametnije ako jo predanije poradim na /ormi. 0jerovao sam da *e mi, uspijem li
popraviti te"niku stranu plivanja, i ostali problemi postati jasniji.
Zato sam odluio odgoditi sudjelovanje na triatlonskim natje+anjima i etiri pune godine
nisam nastupao. Za to vrijeme i dalje sam svakodnevno trao i jednom godinje sudjelovao u
maratonu. 3li, jednostavno nisam bio zadovoljan. %oj neuspje" u triatlonu samo je djelomi+e
bio razlog mojeg neraspoloenja. Dedno+ dana moram dobiti zadovolj*tinu, razmiljao sam.
$ad do toga do-e, vrlo sam uporan. 3ko postoji neto to ne mogu ostvariti a to iskreno
elim, ne*u se smiriti sve dok to ne budem mogao ostvariti.
. vremenom sam unajmio nekoliko plivaki" trenera da mi pomognu poboljati te"niku
plivanja, ali nijedan nije bio onaj kakvog sam traio. &aravno, mnogi ljudi znaju plivati, ali
oni" koji znaju struno i uinkovito poduavati plivanje veoma je malo. #arem ja imam takav
dojam. 0eoma je teko davati poduke iz pisanja romana Cbarem ja znam da to ne znamD, ali
davati poduke iz plivanja jednako je teko. &aravno, to se ne odnosi samo na plivanje i
pisanje romana. akako, postoje uitelji koji mogu poduavati odre-eno podruje, odre-enim
redom, upotrebljavaju*i unaprijed nauene /raze i reeni+e, ali nema i" mnogo koji svoje
znanje mogu prilagoditi sposobnostima i mogu*nostima uenika i objasniti im stvari na
osoben, svje i smion nain. Zapravo, moda i" uop*e nema.
Prve dvije godine suzdravanja od triatlona izgubio sam u potrazi za dobrim trenerom.
.vaki novi trener pokuavao je moju /ormu i nain plivanja popraviti na svoj nain ime bi
56
me jo vie zbunio, pa ne samo to sam sve slabije plivao nego mi se inilo da vie uop*e ne
znam plivati. &aravno, i moje se samopuzdanje sasvim istopilo. #io sam svjestan da na taj
nain ne mogu sudjelovati u triatlonu.
.tvari su se poele mijenjati nabolje onog trena kad sam s"vatio da je zapravo nemogu*e
znatnije popraviti moju psi"iku i tjelesnu kondi+iju. %oja ena je bila ta koja je pronala
dobrog trenera za mene. &ikad nije dobro plivala, ali sluajno je srela mladu instruktori+u
plivanja u gimnastiarskom drutvu kojeg je lan i ne biste mi vjerovali koliko dobro sada
pliva. )na mi je prepruila tu mladu enu za trenera.
Prvo to je ta ena uinila bilo je da provjeri sve to u praksi znam o plivanju kao i da
dozna zato elim toliko dobro plivati. 'Lelim sudjelovati u triatlonu', iskreno sam joj
odgovorio. 'Znai, elite biti u stanju plivati kraul u moru i to na velike udaljenosti>' pitala je.
',ono tako', odgovorio sam joj. 'Uop*e me ne zanimaju natje+anja na kratke staze.'
')dlino', dodala je. 'rago mije to imate sasvim jasne +iljeve. ,ako mi olakavate posao.'
I tako smo poeli zajedniki raditi na preoblikovanju moje psi"ike i tjelesne kondi+ije.
&jezin pristup nije bio drastian i nagao, ele*i to prije ponititi nain na koji sam do tada
plivao. Aini mi se da je svakom treneru mnogo tee preoblikovati psi"iku i tjelesnu kondi+iju
onoga koji ve* neto zna, prilago-avaju*i i mijenjaju*i njegovo znanje o plivanju, nego poeti
rad s nekim tko uop*e ne zna plivati. &ije se lako osloboditi loi" i steeni" navika, zato moja
instruktori+a nije ni pokuala silom i nabrzinu promijeniti moje navike u plivanju. Umjesto
toga, uzela si je vremena i poela malo=pomalo mijenjati moje plivake pokrete.
)no to je toliko jedinstveno i osobeno u stilu kojim ta instruktori+a pristupa svome poslu
jest to to ne poinje od prve lek+ije iz udbenika. Uzmimo za primjer potrebne pokrete tijela
pri plivanju. a bi uenika nauila ispravnom nainu plivanja, ona poinje tako to ga najprije
ui kako ne treba plivati. rugim rijeima, ljudi koji su sami nauili plivati kraul skloni su
pretjerano paziti na zama"e rukama. Zbog toga je otpor vode ve*i, pa je i brzina plivanja
manja, ali ono to je najvanije, tako nepotrebno gube snagu. Zato vas moja instruktori+a
ispoetka ui da plivate poput ravne daske, bez ikakvi" snani" zama"a = odnosno, sasvim
suprotno od onoga to pie u udbeniku. &e trebam to ni spominjati, kad plivam na taj nain
osje*am se poput nespretnog, nespremnog plivaa. &akon upornog vjebanja mogao sam
plivati onako kako je od mene za"tijevala, ali nisam bio uvjeren da *u od toga imati ikakve
koristi.
