10

RAZVOJ I IRENJE KRANSTVA U PRVA TRI STOLJEA

IMBENICI ZA IRENJE KRANSTVA
POVOLJNI: - iekivanje Mesije, neto novo - osloboditelja
- suivot idovske dijaspore sa rko-ri!sko! kulturo!
- vladao je op"i !ir #a $uusta nakon ra%anski& ratova, rani'e su vrste, ivot
je !irniji i #ato se lako pri&va"aju nove ideje i nji&ovo irenje je lake
- op"a siurnost, utvr%eni pravni poredak
- slobodna trovina na kopnu i !oru, rade se 'este i putovi
- pri!jena nepristrani& ri!ski& #akona u prvi! desetlje"i!a kr"anstva
- privlanost u#vieni& kr"anski& !oralni& naela koje u 'arstvu ise#avaju
N(POVOLJNI: - poi!anje Mesije kao idovsko politiko i reliio#no vo%e
- kr"ani ube sve povlasti'e
- ri!ska drava poistovje"ivana je sa poansko! reliijo! a odba'ivanje
kulta #nailo je biti protiv jedinstva drave
- stoika i neoplatonska )ilo#o)ija nastoji i#nutra obnoviti poansku reliiju
dje boansko ubi osobnost * ubi se ovjekov reliio#ni odnos pre!a to!
boanstvu + ne!oral i ra#vrat , dok kr"anstvo postavlja visoke !oralne
#a&tjeve
POVIJESNOST KRISTOVE OSOBE
- Nastoje se #anjekati povijesni te!elji kr"anski& povijesni& vrela kako bi se #anjekao povijesni
Isus
OSPORAVATELJI: -aur Kritika Evanelja
.trauss ivot Isusov
i drui pis'i /01 st1
- ovore da: 21 Isusa su i#!islili apostoli
/1 ideje preu#ete i# poanski& reliija3sinkreti#a! , !ijeanje reliija4
51 kr"anstvo + tenja potlaeni& !asa
- .ve ideje su oborene jer o povijesnosti Isusa ovore siurna povijesna vrela
NAJVANIJA VRELA + novo#avjetni spisi 3(van%elje - r1 67 89:;;8<=>o? + radosna vijest
o spasenju , on nije Isusov ivotopis, ali prua osnovne podatke o
ivotu i djelovanju te povijesni! prilika!a4 , s!atraju se pristrani!
djeli!a
+ @jela idovski& i poanski& pisa'a one!ou"uju njekanje Aristovo
povijesno postojanja1 Oni o kr"anstvu ovore s pre#iro!, Isusa
spo!inju usputno ali ne dvoje o njeovo! postojanju
ANTIKI POVJESNIARI I PISCI:
B AOCN(LIJ( D$EID - Anali , poar u Ci!u i#a#vali kr"ani, te tu!ai i!e , '&ristianoru! od
Christus
B PLINIJ( ML$FI , pis!o 'aru Drajanu , kr"ani ne ele prokunuti Arista
B .V(DONIJ( - Vita Claudii , 'ar je istjerao idove i# Ci!a #bo ne!ira koje je poti'ao Arist,
spo!inje se da je 'ar otjerao idoveG1
10
B JO.IP HL$VIJ( - Antiquitates Judaicae spo!inje poubljenje Ivana Arstitelja, te
ka!enovanje Jakova brata Isusova koji se #ove Arist
B D$LMI@ , na Arista se ba'aju porde i klevete pute! nji&ovi& !olitava
KRANSTVO U PALESTINI
I#vori: @jela $postolska, Pavlove poslani'e, Da'it, .vetonio, Josip Hlavije i (u#ebije
Ee#arejski 3Povijest kr"ana , prva tri djela4
ZAJEDNICA U JERUZALEMU
-kr"1se ra%a u idovsko! kulturno-politiko! i reliio#1okruenju
-u vrije!e iekivanja Mesije
-okupljeni ueni'i i ene iekivali su Aristov dola#ak 3@j 2,25-2J4
B @j , Petar preu#i!a ulou vo%e i trai da se i#abere 2/-ti
uenik , Matija 3@j 2,2K1/L4
B Na dan Pedesetni'e si%e na sve prisutne u prostoriji @u&
.veti, raa se pra Cr!a te oni be# stra&a i#a%oe
propovjedati !e%u ljude 3@j /,2-512J4
B Prvo dana obra"eno je oko 5000 osoba 3@j /,J24
B Prvi& L od1 ivota kr"1#ajedni'a raste i ra#vija se u
Jeru#ale!u 3501-5L1od14
B Od sa!oa poetka kult kr"1#ajedni'e se ra#likuje od
idovske
B Petar ute!eljuje krtenje 3@j /,5M4
B Okupljaju se u ku"a!a na "#$"%e&%' !r'(a -(u&aristiji
3@j /,JL4
B Ipotrebljavaju idovski Nra! #a !olitvu
B Oidovske starjeine prolasili su kr"1krivovjer'i!a i
boo&ulni'i!a , ne !oe se krstiti u i!e Aristovo koji je
sin -oji
B @ali su #atvoriti Petra i ostalu @vanajstori'u
B Pa!aliel , jedan od lanova .inedrija: Q111ako je taj nau! ili to djelo od ljudi, propast "eR
ako li je pak od -oa, ne"ete a !o"i unititi111S 3@j K,5M-5T4
B Ar"anska je #ajedni'a rasla , u !olitveno!, !aterijalno! i orani#a'ijsko! s!islu
B Ividjela se potreba po!o"i udovi'a!a i siro!ani!a 3@j L,5-L4
B I#!e%u sebe i#abiru ) a!#&a koji "e i!ati ulou !ar*+a+*&#, -%e"#a&%a * p#$#.* '
/a%e-&*0*
B kod i#bora na nji& su p#"#1e&e r'!e + to od tada p#s+a%e -*# #2re-a svako pristupanaj u
red , se.e&*3!* re-
B Ovakav nain po!o"i blinji!a #nak je ra#likovanja u !entalitetu (e"e&*s+a od ostali&
idova
B Odvajaju se od idovske prakse - upotrebe Nra!a #a !olitvu
B Ipravo je kr"1!oral i po!o" blinji!a u#rokaovao netrpeljivost od strane Oidova
B Uapoinju prooni , ka!enovan je .tjepan 3@j V,KM4 oko 5L1od1
B Poinju prooni kr"ana u Jeru#alr!u 3@j M,2-J4
B Od s!rti .tjepanove poinje irenje kr"anstva po 'ijeloj Palestini
10
IRENJE KRANSTVA PO PALESTINI
B Ar"ani pronani i# Jeru#ale!a ire Aristovu nauku po 'ijeloj Palestini i .iriji
B Hilip djeluje po .a!ariji - krsti etiopljanina po!o"nika etiopske kralji'e AandakeR obra"a
!onoe i krsti a Petar i Ivan i& kri#!aju
B @rui apostoli djeluju po radovi!a: @a!ask, Ee#areja, Lida, Ja)a, $ntio&ija111
B Oko 5L11 orljivi protivnik kr"ana i nj1 proonitelj Paa# doivljava obra"enje
B Dri odine nakon obra"enja #ajedno sa -arnabo! kre"e na !isionarska putovanja
B Uajedno sa -arnabo! Pavao kre"e #a $ntio&iju , jednu od najve"i& kr"1 #ajedni'a
B Du se pojavljuje po prvi put i!e krani WX>Y6>:?Z[ , @j 22,/L
B Petar , u Ja)i obra"a i krsti ri!sko 'enturiona Aornelia i njeovu obitelj , @j 20,JJ-JM
B \to ujedno #nai otvaranje kr"anske #ajedni'e i p#,a&*$a , a ne sa!o 1*-#*$a
PAVLOVA PUTOVANJA:
- S Pa"#$ !r4.a&s+# se 4*r* a& ,ra&*0a Pa"es+*&e , Mala $#ija, Makedonija i Prka
56 MISIONARSKO PUTOVANJE: 7)68796:OD6
- Putuje sa -arnabo! na Eipar, obala Male $#ije
- I radove: Pere, Ikonija, Listra i @erbe, te se vra"a u $ntio&iju
- Proble!: Oidovi priovaraju to se novo obra"eni sa poanstva nisu obre#ali
- Proble!i sa !asa!a koje i& napadaju
;6MISIONARSKO PUTOVANJE: 7968<;6:OD6
- Are"e i# $ntio&ijeR u Listri !u se pridruuje Di!otej, a u Droadi sv1 Luka
- Obila#i #ajedni'e osnovane na prvo! putovanju
- 2M !j1boravi u Aorintu kod kr"1 $kvile i Pris'ile
- Nekr"1diu bunu i ele a #atvoriti111Pavao bjei u ()e# pa u $ntio&iju
- Luka ne spo!inje proble! sa ri!ski! vlasti!a jer su bili blaonakloni kr"ani!aR
- Oidovi!a da se bave reli1 pitanji!a
=6MISIONARSKO PUTOVANJE: <=68<>6:OD6
- I ()e#u boravi / od1 , @e!etrije die bunu protiv Pavla, te se sklanja u Makedoniju
- -io je u Aorintu i Miletu, te se vra"a u Palestinu
- Na ovo! putovanju je !oda bio i u Iliriku 3Ci! 2K,2T4
- I Jeru#ale!u je u&i"en , ri!ski je ra%anin , te je poslan u Ee#areju ri!sko! upravitelju
Heliksu
PAVLOVO PUTOVANJE U RIM
- Uatvoren je / od1u 'e#arejsko! #atvoru
- Na Pavlov #a&tjev novi upravitelj Hest a alje u Ci! pred 'arski sud
- @oivljava brodolo! na Malti
- Pred Ci!o! su a doekali kr"ani
- Pouava u stanu , ku"no! pritvoru , / od1 dok eka su%enje
- Luka nalo prekida opise daljnji& doa%aja
- Miljenja: -da je poubljen LJ11#a Neronovi& proona
-'arski sud je odba'io optube i nastavio je slobodno djelovati
-te da je uspio otputovati u \panjolsku: Muratorijev kanon i Ale!ent Ci!ski
-poslani'e Ditu i Di!oteju , Pavao je uta!nien i s!aknut 3vjerojatno oko
LV1od14
10
PETAR
B Petar obra"a poane i opravdava se u Jeru#ale!u da vjerujeo da so s!aeni kao i oni
ilou Kristovo @j 22,2M12K,22
B Nerod $ripa I , #atvara Petra i Jakova !la%eR ali Petari udesno bjei
B Oko J/1od1 - @j 2/,2V - 111i ode u dru"o jesto
B .udjeluje na prvo! saboru u Jeru#ale!u s ostali! apostoli!a
SABOR U JERUZALEMU OKO 7>6?<@6:OD
B Na saboru je dolo do sukoba i#!e%u Petra i Pavla, te ostali& apostola 3@j 2K,2-5K4
B Proble!: !oraju li novi kr"ani biti obre#ani po Mojsijevu #akonu]
B Petrovo teoloko rjeenje: ne!a ra#like i#!e%u obra"eni& idova i poana na kr"anstvo ,
svi su spaeni !ilo"u Aristovo!
B Pravilo: ne jesti !eso rtvovano idoli!a, ne sklapati enidbe koje su i po idovsko! #akonu
neispravne , praktini ra#lo#i
B Ar"ane ne obve#uje Mojsijev #akon jer je on Aristovi! odkupiteljski! djelo! nadi%en
B Ovi! evan%eoska poruka i#la#i i# okvira idovski& na'ionalno-vjerski& okvira
B Petar se vjerojatno nakon K01^K21od1 uputio u Ci!
ZAJEDNICA U JERUZALEMU
B Nakon odlaska Petra oko J/1od1 i# Jeru#ale!a ta!onju kr"ansku #ajedni'u preu#i!a
Jakov Mla%i
B Njea je L/1^L511dao poubiti Veliki sve"enik $nania be# odobrenja ri!ske vlasti 3Josip
Hlavije4
B Vodstvo #ajedni'u preu#i!a \i!un
B LL11 poinje idovski ustanak protiv ri!ske vlasti
B Ar"ani odla#e i# Jeru#ale!a u rad Pele u Dransjordaniju ne ele"i stati na stranu ustanika
B Nakon ustanka V011 bilo je teko osnovati novu kr"ansku #ajedni'u u Jeru#ale!u
B Me%uti!, ovo je po!olo da se kr"anstvo proiri i na istok i#van rani'a Palestine
KRANSKA ZAJEDNICA U RIMU
- o #ajedni'i sa#naje!o i# djela JO.IP$ HL$VIJ$ , 'ar Diberije 32J1-5V14 je dao s!jeniti
Aai)u #bo s!rti .tjepana te Pilata #a!jeniti neki! Mar'ello!
- D(CDILI$N A!olo"ija 'ar oko 5K11trai od .enata da da< kr"anstvu slobodu
- D$EID , ovori #a 'ara Alaudija 3J21-KJ14 da !u je ena Q#araena je pra#novjerje!S
PETAR I PAVAO U RIMU
- (IU(-IJ( , spo!inje Petra oko J/1od1 u Ci!u
- Pavao u poslani'i Ci!ljani!a spo!inje kr"ansku #ajedni'u u Ci!u
- .V(DONIO Vita Claudii , prisutnost kr"ana u Ci!u
- Ear AL$I@IJ( , prooni i# Ci!a kr"ane #bo ne!ira koje i#a#ivaju sa idovi!aR !e%u
nji!a $kvila i Pros'ila , @j 2M,/ i .V(DONIJ(
- Istjerani idovi + kr"ani koji koriste sinaou
- Petar i Pavao su bili u Ci!u i ta!o su i poubljeni u vrije!e Neronovi& proona oko LV11
- Pa"# 2#raa! ' R*$' je siuran na osnov @j /M,2J te Pavlove poslani'e Di!oteju i Ditu
- Pe+r# 2#raa! ' R*$' donosi na! predaja:
21 #oslanica Korinania Ale!enta Ci!sko , 21st1
10
/1 Ina'ije $ntio&ijski #oslanica $iljania po1/1st1
51 2 Pet , Ci! + -abilonija 3isto i!e upotrebljava Otk 2J, M1 2L4
J1 Patristiki spisi /1st1 , @ioni#ije, Dertulijan, Irenej L_onski111
- Jo od /1st1 spo!inju se !jesta robova i tovanja $postolski& prvaka:
- (I.(-IJ( %istoria ecclesiastica
- spo!inje P$J$ koji u djelu protiv krivovjera'a !ontanista spo!inje +r#pa%a 36X7`:>:4 +
spo!enik, !e!orija na Vatikansko! breuljku i na Via Ostiense
- Od drue pol151st1 3/KM114 spo!inje se &asilica a!ostoloru , na Ad catacu'as dananja
katako!ba .v1 .ebastijana dje su se /T1lipnja slavila dvoji'a $postola
- O s!rti $postolski& prvaka ovore $postolski O'i:
PETROVU SMRT SPOMINJU: - /1st1:@ioni#ije Aorintski
- Irenej Lionski
- 51st1:Dertulijan
- Ale!ent $leksandrijski
- Nipolit Ci!ski
- Eiprijan
- $noni!na Acta Petrovo !uenitva spo!inje da je
bio ra#apet
- OCIP(N , raspet lavo! pre!a dolje
- P$J , svjedoi 3u vrije!e pape Ua)irina 2TT1-/2V14 u
djelu protiv Prokla da se Petrov rob nala#i na
Vatikansko! breuljku i da ta!o postoji eoria
PETROV :ROB:
- 2T5T11iskopine ispod ba#ilike sv1 Petra
- I J1st1 Aonstantin na Vatikansko! breuljku podie ba#iliku sv1 Petru
- I 2L st1 ona je sruena i napravljena je dananja, a posve"ena ja 2L/L11
- $r&eolo#i su pronali ri!sku nekropolu i# 21st1 ispod dananje ba#ilike
- Petrov rob se nala#i ispod aktualno oltara
PAVLOV :ROB:
- P$J spo!inje Pavlov rob na via Ostiense
- I J1st1 Aostantin radi ba#iliku koja je 2M/511 stradala u poaru
- 2MKJ11 #avrena je nova dananja ba#ilika
- Prona%ena nadrobna ploa sa i!enon sv1 Pavla
BASILICA APOSTOLORUM
- t#v1 DCIELINI$ , !jesto u .ebastijanovi! katako!ba!a dje su se slavili $postolski
prva'i
- @oka# su brojni ra)iti kao !olitveni #a#ivi Petru i Pavlu
- I katako!ba!a .v1 .ebastijana apostoli se slave kada Valerijan /KM11 edikto! #abranjuje
javno okupljanje kr"ana na robovi!a !uenika
IVAN APOSTOL
- I poetku Ivan #ajedno sa Petro! !isionari po .a!ariji
- .iurno je bio u Jeru#ale!u na saboru
- $ntiki pis'i i predaja ovore da je djelovao u Maloj $#iji u ()e#u
- Jedino on nije pretrpio !uenitvo neo #atoen na otoku Pat!osu
- Napisao je (van%elje, 5 poslani'e i Otkrivenje
- (IU(-IJ( , protjeran #a Nerona
10
- VIADOCIN P(DOV.AI , #a @o!i'ijana
RIMSKA VLAST I KRANI
IZVORI ZA OVAJ DIO CRKVENE POVIJESTI
- Da'it, J1Hlavije, .vetonio, Aasso @ione, (u#ebije,
APOSTOLSKI OCI:
- AL(M(ND CIM.AI , Poslani'a Aorin"ani!a ''a1TL11 i Ale!entova poslani'a
- IPN$EIJ( $NDIONIJ.AI , V pisa! , Poslani'a Ci!ljani!a , ''a122011
KRANI PREMA RIMSKOJ DRAVI:
- Ar"anski odnos pre!a dravi odre%en je u (van%elju, Arist: 111caru carevo( a &o"u &o)je *
3Mt //,2K-/2RMk 2/,25-2VR Lk /0,/0-/LR Iv 2T,204
- Pavao , pokoravanje vii! vlasti!a radi savjestiR !olitva #a vladare 32 Di! /,24
- Novo#avjetni spisi , dravna vlast je od -oa
- Erkvena #ajedni'a pri#naje #akonitost ri!ske vlasti
- Ne !jenja se stajalite niti kada i& vlast prooni
DRAVA PREMA KRANIMA:
- Neativan stav, nepri#navanje, prooni
- -ilo je i #atija, te nisu posvuda jednako bili estoki prooni
- I 51 i J1 st1 Erkva je ve" orani#irana institu'ija i vrlo brojna , te drava
- #au#i!a jasna stajalita pre!a nji!a: bilo da je odnos bio snoljivR !anji prooni
pojedina'aR prooni do istrebljenja
- Prooni ne ovise o 'arevi!a koliko o politiki! struja!a
POLITIKE STRUJE:
- 21 aristokratsko-ri!ska: vojska, #akoni, slubena 3poan14 reliija
- /1 de!okratsko-provin'ijska , jednaka prava svi! stanovni'i!a Earstva, reliio#na
snoljivost
PRO:ONI KRANA
PRAVNI OSLONAC ZA PRO:ONE:
- Na su%enji!a ne!a spo!ena drui& optubi osi! to su sljedbeni'i kr"anske vjere
KAKO JE TO AUNKCIONIRALO U RIMSKOM KAZNENO8PRAVNOM SUSTAVU:
- 21 s!atraju , prekoraenje ovlasti pojedini& dravni& slubenika
- krivi #a re!e"enje javno reda i !ira
- kako onda teki i krvavi prooni]
- /1 okrivljivani #a #loin o uvredi 'arsko velianstva - .eneka , osu%ivani na i#on i s!rtR
Dertulijan -ono to por%uje 'ara, a ne neiska#ivanje poasti
- 51 od Nerona postoji poseban #akon po koje! se sude kr"ani , iako ne!a i#vora
- Dertulijan , postup'i protiv kr"ana nepravedni , institutu +eronianu 3]4
- Niti jedna od te#a nije u potpunosti pri&va"ena
KAZNE ZA KRANE:
- #atvor sa!o tijeko! istrano postupka
- i#on i# drave
Cad u rudni'i!a , ad etalla
10
- .!rtne ka#ne: Odsje'anje lave , deca!itatio, Ad 'estias, Vivicreatio, Cruci-i.io
UZROCI PRO:ONA:
- Mrnja pre!a kr"ani!a , idovi, kasnije ostali ri!ljani, poani
- Prooni poinju na poti'aj idova
- Neronovi prooni na koje se uledaju kasniji 'arevi
- Ar"anska vjera , nes&vatljiva je #bo !oralni& vrijednosti
- Ua kr"ane vjera je jedina, prava, na!jenjena svi!a be# klasni& ra#lika
- Nisu sudjelovali u ri!ski! reliio#ni! sveanosti!a
- Odravaju boosluje po no"i na tajni! !jesti!a 3u ku"a!a4 da ne bi dolo do pro)ana'ije
- svoju vjeru s!atraju jedino! i pravo!, nisu se upisali u knjiu reliija te ne sudjeluju u
javni! sve"anosti!a , #ato i& s!atraju nelojalni!a dravi
- Odba'ivanje! poanski& boova QnavlailiS su !rnju boova na ostali ri!ski narod to je
u#rokovalo 3po s&va"anju ri!ljana4 ra#ne neprilike kao poplave, poari, potresi,G
- Oko sredine 51st1 kri#a 'arstva , dola#ak barbara, ratovi i ne!iri na rani'a!a 'arstva ,#a
sve okrivljavaju kr"ane te i& proone da se 'arstvo oisti od ti& aneda"aQ
CAREVI I KRANI
TIBERIJE
B Dertulijan spo!inje u djelu A!olo"ija kako je 'ar Diberije oko 5K11#atraio od .enata da da<
kr"anstvu slobodu no .enat to odbija
NERON B<768C>6D
B na sa!o! poetku on ne dira kr"ane
B L/11 uvodi $IDOAC$EIJI i re)or!ira kult i nalaava kult 'ara
B Prooni )ilo#o)e, neisto!iljenike , .eneka, ali i kr"ane
B L/11 uvodi #akon INSTITUTUM NERONIANUM u koje! ovori da se kr"ane treba
prooniti
B LJ11 , poar u Ci!u , optuuje kr"ane i #apoinju prooni 3#a pa#iku"e po #akonu je bila
najve"a ka#na4
B TACIT , u dijelu $nali spo!inje kako su kr"1 poubljivani u Neronovo! stadionu
B Prooni i to !asovni sa!o su u CIMI
B Ar"1su se pre!a ri!sko! pravu !orali reistrirati no nisu &tjeli biti jedni QodS reliija
B I Maloj $#iji kr"ani suosje"aju sa #ajedni'o! u Ci!u to dovodi do jedinstva, osje"anja
da su svi jedan narod
B I PALESTINI kada i#bija idovska buna protiv ri!ske vlasti LL11 kr"1#ajedni'a pod
vodstvo! \IMIN$ odla#i u Pele u Dransjordaniju i ne podrava pobunu
B Ubo toa 'arevi VESPAZIJAN 3LT1-VT14 i TIT 3VT1-M214 ne!aju neativan stav pre!a
kr"ani!a , ive u !iru
B Ar"anstvo se ra#vija i iri u !iru
B Obra"aju se aristokratske obitelji , kr"anstvo ula#i na dvor
DOMICIJAN 3M21-TL14
B ponovno uspostavlja AUTOKRACIJU
B Optuuje kr"ane #a atei#a! jer se ne ele se pokloniti 'aru
B poinju ponovni prooni i !uenja kr"ana
10
NIJE
DOZVOLJENO
BITI KRANIN
Odluuje senat
NISU ZA
TRAENJE
Bitna je prijava koja
nesmije biti
anonimna
SVAKI SE
KRANIN
TRAI
Nije bitna prijava
Ako je prijavljen jer
je KRANIN to se
dokazuje
prinoenjem kulta
caru
KRENJE ZAKONA
oznaava ne lojalnost
caru i progone ih
masovni progoni
B I 'arevi ro%a'i Hlavije Ala!ent , kon#ul i @o!itila bili su pronani 3@o!itila je bila
pronana na .i'iliju sa svoji! uvari!a1 Aasnije je !ueniki ubijena sa svoji! uvari!a i
pokopana na svojoj #e!lji dje se danas nala#e katako!be i ba#ilika njoj posve"ena4
CRKVA OD 9C6 DO ;>76 :OD6
IZVORI:
- E$..IO @ION( %istoriae
- (CO@IJ$N %istoria Au"usta
- (IU(-IJ(
- PLINIJ( ML$FI , pis!a
- ECAV(NI OEI
- I /1i 51st1 Ci!sko 'arstvo je na vr&un'u ekspan#ije i ujedinjenja
- Aro# 'ijelo /1st1 vlada DINASTIJA ANTONINA i to po prin'ipu ado!tivnih sinova ,
#akoniti ali ne i prirodni
- QOPDIMI PCINEIP(.S , najbolji i#!e%u kandidata #a budu"e vladara koje se koluje kako
bi 'ara naslijedio nakon s!rti
- Odnos pre!a kr"ani!a bio je dobar, tolerirali su i& i nisu i#riito proonjeni
- .enat donosi odluku: NON LICET ESSE CERISTIANOS tj1 nije do#voljeno biti kr"anin1
Ovaj #akon je bio duo na sna#i no untar to #akona i!a!o ra#liite aspekte i ovisno o
pojedino! 'aru kr"ani su bili vie ili !anje proonjeni1 Inato odlu'i postoji odre%ena
sloboda te je evaneli#a'ija !ou"a a ti!e i irenje kr"anstva
NERVA 3TL1-TM14
B Ar"ani su proonjeni ako se orijee o #akon vae" #a sve ri!ske ra%ane jednako, ali ne
ako su sa!o kr"ani
TRAJAN 3TM1-22V14
B Nije bilo proona, ali !uen je Ina'ije $ntio&ijski , 22011 On i# putovanja u Ci! pie V
poslani'a i od ti& je jedna ba Ci!ljani!a dje potvr%uje Petrov autoritet1 -io je baen
#vjeri!a u areni1
B PLINIJ( ML$FI , na!jesnik -itinije , pie pis!o Drajanu + naj#naajniji doku!ent o
prooni!a kr"1 dje se navodi da su kr"ani proonjeni a nisu krivi1 On pia 'ara to uiniti
B Drajan na to odovara donoenje! odluke , CONFUIRENDI NON SUNT + ne !ou se
prooniti, dravne slube ne trebaju i ne !oraju traiti kr"ane
B Ikoliko su kr"ani prijavljeni, ako prijavitelj nije anoni!an biti "e privedeni #bo IM(N$
QAC\b$NIS no ako je prijavitelj anoni!an prijava ne vrijedi1
B Na su%enju se trai da kr"ani prinose rtve ri!sko! 'aru1 $ko odbiju slijedi s!rtna ka#na a
ako pristanu, oslobo%eni su
B Optube su #a sada bile protiv POJEDNICA a ne protiv kr"1#ajedni'e kao takve
B PLINIJ( pie o kr"1 da se okupljaju u #oru i slave Arista kao -oa, odriu se #lodjela,
nakon slube blauju &ranu, !oral i! je u#oran1 O to! blaovanju &rane D(CDILIJ$N
kae da se radi o (u&aristiji
SEEMA O SAMOM
ZAKONU:
10
EADRIJAN 322V1-25M14
B Pis!o MININEIJ$ HIN@$N$ prokon#ula $#ije koji ovori o odnosu pre!a kr"ani!a te
ovori o to!e kako se kr"ani privode na sudove a da ne rade nita #lo1Na to Nadrijan
odovara odluko! da vrijedi i dalje #akon da nisu #a proone i da !ou biti privedeni sa!o
ako prekre #akon 3ne !ou biti privedeni sa!o radi i!ena aAr"aninQ4
B JI.DIN u djelu A!olo"ija I/ i II/3to je djelo u koje! se kr"1 vjera brani od napada idovski&
i poanski& pisa'a4 'ar i#nena%en kr"ani!a #a idovsko ustanka 25/1-25K11
B I %istoria Au"usta spo!inje se kako je 'ar &tio dati slobodu
B bio je po#nat kao ar&itekt - radio &ra!ove posve"ene AristuR saradio si je !au#olej van
rada Ci!a 3$n%eoska tvr%ava
2
i an%eoski !ost ili !ost sun'a4
B u njeovo vrije!e !uen je papa D(L(.HOC 32/K1-25L14
ANTONINO PIO 325M1-2L214
B Nastavlja Nadrijanovu politiku i odnos pre!a kr"ani!a
B Muen je POLIKARP, biskup .!irne u Hriiji a o to! !uenitvu postoji #apis
MA$01$I2M #34ICA$#1 + jedan od prvi& spisa o kr"anski! !ueni'i!a koji je napisan
u obliku P$.IJ( tj1 narativno! obliku1 Pie i& kr"ani drui! #ajedni'a!a o njeovo!