,ek tada, i jednako polako, moja je instruktori+a poela dodavati odre-ene zama"e
rukama i nogama. Aak ni tada nije niim naglaavala da treniramo razne zama"e lijevom i
desnom polovi+om tijela. Zapravo, uenik nije svjestan koja je osnovna svr"a takvog
vjebanja. Izvrava ono to mu je reeno. &a primjer, ako je rije o tome kako zama"ivati iz
ramena, onda samo to ponavljate do iznemoglosti. Ponekad itav trening provedete jedino
vjebaju*i zama"ivati rukama iz ramena. ,akvi treninzi esto su is+rpljuju*i, ali kad o tome
naknadno razmiljate, s"vatite emu je sve to sluilo. ijelovi napokon tvore +jelinu i
odjednom vidite itavu sliku i razumijete ulogu koju ima svaki pojedini dio. .vi*e, nebom se
iri svjetlost, a obli+i i boje krovova i ku*a, koje ste do maloprije mogli tek nejasno nazrijeti,
sada su jasni i vidljivi.
,o s plivanjem moglo bi biti vrlo slino vjebanju bubnjanja. anima i danima vjebate
razne ritmove samo na bas bubnju. Potom danima vjebate jedino na inelama, zatim na
tamtam bubnjevima... &aravno, ispoetka vam je dosadno i monotono, ali kad sve svi dijelovi
posloe, dobijete zanimljiv ritam. a biste dobili taj zvuk morate znati valjano stegnuti i
privrstiti sve ara/e i zavrtnje svakog pojedinog dijela. &aravno, za to je potrebno vrijeme,
ali ponekad takva vrsta strpljivosti zapravo predstavlja kra*i put, prea+. ,o je put koji sam
slijedio treniraju*i plivanje, i nakon godinu i pol dana bio sam sposoban plivati na velike
udaljenosti mnogo dostojanstvenije i uspjenije nego ikad prije.
ok sam trenirao plivanje doao sam do vanog otkri*a. ,ijekom utrke imao sam
problema s disanjem zbog "iper=ventila+ije.G Ista stvar dogodila mi se i kad sam plivao u bazenu
G Hi0erventi.a2ija / ?orsirano du5oko disanje koje omoguIava du4i 0restanak udisanja 6o5ino kod
0.ivanja i ronjenja; 15og smanjenja ko.iine ug.jinog dioksida.
57
u prisutnosti svoje instruktori+e i jednog trena mi je sinulo: malo prije poetka utrke disao
sam odve* duboko i prebrzo. 0jerojatno zato to sam prije utrke bio napet, odjednom sam u
tijelo unio previe kisika. $ad sam poeo plivati zbog toga sam ubrzano disao to je, sa svoje
strane, sasvim poremetilo pravilan ritam disanja.
)sjetio sam nevjerojatno olakanje kad sam napokon uspio tono odrediti stvarni
problem. !edino na to sam ubudu*e morao paziti bilo je da ne pretjeram s "iperventila+ijom.
Prije no to utrka pone sada udem u more, malo plivam i rasteem se kako bi" se i psi"iki i
tjelesno pripremio za plivanje. iem umjereno i ravnomjerno kako ne bi" pretjerao u
"iperventila+iji, ak stavim ruku na usta kako ne bi" unio preveliku koliinu kisika. '.ada
sam sasvim spreman', govorim si. 'Promijenio sam psi"iku i tjelesnu kondi+iju i vie nisam
onaj pliva kakav sam neko* bio.'
I tako, godine 2661. i prvi put poslije etiri godine pauziranja ponovno sam sudjelovao u
triatlonu u %urakamiju. .irena je oznaila poetak, svi su poeli plivati i netko sa strane opet
me udario. Zapanjen, prepao sam se da *u jo jednom uprskati +ijelu stvar. Progutao sam malo
vode i odjednom mi je palo na pamet da bi" trebao prije*i na plivanje prsnim stilom. 3li,
samopouzdanje mi se ubrzo vratilo pa sam si kazao da za to nema potrebe i da *e na kraju sve
zavriti dobro. %oje disanje se ujednailo i ponovno sam poeo plivati kraul. &isam se
usredotoio na udisaje nego na izdisaje u vodi. I zauo sam onaj dobro poznati zvuk pri
izdisaju mje"ura pod vodom. &ada je sve dobro, govorio sam si dok sam napredovao kroz
vodu.
&a sre*u, uspio sam svladati paniku i uspjeno zavriti triatlon. 0e* dugo nisam
sudjelovao, a nisam imao ni dovoljno vremena za treniranje vonje bi+ikla pa ukupni rezultat
nije bio osobito dobar. 3li, uspio sam posti*i svoj osnovni +ilj i ublaiti sramotu to sam
pret"odnog puta bio diskvali/i+iran. $ao i obino, prevladavaju*i osje*aj bilo je olakanje.
)duvijek mislim da sam prilino staloena osoba, ali problem s "iperventila+ijom uinio
je da s"vatim da je dio mene, sasvim neoekivano, ivano prenapet. &isam imao pojma
koliko bi" nervozan postao pred poetak utrke. Ispada da sam doista bio napet, ba kao i svi
ostali natje+atelji. #ez obzira na to koliko bio star, sve dok budem iv, stalno *u otkrivati
neto novo o sebi. #ez obzira na to koliko dugo stojite i promatrate svoje golo tijelo pred
zr+alom, nikad ne*ete vidjeti odraz onoga to je unutra.
(vo me iznova, u devet i pol ujutro, prvi je listopada 2668., u sunanu jesenju nedjelju,
jo jednom stojim na obali grada %urakamija, pre/ektura &iigata, i ekam na znak za poetak
triatlona. %alo sam nervozan, ali strogo pazim na "iperventila+iju. Provjeravam sve detalje
kako neto ne bi" zaboravio. Aitavo tijelo namazao sam vazelinom kako bi" to lake skinuo
+rno gumeno odijelo nakon to zavrim plivati. Paljivo sam se nekoliko minuta protezao i
istezao. &isam zaboravio popiti dovoljno vode. )lakao sam se u nuniku. #a sve sam
uinio. &adam se.
U tom istom natje+anju sudjelovao sam ve* nekoliko puta, pa prepoznajem pojedine
natje+atelje. ok ekamo poetak utrke rukujemo se i avrljamo. &isam osoba koja lako
sklapa poznanstva ali, iz nekog udnog razloga, to nije sluaj s triatlon+ima. %i koji
sudjelujemo u triatlonima doista smo vrlo udni ljudi. 4azmislite malo bolje. 0e*ina oni" koji
sudjeluju u triatlonu imaju odgovoran posao i obitelj, ali im povr" svega toga ne pada teko
plivati, voziti bi+ikl, trati i svakodnevno naporno trenirati. &aravno, za to su potrebni i
vrijeme i upornost. )ni ljudi koji na sve stvari gledaju uop*eno, nedvojbeno vjeruju da je
nji"ova ivotna /ilozo/ija vrlo neobina, da ne kaem nastrana. . druge strane, bilo bi jako
teko polemizirati s onima koji u njima vide osobenjake. Ipak, mi me-usobno dijelimo neki
zajedniki osje*aj premda ga ne bismo mogli nazvati solidarnost, prije je to neka vrsta
srdanosti, uzajamne naklonosti u prepoznavanju. akako, suparnitvo je neizbjean dio
svega toga = ipak je to utrka = ali za ve*inu oni" koji sudjeluju u triatlonu, suparnitvo je
manje vano od miljenja daje to svojevrsna sveanost kojom pokazujemo da nam je stalo do
ti" veza u kojima zajedniki sudjelujemo.
U izvjesnom smislu, triatlon koji se odrava u %urakamiju nije osobito za"tjevan. .vake
godine prijavi se ne ba mnogo natje+atelja Cizme-u E66 i 166D i sve tri dis+ipline teku bez
58
velikog publi+iteta. Zapravo, to je lokalni, doma*i triatlon. ;judi iz grada vrlo su susretljivi i
svaki put prirede nam srdanu dobrodoli+u. &ema tu niega napadnog ili pretjeranog, i
upravo me to ti"o ozraje koje prati itavu priredbu privuklo. &eovisno o samoj sportskoj
mani/esta+iji, u blizini se nalaze poznate topli+e, "rana je izvrsna, a lokalni sake Cosobito
."ime"ari ,suruD nevjerojatno ukusan. #udu*i da sam tijekom godina ve* nekoliko puta
sudjelovao u tom triatlonu, upoznao sam nekoliko zanimljivi" ljudi iz tog podruja. 3 ima i
nekoliko oni" koji doputuju ak iz ,okija da bi navijali za mene.
U I sati i 78 minuta sirena daje znak za poetak utrke i svi se istog asa ba+aju u more i
poinju plivati kraul. ,o je najnapetiji trenutak u +ijelom natje+anju.
I ja se ba+am u more i poinjem snano zama"ivati rukama i nogama plivaju*i kraul.
Pokuavam zaboraviti sve nebitne detalje i usredotoiti se ne na uda"e nego na izda"e. .r+e
mi snano lupa i ne uspijevam uspostaviti pravilan ritam. ,ijelo mi je blago ukoeno. $ao to
sam i mogao oekivati, opet me netko udario u rame. &etko drugi naletio je na mene,
nalegavi mi na leda, pa nalikujemo na dvije kornjae od koji" se jedna penje na drugu.