!uenitvu
MARKO AURELIJE 32L21-2MO14
B Javljaju se proble!i u 'arstvu: napadi er!ana na rani'e 'arstva, sua i lad, potresi ,
dola#i do prirodni& nepooda na podruju 'arstva
B D(CDILIJ$N pie da su #a sve nepoode optuivani kr"ani jer ne tuju ri!sku reliiju i
ti!e ne pridonose #a dobrobit drutva
B dola#i do vala proona
B donosi se #akon: CONFUIRENDI SUNT &a te!elju novo dekreta Marka $urelija
KAINA DOGMATA 3trae se kr"ani i dovode na sud4
B EOCPI. IICI. EIVILI. , unosi novu nor!u od /1st1 , trai se, sudi se i osu%uje onaj tko
vri sacrile"iu * oskvrnjivanje
B O ovi! prooni!a piu: M(LIDON .$C@.AI 2VL11 , prooni u $#iji i E(L.O 5iscorso
vero sauvano kod OCIP(N$ u djelu Contra Celso
B Oko 2L011 u Hriiji javlja se sekta MONTANIZAM = sve"enik Montan se odvaja od
kr"anstva jer trai vie od kr"anaR odredbe su: aske#a, dola#ak posljednji& vre!ena,
apokaliptiki )anati#a!R !ilenari#a!, orijentirano su antiri!ski i protudravno, rue kipove,
&ra!ove i boanstva te dola#i do proona i !uenja kr"ana jer i& ne ra#likuju od pravi&
kr"ana
B Marko $urelije je protiv lani& optubi
B I prooni!a nastradali: Hilo#o) i teolo JI.DIN sa jo L sudruova
B Naje"i prooni su bili od 2VJ1 do 2VM11
B 2VV11 , prooni u radu L_onu , !uena K0 kr"ana a !e%u nji!a i l_onski biskup
B .pisi ovi& !uenika su $kta , Mart6riu 7/ Iustini i Palia , pis!o #ajedni'i u Maloj $#iji
1
KT01 1 papa Prur #a vrije!e kue i!ao je pro'esiju i !olitvu #a o#dravljenje i protiv kue u raduR #a vrije!e
pro'esije na an%eoskoj tvr%avi vidio je an%ela kako vraa !a u kori'e1 Daj an%eo , Mi&ael si!boli#ira pobjedu nad
kuo! koja je pre!a leendi nestala nakon to doa%aja1 Ubo toa je danas na vr&u tvr%ave kip an%ela1 Inae se ta
tvr%ava koristila kao #atvor #a vrije!e inkvi#i'ije1
10
KOMOD 32M21-2T/14
B Naklonjen je kr"ani!a
B Njeova ena Mar'ija , vjerojatno je kr"anka te je po!ola da se oslobode kr"ani osu%eni
ad etalla na .ardeniji1 Po#naval je papu VIADOC$ 32MT1-2TT14
B Me%u oslobo%eni!a je i KALISTO budu"i %akon i papa
B Ar"ani u to! periodu i#la#e i# tajnosti
Ao!oda naslje%uje sirijska dinastija SEVERA6 Ar"anstvo je DOL(CIC$NO1 Prvi vladar je:
SEPTIMIJE SEVERO 32T51-/2214
B I# .irije
B I# po!o" vojske, Julia @o!na , suprua, unosi istonjake kultove u ri!sku reliiju +
dola#i do SINKRETIZMA
B \tuju i Arista i#!e%u svi& drui& boanstava
B P# 56p'+a CRKVA !a# pra&a #s#2a *$a PRAVO &a POSJEDOVANJEG na
VL$.NI\DVO , !jesto #a kult i sastanke1
B Cr!a se EIJERAREIJSKI '3r4.'%e
B Orani#ira svoje VL$.NI\DVO
B .a#ivaju se C(PION$LNI AONEILI na koji!a se rijeavaju oru"i proble!i
B Veliki broj obra"enika na kr"1i# svi& drutveni& slojeva
B CIM.A$ AC\b1 U$J(@NIE$ i!a PCV(N.DVO nad svi! ostali! #ajedni'a!a
B $IDOCID(D CIM.AOP -I.AIP$ je neupitan i sve ve"i
B 5<<6,6 %a"%a se pr#2"e$ #!# re$e&a s"a"%e&%a 2"a,-a&a USKRSA: Postoje / tradi'ije
i to: 8/ a9ijska M/ A9ija: Prati IV$NOVO (V$NF(LJ( pre!a koje! je Isus u!ro 2J
nissana , idovsku Pas&uR ;/ 9a!adna Aleksandrija: .lavi se u N(@J(LJI + dan
Aristovo uskrsnu"a
B PC$VILO je danas da se Iskrs slavi na nedjelju i#a 21proljetno utapa1 @atu!i variraju od
/21 oujka do /51 travnja1 Papa $NIE(D #aovara #apadnu tradi'iju a POLIAC$D i# .!irne
, apostolski ota' koji je po#navao Ivana (van%elistu #aovara 2J nissan1
FUATRODECIMALI su #aovorni'i 2J nissana
B Ova tradi'ija se tolerirala no #a pape VIADOC$ 32MT1-2TT14 dola#i do rasprava , papa se
protivi istonoj tradi'iji1 .uprotstavlja !u se POLIAC$D i# ()e#a1 Papa prijeti
(A.AOMINIA$EIJOM1 Intervenira IC(N(J LcON.AI , na strani pape, ali se ne !oe
odba'iti apostolska tradi'ija1 dI$DCO@(EIM$LI i# Ci!a su bili eksko!uni'rani1
NIPOLID CIM.AI u <iloso-uena kr"ane euatrode'i!ale spo!inje kao &eretike
B Orani#ira se A$D(AIM(N$D , priprava #a sakre!anat INIEIJ$EIJ( , krtenje i kri#!a1
Priprava traje 5 odine1
B Nakon s!rti $leksandra .(V(C$ 3///1-/5K14 niti jedna dinastija ne uspjeva do"i na vlast
B Od /5K11 do /MJ11 vlada t#v1VOJNA ANAREIJA
B I Earstvu se javljaju brojne kri#e: politika, vojna, ekono!ska, du&ovna
B Nakon duo !ira i !irno irenja kr"a1 kr"1je prisutno !e%u senatori!a i vojni'i!a
B Ar"1sudjeluju u politiko! ivotu Earstva
B J(CONIM, (IU(-IJ( i IV$N UL$DOI.DI prenose da je 'ar Hilip $rabljanin 3/JJ1-/JT14
bio kr"anin1 Nakon to !irno ra#doblja dola#i do 'ara @e'ija1
DECIJE 3/JT1-/K214
B L$AD$NEIJ( u djelu 3 srti !ro"onitelja , pie o @e'iju kao tiraninu
B -ojao se da kr"1ne #avladaju 'arstvo! pa je dao naredbu da .VI ra%ani !oraju prinjeti
rtve boovi!a , to je po#iv na J$VNO IUVC\(NJ( AILD$1 Dko odbije optuen je #a
10
idolatriju, atei#a! i nelojalnost 'aru1 .vaki ra%anin koji je rtvovao dobio je potvrdu t#v1
LIBELLUS
B Neki kr"ani od stra&a od !uenja nabavili su si libellus
B @ola#i do raspave u Erkvi , biskup Aartae CIPRIJAN 3f/KM14 sa#iva / sinode u $)ri'i
/K21 i /K/11 na kojoj svi t#v1 pa"* !r4.a&* H LAPSI , oni koji trae oprost !ou ponovno
biti pri!ljeni u Erkvu
B I Ci!u biskupo! postaje papa KORNELIJE 3/K21-/K514 koji pri&va"a odluke a)riki&
sinoda no unutar ri!ske kr"1#ajedni'e javlja se raskol: .ve"enik NOVACIJAN QtraiS
Crkvu =istih i svetih + protivio se odlu'i a)riki& biskupa i pape
B NOV$EIJ$N je bio KLINIK + ALIN( + krevet tj1 bio je krten na sa!rtnoj postelji be#
priprave1 Aasnije je o#dravio i bio posve"en #a sve"enika iako nije proao
A$D(AIM(N$D to je protivno praksi Erkve1 I!ao je brojne sljedbenike i u sa!o! Ci!u1
B RASPRAVA UNUTAR CRKVE VEZANA UZ NOVACIJANOV RASKOL
B Postvalja se pitanje trebaju li se ili ne ponovno krstiti Nova'ijanovi sljedbeni'i koji su bili
pokrteni od sa!o Nova'ijana , a ele se vratiti u Erkvu1 Papa .DJ(P$N 3/KJ1-/KV14 bio
je protiv ponovno krtenja , 2 krtenje je dovoljno i valjano potrebno je dobiti sa!o
oprost1
B -iskup EIPCIJ$N , trai ponovno krtenje to dovodi do sukoba Pape i njea1
TRIBUNIJAN :AL 3/K21-/K514
B Proonio je kr"ane sa!o ako bi se javila neka #ara#na bolest u neko! dijelu 'arstva
B Draio je da se prinose rtve paljeni'e $polonu
B Ar"ani koji to nisu uinili bili su ubijeni
B Ua njeovi& proona !uen je i papa AOCN(LIJ(
VALERIJAN 3/K51-/L014
B I prve J odine vladanja vratio je Erkvi !ir
B -io je tolerantan pre!a kr"ani!a
B Pod pritisko! ra%ana i senata !jenja odluku i poinje prooniti Erkvu
B on provodi PRVE SUSTAVNE PRO:ONE CRKVE KAO TAKVE , kao #ajedni'eR
institu'ije jer je s&vatio da pojedinano! osudo! ne"e rijeiti nita jer ne pojedin'i ve"
'ijela #ajedni'a utjee na drutvo1
B I#daje / edikta protiv kr"anski& #ajedni'a:
- 56 EDIKT , /KV1P1 i#on lanova 'rkv1&ijerar&ije ako ne prinesu rtveR
#abrana javno okupljanja kr"ana i posje"ivanja robova pod prijetnjo!
s!rti
- ;6 EDIKT , /KM1P1 - poubljenje lanova 'rkv1&ijerar&ijeR odu#i!a
'rkv1i!ovinuR aristokratske ene alje u i#nanstvo i u#i!a i! i!ovinuR
'arske slubenike alje na prisilni rad
B Vodi i P(CUIJ.A( C$DOV( , potreba #a nov'e!
B Prooni nisu prestali niti kada je Valerijan bio #arobljen /KT11
B Ua njeova proona !ueni su pape .tjepan I, .iksto II, biskup Eiprijan
:ALIJEN 3/L01-/LM14
B Obustavio je proone
B Ar"1se vra"aju i# i#nanstva
B Vra"a Erkvi i!ovinu
B Obustavlja / edikta i i#daje novi edikt: kr"1 RELI:IO LICITA H ravnoprava je reliija u
'arstvu a edikt je sauvan kod (u#ebija , edikt i# /L/11 on alje biskupu $leksandrije
@ioni#iju i dr1eipatski! biskupi!a
B Erkva je PRAVNA OSOBA
B -iskupi su i!ali pravo PC(@.D$VLJ$DI ECAVI pred dravni! sluba!a
10
B I vrije!e !ira od /L01 do 50011 Erkva se slobodno ra#vija
B Ar"1su 'arski slubeni'i, vojni'i111
B Poani postaju si!pati#eri kr"ana a i kr"ani i! se nastoje sve vie pribliiti
B Me%u poani!a postoji jedan vr&ovni politeistiki bo , .OL INVIEDI.1 Ar"ani Arista
prepo#naju kao , .OL II.DIDI$( te slave (u&aristiju nedjeljo! , @I(. .OLI.1 .ve to
pribliava poane i kr"ane
AURELIJAN 3/V01-/VK14
B Erkva i!a slobodu
B .udjeluje u sporu: !aloa#ijski biskupi trae povrat 'rkve koju i! je u#eo Pavao i# .a!o#ata
koji iri krivovjerje1 Pavao je bio sljedbenik adop'ioni#!a 3Arist je posinjeni sin -oji, on
nije -o ve" sin u#et od ljudiG4
B Ear ovori da 'rkva pripada biskupi!a koji su u #ajednitvu s biskupo! Ci!a i ti!e
nalaava autoritet Pape
B on je #onti-icus a.ius raditelj !ostovaG kasnije tu titulu preu#i!a Papa kao raditelj
!ostova i#!e%u ljudi
DIOKLECIJAN 3/MJ1-50K14
B on nasilno doal
B Ce)or!a dravno ustroja: TETRAREIJA dijeli 'arstvo na dva dijela, / 'e#ara i / auusta
B U$P$@: Milano , Ma!s*$*%a 3$4
Dreviri , K#&s+a&0*%e K"#r 3E4
B I.DOA: Niko!edija , D*#!"e01 3$4
Desalonika , :a"er*%# 3E4
B Podjela 'arstva na 2/ dije'e#a ili pokrajina
B I#vori #a ovo ra#doblje su: (IU(-IJ(, L$AD$NEIJ( 3 srti !ro"onitelja( $DA$ i
P$.IJ( MIg(NIA$
B @ioklae'ijanova ena Priska i njeova k"i Valerija bile su kr"anke
B Ivodi apsolutistiku vladavinu t#v1 DOMINAT I dje je 'ar @OMINI. ija vlast dola#i
od boova s Oli!pa
B Obnavlja dravnu reliiju: reliija predaka i kult 'ara
B Opre#an je pre!a kr"ani!a , 'arski slubeni'i, u svi! struktura!a drutva
B Neprijateljstvo protiv kr"ana , nedo#voljavaju ri!ski! sve"eni'i!a vrenje slube a to su
bili oni koji su atali i prori'ali budu"nost
B Vjerojatno je 'e#ar Palerije traio proone
B -ili su #akono! odobreni #a 'ijelo 'arstvo
B Na Uapadu auust i 'e#ar ne provode proone
B Eenturion Mar'ello bio je kr"1 a bio je kr"anin
B Prooni nakon poara na dvoru u Niko!ediji , optueni kr"ani1
B 56 EDIKT , V(LJ$g$ 5051P1:- Initenje 'rkava i spaljivanje sv1knjia
- Dko se nije odrekao kr"a1:
- Odu#i!a ra%anska prava
- @erada'ija
- Publjenje dravne slube
- Odvo%enje u robstva
B ;6 EDIKT , LIP$NJ ^ .CP$NJ 5051P1: - Odnosi se na ECAV(NI NIJ(C$CNIJI
- tko ne rtvuje bio je uta!nien i podvrnut
!uka!a
B =6 EDIKT H LISTOPAD =@=6:1: - Dko ne rtvuje bio je !uen
- Dko pristane , oslobo%en
- Niti u jedno! ediktu se ne spo!inje s!rtna ka#na
- (dikti su bili popra"eni krvavi! prooni!a
10
B 76 EDIKT H =@76:6 8 Is!jeren protiv svi& kr"ana
B .vi su !orali javno prinjeti rtvu
B Dko je odbio- !uenje i s!rt
B Od te odine bili su najkrvaviji, najve"i i najdui prooni
B Na istoku traju 20 od1 , @iokle'ijan, Palerije i Maksi!o @aja
B Na #apadu traju kratko , Maksi!ijano!
B Ua Aonstan'ija Alora provodi se sa!o 21 edikt
B Nji&ovi nasljedni'i Maksen'ije i Aonstantin nisu vie provodili proone
B Palerije prooni kr"ane sve do 52211
B I#daje t#v1 SARDIKI EDIKT O TOLERANCIJI
B ponitava sva J edikta
B Prooni na istoku #avravaju tek oko 52511 nakon s!rti Maksi!ina @aje
IRENJE CRKVE TIJEKOM PRVA TRI STOLJEA
- Ar"anstvo se irilo POL$P$NO i N(PC(.D$NO
- Ila#i u sve strukture drutva i sve krajeve po#nato svijeta
- PLINIJ( ML$FI kae da su u svi! radovi!a, seli!a i polji!a
- D(CDILIJ$N , kr"ani su napunili sav svijet
- \iri se i u# po!o" trova'a, vojnika, putnika, rodbine111
- Uato se pri&va"a kr"anstvo] Jasnije poi!anje boanstva, dublja reliio#nost, u#vieniji
!oral
- Isusova' EERTLIN: pokuao je odrediti broj kr"1!uenika u prva 5 stolje"a1 Do se
doka#ivalo u 2V1 st1 #bo sukoba sa protestanti!a1 Pre!a nje!u !ueno i& je oko 2001000 i
2K010001 On je u#eo u ob#ir tovane !uenike i sve'e spo!enute u lituriji , oko 21000 te
i#vore koji broje o be#i!eni! !ueni'i!a 3kro# duinu proona f eora)ska podruja4
- Aasnije je to opovrnuto te se ovori da broj ne prela#i L01000 a ne!a i& ni !anje od /01000
- Mnoi pristaju na !uenje + trijun) vjere jer je Arist #a nas u!roG
- D(CDILIJ$N , krv kr"ana je sje!e novi& kr"ana
- LITERARNI IZVJETAJI O MUENITVU:
21 ACTA MARTJRUM , #apisni'i sa su%enja, koja su #apisali slubeni biljeni'i1 I!a
i& oko 2T i# /1-51st1
/1 PASSIONES PASIJE , prie o !ieni'i!a sastavljene na osnovu akata !uenika i
preoblikaovane #a liturijsku upotrebu
51 LE:ENDE , nastaju i# pasija1 Oblikovane su kao ivotopis sveta'a sa udesi!a1
Poune su i poti'ajne #a kr"anske itatelje
BROJ KRANA U PRVIM STOLJEIMA
- u"e je naseljen istoni dio Earstva i
ta!o je ve"ina kr"ana
- prouavanje! epira)ski& natpisa vidi se
koliko je otprilike bilo kr"ana
- istok je urbano podruje a #apad je ruralno
- 21st1 , K5-KK !iliona stanovnika
- /1st1 , VK-M0 !il1 stanovn1
- 51st1 , K0 !il1 stanovn1
10
- ve" u .iriji u 21st1nije bilo ve"e rada koji nije i!ao kr"1#ajedni'u
- kr"1 , obale .redo#e!no !ora
- /1 st1 kr"1 ukorjenjeno u svi! dijelovi!a Earstva u# .redo#e!no !ore
- Araje! 51st1 u Earstvu je bilo oko M00 kr"1 Uajedni'a
- .redino! 51st1 -ilo je oko K !iliuna kr"ana
- Araje! isto st1u vrije!e !ira i!a oko V !iliuna kr"a1 Na Uapadu /, a na Istoku K !iliuna
kr"ana
CRKVENA EIJERAREIJA
- Erkva po tradi'iji autorite pripisuje Petru i apostoli!a1 petar preu#i!a vodstvo Erkve i
ri!ske #ajedni'e
- Javlja se od poetka potreba #a biskupi!a, pre#biteri!a i %akoni!a
- IPN$EIJ( $NDIONIJ.AI , Qnita se ne !oe u kr"1#ajedni'i be# biskupaS
- Monar&ijski oblik vo%enja #ajedni'e: $postole naslje%uju $postolski o'i 3ueni'i apostola4
- -iskupi kao vr&ovni autoritet u #ajdni'i na elu je pojedini& #ajedni'a - .INO@(
- A$CIUM$DIEI , osobe s posebni! -oji! darovi!a o nji!a ovori Pavao , Aor, Ci!, ()1
Nijerar&ija i kari#!ati'i se nadopunjuju, ne suprotstavljaju se ve" su ko!ple!entarni
CRKVENI PISCI
- NOVOZAVJETNI I STAROZAVJETNI TEKSTOVI
- APOKRIANI SPISI , su nekanonski spisi, ne prenose navjeaj (van%elja neo opisuju
ivot Arista1 Ne ovore o objavi1 Nada&nuti su spisi1
- Ca#voje! Erkve javljaju se proble!i i# koji& se ra%aju brojni #apisi i odovori na proble!e
i to: - APOSTOLSKI OCI , svjedo'i i po#navatelji $postola
- CRKVENI OCI , autoritet u ErkviR biskupi, teolo#i 111
- APOLO:ETI + branitelji nauka , od idova i poana
APOSTOLSKI OCI:
8/ KLEMENT RIMSKI , nasljednik na Petrovoj stoli'i
- !iso Korinania oko TL11
- !iso $iljania oko 2K011
;/ IGNACIJE ANTIOHIJSKI - f ''a122011 - #a Drajana optuen ad 'estias
- V pisa!a: ri!ljani!a, Polikarpu
>/ POLIKARP iz Smirne - f ''a12KK11 - !iso <ili!ljania
- akta !uenitva
?/ PAPIJA , biskup Nijerapolija u Hriiji Po#navao je Ivana (van%elista
Pie oko 2501-2J011 3'janjenje Kristovih rije=i
@/ HERMAN , !oda brat pape Pia I 32J01-2KK14, #astir apokaliptino djelo
A/ BARNABINO PISMA e#eetsko djelo anoni!no autora , oko 25011
B/ NAUKA DVANAJSTORICE APOSTOLA H DIDACEEK etika, kult i pravo
prve Erkve i# 21i /1st1
C/ PISMO DIO:ENU , anoni!ni autor, nastaje kraje! /1 st1 Misli se da je napisan od nekoa
i# aleksandrije, pisan je puki! je#iko! i jednostavno1 Du se nala#e neki odovori na pitanja
a najvanije je koja je ra#lika i#!e%u kr"anstva i politeistiki& reliija ri!ljana i idovstva1
CRKVENI OCI:
- po#naju $postolske o'e
10
- u /1st1 piu rki! je#iku
- Vani predstavni'i: $CI.DI@, JI.DIN, $D(N$POC$, D(OHIL, M(LIDON, $POLIN$C,
IC(N(J a bave se proble!atiko! ve#ano u# kr"anstvo, oni pribliuju ljudi!a (van%elje
tu!aenje!
- I 51st1 Qa)rikan'iS piu na latinsko!: D(CDILIJ$N, MININEIJ( H(LIA., EIPCIJ$N,
$CNO-IO, L$AD$NEIJ(, AL(M(ND $L(A.$N@CIJ.AI, OCIP(N
KRIVOVJERJA
- Postapostolsko doba , rijeenje odre%eni& teoloki& i dis'iplinarni& proble!a
- I /1i 51st1 se ra#vija teoloka i e#eetska literatura
- .lubena Erkva reaira na pojavu krivovjerja teprenosi Aristov nauk, nauk $postola, trai
jedinstvo Erkve u itavo! svijetu - jedinstvo nauka
- PREDMETI KRIVOVJERJA:
DOKETIZAM , neira Aristovo ovjetvo a protiv nji& se bore Ina'ije $ntio&ijski i
Polikarp i# .!irne
GNOZAM GNOSTICIZAM , do -oa sa!o #nanje! , kr"anstvo je sa!o #a neke
Qi#abraneS1 De!elji se na duali#!u 3svijet je dobar ili lo,G4
MONTANIZAM , Montan , apokaliptiki )anati#a! koji #aovara istu i proi"enu
Erkvu1 $ntidravni je, osporava Erkvenu &ijerar&iju
MILENARIZAM , skori Aristov dola#ak , Erkva isti& i sveti&, trai aske#u
ADOPCIONIZAM (SUBORDINACIONIZAM) , Pavao i# .a!o#ate , Arist posinjeni
sin -oji1 Arist je ovjek u !ilosti -ojoj1
MODALIZAM (SABELIJANIZAM) , .abelija i# Ci!a , jedan -o !ani)estira se na
5 naina
TEOLOKE KOLE
- Osnivaju se kole - teoloka, )ilo#o)ska i !oralna pitanja, kristali#ira se kr"anski nauk a
ra#vijaju se radi tu!aenja (van%elja
ALEKSANDRIJSKA KOLA
- (u#ebije ovori da ju osnuje P$N$D(N sa .i'ilije 2M011 na vlastitu ini'ijativu tu kr"ansku
)ilo#o)sku kolu , QA$D(N(D.A$ \AOL$S ili @I@$.A$L(ION
- Iitelji: Ale!ent $leksandrijski i Orien
- ba#ira se na e#ee#i .U i NU upotrebo! $L(POCIJ.A( M(DO@(
- valori#iraju P$LDONOVI )ilo#o)iju
- Drae Qdu&ovniS s!isao u .veto! Pis!u
- Deoloka nauka o -ou: LOPO.^.$Ch
LOPO. se utjeluje u DIJ(LO
- nalasak na boanstvu Isusa
ANTIOEIJSKA KOLA
- (#ee#a , rioro#na LID(C$CN$ M(DO@$
- Deoloka nauka o -ou: LOPO.^$NDCOPO.
LOPO. se utjeluje u gOVJ(A$
- nalasak na ovjetvu Isusovu
10
OBREDI
EUHARISTIJA - Nipolit Ci!ski , eu&aristija 3slina dananjoj4
- -iti kr"anin , sudjelovati u (u&aristiji
KATEKUMENAT , @ida'&e< i Draditio apostoli'a kau da traje 5 odine kao pripre!a #a
ula#ak u #ajednitvo Erkve1 Pouavaju se kate&e#a!a, sudjeluju u
obredi!a ali sa!o do (u&aristije1 Nakon blie priprave t#v1
MI.D$PO\A$, koja traje J0 dana prije krtenja,krste se u va#!enoj
no"i1I.AC. , vr&una' liturijske odine
ENIDBA , ne!a obreda sve do J1st11 Vee se u# valjanost i #nakove kod idova1
D(CDILIJ$N ovori da se enidba treba ispovjediti^ i#re"i u Erkvi i pred
Erkvo! ^ #ajedni'o!1 Erkva pri#naje .V(DO.D braka koji je po volji
.tvoritelja
OBRED SAHRANJI!ANJA , nakon pokopa 3koji je preu#et od poanski& obiaja4 slavi se
(IN$CI.DIJ$1 EIPCIJ$N nalaava da je bitno slaviti
!isu #a pokojne1 Ve#ani su u# vjeru u onostranost i
bes!rtnost
10
KR"#ANST!O U $% STOLJE#U
KRANSTVO DOBIVA SLOBODU
IZVORI:
Ar"anski pis'i:
B(IU(-IJ( %istoria ecclesiastica i Vita Costantini
BCIHIN
B.OUOM(N
BD(O@OC(D EIC.AI
BOPD$D MIL(VID$N.AI
BECAV(NI OEI J1.D1
Ci!ski pis'i:
B OCO.IJ(
B UO.IM
KONSTANTIN
B Nakon pobjede 52/11 nad Maksen'ije! na Ponte Milviu Aostantin postaje jedini!
vladare! #apadno dijela Earstva
B Li'inije pobje%uje Maksi!a @aju 52511 i postaje jedini! vladare istono dijela Earstva
B 52511 u Milanu Li'inije i Aostantin i#daju t#v1 Mi&'n()i e*i)+ o vjerskoj toleran'iji
B Aostantin nije i#dao doku!ent
B Li'inije je uputio pis!o sluba!a u Niko!ediji
B .$@CO$J (@IAD$: @rava se odrie !jeanja u reliio#ni ivot ra%ana, te svatko i!a
slobodu slijediti reliiju koju &o"e, i!ovina 3odu#eta4 bilo privatna, bilo 'rkvena !ora se
vratiti
B Co%en u NI\I
B Pripadnik N(NOD(I.DIgAOP AILD$
B Vojska a je 50L11 prolasila auusto!