Kutam vodu, nasre*u ne mnogo. 7e brini se, govorim si. 7e pani)ari. Pokuavam
ravnomjerno disati, to je sada najodluniji imbenik. $ada mi to uspije, napetost istog trena
poputa. .ve *e biti dobro. .ada trebam nastaviti istim tempom. $ad uspijem uskladiti
pokrete i disanje, jedino trebam nastaviti tako.
3li, ba tada = jer u triatlonu moete oekivati svata = iznenada se javlja nepredvi-en
problem. Plivaju*i izvirujem glavom da vidim u kojem smjeru se kre*em, kad... Zatitne
naoale su sasvim mutne, nita ne vidim... .ve to vidim neprozirno je i mutno. Prestajem
plivati, vodom zapljusnem naoale i prstima i" pokuam obrisati. I dalje nita ne vidim. Hto se
doga-a> Iste zatitne naoale upotrebljavam ve* godinama. .tavljam i" na glavu i kad
treniram u moru kako bi" mogao vidjeti kamo plivam. Hto li se to doga-a, da nije u pitanju
moj vid> )djednom mi sine. &akon to sam +ijelo tijelo namazao vazelinom, nisam oprao
ruke nego sam masnim prstima oistio stakla na naoalama. $akve li gluposti! Prije poetka
svake utrke redovito oistim zatitne naoale tako to pljuvakom i prstima obriem stakla
kako se s unutranje strane ne bi zamaglila. .ada sam to zaboravio uiniti.
.vi" F766 metara utrke zbog zama*eni" zatitni" naoala stalno sam skretao s
predvi-ene plivake staze, vra*ao se u nju, opet skretao, pa sam izgubio mnogo vremena.
&ekoliko puta ak sam morao prestati plivati, podignuti naoale, osvrnuti se i vidjeti gdje se
nalazim kako bi" mogao nastaviti. Pokuajte zamisliti dijete zavezani" oiju koje nastoji
u"vatiti igraku koja visi pred njim i sve *e vam biti jasno.
&aravno, da sam se toga sjetio, mogao sam plivati i bez zatitni" naoala. &ita lake
nego skinuti i". 3li, dok sam plivao bio sam zbunjen, pa mi to uop*e nije palo na pamet.
Za"valjuju*i tome, prvi dio triatlona, tj. dis+iplina plivanja, proao je prilino zbrkano, a
vremenski rezultat bio je mnogo slabiji od onoga kakvom sam se nadao. Hto se tie moje
uvjebanosti = sje*am se koliko naporno sam trenirao = trebao sam plivati mnogo bre. ,jei
me pomisao da nisam bio diskvali/i+iran i to za ostalim natje+ateljima nisam zaostao
pretjerano te to sam ipak uspjeno zavrio plivaki dio. .vaki put kad sam uspio plivati bez
ve*i" odstupanja, ini mi se da sam to uinio sasvim dobro.
Izaao sam na plau i odma" otiao do mjesta gdje su bili parkirani bi+ikli Cmoda vam se
ini da je to lako, ali nijeD, svukao sa sebe +rno gumeno odijelo za plivanje, obuo +ipele,
navukao zatitnu ka+igu i stavio sunane naoale, popio nekoliko gutljaja vode, sjeo na bi+ikl
i zaputio se niz +estu. .ve te radnje obavio sam me"aniki i kad sam na to pomislio, s"vatio
sam da sam prije jedva minute plivao u moru, a sada sam vozio bi+ikl brzinom ve*om od E6
kilometara na sat. #ez obzira na to koliko puta sam te iste radnje ponovio, taj iznenadni
prelazak s plivanja na vonju bi+ikla uvijek mi se ini krajnje neobian. .asvim drugaiji je
osje*aj teine, brzine, motorike. )sim toga, koriste se sasvim drugi mii*i. Aovjek se osje*a
poput dadevnjaka koji se arobnim tapi*em pretvorio u noja. %oj mozak nije spreman tako
lako pri"vatiti tu promjenu, a nije ni moje tijelo. &isam mogao odrati taj ritam, i prije no to
sam toga bio svjestan, sedam drugi" natje+atelja me je prestiglo. Ivo ni(a(o ne valja,
pomislio sam, jer ja jo nikoga nisam uspio prete*i.