B postoji L(P(N@$ o pobjedi nad Maksen'ije! koja ovori da je sanjao ACI.DOPC$M
3IN NOE .IPNO VINE(. , u to!e 'es #naku pobijediti4
B Nakon pobjede dola#i na A$PIDOLIJ ali ne prinosi rtvu JIPID(CI
B =;76,6 H K#s+a&+*& p#2%e'%e L*0*&*%a !#- Kr*/#p#"*%a H %e-*&*
"a-ar R*$s!#, 0ars+a
B Pradi ba#ilike na poti'aj !ajke Nelene: Ci!: Petra i Pavla, .v1
.pasitelja, .v1 $postola
B Jeru#ale!: Aristova roba, Pospodinova Iskrsnu"a
B -etle&e!: Pospodinova ro%enja
B Ci!sko! biskupu ostavlja Palau , Lateran s 'rkvo! .v1 .pasitelja
B Pradi novi rad , Aostantinopolis 3Earirad4
AO.D$NDINOVO AC\D(NJ(:
- Erkva i!a veliku slobodu
- Mjenja se njen institu'ionalni i#led: Aler, &ijerar&ija, !jesta kulta, odnos sa dravo!
- Ca#voj teoloke !isli i !oralni& vrijednosti
- -orba sa krivovjerje!, doa%aju se kon'ili, otvaraju kole
- @u&ovni ivot: posve"eni ivot, !onasi
- Cast broja kr"ana , svaki rad i!a biskupa
- Ve"ina stanovnitva na #apadu poani , senatori i aristokra'ija, ruralna podruja
- Orani#a'ija Erkve
B 52511 , Erkva i kler su oslobo%eni pore#a
10
B Aostantin: A$DOLIgA$ ECAV$ + reliijska orani#a'ija univer#alnod karaktera
DONATIZAM
B =576,6 sa2#r ' Ar"es' , proble! DONATIZMA , prble! koji se javlja u vrije!e
@iokle'ijanovi& proona u $)ri'i a kul!inira 52/1 1 Po druo! biskupu kartake ova &ere#a
dobiva i!e donati#a!1
B IUVOC: Optat Milevitanski
B 52/11 , / biskupa u Aartai , CECILIJAN * DONAT
B CECILIJAN #are%en od !etropolite Nu!idije a on je bio DC$@IDOC(. , je ona osoba
koja je podlela prooni!a i po prvo! ediktu je trebao predati svete knjie i# 'rkve i on je
dao te sve knjie ri!ski! vlasti!a i nije #bo toa bio podvrnut !uenju1 Nakon
prestanka proona on i dalje ostaje !etropolita Nu!idije i jer je traditores nije i!ao pravo
biti dio &ierar&ije1 -udu"i da je biskup svejedno redi Ee'ilijana1
B .!atra se da nitko ne s!ije biti #are%en od takvo palo biskupa i #are%en je drui a nakon
njeove s!rti dola#i biskup @onat1
B Ee'ilijan, pravovaljani biskup iako #are%en od traditoresa prolaava @onata &eretiko!1
Dako da Aartaa i!a dva biskupa1
B @onat i njeove pristae prolaeni &ereti'i!a no i dalje nastavlja djelovati
B =5<6,6 Aostantin , EDIKT PROTIV DONATISTA i s!atra neopravdanu nji&ovu borbu
protiv Ee'ilijana1 Do dovodi do proona unutar sa!e Erkve i#!e%u kr"ana i pristaa
donati#na i Ee'ilijanovi&1 Erkva pokre"e krvave prooni protiv @onatista u $)ri'i1 @onatisti
pokre"u pokret protiv Erkve u Aartai1
B =;56,1 i#daje se edikt o toleran'iji kako bi se #austavio proon i ubijanje @onatista u $)ri'i1
@onat je nastojao boriti se protiv #are%eno biskupa koji je re%en od traditoresa1
B Vr&una' donati#!a je oko 5T011 @ola#i do sve ve"e broja biskupa koji su @onatisti u
$)ri'i i dola#i do dvojni& biskupa u $)ri'i1
B Po#nato je da J2211 sv1 $uustin se sastaje sa donatisti!a da se rijei proble! sa biskupi!a
Proble! nije teoloki neo sa!o &ierar&ijski1
B gak i 'ar Nonorije 35TK1-J/514, jer pokret kul!inira, nastoji represivni! !jera!a ukinuti
&ere#u i rijeiti proble! dvojni& biskupa1
B Aako donatisti nestaju oni se udruuju se s arijanski! Vandali!a i postaju dio nji&ove
&eretine QErkveS
ARIJANIZAM I NICEJSKI SABOR
ARIJANIZAM , kristoloko-teoloka &ere#a ili trinitarno krivovjerje1 Ila#i u teol1
proble!atiku 'rkve a javlja se #ato u to vrije!e ne!a ra#ra%eni& teoloki& poj!ova i trinitarne teol1
i kristoloije1
ARIJE 3'a1 /KL-55L4 je bio sve"enik kr"anske 'rkve, bio je sljedbenik $ntio&ijska kola
- Njeova nauka se te!elji na nau'i o O'u i .inu , .I-OC@IN$EIONIU$M i
$@OPEIONIU$M
- ACI.D je adoptivni sin -oji a subord1 ovori se o odnosu o'a i sina a sin je podloan o'u1
Arist je sa!o Oevo stvorenje , PCVO -oje stvorenje1 Aada ovori o odnosu O'a i .ina
kae da Arist je prvo stvorenje koje je -o stvorio i u#eo a #a svoa .ina koji terba donijeti
ljudi!a objavu1 Do se kosi sa nauko! aleksandrijske kole po kojoj je Arist -o1 Jednak je
O'u1
10
- Ubo njeovo krivovjerja javlja se i orani#ira se 5/211 sinoda biskupa Male $#ije u
$leksandriji1 Oni osu%uju $rijevo nauka1 Njeovo krivovjere #a&va"a sa!o to istoni dio
'arstva1
- .ve je ve"i broj pristaa koji pri&va"aju tu nauku1 I#i!a !a&a !e%u kr"ani!a i polako i
po Palestini i .iriji ali i 'ijeli! 'arstvo!1 I to ula#e i sve"eni'i i biskupi1 Njeova nuka je
bila blia i pri&vatljivija kr"ani!a1
- Nejedinstvo i ne!ir u Erkvi
- K#s+a&+*& -a 2* r*%e4*# pr#2"e$ * ra/-#re '&'+ar Cr!e sa/*a 56 OPI *"*
EKUMENSKI KONCIL ' NICEJE =;<6,6
- Na saboru sudjeluje oko /00 biskupa i# 'ijeloa 'arstva 3#a&valjuju"i besplatno prijevo#a
!ou do"i na Aon'il4 , na to! kon'ilu i kasnije pape ne sudjeluju neo alje svoje leate i
oni i!aju pravo djeloavti u i!e Pape pa tako i papa .ilvestar I 352J1-55K14 alje svoje
i#aslanike1 (u#ebije opisuje doa%aj 'ijelo sabora i kae da Aonstantin kao vladar
preu#i!a vodstvo u kon'ilu i u Erkvi i ula#i u 'rkvu u Ni'eji i nosti krunu i plat 3kao
vr&ovni vladar4 i tako #apoinje i otvara rad ove .inode1 Du je polako poetak ulaska
dravne vlasti u porble!atiku Erkveni& pitanja to do dan danas vidjeti u 'rkvi istoka
3pravoslavni!4
B .a!or osu%uje arijensko krivovjerje
B Aristali#ira se nauka o Aristu koji je .in -oji , tu je
upisano NIE(J.AO VJ(COV$NJ( i on se !oli na
Misa!a1 Vjerovanje se kristali#ira1
B Ipotrebljen CREDO + ispovjest vjere , Ee#areja ,
kateku!ena pri krtenju1 Eijelo teoloko uenje se oblikuje
u vjerovanje1 Ni'ejski sabor donosi i t#v1
ANATEMATIZMI protiv arijansko vjerovanja1 Do su kao
i#op"enja ili prokletstva1
B Aristali#iraju se teoloki ter!ini1 I to! 'redu i!a rije ISTOBITAN . O'e! , r1
iZjZZkY[Zl , lat1 CONSUBSTANTIALIS+ iste je biti, isto je jestva1 Do je jedan od bitni&
ter!ina1
B Javljaju se i drua krivovjerja #bo krivi& tu!aenja odnosa Ot'a i .ina a ra#likuju se u
Qnaini!aS , SABELIJANIZAM ili MO@$LIU$M
B Osi! 'reda i anate!ati#a!a doneene su odre%ene DISCIPLINARNE ODREDBE
koje se odnose na )unk'ioniranje 'ijele &ierar&ije i 'rkve i to:
B odre%uju se 5 lavna patrijar&ata 3!etropolije4: Ci!, $ntio&ija i $leksandrija
B raspravlja se o !jestu boravka biskupa1 Oni nes!iju !ijenjati !jesto svoa borvaka i
biskupije1 Mora djelovati tu dje je1
B postavlja se pitanje 'elibata 3nije rijeeno do tridensko kon'ila41 Ila#i se u proble!atiku
'eibata i sluenja #ajedni'i i !ou"nosti da sve"enik ivi u 'elibatu ali be# doku!enata i
konkretni& odluka1
B Ne!a pokornike prakse , ne!a ispovijedi1 Od tada ula#i u Erkvu pokornika praksa dje
osobe koje sarijee !oraju pro"i kro# pokore da bi ponovno doao u #ajednitvu sa
'rkvo!1
B Odre%uje se datu! Iskrsa

B Aostantin nakon sabora alje u i#nanstvo $rija i njeove pristae
B -ora' protiv arijani#!a sv1 $D$N$UIJ( biskup $leksandrije1 I prvo vrije!e sudjeluju u
ulo#i %akona $leksandrijsko biskupa i najve"i je bora' protiv arijani#!a1 , K puta
proanjan #bo svoje vjere
B Aostantin sa! po#iva $rija u #ajednitvo Erkve 55K11 $rije je u $leksandriji sa pristaa!a i
prire%uju veliku pro'esiju do 'rkve u aleksandriji i sa! $rije je trebao preu#eti tu biskupsku
stoli'u a $tana#ije je bio i#nan sa svoje stoli'e jer je bio protiv $rija1 Aae da je $rije u!ro
10
u toj pro'esiji1 Nije uspio do"i u 'rkvu i preu#eti stoli'u1 Na to su nastale !noe prie o to!
inu1 Aae se da sa! -o nije &tio to dopustiti1
B Ear je i sa! je postao pristaa arijani#!a
B . vre!eno! krivovjerje jenjava i ra#are se u sebi:
21 unutarnje ra#!jeri'e i#!e%u arijena'a
/1 #bo kristali#iranja teol1 poj!ova i pojanjenja teoloki& poj!ova1 Ca#janjava se kr"anska
vjera koju slijede krani kao pravu i ispravnu
KAPADOANI su bili #aovorni'i pravovjerja1 Nji&ova nauka utjee na kristali#a'iju
&i'ejsko-'ariradsko 'reda1 Nastoje rijeiti porble! teol1 pitanji!a sa )il1 i rko! )ilo#o)ijo!1
I#vlae ter!ine bitne #a sa!u nauku: IPO.D$UI. i IUIJ$
sv1 -a#ilije 3f5VT14
sv1 Prur Na#ijanski 3f5T014
sv1 Prur i# Nise 3f5TJ14
B 55V11 nakon s!rti Aostantina djeli se 'arstvo na njeova 5 sina
KOSTANCIJE 35K01 - f5L214 njeov sin koji djeluje na istono! djelu 'arstva ujedinjuje
'arstvo pod svoji! vodstvo! i postaje jedini vladar CE1
B On je arijeva'R vra"a i#nane arijevske biskupe na biskupije i !ie sa ti& stoli'a pravovjerne
biskupe1 Protivnik je i bori se protiv poanstva1 Ua to svjedoi ukidanje GCi! 5KV11
uklanja oltar Viktorije i# .enata
JULIJAN APOSTATA 35L21-5L514
B njeov brati" dola#i na vlast i !ijenja politiku u kratko! periodu vladanja u 'arstvu1 On je
otpadnik 3od vjere4 , posljednji ri!ski vladar protivnik je kr"anstva1 On nastoji vratiti
ponasku reliiju u Ci!sko Earstvo1On nije inio to su radili prijanji 'arevi, nije proonio
kr"ane1
B Nastoji vratiti sve biskupe u biskupije i dola#i do ne!ira unutar 'kve dje svatko i!a pravo
djelovati: pravovjerni i krivovjerni biskupi1 Do dovodi do ra#dora u 'rkvi1 Pokuaj obnove
ri!ske poanske reliije, ali potuje ilanski edikt
B Inosi ra#!jeri'e u Erkvu , vra"a krivovjerne biskupe u nji&ove biskupije , po /-5 biskupa
na jednoj stoli'i , nastoji 'rkvu unititi i#nutra1
B Obnova ri!ske reliije: kult, &ra!ovi, uvodi &ijerar&ijsko ure%enje unutar reliije i !oralnu
odovornost
B Vojni'i!a nalae obve#u prinoenja kulta a onaj koji ne sudjeluje !ora napustiti vojsku
B Ikida povlasti'e Erkvi a daje i& poanski! sve"eni'i!a tako da Erkva ora pla"ati pore#e
B Potiskuje kr"anski kult !uenika
B I kola!a se ui klasina r1i lat1knjievnost , nastavni'i su bili sa!o poani
B Contra "alileos , sauvano kod sv1 birila $leksandrijsko , napada vjerodostojnost
(van%elja
10
Nakon Aonstantina nastavla se DINASTIJA VALENTINIJANA:
IZVORI:
B $!!ijan Mar'ellin , ponaski pisa'
B duinto $urelio .i!a'o , poanski povjesniar
B .v1 $!bro#ije , kr"anski pis'i
B .v1 Jeroni!
B .v1 $uustin
B Aapadoani
ZAPADNO CARSTVO ISTONO CARSTVO
VALENTINIJAN I 35LJ1-5VK14
B Uapadno i isono 'arstvo i!a u Milanu
sjedite
B Ar"anin je i nije arijeva'
B nakon svi& proble!a u 'arstvu nakon
konstan'ija i vra"anja arijana'a i Juriana
apostate koji vra"a poanstvo */-a%e e-*!+
COLENDI LIBERA ,ACULTAS 3svaki
ra%anin i!a oravo i#abrati svoju reliiju koja
!u pripada, jednak je na ra#ini ri!sko
#akona sa svi! pripadni'i!a drui&
reliija4Pre!a to! ediktu svatko i!a slobodu
i#abrati reliiju koja !u odovara i ne"e biti
osu%ivan #bo toa1Ubo toa je osporavan
od kr"1 povjesniara jer je bio kr"anin1
:RACIJAN 35VK1-5M514
B 5M011 povlai edikt o tolaran'iji reliija
B kr"anstvo postaje 'ivilna obve#a1 .vaki je
ra%anin !orao biti kr"anin
VALENT 35LJ1-5VT14
B Aostantinopolis ini protuteu ri!u 'rkvene
uprave i ini od 'arirada ono to je ri!
sredite 'arstva prije bio1 Orani#ira senatG
i!a 'ijelu upravu i dravnu, #akonodavnu i
'rkvenu kao to je i!ao ri!1 protutea Ci!u
B poto ostaju Valentinijani be# nasljednika
!ole TEODOZIJE I 35VT1-5TK14 da
preu#!e vodstvo istono 'arstva
B Jedan je od najkr"anskiji& 'areva1 podrava
edikt i #a istoni dio 'arstva daje 5M011 edikt
i# Dessalonike o dravnoj reliiji a #ove se
C2+C037 #3#2437 i9 =956 ,6 !#%*$
!r4.a&s+# p#s+a%e %e-*&a re"*,*%a Cars+a
1 @ola#i do unitavanja svako ele!enta
poanstva: &ra!ova, boanstava,G@ola#i
do devasta'ije antike kulture, ar&itektureG
U CRKVI:
B naj#naajnija osoba u to vrije!e je Papa Da$a/ 35LL1-5MJ14 , oivljava kr"anski kult
!uenika u Ci!u i i#radnjo! 'rkvava i svetita na robova !uenika eli dovesti veliki
broj !uenika u Ci!
B -iskup Milana A$2r#/*%e 35VJ1-5TM14 , najve"i protivnik arijanstva na #apadno! ri!1
'arstva i u to vrije!e u Milanu 'ari'a je arijanka a ona ba#iliku u daje arijansko! biskupu1
Du dola#i do proble!a a $!bro#ije je #ajedno sa kr"ani!a #atvorio se u 'rkvu i slavili su
(u&aristiju1 Eari'a je naredila da vojni'i opkole ba#iliku i da potjeraju kr"ane silo! i#
'rkve1 Aae se da kada su vjerni'i uli kako slave u 'rkvi -oa s&vatili su da ine neto
krivo i da nije u redu da i& istjerauju i nisu &tjeli i#vriti naredbe 'ari'e1
B On 5VK1 1 dola#i i u .ir!iu! dje i#abire pravovoaljano biskupa .ir!iuna 3do tada su bili
arijan'i4
B P$OLINO 3njeov %akon pie njeov ivotopis4- Vita A'rosii
B 5M211 :RACIJAN 3'ar4 na $!bro#ijev naovor sa#iva sinodu u $dIIL(JI
O@LIA(: koje su doneene na sinodi je da se potvr%uju odluke ni'ejsko sabora1
B Nalaava se i odluka o PCIM$D CIM.AOP -I.AIP$1 On nije jedan O@ biskupa neo
i!a pri!at u Erkvi1
B Du dola#i do institu1 'rkve i &ierar&ije1
10
CARI:RADSKI KONCIL =>56:6
- javlja se nova &ere#a koja po!ae da se jo jedna nauka iskristali#ira1 Do je drui op"i
eku!enski sabor a rijeava se:
- DO:MATSKA NAUKA o odnosi!a DCI -OO$N.A( O.O-( u J(@NOJ
-OO$N.AOJ N$C$VI1 Aoji odnos i!a -o ota', bo sin i bo du& sveti1 Da do!atska
nauka ra#rjeava proble! unutar trojstva1 ni'eji i!a!o ra#rjean odnos i#!e%u -oa O'a i
-oa sina , istobitan s o'e!1 @onosi se 'redo u Ni'eji koji se proiruje na nauku o du&u
sveto!e1
- .udjeluju sa!o I.DOgNI biskupi
- Nadopuna NIE(J.AOM vjerovanju sa @OPM$D.AIM N$IAOM O @INI .V(DOM
- Jedna od struja $CIJ$N$E$ kod nji& se javlja nauka o odnosu @u&a .vetoa sa -oo!
O'e! i kau da je @u& .veti .inovo stvorenje , stvoren je od Isus Arista ,
- tu nauku nalaava i ra#vija 'ariradski biskup M$E(@ONIJ( i po nje!u se taj pokret
na#iva MACEDONIJANIZAM 3Ma'edon'i41 Dada se kon'il nije s!atrao eku!enski
kon'il ali tek kasnije dobiva taj naslov i to
- Aon'il je tek u L1st1 pri#nat kao (AIM(N.AI
- On donosi i pori"ava nauku untar trojstva i papa pri#nao do!atski dio tj1 da je @u& .veti
-o i da i!a istu bit kao i Ota' i .in
- @onesene su i odluke koje Papa nije pri#nao i to da:
- 'ariradski biskup ne !oe #au#eti jednako !jesto kao i papa neo on i!a po autoritetu
prvo !jesto i#a pape 3'ariradski bisk1 i!a ve"u ovlast od drui& biskupa ali on nije ve"i od
Pape41
- DOKTRINA: postoji jedna jedina -ID , ZkY>: , u#iju , u trojstveno! !isteriju , one
i!aju puno boanstvo 51osobe
SABOR U SARA:OSI * KRIVOVJERJA
- #bo krivo tu!aenja Eariradsko sabora javlja se potreba sa#ivanja novi& sabora1
javlja se PRISCILIJANSTVO , koje #apoinje biskup $vile , Pris'ilijan i iri
&ere#u o nauku o trojstvu a iri se oko 5M011 , \panjolska i Palija
- NAUKA: kae da u .U djeluje jedan -o i on je bo suda' koi kanjava svoj narod #bo
propusta i rije&a a NU bo je !ilosrdan i pri&va"a renost ovjkea1 On kae da to trojstvo
o koje! ovori autoritet je nekakav !odali#a!: da bo i!a 5 !odusa1 Pa je po nje!u 51
-o je onaj koji djeluje nakon NU1 /1 -o je !ilosrdni a 21 je .#avjetni1 Aae da je krist
sa!o bo 3ravnaju"i se po doketistikoj ACI.DOLOPIJ$4 po kojoj je Arist u!ire na kriu i
tu ne pati1 I trenutku s!rti ostaje sa!o tijelo koje nije -o nije krist Ono je nekakva
ljustura u kojoj se bo poka#ao a ako ovjek ne u!ire ne!a uskrsnu"a1 kao -o i ne u!ire i
ne trpi kao ovjke1 Odavde proi#la#i da ne postoji uskrsnu"e1 Neira i enidbu1 i enidbu
Javlja se i &ere#a MANIEEJSTVO , #ainje ju sve"enik M$NI 3oko /2L1-/VV14 nakon
njeove s!rti on se iri u njeovi! nasljedni'i!a i to ve" u 51 st1
- Neki autori a na#ivaju i -abilonija , #bo sinkretiki& nauka koje se pojavljuju i to
judeokr"anski& i indoiranski& uenja
- NAUKA: se te!elji na duali#a!: na podjeli svijeta na .vjetlost , Da!aR @obro , UloR -o
, Materija
- #ato je svijet ili dobar ili lo ili bjeli ili 'rn1
10
- Pre!a to!e da je ta .vjetlost tj1 dobro je dua #arobljena u tijelu ili #loj !ateriji , @a bis eta
svjetlost oslobodila i# tijela tj1 !aterije potreba je spo#naja ili prosvjetljenje koje sa! ovjek
!oe uiniti , sa! se ovjek spaava PCO.VJ(DLJ(NJ(M on o!ou"ava da ta dua i#i%e
i# #le !aterije1 Cijeenje to porble!a je IU-J(P$V$NJ(M PODOM.DV$
- Odovor ne te &ere#e koje se pojavljuju je sa#ivanje novo sabora
- 5M011 , sabor u .araosi koji osu%uje te nauke i nalaava nauke prijanji& sabora i to
da je ovjek neto dobro jer je stvroenje boje1 Odluke kon'ila potpisuje 'ar Pra'ijan1 Po
to!e se vidi da oni sudjeluju u odluka!a 'rkve1
ZAPADNO CARSTVO ISTONO CARSTVO
EONORIJE 35TK1-J/514 , boravi u Milanu i
Cavenni a istoni djeluje u 'ariradu1 Vladaju
sinovi Deodo#ija 3kran1 je prolasio
ri!sko! reliijo!1
- Prani'e UCE slabe #bo napada barbarski&
ple!ena koji se sputaju sa sjevera europe i
a#ije i ula#e na rani'e #apadno djela
'arstva
- 'ijeli je sustav us!jeren na obranu rani'e
dola#i do Oslabljen ekono!ski i so'ijalno
propadanja
- #bo toa dola#i do Mi-r'.i/e (+'n01ni2+1'
koji sa porjeja rajne dunava sila#e a barbari
se s!jetaju na ta podruja i dola#i do
!jeanja satnovnitva, kultura, reliija,
!iljenja, )ilo#o)ija, !ijenjanja sturkture
stanovnitva1
- @ola#e novi narodi
- CRK!A 3 BISKUPI , i!aju odre%enu
autono!iju unutar drave
SITUACIJA NA ZAPADU:
- J2011 $larik sputa se sa sjevera kro# italiju i
pustoi Ci!
- J2011 -ritanija kao dio 'arstva ne postoji je
postaje odvajanje! od Earstva , Aeltska
drava1
- J2211 u Paliju upadaju Vi#ioti i -urundi sa
sjevera
- J2211 Vandali i .vevi napadaju dananju
\panjolsku
- #bo siurnosti 'arski dvor se pre!jeta u
Cavennu
- Du u!ire J/511 'ar Nonorije a naslje%uje a
!aloljetni ne"ak VALENTINIJAN III
vlada sa !ajko! P$LOM PL$EI@IJOM
- J/T11 Vandali se i# \panjolske iskr'avaju u
$)riku i to donosi do br#e uspostave isla!a u
ARKADIJE 35TK1-J0M14
- Je stabilno i boatije je, ekono!ski i
so'ijalno se ra#vija
- Ne!a napada na nj1rani'e
- CRK!A 3 BISKUPI su pod veliki!
utje'aje! drave , 'ara
- Ear i!a utje'aj na rjeavanje 'rkveni& i
reliio#ni& pitanja i proble!a1 I dan dans je
'rkva autono!na u reliijski! pitanji!a a
kod pravoslavni& su pod utje'aje! drave1
SITUACIJA NA ISTOKU:
- .tanje je !irno
- Pojava doktrinalni& pitanja
- Ear se !jea u teoloka pitanja sa!e Erkve
- Ca#vijaju se i 'vjetaju Erkvene kole u
koji!a se vode teoloke rasprave koje
po!au u kristali#a'iji teol1 nauka1
- Javljaju se i nove kole u# $leksandrija,
$ntio&ija: Jeru#ale!, Earirad, ()e#, (desa,
Eir tj1 Aartai
- CIM jo uvijek i!a $IDOCID(D i PCIM$D
u svi! teoloki! pitanji!a
10
$)ri'i i nje#ino irenja1
- Curalno stanovnitvo staje na strani barbara
jer je ekono!ska suitua'ija u teko! stanju i
oni i& s&va"aju osloboditelji!a od pore#a i
na!eta koja !oraju pla"ati 'arstvu1 Di novi
narodi i& ne ubijaju ve" sa!o trae sa!o
ivotni prostor1
- Ne!a unjetavanja niti traenja pore#a
- @ola#i do si!ila'ije novi& kultura dola#i i do
novi& ple!ena i naroda te dola#i do
orani#a'ije drava1
- Erkva se susre"e da je od arijana'a i donatista
optuuju Erkvu u provo%enju i!perijalne
politike 3jer papa preu#i!a vo%enje u Ci!u
politiku4
NESTORIJANIZAM I EAEKI KONCIL
- Nestorije #ainje novu nauku i &ere#u
- Cadilo se o sporu o dvije naravi u Aristu, pita se u koje! je to odnosu boanska i ljudska
narav1
- dvije kole ra#liito tu!ae sveto pis!o i #ato je nji&ova us!ejrenost
ALEKSANDRIJA
- tu!ai .veto Pis!o aleorijsko! !etodo!
- K1st1 najvei uitelj je birili $leksandrijski, biskup1
- Proble! u# teol1 rasprave je proble! ter!inoloije i kristali#a'ije istine u nau'i1 Ntio se
rijeiti onods osoba u Aristu - -OO$N.A$ O.O-$
- postavlja se pitanje ubi li se ljudska narav ili je s boansko! po!jeana
ANTIOEIJA
- tu!ai .veto Pis!o ra!atiko-povijesno! !etodo!
- @iodor i# Dar#a , nalaava ACI.DOVI gOVJ(gNO.D
- tu nauku ra#vijaju Deodor Mopvestijski, a posebno N(.DOCIJ( koji J/M11 postaje -iskup
'ariradski i on to propovijeda i tako iri tu nauku u kojoj se kae da je Loos se nastanjuje
u ovjeku koji se #ove Isusu
- @ola#i do sukoba i#!e%u $leksandrije i Earirada
- N(.DCOIJ( ovori i napada da Marijin naslov -OPOCO@IE$ , m8Z67nZl ne !oe
vrijediti jer ona ra%a sa!o Kr*s+a !#%* %e 3#%e!a u koje! s+a&'%e B#1a&s!* L#,#s
- Ona ne ra%a -oa neo Arista ovjeka i ne #ove se t&eotokos neo kristotokos tj1
ACI.DOCO@IE$ , oX>Y6Z67nZl
- @ola#i do sukoba s birilo! $leksandrijski!, javlja se proble! !arioloije1 Protiv ove
nauke: bICIL $L(A.$N@(IJ.AI , pie pis!o papi Eelestinu i biskupi!a (ipta jde on
i#rie proble! nestorijani#na i trai rjeenje jer ta nauka u#i!a !a&a1
- Na naovor N(.DOCIJ$ 'ar D(O@OUIJ( II sa#iva tre"i OPI SABOR U
EAEZU 7=56:6
10
- IUVOCI: doku!enti i pis!a
- .a#van je kon'il na koje! nije stiao Nestorije sa sljedbeni'i!a , on kasni a bICIL
$L(A.$N@CIJ.AI iskoritava to i otvara rad kon'ila prije dolaska sirijski& biskupa i
N(.DOCIJ$ i donosi odluke sa biskupi!a koji su bili prisutni i to da se osu%ena nauka -
Qnestoriani#a!S, a Nestorije lieni biskupske asti Eariradsko biskupa1
- Earski predstavnik se bunio protiv odluke sabora jer nedostaje Nestorije i broj biskupa1
- Nestorije i sirijski biskupi po dolasku raspravljaju i i#op"uju birila i e)eko biskupa i#
Erkve
- Ear Deodo#ije II da rijei taj proble! po#iva predstavnike obje strane i tada se osu%uje
nestorijani#a! i Nestorija kao krivovjerna nauka 'rkve1 Odluke potvr%uje i papa .iksto III1
kae se da je on dan nakon te kristali#a'ije nauka poelo sve ve"e tovanje Marije1 @o tada
ne!a #apisa tovanja Marije1
- Dada se radi ba#ilika .anta Maria Maiore
- $ntio&ijska kola pri&va"a odluke e)eko kon'ila i ide #a !odi)ika'ijo! svo teoloko
nauka
MONOAIZITIZAM I KALCEDONSKI KONCIL
- (IDIN polavar 'ariradsko sa!ostana i protivnik Qnestorijani#!aS bio je na strani
pravovjerne 'rkve a #aetnik je nove &ere#e u kojoj i pre!a ko!e je Aristova -OO$N.A$
N$C$V proi!a Njeovo ovjetvo1 Proble! je kako )unk'ioniraju dvije naravi u Aristu1 I
istie: N$IA o J(@NOJ N$C$VI , j7?p q9Y>l , MONOHIUIDIU$M
- JJM11 , sa#vana je 'ariradska sinoda
- -iskup $leksandrije @ioskur stao u #atitu (uti&a
- JJT11 kon'il u ()e#u , krivovjerje opravdano
- Leati!a pape Leona I Veliko #abranjen pristup kon'ilu Se)eko ra#bojnitvoS
- Ear M$CEIJ$N JK211 sa#iva novi kon'il u
A$LE(@ONI
- Osu%en je !ono)i#iti#a!, @ioskur svrnut
- Leati su proitali @OPM$D.AO PI.MO pape Leona:
- Vjera: u jedno" 7ina &o)je"a( !ravo" &o"a i !ravo" =ovjeka u dvije naravi sjedinjene u 2
osobi
- @oneseno je jo 50 dis'iplinski& odredbi
- Papini leati su se pobunili protiv kanona /M1po koje! se 'ariradski patrijar& i#jednauje s
papo! a Earirad je Qdrui Ci!S
- Araje! L1st1 odvajaju se od Earirada t#v1 Qnekal'edonske 'rkveS: koptska, sirska, per#ijska,
etiopska i ar!enska
; KONTRAVERZIJE:
ORI:ENIZAM:
- .uko! i#!e%u / prevodio'a J(CONIM$ i CIHIN$ oko OCIP(NOV( nuke
- 5E #$I+CI#II7 Jeroni! , &eretik
- Cu)in , pravovjerno tu!aenje
- .luaj rijeavaju:
- Papa $nasta#ije 35TT1-J0/14 i biskup Ipone $uustin 35KJ1-J5014
10
PELA:IJANSTVO:
- P(L$PIJ( sve"enik i# -ritanije
- I# Ci!a pdla#i u $)riku J2011 , u Jeru#ale!
- I#op"en od pape INOE(ND$ I 3J0/1-J2V14 i ONOCIJ$
- Papa UO.IM 3J2M1-J2T14 okruno pis!o , potpisi pravovjerni& biskupa
- NUKA4 pitanje -oje MILO.DI i I.DOgNI PCIJ(N
- Postoji sa!o O.O-NI PCIJ(N
- $da!ov je rije& nakodio ljudi!a , lo pri!jer
- Ne!a I.DOgNOP PCIJ(N$ , ne!a posljedi'a
- Nije potrebno krstiti dje'u
- ACI.D je poka#ao dobar pri!jer ali nije nas spasio
- AU:USTIN: 5e natura et "ratia
- 5e civitate 5ei( 5e "ratia Christi
- Ubo rije&a praroditelja svaki ljudski in je rean
- .lobodno preputanje -ou + !ou"ost #a spasenje
- .pasenje + besplatno , ne#aslueno -oje djelovanje koje je LJI-$V
- Nj1nuka je pesi!istina , svaki ovjek je u prisutnosti -oje MILO.DI
RAZVOJ CRKVENIE STRUKTURA
- BISKUP , kr"1#ajedni'e u radu sa %akoni!a i pre#biteri!a
- Orani#a'ija: !etropolija + biskupija i nad!etropolija + nadbiskupija - patrijar&at
- Od 21'ariradsko kon'ila , K patrijar&ata
- Ci!ski biskup i!a: -I.AIP.AI, M(DCOPOLID.AI, P$DCIJ$CN$D.AI i
PCIM$D.AI slubu
- Papin pri!at od sredine 51st1 , papa .tjepan I 3/KJ1-/KV14
- Papa Pela#ije I 3JT/1-JTL14 , nauka o / vlasti: du&ovna i svjetovna
- .ela i!aju AOC(PI.AOP(, ali su pod jurisdik'ijo! biskupa oblinje rada
- .abor u .$C@IEI 5J511 #abranjuje korepiskope
- I seli!a (u&aristiju slue PC(U-ID(CI , .(O.A( OIP(
- -iskupe bira kr"anska #ajedni'a , biskupi , od 5 kandidata jedno odabire !etropolita
10
KR"#ANST!O OD $% STOLJE#A
ZAPADNO CARSTVO ISTONO CARSTVO
B Isto kao i na istoku trae #apadni vladari
B Od L1st1 biraju biskupe i PODVCFIJI
i#bor pape
B -I.AIP bira PC(U-ID(C( i F$AON(
u# sulasnost puka
B Od 'ara Justinijana: sve"eni'i i aristokra'ija
biraju 5 kandidata
B Metropolita i#abire bskupa
B Ear i!a odluuju"u rije
B Od kraja J1st1 'ar i#abire 'ariradsko
biskupa
UZDRAVANJE KLERA:
B -iskupi i sve"eni'i , darove #a u#dravanje , prinosi se #a boosluja
B !jese naknade
B prvina i desetina 3.U4
B stalni veliki posjedi
B rad na posjedi!a
B .inode #abranjuju trovinu
B @obra se dijele: biskupi!a, sve"eni'i!a, siro!ani!a, #a u#dravanje 'rkve i liturijsko
na!jetaja
B Obra#ovanje i odoj budu"i& sve"enika jo od J1-K1st1 u biskupijski! radovi!a i
sa!ostani!a1 IVJ(DI: krepostan, ra#borit, neenjen vie od 2 puta1 Eellibat nije obve#a, ali
je 'ijenjen1
B .ve"enik !oe biti sa 50 od1, a biskup sa K0 od1
NOVI OBLICI DUEOVNOSTI
- Ar"ansko savrenstvo , MUENITVO , svjedoanstvo vjere
- Od sa!i& poetaka u kr"1#ajedni'i se 'ijeni */e1i5'n(+10 i 6*01i2+10
- Ne!a proona kr"ana , svjedoanstvo vjere i nasljedovanje Arista ,
posve"ivanje^prika#ivanje vlastito ivota Aristu
- Novi nain !uenitva: REDOVNIKI IVOT
OBLICI MONAKO: IVOTA:
- 21 PO.V(b(N( @J(VIE( , asketski ivot u obiteljiR karitativne djelatnosti
- /1 $N$NOC(D.DVO , 3korjeni redovniko ivota4 , (ipat1 Osobe koji ive asketski!
ivoto! u svoji! nasta!ba!a u bli#ini naselja , !olitva i pokora
- (1% A+'n'zi/e , Vita Antonii , Qota' !onatvaS/ Co%en u (iptu1
Oko /V511 odla#i ivjeti u osa!u u stjene u bli#ini Nila1 Oko /0
od1 ivi u pustinji a 55K11 odla#i u $leksandriju po!o"i biskupu
$tana#iju
- 51 E(NO-IDI , r1 A(NO-ION + sa!ostan1 Uaetnik P$AOMIJ( , ro%en u (iptu oko
/T011, obra"enik s poanstva 37ancti #achoi vitaeD Odla#i !e%u
$N$NOC(D( , pustinja opasna1 Ora%uje ana&oretske nasta!be #ido! ,
.$MO.D$N1 Pie re-#&*3!a pra*"a: -sa!ostan i!a vie ku"a na
veliko! prostoru sa #ajedniki! prostorija!a: 'rkva, blaovaoni'a i
10
bolesnika soba1 Oive u ku"a!a od /0-J0 redovnika, uprava 'entrali#irana,
dnevna i no"na !olitva 3K puta na dan41 (u&aristijska slavlja: subota i
nedjelja, )i#iki radR post, vano sajednitvo i bratstvo , svi su jednaki1
Obve#uju se na .ICOM$\DVO, PO.LI\NO.D, -C$D.A$ LJI-$V1
Araje! J1st1 oko J01000, kraje! K1st1 oko L010001 I# ovi& sa!ostana ,
E(NO-IJ$ , nastaje PCVI C(@
- J1 .DILIDI , ivot na stupu1 \i!un .tilita 3fJKT114 , ivio je na stupu /0 ! od #e!lje oko
J0 1 Oivjeli su u Pe'e!ansko! vrtu u Jeru#ale!u1 -ilo je i ena1 Da praksa
traje sve do 2T1st1
- K1 @(N@CIDI , ive na drve"u
- L1 C(ALIUI , #a#idani u !ale prostorije ili sa!ostanske "elije, nije isto to i t#v1 Uatvoreni
redovi
REDOVNITVO NA ISTOKU
- javlja se u (iptu
- PALESTINA- ana&oreti , sv1 Nilarion uenik sv1 $ntuna1
- Cedovnike #ajedni'e osnivaju #apadnja'i Cu)in i sv1 Jeroni! , u Jeru#ale!u i -etle&e!u
po u#oru na redovnike #ajedni'e u (iptu
- SIRIJA , ne!a orani#irano redovniko ivota , udni obli'i ana&oreti#!a
- Najve"i #aovornik !onako ivota u -i#antu , sv1 -a#ilije Veliki 35/T1-5VT14
- djela: Ascetikon( Moralia
- Najvanije pravilo (van%eljeR du&ovna odjeljenost i aske#a
- .avreni kr"1ivot proet je:
- poni#no"u, pokorno"u i sluenju
REDOVNITVO NA ZAPADU
SJE!ERNA A,RIKA , 'enobiti u J1st1 , sv1 $uustin , intelektualni rad i pastoralno
djelovanje redovnika
ILIRIK , @al!atinski oto'i , svi obli'i redovnitva
ITALIJA , Ci!: vrijednost redovniko ivota , posve"ene djevi'e
- Nakon djela sv1 $tana#ija Vita Antonii redovnitvo postaje Q&itS !e%u udovi'a!a i
aristokra'ijo!1 Odla#e u Jeru#ale! i rade sa!ostane
- .v1 $!bro#ije , sa!ostan u Milanu
- Aasiodor !inistar i tajnik na dvoru 'ara Deodorika osniva u L1st1 sa!ostan Vivariu! u ju1
Italiji - ko!bina'ija 'enobitsko i pustinjako ivota, intelektualni rat i prepisivanje sveti&
i pro)ani& knjia
GALIJA , orani#ator !onako ivota sv1 Martin i# Doursa - ana&oreta i pustinjak
- / sjedita u Paliji:
- sv1 Viktor u Marseillesu , Ivan Aasijan
- Lerins u Proven'i , sv1 Eesarije $relatski - napisao je / pravila: $e"ula ad onachos i
$e"ula ad vir"ines
IRSKA I BRITANIJA
- Papa Prur I Velik 3KT01-L0J14
- \alje !isionare , jedan od nji& sv1Patrik
- -r#o se iri sa!ostanski ivot ,putuju"i propovjedni'i
- I Irskoj redovni'i vide Erkvu , ne!a radova + ne!a jaki& biskupija - sa!o sa!ostani u
ruralni! odruji!a
10
CRK!A U RANOM SREDNJEM !IJEKU
PAD ZAPADNO: RIMSKO: CARSTVA H 7)C6 ,6
ZAPADNI DIO CARSTVA
- J2011 $larik pustoi Ci!
- J2011 -ritanija , Aeltska drava
- J2211 Vi#ioti i -urundi , Palija
- J2211 Vandali i .vevi , \panjolska
- Cavenna , predstolni'a 'arstva
- J/511 u!ire Nonorije , nasljednik ne"ak V$L(NDINIJ$N III vlada sa !ajko! P$LOM
PL$EI@IJOM
- J/T11 Vandali se iskr'avaju u $)riku
- Vanjska opasnost , prodori novi& naroda
- Neredi unutar drave , slabljenje vr&ovne vlasti
- Od JKK11 do JVL11 , i#!jenilo se M vladara
- JVL11 Odoakar , vo%a vi#iota i u slubi ri!sko 'arstva svrava posljednje ri!sko 'ara
Co!ula $uusta osniva vi#iotsku dravu
- Ostroot TEODORIK , poslan od istonori!sko 'ara , osvaja Italiju ali ju ne
predaje -i#antu
- Dek nakon /0-odinje rata , K5K1-KKK11 i#!e%u Ostroota i -i#antske vojske - 'ar
Justinijan 3K/V1-KLK14
- Italija i @al!a'ija ula#e u sastava -i#anta
- Lonobardi KLM11 osvajaju sjevernu Italiju i potiskuju -i#ant pre!a juu
- Vjera , novi val arijani#!a , Vi#ioti, Poti i Ostrooti
- $rijanstvo , er!ansko! na'ionalno! reliijo! , borba protiv kr"1vjere
ARANAKA DRAVA
- S/e1ern' G'&i/'
- Alodovik 3oko JM/114 , ne dira u kr"ane i sve"enike
- Alotilda , bila je kr"anka i nakon pobjede nad $le!ani!a Alodovik se obra"a
- Pokrten u Cei!su #ajedno sa svoji& 5000 ple!i"a
- Ovaj pri!jer slijedi 'ijeli )ranaki narod
- Ar"ani vanjtino!, a ne ivoto! i vladanje!
BIZANT:
- JUSTINIJAN I 3K/V1-KLK14
- obnova 'arstva
- Deokrat , bi#antski 'e#aropapi#a! 3nain uplitanja 'ara u reliio#na pitanja 'rkve a ifon
i!a i velike ovlasti u 'rkvi4 na #apadu papa pokuava pokuava i#bje"i utje'aj 'ara u
'rkveni! pitanji!a
- u# odravanja politke vlasti on i radi na i#radnji 'rkava 3ba#ilika4 #adire u vjerske istine i
ure%uje odnose unutar 'rkve i donosi 'rkveni propisi
- EDIKT: osu%uje Orienovu teoloiju, on ju #abranjuje
- dola#i do proble!a t#v1 triju polavlja tj1 tri teoloa 'rkvena KJJ1 1 i& osu%uje 3teolokiu
!isao ba#iraju na orienevu teoloiju41 Post&u!na osuda t#v1 triju !o"lavlja KJJ11
10
On kae da se ta tri teoloa ba#iraju na
orienovoj teoloiji Justinijan i teolo#i i kau da
je slina nestorijsko! tu!aenju1 -udu"i da oni
pri&va"aju odluke e)eko kon'ila i kal'edonski
kon'il i& ne osu%uje 3on osu%uje
!ono)i#iti#a!41 Di teolo#i nisu krivovjerni neo
se ra#likuju jer se vba#iraju na orienu1
3u!anjuje se Isusovo boanstvo i nalaava
ovjetvo4 .u!njiva nestorijanska tu!aenja
teoloije, ali su pri&vatili ()eki kon'il,a
- Aal'edonski kon'il i& nije osudio1 Ua vrije!e
kal'edonsko sabora i porble!e !ono)i#iti#!a
nisu bili krivovjerni1
DRU:I * TREI CARI:RADSKI OPI KONCIL
- Ear <<= 11 sa#iva kon'il u Eariradu #bo to proble!a i to je drui II E$CIPC$@.AI
OPbI AONEIL
- Na to! kon'ilu se #ele osuditi ta tri teoloa1Na kal'ednoski! nisu osu%eni kao krivovjerni
ali neki biskupi na podruju 'arirada1 Oeli da svi biskupi osude tri !o"lavlja
- Odlu'i kon'ila protivi se Uapad, Italija i Ilirik
- Papa Virilije potpisuje osudu
- -udu"i da papa pristaje na osudu a -i#ant i ta!onji teolo#i dovode u pitanje valjanost
Aal'edonsko kon'ila jer i& on ne osu%uje1 Pitaju se je li taj sabor valjan ili ne jer i& osu%uju
tek nakon 200 odina nakon to su oni ve" u!rli1
- Caskol i#!e%u !iljenja #apadni& i istoni& biskupa traje vrlo kratko
- spor je rjeen ali ostaje oskuda ti& triju polavlja1
- Ear Nerakllije 3L201-LJ214 poputa !ono)i#itistiko! uenju 3o postojanju jedne naravi u
Aristu o koje! uenju iri (uti& koji je osu%en na kal'edonsko! kon'ilu4
- On poputa biskupi!a !ono)i#itista1 @a se rijei taj proble! dola#i do proble!atika ve#ane
u# teoloku ter!inoloiju1 Patrijar& .erej eli pospjeiti i iskristali#itarti taj odnos dviju
naravi u Airstu1 &ipostatsko ujedinjenje / naravi u Aristu, kae da u nje!u djeli i jedna
enerija ali djeluje sa!o 2 enerija koja i& dri na okupu i #ove se 3-oansko , ljudska4 +
MONOENER:IZAM
- Eariradski patrijar& alje pis!o papi da !u objasni tu svoju teoriju
- Nonoriju I , pri&va"a nauku Eariradsko patrijar&a1
- Ear Aonstantin IV , sa#iva L1eku!enski kon'il da se ra#rjei potvrdi ta nauka i to LM01-
C>56,#-1 I Eariradu , III CARI:RADSKI KONCIL ili trulski Ejer se kon'il odvija
u porstoriji palae 'ara koji je i!ao kupolu a kupola na r1 se #ove trulis4 kon'il
- -iskupi istoka i #apada donose odluku da ta teoloija je krivovjerna i tako je Osu%en
!onoteleti#!a i pape jer ne su#bija krivovjerni nauk u 'rkvi1
- Nonorija je osu%en #a ne&aj u su#bijanju krivovjerja
- LT/11- 0rulski sabor u Eariradu nakon toa1 i ve#an je sa!o u# bi#antsku 'rkvu, doneene
su odredbe #a 'rkveno ure%enje , sa!o #a Istonu Erkvu1 Dako taj sabor nije od Uapada
pri#nat kao eku!enski jer rijeava proble!e sa!o bi#anta1
- na #apadu papa se bavi e#isten'ijalni! pitanji!a i opstanku i bavi se politiko!1
Teolozi
Antiohijsk
e
kole
1! Teodor
"opvestijsk
i
#! Teodoret
$irski
%! &bsa
'deki
10
SV6 BENEDIKT I BENEDIKTINCI
- na #apadu nadolasko! naroda 'rkveni ivot ne #a!ire neo se javlja novi obli'i kr"1 ivota
- o nji!a sa#naje!o u djelu Papa Prur I Veliki 5ijalo9i
- Co%en je oko JT011
- po u#oru sveto $ntona pustinjaka i# ra#liiti& djela bako!ija upo#nat je sa novi! naini!a
ivota1 I eli na #apadu osnovati jedan red kao to ve"postoji u bi#antu1
- I Monte'assinu orani#ira sa!ostan
- Pie oko K/T11 $e"ula ona se ba#ira na reula!a drui& 'enobitski& sa!ostana a na njoj se
te!elju sve ostala pravila redova koja kasnije nastaju1
- I!ro oko KK011
- Monaki ivot i #apadni oblik ivota eli prilaoditi #apadno! nainu ivota ljudi1
- Ivodi !oto 3ra et la'ora sklapa asketski ivot ali trai intelektualni i )i#iki rad1
- Ced se \iri se po 'ijeloj (vropi, i!a veliki broj sljedbenika
- Oenski oranak benediktinsko reda , -enediktova sestra .kolastika
- .a!ostani:kulturna djelatnost 3prepisivanja brojni& stari& knjia4, ivot se ba#irao na
!oralno-asketsko djelovanju, #alaaju se #a svakodnevna (u&aristija, Molitva asoslova,
4ectio divina( 3!era anuu 3)i#iki rad i !anualni rad4, po!alo se ra#vijaju #nanosti
ve#ane u# poljoprivredu, stoarstvo i svoji! sa#nanji!a upu"uju puk1
- ve"ina redovnika nisu bili sve"eni'i
- u# sa!ostane se javljaju prve strune kole: #anati i poljoprivreda
10
SREDNJI !IJEK
- Nu!anisti kau nsstoje podjeliti periode ljudske povijesti1 Od pada UCE pa do otkri"a
a!erike , od K1 do 2K1st1 , !ijeanja kultura i nepo#navanje latinsko je#ika dola#i do
upotrebe loe latinsko je#ika i taj period se na#iva srednji vijek1 Javljaju se novi ro!anski
je#i'i
- ZAPAD: nova kultura i 'ivili#a'ija
- .rednji vijek u Erkvenoj povijesti:
21 'ivili#a'ija , sa rada se preseljava na selo 3ratarstvo4 sve se ba#ira na ratarstvu
/1 dola#i do pojave novi& drave sa vie drutveni& slojeva, #a dravu su bitna
rodbinsko^ple!enska pove#anost i stvaraju kasnije odre%enu na'iju1 Ua ra#liku od Ci!a
#apad1 ri!1 '1 u koje! su #akoni ure%ani i po nji!a se ravnaju ali ovdje nedostaju #akoni -
potovanje O-Ig$J$ i PC(@$J(
51 dola#i do pojave univer#ali#a! koji je spe'i)ian jer dola#i do pojave op"enitost i jedinstvo1
I!a!o vie rupe ljudi sa obiaij!a i tradij'ija!a i one se nastoje ujedniti pod velo! 'rkve
i kr"anstva1 Papinstvo je ono to i& ujedinjuje1 P$PIN.DVO , si!bol pove#anosti
J1 Erkva i!a prevlast u kulturno! i drutveno! ivotu1 Osnova ivota u srednjo! vijeku ja
pojavak K1 H(I@$LIU$M , H(I@ , ospodarski ivot srednje vijeka 3odnos !e%u
stalei!a unutar srednjea vijeka41
- .$(EILIM O-.EICIM , 2M1i 2T1st1 Co!anti#a! - prepo#naje vanost srednje vijeka
- Povijesniari: kritiko-povijesna !etoda
PORAST PAPINSKO: U:LEDA
- Uapadno 'arstvo u rasulu i papa dobiva veliki uled !e%u kraljevi!a novi& naroda , PAPA
LEON I VELIKI 3JJ01-JL214 , njeov ponti)ikat u najore! trenutku UEivili#a'ije
3ne!a vojne i pol1 orani#a'ije koja "e braniti 'arstvo on novi& napada naroda1
- .usre"e dva velika vo%e koji su krenuli u &aranje Uapadno djela 'arstva i to $tilu 3vo%a
Nuna , od jadransko !ora do baltiko !1 i oni pirjete ulasku u sa! Ci!1 .usre"e se u
Mantovi sa nji!e i on ne prela#i rani'e osvojene i ne dola#i do sa!oa Ci!a1 On
diplo!anski nain spaava Ci! i taj dio 'arstva4 i Pen#erika 3kralj Vandala na Paliji i
\panjolskoj , vode"a !editeranska sila i osvajaju #apadni !editeran i on JKK1 dola#i u
Ci! a papa sprijeava da njevoa vojska opustoe ri! i pobiju stanovnitvo1 Aae se da su
!oli u#eti to eli ali da se ne diraju stanovni'i1
- PAPA :R:UR I VELIKI 3KT01-L0J14 , i!a utje'aj na lonobardi u Italiji , $vari i
.laveni u Iliriku
- alje svoje !isionare i oni pokrtavanje $nla i .asa u (nleskoj !isle"i kako "e #austaviti
prodor ti& naroda i nji&ovo irenje
10
KAROLINZI * MEROVINZI
- papa trai po!o" od karolina
- nala#ili su se na podruju dananje Lukse!bura i -elije
- KLODOVIKA se pokrtava i sklapa doovor sa papo!
- nakon njea dola#i dinastija nasljedni'i MEROVINZI , pri&va"aju novu vrstu uprave i
to upravu !ajordo!a 3i!a veliku ulou u upravljanju nakon sa!o kralja4 oni preputaju
vodstvo !ajordo!i!a
- Veliki taj Majordo!o je KARLO MARTEL 3od!a& ispod kralja4 a eneralskoj slubi
pobje%uje V5/11 $rape koji dola#e preko \panjolske
- PIPIN MALI , sin Aarla preu#i!a vlast i preu#i!a vlast i poinje nova dinastija1 On nije
doao po nasljedstvu na vlaas neo pue!1 Drebao je potporu naroda a kako bi ju dobio da
bi postao kralj po#iva se na Papu
- Obra"a se papi Ua&ariji 3VJ21-VK/14 s koji! sklapa uovor po koje! oboji'a i!aju korist
- Papa kae da dravu vodi onaj Qtko je sposoban, i!a dobru volju , poboan, pravovjeran,
pravedan i prikladan voditi katol1narod i odobrava !u preu#i!ane vodstva na )ranakoj
dravi1 Di! upitanje! 'rkve i drave u svjetovna pitanja radi obostrane koristi1 Papa
leali#ira pipinovo preu#i!anje trona1
- Po .U , kralj se po!a#uje ulje! , tako i Pipin
- ti! po!a#anje! se oka#alo da kralj ula#i u neku vrstu AL(CIgA( slube , itanja
(van%elja
- posrednik i#!e%u puka i sve"enstva, EIC$DOC (D @(H(N.OC (EEL(.I$(
- svo!e i!enu dodaje @(I PC$DI$ C(h 3!ilo"u -ojo! kralj4
- Papa od tada i!a pravo prosu%ivati je li neki kralj prikladan ili ne
PAPINSKA ILI CRKVENA DRAVA
- Ua&valjuju"i spora#u!u i#!e%u Pipina i pape dola#i do uvr"ivanje odnosa sa )ran'i!a
koji o!ou"uju stvaranje papine drave1
- Lonobardi od <C>11 posjeduju sjev1 Italija i pokuaju -i#anta da otkloni opasnost
Lonobarda bikla je be#uspjena
- @rua prestolni'a bi#antsko 'ara je VK211 Cavenna koju #au#i!au Lonobardi i kre"u
pre!a Ci!u u kojoj je papa S+%epa& II 3VK/1-VKV14
- Ne!a po!o"i od -i#antaR ne!a kralja u Ci!u, bi#ant je predaleko papa trai po!o" sa
Uapada , od HC$N$A$ i da ispotuju doovor da brane 'rkvu
- da doovore obranu ri!a papa se susre"e .usret Pipina i pape -)<711
- Obostrana korist: papa trai da se oslobo%enje od Lonobarda a on "e i dalje kao Petrov
nasljednik osiurava Aarolin#i!a predstolje i dinastiju
- Hranako ple!stvo i Pipin !ali 3koji su save#ni'i sa Lonobarda4 pristaje braniti Papu ,
rob sv1 Petra i prekravaju save# sa Lonobardi!a1 Motiv i! je vea stvarnost od !ira s
Lonobardi!a , brani rob sv1 Petra
- 21 pokuaju )<<,1 , Hran'i opkolili Paviju , trae od nji& da se Lonobardi se !oraju
povu"i na ve" #au#eti teritorij u svoje rani'e1
- /1 pokuaju Lonobardi su VKL11 be# obr#ira na obe"anje dano )ran'i!a opkolili Ci!