59
#i+iklistika staza ide uz poznati dio obale koji se zove .asaga?a &agare. ,o je vrlo
slikovit krajolik s brojnim stijenama koje izviruju iz mora, premda nisam imao vremena
uivati u tom ivopisnom prizoru. Utrka se vozi +estom od %urakamija obalom prema
sjeveru, a potom skre*e i prolazi pokraj grani+e s pre/ekturom Namagatom i opet se vra*a
istim putem. &a nekoliko mjesta uzdiu se blage uzbrdi+e, ali nijedna nije toliko strma da bi"
se ozbiljnije zabrinuo. Prije nego to sam stigao do zavoja, nije me brinulo "o*e li me tko
presti*i ili "o*u li ja koga presti*i jer sam se usredotoio na vonju ujednaenim tempom, ne
mijenjaju*i brzinu. U pravilnim razma+ima do"vatio bi" bo+u s vodom i "itro otpio gutljaj=
dva. 0oze*i bi+ikl postupno sam se poeo osje*ati bolje jer sam osjetio da vladam situa+ijom,
pa kad sam stigao do zavoja preba+io sam u ve*u brzinu, ubrzao i u drugom dijelu utrke
pretekao sedam natje+atelja. Pu"ao je slab vjetar i mogao sam tjerati bi+ikl iz sve snage. $ad
pue jak vjetar bi+iklisti amateri poput mene osje*aju se prilino nemo*no. a biste znali
upotrijebiti vjetar u svoju korist, potrebne su vam godine iskustva i velika spretnost. $ad
vjetar ne pue, sve se svodi na snagu koju imate u nogama. Utrku od 16 kilometara zavrio
sam neto bre no to sam oekivao. )dma" sam navukao stare vjerne tenisi+e za tranje kako
bi" se upustio i u tre*i dio triatlona.
Upravo kad sam pomislio da me eka najlaki dio natje+anja, stvari su krenule naopako.
U normalnim okolnostima vjerojatno bi" se vie tedio voze*i bi+ikl kako bi" snagu sauvao
za tranje, ali taj put, ni sam ne znam zato, to mi uop*e nije palo na pamet. !ednostavno sam
dao sve od sebe voze*i bi+ikl i odma" potom preao na tranje. $ao to vjerojatno poga-ate,
noge me nisu "tjele sluati. Iz moje glave upu*ena im je zapovijed: ',rite!' 3li mii*i u
mojim nogama nisu "tjeli posluati zapovijed iz glave. #io sam svjestan da trim, ali nisam
imao taj osje*aj.
.vaka utrka se u neemu razlikuje, ali u biti se uvijek iste stvari doga-aju u svakom
triatlonu. %ii*i koje sam iz sve snage koristio voze*i bi+ikl due od sat vremena sada, kad
sam i" trebao za tranje, nisu vie bili tako orni i raspoloeni. I mii*ima je potrebno izvjesno
vrijeme kako bi mogli prije*i s jednog zadanog zadatka na drugi. Prva tri kilometra obje noge
redovito su mi ukoene i tek nakon to se mii*i u njima ponu oputati mogu tr)ati.
&aalost, sada im je trebalo mnogo vie vremena da se odobrovolje i opet postanu gipke. )d
tri dis+ipline u triatlonu, tranje mi je nedvojbeno najblia i uglavnom bez ve*i" problema
uspijem prete*i barem tridesetak drugi" natje+atelja. 3li taj put uspio sam prete*i tek desetak.
Ipak, bilo mi je drago to sam gotovo uspio uskladiti sve tri dis+ipline. U posljednjem
triatlonu u kojem sam sudjelovao, u dis+iplini vonje bi+ikla preteklo me mnotvo
natje+atelja. )vaj put moj rezultat u tranju nije bio osobito dobar. Unato tome, razlika
izme-u dis+iplina u kojima sam dobar i oni" u kojima zaostajem postupno se smanjila to
znai da se ipak malo=pomalo pribliavam tome da postanem pravi triatlona+. ,o me doista
o"rabrilo i razveselilo.
ok sam trao kroz divni stari dio grada %urakamija, povi+i gledatelja = pretpostavljam
doma*eg stanovnitva = jo vie su me potaknuli, pa sam dao sve od sebe tre*i prema +ilju.
#io je to dirljiv i radostan trenutak. Za mene je to bila to prilino teka utrka, osobito zbog
epizode s vazelinom, ali kad sam stigao na +ilj sve su zebnje nestale. &akon to sam doao do
da"a rukovao sam se s natje+ateljem koji je na sebi imao broj E2I i osmje"nuo mu se. 'obro
obavljeno', kazali smo jedan drugome. )n i ja nadmetali smo se u utr+i bi+iklima, u kojoj me
nekoliko puta pretekao. $ad smo poeli trati vezi+e na tenisi+ama dvaput su mi se razvezale,
pa sam oba puta morao kleknuti kako bi" i" iznova svezao. a se to nije dogodilo, siguran
sam da bi" ga bio prestigao = ili barem tako glasi moja optimistina pretpostavka. $ad sam
ubrzao tempo pri kraju tranja gotovo sam ga prestigao, ali na kraju sam za njim zaostao
nepuna tri metra. &aravno, sva odgovornost za slabo vezivanje vezi+a na tenisi+ama lei
iskljuivo na dotinom iju knjigu itate.
U svakom sluaju, veselo sam proao kroz +ilj koji je bio postavljen ispred poglavarstva
grada %urakamija. Utrka je zavrila. &isam se utopio, nisam doivio nezgodu s bi+iklom,
nisu me napale otrovne meduze. ;jutiti medo nije se ba+io na mene, ose me nisu napale a ni
60
grom iz vedra neba nije me pogodio. 3 moja ena, koja me ekala na +ilju, nije otkrila neku
nelagodnu istinu o meni. Umjesto svega, doekala me s osmije"om. &a svu sre*u.