- Hran'i orani#iraju vojsku i osloba%aju Ci! , Lonobardi se povlae na osvojene teritorije i
pla"aju danak Hran'i!a
10
- Pipin ne eli -i#antu vratiti Cavennu + e#ar&at
- + udaljavanja Ci!a i Earirada
- Ci! i dio srednje Italije u P$PIN.AOJ VL$.DI
- Ponovni po&od Lonobarda na Ci!
- Pipina !alo Aarlo Veliki naslje%uje na tronu Hranaka , )>511 daruje papi Qdarovni'o!S
#e!lje Italije1 Dako Papa i!a vlas i nad teritoriji!a koje je dobio darovni'o!1 I tako dola#i
do osnivanja PAPINSKE *"* CRKVENE DRAVA a #ovu je jo i P$DCIMONIJ .V1
P(DC$kako bi se obra#loilo posjedovanje to teritorija1
- LOSTAVTINA SV6 PETRA , Qdona'ijaS i posjedi pape Prura I Veliko
- Da drava postoji oko 2200 od1 do 2MV01 odine
- Na papinski! doku!enti!a i nov'u ne!a vie i!ena, portreta, niti potpisa bi#antsko 'ara1
KONSTANTINOVA DAROVNICA
- #ovu je jo 5onatio ili Constitutio Costantini
- to je doku!ent koji nastaje na te!elju L(P(N@( i# K1st1
- I njoj se kae da Aonstantin odla#e"i i# Ci!a u Earirad 3jer #a&valjuju"i Papi .ilvestru
koji !u je rekao da "e se i#lje"iti od ube krtenje! o#dravlja4 #a #a&valu ostavlja papi
.ilvestru i nasljedni'i!a: Lateran, Ci! i Uapadno 'arstvo1
- Daj doku!ent opravdava papinsku svjetovnu vlast
- Uapisana je u M1 st1
- .auvana je i# priejpisa i# T1st1 a #ove se Pseudoi#idorova dekretalia, t#v1 Pra'ijanov dekret
- 'ijelo vrije!e od M1 do 2K1st1 vjerovalo se da je Papa dobio od Aonstantina odre%ene ovlasti1
- I 2K1 st1 Loren#o Valla , )ilolo otkriva da je taj doku!ent krivotvorina koja je nastala na
te!elju leende1
KAROLINKA TEOKRACIJA
- teokra'ija , vladavina u i!e -oje , vladar je po!a#anik -oji
- VML11 Aarlo Veliki naslje%uje o'a
- Pove"ao je 'arstvo i uvrstio a
- On eli ponovno osnovati #apadno Ci!sko Earstvo
- Okruuje se ueni! ljudi!a i orani#ira visoku dvorsku kolu jer se eli kulturno u#di"i1
.!atra da jedino !oe upravljati 'arstvo! koje je ueno i obra#ovano1 On eli vratiti sjaj
'ivili#a'ije koja je nestala pado! UCEarstva
- oko M0011 na -oi" okrunjen #a kralja 'arsko! kruno! a okrunio a je Papa Leon III u
Vatikanu1 Pre!a to!e njeova ideja je osnivanje NOVOP U$P$@NOP E$C.DV$
- On postaje 'are! pa i!a i prava utje'aja na neke drue drave
10
- NOVO 'arstvo eli se uni)i'irati novo! idejo! INIV(CU$LN( .C(@NJOVJ(AOVN(
AC\b$N.A( I@(J(1 Pove#ati a kr"anstvo!
- On je CAR vladar svoje drave ali pri#naje suverenitet pojedini& drava no !oe nji!a
vladati i upitati se u nji&ove vladavi!a
- .!atra se branitelje! Erkve i #ato ju titi i iri kr"ansku vjeru i to nastavlja pokrtavanje!
i evaneli#a'ijo! naroda na U djelu 'arstva, orani#ira .inode 3!jeovite , sudjeluju
predstavni'i vlasti i Erkve i 'rkvene41 Neke odluke koje su donesene na ti! sinoda!a
prolasio je dravni! #akono! koje na#iva KAPITULARI 3objavljeni #akoni4
- orani#ira kate&e#e da se krteni narod pouava i pordubljuju vjeru i #ato se pouavaju u
!olitva!a i vjerski! istina!a, potie sudjelovanje na nedjeljni! !isa!a i radnjo!
'rkava1
- po!ae sve"eni'i!a i orani#ira prve propovjedniki prirunik i tako se suerira to
propovijedati na nedjeljni! Misa!a
- trai da sve 'rkve na podruju Uapadne europe i!aju jedan jedinstveni ri!ski sakra!entar a
to je i po!o" sa!i! biskupi!a i sve"eni'i!a1
- Aralj potvr%uje i#bor biskupa
- Nadleda i upravljanje 'rkveni! dobri!a na podruju Hranake drave
- Aarlovi unu'i MIROM U VERDUNU MJ511 dijele na tri djela: 56 sredinji dio i 'arski
naslov i!a Lotar, ;1 istoni dio 3Nje!aka4 a upravlja Ludvi, =1 #apadni dio 3Hran'uska4 a
vlada Aarlo belavi
- 'arski naslov i!a sa!o Lotar
- TL/11 Uapadno 'arstvo obnavlja nje!aki vladar OTON I koji "e preu#eti i sa! naslov
'ara
ARAPSKA OSVAJANJA
- osvajanja poinju sa $rapsko poluotoka , dva sredita su Meka i Medina
- Ar"anstvo na $rapsko! poluotoku se iri od K1st1
- Plavno svetite je Fa'a - Q'rni ka!enS dje se vjerovalo da je sa! $bra&a! na to! !jestu
saradio &ra!1 Aau da su poto!'i $bra&a!a i Naare te da potjeu od nji&ova sina
I!aela1 .!atra se da od njea poinje nova reliija koja je te!elj Isla!a1
- ta reliija koja je u te!elji!a ti& ideja tj1 koja je praisla!ska reliija je (e&#+e*s+*3!a ,
vjeruju u jedno -oa $la&a ali pri#naju i neke !anje boove1 Aasnije postaje jedna
!onoteistika reliija1
MUEAMED je iskristali#irao tu reliiju ali ne po#naje dobro kr"anski reliiju !ijea
vee ideje i# idovstva i kr"anstva i stavra sa! isla!1 On se s!atra pravi! i jedini!
proroko! isla!a1
- Oidovsko-kr"1knjie donose objavu ali ne potpunu
- Posljednji idovski prorok Isa, a najve"i prorok , donosi potpunu objavu-Mu&a!ed
- L//11 , hid)ra bjei i# Meke u Medinu
- Vodi Qsveti rat protiv nevjernikaS , sve dok se svi! arapski! ple!eni!a na!etne I.L$M ,
pokornost -ou
- njea naslje%uju KALIAI u svjetovnoj i du&ovnoj vlasti
- #a Isla! je najsvetija knjia Aur<an a piu ju njeovi ueni'i iako se s!atra da ju pie sa!
Mu&a!ed po objavi -ojoj prosvjetlje od $la&a1 Uabranjeno a je prouavati1 Aae se da je
Mi&a!ed jako dobro po#navao ra!atiku i arapski je#ik1 .!atra se da je on #apoeo to
pisati a da su #avrili njeovi ueni'i1 On je podijeljen na 22J (6r' ili polavnja
- I!a!o ra#na tu!aenja Aurana a #ove se (6n' EsunahD po koji!a se !usli!ani i djele i to
na SUNITI 3koji pri&va"aju tu!aenja kurana4 i IITI 3protive se tu!aenji!a kurana4
10
- osi! sunita i iita i!a!o jo V0 ra#liiti& isla!ski& sljedbi
- L lavni& istina i L dunosti
- @ola#i do irenja teritorija arapski& ple!ena i #au#i!aju 'ijeli taj teritori1 De arapska
ple!ena i!aju !ou"nost pordora na drue #!lje, pre!a !editeranu te tako osvajaju -liski
Istok , slabost Per#ije i -i#anta: .irija, Palestina, (ipat, .jev1 $)rika
- KALIA OMAR , L5V11 osvaja Jeru#ale!, LJ/11 (ipat, V2211 Pibraltar i ula#e u
\panjolsku a V5/11 Aarlo Martelo pobje%uje nad arapi!a
ISLAMIZACIJA
- \irenje isla!a pooduje:
a4 #bo obe"anja boatstva, posjeda i titula siro!ani!a oni prela#e na !usli!ane
b4 sve je !anje kr"ana
'4 dola#i do sukoba i#!e%u kr"ana i arijana'a ali se ono ne asi odjeda!put neo
postepeno jer kr"anstvo postoji na podruju sjeverne $)ri'e dje se posljenja biskupija u
Aartai asi u 221st1
- oni pri&va"aju #ateenu kulturu: &elenistiko uenje i )ilo#o)iju, ar&itekturu koju preu#i!aju
od kr"ana posebno kupolu
- $C$-(.A$ , u!jetnost
IKONOKLASTINE BORBE
- I!#&#!"a/a$ , r1 eikon EslikaD i klao EunitavanjeD G unitavanje slika
- javlja se na podruju -i#antsko 'arstva u M1^T1st1
- sve'i se prika#uju u obliku slika,G i ide se do tenden'ije tovanja ne sve'i!a ve" klanjanje
sa!i! statua!a i slika!a1 Da pobonost je ila pre!a idelopoklonstvu i #ato se eli to
ukinuti i prestati prika#ivanje Isusa, Marije i sveta'a1
- Oeli se i# 'rkava i ku"a i#ba'iti svete slike i #abranjuje se nji&ovo tovanje
- osnova #a pokretanjeikonokla#!a jesu ra#ni 'itati i# .U u koji!a se #abranjuje prika#ivanje
ljudski& likova i idolopoklonstvo1 I!a i& u Petoknjiju, Anji#i #akona,G Eariradski
Patrijar& se nadove#uje na tradi'iju .U
- Obrana slika i prika#ivanja sveta'a, Arista,G u ljudsko! obliku jesu Erkveni O'i1
Ar"anstvo je boato ikonora)ijo! koja eli prika#ati vjeru u spasenje, tovanje osobe koju
ta slika prika#uje 3posebno u Prkoj4
- Aod $rapa boanstvo ne"e!o nikada nai"i na slika boanstva i #bo toa bi#antski 'ar
nare%uje #abranu tovanja slika1
- -i#antski 'ar LEON III IZAURIJSKI 3V2V1-VJ214 , staje na stranu to pokreta no
patrijar& Earirada se ne slae sa nji!e pa a sa! 'ar s!jenjuje i dovodi novo Patrijar&a1
I Erkvi su dvije struje te #bo toa Ear sa#iva novi sabor da bi rijeio proble! u Earstvu
- #bo toa dola#i do ra#dora u Erkvi koji je trajao oko 200 od1 Javljaju se dvije stuje:
I!#&#!"as+*: 'ar i !aloa#ijski biskupi 3u -i#antu4
Pr#+*&*0*: patrijar& 'ariradski i !onasi koji se #alau #a tovanje! slika
- dola#i do teoloke rasprave te Ear pri!jenjuje silu ali ona ne uspjeva
SAZIVA SABOR )=@6:6 sa novoi!enovani! Patrijar&o! te i#daju -#!'$e&+ #
*!#&#!"a/$' koji! se #abranjuje svaki oblik tovanja slika1 Ear sa Patrijar&o! trai
!iljenje sa!oa Pape1 Papa se protivi ikonokla#!u i odluka!a sabora te u Ci!u
sa#iva novi sabor V5211 te se odluuje da je tovanje slika ispravno te sa! papa Prur
II1 nalaava tovanje sv1 slika
10
- Ear Leon III1 I#aurijski tada pripaja biskupije june Italije i Ilirika -i#antu i -i#antskoj
'rkvi1 Di! naino! odvajanja biskupija od Italije i Uapada eli poka#ati da je
nad!o"niji od Ci!sko Pape1
- VK511 novi Ear KONSTANTIN V6 KOPRONIM sa#iva sabor u koje! se
nalaava da je ikonokla#a! tj1 tovanje slika + idolatrija
- poinje sa proono! svi& koji tuju slike 3!noi !onasi bjee na #apad4
- nakon Aonstantina naslje%uje a Leon IV1 koji br#o u!ire a naslje%uje a CARICA
IRENA 3VTV1-M0/14 koja je sa!a tovala slike eli sa#vati sabor ali joj to ne uspjeva1
Protjerala je sve ikonoklaste, i#abire 'ariradsko patrijar&a
sa#iva novi CRKVENI SABOR , VMV11 V1op"i ili eku!enski kon'il u Ni'eji
- na saboru je odobreno je tovanje sv1slika, ukida se ikonokla#a!
- sve odlkuke .abora potvr%uje papa Nadrijan I
- Ponovne borbe ikonoklasta #apoinju kada na vlast dola#i 'ar LEONA V ARMENCA
3M251-M/014 jer on opovrava i osporava sve odluke @ruo Ni'ejsko kon'ila1
- .por oko ikonokla#!a #avrava MJ511 CARICA TEODORA #ajedno sa
novoi#abrani! Patrijar&o! 3koji je bio !ona&4 #ajedno sa Metodije! sa#iva
SABORU U CARI:RADU
- Na .aboru je doputeno tovanje slika i #avrava pro'es borbe protiv ikonokla#!a
- Na kraju sabora odrala se pro'esija na 21kori#!enu nedjelju sa svi! slika!a u
Eariradu + dan !ravoslavlja 3i danas se to slavi u Istonoj Erkvi4
CARI:RADSKI PATRIJARSI
- Eari'a Deodora MJL11 #a patrijar&a postavlja I,&a0*%a
- Nje#in brat , nasljednik Deodore - svrava Patrijar&a i i#abire novoa , 'ar: Mi&ajlo III
- Patrijar& postaje ,0.i/e
- Papa Nikola I 3M/01-MLV14 trai obra#loenje svravanja Ina'ija i postavljanja Hor'ija te
odluuje ML511 da je Ina'ije pravovjeran i da treba preu#eti katedru i svrava Ho'ija
- Ina'ije se vra"a na !jesto Patrijar&a to u# drue porble!e dola#i do napetosti Uapada i
Istoka1
- Odnosi se #aotravaju i #bo pitanja pokrtavanja naroda
- MISIONARI U BU:ARSKOJ donose !noa pitanja koja su #aotrila odnose a nisu ni
rijeeni do dan danas1 Ear -oris 3-uarska4 ne eli 'ariradske !isionare ve" ri!ske1 Oeli
jedno -uara #a patrijar&a a to su -i#atski !isionari odbijali1
- PID$NJ(: buarsko sa!ostalno patrijar&a
- Papa alje !isionare i# Ci!a ali ne postavlja buarsko patrjar&a
- Ho'ije, koje je Papa osvrnuo, ostaje na patrijar&ijskoj stoli'i te on MLV11 sinoda u
Eariradu , Poto je vidio kako a Papa osvrava, vidjevi da !isionari i# Ci!a odu#i!aju
i! -uarsku poinje pro'es protiv Uapadne Erkve1
- On poinje sporo! i# <ilioque i drui& dis'iplinarni& odredbi
- On trai da se svrne biskup Ci!a i po!o" Hranako kralja da se svrne Nikola I1
- Nakon par dana i#biijen je dravni pu i ubijen je Ear -i#anta te je odabran novi Ear i to
BAZILIJE I6 MACEDONAC 3MLV1-MML14
- On vra"a patrijar&a I,&a0*%a i svrava Ho'ija
- u pitanju !isionarenja javljaju se / struje: ina'ijev'i i )o'ije'i
10
- .!irivanje proble!a i#!e%u / istruje i Ci!a
@a se sanira taj proble! sa#iva se >6OPI KONCIL H IV CARI:RADSKI KONCIL ,
MLT1-MV011 3-i#ant a ne pri#naje kao op"i kon'il4
- Na nje!u su osu%eni Ho'ijev'i, Ina'ije je patrijar&, a bi#antski !isionari odla#e u
-uarsku
- nakon s!rti Ina'ija Ho'ije ponovno preu#i!a vlast i da bi se osvetio sa#iva ponovno
Aon'il koji nije pri#nat kao eku!enski i op"i od strane Ci!a1
- Javlja se novi proble! i#!e%u Ci!a i -i#anta #bo pitanja enidbe bi#antskoa 'ara Leona
VI1
- LEON VI6 bio je oenjen 3po doovoru4 sa djevojko! koja je eljela biti !ona&inja i sa!
'ar joj je to do#volio1 @rua enidba u Pravoslavnoj Erkvi !ou"a, on pronala#i sebi enu i
eni se po drui puta1 Da ena u!ire a da !u nije dala nasljednika1 Odlui se oeniti 51 puta1
Da enidba po -i#antsko! #akonu je bila nevaljana ali ju Patrijar& pri#naje1 Da ena u!ire
pri porodu a neduo kasnije u!ire i dijete1 Dada pro!ilja da se eni po J1 put1 No to nije
bilo do#voljeno1 On i#abire svoju enu koja !u ra%a sina Aonstantina1 -udu"i da se !ora
oeniti da bi djete bilo po #akonu nasljednik1 Da etvrta enidba pre!a #akonu s!atrala se
preljubo!1 Itjee se Papi koji pri#naje njeovu enidbu1 Aasnije se njo!e eni jer !u Papa
pri#naje valjanost te enidbe a kasnije i Patrijar&1
- Nakon njeove s!rti naslje%uje a na kratko njeov brat a #ati! na vlast dola#i njeov sin
Aonstantin VII1
PAPINSTVO OD 96 ST6
- $rapi , .ara'eni prela#e brodovi!a i dola#e do Italije , pustoe Ci!
- Papa sa! brani rad Ci! i dravu
- PAPA LEON I! 3MJV1-MKK14 nastoji obra!beno obraniti rad, popravlja #idine i rade
#idine ,#ato a se na#iva SLeoninski radS #bo ti& #idina Leoniane 3#a&va"a podruje
Vatikana41
- u to! ra#doblju i!a!o veliki broj po#nati& Papa i to:
Ni)0&' I 3MKM1-MLV14
H'*ri/'n II 3MLV1-MV/14 koji pri!a birila i Metoda i !isionare na podruju slavenskin
naroda i odobrava slavensko boosluje
I1'n !III 3MV/1-MM/14 , pis!a &rvatski! kne#ovi!a, osloba%a sv1 Metoda i# ta!ni'e
- Nakon ovi& papa papinstvo ula#i u kri#u #bo nasilja ri!ski& patri'ijski& obitelji nad
papa!a1 I proble! Erkve upli"u se patri'ijske obitelji
- Hranako je 'arstvo u rasulu i pre!a to!e ne!a #atite od Hranaka kao to je to i!ao u doba
Pipina i drui&1
PAPA AORMOZO B>9568>9C6D
- pravovaljani papa koji nije elio popustiti elja!a Patri'ijski& obitelji
- Ua taliljansku krunu se u to vrije!e bore dinastija .poletski i Hriul'i koje ele preu#eti
krunu koju je nosio Aarlo Veliki
- -udu"i da Papa ne staje na niti jednu stranu1 Njeov nasljednik STJEPAN VI6 koji
MTV1 1 orani#ira QMrtvaku sinodaS koja je nastala na naovor patri'ijski& obitelji kako
bi se osvetili papi Hor!o#u jer i& nije pri#navao1 Na toj sinodi su prolasili Hor!o#u
nevaljani!1 Ntjeli su da se on iskopa i da asudjeluje na sinodiQ1 Na kraju i kada su a osudili
10
ba'ili su a u rijeku da !u odu#!u !irG No #a&valjuju"i redovni'i!a koji su bili svjesni
situa'ije da to ne odovara injeni'i uspjeli su i#vaditi tjelo i pokopati a na orblje1
- Ar"anska pobonost nije #a!rla unato proble!i!a oko papinstva1
- dola#i do pojave pookorniki& &odoa"a te se javljaju veliki broj poboni& i sveti& ljudi
- -orba #a vlast u Ci!u koju je i!ao Papa
- PATRICIJSKA OBITELJ TEOAILAKT u Ci!u je uspjela #a papu uspjela postaviti
IVANA M 3T2J1-T/M14
- MARONCIJA i# obitelji Deo)ilakta postavlja nekoliko novi& papa: LEON VIG
STJEPAN VIIG IVAN MI i# nje#ine obitelji jer su oni uspjevali raditi u korist te obitelji1
I to vrije!e ne!a i#borno #akona , konklava1 $ obitelji u Ci!u i!aju veliki utje'aj1 Od
poetka 201 st1 javljati "e se proble! osoba koje postaju sve"eni'i!a, biskupi!a i
kardinali!a koji ne!aju ve#e sa #vanje!1 Maron'ija je &tjela biti prva okrunjena kralji'a
Italije1 Postavlja i svoa sina #a Papu a to je:
IVAN MII 3TKK1-TL514
- Leenda o Ivanu se kae da je ona i!ala sina sa Papo! .ereja III1 kojea je nje#ina obitelj
stavila njea #a Papu1 On je postao veliki suparnik svo!e bratu i# !a!ino prvo braka1 Daj
stariji sin pobje%uje Ivana hII1 a !ajku stavlja u sa!ostan dje ona u!ire1
- Aasnije je Ivan hII1 bio svrnut sa vlasti1 Daj period koji obiljeava 'rni period u Ci!u #ove
se POCNOAC$EIJ$ #bo utje'aja veliki& ena koje utjeu na sa! rad, !oral i! je ni#ak1
- u 251 st1 javlja se leenda o IVANI PAPISTI H s!jetaju ju sredino! T1 st1 Oblaila se
kao !ukara', #are%uje se #a sveenika, postaje papo!1 I!ala je ljubavnika i snji! je
#atrudnijela1 Ua vrije!e neke por'esije dobilaje trudove i #a ka#nu su ju vukli konji!a kro#
Ci! i kasnije ju ka!enovali1 3Ona nije postojala ali je nastala #bo ra#ni& doa%aja koji su
bili u sa!o! radu Ci!u41
SITUACIJA U NJEMAKOJ
- Na vlasti u Nje!akoj je OTON I 3T2/1-TV514 a elja !u je vratiti Nje!akoj vlast i sjaj
kao to su to i!ali #a vrije!e Aarla1
- TL/11 u Ci!u a papa Ivan hII kruni #a 0ara #2&#"%e&#, Zapa-&#, r*$s!#, 0ars+a i to
kruno! kojo! je krunjen Aarlo Veliki1
- Ovaj period se u Nje!akoj na#iva PRVI REICE
- Oton se uplitao u 'rkvena pitanja pa je vie puta s!jenjivao pape , slino postup'i!a
bi#antski& 'areva
- Ubo toa dola#i do esti& sukoba i#!e%u nje!ako kralja, patri'ijske ri!ske obitelji
Are'en'ija i papa
- OBITELJ KRESENCIJA u 221st1 ospodare Ci!o! , neprilike papa!a
10
POKRTAVANJE NOVO PRIDOLIE NARODA
56 ESI
- pokrtavanje traje od T1st1 kro# 'ijelo 201st1
- susre"u se sa veliki otpor poana .lavenski& naroda 3!oe se prouavati etnoloki4 ,
!nooboaka reliija1 Oni su uvidjeli da je jedini nain da se sauvaju na to! novo!
teritoriju je pri&va"anje kr"anstva da bi ostali na podruju Nje!ake1
- KNEZ VACLAV trai !isionare, a njeova !ajka i njeov brat se bune protiv toa1 .tvara
se urota portiv kne#a i bio je ubijen
- BOLESLAV II, kraje! 20 st1, eli pokrtavanje i po#iva !isionare1 Misli se da su to bili
benediktin'i koji dola#e sa podruja Nrvatske1
- Jedan od prvi& biskupa je Vojtje&-$dalbert koji tei pokrtenju svi& ge&a
- od TVL11 , biskupija u Prau postoje sa!ostalna
;6 POLJACI
- kada dola#e na dananje podruje poljske br#o se ire i utvr%uju teritorij
- KNEZ MJEKO I , sredina 201st1 po#iva !isionare i to i# geke
- predpostavlja se da je jedan !isionar i to Jordan bio benediktina', !oda i# Uadra1 On j ebio
nji&ov prvi biskup
- 'ijela Poljska je TT011 po 'aru Mjeku, kako bi ouvao 'jelovitost Poljske i da bi se #atitili
predaje dravu sv1 Petru , Papi1 Uato i danas postoji velika pove#anost sa sveto! .toli'o!1
- ti! uovoro! sa papo! dobivaju sa!ostalnu biskupiju i sa!ostalno poljsko biskupa
- Prikljuuju se Ci!u, a ne -i#antu
=6 KRALJEVSKA RUSIJA 8 UKRAJNA
- I isto! periodu trai pokrtavanje
- pre!a prouavanji!a narod koji dola#i na to podruje je .kandinavski narod Varja#i
- istaknuta osoba koja potie pokrtavanje naroda je KNE:INJA OL:A i to u T1st1
- taj pro'es je iao sporo te su oni ostali poani sve do 201st1
- KNEZ SV6 VLADIMIR TMM11 trai !isionare te su !u poslani !isionari i# -i#anta i Ci!a
3#apadni i rko-slavenski !isionari4
- Di !isionari i# -i#anta i!aju ve"i utje'aj na narod, to su birilo-!etodski ueni'i jer oni
prilao%avaju i je#ik, opis!enjuju te narode,G Inato to!e Ikrajin'i su #adrali ve#e s
Ci!o!
- Nakon raskola 20KJ11 ne!a raskola niti sukoba - unija sa ri!sko! Erkvo!
76 MANARI
- nisu slaveni, ive no!adski! naino! ivota i pljakai su 3to potvr%uje i brojni doku!enti
i# Ikrajine i Poljske koji trae #atituG4
- I 201st1 #austavlja i& Oton I , orani#iraju se u dravu da bi opstali
- postaju jedan jedinstveni narod , Iari i pri&va"aju kr"anstvo, !isionari dola#e i# geke
- Prvi pokrteni vladar je STJEPAN te je silo! #a&tjelavo da svi pri&vate kr"anstvo
- Pradi brojne sa!ostane, 'rkve te dijeli i!ovine i i!anja
- Osniva prvu Ma%arsku biskupiju u Ostroonu , !a%arska sa!ostalna biskupija
- 20001^200211 .jepan okrunjen je kruno! koju !u alje papa
- .tjepan je #a vrije!e Prura VII1 bio porlaen sveti!
- Nakon njeove s!rti narod se pobunio no i dalje njeovi nasljedi'i in#istiraju na
pokrtavanju
10
- .lavi se na dan /01 kolovo#a na dan kada je okrunjen
- njeova lava , relikvija se uva u @ubrovnika u @o!inikansko! sa!ostanu1
OBNOVA MONAKO: IVOTA U 5@6 * 556 ST6
- Po!alo se ubi du&ovni ivot u Erkvi
- Obnova je poela obnavljanje! !onako ivota1
- -enediktinski sa!ostani koji su u V1 i M1st1 QosvojiliS (uropu po!alo #a!iru
- sve te pro!jene u du&ovno! ivotu (urope poodovalo je i raspado! Hranke i pojavo!
)eudalne anar&ija1 Velike se obitelji saspadaju i da bi ti opstali poinju pljakati te pljakau i
sa!ostane ili i& ple!enitai davali Qsvoji! opati!aS
- I# sa!ostana CLUNJ u -urundiji #apoinje obnova
- $kvitanski vojvoda rillia! orani#ira sa!ostan T2011 , postavlja opata -ernona1 @a bi se
sa!ostan obranio od pljaki i upletanja podredili su se direktno Papi i postaje vlasnitvo sv1
Petra i Pavla
- -itno #a obnovu sa!ostana u Elun_u je odoj redovnika i to po prvotnoj benediktinskoj
reola koju su prilaodili vre!enu: !olitva, rad ali i vrenje pokore
- Aasnije svi sa!ostani u (uropi trae #a potrebe obnove sa!ostana redovnike kolovane u
Elun_ju
- .auvali su savren du&ovni ivot i vratili su ponovni sjaj
- du&ovna obnova nije #a&vatila sa!o sa!ostane neo i ire slojeve puanstva
- Opat sv1 Co!uald osniva re)or!ni sa!ostan u CAMALDOLI
- -enediktinska reola: !olitva, rad, pokora
- Orani#a'ija nji&ova ivota se oslanja na 'enobitsko naina ivota i pustinjako 3tko je
&tio ivio je u koliba!a van sa!ostana4
- Pojedin'i koji se bore #a 'rkvenu obnovu u 221st1 i to su:
- Pe+'r D'm/'n()i
- I NC: splitski n'*7i()68 L01r0 i +r0-ir()i 7i()68 (1% I1'n , i# ka!aldolijsko sa!ostana
sv1 Petar u Osoru
- KANONIKI ZBOROVI:
- .ljede"i redovniki ideal sve"eni'i u J1st1 se udruuju u #ajedni'e pod vodstvo! -I.AIP$
- .ljede pravila po koji!a ive i oni koji ive pri katedrali ive kao sve"eni'i u #ajedni'i pri
A$D(@C$L$M$ + KANONICI i to pre!a lat1 na#ivu kanon + pravilo
- Na#ivaju se A$PDOL.A$ U$J(@NIE$ pre!a lat1 r1 ka!tol 3E$PIDILIM+ polavlje4
- SVREA: sveano boosluje u katedrali
- A$NONIEI koji nisu pri katedrali #ovu se IZBORNI KAPTOL
- obnova #a&va"a u 201i 221st1 i kaptole * javlja se potreba #a du&o! evan%eosko siro!atva
i apostolsko ivota
- Odriu se od privatni& posjeda a oni koji to nisu &tjeli odla#e i# kaptola, a koji ostaju
na#ivaju se RE:ULARNI KANONICI Bre"ularis + redovniki4
10
AEUDALNA ANAREIJA
- ple!i"i su nasilni'i i pljakai koji se ne !ou vie u#dravati te se javlja nasilje
- stradava 'rkvena i!ovina i siro!asi koji ive na nji&ovo! podruju
- Aada slabi kraljevska vlast , vie nasilja
- I Hran'uskoj oko 200011 orani#iraju se CRKVENE I SVJETOVNE SINODE
kako bi se rijeio taj porble!1 Na ti! sinoda!a se trai od ple!stva da pod #akletvo!
obe"aju da ne"e dirati 'rkvene posjede, niti siro!ane te teko #atite sav narod1
- .rednje i nie ple!stvo se protive jer su oni sa!i bili i#a#ivai nereda
- Erkva na sinoda!a trai: da svaki kritelj !ira !ora biti kanjeni i to tako da i! se #abrane
odrava boosluja na teritoriju ple!i"a koji kri !ir , INTERDIKT6 Do je #nailo
nekakvo i#op"enje i# Erkve i najve"a ka#na 3na podruju i!anja i!ali su nekakve !anje
upe41 $ ako je netko bio iskljuen i# Erkve bio je iskljuen i i# naroda jer biti kr"anin je
jednoako biti dio naroda , ra%anin1 Javljala se situa'ija da bi biskupi ako su napadnuti
!ou u# po!o" vojske braniti !ir oruje!1 QCato! se odovaralo ratusS
- Pojavljuje se jedan uovor po koje! se ostvaruje TRE:UA DEI , -oje pri!irje kada se
ne bi trebalo ratovati i to u 'ijelo! $dventu i Aori#!a 3od srijede naveer do ponedjeljka
ujutro4
O LAIKA INVESTITURA O
- .va ta nasilja odraavaju se na kasnija nasilja
- Oton I1 i#abran je #a 'are! Nje!ako Uapadno obnovljeno 'arstva i s!atrao je da
njeov biskup trebao biti savjetnik pa je odluio prona"i osobu koja bi nje!u odovarala1
Daj njeov biskup dobivao je titulu ple!i"a i odre%eno boatstvo i posjede1 Du praksu su
uveli i neki drui kraljevi na podruju (urope 3!e%u kne#ovi!a, ple!i"i!a,G4, a kasnije i
sa!i ple!i"i ali i# iste koristi1
- I&es+*+'ra , uvo%enje biskupa 3uvodi a !etropolita4 u slubu1 LAIKA
INVESTITURA je kada ju ple!i" biskupa uvodi u slubu1 Ple!i" daje biskupu i preste i
tap 3oni su si!boli vlasti4
- ono to u#rokuje lika investitura a to je SIMONIJA , poja! #a kupovanje 'rkveni& slubi1
Aada se ispra#ni biskupska stoli'a trai si biskupa 3be# utje'aja .vete .toli'e4 te otvara t#v1
anatjeajQ #a to !jesto koje prodaje i trai nova' #a to1 Pa biskup !oe postati bilo tko jer
si kupuje tu slubu1
- Do dvodi do prodaje 'rkvene i!ovine da bi sve"eni'i kupili to !jesto biskupa1
- .lube se kupuju i prije s!rti biskupa ili dok je pred&odnik bolestan i iv
- I sve!o te!e javlja se porble! NIKOLAITIZAM , QnikolaitiS i# Otk + oni kr"ani koji
ive ra#u#dani! ivoto! neprikladni! #a kr"anstvo1
- Veliki broj biskupa bili su obini li'i koji nisu i!ali #vanje, neki su bili oenjeni, G ive
raskalaeni! naino! ivoto!
10
CRKVENA OBNOVA H GRGURO!SKA RE,ORMA
- Ubo nikolati#!a i si!onije javlja se potreba #a obnovo!
- I Ci!u OBITELJ TUSKULANSKI bira pape, ali i da budu po volji drui!
obitelji!a kako bi ostala na vlasti u sa!o! radu
- 20JJ1 1 protiv nji& su se borile drue obitelji i &tjei su svrnuti sa vlasti tadanje papu
-enedikta Ih1 koji se sklanja u radu Ci!u1 Odrekao se slube1 I to vrije!e drue
patri'ijske obitelji postavljaju #a antipapu .ilvestra III1
- BENEDIKT IM6 trai nova' ako te obitelji ele da se on !akne sa vlasti1 $ da ne bi dolo
do veliki& sukoba skupljaju nov'e i isplauju Papu kako bi stoli'a ostala pra#na i spre!an
#a papu .ilvestra III1 Oni su odluili da ti pape nisu pravovaljalo odabrani pa i#abiru novo
papu :R:URA VI6
- Aralj nje!ake EENRIK III6G okrunjen papinsko! kruno!, !isli kako treba rijeiti taj
proble! tako da "e on #ajedno sa biskupi!a i kardinali!a u Ci!u i#na"i rijeenje #a to to
se doa%a1 On dola#i u Ci! i kae da niti jedan papa nije pravovaljano i#abran te da se
trebaju orani#irati 'rkvene sinode
- 20JL11 sinoda u .utriju a poto! od!a& i u Ci!u , odluuje da kardinali
odabiru novoa papu1 Dako i#abiru papu KLEMENT II6 + on vidi po ti! doa%aji!a da
je potrebna 'rkvena obnova1
- I 2/ od1 i#!jenilo se K papa a svi pokreti se poinju ali ne!a kontinuiteta1 Jedan od
najdui& ponti)ikata je ponti)ikat LEON IM6 320JM1- 20KJ14 te nastoji i#boriti se #a obnovu
'ijele 'rkve1 On je nakon s!rti Ale!enta bio je i#abran u Nje!akoj ali kae da treba biti
i#abran u Ci!u od biskupa te oni tu potvr%uju njeov i#bor1
- On kre"e sa obnovo! tako to na podruje rada dovodi biskupe i daje i! biskupije oko
Ci!a 3V biskupija koji postoje i dan danas4
- I vane slube u upravljanju Erkvo! i nji&ovoj obnovi osnuje A$C@IN$L.AI U-OC
- NIKOLA II6 320KT1-20L214 20KT11 orani#ira sinoda o i#boru pape , i# kardinalsko
#bora i#abira se Papa1 I#bor se doa%a u Ci!u ali je !ou"e i nedje drudje ako su takve
prilike
- on potpisuje i sklapa uovor sa Nor!ani!a , vjernost papi
- ALEKSANDAR II 320L21-20V514 , nakon s!rti Nikole II1 preu#i!a vodstvo 'rkve i
nastavlja re)or!e
- :R:UR VII 320V51-20MK14 , najve"i #aovornik re)or!i u Erkvi
- kre"e #a obnovo! Erkve te s!atra da je kr"ansko drutvo jedna jedinstvena 'jelina
3onbovo! Erkve obnovit "e se i 'ijelo drutvo4
- s!atra da u to! drutvu postoje / slube: kraljevska 3bavi se pianji!a svjetovne vlasti4 i
sve"enika te #ato trai da se svi oni sve"eni'i koji su u si!oniji odstupe od slube
- Puku #abranjuje i"i na obrede koje dre sve"eni'i i biskupi koji se ne dre 'elibata
- do ove re)or!e ne!a #akonski& odredbi konkretni& o 'elibatu sve"enika 3bilo je poeljno ali
nije bilo konkretno istaknuto kao to je to bilo #a biskupe i papu4
- Pis!a s odluka!a o re)or!i naila#e na veliki otpor
- sa#iva S*&#-a 5@)<6,1 , u kojoj se 'rkvenopravno uvodi E(LI-$D i #abranjunu L$IgA(
INV(.DIDIC(1
- Protivnik ti& odluka je nje!aki 'ar Nenrik IV1 -udu"i da je pod pritis'i!a jer se bori protiv
odluke pape pa odluuje papu prolasiti ne#akoniti!1 Papa kao odovor na to njeovo
ponaanje i#op"uje Nenrika IV1 20VL11 Papa nije &tio !aknuti sa !jesta 'ara Nenrika ve"
!u je &tio poka#ati da se nes!ije uplitati u pitanja Erkve i du&ovnosti1 Ntio je i da on
pri&vati te odluke1
10
- Na #apadu se javilo !iljenje kako #apado! nije !oao vladati nekr"anski 'ar te je pala
odluka da se i#abere novi
- 20VV11 papa ide u Nje!aku da o to!e rasprave a Nenrik tako%er ide k nje!u u Ci!1 Papa
se tada s!jeta u Eanossi pa on dola#i u Eanossu1 Papa a ostavlja da on eka vani tri
dana no kasnije !u daje !ou"nost da ako se eli vratiti u Erkvu !ora pri&vatiti odluke
sinode nakon ea i dobija oprost od pape1
- Od tada Papa i!a prednost du&ovne vlasti nad svjetovno! vlasti i utje'aj na drave1
- .a#iva ponovno S*&#-a 5@)>6,6 po kojoj svatko tko pri&vati laiku investituru biti "e
i#op"en i# Erkve
- .inoda 20M011 , lai'i koji dodjeljuju investituru , i#op"enje i# Erkve
- Nenrik IV1 ipak se ne dri doovora sa papo! nakon ea sa! Papa kada je uvidio da !u je
Nenrik laao ponovno a svrava1 Pojavljuju se ponovno struje koje se portive Nenriku1
.vjetina postavlja Cudol)a \vapski1 @a bi rijeio taj proble! Nenrik IV1 kre"e u po&od na
Ci!1 Nenrik ula#i sa svoji! papo! u Ci! i opsjeda rad, papu #atvara kao #atvorenika u
$n%eosku tvr%avu1 Pla"a ple!stvo da a pri&vate te Nenrika Ci!ljani pri!aju sa antipapo!
Ale!ento! III i okrunili su a #a 'ara
- Papa po#iva svoje nove aleate da !u po!onu a to su Nor!ani1 Nor!ani osloba%aju papu
ali i pljakaju i ubijaju kr"anski puk u Ci!u1 Aada je Papa to uvidio odluuje se povu"i s
nji!a van Ci!a1 Papa na to! putu #a Junu Italiju u!ire1 Pruru VII1 se osporavaju ba ti
politiki pote#i koji nisu bili najbolji kao i ulitanje Nor!ana1
PORMSKI KONKORDAT
- @a se rijei 'ijeli taj proble! i da bi dolo do ravnotee i#!e%u Erkve i Nje!ake doodilo
se nekoliko #naajni& doa%aja
- Nakon s!rti Prura i#abran je novi papa koji nastavlja rurovsku re)or!u i to Irban II1
320MM1 , 20TT1 4
- Ua vrije!e njeovo preu#i!anja ponti)ikata Nenrik jo uvijek vlada Nje!ako! sa svoji!
protupapo!
- Erkveni pravnik Ivon i# E&artresa kae da treba i#dvojiti .veti red kao sakra!enat i
biskupsku slubu koja je sa!o sluba u ljestvi'i &ijerar&ije u Erkvi1 Aae da "e!o ra#luiti
.veti red od uvo%enja u slubu1 .veti red djeli biskupi i Papa koji i odre%uju koji "e biti
biskup i dje ali sa!o uvo%enje i preu#i!anje slube !oe uvesti i laik1
- PORMSKI KONKORDAT 55;;6,6 P'.+6m C'&i9+in6m jer je potpisan #a
vrije!e pape Aalista1 Po to! konkordatu se svi 'arevi se odriu laike investiture, da ne!a
uvo%enja biskupa sa prsteno! i tapo!, da se uvodi se sa!o u posjed koje je biskup
dobijao od vladara te dobije i e#lo1 Do uvo%enje treba biti ili poslije kanonsko i#bora, ili
nakon re%enja sa!o biskupa1
- No #a nje!aku je napravljen dodatni lanak jer tadanji kralj Nenrik V1 ne!a naklonost to
prisvajanja sebi biskupe pa on-'ar i!a pravo biti prisutan kod i#bora biskupa
10
CRKVA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU
OPE OZNAKE RAZVIJENO: SREDNJE: VIJEKA
- Vjerski, drutveni i kulturni preporod koji poinje u 221st1 vr&una' dosee u 2J1st pojavo!
renesanse,G @ola#i do kristali#a'ije odnosa pre!a vjeri i kr"anstvu, drutvo se ra#vija1
- I to! periodu sve je vie rastao uled Pape
- @la#i do !oralni& i reliio#ni& re)or!i u (uropi to u#rokuje pro!jena drutveno o#raja u
'ijeloj (uropi1 Ce)or!a se vidi i !e%u obini! puko!1
- Papa kao lavni autoritet udruuje sve vladare pod vr&ovni! autoriteto! Pape 3to se vidi
npr1 kod odlaska u kriarske ratove4
- Nastaju prva sveuilita: )ilo#o)ija, teoloija kao te!elje #a kasnije #nanosti
- Ca#vija se i u!jetnost: ro!anika i otika
- Ca#vija se i knjievnosti: @ante, Petrarka111
- Javlja se i napredak u privredno! ivotu i to ra#voj obrta i trovine to dovodi do ra#vijanja
novo stalea tj1 ra%anski stale, javljaju se i 'e&ovska udruenja a k!etovi poboljavaju
svoj status
- u 221st1 dola#i do Erkvena obnove i borbe protiv laike investiture
- u 2/1st1 pojavljuju se kriarski ratovi i ra#voj skolastike
- u 251st1 ra#vija se kr"anska 'ivili#a'ija
- Erkva prola#i kro# odre%ene kri#e i padove ali prola#i tako%er i kro# stalne obnove i #ato je
Erkva - Ecclesia se!er re-orandaH
ISTONI RASKOL
- po#nat je kao i Celularijev raskol a to je raskol i#!e%u -i#anta i Ci!a
- Odnos i#!e%u Ho'ija i Erkve tj1 21 raskol ili <ocijev raskol nije trajao duo koji je trajao
otprilike L odina 3od ML51 do MLT1^MV0114
- Aro# 201 i 221 st1 i!a !anji& nesulasi'a koji polako dovode do konanoa raskola u Erkvi
- 5@7=11 Eariradski patrijar& postaje MIEAJL CELULARIJE koji je op"enito
neativno raspoloen pre!a Uapadnja'i!a i Papi1 On s!atra do postoje interdis'iplinarni
proble!i u teoloiji ali postoji i politiki porble! i#!e%u Istoka i apada1 Daj politiki
proble! je nastao t#bo Nor!ana na -i#antskoj .i'iliji1 Nji&ov vladar AR:JROS nastoji
ostvariti save# sa papo! i #apadni! 'are!1 .ve!u to!e se Eelularije protivi jer je od
Julijana .i'ilija je bila -i#antska1 On npada na politikoj ra#ini njeov plan i to polako
preba'uje na du&ono teoloki plan1 Na#iva #apadne ra%anje latini!a i #ato je op"enito
protiv 4atinia
- Eelularije napada: obredne ra#like, pitanje beskvasno kru&a, post suboto! u Aori#!i i
<ilioque , koja je porlaena &ere#o!
- O(r*-s!* 2*s!'p p*4e TEOLOKO H POLEMIKI SPIS H jde se trai od Uapada da
nauste svojet#v1 latinske obiaje i da se priklone obredi!akoji su se vrili na sa!o!
-i#antu1 Drailo se sve ono to nije bilo po elji Eelularija1
- Aako bi Papa odovorio na te napade, Papa Leon Ih1 alje svoje deleate i i#aslanika
kardinala Nu!berta te trai se doovore sa -i#anto! da ne do%e do raskola1 Dako%er i sa!
'ar Aonstantin hI1 trai papinske leate u Earirad kako bi se spor rijeio1
10
- Na elu i#aslanstva kardinal Nu!bert dola#i u Earirad1 @ola#i do !e%usobne optube
Eelularija i Nu!berta1 Patrijar&ovi sljedbeni'i , obeastili posve"ene &ostije u 'rkvi
#apadno obreda u Eariradu i to je prelilo au1 Na taj nain Nu!bert je krenuo natra sa
svoji! leati!a u Ci! uvidjei da je ne!ou"e posti"i rjeenje sa Patrijar&o! i na oltaru
.v1 .o)ije ostavlja jedan -#!'$e&+ pre$a !#%e$ #p+'1'%e pa+r*%ar(a * s"%e-2e&*!e /a
!r*#%er%e i s!atra i& &ereti'i!a 3Ostavili su a na oltaru sv1 .o)ije 2L1V1 20KJ14
- Ear je pokuao vratiti Nu!berta da bi se ostvario doovor no Nu!bert to odbija a Patrijar&
u Eariradu die narod protiv i#aslanstva i svi& Latina1
- Ce"'"ar*%e %e ;76)65@<76,6 #-r1a# s*&#-' na kojoj je krivo proitao doku!ent i#aslanstva i
rekao da je Uapadna Erkva tj1 Nu!bert i#op"ava 'ijelu -i#antsku 'rkvu i# Erkve
- On na to odovara i#op"enje! svi& leata i Qsve koji stoje i#a nji&S, ne spo!inju"i direktno
papu1
- -udu"i da niti Nu!bert nije IUOPbIO -IU$ND.AI ECAVI i E$C$, niti je Eelularije
i#op"io P$PI ili CIM.AI ECAVI 'ijela pria je ostala nerijeena1
- Aada se Nu!bert vra"ao u Ci! papa Leon je u!ro,a nasljednik i#abran tek u rujnu te #bo
to proble!a ostao je takav kakav jer1 Uato se taj doa%aj na#vao RASKOL1
- Iako leati nisu ovorili u papino i!e a postupak Eelularija nisu svi sljedili u -i#antu no
stije'aje! povijesni& okolnosti raskol nije prevladan a Ariarski ratovi su a jo vie
produbili
KRIARSKI RATOVI
- $rapi osvajaju Palestinu od V1st1 te osnuju svoj Aordobski kali)at1 Ar"anstvo ne #a!ire
dolasko! $rapa no s vre!eno! nji&ov je poloaj postao neravnopravan1 $ko bi postali
!usli!ani dobivali bi posjede, poloaje,G
- Od M1st1 Hran'i i!aju pravo #atite kr"anske &odoasnike koji dola#e na sveta !jesta1
Po#nato je da i!a!o !noe &odoasnike koji sa Uapada dola#e u .vetu Ue!lju1 No
porble! je to se od 20V21 i 20MJ11 #aotravaju odnosi si#!e%u kr"ana i arapa1 Po!alo se
Dur'i .eldu'i i# Durkestana sputaju pre!a .redo#e!lju te ne!aju toleran'ije pre!a
kr"ani!a1 $rapi ostaju be# vlasti, stradavaju kr"1 &odoasni'i te se tako uroava i
-i#antski teritorij i sa! Earirad
- -i#antski 'ar ALEKSEJ KOMNEN trai po!o" od Uapada jer !u je uroen teritorij1 Iako
je dolo do raskola trai prvo po!o" od Pape kao najve"e autoriteta u (uropi1
- Papa URBAN II 320MM1-20TT14 koji je na sinodi u Eler!ontu 20TK11 po#iva narod i sve
ple!i"e na obranu sv1 Ue!lje i krenu u sveti rat
- On je s!atrao i nadao se poboljanju odnosa s -i#anto! i prevladavanje raskola koji se
doodio J0-ak odina prije1 Javlja se jedno op"e oduevljenje #a po&od i osloba%anje .vete
#e!lje od !usli!ana kako bi se teritorij vratio1
- Od po#iva Pape polako se okupljaju ra#liiti vite#ovi pod neki! vo%a!a #a po&od1 Aada su
krenuli !noi su bili nenaoruani i ne orani#irani1 Ostali su be# &rane pa su pljakali
stanovnitvo i narod koji i! se nala#io u# put te je dolo do jo ve"e nasilja na sa!o!e
#apadu1 Ubo te neorani#a'ije !noi su od nji& stradali na putu a drui se vratili
10
KRIARSKI RATOVI
56KRIARSKI POEOD H 5@9C685@996
- Papa je &tio 2 vojsku pod
vodstvo! biskupa $@(M$C$ i
kne#a C$JMIN@$
DILI\AOP
- Orani#irali su se u J vojske i
svaka je putovala svoji! pute!:
21 Lotarinija 3sjev1 Hran'uska i
Nje!aka4 , Pod)rid i -alduin
-uillon
- -dolina rijeka Cajne, @unava i
Morave
- /1 ju Hran'uske , biskup
$de!ar i kne# Caj!und
Duluki , Hran'1, sjev1 Italija, Istra, @al!a'ija, Erna Pora, $lbanija
- 51 srednja Hran'uska , brat )ran'1kralja , $lpe, Italija 3-ari4, $lbanija 3@rae4
- J1 Nor!ani i# ju1 Italije , -o&e!und , -rindi#i , $lbanija 3Valonu4
- Itaborili su se podno Earirada sve te vojske
- Ntio je pla"enike sa Uapada, ali su ovi bili sa!ostalne vojske no kada je vidio koliko je
vojski dolo s&vatio je da i& nije !oao voditi1
- I# oko 501000 vite#ova bilo je i !noo &odoasnika
- 20TV11 prela#e -ospor i prvi rad koje osvajaju je Ni'eja
- Nakon osvajanja Ni'eje kre"u pre!a $ntio&iji1 Opsada traje L !jese'i
- I!ire biskup $de!ar i dola#i do proble!a u vojs'i koju je on drao na okupu1
- Nor!ani koji su ospodari $nti&ije brane se i nisu nisu je predali -i#antu
- V#%s!a 5@996,6 #sa%a Jer'/a"e$ koji je bio pod !usli!ani!a1 @ola#i i do veliko
pokolja i pljake !usli!ana koji su u Jeru#ale!u1 Aae se da #bo u!ora, vru"ine,G dolo
je !e%u vojni'i!a do velike elje #a osveto! i
pokolj1
- Osvojena podruja Palestine i .irije nisu preali
-i#antu neo su sebi i& ostavljali1 Deritorij koje
osvajaju vojni'i orani#iraju JERUZALEMSKU
KRALJEVINU s ti! da ju ne vra"aju teritoriju
-i#anta1 Vo%a i! je Pot)rid -ouillonski koji se
na#iva =uvar sv/ "ro'a a svoa brata -alduina
postavlja #a kralja1
- Osnuje i tri KNEEVINE: TRIPOLIJSKAG
ANTIOEIJSKA * EAEKA
- ne trpe kr"ane drui& obreda i #ato uvode:
latinske #akone, obrede i dovode latinske biskupe
te tako stvaraju netrpeljivost sa drui! kr"ani!a1
- Javlja se nesloa !e%u kriari!a
10
- .a Uapada dola#i sve ve"i broj &odoasnika a !anje vojnika i #ato kriarska vlast slabi a
kako je rani'a duaka dola#i do novi& prodora Duraka koji napadaju osvojena podruja a
Ariari ube rad #a rado!1 Uato se javlja:
;6KRIARSKI POEOD H 557C6855796
- Ariarske drave ne !ou opstati be# po!o"i i# (urope pa se orani#ira novi kriarski
po&od koje podupire a sv1 -ernard, Ear Aonrad III i )ran'1kralj Lui VII
- No dola#i do novi& nesloa sa bi#antski! 'are! Manuelo! Ao!neno! ali i !e%u vojsko!1
Ubo toa dola#i do neuspje&a i #ato se orani#ira:

=6KRIARSKI POEOD H 55>968559;6
- Aali) turski .$L$N$@IN 22MV11 osvaja ponovno Jeru#ale!1 Ubo ubitka Jeru#ale!a
orani#ira se tre"i po&od da Jeru#ale! ponovno do%e pod kr"ani!a1
- Aada.ala&adin ula#i u rad unitava sve kr"anske 'rkave osi! sv1 Proba koje daje r'i!a
s ti! da !u !oraju pla"ati J01000 #latinika odinje1
- 22MT1 Uapad orani#ira veliku vojsku #a novi po&od na Jeru#ale!1 I taj tre"i po&od kre"u
Ear Hriedri'& -arbarossa, enleski kralj Ci'&ard Lavlje .r'a i )ran'uski kralj Hilip $uust1
22T011 u Eili'iji u!ire -arbarossa 3utopio se u potoku41 -udu"i da je on bio lavni
vojskovo%a javlja se nesloa Hilipa i Ci'&arda i oni se odvajaju i kre"u #asebno1 Nje!aka
vojska se vra"a natra1 Ci'&ard se sa! bori protiv .aladina ali je postiao sa!o PCIMICJ(:
dobiva radove $ntio&iju i Dripolis, te slobodu posje"ivanja sv1 Proba svi! &odoasni'i!a1
- Odla#i ku"i jer nj brat Ivan be# Ue!lje spre!a urotu1
- Jedino to je taj tre"i po&od donio je djelo!ian uspje&
O 76 KRIARSKI POEOD H 5;@5685;@76O
- Orani#ira a Papa INOCENT III 322TM1-2/2L14 i veliki je oda#iv vojske1 Ono to je
proble! bio da kada je 'ijela vojska i to ujedinjena dola u Vene'iju naili su na proble!e1
Mleani trae veliki nova' #a prijevo# kriara a oni ne!aju nova' da bi platili prijevo# do
Earirada pa i! D6:* Enri.0 D'n*0&0 *'/e ')0 m6 )ri:'ri 0(10/e Z'*r'% ;%<<% <=>=%-%
)ri:'ri (6 (e i()r.'&i Z'*'r6 i 0(1'/'/6 -' i 8re*'/6 M&e5'nim'1 Ubo toa i& Papa
i#op"uje, ali ubr#o skida ka#nu1
- 2/0J11 kada dola#e u Earirad na naovor Mleana osvajaju i Earirad1 Oni u!jesto da
po!au -i#antsko! 'aru oni osvajaju radove1 Di kriari pljakaju, ubijaju kr"ane u
Eariradu te odnose veliko boatstvo1 Du oni osnivaju L'+in()0 .'r(+10 3ono traje oko K0
od14 i latinski patrijar&at ili nadbiskupija 3postavljaju biskupe sa!i kriari41 Papa u!jesto
da to osudi on je pri#nao to 'arstvo to dovodi do jo ve"e proble!a #a ujedinjenje Erkve1
Pr'i osu%uju taj in jer nisu po!aali -i#antu ve" !u od!aali1 Do je prepreka ujedinjenja
Istone i Uapadne 'rkve i dan danas1
DJEAKI KRIARSKI POEOD
- Neuspjesi kriara u dotadanji! ratovanji!a, javljanje psi&o#e #a oslobo%enje te #e!lje
javlja se ideja da su #bo renosti i o&olosti nisu uspjeli1 Pa su se dosjetili da bi jedino
po&od djeaka tj1 dje'e koja su nevina !ou donijeti uspje&a u ratu1 I #ato se orani#iraju taj
@jeaki kriarski po&od1 Daj kriarski ideal uvlai se u sve slojeve drutva1 @je'a , -oja
objava da vode vojsku , pridruuju i! se drui !aloljetni'i1 Nakon protivljenja !noi&
sve"enika dje'a su krenula u po&od 2/2/11 Mnoi su stradali na putu: lad, bolesti,
neprilike,G
10
- Una se da i# podruja Hran'uske dje'u vodi .tjepan koji su se u Marseillesu ukr'avaju se na
V la%a no #ava"a i& velika oluja pa ve"ina stradavaju u oluji a drue su pronali arapski
trov'i roblje! i pordali i&1
- @je'u i# Nje!ake vodi 20-odinji Nikola te kre"u preko $lpi u Italiji , -rindi#i te i&
veliki broj u!ire pute!1 -iskup -rindi#ija i& je #austavio te i& alje ku"a!a1
<6KRIARSKI POEOD H 5;5)685;5>6
- Papa NONOCIJ( III 32/2L1-2//V14 i& po#iva1 No vojska se nije oda#vala1
- Jedino se oda#iva &rvatsko-uarski kralj $N@CIJ$ II koji kre"e1
- @ola#e u Palestinu 2/2V11 bore se i uspjevaju, ali se kralj ra#bolio i ubr#o se vra"aju ku"i i
#ato se taj po&od ne dri kao pravi po&od1
- 2//21 1 Vojna koju vodi 'ar i kralj .i'ilije pod ka#no! i#op"enja i# 'rkve Hriedri'& II1
.!atra se da je on iao u taj po&od da bi se iskupio #a to i#op"enje1 On ide sa 2000
konjanika i 201000 &odoasnika1
- -udu"i da po#naje arapski je#ik i arapsku )ilo#o)iju dola#i na dvor te #a&valjuju"i #nanje!