Hto se mene osobno tie, najveselija stvar koja mi se dogodila u toj utr+i bila je to sam se
iskreno zabavio sudjeluju*i u +ijelom doga-aju. Ukupni vremenski rezultat koji sam postigao
nije vrijedan "vale, a usput sam napravio i mnotvo manji" pogreaka. 3li, dao sam sve od
sebe pa sam se osje*ao prilino dobro. ,ako-er vjerujem da sam napredovao u mnogim
detaljima u odnosu na pret"odnu utrku, a to je ipak stvar koju treba uzeti u obzir. $roz
iskustvo ovjek ui kako moe nadomjestiti tjelesne nedostatke. rugim rijeima, uiti se na
vlastitom iskustvu ini triatlon toliko zabavnim.
&aravno, svako je natje+anje naporno i nekoliko puta sam, u emo+ionalnom smislu,
poelio odustati od svega. 3li, ini se da je bol preduvjet za tu vrstu sporta. a bol nije
prisutna, tko bi ikad pomislio gnjaviti se i sudjelovati u dis+iplinama kao to su triatlon ili
maraton, koje od ovjeka za"tijevaju odri+anje i vrijeme i tjelesnu snagu. Upravo zbog boli,
upravo zato to elimo nadvladati tu bol, moemo osjetiti da smo uistinu 6ivi = ili barem
donekle doivjeti taj osje*aj. Aovjekova sposobnost ne temelji se na uobiajenim mjerilima
kao to su vrijeme ili poloaj u drutvu nego na probu-enoj svijesti o prolaznosti samog
djelovanja. &aravno, ako sve tee kako treba.
0oze*i iz &iigate u ,okio vidio sam prilian broj automobila na ijim su krovovima bili
natovareni bi+ikli, a vozai se vra*ali s natje+anja u triatlonu. ;judi koji su sjedili u tim
automobilima imali su preplanuo ten i ostavljali dojam izdrljivi" sportaa = tipian izgled
triatlon+a. &akon nae skromne lokalne utrke u jesenju nedjelju svi smo se vra*ali u mjesta u
kojima smo ivjeli, natrag u nae svakodnevne ivote. Imaju*i na umu sljede*u utrku, svi mi
*emo se, svatko na svoj nain, posvetiti uobiajenim treninzima.
Unato tome to, gledano izvana, ili s nekog visokog mjesta s kojeg se prua prilino
dobar pogled, taj oblik ivota izgleda besmislen ili uzaludan ili ak neuspjean, meni to ne
smeta. %oda je to neko besmisleno djelo kao to je ulijevanje vode u uplju posudu, ali
barem napor koji u to uloite ostaje. .lui li to iemu, je li smisleno ili nije = u svemu tome
najvanije od svega jest ono to ne moete vidjeti, ali moete osjetiti u sr+u. a biste mogli
s"vatiti neto vrijedno, ponekad se morate baviti naizgled jalovim aktivnostima. 3li, ak i one
aktivnosti koje nam se ine jalovima ne moraju uvijek biti takve. )sje*am to kao osoba koja
je iskusila i doivjela sve to.
&emam pojma mogu U uop*e nastaviti ovaj +iklus jalovi" aktivnosti. 3li, ve* ga toliko
vremena uporno prakti+iram i pri tome se ne osje*am loe, pa vjerujem da *u ga barem
pokuati nastaviti sve dok budem mogao. ,ranje na velike udaljenosti Cvie ili manjeD uinilo
me osobom kakva sam danas i nadam se da *e ostati dio mog ivota dokle god bude mogu*e.
#io bi" sretan kad bismo tranje i ja mogli ostarjeti zajedno. %oda vam se ini da u ovome
to govorim nema mnogo logike, ali to je ivot koji sam izabrao. . ovoliko godina koliko i"
imam, drugog izbora nemam.
,e misli su mi se vrzmale po glavi dok sam vra*aju*i se s triatlona vozio prema naem
domu.
)ekujem da *u ove zime sudjelovati u jo jednom maratonu, negdje u svijetu. Isto tako,
siguran sam da *u idu*eg ljeta sudjelovati u jo jednom triatlonu, negdje u svijetu, daju*i sve
od sebe. ,ako prolaze godinja doba, tako prolaze godine. #it *u stariji jo jednu godinu.
0jerojatno *u dovriti jo jedan roman. !edan za drugim suoit *u se sa zada+ima koji stoje
preda mnom i dat *u sve od sebe da i" obavim najbolje to mogu. Usredotoivi se na svaki
sljede*i korak, ali u isto vrijeme gledaju*i na stvari dugorono, pokuavaju*i sagledati
budu*nost to bolje mogu. &a kraju, ja sam trka na duge staze.
%oje vrijeme, poloaj koji imam u drutvu, moja vanjtina = sve to je drugorazredno. Za
trkaa kakav sam ja jedino je vano ostvariti +ilj koji sam zadao samom sebi, vlastitim
snagama. Za postignu*e toga dajem sve to imam, podnosim sve to moram podnijeti i na
svoj osobeni nain, zadovoljan sam. Iz pogreaka i radosni" trenutaka redovito pokuavam
izvu*i konkretnu lek+iju. C%ora biti konkretna, bez obzira na to koliko je mala.D &adam se da
61
*u s vremenom, dok jedna utrka slijedi za drugom, na kraju sti*i do mjesta kojim *u biti
zadovoljan. Ili *u ga moda tek naas ugledati. C,o je ipak vjerojatnije.D
!ednog dana, budem li imao nadgrobnu plou a prije toga budem mogao izabrati to *e na
njoj pisati, volio bi" da ovako pie:
:aruki %urakami FI1I. = 26GG
Pisa /i tr(a)0
Barem ni(ad nije (ora)ao
U ovom asu, volio bi" da ba tako pie.
PO"O#OR
TR)D' ,&T$M$ !'<%M &#'%T$
$ao to naslov svakog poglavlja u ovoj knjizi sugerira, ve*inu ovdje sakupljeni" tekstova
zabiljeio sam u razdoblju izme-u ljeta 2667. i jeseni 2668. &i svako poglavlje nisam napisao
odjednom nego odlomak po odlomak, kad god sam uspio prona*i malo slobodnog vremena
izme-u drugi" obveza kojima sam se bavio. Hto sam vie napredovao u pisanju ove knjige,
sve e*e sam si postavljao pitanje = I )emu li danas razmi*ljam- Premda ovo nije osobito
duga knjiga, ipak mi je trebalo vremena dok je nisam uobliio, ali i kad sam je ugrubo
dovrio, trebalo mi je jo vie vremena da je prepravim i pomno dotjeram.
,ijekom godina objavio sam nekoliko zbirki eseja i putopisa, ali u njima se nisam uspio
usredotoiti na jednu jedinu temu niti sam izravno pisao o samome sebi, pa sam prilino
oklijevao jer nisam bio siguran elim li se ba tako izraziti. &isam elio nadugo i nairoko
pisati o sebi, ali isto tako sam znao da *e nastanak ove knjige biti besmislen ako iskreno ne
ispripovjedim ono to sam doista elio re*i. #ezbroj puta morao sam iznova itati stare
dnevnike biljeke i rukopise, inae ne bi" uspio istraiti i doarati te kr"ke i delikatne
uspomene iz ivota jednog trkaa.
&a ovu knjigu gledam kao na svojevrstan memoar. akako, nije to osobna povijest
jednog ovjeka, ali isto tako nije ni zbirka memoarski" eseja. Ponavljam rijei iz uvoda:
bave*i se pisanjem elio sam si na izvjestan nain doarati ivot koji sam proivio posljednji"
dvadeset i pet godina, kao pisa+ ali i kao obian ovjek. $ad na red do-e pitanje koliko se
pisa+ treba drati romaneskne /ik+ije i do koje mjere treba otkriti svoj stvarni glas, ljudi imaju
raznolike odgovore i ne moe se generalizirati. Piu*i ovu knjigu nadao sam se da *u moda
uspjeti otkriti osobna mjerila i naela koja sam sebi postavio kao pisa+. &isam uvjeren da sam
u tom podruju jo uvijek ostvario ono to sam elio. Ipak, kad sam ovu knjigu dovrio,
osjetio sam veliko olakanje. C0jerujem daje ovo bio pravi trenutak daje napiem.D I nakon
zavretka knjige sudjelovao sam u nekoliko utrka. ,ako-er sam namjeravao trati maraton u
!apanu poetkom 266M., ali dva dana prije natje+anja gadno sam se pre"ladio Csasvim
netipino za meneD i bio sam prisiljen odustati. a sam i tada sudjelovao, bio bi to dvadeset i
esti maraton koji sam trao. ,ako se dogodilo da od jeseni 2668. do prolje*a 266M. nisam
sudjelovao ni u jednom maratonu. Lao mi je zbog toga, ali idu*e sezone dat *u sve od sebe.
Umjesto u maratonu, u svibnju sam sudjelovao u triatlonu u :onoluluu na kojem se
potuju olimpijska pravila. . prilinom lako*om sam ga uspio zavriti i doista sam uivao.
Isto tako, vrijeme koje sam postigao bilo je bolje od pret"odnog. $rajem srpnja tako-er sam
sudjelovao u triatlonu ,inmanu na otoku )a"uu. #udu*i da sam na :avajima ivio gotovo
punu godinu dana, tako-er sam sudjelovao u ljetnoj koli za treniranje triatlona, treniraju*i
62
zajedno s ostalim polazni+ima tri puta tjedno tri mjese+a. ,aj oblik programa doista mi je
pomogao, osim toga sprijateljio sam se s nekoliko triatlona+a iz nae grupe.