sklapa pri!irje na 201od1 sa kali)o! Malik-el-Aa!ilo! te dobiva dio Jeru#ale!a i jo neka
!jesta u svetoj Ue!lji1 $ $rapi!a je ostao dio Jeru#ale!a sa O!arovo! da!ijo! i sav
ostali teritorij
C6 KRIARSKI POEOD
- vodi )ran'uski kralj LII Ih .V(DI ali be# ve"e uspje&a1 Draje od 2/JM1 do 2/KJ11 Da!o
je pokupio sve relikvije1 On orani#ira i:
)6 POEOD
- 2/V01 1 novi po&od1
- Are"e na DINI. odakle su arapi pljakali ju Hran'uske no na brodovi!a na koiji!a je bilo
#ara#ne bolesti u!ro i kralj
- Preostali kriari sa podruja Palestine se povlae be# re#ultata1Ariarski posjedi su se
s!anjivali1 Posljednje uporite kriara bilo je -ejrut koje naputaju 2/T211 i od tada ne!a
latinske vojske na podruju Palestine i .irije1
POSLJEDICE KRIARSKIE RATOVA
- #bo neorani#iranosti vojske ne!a veliki& vojni& uspje&a
- Ispjelo se sa!o oslabjeti arapska vojska koja je po!ola kasnije lakoj panjolskoj
rekonkvista1
- Ojaale su .redo#e!ne po!orske republike
- I to! periodu dola#i i do ra#voja trovine, nautike, astrono!ije i !edi'ine1 Ua&valjuju"i
odnosi!a sa $rapi!a dola#i i do upo#navanja i ra#!jene kulture sa $rapi!a 3oni po#naju
arit!etiku i )ilo#o)ija41
- Javljaju se nove du&ovne vrijednosti i s ti!e pokorniki pokreta
- Najve"i proble! koji je proi#aao i# ti& ratova je sve ve"i ja# i#!e%u Istone i Uapadne
Erkve jer u!jesto da po!au $lekseju oni osvajena podruja ne vra"aju -i#antu, pljakaju,
G
10
VITEKI REDOVI
- Ono to proi#la#i i# ti& kriarski& po&oda su viteki redovi
- Ona proi#la#i i i# du&ovnosti ti& vojnika1 Uatitni'i vojnika bili su sve'i koji su bili vojni'i
- I -i#antu su u L1st1 #atitni'i bili sv1 Juraj, sv1 Deodor, sv1 .erej
- Plavni #atitinik kriara je sv1 Mi&ael 3Mi&ovil4 arkan%eo , /T1T1
- Erkva do to perioda nije bila us!jerena da vojsko! i naoruanje! #au#i!a neka podruja1
Uato se javila potreba da oni i!aju #atitnike1 Javljaju se i viteki ideali a to su #atita slabi&
i uroeni& kr"anski& &odoasnika, #atita Erkve i kr"anske vjere1 I to! peridu dola#i do
spoja viteko i !onako ideala te tako nastaju viteki redovi1 Prije svea oni su bili
pove#ani sa &odoasni'i!a koji su bili potrebiti po!o"i i karitativni! djelovanje! u sv1
Ue!lji1 I prvo! periodu i!ali su 5 vrste lanova: - naoruani vite#ovi
- bra"a po!o"ni'i
- sve"eni'i
- I# ve" postoje"i #avjet: poslunosti, isto"e i siro!atva dodaju i jo dva #avjeta:
.LIO(NJ( O-OLJ(LIM NO@Og$.NIEIM$ i I U$\DID$ .V1 MJ(.D$ O@
N(VJ(CNIA$
IVANOVCI
- nastaju na podruju Jeru#ale!a u 221st1 a lavni 'ilj i! je bio osnivanje pri&vatilita #a
bolesne &odoasnike1 Uatitnik i! je sv1 Ivan a bili su po!o" u &ospi'iji!a1
- Mnoi lanovi bratovtine sv1 Ivana pridruuju se kriari!a i vite#ovi!a te sudjeluju u
borba!a1
- Papa P$.N$L II 320TT1-222M14 222511 odobrio je red &ospitala'a ili ivanova'a
- I#i!aju reolu sv1 $uustina
- Prerastaju u kriarski red , #a kriarski& ratova
- @odaju i J1 #avjet , obrana kr"anske vjere oruje!
- Osnuju ku"e i bolni'e na Istoku i u (uropi
- Araje! 251st1 ostavljaju sv1 Ue!lju i odla#e na Eipar, pa na Cod
- 2K//11 odla#e na Maltu na kojoj dobivaju na dar posjed od 'ara Aarla V
- Vladaju nji! sve do Napoleona 2VTM11
- Aaritativno djelovanje i bolni'e
- Erni orta sa bijeli! krie!
TEMPLARI
- orani#iraju se kao viteki red
- Osnovan u Jeru#ale!u 222T11 , kriari
- Aralj Jeru#ale!a -alduin II darovao i! je dio svoje palae te se s!artao da je on bio i#nad
tj1 na na dijelu ostatka idov1&ra!a Ete!luD i po to!e dobivaju i!e
- .tekli su veliki uled jer su bili &rabri ratni'i1 Proirili su se po Hran'uskoj i 'ijeloj #ap1
(uropi1 Uani!ljivo je da su posjedovali veliku i!ovinu #bo uleda koje su i!ali u .vetoj
Ue!lji1 Uato i!aju i u (uropi1 Ila#e u red i veliki ljudi1 -ili su sposobni ekono!isti te su
bili #aposleni na dvorovi!a u blaajna!a,Gtako su stje'ali velike pri&ode1
- Ced je ukinut 252/11 na naovor )ran'usko kralja Hilipa Lijepo1 Ear je ratovao sa
(nle#i!a i #bo porble!a koje je i!ao trebalo je )inan'irati vojsku i naoruanje pa je
10
odluio da se ukine taj red radi nji&ove i!ovine kako bi prisvojio sva ta nji&ova i!anja1 Do
je i#veo preko Pape koji je u suanjstvu u $vinonu koji a je saboro! u Vienni osudio i
ukinuo1 Ear i! je pod!etnuo ruan las o nji!a 3da su sotonisti, da kradu i da su protiv
'rlve41
- Posljednji veliki !etar Ja'eues de Mola_ s!aknut je na lo!ai 252J11 Leenda ve#ana u#
s!aknu"e: s!aknut je na adi u .ieni pred 'rkvo! Notreda!1 I trenutku s!aknu"a
sudjelovaao je Papa i kralj1 .!atra se da je dan bio 251 i to petak1 Aae se da je porkleo
kralja do 25 koljena i sa!oa Papu1 .a! kralj je u!ro i Papa pa se to pove#ivalo sa
prokletsvo! koje je J1dM1 i#rekao1
- O#naka i! je bijeli orta sa 'rveni! krie!
TEUTONCI
- Nastao kraje! 2/1st1 , 22MT1^22T011
- Nje!aki trov'i i# -re!ena osnovali bratovtinu #a po!o" nje!aki! &odoasni'i!a
- Prerasta u viteki red + D(IDON.AI C(@
- 2K/K11 , veliki !etar $lbre&t -randenburki posjede reda pretvara u svoju svjetovnu
protestantsku vojvodinu
POKRETI EVANNEOSKO: IVOTA
- Ubo kaotine situa'ije u (uropi javlja se potreba #a obnovo! i vraanju evan%eoski!
vrijednosti!a
- Na poetku se javila potreba #a obnovo! !onako ivota koji po!alo #a&va"a 'ijelu
(uropu kr"anski! ideali!a
- Nalaava se ideal skro!nosti i evan%eosko siro!atva kao to je ivio Arist i apostoli
- Pustinjaki pokret dobiva novi #a!a& i sve vie ljudi slijede to1
- Nastaju nove !onake #ajedni'e jer -enediktin'i koji su se obnavljali postaju sve vie
boati1 Najvie #bo !noi& darovni'a koje dobivaju od ra#ni& ple!i"a pa #bo
ne!ou"nosti obra%ivanja svi& ti& polja oni #apoljavaju ljude , slue , koji obra%uju
#e!lju a oni ubiru plodove i od toa i!aju !noo dobitiG Ideal siro!atva i du&ovnost
po!alo pada1
KARTUZIJANCI
- Osniva sv1 -runo i# Atlna sa L sudruova1 Oni se povlae se u palninu Irande Chartreuse
dje ive odvojeni u nasta!ba!a , !ali! kui'a!a okrueni vrto!1 .a!i obra%uju svoj
dio vrta i tu rade1 Molitvu i .vetu Misu slave #ajedniki1 Obve#a pre!a prvailu i! je ne!rs
i to doivotno1 I!ali su 2 obrok dnevno1 Ubo toa su i!ali !alo kandidata1
CISTERCITI
- Osnivai su bili !onasi i# benediktinsko sa!ostana1 Vidjeli su da nisu !oli ivjeti pravilo
pa su teili tee! nainu ivota: stroo! !olitveno! i pokorniko! ivotu
- Odla#e u Citeau. lat1 Cisterciu i tu rade sa!ostan i ive po prvo! pravilu sv1 -enedikta
- Papa Aalisto II1 odobrava nji&ov red1 Earta Earitatis , je pravilo koje Papa potvr%uje1 Oni
nose bijelu tuniku sa 'rni! kapularo!1
- Malobrojni #bo stroo naina ivota1 Ibr#o nakon odobrenja pravila poinje se po!alo
asiti1 No taj red dobiva novi #a!a& sa sv1 -ernardo! koji #ajedno sa 50 sljedbenika
osnivaja novi sa!ostan u Clairveau./ Ua njeova ivota osniva se jo LM sa!ostana1 .v1
-ernard je bio vrlo uledan1 @avao je!noe savjete biskupi!a i sa!i! Papa!a u neki!
pitanji!a1 Iveo je neku vrstu polu'entrali#!a1 V&ovni autoritet i!a opat i# sa!ostana u
Clairvau.u a svaka #ajedni'a je #asebna1
10
NOVI SUKOB CARA I PAPE
- Javlja se ponovni sukob nje!ako-ri!sko 'ara i Pape1 Prvi je bio #bo pitanja investiture1
Ovaj drui je bio u vrije!e 'ara Hridri'& I1 -arbarossa 322K/1-22T014 koji po novljo okuplja i
orani#ira Nje!aku i eli proiriti svoju dravu na podruje Italije i Papinsku dravu1 Oeli i
djelovati na ure%enje sa!o ustrojstva Erkve i eli i#abirati Papu1
- Aada su kardinali i#abrali papu $leksandra III1 322KT1-22M24 on i#abire Viktora IV1 #a
protupapu svo Papu jer nisu u Ci!u pri&vatili ovoa koje je on predlaao1 Uato i&
$leksandar III1 i#op"uje i# Erkve1 Da borba traje 2V od1 Hridri'& je nastojao i vojsko!
napasti Ci!1 Papa #ato odla#i u Hran'usku i ta!o boravi 5 odine1 Aada se ti odnosi !alo
s!iruju vra"a se u Italiju ali ostaje u -eneventu1 Ubo 'ijelo to sukoba $leksandar trai
od Hridri'&a da potpiu !ir i to u Vene'iji1 .a!i radovi i# sjeverne italije staju u obranu
svoje autono!ije i podravaju Papu1 Papa 22VV11 i# $nkone kre"e brodo! #a Vene'iju ali
se #austavlja na Palaruu pa odla#i na Visa i u Uadar1 De sluajno posje"uje Nrvatsku i
neoekivano1 Nakon toa odla#i u Vene'iju i sklopio je !ir sa 'are!1 Di!e dobiva svu
odu#etu #e!lju svi& radova i Papinskoj dravi te daje Papi i -iskupi!a pravo upravljanja
Erkveni! dobri!a1 Odustaje od uplitanja u orani#a'iju Erkve1
- I Ci!u 22VT11 Papa odrava III6 "a+era&s!* !#&0*"6 Oeli poka#ati koliko je !o"an Papa i
svoj autoritet1 Na to!e saboru potvr%uje autoritet Pape1 Na to! kon'ilu se rjeavaju i neka
drua pitanja1 Cjeava se pitanje konklava, pitanja biskupa,G
PROBLEMI S EN:LESKIM KRALJEM
- Aralj Nenrik II 322KJ1-22MT14 eli utje'ati na Erkvu u (nleskoj1 I!a iste
tenden'ije kao Hridri'& -arbarosa1 On eli ukinuti povlasti'e koje i!a kler 3a to je
nepla"anje pore#a41 On i! #abranjuje da kler sa podruja (nleske ne s!iju putovati i#
#e!lje be# kraljeva #nanja1 Oeli i!ati Erkvu pod svojo! kontrolo!1 Uabranio je i utok na
Ci! , nisu s!ejli traiti rijeenje pitanja i proble!a u Erkvi1 On je &tio rijeavati i pitanja
koja su ve#ana u# Erkvu be# ovisnosti o Papi1
- -iskup Eanterbur_a Do! -e'ket se protivio odluka!a koje je kralj propisao1 Do! -e'ket
bjei u Hran'usku be# #nanja 'ara jer je i!ao proble!a jer nije podravao Aralja1 Nakon L
od1 se vra"a a po naredbi kralja ubili su a vite#ovi 22V011 Uato se naotravaju odnosi
i#!e%u (nleske i Ci!a1 .a! Do!a je sa&ranjen sveano i narod se pobunio #bo to
pote#a kralja1 22V511 Do!a -e'keta papa prolaava sveti!1 Ubo pobune puanstva i
aristokra'ija kralj se pobojao da a skinu s trona pa se odluuje na po!irenje sa Papo! i
Erkvo! nakon ea je trebao i#vriti pokoru koja se sastojala od &odoa"a na rob svoje
rtve , Do!e -e'keta1
10
EERETIKI POKRETI
Cadi nastajanja ra#ni& pokreta i &ere#a javlja se potreba #a INKVIZICIOM 8 Is+ra1&*
p#s+'pa! pr#+* (ere+*!a
PATARI
- krivovjerni pokret koji se javlja u Milanu u 221 st1 - siro!ani puk koji se #ovu P$D$CIJ$
- Nji&ova prva ideja je bila potreba obnove Erkve i provo%enje re)or!i1 -iskupi su se
oslanjali na taj pokret u obnovi 'rkve i provo%enje re)or!i1 Ubo te potrebe re)or!e ne idu u
s!jeru u koje! su ili redovi (van%1 ivota pa se udaljavaju od Erkve i poinju ula#iti u
&eretika uenja i krivovjerna tu!aenja1 I 2/1st1 jaa reliio#no oduevljenje te se veliki
broj siro!ani& nji!a priklanjaju1 Oni se na poetku brinu o &odoasni'i!a te rade
ostinj'i pre!a &odoasniki! !jesti!a, rade i 'rkave i u radovi!a a u to!e i! po!au
boati ra%ani1

VALDEKI POKRET
- I pokretu se javlja potreba #a ve"o! pokoro! i udesi!a i obnovo! ali !alo po !alo
kre"u u &eretika tu!aenjaG Nalaavaju pokoru i tee novi! !istini! iskustvi!a1
- Po#iv na ivot u siro!atvu
- Petar Valde# pokre"e sav taj pokret a bio je lionski trova'1 On budu"i da je boat, ra#djelio
i!etak i kre"e u novo! s!jeru1 Pokret dobiva na#iv pre!a nje!u1 Njeovi sljedbeni'i su
Kristovi siroaski( lionski siroasil ili valde9i/ Neuki poeli su i propovjedati osi! to ive
pokorniki1
- Lionski biskup i! je #abranio propovjedanje no papa $leksandar III1 odobrava nji&ov pokret
sir!oatva a propovijedati !ou sa!o ako to odobri !jesni biskup1 Dako neki propovjedaju
ali sa!o o nainu nji&ova ivota1 Nisu se pridravali odredaba koje i! je dao Papa i biskupi
pa su se poeli udaljavati od 'rkvene neuke1 Neki pri&va"aju &eretika uenja te se oni
po!alo odjeljuju od Erkve1
KATARSKO H DUALISTIKI POKRET
- Napadi na !aterijalno boatstvo Erkve i vlasti1 I!aju neativan stva pre!a !aterijalno!
svijetu i ele se vratiti ka evan%eoski! ideali!a1
- Nauk: !aterijalni svijet je #lo koje je stvorio .otona, -o je stvorio nebo i du&ovni svijet a
to je dobro1 Nji&ova nauka kae da -o na to !aterijalni svijet alje svo an%ela , Arista ,
da spasi #arobljene due i# !aterije tijela1 Da dualistika )ilo#o)ija kre"e i puno prije1
- .pasiti se !ou QistiS, koji prola#e kro# oslobo%enje i i"enje kro# aske#u1 I!e dobivaju
po rijei QgistiS , katari katar#a + proi"enje, r1 kJKJLMN + ist1 @a bi postali isti
odriu se od ivotinjske &rane, rada, boatstva i braka
- Puk pri&va"a nji&ova uenja jer se ini kr"anski nauk ali se vidi da je proet dualistiki!
uenji!a , o / suprotstavljena boanstva1
- I# toa pokreta javljaju se vie ra#liiti& pokreta koji i!aju u podlo#i jednaki nauk:
- I Maloj $#iji- !avliani
- I -uarskoji i Makedoniji - 'o"uili
- I Hran'uskoj , al'i"en9i , po radu $lba jde su bili najra#vijeniji
10
- Aro# 221st1 sve do 251st1 nala#e se i u sjever1 Italiji dje se !jeaju sa drui! pokreti!a
- glan se postaje obredo! utjeenja osoba prela#i u taj pokret obe"anji!a i krtenje!
knjio! , .veto Pis!o se stavi na lavu i !oli se neto1
- Vrlo teko #a ivjeti , !ali broj lanova
INKVIZICIJA
- Erkva je nastojala ustanoviti institu'iju kako bi uvidjeli ta &eretine nauke1 Erkva je
s!atrala da se te &eretike i nevjernike !oe pridobiti sa!o obra"enje! ne silo!
- I 2/1st1 .v1 -ernard bori se sa!o uvjerenji!a a Papa $leksandar III1 se #au#i!a #a
su#bijanje &ere#a obra"enji!a i blao"u
- III6 LATERANSKI KONCIL 55)96:6 , osu%uje A$D$C( te i& i#op"uje i# Erkve
- .ve ve"i broj pristaa katarsko-dualistiko nauka pa se eli nekako to su#biti neko!
orani#a'ijo!1
- Nereti'i postaju opasnost i #a drutvo1 Veliki broj puanstva ne pri&va"aju Erkvu koja je
boata u to vrije!e pa se lake priklanjaju ti& &ereti'i!a koji atee siro!atvuQ
- Papa L'0*%e III B55>56855><6D * Ar*e-r*0( I Bar2ar#ssa sklapaju doovor pre!a koji!a bi
&ereti'i trebali biti i#op"eni i# Erkve i dravna vlast stavlja i#van #akona, !ou i! se suditi1
- Neretike je u 221st1 osu%ivao i spaljivao )ran'uski kralj1 I 2/1st1 to ine i drui vladari
(uropski& drava1 gesto svjetovne vlasti istiu da tako brane vjeru i Erkvu
- Nakon doovora Pape i Hridri'&a je institu'ionali#iranje jedno postupka koji se #ove
INKVIZICIJA I ISTRANI POSTUPAK PROTIV EERETIKA6 @ola#i od lat1 rijei
inquirere + istraivati ili inquisitio + istraivanje, ispitivanje1
BISKUPSKA INKVIZICIJA
- Pre!a doovoru pape Lu'ija III i Hriedri'&a I -arbarosse orani#ira se biskupska inkvi#i'ija
tj1 u svakoj biskupiji biskup i!enuje jedno sve"enika i jedno predstavnika svjetovne vlasti
koji I.DC$OIJI djelovanje pojedini& krivovjernika i &eretika
- Proble!i koij se javljaju u vrije!e te biskupske inkvi#i'ije je ra da biskupi nisu i!enovali
povjerenstva te na podruji!a biskupija su djelovali lokalni !o"ni'i koji su !oli biti i bili
su esto krivovjer'i te #bo nji&ova utje'aja Erkva i svjetovna vlast nije !ola djelovati1
Dako su npr1 bili $lbienki pokret u Hran'uskoj u koje! su najve"i boati ra%ani bili
&ereti'i pa biskup1 inkvi#i'ija nije !ola djelovati1
- Ubo toa 2//J11 Hriedri'& II1 i#daje #akon protiv &eretika po koje! ako biskupska
inkvi#i'ija dokae da je netko &ereti& po dravno! #akonu se spaljuju na lo!ai1
PAPINSKA INKVIZICIJA
- 5;=;6,6 papa :R:UR IM 32//V1-2/J214 pokuava na"i rijeenje vidjevi
neuspje& biskupske inkvi#i'ije, kako bi se i#bjeli proble!i, vo%enje postupka protiv
&eretika pridrava sebi1 Dako on postaje voditelj istrae1 -ud"i da on ne !oe voditi istrae
on vo%enje sudova povjerava prosjaki! redovi!a1
- Ono to inkvi#itro !oe je donijeti presudu koja je ili osloba%aju"a i osu%uju"a koju !oe
ponititi sa!o Papa1 Ne!a vanjski& utje'aja na odluke Pape1
- Lui Ih1 i Hriedri'& II1 donose odredbe da &ereti'i podljeu svjetovnoj vlasti sa!o u
*/r4e&%' !a/&e6 Erkva ne i#varava ka#nu, ona sa!o osloba%a ili osu%uje1
10
- Prosjaki redovi koji su vodili istrae i!ali su odre%ene prirunike #a vo%enje postupaka1 Po
nji!a sa#naje!o !noo toa1 Po nji!a postoje odredbe po koji!a neki dola#e na biskupiju
i#vriti odredbe i po#ivaju se &ereti'i da se u roku od 50 dana prijave kao &ereti'i1 ako tu ne
ine inkvi#itor kre"e sa! ka odluivanju i traenju &eretika1 Do ine po ra#ni! prijava!a1
Nereti'i budu privedeni te i!aju !ou"nost osiurati si svjedoke u svoju korist1 $ko i&
ne!aju vjerojatno "e biti osu%eni1 Osoba je !ola biti osu%ena ako i!a protiv nje dva
svjedoanstva1
- 2/K/11 Ino'ent IV1 do#voljava torturu ali treba i#bjeavati s!rt i saka"enje1 De torture su
bile ra#liite od prisilne ladi, vjeanja naopake, iovanje,G $ko nisu pri#navali se
krivi!a osudili bi i& a #ati! i ubili1
- Odluka suda i postup'i su bili javni, pred 'rkvo! ili na tru1
- Osobe koje su bile podvrnute tortura!a su naje"e pri#navali da su krivi iako i neki nisu1
Oni koji su pri#navali !orali su initi pokoru i po!irili su se sa Erkvo!1
- Oni koji nisu bili krivovjer'i i nisu pri#navali &ere#u bili su osu%eni te po svjetovnoj vlasti
su bili spaljeni naje"e na lo!au1
- Erkva u pro'esu inkvi#i'ije poka#uje veliki od!ak od 'rkvene tradi'ije dje se #aovara !ir
i ljubav, obra"enje,G Erkva je eljela obraniti svoje pravovjerje i #ato je tako reairala, ali
nije trebala tako reairati i danas Erkva pri#naje to kao jedan rije& u povijesti Erkve1
- Inkvi#i'ija se odnosila sa!o na one koji su kr"ani
PANJOLSKA INKVIZICIJA
- Ona postaje dravno! institiu'ijo! u 2K1st1 i kao takva to je vie dravna inkvi#i'ija1
- @io panjolske je osvojen odd arapa a narod tei ka oslobo%enju od $rapski& i
!usli!anski& utje'aja1 No to ne uspjevaju rijeiti u potpunosti1 Prinevi I#abela i Herdinand
u dvije reije ujedinili su i& sklapanje braka1 Aao ujedinjena kraljevska obitelj orani#iraju
vojsku kako bi se oslobodio taj dio \panjolske te tako kre"e t#v1 panjolske rekonkviste1 I
osloba%aju se od !usli!ana1 Oni !ole do#volu od Pape #a ponovno osnivanje inkvi#i'ije1
Papa .iksto IV1 odobrio je uspostavu inkvi#i'ije 2JVM11 Inkvi#i'ija postaje
dravna institu'ija1 Oeljeli su da \panjolska bude kr"anska drava u kojoj ne!a nevjernika1
Aao takva biti "e siurna i jaka1
- -ore se protiv obra"eni& idova , aranos i obra"eni& !usli!ana ariscos
- Erkva reaira na okrutnosti koje su se doa%ale1 Dorture su bile jae neo to je to bilo u
(uropi te i! priovaraju #bo okrutnosti1
PROSJAKI REDOVI
- I vrije!e kada dola#i do krivovjerja u 'rkvi javlja se i oduevljenje #a evan%eoski ivot koji
ele obnovu Erkve pa se pojavljuju nove redovnike #ajedni'e koji ostaju u #ajednitvu sa
'rkvo!1
- Pokreti i!aju po#itivne ali i neativne posljedi'e1 Javlja se i ra#liite vrste &ere#a i
dualistika s&va"anja svijeta1 Mali broj boato sloja se obra"a i kre"e ivotu u siro!atvu i
pokori, a !e%u nji!a i neki sve"eni'i i biskupi1 Erkva u to vrije!e ivi raskono1
ARANJEVAKI POKRET
- .v1 Hranjo i# $si#a nakon ranjavanja u rati i boravka u #atoenitvu #bo bolesti se povlai
se u sa!o"u1 Nutarnji -oji po#iv osje"a 2/0K11 u Erkvi svetoa @a!jana1 Pridruuju !u
se brojna subra"a ve"ino! lai'i a kasnije i sve"eni'i1 Pie #ravilo: eli i nalaava ivot u
siro!atvu te od !ilodari, propovijedaju i ine dobra djela drui!a1 Po#iva na obra"enje
sve1 Odla#i nekoliko puta Papi sa svoji! pravilo! ali tek 2/0T11 Ino'ent III1
10
odobrava red koji se na#ivaju <ratres inores koji su putuju"i propovjedni'i1 2/2/11 ,
Alara odla#i #a nji! te osnivaju sa!ostan tj1 /1 )ranjevaki red1 Na#ivaju se )&'ri(e ,
pravilo: saostansko o'slu)ivanje/ Po!au siro!asi!a i bolesni!a1 Hratri se bave
!isionarenje! i propovjedanje!1 Od 2/2L11 okupljaju se u kaptole te se dijele na
provin'ije1 2/2T11 odla#i u svetu Ue!lju da bi po!irio kali)aG 2//211 pie novo pravilo
$e"ula 'ullata jer #bo veliko broja redovnika !orali su a !jenjati i nisu a !oli
obdravati kao ono rpvotno - stroo1 Povukao se u planinu, dobiva sti!e1 2//L11 u!ire1
DOMINIKANCI
- osnuje a @o!inik de Pu#!an koji je bio kanonik katedralno kaptola1 Putuje sa biskupo!