.udjelovati u maratonu tijekom zimski" mjese+i i u triatlonu tijekom ljeta sada je ve*
postala moja ustaljena navika. #udu*i da +ijele godine treniram stalno sam zauzet, ali ne
alim se. Htovie, ja se tome veselim. Iskreno govore*i, volio bi" se okuati u pravom
triatlonu kao to je natje+anje Ironman, ali ako bi" otiao toliko daleko, bojim se da bi
treniranje za"tijevalo mnogo vie vremena pa bi dolo u pitanje moje bavljenje pisanjem. Iz
istog razloga nisam sudjelovao u ve*em broju ultramaratona. Za"valjuju*i upornom treniranju
moj je osnovni +ilj zadrati, a po mogu*nosti i poboljtati, psi"iku i tjelesnu kondi+iju kako
bi" mogao nastaviti pisati romane, jer kad bi mi treniranje i sudjelovanje u utrkama poelo
oduzimati vrijeme koje mi je potrebno za pisanje, bojim se da bi nastao velik poreme*aj. Zato
pokuavam odrati postoje*u ravnoteu izme-u treniranja i sudjelovanja u utrkama i bavljenja
pisanjem. &aravno, nakon vie od dvadeset i pet godina aktivnog tranja imam mnogo lijepi"
uspomena. !edna koje se osobito dobro sje*am zbila se FIJE. godine u <entral Parku, kad sam
trao zajedno s pis+em !o"nom Irvingom. U to vrijeme prevodio sam njegov roman
Isloba;anje medvjeda i tijekom boravaka u &e? Norku elio sam s njim napraviti intervju.
)dgovorio mi je da je veoma zauzet, ali da mu se mogu pridruiti u tranju kroz <entral Park.
ok smo rano ujutro trali kroz <entral Park uspjeli smo razgovarati o svemu i svaemu.
&aravno, tre*i tako nisam mogao snimati razgovor, a ni praviti biljeke i jedino ega se sada
sje*am jest kako nas dvoji+a trimo jedan pokraj drugoga na "ladnom jutarnjem zraku.
U ,okiju tijekom osamdeseti" gotovo svakog jutra sam izlazio trati i esto bi" se
mimoiao s vrlo zgodnom enom. &ekoliko godina smo se tako mimoilazili, i kad bismo se
sreli umjesto pozdrava bismo jedno drugome uputili osmije". &ikad joj se nisam obratio
Codve* sam stidljivD, pa, naravno, ne znam ni kako se zove. 3li, vidjeti njezino li+e svakog
jutra dok sam trao bilo je pravo malo zadovoljstvo. #ez takvi" mali" ivotni" radosti bilo bi
prilino teko ustati rano svakog jutra i trati.
!o jedna uspomena koja mi je veoma draga jest tranje na velikoj nadmorskoj visini u
#oulderu u <oloradu, zajedno s Nuko 3rimori, japanskom dobitni+om srebrne medalje u
maratonu na )limpijskim igrama u #ar+eloni. #io je to lagan trening, ali za mene, koji sam
doputovao ak iz !apana i iznenada trao na nadmorskoj visini od E666 metara, to je
predstavljalo izniman napor = plu*a su mi kripala, osje*ao sam oamu*enost i veliku e-.
Kospo-i+a 3rimori pogledala me prodornim pogledom i upitala: '&eto nije u redu,
gospodine %urakami>' ,ada sam s"vatio koliko su stroga pravila u svijetu pro/esionalni"
trkaa Cpremda ovdje elim dodati da je ona iznimno ljubazna osobaD. &akon tre*eg dana
moje tijelo se prilagodilo atmos/erskim uvjetima, pa sam mogao uivati u otrom "ladnom
zraku .tjenjaka.
Za"valjuju*i tranju upoznao sam mnoge zanimljive ljude i zbog toga osje*am veliko
zadovoljstvo. ,ijekom godina mnogi su mi pruali podrku i o"rabrivali me. &a ovome
mjestu trebao bi" = poput kakvog govornika na dodjeli )s+ara = izraziti za"valnost mnogim
ljudima, ali nji" uistinu ima mnogo, a nji"ova imena itateljima vjerojatno ne bi nita znaila.
Zato *u se ograniiti na nekoliko sljede*i" reeni+a.
&aslov ove knjige dugujem zbir+i kratki" pria I )emu +ovorim (ada +ovorim o ljubavi,
jednoga od meni najdrai" pisa+a, 4aBmonda <arvera. ,ako-er elim izraziti za"valnost
njegovoj udovi+i ,ess Kallag"er, koja mije dopustila da upotrijebim taj naslov i promijenim
ga u naslov ove knjige. !ednako sam za"valan uredni+i, gospo-i %idori )ka, koja je deset
godina strpljivo ekala da dovrim ovu knjigu.
&a kraju, knjigu posve*ujem svim trkaima koje sam ikada upoznao bave*i se tranjem =
kako onima koje sam tre*i prestigao, tako i onima koji su mene prestigli. #ez svi" nji" ne
bi" u tranju nikad ustrajao.
Kolovoz 2007.
63