@ieo! te s&va"a da i!a veliki broj ljudi siro!ani& #a koje se nitko ne brine1 I Hran'uskoj
susre"e katare , krivovjer'e1
- Obra"a i& propovjedanje! i svoji! pri!jero! siro!ano ivota jer s!atra da se torturo!
ne"e nita posti"i1 2/0L11 osnovan je enski sa!ostan u jednostavnosti i siro!atvu1
- Nastanio se u Doulouseu te poinje jedan kriarski rat protiv katara1 Prvi sa!ostan orani#ira
sa subra"o! u Doulouseu
- Odla#i se na IV1 Lateranski kon'il 2/2K11 te ta!o papa Ino'ent III odobrio je red i pravilo
sv1 $uustina Pustinjaka po koje! se ivi #ajedniki ivot u siro!atvu ba#iran na
propovjedanje i asoslov1
KARMELIANI
- Nekada: prorok Ilija na brdu Aar!elu1 Do su bili straokr"anski ana&oreti i pustinja'i se
po#ivaju na proroka1 Na poetku su se #vali QCed bl1 @jevi'e Marije od brda Aar!elaS
nastao je 2/1^251st11 Oko 2/0M11 nastaje pravilo te se na#ivaju pustinaj'i sa Uapada1
- I 251st1 naputaju sv1 Ue!lju te odla#e na .i'iliju, (nlesku i Hran'usku1 Ino'ent IV 32/J51-
2/KJ14 odobrava novo pravilo1 Od pustinjako reda postaju prosjaki red
AU:USTINCI
- 21 Pustinja'i sv1 $uustina , 251st1 udruuju se prosjaki redovi sa pravilo! sv1 $uustina
- /1 $uustin'i , kraj 251st1
- I 2J1st1 500 sa!ostana
10
SREDNJOVJEKOVNA CRKVA
TEOLOKA SVEUILITA
- Deoloka #nanost , sustavno pove#ivanje datosti kr"anske objave i njeno ra#u!sko
poi!anje
- Od vre!ena $leksandrijske kole preko 'rkveni& ota'a kristali#ira se kr"anski nauk1 Aako
se ra#vija taj nauk te dolasko! novi& naroda dola#i i do vre!ena #atija jer se pokrtavaju
narodi1 De u T1st1 poinje #nanost bujati #bo pojavke teoloki& rasprave na Uapadu a
raspravlja se o -oje! pred#nanju1 O to!e pie !ona& Potts'&alk1 I 221st1 i!a!o i
rasprave o eu&aristiji u koji!a sudjeluje po#nati teolo -ernard i# Doursa1 Od 2/1st1 javljaju
se teolo#i koji proi#la#e i# prosjaki& redova i to i# do!inikana'a: sv1 $lbert Veliki i sv1
Do!a $kvinski1
- Pred kraje! 2/1 i kro# 251 st1 javljaju se )ranjev'i: sv1 -onaventura i bl1 Ivan @un .'ott
EUROPSKA SVEUILITA
- I to vrije!e dola#i do pojave .veuilita 3od 2/1st14 , .alerno, -olona, Pari# i Ou)ord
- I 2K1 st1 postoje oko J0 sveuilita u (uropi a sredino! 2J1st1 prestina sveuilita u Prau,
-eu i Arakovu1
- Unanstveni rad sa sa!ostana polako prela#i na dravna sveuilita
- Ca#vija se pokret SKOLASTIKA koji je ve#an u# teoloku #nanost a to je kr"anska
srednjovjekovna )ilo#o)ija to!istiko us!jerenja1 Ide se #a ra#u!ski! tu!aenje! Objave
i .veto pis!a koja se ba#ira na Platonovoj i $ristotelovoj )ilo#o)iji1
- .AOL$.DIA je pro)1 koji predaje teoloiju i )ilo#o)iju 3kasnije i !edi'ina4 na europski!
.veuiliti!a1 Nastoje se diskusijo! i nauko! u# upotrebu )ilo#o)ije 3$ristotel4
suprotstaviti &ereti'i!a i uvjeriti i& u postojanje -oa, ne sa!o preko vjere, ve" i ra#u!o!
- Oranienja to nauka su potivanje kr"anske do!e i poslunost autoritetu1 $ autoriteti su
-iblija, Erkveni o'i i odluke kon'ila
- Ota' skolastke je $n#el!o i# Eanterbur_a 3f220T14 koji je pokuao ra#u!ski prouiti 'ijelo
podruje vjere1 I!a!o i o'a kanonistike a to je Pra#ijan i# Ea!aldolia koji je 22J011
nastojao sve pravne kanone staviti na 2 !jesto te nastaje 5ecretu Iratianu 3neto kao
EIE41
- Vr&una' skolastike je u 251st1 kada se upotrebljava $ristotelova )ilo#o)ija
- ALBERT VELIKI 3f2/M014 koji je bio do!inikana' i teolo koji sustavno upotrebljava
aristotelovsku tj1 )ilo#o)sko-teoloku !etodu
10
- TOMA AKVINSKI 3f2/VJ14, do!inikana', pie 7ua theolo"ica koja je 'ijelovit prika#
kr"anske vjere na teoloki! te!elji!a dje prika#uje spo#naju -oa na #nanstveni! )ilo#1-
teoloki! te!elji!a1
- BONAVENTURA 3f2/VJ14 , )ranjeva' koji istie ljubav pre!a -ou i na njoj te!elji
spo#naju o -ouR njeova teoloija i!a peat !istinosti1 -a#ira se na neoplatonistikoj
)ilo#o)iji
- DUN SCOTT 3f250M14 , )ranjeva' koji nastavlja -onaventurinu )ilo#o)iju te nalaava
slobodu, volju i ljubav pre!a -ou koja nas vodi ka spo#naji -oa, bavi se i kristoloijo! i
!arioloijo!
- .V(IgILI\D( , INIV(C.ID$. , o#naava #ajedni'u pro)esora i studenata koji se
i#ra%uju i i#ra%uju teoloku nauku Erkve1
SREDNJOVJEKOVNI KONCILI
PAPINSKI KONCILI *"* OPI KONCILI
- .a#iva i& Papa, a na nji!a sudjeluju biskupi1 -ave se proble!i!a ve#ani! #a 'ijelu Erkvu1
- Pravo odluke kon'ila !ou donositi biskupi, iako sudjeluju opati i drui dostojanstveni'i1
- I srednje! vijeku i!a!o V op"i& kon'ila i to J kon'ila u Lateranu, / u L_onu, 2 u Vienni
I6 LATERANSKI H 55;=6:6 KALISTO II6 B55596855;76D
- Ubranjuje se si!onije, Potovanje Dreua @ei
II6 LATERANSKI H 55=96:6 INOCENT II6 B55=@68557=6D
- Odluke su: ponitenje braka klerika od sub%akona i redovni'i sa #avjeti!a, i#op"enje i#
Erkve &ereti'i!a, #abrana redovni'i!a i"i na viteke turnire, studirati pravo i !edi'inu
III6 LATERANSKI H 55)96:6 ALEKSANDAR III6 B55<96855>56D
- Odluke: donose se propisi #a i#bor pape 3/^5 ve"ina kardinalski& lasova4, -iskup !oe
postati nakon 5011 ivota, uvode se uitelji pri katedrala!a #a pouavanje klera
IV6 LATERANSKI H 5;5<6:6 INOCENT III6 B559>685;5C6D
- Odluke: ovore o uskrnjoj ispovjedi i jednoodinjoj priesti, #abranjuje se tajni brakovi
I6 LJONSKI H 5;7<6:6 INOCENT IV6 B5;7=685;<76D
- Na saboru se raspravlja o ubitku 'rkveni& dobra i provali !onola
II6 LJONSKI H 5;)76:6 :R:UR M6 B5;)5685;)C6D
- Caspravlja se o !ou"nosti po!o"i Jeru#ale!u, trai se i Erkvena obnova te nastojanju da
se 'rkve ujedine sa -i#anto! i Erkvo! u Prkoj1 Odre%uju se konklave pri i#boru Pape i
oranienju vre!ena #a sa! odabir 3uskrauje i! obroke41
VIENNA B5=55685=5;6D KLEMENT V6 B5=@< 85=576D
- .abor se bavio ukidanje De!plara na naovor )ran'1 kralja, bavi se i porble!i!a Erkve to
vre!ena
PAPINSTVO POD ARANCUSKIM UTJECAJEM
10
- .ukob papinstva i 'ara #bo preten#ije na Papinsku dravu1 Ino'ent IV1 32/J51-2/KJ14 trai
po!o" )ran'usko kralja te odla#i u Hran'usku dje je odrao kon'il 2/JK11 Nakon njea su
i Pape bili dva )ran'u#a: Irban IV1 i Ale!ent IV1
- Veliki dio Italije je pod )ran'usko! upravo!1
- @ola#i do neslaanje kardinalsko #bora jer je i#abran Prur h1 32/V/1- 2/VL141 Nakon
njeove s!rti javlja se porble! i#bora pape 2/TJ11 kada je i#abran Eelestin V1 32/TJ141 -io
je i#abran sa!o da se popuni Papinska stoli'a jer se kardinali nisu !oli doovoriti1 On je
bio pustinjak koji je ivot posvetio !olitvi i aske#i1 Uato to je bio to i#abrali su a !isle"i
da "e nji!e !o"i !anipulirati1 Aardinali su #a&tjevali da se i!anuju novi kardinali te je
i!enovao novi& 2/ kardinala i to )ran'u#a1
- @ijelio je oproste, povlasti'e i nadarbine 3dobra koji!a !oe upravljati41 Ubo toa se
javljaju velike neprilike u Erkvi i #ato se Papa odrekao slube1
- Nakon njea i#abran je -oni)a'ije VIII1 32/TJ1- 250514 koji nastoji urediti ono to je Eelestin
krivo napravio1 Dei ka preure%enju Erkve te ukida povlasti'e i dispen#ije a ti!e je stekao
velik broj neprijatelja i to:
JOAKIM DE AIORE I LSPIRITUALCIQ
- Javlja se pokret koje osnuje opat 'ister'itsko sa!ostana i eli osnovati novi sa!ostan
pustinjaka1 On je bio oduevljen papo! Eelestino! V1 i s!atrao a je da je on onaj koji "e
obnoviti 'ijelu Erkvu te a na#ivaju Qan%eoski papaS1 No ne!a teoloko #nanja no pie
apokaliptina djela1 On uspore%uje NU i .U te tu!ai kako povijest i!a 5 ra#doblja:
- 21 Ca#doble -oa O'a , vodstvo oenjeni&
- /1 Ca#doblje dolaska Isusa + -oa .ina , Erkvu vode tjelesno-du&ovni ljudi tj1
sve"eni'i
- 51 Ca#doblje @u&a .vetoa , Erkvu vode redovni'i i !onasi a to je #apoelo
i#boro! pape Eelestina V1
- Njeov nauk je porlaen &eretini! te je osu%en na IV1 Lateransko! kon'ilu
- I!a veliki broj pristaa te se i na#ivaju Q)ranjev'i spiritual'iS1 Hranjevaki red naila#i na
kri#u koju pokuavaju rijeiti sv1 $ntun Padovanski i sv1 -onaventura1
- neprijateljski su raspoloeni pre!a novo! papi -oni)a'iju s!atraju"i da je on skinuo
Eelestina sa vlasti1
RIMSKA OBITELJ COLONNA
- I# te obitelji i!aju / kardinala te na konklava!a pokuavaju porurati svoa Papu1
- Nastojali pridobiti papu #bo ve"e utje'aja u Ci!u no on poka#uje naklonost obitelji
Orsini1 Uato Eolonna napada papinu obitelj te on i! prijeti 'rkveni! ka#na!a te i orani#ira
napad protiv nji&1 Papa odla#i u Hran'usku i sa kralje! doovaraju urotu1 De dola#i i do
sukoba sa Hran'uski! kralje!1
SUKOB S ARANCUSKIM DVOROM
- I (uropi je teka politika situa'ija1 Papa nastoji uspostaviti !ir ali postaje neprijatelje!
)ran'usko kralja1 Hran'usko! vlada Hilip IV1 Lijepi 32/MK1-252J14 koji ne pri#naje
srednjovjekovno poi!anje vlasti po kojoj on i!a svu vlast direktno od -oa i #ato !oe
raspolaati 'rkveni! dobri!a i sluba!a1 Ono to vladari pri#naju Papi je nji&ova du&ovna
vlast i prvenstvo u du&ovni! stvari!a i !oralu1
- Papa -oni)a'ije eli ostvarenje !ira i spreavanje povrede 'rkveni& prava te se i#!iriti sa
Hran'u#i!a1
- Ubo porble!a sa .piritual'i!a, )ran'uski! dvoro! prijetio je raskol unutar Erkve1 -ulo!
Ausculta -ili protivi se svi! postup'i!a )ran'usko kralja te po#iva )ran'uske biskupe i
teoloe da do%u u Ci!u da #ajedno rijee ne!ire1 Aada bula dola#i u Hran'usku bula je bila
10
spaljena i poka#ana drua po kojoj Papa osporava kralju sa!ostalnu vlast1 Hran'uski biskupi
i teolo#i u Ci!u s papo! piu novu bulu 2na sancta: kojo! ele uka#ati da postoji:
21 sa!o je jedna, sveta, katolika Erkva, i#van nje ne!a spasenja
/1 da i!a / !aa vlast i to du&ovnu i svjetovnu 3vladari4
51 da je svjetovna vlast podre%ena du&ovnoj po kojoj Papa i!a pravo osopravati neke
odluke kraljeva a sve #ato jer papa i!a vlast od -oa
J1 da je kralj podloan ri!sko! biskupu koja je neop&odna #a spasenje
- Papini leati nose"i bulu u Hran'usku bio je #arobljen pa je Papa posenuo #a Erkvi!
ka#na!a protiv kralja1 Papa je od nji& okrivljen #a &ere#u1 Napadaju Ci! i #arobljuju Papu
u rad $nanin no vidjevi da se nita ne sre%uje oslobo%uju a i vra"aju u Ci!1 Papa nakon
toa br#o u!ire
LAVI:NONSKO SUANJSTVOQ
- $vinonsko suanjstvo je ter!in koji! se o#naava boravak i djelovanje papa u radu
$vinonu u Hran'uskoj od 250T1-25VV11
- 250K11 i#abran je #a papu )ran'uski kardinala Ale!ent V1 3250K1-252J14 te je ustolien u
L_onu dje je bio i biskup1 Nakon ustolienja ne odla#i u Ci! neo ostaje u Hran'uskoj i
djeluje i# sa!e Hran'uske1 Ua prestolni'u u#i!a sa! rad $vinon i to od 250T1 1
- Papa je bio pod uje'aje! )ran'1kralja1 po!alo se ubi ideja o papi kao Petrovo!
nasljedniku, ali i o papinskoj dravi koja je pod utje'aje! )ran'usko! upravo!
- Proble! u to vrije!e je to to ne!a op"e 'rkveno jedinstva1
- Jedan od avinjonski& papa je bio Ivan hhII1 3252L1-255J14 koji svrava nje!ako
'ara Ljudevita -avarsko 3252J1-25JV14 jer je taj &tio ujedinjenje i vra"anje Pape u Ci!1
- Ljudevit -avarski jer a Papa esko!uni'ira i# Erkve 25/L11 sa teolo#i!a pie spis
5e-ensor -idei 3branitelj vjere4 koji! osporava 'rkvenu &ijerar&iju te trai de!okratsko
ure%enje Erkve1 Aae i da papinstvo nije boansko porijetla te tako ra#vija antipapinske
osje"aje1 Aae i da narod i!a pravo vlasti u Erkvi po koje! narod !oe po#vati Papu na
odovornost a to sudjelovanje naroda na#iva se KONCILIJARIZAM
- . dru strane se javljaju neki drui porble!i1 @ola#i do pojave ra#voja ad!inistra'ije,
ra#voj !onetarna ekono!ija: skupljanje pore#a, povlasti'e, nepoti#a!, trovina
relikvija!a111
- I to vrije!e sa! Papa u $vinonu unosi neke por!jene unutar sa!e Erkve1 Ivodi se
svetkovina .v1 Drojstvo, !oljenje $nelus, pro'esiju Cor!us 5oini( te se osniva t#v1
Ci!ska 3.veta4 Cota 3provo%enje Ci!sko kanonika41 Erkva je podjeljena po kojoj neki
ele da se Papa vrati u Ci! a neki ne1
- .uanjstvo #avrava poti'aje! i utje'aje! sv1 Aatarine .ijenske koja odla#i u $vinon i
trai da se vrati u sa! rad Ci!1 Prur hI 325V01-25VM14 se vra"a u Ci! 25VV11
10
VELIKI ZAPADNI RASKOL
- @oa%a se neposredno nakon $vinonsko suanjstva od 25VM1-2J2V11
- Ibr#o nakon vra"anja pape u Ci! dola#i do veliko raskola1 Nakon s!rti Prura hI1
25VM11 potreban je bio i#bor novoa Pape1 Aonklave su se doa%ale u Ci!u1 Pra%ani Ci!a
traili su i stvarali su pritisak na konklave trae"i da novi Papa bude talijan tj1 ri!ljanin da
ne bi dolo do ponovno odlaska i# Ci!a1 I#abran je Irban VI1 325VM1-25MT141 No
veliki broj bisupa i kardinala , )ran'u#a rekli su da taj Papa nije pravovaljnano i#abran #bo
pritiska koje su i#abrali1 Uato u $vinonu )ran'uski kardinali i#abiru novoa papu i to
)ran'u#a Ale!ent VII1 325VM1-25TJ14 koji ostaje u $vinonu1 Papu Irbana su ak
prolasili nesposobni! i !entalno bolesni!1
- Oboi'a papa su se s!atrali #akonski i#abrani! papa!a i branili su svoje pravo
- Caskol traje J011, a jedan i drui orani#iraju svoju kuriju i svu ad!inistra'iju
PROBLEMI KOJI SE JAVLJAJU:
- Ar"anstvo podjeljeno na / dijela:
- -pristali'e pape u Ci!u
- -pristali'e pape u $vinonu
- Me%usobna i#op"enja , svi kr"ani i#op"eni
- 25TJ11 Pariko sveuilite donosi tri !ou"a rjeenja::
21 via cessionis * dobrovoljno odri'anje jedno od Pape
/1 via co!roissi * i#bor suda koji "e Papa biti onaj pravovaljani
51 via concili * tko "e biti Papa odluuje op"i kon'i
RIM AVI:NON
Irban VI 325VM1-25MT14 Ale!ent VII 325VM1-25TJ14
-oni)a'ije Ih 325MT1-2J0J14 -enedikt hIII 325TJ1-2J2V14
Ino'ent VII 32J0J1-2J0L14
Prur hII 32J0L1-2J2K14
10
KONCILIJARIZAM
- Odluilo se da sa!o op"i sabor !oe rijeiti raskol
- Iako je Papa i#nad kon'ila i pre!a to!e nitko !u ne !oe suditi osi! -oa, ovi! kon'ilo!
se to pokuava svrnuti jer se s!atra da je Aon'il i#nad Pape1
- Aao PRIVATNA OSOBA , !oe biti krivovjera' ili duevno bolestan
- I naelu kon'iliari#!a i A$C@IN$LI i E$C s!atraju se i #atitni'i ri!ske Erkve pa se u
to! saboru trai i nji&ova rije1 Oni sa#ivaju i vode sabor1 Erkveni pravni'i koji su dali kao
rijeenje ti& proble!a ona tri puta sudjeluju u sa#ivanju sabora
- I!a!o proble! jer od Prura VII1 i 5ecretus !a!ae sabor !oe sa!o sa#vati papa1
- .abor ipak sa#ivaku kardinali i dr1 2J0T11 .abor u Pisi1 Na saboru sudjeluju i
kardinali, 'rkveni pravni'i, teolo#i,G Oni s!atraju da su oba Pape krivovjer'i i kao takvi
!oraju ostupiti sa svoje slube1 Novo Papu koje i#abiru u Pisi je $leksandar V1
32J0T1^<20141 Niti jedan od oni& krivovjerni& Papa ne ele se odre"i slube1 Pa od tada
i!a!o u isto vrije!e 5 pape1 Nakon s!rti $leksandra V1 i#abire se novi Papa i to Ivan
hhIII1 32J201-2J2K14
SABOR U KOSTANCI
- Aralj .iis!und 32J201-2J5V14 trai da sve Pape do%u na sabor u Aostan'i
2J2J11 .a! sabor koje! prisusvuju i kler, svejtovna vlas,G trae da se sva 5 pape
odreknu vlasti1
- Na saboru se po prvi puta odluuju po pojedin'i!a neo po na'ija!a 3ne po broju biskupa i
kardinala41 $ poto sudjeluju sa!o K na'ija, toliko i!a lasova u saboru1 Do su uinili tako
jer su se bojali da "e Hran'uski kardinali koji su ve"ina ponovno i#abrati svoa Papu1
DONEENE SU ODLUKE:
- 21 da se svi troji'a svrnu sa vlasti
- /1 i#abran novi Papa Martin V1 32J2V1-2J5214
- 51 osu%eno krivovjerje Jana Nusa
- J1 @onesen je dekret %aec sancta po koje! sabor #akonit po @u&u .veto! te da sabor
predstavlja odluke 'ijele Erkve a ne pojedino naroda ili kardinala1 Odluili su da vlast koju
sabor i!a je neposredno od -oa1 Odluke sabora vrijede #a sve tj1 svaki kr"anin i Papa se
!ora pokoriti odluka!a
REAORME KOJE TRAE KONCILIARISTI I TRADICIONALISTI
- 21 .abor je kao vr&ovna instan'a u Erkvi koje! se podvrava i sa! papa 3to potiu
svjetovni vladari Nje!ake i (nleske4
- /1 Erkveno vodstvo i!a Papa po teolo#i!a i tradi'ionalisti!a1
- Aako bi dolo do rijeenja dola#i do ko!pro!isa po koje! 'rkveno vodstvo i!a Papa a da
"e se sa#ivati sabor svaki& 201od1 ali potrebno je da se sa#ivaju i na'ionalni .abori1
- .a! sabor nakon J odine #atvara novi Papa Martin V1 2J2M11
10
PITANJE JANA EUSA
- ge&, 2J0011 #are%en je u Prau1 nauavao je na nji&ovi! sveuiliti!a1 Ipo#nao se s
ideja!a Jo&na r_'li))a1 On je uvidio proble! $vinona te napada papu u $vinonu1
- .uprotstavlja rastrono! sve"enstvu svoju Qspiritualistiku 'rkvu predodre%eni&S, #alae se
#a evan%eosko siro!atvo te kae da sa!o oni koji su isti od rije&a !ou biti u Erkvi1 $
oni koji to nisu ne!jau pravo biti dio Erkve1 Nijee Erkvu kao sakra!entalnu #ajedni'u
spasenja u Aristu i !ounost spasenja sa!o u 'rkvi1 Nauavanje! odla#i u &eretiku
nauku1 Erkvi nijee !ou"nost spasenja1 On pove#uje r_'li))ove ideje i !jea i& sa
ideja!a ekod na'ionali#!a1 Jer je geka tada pod utje'aje! Nje!ake i svi biskupi u
gekoj su Nje!'i1
- Njea je i#op"io a Ivan hhIII1 no na stranu Nusa staje eki kralj Vjen'eslav pa sa!
pokret postaje na'ionalni1 Jan je osu%en na krivovjerje te je na sa!o! saboru spaljen na
lo!ai1 Ubo toa 2J/01-2J5211 i#bija QNI.ID.AI C$DS i#!e%u geke i Nje!ake1
geka se eli osloboditi utje'aja Nje!ake1
SABOR U BASELU8AERRARI8AIRENCI
- Po odluka!a .abora u Aonstan'i koji je odluio da se sa#iva sabor svaki& 20 odina, sa#van
je 2J5211 sabor a sa#iva a Martin V1 Neduo nakon otvorenja Papa u!ire pa a
nastavlja novi Papa (uen IV1 32J521-2JJV14
- I dalje postoje sukobi sa kon'ilijaristiko! strujo! koje papa eli ukinuti1 @ola#i u sukob s
nji!a te se sabor pre!jeta u Herraru1 No ponovno je isti sabor pre!jeten u Hiren'u dje se
vodio od 2J5T1-2JJ/1
- Na saboru se nastoji vratiti ponovna INIJ$ sa istono! Erkvo!1 I to vrije!e u Hiren'u
dola#i 'ar Ivan Paleolo VIII1 32J/K1-2JJM14 i 'ariradski patrijar&
Penandije II1 koji rade na toj uniji1 2J5T11 donesen je @ekret o uniji 4aetentur
coeli dje se rjeava pri!at Ci!ske Erkve i <ilioque koji je sa! 'ar i patrijar& s!atrao da se
!oe uvesti i u Istonoj 'rkvi1 No nakon nekoliko odina i pokuaja provo%enja to dekreta
'ar Aostantin hI1 32JJM1-2JK514 trai po!o" od Uapada #bo napada Os!anlija1
No nje!u se nitko ne oda#iva i odbijaju a1 2JK511 Earirad pada u ruke Duraka1 I od tada
budu"i da ne!a odovora sa #apada ne!a ni unije sa Uapado!1 Od 2JKT11 Moskva postaje
atre"i Ci!S dje boravi patrijar&1
- Inija sa #apadno! Erkvo! opo#vana 2JV/11